OSNOVE ELEKTRONIKE 3.

ELEKTRONIKI SKLOPOVI

3.3.4. Spojevi tranzistora

S tri elektrode, tranzistor kao pojaalo mora imati jednu zajedniku
elektrodu za ulaz i izlaz. Razlikuju se tri spoja:
sa zajednikim

- emiterom
- kolektorom
- bazom

koji posjeduju i vrlo razliita svojstva. Upravljaki krug tranzistora

u svakom je spoju onaj izmeu baze i emitera, a radni kolektorskoemiterski.

A. Rezi

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Sl. 3.19. Svojstva osnovnih spojeva tranzistora

A. Rezi

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Na sl. 3.19. prikazuju se najjednostavnijim konfiguracijama

spojevi tranzistora s vidljivim polaritetima izvora, te ulaznim i
izlaznim stezaljkama, uz pripadna osnovna svojstva.
Spoj sa zajednikim emiterom se najee rabi, jer mu svojstva
pokrivaju iroko podruje potreba.
U spoju sa zajednikim kolektorom nedostatak je pojaanje
napona ispod jedinice, a prednost visoki ulazni i maleni izlazni
otpor, to ga ini prikladnim za naponsku prilagodbu (u
meustupnjevima).
U spoju sa zajednikom bazom najbolje je odvojen izlaz od ulaza,
pa se rabi kod visokofrekvencijskih pojaala.
A. Rezi

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

3.3.5. Emitersko sljedilo

esto primjenjivani oblik spoja sa zajednikim kolektorom
(naroito u pojaalima snage i meustupnjevima) koji prikazuje
slika 3.20. naziva se emitersko sljedilo.

Sl. 3.20. Emitersko sljedilo

A. Rezi

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Primjena drugog Kirchhoffovog zakona daje

uu = u BE + ui
ui = iE RE

(3.54)

(3.55)

Za male promjene slijedi

uu = u BE + ui = u BE + RE iE

(3.56)

to dijeljenjem s iB postaje
uu u BE iE
=
+
RE
iB
iB
iB
A. Rezi

(3.57)
5

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Na lijevoj strani jednadbe prepoznaje se dinamiki ulazni otpor

sklopa rus, dok je prvi lan desne strane dinamiki otpor uzbudnog
kruga tranzistora ru vidljiv iz ulazne karakteristike (sl.2.20).
Strujno pojaanje Ai je prema iE
i + iB iC
= Ai = C
=
+1 = +1
iB
iB
iB
(3.58)
priblino jednako faktoru strujnog pojaanja . Za dinamiki
ulazni otpor sklopa dakle vrijedi
rus ru + RE
(3.59)
i moe poprimiti visoke vrijednosti (prikladno za naponsku
prilagodbu). Izlazni otpor sklopa manji je od RE. Ako se (3.56)
podijeli s uu , vrijedi za naponsko pojaanje sklopa
r
u
u
(3.60)
A = i = 1 BE = 1 u
u

uu

uu

rus

Naponsko pojaanje je zbog ru<<rus blizu, ali uvijek manje od

jedan, te izlazni napon iznosom slijedi ulazni, po emu je sklop i
nazvan.
A. Rezi
6

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

3.3.6. Darlingtonov spoj

Darlingtonov spoj dvaju tranzistora (sl. 3.21.) ima svojstva slina
jednom tranzistoru sa znatno veim faktorom strujnog pojaanja.
Ako je
B1 =

vrijedi

I C1
,
I B1

B2 =

IC 2
I B2

(3.61)

I C 2 = B2 I B2 = B2 I E1 = B2 (I B1 + I C1 )

(3.62)

Sl. 3.21. Darlingtonov spoj

A. Rezi

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Ukupno statiko strujno pojaanje spoja

B=

I C I C1 + I C 2 I C1 + B2 (I C1 + I B1 )
=
=
=
I B1
I B1
I B1

(3.63)
priblino je jednako umnoku statikih strujnih pojaanja
pojedinih tranzistora. Analogno vrijedi i 1 2 .
Darlingtonov spoj se obino ugrauje u jedno kuite, oprema s tri
izvoda koji se oznauju kao i kod bipolarnog tranzistora i naziva
Darlingtonov tranzistor.
Napon UBE Darlingtonovog tranzistora priblino je dvostruko vei
od UBE tranzistora koji ga tvore.
Kao kod svakog direktno (galvanski) spojenog pojaala i ovdje
drift ulaznog tranzistora treba odrati to manjim.
B1 + B2 B1 + 1 B1 B2

Darlingtonov tranzistor rabi se u sluajevima potrebe velikog

strujnog pojaanja, nerijetko u izlaznim stupnjevima pojaala.
A. Rezi

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

3.3.7. Pojaalo s FET-om

Stupanj pojaala moe se izvesti i s FET-om. Napon na ulazu je
upravljaka veliina za G-S krug. Radi dobivanja izlaznog napona
potrebno je u izlazni krug spojiti opteretni otpor (sl. 3.22.). Radna
toka mirovanja namjeta se naponom UGS. Visokim ulaznim
otporom tranzistora ovaj stupanj je naponski prilagoen
prethodnom stupnju. Zbivanja u izlaznom krugu slina su onima
kod bipolarnog tranzistora.

Sl. 3. 22. Pojaalo sa spojnim FET-om

A. Rezi

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Vrijedi za naponsko pojaanje

A=

U DS I D R
=
= R gm
U GS
U GS

(3.64)

Dinamiku strminu gm pritom treba odrediti na dinamikoj ulaznoj

karakteristici dobivenoj sjecitima radnog pravca i izlaznih
karakteristika u I kvadrantu kako je prikazano na sl. 3.23.

A. Rezi

10

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Sl. 3.23. Grafiki prikaz pojaanja napona s FET-om

A. Rezi

11

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Neugodan posebni izvor za definiranje radne toke mirovanja

moe se ukloniti u spoju prema sl. 3.24.

Sl. 3.24. Dobivanje automatskog prednapona

A. Rezi

12

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Potreban napon UGS dobiva se padom napona IDRS na otporu RS.

Kako ne tee struja upravljake elektrode G, potencijal joj je
jednak potencijalu zajednike toke, jer nema pada napona na R1.
Za pad napona IDRS pozitivniji je uvod S od zajednike toke, a
upravljaka elektroda G negativnija za istu vrijednost od uvoda.
Opisani prednapon postigao bi se i uz R1=0, no tada bi ulaz bio
kratko spojen na zajedniku toku.
Otpor R1 se izabire dostatno visok za naponsku prilagodbu
prethodnog stupnja. Ovaj nain odreivanja radne toke zove se
automatski prednapon.
FET se kao i bipolarni tranzistor moe spojiti u tri razliite
konfiguracije: zajedniki uvod, zajedniki odvod i zajednika
upravljaka elektroda. Svojstva su slina onima s bipolarnim
tranzistorima.
A. Rezi

13

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

3.3.8 Diferencijsko pojaalo

Pojaalo kojem je izlazni napon ui razmjeran razlici (diferenciji)
dvaju ulaznih napona

uiz = Ad (u1 u2 ) = Ad ud

(3. 65 )

naziva se diferencijsko pojaalo (slika 3.25. a)

Kod idealnog diferencijskog pojaala izlazni napon ne ovisi o
vrijednostima u1 i u2 ve samo o njihovoj razlici, dok kod realnih
ovisi i o zajednikom signalu uo (aritmetikoj sredini u1 i u2)
prema
u +u
ui = Ad ud + Ac uo = Ad (u1 u2 ) + Ac 1 2
( 3. 66 )
2
gdje je Ad diferencijsko pojaanje, a Ac pojaanje zajednikog
signala.
A. Rezi

14

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Za diferencijsko pojaalo koje dobro potiskuje zajedniki signal uo

vrijedi Ad>>Ac i iznos faktora potiskivanja (CMRR-Common
Mode Rejection Ratio)

Ad
Fp =
Ac

(3.67)

je velik (u praksi se postie i preko 106, ili izraeno logaritamski

preko, 120 dB).

A. Rezi

15

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Sl. 3.25. a) diferencijsko pojaalo

b) naelna izvedba

A. Rezi

16

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Prema (3.66) smetnje koje su istog iznosa na oba ulaza

(ukljuujui i vlastiti drift) pojavljuju se na izlazu pojaane samo
malenim Ac, dakle diferencijsko pojaalo potiskuje takve smetnje.
Kod operacijskih pojaala vrlo esto se ulazni stupnjevi izvode kao
diferencijsko pojaalo, u najjednostavnijem sluaju s dva
tranzistora kao na slici 3.25.b. Bolji faktor potiskivanja Fp postie
se veom vrijednou zajednikog emiterskog otpora RE ili
primjenom izvora konstantne struje umjesto RE (esto kod
integriranih pojaala). Izlazni signal moe se uzeti s bilo kojeg
kolektora (asimetrini izlaz, u odnosu na zajedniku toku) s
pojaanjem prema (3.66), ili se rabe prikljuci izmeu kolektora
(simetrini izlaz), u kom je sluaju pojaanje dvostruko vee.
Osim opisanog naponskog diferencijskog pojaala mogue je i rabi
se strujno diferencijsko pojaalo sa strujom kao signalom i slinim
svojstvima.
A. Rezi

17

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

3.3.9. Operacijsko pajaalo

Kvalitetno istosmjerno pojaalo sastavljeno od vie stupnjeva, vrlo
visokog naponskog pojaanja (obino >104), linearno i stabilno,
poradi prvobitne primjene u analognim raunalima dobilo je naziv
operacijsko (raunsko) pojaalo.
Razvitkom tehnike od izvedbe s diskretnim elementima
napredovalo je u integrirani sklop, kako se danas iskljuivo i
proizvodi, te pojavljuje kao samostalna komponenta ili u sastavu
drugih integriranih sklopova. Zbog vrlo dobrih svojstava i
jeftinoe masovno se primjenjuje.
Prema sl. 3.26. u najjednostavnijoj izvedbi ima jednu zajedniku
toku, dvije ulazne i izlaznu stezaljku, te prikljuke napajanja.
A. Rezi

18

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Sl. 3.26. a) princip i simbol,

b) prijenosna karakteristika operacijskog pojaala
A. Rezi

19

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Ulazni i izlazni napon mjere se prema zajednikoj toki, koja se u

simbolu izostavlja (kao i prikljuci napajanja). Izlazni napon
jednak je kod idealnog operacijskog pojaala pojaanoj razlici
ulaznih napona prema

U i = A (U u + U u )

(3. 68)
U praksi je pojaanje A vrlo veliko (104 do 107); za idealno
pojaalo beskonano. Ulaz s oznakom (-) je invertirajui (invert =
preokrenuti, obrnuti), a onaj s oznakom (+) neinvertirajui. Zbog
visokog ulaznog otpora (obino >105 , za idealno pojaalo )
ulazne struje su vrlo malene, dok je izlazni otpor nizak.
Kad se pojaalo ponaa prema izrazu (3.68), nalazi se u aktivnom
podruju. Pritom, zbog velikog pojaanja, bilo kojem izlaznom
naponu odgovara vrlo mala razlika na ulazu.
A. Rezi

20

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Ako je razlika napona na ulazu izvan aktivnog podruja oznaenog

s U na slici 3.26 b), izlaz operacijskog pojaala postaje blizak
jednom naponu napajanja, to se naziva zasienjem.
Simetrino napajanje je najee i ostvaruje se naponima suprotnih
polariteta istih vrijednosti (npr. 15 V), a referentna toka je
njihova srednja toka.
Kod jednopolnog napajanja referentna toka je ujedno i jedan
prikljuak napajanja.
Pri simetrinom napajanju izlazni napon moe imati bilo koji
polaritet, a pri jednopolnom samo polaritet napona napajanja.

A. Rezi

21

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Praktine izvedbe ne ponaaju se idealno prema izrazu (3.68).

Tako za kratkospojeni ulaz, izlazni napon nije jednak nuli. Razlika
na ulazu potrebna da izlazni napon postane nula zove se ulazni
napon posmaka (ulazni offset) Uoffs s moguim vrijednostima oko
1 V do 10 mV.
Nadalje, zajedniki napon na oba ulaza ipak rezultira nekom
izlaznom vrijednou. to je ta vrijednost manja, pojaalo ima
bolji faktor potiskivanja.
Veliko pojaanje vrijedi samo za niskofrekvencijske signale;
prema viim frekvencijama pojaanje obino pada za 20 dB (10
puta) po dekadi (deseterostrukoj frekvenciji).

A. Rezi

22

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Za ulazne razlike izvan neznatnog U operacijsko pojaalo je

analogni komparator napona. Polaritet ulazne razlike tada odreuje
u kojem se, od dva mogua podruja zasienja, nalazi izlazni
napon.
Na operacijsko pojaalo u sklopovima najee se primjenjuje
povratna veza. Osim ostvarivanja vrlo razliitih zadaa, time se
moe postii i vrlo visoka stabilnost parametara sklopa.
3.4. Sklopovi s povratnom vezom
U prirodi posvuda prisutna, u tehnici se povratna veza pokazala
kao genijalna ideja potaknuvi razvitak sistema u teoriji i praksi.
Ostvaruje se povratkom (dijela) izlazne veliine na ulaz ime se
postiu nova svojstva.
A. Rezi
23

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

3.4.1. Pojaalo s povratnom vezom

Neka je na pojaalo A primijenjena povratna veza tako, da se -ti
dio izlaznog signala xi u iznosu .xi vraa na ulaz pojaala i djeluje
zajedno s xu (sl. 3.27.). Koeficijent povratne veze ne mora biti
konstantna veliina, ve moe sadravati razliite funkcionalne
ovisnosti.

Sl. 3.27. Princip povratne veze

A. Rezi

24

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Zajedniko djelovanje oznaeno je na ulazu tokom zbrajanja s

oznakom . Dobiven novi sklop ima pojaanje
xi
Ap =
xu

(3.69)
oito razliito od pojaanja samog pojaala A koje prema slici
iznosi
A=

xi
xu + xi

(3.70)

Kombinacija (3.69) i (3.70) daje

Ap =

A
1
=
1 A 1
A

A. Rezi

(3.71)

25

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

U praksi je obino 1 , te za sintezu dijela sklopa sa svojstvom

dostaju i samo pasivni elementi.
Pozitivna povratna veza ostvaruje se uz uvjet > 0, 0 < A 1 .
Pritom je pojaanje sklopa Ap vee od pojaanja pojaala A to je u
prolosti bilo vano zbog skupe jedinice pojaanja.
Sklop s pozitivnom povratnom vezom ima mana: poveava se um
i osjetljivost na smetnje, naglaavaju nelinearnosti, smanjuje
stabilnost radne toke i irina pojasa.
Kad je .A=1, izlazi pojaanje Ap=, to uz konani xi znai da je
xu= 0, dakle ulazna veliina nepotrebna, a izlazna postoji. Ako je
pritom izlazna veliina harmonika, sklop se naziva harmoniki
oscilator.
A. Rezi
26

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Povratni signal .xi kod oscilatora je toliki da pojaan daje ba xi,

pa za xu nema potrebe. Frekvencija oscilacija je upravo ona na
kojoj se ostvaruje .A=1.
Odravanje uvjeta .A>1 dovodi do porasta izlazne amplitude xi i
ulaska u podruje zasienja pojaala, te odstupanja izlaznog oblika
oscilatora od harmonikog.
Negativna povratna veza nastaje uz <0, radi ega je Ap<A.
Naizgled nepovoljan pad pojaanja donosi porast linearnosti,
otpornost na nepovoljne utjecaje, stabilnost radne toke, redukciju
razine uma i proirenje frekvencijskog pojasa.

A. Rezi

27

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Ako se negativna povratna veza primijeni na pojaalo vrlo visokog

pojaanja A, uz zanemaren dio nazivnika u (3.71) postie se
ovisnost pojaanja sklopa Ap samo o koeficijentu povratne veze .
Ap

(3.72)

Stabilnost pojaanja Ap svodi se time na stabilnost koeficijenta ,

koja se zbog pasivnih elemenata moe postii vrlo velikom.
Ovdje lei i klju primjene elektronike u mjernoj tehnici. Dostatno
stabilna i tona pojaanja Ap dobila su se tek primjenom pojaala s
velikim pojaanjem A, to je po prihvatljivoj cijeni postignuto tek
u eri poluvodike elektronike.

A. Rezi

28

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

U elektronikim sklopovima razlikuju se strujna i naponska

povratna veza ovisno o tome da li je povratna veliina razmjerna
izlaznoj struji ili naponu. Prema nainu privoenja povratnog
signala ulazu postoji serijska ili paralelna povratna veza. Za
povratnu vezu jo se ponekad susree i naziv "reakcija".
Kao primjer primjene strujne serijske povratne veze moe posluiti
stabilizacija radne toke primjenom emiterskog otpornika (sl.
3.18.b). Ako iz nekog razloga (npr. porast temperature) doe do
prirasta struje kolektora, porast e napon na emiteru IERE, smanjit
e se napon UBE, to e prouzroiti preko ulazne karakteristike
manju struju baze IB i preko strujnog pojaanja pad struje
kolektora. Dakako, struja kolektora e porasti, ali zbog opisanog
mehanizma za manju vrijednost nego da je RE=0, dakle efekt se
svodi na smanjeno pojaanje kao posljedicu negativne povratne
veze. Na taj nain eli se openito smanjiti utjecaj drifta.
A. Rezi

29

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

U primjeru sa slike redukcija pojaanja postoji dodue za sve

frekvencije pa i frekvenciju ulaznog signala, to ne mora biti
poeljno.
Stoga se esto emiterski otpornik premouje kondenzatorom CE
dostatnog kapaciteta, kojim se za izmjenini signal emiter kratko
spaja (1/CE << RE) sa zajednikom tokom i izbjegava negativna
povratna veza.
Za vrlo niske frekvencije (0) na kojima je i drift, vrijedi
1/CE>>RE, kondenzator je bez efekta i povratna veza djeluje
padom pojaanja.
Dakle, primjenom povratne veze moe se mijenjati frekvencijska
karakteristika pojaala.
A. Rezi

30

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

3.4.2. Sklopovi s operacijskim pojaalom

Operacijska pojaala najee se rabe s povratnom vezom.
Kako bi se naglasili bitni odnosi, u sklopovima koji slijede
pretpostavlja se idealno operacijsko pojaalo sa slijedeim
osnovnim svojstvima:
- pojaanje A
- ulazni otpor R
U svim sklopovima izlazni napon tei onoj vrijednosti, kojom se
preko elemenata povratne veze ostvaruje praktina jednakost
napona na invertirajuem i neinvertirajuem ulazu, jer za izlazni
napon razliit od nule, zbog A , naponska razlika na ulazu
(uu+-uu-) mora biti priblino jednaka 0.
To ne vrijedi ako je pojaalo u zasienju.
A. Rezi

31

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

3.4.2.1. Invertirajue pojaalo

Invertirajue pojaalo ili invertor prikazuje sl. 3.28.a).

Sl. 3.28. a) invertirajue, b) neinvertirajue pojaalo

A. Rezi

32

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Poradi preglednosti shema, zajednika toka prema kojoj se

iskazuju svi naponi oznauje se kratkom debljom linijom.
Ovisnost izlaznog napona o ulaznom trai se primjenom drugog
Kirchhoffovog zakona i definicije pojaanja operacijskog pojaala:

ui = uu + i (R + R0 ) (3.73)
ui = A (uu + uu ) = A (uu + i R) (3. 74)
Eliminacijom struje i dobiva se
R0
R0
ui =
uu uu
R + R0
(3.75)
R
+R
A
Do istog rezultata moe se doi i jednostavnije ako se uzme uu-0 i
eliminira struja iz uu i R , te ui i R0 .
A. Rezi

33

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Pozitivnom uu pripada negativan ui, porast ulaznog napona izaziva

pad izlaznog, harmoniki ulaz i izlaz su pomaknuti za l80.
Vano je zamijetiti da pojaanje invertirajueg pojaala
Ap =

ui
R
= 0
uu
R

( 3. 76 )

uz dostatno visoko pojaanje operacijskog pojaala A ovisi samo o

omjeru dvaju otpora. Takoer i stabilnost pojaanja invertirajueg
pojaala praktiki ne ovisi uz pretpostavljene uvjete o stabilnosti
pojaanja operacijskog pojaala A, ve samo o elementima u
povratnoj vezi.

A. Rezi

34

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

3.4.2.2. Neinvertirajue pojaalo

Kod neinvertirajueg pojaala (sl.3.28.b) vrijedi
ui = i (R + R0 )
ui = A (uu i R)

(3.77)

a nakon eliminacije struje

ui =

R
+
A R + R0

R
uu 1 + 0 uu
R

(3.78)

Neinvertirajue pojaalo primjenjuje se kad je promjena polariteta

nepoeljna (za harmonike signale kad se eli istofazni ulaz i
izlaz), te kad je potreban visok ulazni otpor.
A. Rezi

35

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

3.4.2.3. Zbrajalo
Ve se kod invertirajueg pojaala primjeuje operacija kojoj je
podvrgnut ulazni napon (mnoenje konstantom). Izlazni napon
razmjeran zbroju ulaznih postie se kod sklopa s nazivom zbrajalo
ili sumator (sl. 3.29.).

Sl. 3.29. Zbrajalo

A. Rezi

36

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Ako pojaanje A tei , tada za konani izlazni napon ui, napon

izmeu invertirajueg i neinvertirajueg ulaza tei nuli. Stoga
priblino vrijedi
ui i R0 0 (3.79)
Budui se struja u invertirajui ulaz zbog Rul zanemaruje,
slijedi
i ii
i
te
(3.80)
uu i + ii Ri 0
iz ega se dobiva

uu i
ui R0
i Ri

(3.81)

i i i gdje se a , teinski
Obavlja se operacija zbrajanja
i
faktor za svaku ulaznu varijablu xi namjeta omjerom otpora R0/Ri.
y=

A. Rezi

a x

37

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

3.4.2.4. Integrator
Integrator je sklop u kom je izlazni napon proporcionalan
priblinom integralu po vremenu ulaznog napona (sl. 3.30.a).

Sl. 3.30. a) integrator, b) derivator

A. Rezi

38

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Prema drugom Kirchhoffovom zakonu

ui = uu + u R + uC = uu + i R +

i takoer prema

i dt

ui = A (uu + i R)

(3.82)
(3.83)

1
ui
uu dt + U 0 (3.84)
R C
Konstanta integracije U0 je poetni napon na kondenzatoru.
Konstantni ulazni napon Uu daje izlazni linearni oblik s
konstantnim gradijentom -Uu/R.C koji u praksi zavrava s
granicom bliskom naponu napajanja (zasienje).
Izlazni napon iz (3.84) je to bolje razmjeran vremenskom integralu
ulaznog napona uu to je vee pojaanje A i vea vremenska
konstanta R.C, ali je i izlazni napon tada manji.
A. Rezi

39

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

3.4.2.5. Derivator
Kad otpornik i kondenzator zamijene mjesta dobiva se derivator,
sklop koji priblino derivira ulazni signal po vremenu (sl. 3.30.b).
Iz
1

i dt + uu

(3.85)

i dt

(3.86)

duu
ui R C
dt

(3.87)

ui = i R +

ui = A uu +

dobiva se

A. Rezi

40

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Manja vremenska konstanta uzrokuje vjerniju derivaciju, ali i nii

izlazni napon.
Prema (3.87) bre promjene ulaznog signala daju vei izlazni
napon od sporijih, to znai da derivator naglaava visoke
frekvencije i gornju graninu frekvenciju fg mora imati visoku.
Zbog velike irine propusnog pojasa prema 1.2.4. poveava se i
izlazni um, te naglaavaju smetnje.
Za razliku od njega, integrator ima nisku fg i smanjen izlazni um,
te potiskuje smetnje.
U povratnoj vezi operacijskog pojaala mogu se nalaziti i
nelinearni elementi, pa i itavi sklopovi, ime se mogu ostvariti
razne nelinearne operacije nad ulaznim naponom.
A. Rezi

41

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

3.4.3. Harmoniki oscilator

Elektroniki sklop koji na temelju istosmjernog napona napajanja
samostalno generira harmoniki izlaz zove se harmoniki oscilator.
Nastaje ako se pri pozitivnoj povratnoj vezi pojaala pojaanja A s
koeficijentom osigura ve poznati uvjet

A= 1

(3.88)

Zbog A = (prema 3.4.1.), za konaan izlazni napon ulazni je

nepotreban.
Kako su koeficijent i/ili pojaanje A frekvencijski zavisni,
frekvencija oscilatora bit e ona pri kojoj je ostvaren uvjet .A=1.
Da bi se uvjet ostvario pri eljenoj frekvenciji, sklop se obino
izvodi frekvencijski selektivan to znai da neki parametar ili
svojstvo postie ekstremni iznos pri eljenoj frekvenciji. (npr.
titrajni krug).
A. Rezi

42

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

LC oscilator je dobio ime po elementima koji se nalaze u povratnoj

vazi. Jednu izvedbu prikazuje sl. 3.31.
Harmoniki napon baze tranzistora inducira se u sekundarnoj
zavojnici povezanoj meuinduktivitetom M s titrajnim krugom
sastavljenim od kondenzatora kapaciteta C i primarne zavojnice
induktiviteta L. Titrajni krug je troilo tranzistoru koji slui kao
pojaalo. Naponsko djelilo s otpornicima R1 i R2 odreuje statiku
radnu toku, a kondenzator C2 ostvaruje izmjenini kratki spoj
spreavajui izmjenini pad napona na otporima, to bi znailo
nepotrebnu negativnu povratnu vezu. Kako je kolektorski napon
pomaknut za 180 prema naponu baze (zajedniki emiter!),
osiguranje pozitivne povratne veze postie se jo jednim zakretom
faze od 180 na meuinduktivitetu, na kojem su prema sl. 3.31.
istofazni krajevi primara i sekundara oznaeni tokama.
A. Rezi

43

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Sl. 3.31. LC oscilator s bipolarnim tranzistorom

Pojava se moe promatrati i energetski. Gubitak energije u
titrajnom krugu namiruje se energetskom pobudom preko
tranzistora pa se oscilacije ne priguuju.
Frekvencija kojom oscilator titra odreena je poznatim izrazom
f=

1
2 L C
A. Rezi

(3.89 )
44

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Radi ekonominosti (veliki kapaciteti i induktiviteti su skupi i

velikog obujma), LC oscilatori su obino namijenjeni generiranju
viih frekvencija. Za tvorbu niih frekvencija slue RC oscilatori
koji u krugu povratne veze imaju otpornike i kondenzatore.
Osim oscilatorima, harmoniki (i drugi) oblici danas se esto
sintetiziraju numerikim postupcima.
Glavnu primjenu oscilatori nalaze u telekomunikacijama, ali se
susreu i u drugim podrujima elektronike.
U
industrijskoj
primjeni
esto
su
potrebne
vee
visokofrekvencijske energije koje ne mogu dati oscilatori s
tranzistorima (npr. generiranje ultrazvuka i visokofrekvencijsko
zagrijavanje). Tada je nuna primjena elektronskih cijevi u ulozi
pojaala, a mogue srednje snage harmonikog signala doseu
pritom i vie desetaka kilovata.
A. Rezi

45

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Kako ne bi smetali telekomunikacijskim sustavima, moraju raditi

na precizno odreenim frekvencijama, ne smiju zraiti znatniju
elektromagnetsku energiju u iri okoli i moraju imati to manja
nelinearna izoblienja.
Stabilnost frekvencije postie se izborom kvalitetnih komponenti,
radu na stalnoj temperaturi, stabilizacijom napona napajanja te
primjenom kvarcnih kristala (vrlo stabilnih mehanikih rezonatora
pobuenih elektrino).
Zatita od zraenja u okoli ostvaruje se smjetajem oscilatora u
Faradayev kavez (oklapanje vodljivim povrinama).
Strogi harmoniki oblik zahtijeva se stoga, to oblik s veim
odstupanjem od harmonikog ima prenaglaene vie harmonike
komponente, koje zraene u okoli mogu izazvati smetnje na
telekomunikacijskim kanalima.
A. Rezi

46

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

3.4.4. Visokofrekvencijsko zagrijavanje

Visokofrekvencijsko (VF) induktivno zagrijavanje temelji se na
toplinskim gubicima od vrtlonih struja induciranim u vodiu
izloenom visokofrekvencijskom elektromagnetskom polju (sl.
3.32. a).
Gustoa induciranih struja J maksimalna je na povrini vodia (J0)
i opada s dubinom x prema

J = J0 e

gdje je dubina prodiranja

= k

(3.90)

(3.91)

ovisna o svojstvima tvari i frekvenciji.

A. Rezi

47

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Visokofrekvencijsko induktivno zagrijavanje se primjenjuje u

toplinskoj obradbi manjih metalnih predmeta kod frekvencija
izmeu 100 kHz i 15 MHz na meunarodno dogovorenim
pojasevima. Postupak je ist, lako se automatizira i kontrolira,
zagrijavani volumen je ogranien na obraivani predmet. Stupanj
djelovanja vei je za magnetine materijale poradi dodatnih
gubitaka uslijed histereze, kad prelazi 70%. Maksimalne snage
ureaja doseu i 100 kW.
Sl. 3.32. VF
induktivno
zagrijavanje
a) princip
b) ovisnost gustoe
struje o dubini
A. Rezi

48

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Visokofrekvencijsko dielektrino zagrijavanje rabi se u toplinskoj

obradi nevodljivih tvari oblika ploa ili folija: plastike, drveta,
tkanine, papira, gume, duhana... .
Kad se izolator izloi djelovanju VF polja, zbog izmjenine
polarizacije i s tim povezanih unutranjih gubitaka dolazi do
zagrijavanja. Svaki realni kondenzator kojim protjee izmjenina
struja zagrijava se, te se moe predoiti kao ekvivalentni spoj
idealnog kondenzatora i otpora (sl. 3.33.a).

Sl. 3.33. a) realni kondenzator i njegov ekvivalent

b) pripadni vektorski prikaz c) dielektrino zagrijavanje
A. Rezi

49

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Iz vektorskog prikaza prema sl. 3.33.b) slijedi

U
I
tg = R = R
U
IC

R C

1
C

Snaga toplinskih gubitaka

(3.92)

U2
P=
= U 2 C tg
R

( 3. 93 )
ovisi o svojstvima materijala (budui tg ovisi o materijalu) i
parametrima ureaja. Kut gubitaka tg odreen je vrstom
materijala koji se toplinski tretira i njegovim stanjem. Generirana
toplina moe se upravljati naponom, frekvencijom i razmakom
ploa. Uslijed kvadratine ovisnosti upravljanje naponom je
najefikasnije, ali je potreban oprez zbog opasnosti od proboja.
Primjenjuju se frekvencije izmeu 1 i 200 MHz. Na viim
frekvencijama oklapanju treba obratiti veu pozornost.
A. Rezi

50

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

3.5. Sklopovi s prekidakim djelovanjem

Sklopovima s prekidakim djelovanjem zovemo sklopove u
kojima se poluvodiki elementi koriste samo u dva naponskostrujna stanja: stanje nevoenja (zapiranja) i stanje punog voenja
(zasienja). Tada se djelovanje poluvodikog elementa u strujnom
krugu moe usporediti s djelovanjem mehanike sklopke spojene u
iste toke strujnog kruga.
Sklopovi s prekidakim djelovanjem koriste se u:
1) Digitalnoj elektronici gdje se s pomou tranzistorskih sklopki
mijenja logiko stanje signala (tema 4.3.).
2) Energetskoj elektronici, i to u sklopovima za upravljanje
snagom i pretvorbu oblika energije.
A. Rezi

51

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Tako postoje:
a) Ispravljai: pretvornici izmjenine u istosmjernu snagu. Osim
diodnih ispravljaa (tema 3.1.) postoje i ispravljai s mogunou
promjene izlaznog napona, a i tzv. reverzibilni ispravljai, kod
kojih se moe mijenjati polaritet izlaznog napona.
b) Invertori (nazivaju se i izmjenjivai ili DC/AC pretvornici), su
pretvornici istosmjerne snage u izmjeninu. Zbog vieg faktora
iskoritenja esto se koriste generatori pravokutnog napona
(umjesto harmonikih oscilatora).
c) Izmjenini pretvorntci (pretvornici AC/AC) pretvaraju
izmjenini napon jednog iznosa i frekvencije u izmjenini napon
drugog iznosa i/ili frekvencije.
A. Rezi

52

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

d) Istosmjerni pretvornici (pretvornici DC/DC) pretvaraju

istosmjerni napon jednog iznosa u istosmjerni napon drugog
iznosa. Kako promjena istosmjernog napona s pomou djelila
napona uzrokuje znatne gubitke snage, esto se koristi pretvaranje
istosmjernog napona u izmjenini (jer se lako transformira) koji se
zatim ispravlja.
U ovom poglavlju e se razmatrati primjena tranzistora i tiristora
kao sklopke s naglaskom na primjene u energetskoj elektronici. Pri
tome se nee objanjavati sve probleme vezane za realizaciju ovih
sklopova ve e teite biti na razumijevanju osnovnih naela.
Iako su u energetskoj elektronici troila esto induktivna (npr.
motori), ovdje e se razmatrati najjednostavniji sluaj, a to je kad
je troilo otpornik.
A. Rezi

53

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

3.5.1. Tranzistorske sklopke

Slika 3.34. prikazuje upravljanje troilom (istosmjernim motorom)
s pomou a) mehanike sklopke, b) bipolarnog tranzistora, i c)
MOSFET- a.

Sl. 3.34. Tranzistori kao zamjena za sklopku

Slika 3.35. prikazuje izlaznu karakteristiku bipolarnog tranzistora.
Preko te karakteristike ucrtan ja radni pravac, koji opisuje izvor
Ubat i troilo otpora RT, u skladu s razmatranjem iz teme 1.2.2.
A. Rezi

54

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Sl. 3.35.
Odreivanje
radne toke
tranzistorske
sklopke
U sluaju primjene mehanike sklopke radna toka nalazila bi se
ili u toki A' (sklopka ukljuena) ili u toki B' (sklopka iskljuena).
U ukljuenom stanju kroz troilo tee struja IT=Ubat/RT, dok u
iskljuenom stanju struja je jednaka nuli.
A. Rezi

55

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Kod primjene tranzistora radna toka se odreuje na presjecitu

radnog pravca i trenutne karakteristike tranzistora (ovisno o struji
baze), odnosno prema izrazu:
IT = I C = B I B
(3.94)
I C max =

U bat
RT

I C < I C max
uz uvjet:
, gdje je
.
Sa slike se vidi da se izborom struje baze moe radna toka
postaviti bilo gdje izmeu krajnjih toaka A i B. Kod rada
tranzistora kao sklopke koriste se te dvije krajnje radne toke.
Da bi se nali u toki A (sklopka ukljuena) potrebno je dovesti
takvu struju baze da tranzistor ue u zasienje. Minimalna
potrebna struja (IBmin na slici 3.35.) moe se izraziti kao:
I B min

I C max
U bat
=
=
B
RT B
A. Rezi

(3.95)
56

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Kao to se vidi iz slike, napon UCE bit e tada jednak naponu

zasienja (0,2 ...1 V), pa e na troilu vladati napon UT=UbatUCE,
dakle neto manji od iznosa napona baterije. Ako se struja baze
povea iznad IBmin, struja kolektora se zbog zasienja nee
promijeniti. Za siguran rad treba u izraz (3.95) uvrstiti minimalnu
vrijednost pojaanja kojeg propisuje proizvoa za dani iznos
struje kolektora. Nedovoljna struja baze moe u ovoj primjeni
dovesti do unitenja tranzistora radi poveane snage (npr. u toki C
snaga na tranzistoru PTr= UCE.IC je znatno vea nego u toki A ili
B). Zbog toga se redovito postavlja vea struja baze od minimalne.
Da bi se nali u toki B (sklopka iskljuena), treba (prema
karakteristici tranzistora) iskljuiti struju baze. Struja kroz troilo
nee sasvim pasti na nulu (bit e jednaka preostaloj struji
kolektora), pa e napon na troilu biti malo vei od nule, a napon
na tranzistoru priblino jednak naponu baterije.
A. Rezi

57

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Upotreba tranzistora kao sklopke ima neke prednosti i mane u

odnosu na mehaniku sklopku:
Prednosti tranzistora kao sklopke:
-

malim strujama mogue je upravljati velike struje

strujni krug troila mogue je upravljati (malom) strujom iz
udaljenog izvora
brzina ukapanja i iskapanja vrlo je velika (mogue je i vie
od 108 preklapanja u sekundi)
kod tranzistora ne postoji efekt iskrenja, koji unitava
kontakte mehanike sklopke
velika trajnost tranzistora.

A. Rezi

58

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Mane tranzistora:
-

tranzistor radi samo uz jedan polaritet napona izvora, pa se

u pravilu tranzistori ne koriste u izmjeninim strujnim
krugovima
tranzistor ne moe potpuno ukljuiti i iskljuiti strujni krug
i to zbog napona zasienja odnosno preostale struje
kolektora. Tranzistor nije idealna sklopka.
tranzistor je izrazito osjetljiv na preoptereenja, bilo
prevelikom strujom, naponom ili snagom.
mogu je rad samo ispod granine temperature tranzistora.

A. Rezi

59

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

FET i MOSFET u primjeni kao sklopke imaju neke prednosti pred

bipolarnim tranzistorom. Ovi tranzistori se upravljaju naponom, pa
se za upravljanje troi znatno manja snaga. Takoer, njihova
osjetljivost na preoptereenje znatno je manja.
Danas se tranzistori s efektom polja proizvode i za velike struje i
napone, ali naalost njihova cijena je neto via od cijene
bipolarnih tranzistora.
Brzina rada najvea je prednost tranzistora. Ona omoguuje
stvaranje sklopova koje ne bi bilo mogue ostvariti s mehanikim
sklopkama zbog ograniene frekvencije preklapanja. Na primjer,
uzastopnim brzim uklapanjem i isklapanjem troila mogue je
upravljati snagom troila, uz vrlo male gubitke na upravljakom
sklopu i privid kontinuiranog dotoka energije.
A. Rezi

60

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

3.5.2. Prekidaki stabilizatori, DC/DC pretvornici

Regulatori i stabilizatori istosmjernog napona, poput onog s
Zenerovom diodom ili regulatora s tri prikljuka (tema 2.2.6. i
4.2.3. ) rade na principu naponskog djelila, iz ega proizlaze
slijedei nedostaci:
-

stupanj djelovanja je nizak ( 40 . . . 50% )

izlazni napon uvijek je nii od ulaznog
relativno su velike dimenzije i teina po jedinici snage.

A. Rezi

61

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Ove nedostatke mogu otkloniti prekidaki stabilizatori napona.

Slika 3.36. prikazuje jednu izvedbu prekidakog stabilizatora.
Stabilizator se sastoji od izvora referentnog napona s Zenerovom
diodom, zatim operacijskog pojaala, impulsno - irinskog
modulatora (PWM- opisan u temi 4.2.4.), tranzistora u ulozi
sklopke, diode, svitka i kondenzatora.

Sl. 3.36. Prekidaki stabilizator napona

A. Rezi

62

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Stabilizator radi na slijedei nain: kad tranzistor T1 vodi struju,

tee struja iz izvora nestabilnog napona Uu kroz tranzistor i svitak
u kondenzator C i troilo RT. Napon na kondenzatoru ujedno je i
izlazni, stabilizirani napon. Iznos ove struje raste s vremenom
("nabijanje" R-L kruga ).
Magnetska energija zavojnice ovisi o konano dostignutoj
vrijednosti struje I: WL=L.I2/2. Vrijednost I ovisi o trajanju
vremena voenja tranzistora T1. Kad se T1 iskljui, struja kroz
zavojnicu nastojat e zadrati isti iznos i smjer, ali e sada morati
tei kroz diodu D, zavojnicu i kondenzator, kome e se predati dio
magnetske energije zavojnice.

A. Rezi

63

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Vrijednost izlaznog napona moe se mijenjati vremenom trajanja

stanja zatvorene sklopke t, pri emu se sklopka uvijek ponovno
zatvara nakon perioda T. lmpulsno-irinski modulator je takav
generator pravokutnog signala koji daje uvijek istu periodu
(frekvenciju) signala i amplitudu, ali se vrijeme trajanja visokog
naponskog stanja moe mijenjati naponom spojenim na njegovom
ulazu. Tako se promjenom ulaznog napona mijenja vrijeme
voenja struje kroz zavojnicu, a time i njezina energija. Zbog toga
e se mijenjati i vrijednost napona na troilu koji koristi tu
energiju.

A. Rezi

64

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Da bi se napon mogao automatski regulirati, koristi se operacijsko

pojaalo u ulozi naponskog komparatora. Komparator usporeuje
dio izlaznog napona (preko djelila R1, R2), sa stabilnim naponom
iz Zenerove diode. Regulacija djeluje na slijedei nain: ako
izlazni napon padne (npr. zbog poveanog optereenja) pojavit e
se pozitivna razlika napona na ulazu operacijskog pojaala. Ta e
se razlika pojaati i djelovat e na PWM da produlji vrijeme - t
"punjenja" zavojnice. Tako e se poveati energija, a time i izlazni
napon to e kompenzirati prvobitnu tendenciju pada. Izlazni
napon ustalit e se na iznosu:
R2
U i = U Z 0 1 +
R1

( 3. 96 )

pri emu mora vrijediti Uu>Ui.

A. Rezi

65

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Treba osigurati da periode nabijanja i izbijanja zavojnice uzrokuju

to manju valovitost na izlaznom naponu. To e biti uz uvjet da je
perioda T znatno kraa od reciprone vrijednosti rezonantne
frekvencije LC kruga:

2 L C >> T

(3.97)
Ako tranzistor T1 u ulozi sklopke, ima male gubitke (mali napon
zasienja i male dinamike gubitke) moe se oekivati visok
stupanj djelovanja (70... 90%) jer zavojnica i kondenzator slue
samo kao spremnici energije.

A. Rezi

66

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Potrebne dimenzije zavojnice su manje to je radna frekvencija

via pa se radna frekvencija (f = 1/T) projektira u rasponu 20 - 300
kHz, pri emu tranzistor, dioda, zavojnica i kondenzator trebaju
imati male gubitke na toj frekvenciji.
Zbog malih dimenzija i visokog faktora iskoritenja uz irok
raspon optereenja i ulaznog napona, prekidaki izvori se sve vie
koriste i potiskuju klasine (statike) stabilizatore. Svi
niskoenergetski krugovi (Zenerova dioda, pojaalo i PWM) izvode
se u jednom integriranom sklopu.
Ovakav regulator moe se shvatiti kao pretvornik istosmjernog
napona jednog iznosa u istosmjerni napon drugog iznosa, tj.
pretvornik istosmjerno / istosmjerno (DC/DC converter).
A. Rezi

67

OSNOVE ELEKTRONIKE 3. ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Slini spojevi omoguuju dobivanje negativnih napona iz

pozitivnih, zatim dobivanje izlaznog napona vieg iznosa od
ulaznog, te istodobno dobivanje vie razliitih izlaznih napona. Pri
tome se umjesto zavojnice obino koristi transformator. Ako se na
sekundaru takvog transformatora izmjenini napon ne ispravlja,
sklop ima funkciju pretvornika istosmjerno / izmjenino (DC / AC
converter), dakle funkciju suprotnu ispravljaima.

A. Rezi

68