Professional Documents
Culture Documents
Martina Grahek Ravančić - Na Križnom Putu Kroz Slavoniju
Martina Grahek Ravančić - Na Križnom Putu Kroz Slavoniju
Martina Grahek Ravančić - Na Križnom Putu Kroz Slavoniju
301
U radu se prikazuju sudbine osoba koje su u svibnju 1945., nakon saveznikog izruenja, preuzele jedinice Jugoslavenske armije i uputile na krini
put ili mareve smrti. Zarobljenika kolona krenula je preko Slovenije,
sjeverozapadnog dijela tadanje Jugoslavije, Podravine, Slavonije, pa sve do
granica s Rumunjskom. Dolaskom do Slavonije, kolone su ve bile znatno
prorijeene (djelomino zbog likvidacija, ali i zbog iscrpljenosti). U radu se
na osnovi brojne literature i dostupnih dokumenata analiziraju zarobljenike
sudbine, dogaanja u brojnim logorima, likvidacije, te mogui broj rtava na
ovoj pretposljednjoj stanici Krinog puta.
U radu se prikazuju sudbine osoba koje su u svibnju 1945., nakon saveznikog izruenja, preuzele jedinice Jugoslavenske armije i uputile na krini
put ili mareve smrti. Zarobljenika kolona krenula je preko Slovenije,
sjeverozapadnog dijela tadanje Jugoslavije, Podravine, Slavonije, pa sve do
granica s Rumunjskom. Dolaskom do Slavonije, kolone su ve bile znatno
prorijeene (djelomino zbog likvidacija, ali i zbog iscrpljenosti). U radu se
na osnovi brojne literature i dostupnih dokumenata analiziraju zarobljenike
sudbine, dogaanja u brojnim logorima, likvidacije, te mogui broj rtava na
ovoj pretposljednjoj stanici Krinog puta.
302
302
razdvajaju dva pravca kretanja. Jedan vodi preko Slovenj Gradeca, Velenja i
Celja, odakle jedna kolona ide prema Zagrebu, a druga prema Krapini i odatle dalje za Zagreb. Drugi smjer upuen je iz Dravograda, preko Maribora,
Ptuja, Varadina, Koprivnice, Virovitice, Slatine, Naica i Osijeka.1 Od tuda
dio zarobljenika upuivan je prema Belom Manastiru, Somboru, Subotici i
Novom Sadu, te preko Zemuna u Beograd. Od Beograda prema istonoj i
junoj Srbiji, sve do Makedonije. Drugi dio tjeran je iz Osijeka preko
Vukovara, Vinkovaca, Srijema do Srijemske Mitrovice. Od tuda se grupe
razdvajaju i jedna kree prema apcu i zapadnoj Srbiji. Drugi dio preivjelih
tjeran je dalje u Vojvodinu, preko Paneva i Vrca za Belu Crkvu, dok su trei
upuivani iz Osijeka preko akova za Slavonski amac i Bosnu. Trei smjer
kretanja bio je gornjim tokom Save, preko Jesenica, Ljubelja i Kranja za
Ljubljanu. Od tuda, put jednim dijelom ide prema Zagrebu, drugim prema
Novom Mestu i Karlovcu, a trei prema Koevskom Rogu. Iz Zagreba kolone su nastavljale put kroz Posavinu prema Sisku i Petrinji, zatim Moslavinom
za Kutinu i dalje prema Jasenovcu i Bosni (Bosanska Dubica, Kozara,
Prijedor i Banja Luka). Druge kolone voene su preko Dugog Sela, azme,
Bjelovara, Podravske Slatine, Papuka na Lipik i dalje preko Okuana u
Bosnu (Banja Luka). Iz Pakraca, Naica i Slavonske Poege krini put vodio
je prema Bosanskom Brodu. Od tuda kolone su usmjeravane prema Doboju
i Zenici, te prema Sarajevu i Mostaru. Neke od kolona iz Zagreba kreu za
Karlovac, a od tuda prema Gospiu ili Istri, gdje im se prikljuuju nove kolone upuene iz Slovenije. Iz Istre kolone idu morskom obalom sve do Crne
Gore. Uz navedene postoje i druge, manje kolone koje su zarobljenike uglavnom vraale u zaviajna mjesta ili neke od brojnih logora.2
Prema zapovijedi III. JA, najveu panju trebalo je obratiti na opreznost
i predostronost kod sprovoenja zarobljenika u Maribor.3 Ovome postaviti
strogu odgovornost.4 Upravo u skladu s nareenim, zapoeo je krini put,
ije pravo lice se pokazuje onog trena kada nestaje pripadnika britanske armije.5 Zanimljivo je kako se navodi u izvjeu sekretara KP Hrvatske 4. udarne
razdvajaju dva pravca kretanja. Jedan vodi preko Slovenj Gradeca, Velenja i
Celja, odakle jedna kolona ide prema Zagrebu, a druga prema Krapini i odatle dalje za Zagreb. Drugi smjer upuen je iz Dravograda, preko Maribora,
Ptuja, Varadina, Koprivnice, Virovitice, Slatine, Naica i Osijeka.1 Od tuda
dio zarobljenika upuivan je prema Belom Manastiru, Somboru, Subotici i
Novom Sadu, te preko Zemuna u Beograd. Od Beograda prema istonoj i
junoj Srbiji, sve do Makedonije. Drugi dio tjeran je iz Osijeka preko
Vukovara, Vinkovaca, Srijema do Srijemske Mitrovice. Od tuda se grupe
razdvajaju i jedna kree prema apcu i zapadnoj Srbiji. Drugi dio preivjelih
tjeran je dalje u Vojvodinu, preko Paneva i Vrca za Belu Crkvu, dok su trei
upuivani iz Osijeka preko akova za Slavonski amac i Bosnu. Trei smjer
kretanja bio je gornjim tokom Save, preko Jesenica, Ljubelja i Kranja za
Ljubljanu. Od tuda, put jednim dijelom ide prema Zagrebu, drugim prema
Novom Mestu i Karlovcu, a trei prema Koevskom Rogu. Iz Zagreba kolone su nastavljale put kroz Posavinu prema Sisku i Petrinji, zatim Moslavinom
za Kutinu i dalje prema Jasenovcu i Bosni (Bosanska Dubica, Kozara,
Prijedor i Banja Luka). Druge kolone voene su preko Dugog Sela, azme,
Bjelovara, Podravske Slatine, Papuka na Lipik i dalje preko Okuana u
Bosnu (Banja Luka). Iz Pakraca, Naica i Slavonske Poege krini put vodio
je prema Bosanskom Brodu. Od tuda kolone su usmjeravane prema Doboju
i Zenici, te prema Sarajevu i Mostaru. Neke od kolona iz Zagreba kreu za
Karlovac, a od tuda prema Gospiu ili Istri, gdje im se prikljuuju nove kolone upuene iz Slovenije. Iz Istre kolone idu morskom obalom sve do Crne
Gore. Uz navedene postoje i druge, manje kolone koje su zarobljenike uglavnom vraale u zaviajna mjesta ili neke od brojnih logora.2
Prema zapovijedi III. JA, najveu panju trebalo je obratiti na opreznost
i predostronost kod sprovoenja zarobljenika u Maribor.3 Ovome postaviti
strogu odgovornost.4 Upravo u skladu s nareenim, zapoeo je krini put,
ije pravo lice se pokazuje onog trena kada nestaje pripadnika britanske armije.5 Zanimljivo je kako se navodi u izvjeu sekretara KP Hrvatske 4. udarne
1
Zdravko Dizdar, Prilog istraivanju problema Bleiburga i krinih putova (u povodu
60. obljetnice), u: Senjski zbornik, br. 32 (2005), 153.
2
Mato Rupi i Zdravko Dizdar, Krini put, logori, gubilita, u: Spomenica Bleiburg,
ur. Mirko Valenti (Zagreb, 1990), 149.-150.; Bleiburka tragedija hrvatskog naroda, ur.
Vinko Nikoli (Zagreb, 1993), 185-186; Vidjeti i kartu u: Boe Vukui, Bleiburg Memento,
(Krini put) (Zagreb, 2005), 20.
3
Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj 1944. 1946. Dokumenti.
Slavonija, Srijem i Baranja, prir. Vladimir Geiger, Mate Rupi, Zdravko Dizdar, imun
Penava (Slavonski Brod, 2006), 179-180.; Z. Dizdar, Prilog istraivanju problema Bleiburga
i krinih putova (u povodu 60. obljetnice), 151-152.
4
Rupi i Dizdar, Krini put, logori, gubilita, 129.-130., 131; Usp. Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj 1944. 1946. Dokumenti, prir. Zdravko Dizdar,
Vladimir Geiger, Milan Poji i Mate Rupi (Slavonski Brod, 2005), 117-118.
5
Bleiburka tragedija hrvatskog naroda, 320., 344.; Nikola Mulanovi, Nas su ubijali
komunisti!, u: Bleiburg: uzroci i posljedice, ur. Vinko Nikoli (Zagreb, 1998), 144.; Mato
1
Zdravko Dizdar, Prilog istraivanju problema Bleiburga i krinih putova (u povodu
60. obljetnice), u: Senjski zbornik, br. 32 (2005), 153.
2
Mato Rupi i Zdravko Dizdar, Krini put, logori, gubilita, u: Spomenica Bleiburg,
ur. Mirko Valenti (Zagreb, 1990), 149.-150.; Bleiburka tragedija hrvatskog naroda, ur.
Vinko Nikoli (Zagreb, 1993), 185-186; Vidjeti i kartu u: Boe Vukui, Bleiburg Memento,
(Krini put) (Zagreb, 2005), 20.
3
Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj 1944. 1946. Dokumenti.
Slavonija, Srijem i Baranja, prir. Vladimir Geiger, Mate Rupi, Zdravko Dizdar, imun
Penava (Slavonski Brod, 2006), 179-180.; Z. Dizdar, Prilog istraivanju problema Bleiburga
i krinih putova (u povodu 60. obljetnice), 151-152.
4
Rupi i Dizdar, Krini put, logori, gubilita, 129.-130., 131; Usp. Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj 1944. 1946. Dokumenti, prir. Zdravko Dizdar,
Vladimir Geiger, Milan Poji i Mate Rupi (Slavonski Brod, 2005), 117-118.
5
Bleiburka tragedija hrvatskog naroda, 320., 344.; Nikola Mulanovi, Nas su ubijali
komunisti!, u: Bleiburg: uzroci i posljedice, ur. Vinko Nikoli (Zagreb, 1998), 144.; Mato
303
303
brigade III. udarne divizije od 31. svibnja: Uspjeli smo podii mrnju prema
toj bandi i u zadnje vrijeme borci ih ubijaju kada koji ostane iza kolone t.j.
koji ne moe da ide dalje, ali jo uvijek postoji pomirljivaca koji ih vole davajui im vode, kruha itd.6 O bespotednom tretmanu kroz Sloveniju,7 najbolje svjedoi, do sada evidentiranih 540 masovnih grobnica.8 Od tog ukupnog
broja, pretpostavlja se da u najmanje 125 grobnica ima pripadnika hrvatskog
naroda (Oruanih snaga NDH i civila). U rujnu 2006., u 40 metara dubokoj
jami Pri Konfinu (na podruju Koevskog Roga) ekshumirani su ostaci 88
osoba (60 Slovenaca, 26 Hrvata i 2 Srbina), koje su u noi 24. lipnja 1945.
dovedene iz ljubljanske bolnice i likvidirane.9 Daljnja sondiranja Komisije
Vlade Republike Slovenije pokazuju da se samo u protutenkovskom rovu
Tezno (kraj Maribora) nalazi najmanje 15.000 rtava.10 Najnovija istraivanja prikrivenih grobita, odaju nam tajne masovne grobnice anani, nedaleko Slovenj Gradeca. Jarak dugaak 80 metara, do vrha je pun kostiju. Ostaci se nalaze od dubine 1 metra prema dnu, te se pretpostavlja da tu lei najmanje 1500 ljudi. Ubijeni su, prema iskazima svjedoka, u najveem broju Hrvati, vojne osobe vraene iz Bleiburga.11 Samo ovih par isjeaka dovoljno
ilustrira dogaanja na marevima smrti kroz Sloveniju. Jo jedan dio ukupnog mozaika predstavljaju i brojni logori (kasarne u Mariboru, Teharje, t.
Vid, Strnie) organizirani du cijelog puta povratka.
brigade III. udarne divizije od 31. svibnja: Uspjeli smo podii mrnju prema
toj bandi i u zadnje vrijeme borci ih ubijaju kada koji ostane iza kolone t.j.
koji ne moe da ide dalje, ali jo uvijek postoji pomirljivaca koji ih vole davajui im vode, kruha itd.6 O bespotednom tretmanu kroz Sloveniju,7 najbolje svjedoi, do sada evidentiranih 540 masovnih grobnica.8 Od tog ukupnog
broja, pretpostavlja se da u najmanje 125 grobnica ima pripadnika hrvatskog
naroda (Oruanih snaga NDH i civila). U rujnu 2006., u 40 metara dubokoj
jami Pri Konfinu (na podruju Koevskog Roga) ekshumirani su ostaci 88
osoba (60 Slovenaca, 26 Hrvata i 2 Srbina), koje su u noi 24. lipnja 1945.
dovedene iz ljubljanske bolnice i likvidirane.9 Daljnja sondiranja Komisije
Vlade Republike Slovenije pokazuju da se samo u protutenkovskom rovu
Tezno (kraj Maribora) nalazi najmanje 15.000 rtava.10 Najnovija istraivanja prikrivenih grobita, odaju nam tajne masovne grobnice anani, nedaleko Slovenj Gradeca. Jarak dugaak 80 metara, do vrha je pun kostiju. Ostaci se nalaze od dubine 1 metra prema dnu, te se pretpostavlja da tu lei najmanje 1500 ljudi. Ubijeni su, prema iskazima svjedoka, u najveem broju Hrvati, vojne osobe vraene iz Bleiburga.11 Samo ovih par isjeaka dovoljno
ilustrira dogaanja na marevima smrti kroz Sloveniju. Jo jedan dio ukupnog mozaika predstavljaju i brojni logori (kasarne u Mariboru, Teharje, t.
Vid, Strnie) organizirani du cijelog puta povratka.
aravanja, Kako su nas desetkovali, u: Bleiburg: uzroci i posljedice, 249.; Zvonimir Brdari,
Moj put u nepoznato Bleiburg, 1945., u: uro Mikaek, Naika spomenica 1941. 1945.
(Naice, 1997), 162-165; Z. Brdari, Moj put u nepoznato Bleiburg, 1945. Dnevniki
zapis, u: Ivan Vuk, Ivan Stojakovi, Zvonimir Brdari, Tri ratne minijature 1941. 1945.
(Naice, 1998), 119-154.
6
Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj. Dokumenti. Slavonija,
Srijem i Baranja, 195.
7
Dizdar, Prilog istraivanju problema Bleiburga i krinih putova (u povodu 60. obljetnice), 155-156.
8
Tomislav Vukovi, Intervju. Mitja Ferenc, lan Komisije slovenske Vlade za
istraivanje masovnih grobita. Naredba je morala doi od Josipa Broza Tita, Glas Koncila
(Zagreb), 16. rujna 2007., 8.-9.; Usp. Mitja Ferenc, elimir Kuatko, Prikrivena grobita
Hrvata u Republici Sloveniji (Zagreb, 2007), 33.
9
Znana identiteta umorjenih v breznu pri Konfinu, Mladina 46/2007., 25. rujan 2006.,
http://www.mladina.si/dnevnik/87947/, zadnji put gledano: 29. studeni 2007.
10
Krini put. Slovenci sumnjaju da je u tenkovskom rovu pokopana jezgra hrvatske
vojske. Tezno najvea grobnica Hrvata, Veernji list (Zagreb), 10. kolovoza 2007, 4; Ivica
Rado, Provjerama potvrena masovna grobnica nedaleko Maribora. Tezno: Istraga groba
20.000 vojnika NDH, Jutarnji list (Zagreb), 10. kolovoza 2007., 2; (np), Tezno kod
Maribora. Najvea masovna grobnica Hrvata. 8. kolovoza zapoelo je sondiranje protutenkovskog rova u Teznom, Hrvatsko slovo (Zagreb), 17. kolovoza 2007, 8; Ivica Rado,
Intervju. Joe Deman, Predsjednik slovenske Komisije za rjeavanje pitanja prikrivenih grobita. U Teznom imamo bar dvije Srebrenice, Jutarnji list (Zagreb), 24. rujna 2007, 8-9.
11
Slovenija: Sondirano grobite anani s Hrvatima ubijenim 1945., Ljubljana, 30. 11.
2007., HINA, http://dnevnik.hr/bin/article.php?article_id=31822, zadnji put gledano:19. prosinca 2007.
aravanja, Kako su nas desetkovali, u: Bleiburg: uzroci i posljedice, 249.; Zvonimir Brdari,
Moj put u nepoznato Bleiburg, 1945., u: uro Mikaek, Naika spomenica 1941. 1945.
(Naice, 1997), 162-165; Z. Brdari, Moj put u nepoznato Bleiburg, 1945. Dnevniki
zapis, u: Ivan Vuk, Ivan Stojakovi, Zvonimir Brdari, Tri ratne minijature 1941. 1945.
(Naice, 1998), 119-154.
6
Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj. Dokumenti. Slavonija,
Srijem i Baranja, 195.
7
Dizdar, Prilog istraivanju problema Bleiburga i krinih putova (u povodu 60. obljetnice), 155-156.
8
Tomislav Vukovi, Intervju. Mitja Ferenc, lan Komisije slovenske Vlade za
istraivanje masovnih grobita. Naredba je morala doi od Josipa Broza Tita, Glas Koncila
(Zagreb), 16. rujna 2007., 8.-9.; Usp. Mitja Ferenc, elimir Kuatko, Prikrivena grobita
Hrvata u Republici Sloveniji (Zagreb, 2007), 33.
9
Znana identiteta umorjenih v breznu pri Konfinu, Mladina 46/2007., 25. rujan 2006.,
http://www.mladina.si/dnevnik/87947/, zadnji put gledano: 29. studeni 2007.
10
Krini put. Slovenci sumnjaju da je u tenkovskom rovu pokopana jezgra hrvatske
vojske. Tezno najvea grobnica Hrvata, Veernji list (Zagreb), 10. kolovoza 2007, 4; Ivica
Rado, Provjerama potvrena masovna grobnica nedaleko Maribora. Tezno: Istraga groba
20.000 vojnika NDH, Jutarnji list (Zagreb), 10. kolovoza 2007., 2; (np), Tezno kod
Maribora. Najvea masovna grobnica Hrvata. 8. kolovoza zapoelo je sondiranje protutenkovskog rova u Teznom, Hrvatsko slovo (Zagreb), 17. kolovoza 2007, 8; Ivica Rado,
Intervju. Joe Deman, Predsjednik slovenske Komisije za rjeavanje pitanja prikrivenih grobita. U Teznom imamo bar dvije Srebrenice, Jutarnji list (Zagreb), 24. rujna 2007, 8-9.
11
Slovenija: Sondirano grobite anani s Hrvatima ubijenim 1945., Ljubljana, 30. 11.
2007., HINA, http://dnevnik.hr/bin/article.php?article_id=31822, zadnji put gledano:19. prosinca 2007.
304
304
305
305
sta zarobljenicima je dobacivana hrana.22 Pratnja nije zabranjivala preuzimanje hrane, te nije bilo maltretiranja.23 Zanimljivo je kako se u dopisu
Vojne oblasti za Slavoniju (Osijek) namijenjenom Oblasnim Narodnooslobodilakim odborima zabranjuje da narod iznaa hranu pred kolone, jer se
tako, koi brzo otpremanje zarobljenika, koji dolaze u veim transportima.
Umjesto toga, isti su duni hranu predati u centre gdje se hrane zarobljenici, te se navode, Virovitica, Slatina, D. Miholjac, Valpovo, Osijek, Banova
Jaruga, Novska, Okuani, Nova Gradika, Kapela Batrina, Brod, Vrpolje i
Vinkovci.24
sta zarobljenicima je dobacivana hrana.22 Pratnja nije zabranjivala preuzimanje hrane, te nije bilo maltretiranja.23 Zanimljivo je kako se u dopisu
Vojne oblasti za Slavoniju (Osijek) namijenjenom Oblasnim Narodnooslobodilakim odborima zabranjuje da narod iznaa hranu pred kolone, jer se
tako, koi brzo otpremanje zarobljenika, koji dolaze u veim transportima.
Umjesto toga, isti su duni hranu predati u centre gdje se hrane zarobljenici, te se navode, Virovitica, Slatina, D. Miholjac, Valpovo, Osijek, Banova
Jaruga, Novska, Okuani, Nova Gradika, Kapela Batrina, Brod, Vrpolje i
Vinkovci.24
22
Zovko, Krini put i dvadeset godina robije, 39; Josip Hecimovic, In Titos Death
Marches and Extermination Camps (New York, 1962), 45; Dizdar, Prilog istraivanju problema Bleiburga i krinih putova (u povodu 60. obljetnice), 174.
23
Pavlina, Sjeanja i zapisi, 93.
24
Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj. Dokumenti. Slavonija,
Srijem i Baranja, 184-185.
25
Bleiburka tragedija hrvatskog naroda, 444-445; Hecimovic, In Titos Death Marches
and Extermination Camps, 47.
26
Vjekoslav Lujo Lasi, Pakao je poeo u Bleiburgu (Dubrovnik-Sarajevo, 1996), 44.
27
Brdari, Moj put u nepoznato, 167.; Preuene rtve akova i akovtine u Drugom
svjetskom ratu i porau, ur. Vladimir Geiger, Branko Ostajmer i Sanja Rogoz ola (akovo, 2007), 259.
28
Springer, Moj krini put, 238; Preuene rtve akova i akovtine, 259.
29
Pavlina, Sjeanja i zapisi, 95; Brdari, Moj put u nepoznato, 168.
30
Dizdar, Prilog istraivanju problema Bleiburga i krinih putova (u povodu 60. obljetnice), 167.
31
Dizdar, Prilog istraivanju problema Bleiburga i krinih putova (u povodu 60. obljetnice), 167.
22
Zovko, Krini put i dvadeset godina robije, 39; Josip Hecimovic, In Titos Death
Marches and Extermination Camps (New York, 1962), 45; Dizdar, Prilog istraivanju problema Bleiburga i krinih putova (u povodu 60. obljetnice), 174.
23
Pavlina, Sjeanja i zapisi, 93.
24
Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj. Dokumenti. Slavonija,
Srijem i Baranja, 184-185.
25
Bleiburka tragedija hrvatskog naroda, 444-445; Hecimovic, In Titos Death Marches
and Extermination Camps, 47.
26
Vjekoslav Lujo Lasi, Pakao je poeo u Bleiburgu (Dubrovnik-Sarajevo, 1996), 44.
27
Brdari, Moj put u nepoznato, 167.; Preuene rtve akova i akovtine u Drugom
svjetskom ratu i porau, ur. Vladimir Geiger, Branko Ostajmer i Sanja Rogoz ola (akovo, 2007), 259.
28
Springer, Moj krini put, 238; Preuene rtve akova i akovtine, 259.
29
Pavlina, Sjeanja i zapisi, 95; Brdari, Moj put u nepoznato, 168.
30
Dizdar, Prilog istraivanju problema Bleiburga i krinih putova (u povodu 60. obljetnice), 167.
31
Dizdar, Prilog istraivanju problema Bleiburga i krinih putova (u povodu 60. obljetnice), 167.
306
306
32
Dizdar, Prilog istraivanju problema Bleiburga i krinih putova (u povodu 60. obljetnice), 168.
33
Pavlina, Sjeanja i zapisi, 94-96.
34
Brdari, Moj put u nepoznato, 168; Stjepan Slipac, Svjedok. Moj krini put, u:
Bleiburg 1945 1995., ur. Anelko Mijatovi (Zagreb, 1995.), 56; Preuene rtve akova i
akovtine, 259.
35
Bleiburka tragedija hrvatskog naroda, 335, 345.
36
Pavlina, Sjeanja i zapisi, 96-97.
37
Zvonimir Dusper, U vrtlogu Bleiburga (Rijeka, 1993, 1996, 2001)., 47; Slavica
Kumpf, Pod znakom krinog puta (Vukovar, 1999), 65; Brdari, Moj put u nepoznato, 168;
Nikola Mulanovi, Nas su ubijali komunisti!, u: Bleiburg: uzroci i posljedice, 155; Slipac,
Svjedok. Moj krini put, 58.; Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj.
Dokumenti. Slavonija, Srijem i Baranja, 199.
38
Springer, Moj krini put, 241-245; Pavlina, Sjeanja i zapisi, 96-97.
39
Bleiburka tragedija hrvatskog naroda, 345.
40
Hecimovic, In Titos Death Marches and Extermination Camps, 48-50.
41
Josip Kerei, Od Bleiburga do Velesa, u: Od Bleiburga do naih dana, 190; Boris
Vlai, Aleksandar Vojinovi, Krini put (Zagreb, 1991), 87.
42
Slipac, Moj krini put, 116; Lasi, Pakao je poeo u Bleiburgu, 46-48; Bleiburka
tragedija hrvatskog naroda, 335; Mulanovi, Nas su ubijali komunisti!, 155.
43
Bleiburka tragedija hrvatskog naroda, 445.
44
Mulanovi, Nas su ubijali komunisti!, 155-156; Springer, Moj krini put, 246.
32
Dizdar, Prilog istraivanju problema Bleiburga i krinih putova (u povodu 60. obljetnice), 168.
33
Pavlina, Sjeanja i zapisi, 94-96.
34
Brdari, Moj put u nepoznato, 168; Stjepan Slipac, Svjedok. Moj krini put, u:
Bleiburg 1945 1995., ur. Anelko Mijatovi (Zagreb, 1995.), 56; Preuene rtve akova i
akovtine, 259.
35
Bleiburka tragedija hrvatskog naroda, 335, 345.
36
Pavlina, Sjeanja i zapisi, 96-97.
37
Zvonimir Dusper, U vrtlogu Bleiburga (Rijeka, 1993, 1996, 2001)., 47; Slavica
Kumpf, Pod znakom krinog puta (Vukovar, 1999), 65; Brdari, Moj put u nepoznato, 168;
Nikola Mulanovi, Nas su ubijali komunisti!, u: Bleiburg: uzroci i posljedice, 155; Slipac,
Svjedok. Moj krini put, 58.; Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj.
Dokumenti. Slavonija, Srijem i Baranja, 199.
38
Springer, Moj krini put, 241-245; Pavlina, Sjeanja i zapisi, 96-97.
39
Bleiburka tragedija hrvatskog naroda, 345.
40
Hecimovic, In Titos Death Marches and Extermination Camps, 48-50.
41
Josip Kerei, Od Bleiburga do Velesa, u: Od Bleiburga do naih dana, 190; Boris
Vlai, Aleksandar Vojinovi, Krini put (Zagreb, 1991), 87.
42
Slipac, Moj krini put, 116; Lasi, Pakao je poeo u Bleiburgu, 46-48; Bleiburka
tragedija hrvatskog naroda, 335; Mulanovi, Nas su ubijali komunisti!, 155.
43
Bleiburka tragedija hrvatskog naroda, 445.
44
Mulanovi, Nas su ubijali komunisti!, 155-156; Springer, Moj krini put, 246.
307
307
Nakon Osijeka kolone su upuivane kroz gradove (uglavnom eljeznicom), kako se navodi, nije se vie toliko pucalo i prestala su izravna ubijanja.56 Pojedine kolone upuene su prema Slavonskom Brodu.57 Od tuda veina je krenula prema Bosni, gdje su najee radili teke fizike poslove.58 Svi
su smjeteni u podrumskim prostorijama OZN-e, gdje su nou vrena ispitivanja, a danju prepoznavanja i odvoenja zarobljenika. Neki od zarobljenika
Nakon Osijeka kolone su upuivane kroz gradove (uglavnom eljeznicom), kako se navodi, nije se vie toliko pucalo i prestala su izravna ubijanja.56 Pojedine kolone upuene su prema Slavonskom Brodu.57 Od tuda veina je krenula prema Bosni, gdje su najee radili teke fizike poslove.58 Svi
su smjeteni u podrumskim prostorijama OZN-e, gdje su nou vrena ispitivanja, a danju prepoznavanja i odvoenja zarobljenika. Neki od zarobljenika
45
45
308
308
309
309
zili civili i donosili hranu zarobljenicima. Odlueno je da uprava logora zaprimi i dijeli hranu, no ini se da se civili toga nisu pridravali, te su prilazili do
logorske ice i samoinicijativno dijelili hranu. Stoga, straarima nije preostalo drugo nego da upotrebe oruje ()72 Osim toga, vode nam nisu dali piti
iako potok tee kraj logora, jedno 20 metara od ice.73 Po logoru su se irile
razne bolesti, pa () je svakodnevno umiralo na stotine ljudi od trbunog tifusa ().74 Iste opise ostavlja i Josip Kerei, koji navodi kako su laki bolesnici prebacivani u grad kod asnih sestara.75 Dio zarobljenika koji su bili mlai
(1925. 1929. godite), putani su kuama ili su novaeni u JA.76 Iz Poege dio
kolona vraen je u smjeru Nove Gradike, gdje je u selu Cernik, prema dokumentima JA, samo 17. lipnja, u transportu bilo 3000 zarobljenika, koji su,
napominje se ili na likvidaciju, jer su to sve bili ustae, koljai, andari i policajci.77 Moe se pretpostaviti kako se radilo o skupini domobrana koji su, za
odmazdu u Gornjim Podgradcima, likvidirani na Kozari.78 Prema navodima, u
umama oko Nove Gradike likvidirano je 52 ustaa, legionara i andara. U
likvidacijama su sudjelovali zapovjednik strae i zatvora kod OZN-e u Novoj
Gradici, predsjednik NOO-a, isljednik kod OZN-e i sedam boraca OZN-e.79
Prema izvjeu Okrunog komiteta KPH od 24. lipnja 1945., opunomoenitvo OZN-e Devete krajike brigade 10. bosanske divizije II. JA, u Novoj
Gradici je postrijeljalo neke ljude i plitko ih zakopalo da su odmah nakon dva
tri dana otkrili i virili iz groba pojedini dijelovi tijela.80
zili civili i donosili hranu zarobljenicima. Odlueno je da uprava logora zaprimi i dijeli hranu, no ini se da se civili toga nisu pridravali, te su prilazili do
logorske ice i samoinicijativno dijelili hranu. Stoga, straarima nije preostalo drugo nego da upotrebe oruje ()72 Osim toga, vode nam nisu dali piti
iako potok tee kraj logora, jedno 20 metara od ice.73 Po logoru su se irile
razne bolesti, pa () je svakodnevno umiralo na stotine ljudi od trbunog tifusa ().74 Iste opise ostavlja i Josip Kerei, koji navodi kako su laki bolesnici prebacivani u grad kod asnih sestara.75 Dio zarobljenika koji su bili mlai
(1925. 1929. godite), putani su kuama ili su novaeni u JA.76 Iz Poege dio
kolona vraen je u smjeru Nove Gradike, gdje je u selu Cernik, prema dokumentima JA, samo 17. lipnja, u transportu bilo 3000 zarobljenika, koji su,
napominje se ili na likvidaciju, jer su to sve bili ustae, koljai, andari i policajci.77 Moe se pretpostaviti kako se radilo o skupini domobrana koji su, za
odmazdu u Gornjim Podgradcima, likvidirani na Kozari.78 Prema navodima, u
umama oko Nove Gradike likvidirano je 52 ustaa, legionara i andara. U
likvidacijama su sudjelovali zapovjednik strae i zatvora kod OZN-e u Novoj
Gradici, predsjednik NOO-a, isljednik kod OZN-e i sedam boraca OZN-e.79
Prema izvjeu Okrunog komiteta KPH od 24. lipnja 1945., opunomoenitvo OZN-e Devete krajike brigade 10. bosanske divizije II. JA, u Novoj
Gradici je postrijeljalo neke ljude i plitko ih zakopalo da su odmah nakon dva
tri dana otkrili i virili iz groba pojedini dijelovi tijela.80
72
Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj. Dokumenti, 193; Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj. Dokumenti. Slavonija, Srijem i Baranja,
270-271.
73
Hrvatski holokaust, 241.
74
Rukavina, Sjeanje na 1945., 258-259; Prcela, Hrvatski holokaust, 242, 386-387,
470.
75
Josip Kerei, Od Bleiburga do Velesa, u: Od Bleiburga do naih dana, 190; Vidjeti
i: Vlai i Vojinovi, Krini put, 134-135.
76
Prcela, Hrvatski holokaust, 386-387.; Papik, Moji doivljaji one tragine godine,
186.
77
Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj, 193; Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj. Dokumenti. Slavonija, Srijem i Baranja, 270-271; Usp.
Dizdar, Prilog istraivanju problema Bleiburga i krinih putova (u povodu 60. obljetnice),
168, 169.
78
Rupi i Dizdar, Krini put, logori, gubilita, 159.
79
Dizdar, Prilog istraivanju problema Bleiburga i krinih putova (u povodu 60. obljetnice), 169.
80
Dizdar, Prilog istraivanju problema Bleiburga i krinih putova (u povodu 60. obljetnice), 168.
81
Kerei, Od Bleiburga do Velesa, 190-191; Turkovi, I ja sam preivio hrvatski
krini put, 235-236; Vlai i Vojinovi, Krini put, 143-144.
72
Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj. Dokumenti, 193; Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj. Dokumenti. Slavonija, Srijem i Baranja,
270-271.
73
Hrvatski holokaust, 241.
74
Rukavina, Sjeanje na 1945., 258-259; Prcela, Hrvatski holokaust, 242, 386-387,
470.
75
Josip Kerei, Od Bleiburga do Velesa, u: Od Bleiburga do naih dana, 190; Vidjeti
i: Vlai i Vojinovi, Krini put, 134-135.
76
Prcela, Hrvatski holokaust, 386-387.; Papik, Moji doivljaji one tragine godine,
186.
77
Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj, 193; Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj. Dokumenti. Slavonija, Srijem i Baranja, 270-271; Usp.
Dizdar, Prilog istraivanju problema Bleiburga i krinih putova (u povodu 60. obljetnice),
168, 169.
78
Rupi i Dizdar, Krini put, logori, gubilita, 159.
79
Dizdar, Prilog istraivanju problema Bleiburga i krinih putova (u povodu 60. obljetnice), 169.
80
Dizdar, Prilog istraivanju problema Bleiburga i krinih putova (u povodu 60. obljetnice), 168.
81
Kerei, Od Bleiburga do Velesa, 190-191; Turkovi, I ja sam preivio hrvatski
krini put, 235-236; Vlai i Vojinovi, Krini put, 143-144.
310
310
en je u Vranje, odakle su sredinom listopada, svi srednjokolci, prema saveznoj uredbi puteni kuama.82 Istim putem preko Kosova Polja sve do ar
Planine (Bukovik) stigao je i Josip Turkovi. On je poetkom svibnja dobio
svoju otpusnicu, kao demobilizirani borac Jugo-armije.83
en je u Vranje, odakle su sredinom listopada, svi srednjokolci, prema saveznoj uredbi puteni kuama.82 Istim putem preko Kosova Polja sve do ar
Planine (Bukovik) stigao je i Josip Turkovi. On je poetkom svibnja dobio
svoju otpusnicu, kao demobilizirani borac Jugo-armije.83
82
82
311
311
312
312
Srpanj 1945., i kolona nastavlja preko dunavskog mosta u Novi Sad, gdje
je stigao i Josip Heimovi. Ubrzo njegova kolona nastavlja prema Bakom
Jarku.113 ujemo da idemo dalje. Stajemo u redove i im je kolona ustrojena
izlazimo iz tvrave. Vode nas na eljezniku stanicu i tu se ukrcavamo u dugaku kompoziciju marvenih vagona. () Stigli smo u Vrac.114 Josip Heimovi
naao se u skupini koja je produila prema Szegedu (Maarska), nakon ega su
takoer vraeni u Vrac.115 U Vrcu su bila dva sabiralita, avionski hangari,
gdje su smjetani asnici, te logor u kojem su bili doasnici.116 U logoru su
zarobljenici dobivali oskudnu hranu, no vladala je nestaica vode.117 S obzirom
na loe higijenske uvjete, logorom se proirila dizenterija, pa svaki dan po vie
najobinijih mrtvakih sanduka () izvoze na glavni ulaz iz logora.118 Teke
uvjete u vrakom oficirskom logoru, u kojem je bilo smjeteno 4.456 osoba
(Nijemaca, Talijana, ustaa, domobrana i Maara) spominje i izvjee Dimitrija
Georgijevia opunomoenika OZN-e za Jugoslaviju.119 Prema navodima,
ponovno nas se raspodjeljuje po jedinicama, prave spiskove, ispunjuju formulari i nai se redovi prorjeuju ().120 Zvonimir Dusper u svojim sjeanjima opisuje istrane metode koritene pri ispitivanjima i prepoznavanjima. Pali
reflektor! Dobro ga obradi kako ti ve ume () Lupi me u glavu, a vidio sam
da u ruci ima neku tvrdu vreicu kojom me je udario ()121 Osim ovog sluaja, ini se da je logorska svakodnevica svedena na etnju unutar ice i iekivanje daljnjeg pokreta.122
Srpanj 1945., i kolona nastavlja preko dunavskog mosta u Novi Sad, gdje
je stigao i Josip Heimovi. Ubrzo njegova kolona nastavlja prema Bakom
Jarku.113 ujemo da idemo dalje. Stajemo u redove i im je kolona ustrojena
izlazimo iz tvrave. Vode nas na eljezniku stanicu i tu se ukrcavamo u dugaku kompoziciju marvenih vagona. () Stigli smo u Vrac.114 Josip Heimovi
naao se u skupini koja je produila prema Szegedu (Maarska), nakon ega su
takoer vraeni u Vrac.115 U Vrcu su bila dva sabiralita, avionski hangari,
gdje su smjetani asnici, te logor u kojem su bili doasnici.116 U logoru su
zarobljenici dobivali oskudnu hranu, no vladala je nestaica vode.117 S obzirom
na loe higijenske uvjete, logorom se proirila dizenterija, pa svaki dan po vie
najobinijih mrtvakih sanduka () izvoze na glavni ulaz iz logora.118 Teke
uvjete u vrakom oficirskom logoru, u kojem je bilo smjeteno 4.456 osoba
(Nijemaca, Talijana, ustaa, domobrana i Maara) spominje i izvjee Dimitrija
Georgijevia opunomoenika OZN-e za Jugoslaviju.119 Prema navodima,
ponovno nas se raspodjeljuje po jedinicama, prave spiskove, ispunjuju formulari i nai se redovi prorjeuju ().120 Zvonimir Dusper u svojim sjeanjima opisuje istrane metode koritene pri ispitivanjima i prepoznavanjima. Pali
reflektor! Dobro ga obradi kako ti ve ume () Lupi me u glavu, a vidio sam
da u ruci ima neku tvrdu vreicu kojom me je udario ()121 Osim ovog sluaja, ini se da je logorska svakodnevica svedena na etnju unutar ice i iekivanje daljnjeg pokreta.122
110
110
313
Jedan dio kolona iz Vrca je krenuo prema Panevu i Beogradu. Povezana lancima, () tuna povorka, sastavljena od ljudi vrlo opasnih po
tadanji poredak, krenula je niz Terazije, praena psovkama i pljuvanjem.
Po dolasku zarobljenici su smjeteni u podzemni labirint, u kojem je bio garnizonski zatvor ruskih vojnika.123 Vei dio, znatno smanjenih kolona, iz Vrca
je upuen prema Kovinu, koji je za veinu bio posljednje odredite krinih
putova. Nismo znali kamo idemo. () doemo na eljezniki kolodvor. Tu
je ve stajao vlak s otvorenim tovarnim vagonima.124 Zarobljenici su pristigli u veliko ograeno dvorite s velikom zgradom (nekadanja svilara).125 U
prvoj skupini pristigao je Kazimir Kovai. Po dolasku u logor, zarobljenici
su popunjavali razne obrasce s osobnim podacima, na osnovi kojih su slijedila ispitivanja i razvrstavanja.126 Prema pravilima, svako jutro je bila prozivka, a bili su osigurani doruak, ruak i veera. Hrane je bilo dovoljno i
nitko se nije mogao poaliti da je gladan.127 Vladalo je oputenije ozraje,
dozvoljene su krae posjete, odlazak na trnicu, a poneki su odlazili na rad u
vrake vinograde ili po vodu potrebnu za kuhanje.128 Kroz dan zarobljenici
su kratili vrijeme igrajui karte ili ah.129 Logor se je pomalo praznio, dok je
vei dio zarobljenika otputen s proglaenjem ope amnestije 3. kolovoza
1945.130 Objave o pomilovanju dobili su veinom 8. kolovoza, te su vlakovima upueni prema kuama.131 Dio zarobljenika zadran je i nakon toga, no
uskoro su i ostali krenuli istim putem.132 uvi svoje ime na prozivci (20. studenog 1945.) Vjekoslav Lasi navodi: S nekom udnom i nerazumljivom
tugom, koja se mijeala s radou, oprostio sam se od onih koji ostaju.133
Zvonimir Springer, vozei se u nonom vlaku iz Kovina prema Beogradu,
ita otpusnicu (putni nalog), koju je izdalo Ministarstvo obrane, Odjel za
Ratne zarobljenike, dok je za kovinski logor oznaka glasila XX-B (pisano
irilicom). Na otpusnici je uneseno U Kovinu, 8. augusta 1945. Dalje je
pisalo da sam se predao Armiji 14. maja 1945. kod Slovenjgradeca i to kao
komandant artiljerijskog voda. Otputen sam iz zarobljenitva Odlukom o
123
313
Jedan dio kolona iz Vrca je krenuo prema Panevu i Beogradu. Povezana lancima, () tuna povorka, sastavljena od ljudi vrlo opasnih po
tadanji poredak, krenula je niz Terazije, praena psovkama i pljuvanjem.
Po dolasku zarobljenici su smjeteni u podzemni labirint, u kojem je bio garnizonski zatvor ruskih vojnika.123 Vei dio, znatno smanjenih kolona, iz Vrca
je upuen prema Kovinu, koji je za veinu bio posljednje odredite krinih
putova. Nismo znali kamo idemo. () doemo na eljezniki kolodvor. Tu
je ve stajao vlak s otvorenim tovarnim vagonima.124 Zarobljenici su pristigli u veliko ograeno dvorite s velikom zgradom (nekadanja svilara).125 U
prvoj skupini pristigao je Kazimir Kovai. Po dolasku u logor, zarobljenici
su popunjavali razne obrasce s osobnim podacima, na osnovi kojih su slijedila ispitivanja i razvrstavanja.126 Prema pravilima, svako jutro je bila prozivka, a bili su osigurani doruak, ruak i veera. Hrane je bilo dovoljno i
nitko se nije mogao poaliti da je gladan.127 Vladalo je oputenije ozraje,
dozvoljene su krae posjete, odlazak na trnicu, a poneki su odlazili na rad u
vrake vinograde ili po vodu potrebnu za kuhanje.128 Kroz dan zarobljenici
su kratili vrijeme igrajui karte ili ah.129 Logor se je pomalo praznio, dok je
vei dio zarobljenika otputen s proglaenjem ope amnestije 3. kolovoza
1945.130 Objave o pomilovanju dobili su veinom 8. kolovoza, te su vlakovima upueni prema kuama.131 Dio zarobljenika zadran je i nakon toga, no
uskoro su i ostali krenuli istim putem.132 uvi svoje ime na prozivci (20. studenog 1945.) Vjekoslav Lasi navodi: S nekom udnom i nerazumljivom
tugom, koja se mijeala s radou, oprostio sam se od onih koji ostaju.133
Zvonimir Springer, vozei se u nonom vlaku iz Kovina prema Beogradu,
ita otpusnicu (putni nalog), koju je izdalo Ministarstvo obrane, Odjel za
Ratne zarobljenike, dok je za kovinski logor oznaka glasila XX-B (pisano
irilicom). Na otpusnici je uneseno U Kovinu, 8. augusta 1945. Dalje je
pisalo da sam se predao Armiji 14. maja 1945. kod Slovenjgradeca i to kao
komandant artiljerijskog voda. Otputen sam iz zarobljenitva Odlukom o
123
314
Springer, Moj krini put, 332-333; Usp. Krpan, Na Krinom putu, 207.
135
Meunarodne konvencije o ratnom pravu i o sigurnosti, ur. Rade uki (Zagreb,
1979), 337, 352.
136
J. B. Tito, Sabrana djela 25, ur. Pero Damjanovi (Beograd, 1982), 82.; Vojni arhiv
Vojno istorijskog instituta (VA VII), Beograd, A. NOB, reg. br. 9-22/10; J. B. Tito, Sabrana
djela 28, ur. Pero Damjanovi (Beograd, 1988), 43. U biljeci nakon teksta stoji da je Tito vie
puta u toku rata izdavao slina nareenja i to uglavnom u situacijama kada je bila poveana
mogunost za osvetu od strane pripadnika NOVJ.; Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj. Dokumenti, 100.
137
Zorica Stipeti, O Titu u povijesti i posebno u hrvatskoj povijesti, Hrvatska ljevica
(Zagreb), br. 1., 31. sijenja 2004, 14.
138
Ivan Fumi, U Bleiburgu je pokopano 20 ustaa koji su se sami ubili, Veernji list
(Zagreb), 11. svibnja 2007.; Fumi, Uzroci i posljedice Bleiburga 1945. godine, u: Bleiburg
i Krini put 1945. (Zbornik radova sa znanstvenog skupa, Zagreb 12. travnja 2006.) (Zagreb,
2007), 64, 67; Petar Stri, emu danas nedoumice oko Bleiburga i krinog puta. S uim
izborom 346 knjiga i zbornika, u: Bleiburg i Krini put 1945., 10.
139
Tomislav Vukovi, Intervju. Mitja Ferenc, lan Komisije slovenske Vlade za
istraivanje masovnih grobita. Naredba je morala doi od Josipa Broza Tita, Glas Koncila
(Zagreb), 16. rujna 2007., 8.-9; Slavko Goldstein, Bakari je Tita upozorio da stvari izmiu
kontroli, Jutarnji list (Zagreb), 27. listopada 2007., 68; Miljenko Jergovi, Intervju sa
Slavkom Goldsteinom, Tito je bio voa zavjere utnje o Bleiburgu, Jutarnji list (Zagreb),
11. studenoga 2007., 14.
314
Springer, Moj krini put, 332-333; Usp. Krpan, Na Krinom putu, 207.
Meunarodne konvencije o ratnom pravu i o sigurnosti, ur. Rade uki (Zagreb,
1979), 337, 352.
136
J. B. Tito, Sabrana djela 25, ur. Pero Damjanovi (Beograd, 1982), 82.; Vojni arhiv
Vojno istorijskog instituta (VA VII), Beograd, A. NOB, reg. br. 9-22/10; J. B. Tito, Sabrana
djela 28, ur. Pero Damjanovi (Beograd, 1988), 43. U biljeci nakon teksta stoji da je Tito vie
puta u toku rata izdavao slina nareenja i to uglavnom u situacijama kada je bila poveana
mogunost za osvetu od strane pripadnika NOVJ.; Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj. Dokumenti, 100.
137
Zorica Stipeti, O Titu u povijesti i posebno u hrvatskoj povijesti, Hrvatska ljevica
(Zagreb), br. 1., 31. sijenja 2004, 14.
138
Ivan Fumi, U Bleiburgu je pokopano 20 ustaa koji su se sami ubili, Veernji list
(Zagreb), 11. svibnja 2007.; Fumi, Uzroci i posljedice Bleiburga 1945. godine, u: Bleiburg
i Krini put 1945. (Zbornik radova sa znanstvenog skupa, Zagreb 12. travnja 2006.) (Zagreb,
2007), 64, 67; Petar Stri, emu danas nedoumice oko Bleiburga i krinog puta. S uim
izborom 346 knjiga i zbornika, u: Bleiburg i Krini put 1945., 10.
139
Tomislav Vukovi, Intervju. Mitja Ferenc, lan Komisije slovenske Vlade za
istraivanje masovnih grobita. Naredba je morala doi od Josipa Broza Tita, Glas Koncila
(Zagreb), 16. rujna 2007., 8.-9; Slavko Goldstein, Bakari je Tita upozorio da stvari izmiu
kontroli, Jutarnji list (Zagreb), 27. listopada 2007., 68; Miljenko Jergovi, Intervju sa
Slavkom Goldsteinom, Tito je bio voa zavjere utnje o Bleiburgu, Jutarnji list (Zagreb),
11. studenoga 2007., 14.
135
315
315
140
Odnosi Jugoslavije i Rusije (SSSR) 1941 1945. Dokumenti i materijali, ur. Stanislav
Stojanovi i dr. (Beograd, 1996), 500-501; Partizanska i komunistika represija i zloini u
Hrvatskoj. Dokumenti, 153-154.
141
T. J. H. Mar., Mirno i hladnokrvno, u: S ovu stranu dobra i zla (Zagreb, 1982), 21.
142
Fumi, U Bleiburgu je pokopano 20 ustaa koji su se sami ubili, Veernji list
(Zagreb), 11. svibnja 2007.
143
Tito, Sabrana djela 28, 78.
140
Odnosi Jugoslavije i Rusije (SSSR) 1941 1945. Dokumenti i materijali, ur. Stanislav
Stojanovi i dr. (Beograd, 1996), 500-501; Partizanska i komunistika represija i zloini u
Hrvatskoj. Dokumenti, 153-154.
141
T. J. H. Mar., Mirno i hladnokrvno, u: S ovu stranu dobra i zla (Zagreb, 1982), 21.
142
Fumi, U Bleiburgu je pokopano 20 ustaa koji su se sami ubili, Veernji list
(Zagreb), 11. svibnja 2007.
143
Tito, Sabrana djela 28, 78.
316
316
Summary
Summary
May 1945 in the territories of former Yugoslavia did not denote just the end of
World War II; it also meant the retreat of a still undetermined number of soldiers and
civilians toward the Allied Zone in Carinthia (Koruka). Many of them were taken
prisoners in Slovenia (in the area from Slovenj Gradec to Poljana) and a part of the
people who managed to break through to the Bleiburg Field was extradited after the
negotiations were completed. Refugees who managed to cross the Austrian border
and were settled in refugee camps were also handed over to the troops of the
Yugoslav Army. Sharing the same fate, they all started a death march or The Way
of the Cross together, under the vigilant guard of the Partisans. The line of prisoners marched over Slovenia, i.e. the northwestern part of Yugoslavia, the Drava Valley,
and Slavonia, all the way to the Romanian border. By the time they reached Slavonia,
the columns were considerably reduced, owing partially to liquidations, and partially to the prisoners exhaustion. Based on plentiful literature and available documents,
the paper analyzes the fates of the prisoners in columns of four-men rows, the events
in numerous camps, and liquidations.
May 1945 in the territories of former Yugoslavia did not denote just the end of
World War II; it also meant the retreat of a still undetermined number of soldiers and
civilians toward the Allied Zone in Carinthia (Koruka). Many of them were taken
prisoners in Slovenia (in the area from Slovenj Gradec to Poljana) and a part of the
people who managed to break through to the Bleiburg Field was extradited after the
negotiations were completed. Refugees who managed to cross the Austrian border
and were settled in refugee camps were also handed over to the troops of the
Yugoslav Army. Sharing the same fate, they all started a death march or The Way
of the Cross together, under the vigilant guard of the Partisans. The line of prisoners marched over Slovenia, i.e. the northwestern part of Yugoslavia, the Drava Valley,
and Slavonia, all the way to the Romanian border. By the time they reached Slavonia,
the columns were considerably reduced, owing partially to liquidations, and partially to the prisoners exhaustion. Based on plentiful literature and available documents,
the paper analyzes the fates of the prisoners in columns of four-men rows, the events
in numerous camps, and liquidations.
Key words: prisoners, columns, camps, the Way of the Cross, Slavonia, 1945.
Key words: prisoners, columns, camps, the Way of the Cross, Slavonia, 1945.