Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 16

PITANJA ZA VJEBU IZ

MEUNARODNE EKONOMIJE
V1.091

Hrvoje Joi (hjosic@efzg.hr)


Mislav Joi (mjosic@efzg.hr)

NAPOMENA: Pitanja navedena u ovom dokumentu iskljuivo su namijenjena za vjebu i


pripremanje gradiva za ispit iz kolegija Meunarodna ekonomija! To znai da postoji
mogunost da se na ispitu pojave i pitanja koja nisu navedena na ovom popisu!!!

S A D R AJ
A) TEORIJA VANJSKE TRGOVINE ...................................................................................... 2
B) TEORIJA VANJSKOTRGOVAKE POLITIKE................................................................ 6
C) MEUNARODNE FINANCIJE .......................................................................................... 8
LITERATURA......................................................................................................................... 12
UESTALO POSTAVLJANA PITANJA (UPP).................................................................... 13
PROMJENE ............................................................................................................................. 14

A) TEORIJA VANJSKE TRGOVINE


A1)
Q/L
X
Y

A
8
4

B
2
6

Ako zemlja A ima 10 jedinica rada, a zemlja B 15 jedinica rada:1


a) odredite apsolutne i komparativne prednosti zemalja
b) odredite oportunitetne trokove i granine stope tranformacije zemalja
c) grafiki prikaite individualne krivulje proizvodnih mogunosti zemalja u
situaciji konstantnih prinosa uz dana ogranienja
d) grafiki prikaite svjetsku krivulju proizvodnih mogunosti zemalja uz dana
ogranienja
e) na prethodnom grafikonu oznaite toku maksimalne svjetske proizvodnje
(Ricardovu toku) i toku obrnute specijalizacije, protumaite ih
f) na zasebnom grafikonu pokaite kako zemlje ostvaruju probitak od bilateralne
razmjene, oznaite podruje uzajamno probitane razmjene i podruja autarkije
zemalja
g) to su to uvjeti razmjene i kako odreuju razmjenu za zemlje A i B?
A2)
L/Q
X
Y

A
1
1/2

1/3

Ako zemlja A ima 120 jedinica rada, a zemlja B 30 jedinica rada:2


a) odredite apsolutne i komparativne prednosti zemalja
b) odredite oportunitetne trokove i granine stope tranformacije zemalja
c) grafiki prikaite individualne krivulje proizvodnih mogunosti zemalja u
situaciji konstantnih prinosa uz dana ogranienja
d) grafiki prikaite svjetsku krivulju proizvodnih mogunosti zemalja uz dana
ogranienja
e) na prethodnom grafikonu oznaite toku maksimalne svjetske proizvodnje
(Ricardovu toku) i toku obrnute specijalizacije, protumaite ih
f) na zasebnom grafikonu pokaite kako zemlje ostvaruju probitak od bilateralne
razmjene, oznaite podruje uzajamno probitane razmjene i podruja autarkije
zemalja
g) kakvi su ukusi (preferencije potroaa) u rikardijanskom modelu vanjske
trgovine?
A3)Pomou krivulje proizvodnih mogunosti, krivulja indiferencije i odnosa cijena razdvojite
ukupan probitak od slobodne vanjske trgovine na probitak od trgovine i probitak od
specijalizacije za zemlju koja ima komparativnu prednost u proizvodnji3
a) dobra X
b) dobra Y

A4)Pomou Stolper-Samuelsonovog teorema objasnite kako


a) poveanje cijene radno intenzivnog dobra
b) poveanje cijene kapitalno intenzivnog dobra
c) smanjenje cijene radno intenzivnog dobra
d) smanjenje cijene kapitalno intenzivnog dobra
utjee na cijenu drugog dobra i na cijene proizvodnih faktora. Objanjenje napravite pomou
grafikona!4
A5)Navedite pretpostavke, grafiki prikaite i ukratko objasnite Heckscher-Ohlinovu teoriju
vanjske trgovine!5
A6)Grafiki prikaite i ukratko objasnite efekte koje proizvodi
a) poveanje koliine kapitala
b) smanjenje koliine kapitala
c) poveanje koliine rada
d) smanjenje koliine rada
na proizvodnju dobara. Kako se zove teorem koji to objanjava? 6
A7)Pomou mikroekonomskog
meunarodnoj razmjeni!7

modela

objasnite

utjecaj

transportnih

trokova

A8)Pomou krivulja reciprone potranje grafiki prikaite i objasnite utjecaj uvoenja


transportnih trokova u meunarodnoj razmjeni! Kako se mijenjaju uvjeti razmjene za
zemlju i to se dogaa s koliinom razmjene?8
A9)Grafiki prikaite i ukratko objasnite Heckscher-Ohlinovu teoriju vanjske trgovine. Kakav
je zakljuak Leontijevljeva testiranja Heckscher-Ohlinove teorije?9
A10) Prikaite grafiki i ukratko objasnite situaciju u kojoj
a) uz iste krivulje proizvodnih mogunosti i iste krivulje ravnodunosti10
b) uz iste krivulje proizvodnih mogunosti i razliite krivulje ravnodunosti11
c) uz razliite krivulje proizvodnih mogunosti i iste krivulje ravnodunosti12
d) uz razliite krivulje proizvodnih mogunosti i razliite krivulje ravnodunosti13
u dvije zemlje moe doi do obostrano probitane razmjene. Koji su odnosi cijena prije
razmjene, a koji odnosi cijena se uspostavljaju kroz razmjenu? Oznaite koliine razmjene
(izvoz i uvoz svake zemlje) te trokute razmjene!
A11) Izvedite krivulju reciprone potranje pomou krivulja indiferentnosti prema razmjeni
ako zemlja ima komparativnu prednost u dobru X. Kako odnos cijena utjee na uvjete
razmjene? Iz ega to zakljuujete?14
A12) Grafiki prikaite i detaljno objasnite teoriju ivotnog ciklusa proizvoda!15
A13) Prikaite grafiki kako na meunarodnu razmjenu i na odnose cijena utjee promjena
ukusa16
a) u zemlji A u korist njezina izvoznog proizvoda
b) u zemlji A u korist njezina uvoznog proizvoda
c) u zemlji B u korist njezina izvoznog proizvoda
d) u zemlji B u korist njezina uvoznog proizvoda

A14) Grafiki prikaite i ukratko objasnite mikroekonomski model vanjske trgovine!17


A15) Grafiki prikaite i ukratko objasnite teorem o izjednaavanju cijena proizvodnih
faktora (H-O-S teorem)!18
A16) Prikaite grafiki i ukratko objasnite odnos Ricardove i Heckscher-Ohlinove teorije
meunarodne razmjene! Ukratko navedite slinosti i razlike izmeu ove dvije teorije!19
A17) Objasnite pojam nizozemske bolesti! Kako e ovaj fenomen utjecati na teaj domae
valute?20
A18) Objasnite gravitacijski model vanjske trgovine!21
A19) Objasnite pojmove inter-industrijska i intra-industrijska trgovina! Navedite primjer!22
A20) to predstavlja krivulja reciprone potranje zemlje? Grafiki je izvedite za zemlju
koja ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra X i objasnite! (koristite krivulje
transformacije i krivulje indiferencije)23
A21) to predstavlja krivulja ponude zemlje u vanjskoj trgovini? Grafiki je izvedite za
zemlju koja ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra Y i objasnite! (koristite
krivulje transformacije i krivulje indiferencije)24
A22) Izvedite grafiki i objasnite krivulju indiferentnosti prema trgovini u zemlji A!25
A23) to je to osiromaujui rast (eng. immiserizing growth)? Grafiki prikaite navedeni
fenomen i ukratko ga objasnite!26
A24) Grafiki prikaite kako na krivulju reciprone potranje utjee promjena krivulje
proizvodnih mogunosti izazvana zbog poveanja relativno27
a) obilnog proizvodnog faktora zemlje A
b) oskudnog proizvodnog faktora zemlje A

Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 33


Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 33
3
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 103
4
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 64
5
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 50, 53
6
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 60
7
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 131
8
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 129
9
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 53, 66
10
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 44
11
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 102
12
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 102
13
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 100
14
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 113
15
Salvatore, D. (2007) International Economics. 9th edition. John Wiley and Sons, str. 190
16
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 138
17
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 9
2

18

Salvatore, D. (2007) International Economics. 9th edition. John Wiley and Sons, str. 138
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 55
20
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 86
21
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 91
22
Salvatore, D. (2007) International Economics. 9th edition. John Wiley and Sons, str. 179
23
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 107
24
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 111
25
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 104
26
Salvatore, D. (2007) International Economics. 9th edition. John Wiley and Sons, str. 226
27
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 132
19

B) TEORIJA VANJSKOTRGOVAKE POLITIKE


B1) Prikaite grafiki i ukratko objasnite kako bi uvoenje carine od t% na uvozno dobro u
maloj zemlji A utjecalo na proizvodnju i nacionalni dohodak u toj zemlji!28
B2) Prikaite grafiki i ukratko objasnite kako bi uvoenje carine od t% na uvozno dobro u
maloj zemlji B utjecalo na proizvodnju i nacionalni dohodak u toj zemlji!29
B3) Prikaite grafiki efekt supstitucije i efekt dohotka kod carine na uvozno dobro kad
zemlja ima komparativnu prednost u dobru Y - proizvodni faktori su mobilni!30
B4) Prikaite grafiki efekt supstitucije i efekt dohotka kod carine na uvozno dobro kad
zemlja ima komparativnu prednost u dobru X - proizvodni faktori su mobilni!31
B5) Prikaite grafiki efekt supstitucije i efekt dohotka kod carine na uvozno dobro kad
zemlja ima komparativnu prednost u dobru Y - proizvodni faktori su nemobilni!32
B6) Prikaite grafiki efekt supstitucije i efekt dohotka kod carine na uvozno dobro kad
zemlja ima komparativnu prednost u dobru X - proizvodni faktori su nemobilni!33
B7) Pomou mikroekonomskog modela prikaite utjecaj carinske zatite u situaciji velike
zemlje na proizvodnju, potronju i uvoz. Na istom grafikonu prikaite povrine koje
predstavljaju trokove carinske zatite, budetske prihode i dio koji snose strani
proizvoai!34
B8) Pomou krivulja reciprone potranje prikaite utjecaj uvoenja kvote na uvozno
dobro zemlje koja ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra Y!35
B9) Pomou krivulja reciprone potranje prikaite utjecaj uvoenja kvote na uvozno
dobro zemlje koja ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra X!36
B10) Pomou mikroekonomskog modela prikaite efekt skretanja i efekt stvaranja trgovine
kod carinske unije. Definirajte carinsku uniju te oznaite povrine na grafikonu!37
B11) Pomou mikroekonomskog modela grafiki prikaite efekte uvoenja uvozne kvote u
sluaju male zemlje. Na istom grafikonu pokaite kolika je proizvodnja, potronja i uvoz
prije i poslije uvoenja kvote!38
B12) Pomou krivulja reciprone potranje prikaite utjecaj uvoenja carina na uvozno
dobro zemlje koja ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra X! Ukratko objasnite
ovaj grafikon!39
B13) Pomou krivulja reciprone potranje prikaite utjecaj uvoenja carina na uvozno
dobro zemlje koja ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra Y! Ukratko objasnite
ovaj grafikon!40

B14) Objasnite pojam optimalne carine i prikaite grafiki kako se ona odreuje!41
B15) Objasnite pojam nominalne i efektivne carinske zatite! Kako raunamo efektivnu
carinsku zatitu, navedite primjer?42
B16) Pomou mikroekonomskog modela grafiki prikaite i ukratko objasnite mehanizam
uvoenja izvozne subvencije u maloj zemlji!43
B17) Pomou krivulja reciprone potranje prikaite uvoenje carine na uvozno dobro u
maloj zemlji koja ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra X! Grafiki prikaite i
objasnite kako bi zemlja B odgovorila odmazdom na jednostrani akt male zemlje A!44
B18) Pretpostavite da je zemlja A mala zemlja i uvozi dobro X po svjetskoj cijeni P=10 uz
danu ponudu S=50+5P, i potranju D=400-10P. Grafiki prikaite efekte uvoenja kvote
u iznosu Q=50 i izraunajte: domau cijenu nakon uvoenja kvote, efekte na potroaev
viak, proizvoaev viak, prihode od kvotne rente i neto efekt na blagostanje zemlje!45

28

Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 151
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 151
30
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 154
31
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 154
32
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 153
33
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 153
34
Salvatore, D. (2007) International Economics. 9th edition. John Wiley and Sons, str. 273
35
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 172
36
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 172
37
Salvatore, D. (2007) International Economics. 9th edition. John Wiley and Sons, str. 341
38
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 170
39
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 155
40
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 156
41
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 158
42
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 163
43
Salvatore, D. (2007) International Economics. 9th edition. John Wiley and Sons, str. 297
44
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 155
45
Biljeke sa seminara
29

C) MEUNARODNE FINANCIJE
C1) Grafiki prikaite Swanov dijagram te objasnite to predstavljaju krivulje unutranje i
vanjske ravnotee!46
a) U kojoj situaciji se nalazi Republika Hrvatska te koje mjere treba poduzeti
kako bi ostvarila unutranju i vanjsku ravnoteu?
b) Objasnite toku koja pokazuje situaciju recesije i suficita! Koje mjere trebate
poduzeti da biste doli u ravnoteu?
c) Objasnite toku koja pokazuje situaciju inflacije i suficita! Koje mjere trebate
poduzeti da biste doli u ravnoteu?
d) Objasnite toku koja pokazuje situaciju inflacije i deficita! Koje mjere trebate
poduzeti da biste doli u ravnoteu?
e) Objasnite jednu od kombinacija gdje zemlja ostvaruje unutarnju ravnoteu i
vanjsku neravnoteu! Koje mjere trebate poduzeti da biste doli u ravnoteu?
f) Objasnite jednu od kombinacija gdje zemlja ostvaruje unutarnju neravnoteu i
vanjsku ravnoteu! Koje mjere trebate poduzeti da biste doli u ravnoteu?
C2) Definirajte bilancu plaanja, navedite njenu strukturu i ukratko objasnite pojedine
stavke!47
C3) Definirajte zlatni standard. Grafiki prikaite kako porast potranje za devizama utjee
na teaj i navedite mjere koje vlada treba poduzeti ako potranja nastavi rasti!48
C4) Definirajte zlatni standard. Grafiki prikaite kako porast ponude za devizama utjee
na zlatni paritet. Koja opasnost se javlja kod ovakve situacije?49
C5) Navedite sve teorije odreivanja deviznog teaja koje poznajete i ukratko ih
objasnite!50
C6) Prikaite grafiki i ukratko objasnite automatsko uravnoteenje bilance plaanja putem
promjene cijena, u situaciji fluktuirajueg teajnog reima. O emu ovisi uspjenost ovog
mehanizma?51
C7) Iz identiteta domaeg proizvoda izvedite uvjet ravnotee u otvorenoj privredi. Grafiki
prikaite automatsko uravnoteenje bilance plaanja promjenom domaeg proizvoda i
ukratko objasnite mehanizam njegovog djelovanja u situaciji52
a) deficita u vanjskotrgovinskoj bilanci
b) suficita u vanjskotrgovinskoj bilanci
C8) Definirajte zlatno devizni-standard. Grafiki prikaite kako porast potranje za
rezervnom valutom utjee na teaj i navedite mjere koje vlada treba poduzeti ako
potranja nastavi rasti!53
C9)
Definirajte donju i gornju zlatnu toku. Grafiki prikaite situaciju deficita u bilanci
plaanja u sistemu zlatnog standarda i objasnite kako se taj deficit u kratkom roku
izravnava!54

C10) Definirajte apsolutnu i relativnu teoriju pariteta kupovne moi! to pokazuje Big Mac
indeks, objasnite pomou navedene teorije!55
C11) Prikaite grafiki i ukratko objasnite automatsko uravnoteenje bilance plaanja
promjenom cijena u situaciji fiksnih teajeva. Objasnite novanu teoriju na kojoj se bazira
ovaj mehanizam!56
C12)

Grafiki prikaite i ukratko objasnite J- krivulju!57

C13) Napiite jednadbu bilance plaanja, grafiki izvedite krivulju eksterne ravnotee i
pokaite kako na nju utjee jedno od slijedeeg:58
a) aprecijacija nacionalne valute
b) deprecijacija nacionalne valute
c) devalvacija deviznog teaja
d) revalvacija deviznog teaja
e) rast domaih cijena (Pd)
f) rast stranih cijena (Pf)
g) relativno vei rast domaih cijena od stranih
h) relativno vei rast stranih cijena od domaih
i) poveanje/smanjenje granine sklonosti uvozu (m)
j) poveanje/smanjenje elastinosti kretanja kapitala u odnosu na kamatnjak
k) poveanje/smanjenje domaeg proizvoda (Y)
C14) Ukratko objasnite odreivanje deviznog teaja Teorijom pariteta kupovne moi!59
C15) Ukratko objasnite odreivanje deviznog teaja Teorijom efikasnog deviznog trita.60
C16) Nabrojite sve pokazatelje zaduenosti koje poznajete i ukratko ih objasnite!61
C17) Grafiki prikaite i objasnite ciklus zaduivanja kroz koji prolazi zemlja u procesu
privrednog razvoja. Nabrojite faze u tom ciklusu i ukratko ih objasnite!62
C18) Objasnite koje e se stavke bilance plaanja RH promijeniti u sluaju preuzimanja
Plive od strane Actavisa u 9% iznosu temeljnog kapitala, i u sluaju da Plivu preuzme
Barr u 51% iznosu. Kako bi potencijalno preuzimanje utjecalo na devizni teaj u RH?
Prikaite to grafiki!63
C19) Pretpostavite da Vlada proda svoj udio u T-HT-u (35%) stranom investitoru. Kako e
se ova transakcija odraziti na bilancu plaanja RH? to e se dogoditi s deviznim teajem?
Prikaite to grafiki!64
C20) Grafiki prikaite i ukratko objasnite administrativno odreivanje teaja! to su to
devizni reimi i kada se uvode?65
C21) Objasnite ulogu, ciljeve i zadatke Meunarodnog Monetarnog Fonda!66
C22) to je to WTO, koja je njegova uloga i ciljevi? Objasnite sutinsku razliku izmeu
WTO-a i GATT-a!67

C23) Centralna banka zemlje A odluuje prodavati stranu valutu i kupovati domau valutu
na domaem financijskom tritu. Kako e ovakav potez djelovati na teaj domae valute?
Prikaite to grafiki i ukratko objasnite!68
C24) Grafiki prikaite i ukratko objasnite mehanizam djelovanja kamatnog pariteta! to
pokazuje zona kamatnog pariteta?69
C25) Grafiki prikaite i ukratko objasnite Dornbuschov overshooting model (premaaj
teaja)!70
C26) Nalazite se u ulozi deviznog arbitraera. Arbitrirajte u slijedeoj situaciji!71
BID
1.25

London
ASK
1.27

Tokyo
BID
1.24

ASK
1.28

BID
1.28

HongKong
ASK
1.29

Gdje ete kupiti, a gdje prodati eure? Kolika je vaa zarada? (dani teaj je $/)
C27) Nalazite se u ulozi deviznog arbitraera. Arbitrirajte u slijedeoj situaciji!72
BID
1.20

Ljubljana
ASK
1.30

Zagreb
BID
1.26

ASK
1.27

BID
1.25

Sarajevo
ASK
1.31

Gdje ete kupiti, a gdje prodati eure? Kolika je vaa zarada/gubitak? (dani teaj je $/)
C28) Napiite sve to znate o EMS-u, EMU i uvoenju eura!73
C29) to pokazuje multiplikator vanjske trgovine? Definirajte ga i objasnite!74

10

46

Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 342
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 191
48
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 292
49
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 291
50
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 304
51
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 319
52
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 324
53
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 294
54
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 291
55
Biljeke sa seminara; http://en.wikipedia.org/wiki/Big_Mac
56
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 318
57
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 360
58
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 327
59
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 305
60
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 308
61
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 426
62
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 430
63
Biljeke sa seminara
64
Biljeke sa seminara
65
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 267
66
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 388;
http://en.wikipedia.org/wiki/International_Monetary_Fund
67
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 178;
http://en.wikipedia.org/wiki/Wto
68
Biljeke sa seminara
69
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 280
70
Salvatore, D. (2007) International Economics. 9th edition. John Wiley and Sons, str. 550
71
Biljeke sa seminara
72
Biljeke sa seminara
73
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 405
74
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate, str. 224
47

11

LITERATURA
OBVEZNA
Babi, M. i Babi, A. (2003) Meunarodna ekonomija. 6. izdanje. Zagreb: Mate
DOPUNSKA
Salvatore, D. (2007) International Economics. 9th edition. John Wiley and Sons
Krugman, P. R. i Obstfeld, M. (2005) International Economics: Theory and Policy. 7th
edition. Adison Wesley
BILJEKE SA PREDAVANJA I SEMINARA
INTERNET

UESTALO POSTAVLJANA PITANJA (UPP)


P1) Kako izgleda pismeni dio ispita?
O1) Pismeni dio ispita sastoji se od dva dijela. U prvom dijelu se provjerava teoretski dio
gradiva kroz pitalice na zaokruivanje kojih ima 10. Drugi dio ispita se sastoji od 5 glavnih
pitanja putem kojih se grafikom analizom i i objanjenjem provjerava zadano gradivo.
P2) Kako se ocjenjuje ispit?
O2) Prvo dio pismenog ispita je eliminacijski i on se ne ocjenjuje. Potrebno je imati 60%
tonih odgovora iz prvog dijela kako bi se moglo pristupiti drugom dijelu. Drugi dio ispita se
ocjenjuje i boduje prema sljedeem bodovnom pragu:
90-100 izvrstan(5)
80-89 vrlodobar(4)
70-79 dobar(3)
60-69 dovoljan(2)
0-59 nedovoljan(1)
* - Prvi dio ispita moe utjecati na ocjenu iz drugog ako je radikalno loije rijeen.
P3) Postoje li negativni bodovi?
O3) Ne.
P4) Postoji li usmeni dio ispita?
O4) Da. Vae je pravo (i obveza) da usmeno odgovarate ako ste proli pismeni dio ispita.
P5) Nisam zadovoljan s ocjenom iz ispita, to mogu uiniti?
O5) Moete doi, u za to predvienom terminu, pogledati svoj ispit. Nakon pregleda ispita
ocjena vam moe ii na vie ili nie ili ostati kakva je ako nema nepravilnosti.

13

PROMJENE
1.091
- aurirano B1, B2
1.09
- dodano A2, A22, A23, A24
- izbrisano A2, A3, A14, A16
- izbrisano C7
- aurirano A1, A5, A7, A15
- aurirano C1, C8
- aurirana literatura
- dodane endnote kao izvori za odgovore
1.08
- dodano A11
- dodano C30, C31
- aurirano A18, A19, A21, A25
- aurirano C14
- izbrisano C15
1.07
- aurirano C11
- dodano C28, C29
1.06
- dodano A25, A26
- dodano B15, B16, B17, B18, B19
- aurirana literatura
1.05
- dodano A22, A23, A24
- dodano C27
1.04
- dodano A19, A20, A21
- aurirana pitanja A1, A2, A3
1.03
- dodano poglavlje UPP
- dodano poglavlje Promjene
- dodano A17, A18, A19
- dodano B13, B14
- dodano C26
1.02
- dodano C24, C25

14

1.01
- dodano A1 - A16
- dodano B1 - B12
- dodano C1 - C23

15

You might also like