Globalizacija i religija

Edward Burnett Tylor (1832.-1917.)

evolucionist
1855. putuje u Srednju Ameriku te biljei obiaje, rituale i sve iz ivota domorodaca koje je
susreo. Pri povratku objavljuje knjige o Meksiku i ivotu Meksikanaca Anahuac, or Mexico
and the Mexicans, Ancient and Modern, 1861.
Djelo The Primitive Culture zato ljudi vjeruju u postojanje duhovnih bia? Sve poinje u
pretpovijesti kada primitivni filozof poinje razmiljati o svijetu oko sebe
Odbacuje religijske knjige
Uz ivot ovjek ima i drugo ja fantom, dua koja ga pokree i usmjerava i koja ga moe

jednog dana napustiti

nakon doba divljaka nastupa antika ili doba barbara, religija evoluira (iz duhova u bogove)
Judaizam i kranstvo jedan vrhovni Bog
Danas je religija preitak, neto to je ostalo iz primitivizma
Znanost e zamijeniti religiju
James George Frazer (1854.-1941.)

Kompilacija The Golden Bough/Zlatna grana (1890.-1915., 1920.) evolucionistiki prikaz

kultura, nastanak i razvoj
razvojem civilizacije razvija se i vjerski svjetonazor
magiju zamijenjuje religija; ljudi se ne obraaju magijom silama prirode ve molitvom svojim
bogovima ili Bogu
EVOLUCIJSKO PRILAGOAVANJE stvarnom svijetu u kojem ivimo
Emile Durkheim (1858.-1917.)

Drutvo i religija su dva meusobno neodvojiva pojma

magiju zamjenjuje religija
ljudi se ne obraaju magijom silama prirode ve molitvom svojim bogovima/Bogu
EVOLUCIJSKO PRILAGOAVANJE stvarnom svijetu u kojem ivimo
Osnovni oblici religijskog ivota, 1912.
Religija nije vjerovanje u duhovna bia ili bogove jer ne vjeruju svi u njih. Ono to je

univerzalno je da svi dijele svijet u dvije sfere - profano i sakralno

sveto je uzvieno, mono i zabranjeno
profano je sve drugo - svakodnevno i obino
Sveto proizlazi iz neega to je povezano sa zajednicom, dok je profano neto to proizlazi iz
osobnog i individualnog. I magija je individualna i stoga nije slina religiji mogu supostojati
TOTEMSKO NAELO
Totem simbol (kao zastava, grb, logo)
on je simbol tajanstvene sile koju tuju sljedbenici

u isto vrijeme totem je simbol drutva, plemena

Nisu li stoga tajanstvena sila (bog) i drutvo jedno te isto?
totem je ujedno simbol i boga i plemena
tovanjem boga sljedbenici ujedno tuju i pleme, svoje drutvo
rituali, obredi, ceremonije - raanje religijske ideje
Branislaw Kasper Malinowski (1884.-1942.)

Ne smatra da religija odraava drutvo u cjelini, niti smatra da je tovanje religije zapravo
tovanje drutva. Religija i magija zapravo slue drutvu pomaui mu brojnim funkcijama
kojima pomau pojedincu i njegovim emocijama FUNKCIONALIZAM
Magija izvoenje obreda i rituala kojima se eli pridobiti naklonost mane (sveprisutna
energija), nije bog, ali se moe utjeloviti. Koristi se za postizanje nekih konkretnih stvari
Od religije se ne oekuju konkretni rezultati ili neto to se moe jasno opisati. Njezina
funkcija je da se pojedinci, a preko njih i cijela zajednica, ustabile, tjee, rijee depresije i
anksioznosti. Ona je odraz drutvene solidarnosti koja reintegrira zajednicu
I magija i religija imaju jednaku funkciju - ublaavanje tjeskobe pred ivotnim nesigurnostima.
Zadovoljavaju osobne ovjekove potrebe unutar prirodnog svijeta
Clifford Geertz (1926.-2006.)
Religija je sistem simbola koji djeluje tako da uspostavlja snana, proimajua i dugotrajna
raspoloenja i motivacije u ljudima
religija daje konano objanjenje o svijetu, znaenje i svrhu samog postojanja
religija nam svojim simbolima i ritualima prua ono to je nama zaista stvarno, to je vanije
od bilo ega drugoga
stapanje naih svjetonazora (koncepata o svijetu) i etosa (emocija i temeljnih moralnih
vrijednosti nae kulture) zbog religije smo raspoloeni i motivirani
Do 1965. postojalo je oko 800 poznatih religija u svijetu, a danas ih je najmanje 1600. U
zadnjih 100 000 godina ne postoji drutvo bez religije!

religija ispunjava brojne drutvene i psiholoke potrebe ovjeka - to joj daje opstojnost!
ne funkcionira religija kod svih drutava jednako
ljudi religijom pokuavaju ovladati dijelovima svemira koji su inae izvan njihove kontrole
Stratifikacija: Bog aneli ljudi
Potvruje stratifikaciju drutva u koju je usaena. Na taj nain zapravo pogoduje drutvenim
elitama jer ublaava nezadovoljstvo niih klasa
Funkcije religije

 Psiholoke prua sreenu sliku svijeta, objanjava nepoznato pretvarajui ga u razumljivo,

umanjuje strahove pojedinaca, raznim radnjama moemo utjecati na naravna bia koja nam
mogu pomoi u naizgled bezizlaznim situacijama
Drutvene ima ulogu drutvene kontrole postavljanjem jasnih drutvenih normi
(sankcioniranje nadnaravnim posredovanjem), prua primjere o moralnosti, odrava drutveni
poredak, odrava drutvenu solidarnost (obredi pojaavanja - npr. Sv. Misa za bolesne), prua
obrazovanje (obredi prijelaza - npr. Sveta Priest, Sveta Potvrda)
Nakon 1945. vladalo je popularno uvjerenje da e svijet doivjeti razvoj jedinstvene svjetske
kulture
temelj: komunikacija, transport, trgovina, svi narodi postaju sve povezaniji; jednako se odijevaju,
gledaju iste televizijske programe, komuniciraju preko interneta
Proteklih 5000 godina postoji trend da politike jedinice postaju vee i manje brojne
Svoenje svih autohtonih jedinica na jednu koja bi obuhvaala cijeli svijet
Neki antropolozi predviaju da e se ta integracija dogoditi do 23. st., a najkasnije do 4850.
godine. Postoji zamjerka takvom predvianju: tendencija raspada velikih carstava i drava
poput Rimskog Carstva, Makedonskog carstva, SSSR-a, Jugoslavije Postoji i tendencija
odcjepljenja danas: Tibet, Baskija, Katalonija, Francuzi u Kanadi, Kurdi
Danas postoji vie od 5000 nacionalnih grupa nasuprot 193 priznate zemlje u svijetu. Pokuaj
osamostaljenja moe biti nasilan (uspjean - Banglade ili neuspjean - eeni) ili nenasilan
(kotska, Wales)
Tko moe integrirati razjedinjene strane?
MULTINACIONALNE KOMPANIJE usprkos politikim neslaganjima prelaze granice meu
dravama - one su glavna snaga globalnog jedinstva unato razlikama koje razdvajaju ljude
javljaju se nakon 1950-tih, imaju vei budet od mnogih drava, utjeu na dravnu politiku,
funkcioniraju kao neovisna drava
rade samo u svom interesu - u interesu stjecanja financijskog profita (pri emu ne spreu od
unitavanja prirode i ovjeka)
radnik/ovjek postaje broj, zamjenjiv, suvian i nepotreban; poinje raditi ono to mora, a ne
ono to eli - odrie se dijela sebe
multinacionalne kompanije kontroliraju televiziju, novine, reklamnu industriju, vladaju ljudima,
a da ljudi toga nisu niti svjesni
Amerikanci u koli ue da svi ele postati ba kao oni. Zemlje koje prate ameriki nain ivota
postaju razoarane s njime
1975. osnovan je Svjetski savez domorodakih naroda nevladina organizacija unutar UN-a,
ima 60 milijuna pripadnika (Argentina, Australija, Bolivija, Kanada, Kolumbija, Ekvador,

Finska, Grenland, Meksiko, Novi Zeland, Nikaragva, Norveka, Panama, Paragvaj, Peru,
vedska, SAD, Venezuela) ravnopravna zajednica povezana s prirodom i to ele zadrati.
ele zaobii modernizaciju
to je GLOBALIZAM?

Globalizam/kapitalizam
Neologizam/novi koncept - javlja se 1960-tih, a od 1990-tih opeprihvaen pojam
Transnacionalni kapitalizam prerasta u globalni kapitalizam
Globalizacija je usavreni kapitalizam bez svoje opreke, npr. institucionaliziranog socijalizma
Globalizam/modernost
modernost vie nije regionalna ve globalna te prestaje biti singular
brojne modernosti mijenjaju socijalne strukture i temeljne vrijednosti orijentacije svijeta
postmoderno doba
u takvom pluralizmu modernosti globalizacija predlae samu sebe kao novi singular, novi

termin za univerzalni historijski proces u koji smo svi upleteni

modernost je inzistirala na procesu sekularizacije, na

odbacivanju

boanskog

transcendentalnog u svjetovnim poslovima - to je bio samo simptom

Globalizacija/materijalizam
afirmacije ovosvjetovne moi - stvaralake moi koje su do tada bile u nadlenosti neba sada su
sputene na zemlju
Globalizam/imperijalizam
imperijalizam je vezan uz moderne drave koje poivaju na strogim granicama - ire svoj
suverenitet izvan granica gdje nadziru istou svojeg identiteta i iskljuuje svaku drugost
Antonio Negri i Michael Hardt - Imperij, 2000.
kraj imperijalizma i poetak imperija (globalizma)
dogaa se zbog dekonstrukcije dosada vaeeg pojma suvereniteta - zapoinje s UN-om 1945.
priznata ogranienost pojma meunarodnog poretka i naznaena je nunost novog poretka
svjetskog poretka
Globalizacija poinje kolonizacijom svijeta

katolike misije (kao i budizam i helenizam)

Traganje za univerzalnom slikom svijeta koja se stvara kroz nacionalni partikularizam
PRVI SVJETSKI RAT sukob partikularizma
DRUGI SVJETSKI RAT sukob dva univerzalizma
HLADNI RAT sukob snano polariziranih strana za dominaciju nad svijetom
Globalizacija Prvi, Drugi i Trei svijet? - nema
postoje centri, poluperiferije i periferije
svi su dio sistema - OTUENI SUSTAV

MMF - 2000. 4 glavna aspekta globalizacije:

1.) Trgovina i transakcije

2.)
3.)
4.)

Kapital i ulaganje
Migracija i pokretljivost stanovnitva
Diseminacija (irenje) znanja
2000.: katalog ideja i dogaaja koji su pospjeili stvaranje globalizacije: svjetski ratovi, Hladni
rat, televizija, meunarodne vladine i nevladine organizacije, zrani promet, slijetanje na Mjesec,
nuklearna energija, putovanja i turizam, Japan ulazi u Prvi svijet, ernobil, AIDS, Zaljevski rat
1991., Internet, Crni ponedjeljak 1987., komunikacija, azijski ekonomski tigrovi
Arijevske religije

hinduizam, budizam
dainizam, sikhizam (odbacuju kastinski sistem, ne konzumiraju nita to samo nije umrlo)
zoroastrizam
Religije Dalekog istoka
konfucijanizam, taoizam, intoizam
Semitske religije
judaizam, kranstvo, islam
Hinduizam
Oko 2. tis. pr. Kr. Arijevci (neporoan, plemenit), stoari, nomadi, Indoeuropljani - uli meu
Dravide u Indiji i Pakistanu
nastaju HINDUSI (stanovnici iza rijeke Ind)
zbirke 4 knjige Vede Rigveda (znanje i pjesme hvale)
Samaveda (znanje o melodijama)
Jadurveda (znanje o pravilima rtvovanja)
Athervaveda (znanje o pravilima magije i arobnjatva)
Rigveda je najstarija - 1500. g. pr. Kr. - hvalospjevi bogovima za plodnosti, nastala je prije

dolaska Arijevaca
VEDSKO RAZDOBLJE
Spominje se mnogo bogova, a svaka pjesma posveena je jednom Bogu
posljednje pjesme spominju jednog boga, stvoritelja i gospodara svijeta
Viva/Karma/Purua ili Pradapati vidi sve i sveprisutan je
Rigveda svuda je bila voda, pojavila se elja (htijenje), prvo sjeme koje je stvorilo misao
postoji samo jedan ivot i jedna smrt - nakon smrti ovjek ostaje vjean, samo tijelo nestaje
RAJ obuhvaa ga vjena svjetlost, u njega idu dobroinitelji
PAKAO najnia tama, u njega idu oni koji ine zlo
nije bilo sveenika, ve se slavilo obiteljski (slavlje i rtvovanje)
u 1. tis. pr. Kr. pojavljuju se sveenici BRAHMANI

 posebna panja odnosi se na rtvovanje koje moe utjecati na bogove; vrlo vano i sloeno,
samo brahmani to mogu izvesti
spasenje se postie obredom rtvovanja - brahmani - izvanjski i zakonski tumai Veda
Brahmansko razdoblje

brahmanska religija
Bramani sveenici
Katrije vladari i ratnici
Vajije obini ljudi arijevskog podrijetla (obrtnici, trgovci, zemljoradnici)
udre sluge (Dravidi, starosjedioci)
Parije van kategorije, neisti
oko 600. g. pr. Kr

UPANIADE prisutnost na skupu uiteljevog asa

nazivaju se i vedantama - kraj Veda
zbirka tekstova u kojoj je naglaeno okretanje nutrini i duhovnosti, a ne samo izvanjski obred
sastavljali ih i katrije!
uenje o jedinstvenoj egzistenciji koja obuhvaa univerzum
svijetom egzistencije vlada jedna vrsta jedinstva koja tee u mnotvu koje se ispreplie s

jedinstvom
mnotvo nije nita nego privid i obmana - MAJA
jedinstvena stvarnost svijeta naziva se BRAHMAN
zbilja malog svijeta i ovjekove due naziva se ATMAN
uzrok ovjekove nesree upravo je privid mnotva i dvojnosti
dva su puta pred ovjekom: put bogova i put predaka
reinkarnacija
samsara vjeno vraanje, vjena patnja u ljudskom tijelu
karma
nirvana spajanje s apsolutnom zbiljom
vjerovanje u reinkarnaciju vrlo je vjerojatno tradicija Dravida
oko 500. g. pr. Kr.

sukob brahmana i katrija

nastanak novih religija iz hinduizma - dainizam i budizam (ne prihvaaju autoritet Veda niti
kastinski sustav)
Nastaju dva velika epa: Mahabharata (Veliki rat Indije) 100 000 stihova. Rat meu ljudima
uz pomo bogova koji pomau dobrima; Ramajana (ivotopis boga Rame) utjelovljeni bog

koji se bori protiv neistine (zla)

najvaniji dio Mahabharate je Bhagavat Gita, poslanica koja privlai mnogo panje
novi put ljubavi prema bogu i istoe u slubi prema jednomu od bogova
put djela Vede/brahmani
put znanja i spoznaje Upaniade
put ljubavi i istoe Bhagavat Gita
Brahman utjelovljen u tri boga:

1.) Brahma bog stvaranja i stvoritelj cijeloga svijeta koji je sve doveo u postojanje
2.) iva bog smrti i usmrtitelj svega. Usmrivanje je uvod u ivot - on obnavlja ivot biljaka,
ljudi i ivotinja
3.) Vinu bog ivota i uvar svih stvorenja, bog njenosti i ljubavi, nadzire djelovanje i ivot
stvorenja te motri na njih
svaki ima suprugu - podloga za stvaranje sekti
Vinu se moe utjeloviti meu ljudima - AVATAR, 9 puta se ve utjelovio (Buda), pojavit e se
i 10. put - jaha na bijelom konju s maem - kaznit e bezbone, a uvesti e u blagodat vjerne i
potene
500.-1000.
nastaju mnoge kole unutar hinduizma koji jaa nakon korupcija u budizmu
kola Sankhija, kola joge, kola vedanta, ankara, Ramanuda, Madhva itd.
JOGA naglaava praktini put za pronalaenjem spoznaje
posebna pravila iji je rezultat usredotoenost osjetila tako da se prekida
osjetilni odnos s vanjskim svijetom
disanje postaje uroeno (vrlo tekim tehnikama)
usredotoenjem na posebnu toku i uz naporne vjebe postie se
spoznaja
razlika slubenog hinduizma i prakticiranja obinih ljudi u raskoraku
SATI spaljivanje udovice (ukinuli Britanci u 19. st.)
Hinduizam je 3. najmnogoljudnija religija na svijetu 1, 1 mlrd. pripadnika (Indija, Nepal,
Saudijska Arabija, ri Lanka)
Kranstvo 2, 2 mlrd.
Islam 1, 5 mlrd.
Budizam 500 mil.
Budizam

nastaje u sjevernoj Indiji oko 560. g. pr. Kr.

Sidartha Gathama, Buda (probueni, prosvjetljeni)
legenda: bezgreno zaet, postat e Prosvijeljen ili vladar svijeta
Meditirao 6 godina bez hrane i vode u nepokretnom poloaju. Pretvorio se u kost i kou,

probudio se i shvatio da to nije pravi put. Uenici su ga napustili

ri Maha Bodhi - drvo prosvjetljenja nije se htio maknuti ispod drveta sve dok ne doivi

1.)
2.)

prosvjetljenje. Demon alje zmiju da ga odvrati od tog nauma

Dva puta djelovanja:
vlastito izbavljenje i dosezanje nirvane
irenje istine meu drugima
petorica uenika su ga srela i vratili mu se
Oni koji ele vjeni ivot trebaju izbjegavati dvije stvari:

1.)
2.)

ivot ovoga svijeta - uivanje, veselje

put duhovne vjebe koji je neravan i nestvaran
Buda se udaljio od oba puta i krenuo sredinjim, treim, koji prosvjetljuje oko, um i duh
Sve na ovom svijetu je nestabilno, to izgleda stabilno je privid. Poto je sve nestabilno, itav
svijet je patnja i bol. U ovjeku takoer nema nita postojanog to bi ulo u drugo tijelo, ne

1.)
2.)
3.)
4.)
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
h)

postoji postojana dua

to je zbilja patnje i koji je put izbavljenja?
8 puteva spasenja:
Sve to postoji osueno je na beskrajnu bol i patnju
Izvor te patnje je e za postojanjem
Put izbavljenja postoji, a to je zatomljivanje svih elja
Put izbavljenja je osmerostruk:
ispravno vjerovanje
ispravna namjera
ispravni govor
ispravno djelovanje
ispravno ivljenje
ispravna usredotoenost
ispravno miljenje
ispravna svjesnost
uenje DHARMA - uenje o probuenju
Tri stupa budizma: BUDA, RELIGIJA, ZAJEDNICA
etika je na prvom mjestu religijske prakse portvovnost i opratanje
Buda je ivio jo 45 godina nakon prosvjetljenja. Nakon smrti pojavila su se razna tumaenja

njegovih govora i nauka - Pali kanon ili Tri koare

Indijski kralj Aoka, 3. st. pr. Kr. uzeo budizam za slubenu religiju (irio je budizam izvan
Indije)
Izmeu 100. g. pr. Kr. i 100. g. javlja se novo uenje u Mahajanski budizam (Velika kola)
naspram Teravedskom budizmu (Mala kola)
Tantriki budizam (Tibet, Dalaj Lama)
DRAVA I RELIGIJA
Dravna religija slubena religija neke drave, upisano u ustavu. Ta drava moe biti
sekularna (postoji vie stupnjeva sekularnosti) ne radi se o teokraciji
religija (njena crkva) dobiva povlastice ili olakice od drave
najee su prihvaene druge religije i postoji apsolutna sloboda vjerskog prakticiranja (danas)
Dravna religija neophodno u razdoblju kolonizacije kada drava i crkva djeluju zajedno
Crkva nije pod upravom drave
Drava nije pod upravom Crkve
Drava moe cenzurirati Crkvu jer ju financira
Prva dravno sponzorirana kranska Crkva - 301. (jedna od 6 orijentalnih ortodoksnih
crkava - uz Koptsku, Etiopsku, Eritrejsku, Sirijsku i Indijsku

 osnovali su je sv. Bartolomej i sv. Tadej Armenska crkva

Monofiziti (miafiziti)
odbijaju Kalcedonsko uenje o prirodi Boga/Sina
Stupanj potpore drave religiji/crkvi moe varirati - od financijske potpore do zabrane
djelovanja ostalih crkava/religija
u Europi su se katolici i protestanti nadmetali za supremaciju nad dravnom potporom (novi
vijek) eius regio, eius religio
mir u Augsburgu 1555. - prestanak krvavih vjerskih ratova u Svetom Rimskom Carstvu izmeu
katolika i protestanata
u Engleskoj Henrik VIII. prekida s Rimokatolikom crkvom 1534. i proglaava sebe crkvenim
vladarom - Katolika vjera nastavlja biti slubena engleska religija, ali bez pape na elu
katolicizam bez pape. Mary I. 1555. vraa se Papi. Elizabeta se ponovno odvaja 1570.
Anglikanska crkva usvaja irok spektar uenja i praksi katolicizma, luteranstva i
liberalnog kranstva (razvijenog tijekom prosvjetiteljstva). Ne priznaju autoritet pape.
Priznaju razvod i ponovnu enidbu. Dozvoljavaju kontracepciju. Abortus je dozvoljen kada
je ena silovana ili joj je ivot u opasnosti. Dozvoljavaju enama biti kler (u novije vrijeme i
homoseksualcima?). Ne inzistiraju na Bezgrenom zaeu Marijinom i njenom Uznesenju
Dananje socijalistike zemlje Kuba i Sjeverna Koreja potpomau neke aktivnosti crkve.
Druge aktivnosti ne dozvoljavaju - izbjegavanje vanjskog autoriteta
Religija je jedan od najbitnijih problema dravne politike
Dravna crkva dravna religija/crkva formirana od strane drave kako bi bila slubena ulazi u ustav. Ovisna je od drave
Danas imamo 7 dravnih crkvi: Engleska crkva, kotska, Islandska, Danska, Finska,
Norveka i vedska crkva (sve luteranske)
Dravne religije
njenom Crkvom vlada eksterno (vanjsko) tijelo
Kranstvo odreeni oblik kranstva kao slubena religija danas - unesen je u ustav, ali u
svakoj zemlji potuju se prava sloboda svim religijama i crkvama
Katolicizam: Kostarika (1949., slubena religija i crkva; kasnije slubena crkva ispala; nisu se
htjeli odrei pape), Alzace-Lorraine (Alsace-Moselle) - nije prihvaen francuski zakon o
separaciji drave i crkve iz 1905., Argentina (Katolika crkva moe predlagati zakone),
Lihtentajn

(ustav

1921.),

Malta

(98%

katolika),

Vatikan

(teokracija),

Andora,

Dominikanska Republika, El Salvador, Panama, Paragvaj, Peru, Poljska, panjolska

Istono pravoslavlje: Grka (Grka pravoslavna crkva), Gruzija (Gruzijska pravoslavna crkva)

gora Athos - Autonomna monaka drava Gore Athos, Finska (Finska pravoslavna crkva)
Reformirani: Island, Danska, Farski Otoci, Norveka, vedska, Finska, Engleska crkva, kotska
Eva Brunne 2009. prva lezbijka biskup na svijetu!
Islam: bez istaknute denominacije Banglade (u ustavu, ali i druge religije se potuju), Irak,

Dibuti, Pakistani
Suniti nasljedstvo ide po Muhamedovom tastu Abu Bakru; Afganistan, Alir, Bruneji,
Komori, Egipat, Jordan, Libija, Maldivi, Malezija, Mauritanija, Maroko, Katar, Saudijska
Arabija, Somalija, Tunis, UAE
ijiti nasljedstvo ide po Muhamedovom zetu i roaku Aliju, smatraju da se objava dogaa do
smaka svijeta (Kuran); Iran
Ibadi priznaju Abu Bakra, ali su blii vjeri ijita; Oman, Zanzibar
mijeano ijiti i suniti: Kuvajt, Jemen i Bahrein
Budistike zemlje: teravedski budizam; Kamboda, ri Lanka, Tajland (budizam na najvanijem
mjestu, ali nije slubena religija)
Izrael: idovska i demokratska republika podupire religijske institucije i priznaje vjerske
zajednice prepisujui odnos prema manjinskim religijskim zajednicama od Britanaca (za
mandata nad Palestinom 1917.-1948.). idovi; Krani: istono pravoslavlje, katolici,
Gruzijsko-armenska crkva, armenski katolici, sirijski katolici, kaldeanci (mijati), grkokatolici
melkiti. Muslimani i Evangelika episkopska crkva 1961. dobili vlastite sudove u Izraelu.
Priznata je i etnoreligijska skupina Druza
Indonezija: nema dravne religije, ali priznaje samo est: islam, protestantizam, katolicizam,
budizam, hinduizam i konfucijanizam. Ateizam i agnosticizam nisu u skladu s Pantasilom - pet
1.)
2.)
3.)
4.)
5.)

principa - slubena filozofija indonezijske politike (1945. predsjednik Sukarto)

Vjera u boanstvenost Boga
Pravedno i civilizirano ovjeanstvo
Jedinstvo Indonezije
Demokracija voena unutarnjom mudrou
Drutvena pravda za sve

Po Ustavu, Hrvatska je potpuno sekularna drava

Odvajanje drave od religije
Tijekom vremena mnoge zemlje svijeta preuzele su drutvenu ulogu koju je obavljala crkva
Sekularizacija od potpunog odvajanja (Singapur i Indija) do slubene religije sa zabranom
prakticiranja drugih religija (Maldivi)
Kroz povijest brojni primjeri cezaropapizma utjelovljeni boanski namjesnici vladali
ovozemaljskim svjetovnim i crkvenim granicama

1.) Vladari vladali po milosti bojoj

2.) Papa - namjesnik Boji koji na ovom svijetu vlada direktno Crkvom, a indirektno svijetom Papa dodijeljuje krunu kraljevima i carevima
Wormski konkordat 1122. car se odrie prava da imenuje prelate
Martin Luther Doktrina o dva kraljevstva - poetak separacije drave od crkve. Drava ne
smije usmjeravati osobe na vjeru, jer je takva vjera neispravna. Vjera mora biti dobrovoljna liberalna svijest. Drava je zaduena samo za provoenje reda i ouvanje mira
Prosvjetiteljstvo
John Locke (1632.-1704.) Drutveni ugovor (filozofski koncept) - legitimnost drave da
1.)
2.)
3.)
4.)
5.)
6.)
7.)

vlada nad individuom

Svjesnost pojedinca ne moe biti prenijeta na dravu i racionalan ovjek to ne moe dopustiti
Sloboda svjesnosti mora biti osloboena autoriteta
Treba odvojiti crkvu od drave
Drava - autoritet u ovjekovim svjetovnim stvarima
Crkva je zaduena za razne oblike individualne svjesnosti
Prisiljavanje na religijsku uniformnost stvara sukobe
Sloboda vjeroispovijesti - religijska tolerancija

Thomas Jefferson (1743.-1826.) Povelja prava (Bill og Rights) - dravni autoritet

(legitimna mo) odnosi se samo na akcije ovjeka, a ne na njegovo miljenje. Religija je
stvar odnosa ovjeka i boga. Nee biti nijednog zakona protiv slobodnog bogotovlja.
Prvi amandman separacija crkve i drave i sloboda prakticiranja religije

Max Weber (1864.-1920.) Entzauberung der Welt - odaravanje svijeta

1.) Kolektivna svijest se ukida
2.) Zbog fragmentiranja komunalnih aktivnosti religija postaje individualna stvar, a ne drutvena
obaveza
3.) Religija je prepreka modernizaciji
4.) Sekularizacija je preduvjet za izgradnju modernih drava
5.) Sekularizacija nastaje zbog nemogunosti da uskladimo etike i duhovne vrijednosti
ovjeanstva zbog prebrzog porasta fizike znanosti
Religija u postkomunistikim zemljama
SSSR

veljaa 1990. CKKPSS doputa viestranaki sustav

11. oujka 1990. Litva proglaava neovisnost
30. oujka 1990. Estonija najavljuje otcjepljenje
4. svibnja 1990. Latvija najavljuje otjecpljenje
Antisovjetski prosvjedi u Gruziji

17. oujka 1991. Armenija, Gruzija i Moldavija bojkotiraju referendum o reformama

12. lipnja 1991. Jeljcin dolazi na vlast
1. prosinca 1991. Ukrajina proglaava neovisnost
8. prosinca 1991. elnici Rusije, Ukrajine i Bjelorusije u Minsku potpisuju raspad SSSR-a i
osnivanje ZND-a (Zajednica neovisnih drava, politiki i ekonomski savez 12 bivih sovjetskih

republika)
Drava koja je navie stradala raspadom SSSR-a bila je KUBA (85% ekonomije bilo je vezano
za SSSR)
2005. Azerbajdan, Gruzija, Ukrajina i Moldavija sklapaju Savez demokratskih drava
to se dogaa s religijom u tim zemljama?
Umjesto da se opredijele za jednu religiju, sovjeti su potisnuli sve elei stvoriti sekularnu

dravu temeljenu na ateizmu

religijske skupine postale su rtve ekstremnog nasilja
Boljevici napadaju crkve, manastire i redovnike koji su za njih mogui proturevolucionari
esta su meta odmetnutih boljevikih bandi, a ne slubene vojske
U 50 godina vladavine stvoreno je 47% ateista ili agnostika - dominantne religije izgubile su do
30% vjernika

Islam
iako su podupirali revoluciju, muslimane se podvrgava ateizmu
uvodi se irilica (umjesto arapskog pisma) mladi ne mogu prouavati svete spise i kulturne
klasike na arapskom
Uzbekistan (najmnogoljudnija centralnoazijska zemlja) 1917. 20 000 damija; 1929. 4000;
1935. samo 60 damija
pod nazdorom Spiritualnog Direktorija Muslimana Centralne Azije i Kazahstana (500 kola
i damija)
muslimane se razjedinjuje - mnoge suprotstavljene grupe djeluju u podzemlju
naseljavaju se Rusi i donose svoju kulturu (alkohol)
Pravoslavlje
eljelo ga se prvo usko vezati uz vlast s idejom totalne eliminacije
RPC od 1721. do 1917. bila je desna ruka Cara (od Petra Velikog); do 1970. izgubila 40%
vjernika
Ukrajinska Autokefalna PC 1919. otcjepljuje se od Ruske PC, ali Moskovski Patrijarhat ju
ne priznaje do 1990. - Ukrajinska Ortodoksna Crkva
Gruzijska APC 1917. proglaava se Gruzijskom Pravoslavnom Crkvom; Moskovski
Patrijarhat ju priznaje tek 1943.
Armenska apostolska crkva

Protestantizam

Estonija i Latvija nemaju dominantnu religiju

Estonija luterani i pravoslavni (okupirana 1940.)
Latvija luterani, pravoslavni i katolici (okupirana 1939.)
u 50 godina doseljava se preko 30% Rusa
Luteranska crkva ne uspijeva okupiti vei broj vjernika
Katolicizam

Litva 90% katolika (okupirana 1940., 1944.)

katolici imaju meunarodnu hijerarhiju i vanjsku financijsku pomo

Judaizam
idovska autonomna oblast stvorena 1934. kako bi svaki etnik mogao uvati i razvijati
svoju posebnost; 30 000 nakon Drugog svjetskog rata. 1953. umire Staljin; slabe beneficije i
poetak odseljavanja; danas ih ima 1500
obraunavanje s judaizmom suprotno od ateizma
obraunavanje s cionizmom - neeljeni nacionalizam
Doktrina znanstvenog ateizma
Sovjeti su predstavili alternativu religiji s monopolom nad religijskom ekonomijom uz pomo

1.)

potiskivanja drugih religija

snana financijska pomo drave
modernizacija i socijalizam uguit e religijske aktivnosti
novo drutvo nova religija
Religija je opijum za mase
Sve religijske aktivnosti moraju biti kontrolirane; treba ugasiti crkve i promijeniti religijski

pejza (kroz dvije velike kampanje 30-tih i 60-tih godina)

2.) Projekt preodgoja kroz religijski ateizam - u kolama, na javnom mjestu, poslu...
LIGA MILITANTNIH ATEISTA irenje marksistiko-lenjinistikih doktrina na mase
(1925.-1947.); ukida se zato to su Nijemci dopustili crkve na okupiranom teritoriju SSSR-a.
Militantni ateisti ili su na mise. Staljin je obeao religijske slobode
Znanstveni ateizam neznanost, marksistiki nadahnuta vjera
pametni i educirani e shvatiti da je religija barbarsko praznovjerje
Industrijalizacija, kolektivizacija i ateistiko slobodno obrazovanje stvorit e novog
sovjetskog ovjeka
Kemija, fizika, biologija i matematika bili su odskona daska od pogrenosti religija
vjerski blagdani zamjenjuju se svjetovnim; na starim obiajima grade se novi; nudi se novi
simbolizam, znaenje i moralnost

Krtenje pioniri
Krizma omladinci
Boi Nova godina (Djed Mraz)
Uskrs Praznik rada (meunarodni)
Dan minera
Dan radnika konstruktora itd.
ATEISTIKA ZEMLJA Albanija otila najdalje u represijama. 1967. proglaena prva

ateistika drava u svijetu

nijee postojanje religije u drutvu; religiju izjednauje s faizmom i rasizmom Enver Hoxha
Jesu li novi lanovi zaista vjerovali u znanstveni ateizam?
poetkom 20. st. svega 10 religijskih manjina: bahai, baptisti, budisti, evangelici, flagelanti,
menoniti, starovjerci, pentekostalci i tolstojevci
od 50-tih do 90-tih javljaju se Hare Krina, Jehovini svjedoci, adventisti i druge sekte koje alju

svoje misionare u drave SSSR-a

Komunizam je pomogao rastu manjinskih religijskih zajednica!
Borba za nevjernike i agnostike nakon raspada SSSR-a
Religijsko trite - religijska ekonomija
Vlada vraa dominantnu religiju tamo gdje je ona bila povijesno izraena prije komunizma (nije

dravna religija, ali ima veliku potporu drave)

Nakon pada SSSR-a ponovno se javlja religijski monopol i obnavlja se religijska represija
Islamske zemlje
dijele religije na tradicionalne i netradicionalne
tradicionalne titi ustav dok se ne protive vladi
Tadikistan islam se transformirao u fundamentalni pokret
Pravoslavne zemlje
zbog odljeva vjernika novim religijskim pokretima trae zatitu vlade, pod izgovorom da novi

1.)
2.)
3.)
4.)
5.)

religijski pokreti unitavaju tradicionalnu kulturu i nacionalni identitet

1997. Rusija je donijela postroen zakon o vjerskim slobodama:
Ako religija ne postoji 15 godina, ne moe djelovati
Osniva mora biti Rus
Bogosluje moe obavljati samo Rus
Nema javnog propovijedanja izvan crkve
Nema irenja dijeljenja religijskog materijala na otvorenom itd.
slino je napravljeno i u Moldaviji, Bjelorusiji, Gruziji i Ukrajini
pravoslavne crkve time jaaju; smatraju da nove religije peru mozak
Katolicizam u Litvi

nije dravna religija, nema ustavnu pomo

katoliki radio, katolika televizija, vojni kapelani, vjeronauk u koli, plaeni religijski seminari,
sufinanciranje vjerskih publikacija

 Litva profitirala od dogaaja u Poljskoj gdje je katolicizam prerastao u jedinu idejnu opreku
komunizmu (1979. - posjet pape Ivana Pavla II.)
doputene su velike vjerske slobode jer si katolicizam to moe dopustiti
Estonija i Latvija najtolerantnije vjerske slobode jer nemaju izraenu dominantnu religiju
U bivim SSSR republikama dogaa se monopol na ateiste, ali to se ne dogaa radi inovacije ili
ivosti religije ve zbog politikog favoriziranja
veliki religijski rast bez religijskog pluralizma
FUNDAMENTALIZAM
Dallas Morning News, 2005. u iduih 35 godina nestat e: svetost, monogamija, religijska
hijerarhija, odlazak u crkvu, iskazivanje religijskih simbola, celibat, autoritet crkvenih osoba
ovakvi pogledi tjeraju milijune ljudi diljem svijeta da se organiziraju i bore protiv takvog naina
razmiljanja
Modernizam i sekularizacija stvaraju fundamentalizam
Max Weber odaravanje svijeta traje dok Zapad (inteligencija) ne pone djelovati bez
ikakve povezanosti s religijom - praznovjerjem starih naroda i drutava
teoretiari sekularizacije nisu predvidjeli potrebu za demistifikacijom svijeta. Odbijanjem

1.)

demistifikacije nastaju fundamentalisti

fundamentaliste nalazimo u cijelom svijetu
gledamo ih na televiziji jer su povezani s nasiljem
da bi shvatili fundamentalizam moramo shvatiti vrijeme u kojem nastaje modernost
Max Weber:
Segmentiranje rada i segmentiranje ivota ivot vie nije koherentna, homogena cjelina

ve je parcijaliziran u odvojene sfere

2.) Racionalizacija svijeta moderni procesi upravljaju naom svakodnevicom (procedure,
birokracije, transakcije, novci) - nevidljiva ruka koja nije boja ili nadnaravna
3.) Industrijalizacija i urbanizacija pluralizam, mijeanje rasa i kultura
u ovjekovoj svakodnevici religija ostaje uniformna i povezana s privatnim; sve ostalo je javno
(ekonomija, politika, obrazovanje, medicina)
sve javno nam govori da je religija relativna, da i ona mora, kao i ivot, biti podijeljena na vie
sfera neprirodno za vjernika religije jednog boga
modernizacija religiji oduzima svetost i mistinost nameui sebe kao unaprijeenu formu
ivota
postmodernizam KULTURNI RELATIVIZAM
nema istine s velikim I; ono to se stalno namee je tolerancija i prihvaanje drugih - temelj
modernih sekularnih drava
upitnima postaju drutveni ugovori poput braka i monogamije, jer se podrazumijeva, kroz
toleranciju, da to nije normalnije od drugih oblika ugovora (istospolne zajednice, poligamija)

 Modernizam cijeni: promjenu vie nego kvalitetu; kvantitetu, a ne kvalitetu; komercijalnu

uinkovitost, a ne tradicionalne vrijednosti. Time prijeti religiji svodei ju na individualna
vjerovanja pojedinca - religija nije drutvo (Durkheim)
takav oblik ivota namee se globalno
to je fundamentalizam?
1.) Urbani pokret koji odbija ponitenje personalnih i patrijarhalnih vrijednosti poretka i
drutvenih veza i stoga se odupiremo njihovom zamjenjivanju depersonaliziranim principima
2.) Obrazac religijske militantnosti kojim samooblikovani pravovjernici pokuavaju zaustaviti
eroziju religijskog identiteta, utvrditi granice religijske zajednice i stvoriti za ivot sposobne
alternative sekularnim institucijama i ponaanju
3.) Religijski oblikovana, kognitivno te afektno utemeljena orijentacija naspram svijeta s
karakteristikom protesta prema promjeni i ideolokoj orijentaciji modernizma
Kako ih vide modernisti? reakcionisti, radikali koji ele ugrabiti vlast, gurnuti drutvo u
mrano doba opresije, patrijarhalnosti i netolerancije, oni su u zabludi, zli su i zastraujui
Modernisti prema modernistima dobri, razumni, potovatelji slobode i ljudskih prava,
razmiljaju jasnije, cijene empiriju i individualna prava i uviaju da su fundamentalisti u krivu
Fundamentalisti su racionalni odgovor na politike i ekonomske promjene koje degradiraju
ulogu religije u javnoj sferi, bore se protiv moderne kulture koja prijeti onome to je njima drago
Prvi fundamentalisti? ameriki protestanti koji su u periodu od 1870. do 1925. javno

istupali za ouvanje religijskih vrijednosti

The Fundamentals: A Testimony of the Truth, tiskane 1910.-1915.
Bible belt u SAD-u
Monkey trial 1925.
Fundamentalisti su militantno nastrojeni prema tekovinama modernosti i kulturnim promjenama
grupa ujedinjena u opoziciji spram modernih pokuaja da se kranstvo stavi uz bok modernoj

misli
1925. suenje Johnu Scopesu, Dayton, Tennessee. Srednjokolski profesor koji je poduavao
evoluciju proglaen je krivim i dobio je globu od 100$ koju nikad nije platio jer je osloboen

kazne zbog nekih propusta u sudskom procesu

fundamentalizam se pritajio do 1970!?
naftna kriza 1973.
Vijetnamski rat
irenje sekularizma i raspad privatnog ivota u SAD-u
1979. Iranska revolucija teokracija zamjenjuje monarhiju
Ajatolah Homeini zamjenjuje aha Rezu Pahlavija
Bruce Lawrence, Defenders of God: The Fundamentalist Revolt Against the Modern Age,

1989.
fundamentalizam smatra ideologijom, a ne teologijom

 stvoren je da se sukobi s modernizmom

fundamentalizam je transkulturalan fenomen smjeten u historijskom okviru koji se razvija
Teorije fundamentalizma
1.) Zbog snanog sekularizma dolazi do posljednjeg trzaja religije diljem svijeta - posljednji
uzaludni napad religije na modernost
2.) Modernizacija i sekularizacija zapravo su plodno tlo za religijsko oivljavanje - gdje je
urbanizacija i modernizacija jaa, jai je i fundamentalizam
primjer libanonskih doktoranata koji su ispitivali zarobljene ISIL-ovce: svi su maltretirani
u djetinjstvu, dolaze iz disfunkcionalnih obitelji; privlai ih obeanje o obitelji i dobro plaenom
poslu
Karakteristike fundamentalizma
IDEOLOKE
1.) Reagiranje na marginaliziranje religije
2.) Selektivnost - bira i prilagoava dijelove tradicije kako im odgovara - da bolje razlikuju sebe od
3.)
4.)
5.)

1.)
2.)
3.)
4.)

modernista. Koriste tekovine modernosti da bolje djeluju (tehnologija)

Dualistiki svjetonazor - svijet je dobar (njihov) i zao (onaj drugi)
Apsolutizam i nepogrjeivost (Kuran, Tora, Sveto Pismo)
Milenijalizam i mesijanizam
ORGANIZACIJE
Izabrani/odabrani u lanstvo
Otre granice bivanja lanom
Autoritarna organizacija - karizmatski voa odabran od Boga
Fiksirana pravila ponaanja (govor, oblaenje, seksualnost, konzumacija hrane i pia,

formiranje obitelji, djeca, zabava)

Jesu li fundamentalisti nasilni?
1.) Religijskom nasilju nisu uvijek tvorci fundamentalisti. esto nereligiozni ine nasilje nad
2.)

1.)
2.)
3.)
4.)

religioznima
Nisu sve fundamentalistike grupe nasilne - veina ih nije
Postoji borba dobra i zla - cilj je vidjeti religiju u centru javne svijesti
Religija se esto politizira, a politika religiozira
Zbog milenijalizma i mesijanizma nema roka zavretka borbe - nema kompromisa
Religija terorizmu daje ogromnu mo, a terorizam religiji
Treba razumijeti kulturu i drutvo u kojem postoji
Ne poinje se dogaati u pluralnim drutvima
Dogaa se u drutvima gdje je ta religija u podinjenom poloaju
U vrijeme Hladnog rata poinje se dogaati na periferijama
Slabljenjem globalne moi SAD-a i SSSR-a nasilje se s periferije seli u centre moi
lokalni problemi poinju biti zloini protiv ovjenosti i civilizacije

 2 tipa terorizma:
1.) ISLAMSKI nasilje i pokuaji udara
2.) AMERIKI PROTESTANTI utjeu na politiku, mijenjaju kulturu i drutvo kroz senatore,
stranake kandidate i politiku

1.)

1960-tih i 1970-tih na Zapadu se etabliraju nove religijske pojave

promjenjivost u 2. pol. 20. st. dosegla nezapamene razmjere
drastine promjene
prvi put u povijesti veina ljudi ivi u sekularnom drutvu (nereligijski dominantnom drutvu)
religijske institucije primorane su na prilagodbu:
Suvremena religioznost postaje stvar izbora, religioznost vie nije drutveni zahtjev, ovisi o
sklonostima pojedinca i nuklearne obitelji, religija postaje privatizirana, vie ne podrava
sustav znaenja koji je zajedniki svim lanovima drutva - u suprotnosti s tradicionalnom

ulogom religije
2.) Religijske institucije suoene su s pluralizmom - gubitkom dominacije, moraju djelovati na
religijskom tritu, moraju prodati svoju religiju zainteresiranim kupcima. Natjecanje
ima jake implikacije jer izaziva racionalizaciju i birokratizaciju. Dovodi do sve vee slinosti
meu religijama - ali i slinosti sa sekularnim domenama. Radikalizacija prema intimnom ivotu
religijskih pripadnika. Izgubivi monopol u drutvenim pitanjima, religija se okree privatnim
ivotima svojih lanova (seksualnost, brak, odgoj djece, obitelj); cilj: utjecaj pa i kontroliranje
svojih lanova
Nova religioznost - nove religijske skupine nastaju kao odgovor na sveobuhvatnu krizu
moralne sigurnosti Zapada
vrijednosti srednje klase gube znaaj: odbacuju se novac, mo, tehnika (izbalansirana kulturnim
pretakanjima)
raste potranja za ljubavlju, samoosvjetenjem, intimnosti s drugim i povezanosti s prirodom
pripadnici kontrakulture osjeaju se izgubljenima i u stanju anomije (stanje u kojem dolazi do
destabilizacije starih normi i pravila)
nove religijske organizacije ponudile su mogunost ostvarenja ideala drutvene revolucije

1.)
a.

drugim putem
konverzacija i transformacija svijesti i savjesti pojedinca, poevi od samih sebe
ekstatian odnos s Bogom
biti ponovno roen neokatekumen - ovom trendu odgovorilo i katolianstvo
Filozofska antropologija: rast novih religijskih organizacija povezan:
Potraga za surogatnim obiteljima uslijed nestanka posredujuih drutvenih struktura
izolacija nuklearnih obitelji jedini davatelj socijalne i psiholoke podrke (nema vie
proirene obitelji, susjedstva, sela, crkve)

b. danas mega-strukture (kolstvo, socijalne ustanove, zdravstvo) potkopavaju legitimitet obitelji i

preuzimaju mnoge njene uloge
c. nuklearna obitelj je premala da ispuni sve socijalne i psiholoke potrebe
d. nove religijske zajednice preuzimaju posredujuu ulogu - naglaava se ljubav, zajednitvo, braa
i sestre, Bog je otac, a Crkva majka, lanovi su esto kao djeca, spremni beskompromisno
potpomagati svoju zajednicu i pokazivati poslunost autoritetu
2.) Suvremena deinstitucionalizacija mnogih aspekata privatnog ivota dovodi do kognitivnih i
emotivnih dezorijentacija
a. ljudi se raaju kao nekompletni
b. za preivljavanje trebaju kulturni poredak kao kompenzaciju svoje nekompletnosti
c. odrastanjem usvajaju kulturni poredak sredine - osmiljava im djelovanje i oslobaa anomije, a
rutinizacijom ovjek postaje posve institucionaliziran
Suvremeno vrijeme deinstitucionalizacija privatne sfere - u privatnom su ivotu ljudi
slobodni i bez strogih pravila (seksualnost, odgoj)
sloboda izaziva anomiju
javna sfera institucionalizacija ne jenjava, sve je birokratizirano, voeno formalnom
racionalnou, sve je podreeno sustavu, nema obzira prema individualnim eljama, potrebama i
karakteru lanova
jedna pravila igre nameu se kod kue, a druga u koli, vrtiu, fakultetu i poslu
Novi religijski pokreti nude ovjeku ono izgubljeno pravila ivotnog, privatnog vodstva ljudi iznova postaju sposobni dati uvjerljivu svrsishodnost vlastitim egzistencijama postavljanjem pravila
Dolazilo je uvijek do onog do ega dolazi i danas, a to su oivljavanje (formiranje sekti) i

a.
b.
c.
d.
e.

inovacija (formiranje kultova/novih religijskih pokreta)

Novi religijski pokreti (rije koja zamjenjuje rije kult):
religijska grupa nedavnog podrijetla, razliita od postojeih religija
moe biti protumaena kao dio postojee religije
zauzima periferno mjesto unutar kulturnog sistema neke nacije
nude inovacije u uenju
obino se ne odnosi na kranske pokrete iako se u njih ubrajaju mormoni (19. st.), Jehovini

svjedoci (19. st.), kranska znanost (19. st.)

f. Bahai (19. st.)
g. u 19. st. raste zanimanje za ezoteriju i mistiku
h. 1965. procvat (Zakon o imigraciji i nacionalnosti)
Sekta
Religijska grupa koja se odvaja od vee postojee religije i poinje slijediti novu doktrinu.
Postojea ju religija (od koje se odvaja) tumai kao heretiku grupu
sekta smatra da se vraa na pravi put - oivljavanje izgubljenih vrijednosti
esto su u trzavicama s veinom lanova drutva u kojem djeluje

 Filipinska nezavisna crkva

Brazilska katolika apostolska crkva
Pokret za oivljavanje Deset Bojih zapovijedi
New age religija
remitologizacija drutva pokazatelj ovjekovih potreba za mitskim, naizgled imaginarnim,

fantastinim, nadnaravnim
objanjava neshvatljivo, zadovoljava ovjekove tenje
poklapa se s tzv. razdobljem vodenjaka 1970-tih
traganje za stapanjem tijela, uma i due
kombiniranje filozofija i praksi kranstva, hinduizma, budizma, sofizma, kabalizma, raznih

ezoterizama, kiropraktike, spiritualizma, gnosticizma, neopoganizma, tradicijskih mudrosti

kombinira sve religije i postavlja vlastitu duhovnost na prvo mjesto
NEDJELJOM U CRKVU ( 2004.) ide (od broja vjernika):
41% Amerikanaca, 26% Brazilaca, 15% Francuza, 10% Britanaca, 7,5% Australaca; najvie ide
Nigerijaca (89%, a u zemlji ima 48,2% krana)
najmanje idu Rusi (3%)
Europa: 18% Austrijanaca, 46% Iraca, 75% Malteana; u Finskoj, Danskoj, Estoniji,
Norvekoj i vedskoj odlazak u crkvu je izrazito nizak
Hrvati: 25-30%
od kraja Drugog svjetskog rata u zapadnim europskim zemljama opada broj vjernika i onih koji
odlaze u crkvu
razlozi koje navode: DOSADA, NEKOMPATIBILNOST S RELIGIJSKIM UVJERENJIMA i

POMANJKANJE MOTIVACIJE
broj protestanata koji idu u crkvu ostaje isti od 1990.
broj katolika opada od 1990. do 1995. sa 75% n 45%
od 1995. broj vjernika koji idu u crkvu poinje se lagano poveavati
Europa je sve starija i sve vie enska
stariji ljudi su religiozniji
budui da raste broj starijih, raste i broj vjernika
ene su snaniji vjernici od mukaraca
i meu mladim vjernicima prednjae djevojke (npr. Taize) zbog drutvene obveze i socijalizacije
ene preuzimaju odgoj buduih narataja
u privatnim molitvama prednjae ene
ene se nakon poroda vraaju religiji (ipak manje nego prije)
Prototip vjernika: starija nezaposlena supruga majka
Religiozniji: parovi s djecom (obitelj je vano mjesto uvanja religijskog sjeanja), vjenani od

nevjenanih, samci od onih s partnerom

Obrazovanje?

 u zapadnim europskim zemljama u crkvu idu visokoobrazovani i oni s graanskim

zanimanjima
radnitvo i SSS ne idu u crkvu jer smatraju da je to licemjerno u sekularnoj dravi
u srednjoj i istonoj Europi u crkvu vie idu oni s niim stupnjem obrazovanja i pripadnici
ruralnih zajednica nego graani i visokoobrazovani7
KRTENJE

1.)
2.)
3.)

pada broj krtene djece u Europi

u Engleskoj se krsti tek 25% djece u katolikim i ostalim crkvama
u Francuskoj se krsti tek 58% djece, dok se 1958. krstilo 92%
Nema vie visoke smrtnosti novoroenadi
ukinut je limb 2007. (papa Benedikt XVI.)
Vjernici se sve vie krste kao odrasli sekularizam - pojedincu se ostavlja odabir pripadnosti

vjeri (vjera se vie ne uzima zdravo za gotovo - time dobiva legitimitet)

4.) Mijeani brakovi
SKLAPANJE BRAKA
novi trend razvodi braka
vjernici od svoje crkve trae novi sakrament - rastavu!
za sada nema naznake da e se to uvesti
POKOP
sakrament/obred - najzastupljeniji meu vjernicima (i nevjernicima)
neformalna religija ne moe biti bez institucije crkve jer ona nudi liturgiju, in koji tumai
obrede prijelaza u ljudskom ivotu
crkve su manje bitne za ranije dijelove ivota jer su se neke stvari promijenile - ostaju kljune pri
kraju ivota
CRKVENE KOLE I FAKULTETI/SVEUILITA

1.)
2.)

pod dravnom regulativom skrbi za uenike

Engleska i Wales
25% crkvenih kola (Engleska crkva i Katolika crkva)
Katolika idu preteito vjernici/katolici
Engleska crkva idu svi
Sekularizacija, druge vjeroispovijesti?
Francuska 1906. postaje odvojena od crkve i religija postaje privatna stvar
subvencije do maksimalno 10%
sekularizacija nastavnog kadra
u kole se upisuju djeca imunih i utjecajnih roditelja
u Francuskoj za sada nema islamskih kola
roditelji ele da djeca idu u crkvene kole jer ele dobru naobrazbu
Zato se crkvene kole povezuju s dobrom naobrazbom?
Dobri rezultati jer u crkvu ide srednja i via klasa
Pastoralna skrb za ake i roditelje

 Crkvene kole imaju svijetlu budunost!