ELEKTROTEHNIKA USMENI

A
1. Elektricitet i magnetizam: Maxwell-ove jednadbe
Maxwell-ove jednadbe predstavljaju najelegantniji i najsaetiji nain opisa fizikalnog
temelja elektriciteta i magnetizma. Opisuju ponaanje elektrinog i magnetskog polja, kao i
interakciju tih polja s materijom. Iz njih se mogu izvesti svi odnosi izmeu elektromagnetskih
veliina, to zahtijeva razmjerno visoku razinu matematikog znanja. Jednadbe se mogu
prikazati u integralnom i diferencijalnim oblicima. Diferencijalne oblike razlikuje nazonost
magnetskog ili polariziranog medija. Elektricitet i magnetizam odlikuju se poljem koje svaki
mirujui i gibajui naboj ima u svojem okoliu. Pri mirujuem naboju radi se o elektrinom, a
pri gibajuem naboju o magnetskom polju. Maxwell-ove etiri jednadbe (nastale
pojednostavljenjem sustava originalnih Maxwellovih jednadbi i primjenom vektorskog
rauna od strane Oliver Heaviside-a i Willard Gibbsa) izraavaju da elektrini naboj stvara
elektrino polje (Gauss-ov zakon), da ne postoje magnetski naboji, da promjena magnetskog
polja proizvodi elektrino polje (Faraday-ev zakon) i kako struje proizvode magnetsko polje
(Amper-ov zakon), to u integralnom obliku izgleda ovako:

2. Elektrini zakoni: KZ1, KZ2, Ohm-om, Joul-ov zakon

-1.Kirchhoff-ov zakon: zbroj struja koje ulaze u toku (vorite mree) jednak je zbroju
struja koje iz te toke (vorita) izlaze.
-2.Kirchhoff-ov zakon: zbroj napona u bilo kojoj petlji u elektrinoj mrei jednak nuli.
-Ohmov zakon: I= =G*V -Jedinica elektrinog otpora je om (), a elektrine vodljivosti
simens (S).(tko eli vie neka naui izvod )

-Joule-ov zakon: Snaga predstavlja umnoak temeljnih elektrikih veliina, napona i struje:
P=I*V (gdje je I struja, a V napon elementa),a takoer vrijedi i:

P=

*R=

Snaga je mjera koliki se rad ostvari u jedinici vremena, pa je izraz za elektrini rad:
W=P*t=V*I*t=

*R*t = *t

Treba uoiti kako je snaga, odnosno rad, jednak nuli, ako je bilo koji od temeljnih veliina
jednaka nuli.

3. Analiza petlje: matrine jednadbe (primjer)

Drugi Kirchhoff-ov zakon (KZ2) kae da je algebarski zbroj napona du zatvorene petlje u
strujnom krugu jednak nuli. U analizi petlje cilj je izraunati struje iz sustava simultanih
jednadbi, gdje svakoj petlji odgovara jedna linearna jednadba. Graf takve petlje ima
svojstvo da je planaran (ravninski), da nema presijecanja grana. Za takav grafu nadalje se
trai da nema zavisnih ili nezavisnih strujnih izvora, ve su struje samo
pretpostavljene struje pojedinih petlji.
Primjer 2.5
Treba nai snagu koja se troi na 8-ohmskom otporniku i struju koju daje 10-voltni izvor.
Rjeenje
Koristei analizu petlji i oznaujui struje petlji kao I1, I2 i I3 , strujni krug se moe ponovno
nacrtati kao:

4. Analiza vorita: matrine jednadbe ( primjer )( 1. KZ )

Ako postoji n vorita u krugu, u analizi vorita jedno se odabere za referentno, dok se ostala
vorita oznae indeksima 1 do n-1. Njima pripadaju naponi od V1 do Vn-1 prema
referentom. Kad se na svakom od tih vorita primjeni KZ1 dobije se n-1 nezavisnih
jednadbi.

ZA 1:

ZA 2:

ZA 2 I 3:

ZA 4:

5. Elektrina mrea: izvori, elementi, zakoni, mjerenja, instrumenti

Izvori
Elektrini izvor je ureaj koji na svojim stezaljkama trajno odrava razliku potencijala kako bi
mogao davati struju prikljuenom troilu. Troilo e u naelu obavljati neki koristan rad. Izvor
ima zadatak pretvoriti jedan oblik energije (mehaniku, kemijsku, toplinsku i sl.) u elektrinu,
dok troilo radi obrnut postupak. S obzirom na vrstu i nain pretvorbe jednog oblika energije
u drugi, najvaniji tipovi elektrinih izvora su: kemijski elektrini izvori, fotonaponski
elementi, termoelementi, generatori i nuklearni izvori. Postoje naponski i strujni elektrini
izvori. Zadaa naponskog izvora je da na svojim stezaljkama (vanjskim prikljunicama) daje
konstantan napon, a strujnog izvora da daje konstantnu struju, neovisno o optereenju
(prikljuenom troilu).
Elementi
Elektrini strujni krugovi sastoje se od izvora i troila. Izvori mogu biti strujni i naponski
(nezavisni ili zavisni), a troila su otpornici, zavojnice i kondenzatori, spojeni u najrazliitijim
serijsko-paralelnim kombinacijama. Oliver Heaviside je 1886. godine prvi uveo pojam
impedancije, kao mjere i naina kako se elektrini element opire tijeku struje uz prikljueni
napon na njemu. Impedancija se najee oznauje simbolom Z, a mjeri se u ohmima.
Zakoni
Budui da je elektrina mrea izoliran sustav, iz zakona o ouvanju materije moe se
zakljuiti, a eksperimentalno potvrditi, da je zbroj jakosti struja koji u bilo koje vorite ulaze
jednak zbroju jakosti struja koje iz tog vorita izlaze. Ulazna struja u vorite razlikuje se po
predznaku od izlazne struje iz vorita. To znai da se u strujnom krugu ne moe pojaviti
toka (vorite) u kojoj bi se naboj gomilao, nestajao ili stvarao. Openito, za svaku toku
dijeljenja struje vrijedi: zbroj struja koje ulaze u toku (vorite mree) jednak je zbroju struja
koje iz te toke (vorita) izlaze. To je I. Kirchhoff-ov zakon. II. Kirchhoff-ov zakon odnosi
se na naponske prilike u mrei. Put kojim se iz bilo kojeg vorita, idui po uvijek novim
granama mree, doe u isto vorite, naziva se petlja. Drugi Kirchhoff-ov zakon izrie da je
zbroj napona u bilo kojoj petlji u elektrinoj mrei jednak nuli.
Mjerenja i instrumenti
Napon mjerimo spajanjem voltmetra u paralelni spoj, dok struju mjerimo spajanjem
ampermetra u serijski spoj.

6. R, L i C elementi u izmjeninom strujnom krugu

Bitno je rei da kod : -otpornika R struja i napon su u fazi
-zavojnice L napon prethodi struji za 90
-kondenzatora C struja prethodi naponu 90

7. Snaga u izmjeninom strujnom krugu

Snaga u izmjeninom strujnom krugu po definiciji je jednaka kao i snaga istosmjernog kruga,
znai umnoku napona i struje, no kod izmjeninih strujnih krugova se uzimaju trenutne
vrijednosti.
trenutna snaga:

p=v*i

trenutna snaga izmjenine struje

Srednja snaga P, u vremenskom intervalu T:

P = V * I * cos

[W]

Srednja snaga jednaka je umnoku efektivnih vrijednosti napona i struje s kosinusom njihova
faznog pomaka.
Izraz cos stoga se naziva faktorom snage.
Kako fazni pomak moe pri troenju energije poprimiti vrijednosti /2 /2 , faktor
snage kree se
izmeu 1 i nule (0 cos 1).

8. Zavisni izvori; spojevi sa zavisnim izvorima

S pomou elektronikih sklopova mogu se ostvariti upravljivi izvori, pa se
razlikuju naponski i strujni upravljivi izvori. Upravljanje moe biti naponom
ili strujom, pa se razlikuju:
- naponski izvori:
naponom upravljivi (VCVS voltage controlled voltage source)
strujom upravljivi (CCVS voltage controlled voltage source)
- strujni izvori:

 naponom upravljivi (VCCS voltage controlled curent source)

strujom upravljivi (CCCS current controlled curent source)

9. Fazorski (V, I) dijagram serijskog i paralalelnog RL spoja

Kod serijskog spoja raznih vrsta otpora (ovdje su to radni otpor R i induktivni otpor XL),
naponi su meusobno pomaknuti u fazi, pa se ne moe jednostavno zbrojiti njihove efektivne
vrijednosti, nego treba uzeti u obzir i njihov fazni pomak. U tu svrhu se crta vektorski prikaz
napona (vektorski dijagram), i naponi se zbrajaju vektorski.

Vektorski dijagram zapoinjemo crtati sa zajednikom veliinom, a to je u serijskom spoju

struja. Vektor struje I uzima se s poetnim kutem 0, pa se prema njemu postavljaju vektori
napona na induktivitetu VL i napona na otporu VR . Napon na otporu VR u fazi je sa strujom I,
dok napon na induktivitetu VL prethodi struji za 90. Vektor napona izvora V jednak je
vektorskom zbroju napona na otporu VR i induktivitetu VL. Ova tri napona ine pravokutni
trokut, pa vrijedi:
V =V R +V L (5.61)
Kod paralelnog spoja otpora R i induktiviteta L, napon je isti na oba elementa, a ukupna struja
je zbroj struja pojedinih elemenata. Pri zbrajanju treba uzeti u obzir fazni pomak izmeu
struja. U vektorskom prikazu vektor napona V , zajedniki za oba elementa, uzimamo kao
referentan i crtamo s kutom jednakim nuli. Struja kroz otpor IR u fazi je s naponom, a struja
kroz induktivitet IL zaostaje za naponom za 90. Vektor struje I je zbroj vektora struja IR i IL.
Ova tri vektora ine pravokutan trokut gdje je:
I =IR +IL

10. Fazorski (V, I) dijagram serijskog i paralalelnog RC spoja (Essert;

predavanje 3)

Slika 1. Serijski RC spoj + fazorski dijagram

Slika 2. Paralelni RC spoj + fazorski dijagram

11. Prijelazne pojave u RL spoju (spoj sa sklopkom i DC izvorom)

Svaka se realna zavojnica moe predoiti kao spoj radnog otpora R i induktiviteta L. Dovede
li se napon u strujni krug u koji je spojena realna zavojnica (ukljuenje sklopke na slici 4.1.)
struja e od poetne vrijednosti i=0 do svoje stacionarne vrijednosti i = V/R s vremenom
mijenjati svoj iznos. Promjena struje inducirat e napon samoindukcije, koji e se po Lenzovu
zakonu suprotstavljati promjeni struje, tj. usporavat e njezin porast.

L
R

i=I(1et/)
(izraz 4.5)

je veliina dimenzije vremena, pa se zove vremenska konstanta kruga

Istodobno, poveanjem struje u zavojnici, pada napon na njoj, od maksimalnog iznosa V

prema nuli, koju postie u stacionarnom stanju, kad kroz zavojnici tee konstantna struja
I=V/R, kao to se vidi na slici 4-2. Jakost struje raste u zavojnici po eksponencijalnom
zakonu. Za vrijeme jedne vremenske konstante (t=) struja postigne 63,2% svoje konane
vrijednosti. Ta vrijednost stacionarnog stanja praktiki se postie ve nakon vremena od 4 do

5 vremenskih konstanti. To se osobito zorno vidi na slici 4-3. koja grafiki predouje izraz
(4.5).

Drugi sluaj prijelazne pojave u RL krugu jest prekidanje toka stacionarne struje I, na primjer
otvaranjem sklopke u krugu napajanja i zatvaranjem sklopke s kratkim spojem zavojnice i
otpora (slika 4-4). U strujnom krugu bez izvora struja mora pasti na nulu (utrnuti). Promjene
struje neizbjene pri smanjivanju stacionarne vrijednosti I na stacionarnu vrijednost i=0
uzrokom su napona samoindukcije, iji je smjer po Lenzovom zakonu takav da se
suprotstavlja promjeni, tj. nastoji odrati dotadanju struju.

i=Iet/
Struja dakle eksponencijalno trne u beskonanosti (praktiki nakon 4-5 ). Brzina pada i opet
ovisi o vremenskoj konstanti. Vidi se da zbog prisutnosti induktiviteta L
strujni krug
pokazuje stanovitu tromost pri svakoj promjeni struje. Tu vrijedi takoer utjecaj vremenske
konstante kruga (slika 4-6).

12. Prijelazna pojave u RC spoju (spoj sa sklopkom i DC izvorom)

Shema na kojoj se pojava promatra

Nabijanje kondenzatora:

Znati napisati formule i skicirati dijagrame

Izbijanje kondenzatora:

Takoer dijagrami i formule

Naponski (crveni)i strujni (plavi) prikaz nabijanja i izbijanja kondenzatora (to su samo ovi
iznad pojedinani dijagrami spojeni u jedan cijeli ciklus):

13. Serijski RLC spoj, rezonancija

U serijskom RLC-krugu uz radni otpor R postoje induktivni XL i kapacitivni otpor XC..

U fazorskom dijagramu fazor napona na otporu UR u fazi je s fazorom struje I , koju uzimamo
kao referentnu (s poetnim kutom nula).
Napon na induktivitetu UL prethodi struji za 90,a napon na kapacitetu UC istodobno zaostaje
iza struje za 90, pa je kut izmeu ovih napona 180.

U serijskom spoju, fazori napona na induktivitetu i kapacitetu suprotnog su smjera.

To znai da su ovi naponi u svakom trenutku suprotnih polariteta (kaemo da su naponi u
protufazi).
Napon na serijskom spoju induktiviteta i kapaciteta iznosom je jednak razlici napona UL i UC ,
a ima smjer veeg od ovih napona.
Rezonancija:
Kad je UL=UC, tad je napon na LC-spoju jednak nuli i sav napon izvora je na otporu R .U tom
sluaju kaemo da je u serijskom krugu nastupila rezonancija.
Da bi smo dakle postigli rezonanciju u strujnom krugu potrebno je izjednaiti induktivni i
kapacitivni otpor. To se moe postii mijenjanjem induktiviteta svitka, mijenjanjem
kapaciteta kondenzatora, mijenjanjem frekvencije struje.
Posljedice serijske rezonancije:
1. vrlo jaka struja u strujnom krugu
2. vrlo visoki napon na svitku i na kondenzatoru
3. nestajanje faznog pomaka izmeu napona i struje.
Serijska je rezonancija u podruju jake struje uglavnom tetna jer visoki naponi koje izaziva
na pojedinim elementima postrojenja mogu izazvati njihovo oteenje. Meutim, u elektronici
ona se korisno upotrebljava na mnogim podrujima.

14. Paralelni RLC spoj, rezonancija

Struja je najmanja u rezonanciji, kad je frekvencija izmeu donje i gornje granine, za razliku
od serijskog spoja kada je najvea.

15. Prostor stanja u elektrinom sustavu

Reprezentacija prostorom stanja je matematiki model fizikalnog sustava predstavljen
skupom ulaznih, izlaznih i nutarnjih varijabli koje su meusobno odreene diferencijalnim
jednadbama prvog reda. Da bi se apstrahiralo od broja ulaza, izlaza i stanja, varijable su
izraene kao vektori, a diferencijalne i algebarske jednadbe piu se u matrinom obliku.
Prostor stanja daje dobar i saet nain da se modelira i analizira sustav s vie ulaza i izlaza.

Treba rijeiti jednadbu po varijabli vc:

Supstitucija i sreivanje vrijednosti:

Neka se za varijable stanja uzmu vrijednosti koje sadre memoriju sustava. To su obino
napon na kondenzatoru i struja kroz zavojnicu. U ovom sluaju to znai: x1 = iL i x2 = vC.
Sada se odrede njihove derivacije:

Dobivaju je jedn. stanja:

Matrini oblik:

16. Prostor stanja u neelektrinom sustavu (primjer npr. mehaniki)

Newtonov zakon:

Sreivanjem se dobije:

Uvodi se oznaka:

Matrino:

17. Frekvencijska (j) analiza (primjer RL ili RC mree)

RC krug

RL krug

18. RLC serijski spoj sa sklopkom vremenska domena

2. Khz za spoj na slici:

Derivacija izraza:

vs = konst.:

Karakteristina jedn. ( a = R/L, b=1/LC):

Ukupna rjeenja:

19. RLC serijski spoj sa sklopkom frekvencijska s-domena

Ukljuivanje ili iskljuivanje sklopke (preklopke) u strujnom krugu, uvjetuje da krug prijee
iz jednog stacionarnog (engl. steady state) u drugo. Analiza takvog kruga ukljuuje rjeavanje
dif. jednadbi vremenskog prijelaza iz jednog u drugo stanje ili koritenje Laplace-ove
transformacije kojom se te jednadbe rjeavaju algebarski. U primjerima koji slijede koristi se
ova druga mogunost.
Analiza strujnih krugova sa sinusnom uzbudom, provodi se tako da se krug transformira u s
domenu sa s=j. Tamo se, u frekvencijskog domeni, rjeavaju nepoznate struje i naponi,
koristei mrene zakone i pravila. Rjeenje se na koncu vraa u vremensku domenu koristei
inverznu fazorsku transformaciju. Na primjer, RLC krug prikazan u frekvencijskoj domeni
izgleda ovako:

20. Trokut snage, poboljanje faktora snage

Trokut snaga.
Za realno optereenje kada je 0 90,
dobivaju se tri karakteristine vrste snage:

prividna snaga S = UI

djelatna snaga

P = UI cos S P 2 Q 2

jalova snaga

Q = UI sin

Ove tri veliine mogu se predoiti trokutom snaga

P vat (W); S voltamper (VA); Q voltamper reaktivni (VAr)

Poboljanje fakora snage
Za istosmjernu struju vrijedi:
P = UI = W / t i W = UIt = Pt
u U max sint
Kada su napon i struja izmjenini:
i I max sin(t )
vrijedi:

p u i P U I cos

21. Trofazni sustav

Elektroprivredne tvrtke koriste trofazne krugove za generiranje, prijenos i razdiobu velikih
koliina elektrine snage. Osnovna struktura trofaznog sustava sastoji se od trofaznog
naponskog izvora spojenog na trofazno troilo preko transformatora i prijenosnih linija.
Trofazni naponski izvor moe biti wye- ili delta-spojen. Wye-spoj jo zovemo zvijezda
spojem, a delta-spoj trokut-spojem. Takoer, trofazno troilo moe biti delta ili wyespojeno.
Donje slike prikazuju 3-fazni sustav s wye-spojenim izvorom, te wye-spojenim (slika 7-1) i
delta-spojenim (slika 7-2) troilom.

22. Primjena Laplaceove transformacije u strujnim krugovima

Za odrediti napon i struju u RLC krugovima najjednostavnije se koristiti Laplace-ovom
transformacijom. Prvo treba koristei KZ2 za RLC krug napisati diferencijalne jednadbe, a
onda koristei Laplaceovu transformaciju (tablice) pretvoriti ih u algebarske. Nepoznati
naponi i struje tada se rjeavaju u s-domeni.

23. Frekvencijske karakteristike i odzivi (filteri)

Budui da je impedancija ovisna o frekvenciji, i pojaanje, odnosno prijenosna funkcija kruga
takoer ovisi o frekvenciji. Filteri su strujni krugovi koji se razliito ponaaju kod razliitih
frekvencija. Neke proputaju neke ne. Izlazni signal moe prethodit ili zaostajat za ulaznim u
fazi na odreenoj frekvenciji.

24. Vremenska i frekvencijska domena. (primjer)

Naponi i struje na svakom elementu u mrei mogu se odrediti u vremenskoj domeni.
To obino ukljuuje rjeavanje diferencijalnih jednadbi. Analiza se moe pojednostavniti
transformacijom diferencijalnih jednadbi u algebarske jednadbe koristei fazore,
reprezentante kompleksne frekvencije.
Analiza strujnih krugova sa sinusnom uzbudom, provodi se tako da se krug transformira u s
domenu sa s=j. Tamo se, u frekvencijskog domeni, rjeavaju nepoznate struje i naponi,
koristei mrene zakone i pravila. Rjeenje se na koncu vraa u vremensku domenu koristei
inverznu fazorsku transformaciju.
Na primjer, RLC krug prikazan u vremenskoj i frekvencijskoj domeni izgleda ovako:

vremenska domena

frekvencijska domena
Ako su vrijednosti za R1, R2, R3, L1, L2 i C1 poznate, onda se napon V3 moe izraunati
koristei analizu kruga. Ako se pretpostavi da je V3 jednak:

onda je u vremenskoj domeni v3(t) jednak:

25. Prijenosna funkcija (primjer)

Prijenosna funkcija filtra (TF-transfer function) se definira kao odnos izlaznog napona nekog
filtra s ulaznim naponom istoga.

Kada taj iznos dosegne vrijednost 1/ , tj. 0.7071, dolazi do pojma granine ili prekidne
frekvencije, koja nastupa pri
. Porastom frekvencije, tj. kutne brzine, raste i
fazni pomak u stupnjevima i pojaanje u dB, ali s negativnim predznakom.

Primjeri:

niskopropusni filter
visokopropusni filter
pojasna brana
pojasni propust

26. Frekvencijska karakteristika RC i CR filtra

Analogno, ako nam je zadano pojaanje snage ili napona zadano u decibelima, onda se
relativno pojaanje dobije kao to pokazuju izrazi:

Analizom CR spoja prikazanog na slici 5-2 vidi se da e na visokim frekvencijama (kad je

velik) izraz 1/jCR je malen u odnosu na 1, pa e naponsko pojaanje biti priblino jednako
1. Meutim, kako frekvencija pada, tako lan 1/jCR postaje sve znaajniji, a naponsko
pojaanje pada. Iznos naponskog pojaanja dan je s izrazom:

To odgovara dvostrukom smanjivanju snage ili padu od 3 dB u odnosu na visoke frekvencije.

Frekvencija kod koje se to dogaa zove se granina frekvencija. S obzirom da se to moe
dogaati kod niskih, ali i visokih frekvencija (to e se vidjeti uskoro) razlikujemo gornju i
donju graninu frekvenciju.

gdje je = CR vremenska konstanta kondenzatorsko-otpornikog spoja koje

daje graninu frekvenciju. Umjesto krune (granine) frekvencije uobiajeno je koristiti
obinu, ciklinu frekvenciju fc , koju mjerimo u Hz.

Pa naponsko pojaanje moemo dobiti i preko izraza:

27. Frekvencijska karakteristika RL i LR filtra

Mrene karakteristike govore o ponaanju strujnih krugova i elektrinih mrea na razliitim
frekvencijama.
RL

LR

28. Frekvencijska karakteristika RLC spoja

RLC spojevi su spojevi otpornika, zavojnice i kondenzatora. Njihov ukupni otpor, ako su
spojeni serijski iznosi...formula, 5.predavanje 8/16. Kao to je vidljivo iz formule, frekvencija
direktno utjee na iznos impedancije kondenzatora i zavojnice(zbog omege u formuli). Postoji
gornja i donja granina frekvencija. O iznosu frekvencije ovisi iznos struje, a najvea struja je
u rezonanciji f0 (graf 5-10). Kod paralelnog RLC spoja situacija je drukija, kod f0 struja je
najmanja (graf 5-12).

29. etveropoli
etveropol je elektrini sklop s dva para prikljunica, a namijenjen je za prijenos elektrine
energije ili signala od generatora ili izvora signala do potroaa ili prijemnika signala.
Svojstva mu se definiraju obzirom na dva para vorita pridruene elektrine mree. Dva
prilaza etveropolu su zapravo dva para. Elektrina svojstva etveropola ovisna su o
funkcijama napona i struja koje su parametri prilaza tj. parova kao sto je prikazano na slici:

Prikljunice 1-1' nazivaju se ulazne prikljunice i na njih je spojena pobuda, a suprotne

prikljunice 2-2' nazivaju se izlaznima. Ako su zadani analitiki izrazi koji karakteriziraju
etveropol onda nije potrebno poznavati njegov sustav. Linearan, pasivan, reciproan i
vremenski nepromjenljiv etveropol je onaj sastavljen iz R, L, C i M elemenata. Ukoliko
sadri osim gore navedenih elemenata i ovisne izvore, etveropol je aktivan, nereciproan,
linearan i vremenski nepromjenljiv. Zavisno koje nam vrijednosti parova budu neovisne, za
izraun ostalih moemo koristiti naponske, strujne, prijenosne ili hibridne jednadbe.
Naponske nam zahtijevaju impedancijske parametre, strujne admitancijske, a hibridne i
prijenosne bezdimenzionalne parametre koji su reciprone vrijednosti prijenosnih impedancija

i admintacija. Sve jednadbe zajedno nazivamo matrinim jednadbama etveropola.

Koeficijenti jednadbi su zapravo parametri etveropola, tako da je dovoljno da znamo
pojedine vrijednosti da bi uz pomo tablica doli do ostalih parametara etveropola.

30. Z,Y,H parametri etveropola

z-parametri
etveropol se moe opisati z-parametrima:

to predstavljeno u matrinom obliku izgledao ovako:

z-parametri mogu se pronai na ovaj nain:

z-parametri se takoer zovu impedancijski parametri otvorenog kruga jer se dobivaju kao
odnos napona i struje uz otvoreni izlaz (I2=0) ili ulaz (I1=0).
Primjer
Za T-mreu prikazanu slikom treba nai z-parametre:

Rjeenje:
Koristei KZ2 dobivamo:

to nakon sreivanja u matrinom obliku izgleda ovako:

pa su z-parametri jednaki:

y-parametri
etveropol se moe takoer opisati y-parametrima:

gdje su V1 i V2 nezavisne varijable, a I1 i I2 zavisne varijable.

U matrinom obliku to izgleda ovako:

y-parametri mogu se pronai na ovaj nain:

y-parametri se takoer zovu admitancijski parametri zatvorenog kruga jer se

dobivaju kao odnos struje i napona uz kratko spojeni izlaz (V2=0) ili ulaz
(V1=0).
Primjer
Za -mreu prikazanu slikom treba nai y-parametre:

Rjeenje:
Koristei KZ1 dobivamo:

to nakon sreivanja u matrinom obliku, y-parametri izgledaju ovako:

h-parametri

-h parametri se jo nazivaju i hibridni parametri.

B
1. Fizika poluvodia; PN-spoj
Idealni pn-spoj dobije se kad se jednoliko dopirani p-tip materijala diskontinuirano promijeni
u n-tip materijala. U stvarnosti se pn-spojevi formiraju unoenjem vee gustoe neistoa ptipa do neke dubine u slabije dopirani poluvodi n-tipa ili obratno.
Radi razliitih gustoa pokretnih nositelja oko granice, postoji jaka tenja da veinske upljine
iz p-tipa difundiraju u n-tip poluvodia, a veinski elektroni iz n-tipa u materijal p-tipa. Kad
upljine prijeu granicu, u materijalu n-tipa rekombiniraju se s veinskim slobodnim
elektronima. Slino, kad elektroni preu spoj u podruje p-tipa, rekombiniraju se s veinskim
upljinama. S obje strane granice ostvaruje se tako podruje praktino bez veinskih nositelja
i naziva se prijelazno ili osiromaeno (engl. depeletion) podruje.

Dijelovi osiromaenog podruja prestaju biti nabojski neutralni, jer nepomini ioni dopiranih
materijala ostaju bez ranije ravnotee s veinskim nositeljima. Nabojski nepokriveni donorski
ioni ine osiromaeno podruje blizu spoja unutar n-tipa poluvodia pozitivno nabijenim, dok
podruje blizu spoja unutar p-tipa materijala ostaje negativno nabijeno akceptorskim ionima
(prostorni naboj). Nastaje unutranje elektrino polje
E usmjereno od pozitivnih prema negativnim ionima. Elektrino polje na prijelaznom
podruju stvara razliku potencijala VC koja se naziva potencijalna barijera ili konaktni
potencijal. Potencijalna barijera spreava daljnji tok veinskih nositelja preko spoja pod
ravnotenim uvjetima (kad ne tee struja jer su drift i difuzija su u ravnotei).

i ne mijenja se znaajno s temperaturom. Za silicij VC iznosi izmeu 0,5 I 0,8 V, za germanij

izmeu 0,1 i 0,2 V, a za galijev arsenid oko 1,5 V.

2. Karakteristika diode, temperaturna ovisnost

Dioda je elektroniki element s dva prikljuka: anodom (A) i katodom (K). Glavno je svojstvo
diode voenje struje i samo u jednom smjeru (kad je anoda pozitivnija od katode), na to
ukazuje i njen elektroniki simbol. Idealna bi dioda posjedovala strujno-naponsku
karakteristiku s modelom:

Oznaka diode uz simbol i I-V karakteristika idealne diode

Slina svojstva ima mehanika sklopka. Realna poluvodika dioda sadri p-n spoj; prikljuak
na p je anoda, a prikljuak na n je katoda. Struja kroz diodu i ovisi o naponu anoda-katoda v
prema:

IS struja zasienja p-n spoja (saturation current)

n emisijski koeficijent s vrijednou izmeu 1 i 2

VT termiki napon ( sobnoj temperaturi iznosi oko 25 mV )

Statika karakteristika realne silicijske diode

TEMPERATURNA OVISNTOST
Kako su i termiki napon VT i struja zasienja IS ovisni o temperaturi, postoji temperaturna
ovisnost karakteristika i u propusnom i u zapornom podruju. Struja zasienja ovisi o
temperaturi priblino prema:

k1 konstanta razmjernosti
EG irina zabranjenog pojasa

U propusnoj polarizaciji pri povienju temperature struja diode se na istom naponu poveava,
te se iv karakteristika pribliava ordinati (cdonja slika ).

Vrijedi uoiti da pri povienju temperature raste i napon proboja VZ.Pri prolasku struje dioda
se zagrijava. Za odravanje temperature ispod granine u zahtjevnim sluajevima potrebno je
dodatno hlaenje.

3. Propusno/nepropusno polarizirano podruje i dinamiki otpor diode

PROPUSNO POLARIZIRANO PODRUJE kad se na pn spoj primijeni vanjski napon
0<VS<VC s pozitivnim potencijalom na p-strani spoja (propusna polarizacija) vanjsko se el.
polje suprotstavlja unutranjem, ukupna razlika potencijala pn spoja se smanjuje, sve dok u
potpunosti ne iezne (VS=VC).
NE PROPUSNO POLARIZIRANO PODRUJE - kad se na p-stranu spoja primijeni
negativni napon VS (nepropusna polarizacija ili zaporna) ukupna razlika potencijala na spoju
osiromaeno podruje se iri i za veinske nositelje barijera je jo tee savladiva
DINAMIKI OTPOR DIODE- opisuje zavisnost njezinih veliina (karakteristika) kad su
vremenski promjenljive. Pri brim promjenama razlikuju se od stat. karakteristika i to zato to
realni elementi posjeduju masu i volumen, pa stoga i spremnike energije koji se ne mogu
promijeniti trenutano, nego tek u nekom vremenu. to se onda opisuje prijelaznim pojavama,
kod ega se koristimo razliitim nadomjesnim shemama i pripadnim matem. modelima.

4. Analiza strujnih krugova s diodom; ispravljai ( Essert; predavanje 9 )

Slika 3. Najjednostavniji strujni krug s diodom

Par vrijednosti (VD, ID) je ujedno toka karakteristike diode i naziva se radna toka. Pri
promjenljivom naponu izvora mijenja se poloaj radne toke i raspodjela napona na diodi i
otporu.

Slika 4. Radna toka u serijskom spoju izvora, diode i otpora

POLUVALNO ISPRAVLJANJE
Ispravljanje je postupak pretvorbe izmjeninog napona u istosmjerni, potreban za napajanje
istosmjernog troila s izmjenine mree. Najjednostavniji poluvalni ispravlja moe se
zamisliti izveden s brzom sklopkom koja ukljuuje troilo na izvor tijekom npr. pozitivnog
poluvala napona izvora, dok je iskljuena tijekom negativnog.

Slika 5. Dioda kao idealna sklopka

Takav se oblik naziva poluvalno ispravljeni oblik, periodian je s vremenom ponavljanja
i prikazuje ga slika.

Slika 6. Poluvalni ispravlja

Srednja vrijednost napona:

Efektivna vrijednost napona:

Dioda u poluvalnom ispravljau treba biti u stanju podnositi efektivnu struju Ief koja je
zagrijava, te na frekvenciji izvora periodiki pojavljujue zaporni napon VM i tjemenu struju
IM.
Glavni su nedostaci poluvalnog ispravljanja:
- istosmjerne veliine troila izrazito su impulsne na frekvenciji izvora napajanja, to za
mnoge primjene nije prihvatljivo,
- vremenski isprekidano je optereenje izvora,
izmjenini izvor je nesimetrino optereen (istosmjernom komponentom)
Ako se paralelno troilu prikljui kondenzator s kapacitetom C, postiu se sljedei efekti
ovisni o iznosu vremenske konstante RC:
poveava se srednji iznos istosmjernog napona na troilu i struje kroz troilo,
smanjuje se valovitost napona na troilu (vomaxvomin),
- skrauje se vrijeme (kut) voenja diode,
diodu i izvor optereuju strujni impulsi veih tjemenih iznosa,
- dioda je optereena veim reverznim naponom (za Z M RC ,v 2V )

Slika 7. Kondenzator paralelan otporu u poluvalnom ispravljau

5. Modeli diode
Idealna dioda, dioda s naponskim izvorom, dioda sa serijskim otporom, dioda sa serijskim
otporom i naponskim izvorom, dioda s ukljuenim probojem.

6. Tiristor i trijak
Koriste za kontinuirano smanjivanje snage kod troila velikih snaga od maksimalne
vrijednosti do 0.
Tiristor je element s tri zaporna sloja, a moe se promatrati kao dioda s mogunou
upravljanja. Dok dioda vodi im napon anode prema katodi nadmai iznos kontaktnog
potencijala (za silicij 0,7 V), tiristoru to nije dostatno, ve se za provoenje mora ostvariti i
primjerena (obino impulsna) pobuda na upravljakoj elektrodi G.

Slika 9-16 prikazuje grau, simbol i statiku karakteristiku tiristora.

U statikoj karakteristici podruje a) je podruje blokiranja. Pri pozitivnim naponima vAK
struja ne tee. Ako vAK nadmai prekretnu vrijednost ili ako se strujnim impulsom prekretna
vrijednost smanji, tiristor provede i radna toka skae u podruje voenja b). Struja tada ovisi
o ostalim elementima strujnog kruga, a napon vAK poprima iznos 1 do 2 V, ovisno o struji. U
podruju zaporne polarizacije c) pri negativnim vAK struja ne tee, dok pri prevelikim
iznosima zapornog napona dolazi do proboja d). Podruja c) i d) slina su istima kod diode.
Uvjeti za provoenje tiristora su:
- anoda A pozitivnija od katode K (to ima dioda)
- dostatna struja upravljake elektrode G.
Trijak je elektroniki element koji upravlja snagom u oba poluvala izmjeninog napona u
antiparalelnom spoju dva tiristora. Jedan od tiristora upravlja pri jednom smjeru struje, a drugi
pri suprotnom.

Statika karakteristika trijaka simetrina je s obzirom na ishodite.

Glavni prikljuci izmeu kojih se trijak ponaa kao sklopka oznauju se s MT1 i MT2 (Main
Terminal).

7. Bipolarni tranzistor modeli

B (base) baza; C(colector) kolektor;

E emiter

IC = IB
-pojaanje

8. Podruja djelovanja tranzistora; karakteristika tranzistora

Kako se tranzistor sastoji od dva PN-spoja, a svaki od njih moe biti propusno ili nepropusno
polariziran, mogua su etiri podruja rada:
Polarizacija
emiterskog spoja
spoja
propusna
propusna
nepropusna
nepropusna

kolektorskog
nepropusna
propusna
nepropusna
propusna

normalno aktivno podruje NAP

zasienje ZAS
zapiranje ZAP
inverzno aktivno podruje IAP

karakteristike tranzistora:
Svojstva elektronikih elemenata (i spojeva) iskazuju se iznosima i ovisnostima interesantnih
veliina uzimajui u obzir okoline utjecaje i tipine primjene.
Za brzi uvid u praksi je primjena matematikog modela ograniena, te se svojstva iskazuju
karakteristikama i parametrima.
Karakteristike i parametri elektronikih elemenata zbog nehomogenosti materijala i
nesavrenosti tehnologije izrade unutar istog se tipa rasipaju oko prosjenih, tipinih
vrijednosti.

9. Tranzistor kao sklopka i pojaalo malog signala

U podruju zasienja obje barijere propusno su polarizirane, baza je zasiena nosiocima i
tranzistor se ponaa kao ukljuena sklopka u strujnom krugu (stanje "ON"). Zasienje se
ostvaruje pri malim naponima VCE, a kolektorska struja IC razmjerna je gotovo linearno (po
Ohmovom zakonu) naponu VCE. U podruju zapiranja BJT obje barijere polarizirane su
reverzno i proputaju vrlo male reverzne struje, pa se u jednostavnim modelima uzima da
vrijedi IC=IB=IE=0. Tranzistor se u strujnom krugu tada ponaa kao iskljuena sklopka
(stanje "OFF").

10. MOSFET i JFET naelo rada

MOSFET je inaica FET-a s prikljukom metalno-slojnog izvoda G preko tankog izolirajueg
oksidnog sloja na silicijski kanal n ili p tipa (Metal-Oxide-Silicon). Napon na upravljakoj
elektrodi G influencijskim djelovanjem utjee na gustou nosilaca, a time i na irinu kanala
izmeu prikljuaka S i D, te izlaznu struju.
JFET ima u upravljakom krugu zaporno polariziranu poluvodiku barijeru GS.
Promjene ulaznog napona mijenjaju jakost elektrinog polja na barijeri, zbog ega se mijenja
irina kanala i time iznos struje u izlaznom krugu DS.

MOSFET metal oxide semiconductor field-effect transistors

simboli mosfet-a:

Vea struja tee kroz iri kanal !

Napon na vratima utjee na irinu kanala -> za N-kanalni MOSFET
pozitivni VGS proiruje kanal (smanjuje se otpor kanala), a negativni napon
ga suzuje, (poveava se otpor kanala).
JFET Jungtion-Gate field-effect transistors

Spoj na vratima (gate) redovito reverzno polariziran, pa je kanal uzak.

Mijenjanjem napona VGS mijenja se irina kanala, a time i struja!

Izlazne karakteristike:

Prijenosne karakteristike:

11. Svojstva raunskog pojaala

Raunsko ili operacijsko pojaalo (OP pojaalo) sa signalne toke gledita elektroniki je
sklop s tri prikljuka (ne ubrajaju se prikljuci napajanja): dva ulazna i jednim izlaznim. Ulaz
oznaen s naziva se invertirajui i na njega se prikljuuje napon V, a ulaz s oznakom +
je neinvertirajui i na njega se prikljuuje napon V+. Slika 11.3 prikazuje simbol OP i model
idealnog OP pojaala.

Slika 113 Operacijsko pojaalo a) simbol b) model idealnog OP pojaala

OP pojaalo je diferencijalno pojaalo, s izlaznim naponom Vo jednakim
pojaanoj razlici dvaju ulaznih napona:
( ) o V AV V + = (11.14)

Idealno OP pojaalo imalo bi sljedea svojstva:

- beskonano pojaanje otvorene petlje (A=).
- beskonaan ulazni otpor (Ri=),
- izlazni otpor jednak nuli (Ro=0),
- naponski pomak na ulazu (offset) jednak nuli (Voff=0),
- gornju graninu frekvenciju u beskonanosti (fg=),
U praksi OP pojaala imaju veliko, ali ne i beskonano pojaanje otvorene petlje s iznosima
izmeu 105 i 109. Ulazni otpor kree se izmeu 106 i 1010 , a izlazni otpor moe biti
izmeu 50 i 125 .

12. Invertirajua konfiguracija OP

Invertirajua konfiguracija
Raunsko pojaalo spojeno u invertirajuu zatvorenu petlju prikazano je slikom:

Analizom vorita lako se vidi da za vorite A vrijedi:

U isto vrijeme iz modela virtualnog kratkog spoja vrijedi:

a budui da je ulazni otpor velik bit e I1 = 0 , to pojednostavljuje izraz u:

Predznak minus govori da su VIN i VO pomaknuti u fazi za 1800. Ulazna impedancija ZIN dana
je s:

Ako su Z1=R1 i Z2=R2 invertirajue pojaalo ima pojaanje

a ulazni otpor je R1. Obino je R2>R1 tako da je |V0| > |VIN |. Uz pretpostavku vrlo velikog
pojaanja otvorene petlje i visokog ulaznog otpora, pojaanje invertirajueg pojaala ovisi o
vanjskim komponentama R1 i R2, te ne ovisi o pojaanju otvorene petlje.

G=V0/Vi = -R1/R2

13. Neinvertirajua konfiguracija OP

Ulazna impedancija spoja Zin pribliava se beskonanoj, jer je struja koja tee u
neinvertirajui ulaz OP pojaala priblino nula. Za razliku od invertirajueg pojaala,
pojaanje neinvertirajueg pojaala ima pozitivan predznak, to znai da e gradijenti ulaznog
i izlaznog napona imati isti predznak, a harmonini ulaz i izlaz bit e istofazni. Ovaj
se sklop jo naziva naponsko sljedilo s pojaanjem jer izlazni napon slijedi oblikom ulazni.

14. Integrator i derivator, teinsko zbrajalo

INTEGRATOR

Z1= R1

Z2=1/ jwC
-pojaanje u frekvencijskoj domeni

Vo/ Vin = -1/ jwCR1

Vin / R1= IR

IC= -C dVo /dt

IR= Ic
V0(t)=

in(t)d

+ v0(0)

DERIVATOR

Z1=1/ jwC

Z2= R

Vo/ Vin= - jwCR

-frekvencijska domena

IC= C dVin /dt

V0(t)=- IRR

Ic(t)= IR(t)
V0(t)=-CR dVin(t) / dt
TEINSKO ZBRAJALO (SUMATOR)

I1= V1/R1

I2= V2/ R2

In=Vn/Rn

IF= I1+ I2++ In

V0= - ( RF / R1 *V1 + RF / R2 *V2++ RF / Rn *Vn)

15. Digitalna elektronika

Prema karakteru veliina razlikuju se analogna i digitalna elektronika. U analognoj
elektronici parametar signala koji sadri informaciju (iznos, frekvencija, trajanje...) moe
poprimiti bilo koju vrijednost izmeu dviju graninih. Vaan je zadatak ouvanje informacije

od utjecaja smetnji. U digitalnoj elektronici barata se s diskretnim signalima, najee

binarnim. Vrijednost fizikalne veliine koja nosi element informacije (binarnu varijablu)
nalazi se samo u jednom od dva dostatno razmaknuta intervala moguih vrijednosti, to
informaciju ini vrlo otpornom na smetnje. Kompleksna informacija sastoji se od skupa
elementarnih informacija, a operacije na njoj od skupa elementarnih operacija. Zbog prednosti
u obradbi, pohrani i prijenosu digitalnih signala, esto se analogne veliine pretvaraju u
digitalne (A/D pretvorba). Rabi se i obrnuta D/A pretvorba.
Oblici signala:

16. Logika vrata, kombinacijski sklopovi

Logika vrata
I vrata (AND)

ILI vrata (OR)

NE vrata (NOT)

NI vrata (NAND)

NILI vrata (NOR)

EX-ILI vrata (XOR)

NE EX-ILI vrata (XNOR)

Primjeri kombinacijskih sklopova:

17. Slijedna logika, bistabili, zbrajala

Slijedna logika je kombinacijska logika+memorija(kombinacijska logika je skup onih
logikih vrata spojenih!!). Dijeli se na bistabile, monostabile i astabile. E sad on navodi neke
primjere tih bistabila, al to je sve skupa malo sjebano za pojasnit. 12slides: 11/12. S
wikipedie: Bistabil je sekvencijalni sklop digitalne elektronike koji moe zapamtiti podatke
veliine jedan bit. Obino ima 2 il 3 ulaza te 1 il 2 izlaza. Izlazi se oznaavaju s Q i Q s
crtom(logiki komplement izlaza Q).
Zbrajala su kombinacije logikih vrata i mogu imate vie ulaza i izlaza. Moda je poeljno
nauit ona vrata, koji ulazi daju koje izlaze. Mogu bit prikazani tablicon istinitosti,
slikom(logiki dijagram mislim da se to zove), i booleovim izrazom.

18. Digitalni memorijski elementi

Digitalni sklopovi mogu biti kombinacijski (izlaz ovisi samo o postojeem stanju na ulazima
sklopa) ili sekvencijski (izlaz ovisi o postojeem, ali i o prethodnim stanjima na ulazima).
Sekvencijski sklopovi moraju sadravati memorijske elemente radi pamenja prethodnih
stanja.
Najjednostavniji sekvencijski sklop je bistabil (flip-flop). Ima memorijski kapacitet od jednog
bita (binarna znamenka binary digit) i dva izlaza s oprenim (komplementarnim)
vrijednostima binarnog signala(pamti samo 0 ili 1). Stanje bistabila definirano je
vrijednostima na izlazima. Postoji vie vrsta bistabila koji se razlikuju po nainu pobude za
promjenu stanja (RS, JK, D,...).
Ulazi preko kojih se promjena stanja bistabila postie djelovanjem istosmjernog pozitivnog
napona nazivaju se statiki ulazi i oznaavaju se sa S i R. Takav se bistabil naziva SRbistabil. Ulazi preko kojih se promjena stanja bistabila postie dovoenjem pozitivnih impulsa
nazivaju se dinamiki ulazi i oznaavaju se sa J i K. Takav se bistabil naziva JK-bistabil.

-izvedba bistabila pomou logikih sklopova(slika gore)

19. Magnetske veliine, magnetski krug

Magnetski krug elektrinog stroja ine feromagnetski dijelovi statora i rotora i zrani raspor.
Kroz magnetski krug zatvara se glavni magnetski tok (korisni magnetski tok) kojeg
zajedniki uzbuuju svi namoti i obuhvaa namot i statora i rotora.
Rasipni magnetski tok s obuhvaa ili samo statorski ili samo rotorski namot i prolazi tek
dijelom magnetskog kruga. Inducira rasipne padove napona (padove napona u induktivnim
otporima) koji ne sudjeluju aktivno u pretvorbi energije.

20. Elektrodinamiko djelovanje

Izmeu dva vodia kroz koje teku struje javlja se sila. Iz slike se vidi da e sila F1, kojom
magnetsko polje H1 (nastalo strujom I1) privlai vodi kroz koji tee struja I2, biti jednaka:

u polju jakosti
to daje:
Treba uoiti da i magnetsko polje struje I2 djeluje istom silom na vodi kojim tee struja I1.
Takvo djelovanje dviju struja naziva se elektrodinamiko djelovanje. Lako je pokazati da e
se dva paralelna vodia u kojima teku struje u istom smjeru meusobno privlaiti, dok e se u
paralelnim vodiima u kojima teku struje u razliitom smjeru vodii meusobno odbijati.

21. Elektromagnetska indukcija, samoindukcija

Magnetski se zavoj nije nalazio u polju iste jakosti prije i poslije udaljavanja (jakost polja i
broj silnica koje kroz zavoj prolaze opada s udaljenou). Uzrok je dakle promjena
magnetskog toka. A posljedica svakako je elektrino polje, jer bez njega nema ni struje.
Opisanu pojavu vrijedno je poblie razmotriti. Ako se vodi duljine l kree u magnetskom
polju brzinom v okomito na polje (prema slici 3-23. a. magnetske silnice idu od oka
promatraa okomito na povrinu), onda na svaki naboj u tom vodiu djeluje sila F=Q/*v*B,
prema (3.21). No kako ta sila prema (3.23) ima suprotan smjer za naboje razliitog polariteta,
slijedi da e se slobodan, negativan naboj vodia pomaknuti na jednu, a pozitivan naboj na
drugu stranu.
Pokusom se to moe provjeriti tako da se vodi prilikom gibanja prepolovi. Svaka polovica
bit e nabijena, i to nabojem suprotnog polariteta.
samoindukcija
Istosmjerna struja stvara stalni (konstantni) magnetski tok, a izmjenina izmjenini. Svaki
promjenljivi tok, a to znai i izmjenini, inducira napon. U zavojnici kojom tee izmjenina
struja inducirat e se dakle napon zbog promjene vlastite struje (koja mijenja magnetski tok).
Dakako, napon e se inducirati, prema Faraday-evu zakonu (3-43) kako god se tok mijenja.
Ta se pojava induciranja napona proizvedenog od vlastitog promjenljivog toka zove
samoindukcija.

22. Induciranje harmonikog napona

Elektrini strojevi pretvaraju jedan oblik energije u drugi na temelju zakona elektromagnetske
indukcije e=Blv ili e=d/dt, sile na strujom protjecani vodi u magnetskom polju dF=I(dlB) i
zakona protjecanja H dl = I.
l
Prema zakonu elektromagnetske indukcije napon se inducira giba li se vodi u magnetskom
polju (generatori i motori) ili je izloen samo vremenskim promjenama magnetskog toka
(transformatori).
Induciranje harmonikog napona:

N-broj zavoja ice, B-magnetska indukcija [T], A-povrina koju omeuju zavoji ice [m ], kutna brzina zavoja ice u magnetskom polju [rad/s], E -amplituda induciranog napona [V].
M

23. Osnove, podjela, korisnost i izvedba elektrinih strojeva

ELEKTRINI STROJEVI- pretvaraju jedan oblik energije u drugi oblik na principu
elektromagnetske indukcije i sile na vodi u magnetskom polju koji je nastao zbog
protoka struje.
PODJELA: generatori, motori, rotacijski pretvornici, transformatori
STUPANJ ISKORISTIVOSTI (KORISNOST):
h= dobivena energija / dovedena energija = A2 / A1 = P2 / P1
Elektrini stroj treba imati dva osnovna dijela:
1. Magnetski dio (jezgra od fermanenilnog materijala)
2. Elektrini dio (dva ili vie namota)
Rotacijski elektrini strojevi imaju:
1. Nepomini stator
2. Pomini rotor
3. Zrani raspor (izmeu rotora i statora)

24. Prazni hod, optereenje i reakcija armature sinkronih strojeva

Elektrini stroj u primjeni moe biti u trajnom, kratkotrajnom ili isprekidanom
(intermitiranom) pogonu. Osnovno pogonsko stanje je optereenje, a njegove krajnosti su
pogonska stanja praznog hoda i kratkog spoja. Poevi od mirovanja prema stacionarnoj
brzini stroj prolazi fazu zaleta.
U praznom hodu optereenje stroja je nula, brzina nazivna, a gubici i zagrijavanje su
najmanji. Gubici su praktino jednaki gubicima u eljezu.
Armaturni (radni, statorski) namot prikljuuje se na izmjeninu mreu, a uzbudni (rotorski)
namot na izvor istosmjerne struje. Brzina vrtnje ns (ili s) je sinkrona i ovisi o frekvenciji
mree i broju pari polova .
Mehanika karakteristika n=f(M) za sinkroni je motor apsolutno kruta ili sinkrona. Brzina
vrtnje je konstantna i unutar sinkronizma ne ovisi o optereenju.

25. Temelj rada elektrinog stroja rotirajue magnetsko polje ( Essert;

predavanje 13 )
Elektrini strojevi pretvaraju jedan oblik energije u drugi na temelju zakona elektromagnetske
indukcije:
ili

,
sile na strujom protjecani vodi u magnetskom polju:
,
i zakona protjecanja protjecanja:
.
Prema zakonu elektromagnetske indukcije napon se inducira giba li se vodi u magnetskom
polju (generatori i motori) ili je izloen samo vremenskim promjenama magnetskog toka
(transformatori). U motorima se pretvara elektrina u mehaniku energiju pomou sila na
strujom protjecane vodie u magnetskom polju. Budui je magnetsko polje neophodno, zakon
protjecanja opisuje kako je mogue postii magnetsko polje protjecanjem struje kroz namot
(uzbuda), to se koristi u veini strojeva.
Sinkrono okretno polje i jednako brzini vrtnje rotora, kod asinkronih razliita brzina
okretnog polja i rotora.

26. Sinkroni strojevi, karakteristika i svojstva

Najvaniji pojam kod ovog dijela gradiva je SINKRONIZAM. To je stanje koje postie
sinkroni motor; u kojem je brzina konstantna i ne ovisi o optereenju.
Rotori sinkronih strojeva izvode se:
- s neistaknutim polovima (turbogeneratori, obino brzohodni s ns>1000 min-1) ili
- s istaknutim polovima (hidrogeneratori, obino sporohodni s 60<ns<200 min-1).

-lijevo je presjek turbogeneratora, a desno presjek hidrogeneratora

Armaturni (radni) namot sinkronog stroja nalazi se na statoru i spaja se s mreom, a
uzbudnom namotu na rotoru privodi se iz nekog vanjskog istosmjernog izvora preko bakrenih
etkica i kliznih kolutova uzbudna (primarna) struja koja pobuuje uzbudni magnetski tok.
Nekad se u uzbudi koriste i trajni magneti.
Bitno je znati da se u sinkronoj izvedbi rade generatiri i motori.
Princip rada sinkronog generatora:
Vodii statorskog namota sinkronog generatora izloeni su vremenskoj promjeni magnetskog

toka kad rotor rotira pogonjen pogonskim strojem (tako rotira i uzbudni magnetski tok), te se
u njima se inducira izmjenini (priblino sinusni) napon.
Frekvencija induciranog napona ovisi o broju okretaja rotora n (min-1) i broju pari polova p
prema:
f = n * p / 60
Da bi se u trofaznom sinkronom generatoru inducirala tri fazna napona meusobno
pomaknuta za 120, moraju u utorima statora biti smjetena tri fazna armaturna namota iji su
poeci prostorno meusobno pomaknuti za kut:
= 120 / p
-efektivna vrijednost ukupnog induciranog napona jedne faze iznosi:
E = 4, 44* *f *N
Princip kod sinkronog motora:
Armaturni (radni, statorski) namot prikljuuje se na izmjeninu mreu, a uzbudni (rotorski)
namot na izvor istosmjerne struje. Brzina vrtnje ns (ili s) je sinkrona i ovisi o frekvenciji
mree i broju pari polova prema:
ns = 60 f / p [min-1]
Iz stanja mirovanja sinkroni se motor moe pokretati:
- samostalno i asinkrono ako ima kavezni priguni namot. Tek pri brzini blizu nazivne
ukljuuje se uzbuda i rotor uskae u sinkronizam.
- uz stalno odravani sinkronizam pomou izvora promjenljive frekvencije s poetnom
frekvencijom nula.
- s posebnim zaletnim motorom. Pri brzini blizu nazivne ukljuuje se uzbuda i rotor
uskae u sinkronizam.
Promjena smjera vrtnje motora izvodi se promjenom redoslijeda faza, tj. meusobnom
zamjenom bilo koja dva prikljuka motora na trofaznu mreu.
Glavne su znaajke sinkronog motora:
- konstantna brzina vrtnje,
- vea specifina teina i specifina cijena od asinkronog motora,
- ako se preuzbudi moe popravljati faktor snage cos mree na koju je prikljuen,
- brzina vrtnje moe se mijenjati promjenom frekvencije ili brojem pari polova,
- kod velikih optereenja ispada iz sinkronizma.
Sinkronim motorima pripadaju i motori s rotorskim trajnim magnetima napajani iz statikih
pretvaraa s promjenljivom frekvencijom.

27. Vrste, naelo izvedbe i naelo rada asinhronih strojeva

Imamo kolutne asinkrone motore, kavezne asinkrone motore, te asinkrone generatore. A to je
podjela rema izvedbi rotorskog namota. Asinkroni stroj se preteno upotrebljava kao motor, a
jako rijetko kao generator. Asinkroni stroj dobio je svoje ime zbog toga, sto brzina rotacionog
magnetskog toka i brzina rotora nije ista, kao sto je smucaj kod sinkronih strojeva. Asinkroni
motor se izrauje u serijskoj proizvodnji kao jednofazni ili trofazni, vrlo je jednostavan za
proizvodnju i odravanje i relativno niske proizvodne cijene. Rad asinkronog stroja temelji se
na rotirajuem magnetskom toku, a velike zasluge za pronalazak ima Hrvat Nikola Tesla.
Stator je isti kao kod sinkronog stroja dok je rotor izveden drukije.

28. Momentna karakteristika asinkronih strojeva; klizanje

Klizanje asinkronog motora
Razliitost brzina rotora n i okretnog polja ns navodi na klizanje:

-1

ns - brzina

vrtnje okretnog magnetskog polja [min ]

-1

n - brzina vrtnje rotora [min ]

Brzina vrtnje rotora iznosi:

fp-broj

frekvencija [Hz]
pari polova

Vrijednosti nazivnog klizanja (klizanja kod nazivnog optereenja) iznose u praksi 2 do 8 %.

Motorsko podruje rada (ukljuujui zalet) ogranieno je s dva pogonska stanja: mirovanjem
(n=0, s=1) i sinkronizmom (n=ns, s=0). U stanju sinkronizma vodii rotora ne sijeku silnice
okretnog polja, u njima se ne inducira napon E2, kroz njih ne teku struje I2 i nema zakretnog
momenta na rotor, te stanje sinkronizma nije mogue odrati.
Za postojanje momenta potrebno je neko klizanje, tj. zaostajanje rotorske brzine n za brzinom
okretnog polja ns. Frekvencija rotorske struje f2 i statorske struje f1 odnose se prema:

Momentna karakteristika asinkronih motora

Momentna (vanjska ili mehanika) karakteristika M=f(n) ili M=f() moe se izraziti i
pomou klizanja: M=f(s). Graf na slici 13.9 obuhvaa mogua podruja rada asinkronog
stroja. Klizanje pri maksimalnom momentu naziva se prekretno klizanje spr, a pripadni
moment je prekretni moment Mpr. Potezni moment je moment pri n=0 (ili s=1). Protustrujno
koenje nastaje pri rotaciji rotora suprotnoj rotaciji okretnog polja (n<0, s>1). Generatorsko
koenje nastaje pri rotaciji rotora broj od rotacije okretnog polja (n> ns, s<0), to je
posljedica uloenog, a ne dobivenog momenta.

Vanjska karakteristika u oblicima M=f(n) i n=f(M) za asinkroni motor je tvrda, jer se u

podruju stacionarnog rada brzina vrtnje malo mijenja s momentom optereenja.

Da bi motor krenuo iz mirovanja potezni moment Mp mora biti vei od momenta optereenja
Mt. Dok postoji moment ubrzanja
Mu =MMt
raste brzina rotora i traje zalet. Stacionarna brzina vrtnje dobije se u sjecitu momentne
karakteristike motora i momentne karakteristike radnog mehanizma pokretanog motorom.
Kod sedlastih karakteristika motora i konstantnog momenta tereta to bi se moglo neeljeno
dogoditi na malim brzinama, to treba sprijeiti.

Snaga, moment i brzina vrtnje povezani su prema:

Pmeh Pokr - snaga

mehanika snaga
okretnog polja

29. Pokretanje asinkronih motora; jednofazni motor

U trenutku pokretanja asinkronog motora (n=0, s=1) maksimalni je inducirani rotorski napon i
maksimalna struja pokretanja Ik (struja kratkog spoja). Ovisno o izvedbi (broju pari polova) i
veliini motora, struja kratkog spoja kree se priblino u granicama: I k = (38) I N
Poveanjem brzine vrtnje tijekom zaleta smanjuje se klizanje, inducirani napon i struja
pokretanja. Kod pokretanja jednostavnim prikljukom na napon struja pokretanja je velika, a
potezni moment relativno mali.
Kolutni motori mogu se pokretati ukljuivanjem otpora (tzv. uputnika) u rotorski krug. Otpor
djeluje na struju pokretanja (uz vei otpor struja je manja) i momentnu karakteristiku (potezni
moment i prekretno klizanje se mijenjaju, a prekretni moment ostaje konstantan).
Odgovarajuim otporom uputnika moe se u trenutku pokretanja (n=0, s=1) postii potezni
moment jednak prekretnom Mp=Mpr; tada je spr=1.
Kod kaveznih motora ne moe se ukljuivati otpor u rotorski krug, no postoje izvedbe
kaveznog rotora s efektom potiskivanja struje (skin efekt) sa slinim djelovanjem pri
pokretanju kao to je ukljuivanje otpora u rotorski krug. Time se moe znatno poveati
potezni moment i smanjiti struja pokretanja.
Obina izvedba kaveznih motora moe se pokretati na razliite naine, a glavni su:
- direktno prikljuivanjem na mreu,
- pri smanjenom naponu pomou transformatora, statorskog predotpora ili prigunice,
- preko statikog pretvaraa napona i frekvencije,
- pomou preklopke zvijezda-trokut (Y/).

Kod jednofaznog prikljuka stvara se pulzirajue magnetsko polje koje se moe prikazati s
dva suprotno rotirajua magnetska polja. Svako rotirajue polje stvara s rotorskim strujama
okretne momente u smjeru rotacije polja to prikazuje slika. Prema karakteristici mirujui
jednofazni motor ne bi razvijao potezni moment: za n=0 M=0. U praksi se pokree ili
dovoenjem momenta ili specijalnim konstrukcijama (kratkospojeni zavoj ili pomona faza).
Kod motora s pomonom fazom da bi se postiglo okretno magnetsko polje (dvofazni sustav),
mora postojati fazni pomak izmeu struje Ir u glavnoj (radnoj) i struje Ip u pomonoj fazi. To
se postie izvedbom pomone faze s:
a) omskim otporom
b) induktivnim otporom
c) kapacitivnim otporom
Samo uz ukljueni kondenzator mogue je izmeu Ir i Ip dobiti pomak od 90. Pomona faza
obino se automatski iskljui nakon zaleta.

30. Strojevi istosmjerne struje

Strojevi istosmjerne struje (istosmjerni strojevi) elektrini su rotacijski strojevi s
istosmjernom strujom u strujnom krugu prikljuaka.
Graa istosmjernog stroja
Istosmjerni stroj stoji se od tri osnovna dijela:
- statora s uzbudnim namotom (ili kod manjih snaga s trajnim magnetom),
- rotora s armaturnim namotom,
- kolektora (ili komutatora) na rotoru
Na bakreni kolektor izvedeni su rotorski svici, a izvana po kolektoru kliu vodljive etkice
spojene sa stezaljkama u prikljunoj kutiji.

Princip rada

Istosmjerna uzbudna struja (ili permanentni magnet) uzbuuje magnetski tok indukcije B.
Ako se rotor pomou vanjske sile odrava u rotaciji, u vodiu duine l (dio armaturnog
namota spojen s dvodjelnim kolektorom) koji rotira obodnom brzinom v inducira se napon:
e = Blv
Prolazei pokraj magnetskih polova vodi (iz slike 13.15) se izlae promjeni indukcije prema
slici 13.16. Inducirani napon mijenja se kao indukcija, tj. izmjenian je.

Napon na etkicama koje miruju je istosmjeran jer se u neutralnoj zoni NZ na dvodjelnom

kolektoru (kolektor s dvije lamele) u trenutku promjene smjera ostvari zamjena prikljuaka.
Jedan svitak daje pulzirajui napon prema slici 13.17. Vie svitaka (rasporeenih u utorima po
obodu rotora) s izvodima na vei broj kolektorskih lamela daju napon sa znatno manjim
pulzacijama. Na opisanom principu djeluje istosmjerni generator.

Ako se na + i stezaljke spojene s etkicama izvana prikljui istosmjerni napon,

potei e struja I suprotnog smjera od one kod generatora. Na vodie djeluje sila:
F =BIl
i nastaje zakretni moment, te stroj radi kao motor. Zakretni moment pokrene rotor u istom
smjeru u kojem se okretao generator, ali uz suprotan smjer struje.
Kad vodi napusti podruje ispod jednog pola i prijee u podruje drugog, mijenja se smjer
magnetske indukcije B kojoj je izloen, ali se istovremeno promijenio i smjer struje u vodiu
(djelovanje komutatora s etkicama) i smjer momenta ostaje isti. Vei broj svitaka daje
ravnomjerniji moment.

Dva naziva kolektor i komutator koriste se zbog dvije uloge: kolektor skuplja napon ili
struju, dok komutator komutira struju (preklapa joj smjer).

Iznos induciranog napona i momenta

Ukupni inducirani napon iznosi:
E=K En
- magnetski tok
K E konstanta
n - brzina vrtnje rotora
Ukupni moment razmjeran je struji armature i uzbudnom toku prema:
M =K MI A

Motori istosmjerne struje

Smjer vrtnje istosmjernih motora moe se promijeniti promjenom smjera uzbudne struje
(smjer magnetskog polja) ili promjenom smjera armaturne struje. Rad istosmjernog motora
opisuje se modelom u kojem se potvruju osnovni zakoni elektromagnetizma:
sila na vodi protjecan strujom

M =K MIA

II Kirchhoffov zakon

V=E + I A R A

zakon elektromagnetske indukcije

E=K E n

Istosmjernom nezavisnom i porednom motoru brzina vrtnje moe se mijenjati promjenom

predotpora, promjenom napona i smanjivanjem uzbude (za brzine iznad nazivne), pa se taj
motor susree u pogonima sa potrebnim estim promjenama brzine vrtnje. Kod serijskog
motora uzbuda je spojena serijski s armaturom, pa su struja optereenja, armaturna i uzbudna
struja jednake: I=I A=I M.
Smjer vrtnje mijenja se ako se zamijene prikljuci ili samo armature ili samo uzbude.
Promjena polariteta na prikljucima motora ne mijenja smjer vrtnje.