1.

UVOD
Visoka automatizacija proizvodnje, te uvoenje fleksibilne automatizacije postaje
pitanje osnovnih razvojnih strategija proizvodnih poduzea. Jedan od glavnih zadataka u toj
strategiji predstavlja povezivanje u zajedniki proizvodni sustav svih organizacijskih,
hardverskih (proizvodna oprema i raunala) i softverskih komponenti, te upravljanje
djelovanjem svih komponenti takvog sustava. Ovu razvojnu strategiju, koje je posebna za
svako poduzee i koja se temelji na specifinostima poduzea, nazivamo raunalom
integrirana (podrana) proizvodnja.

12

2. CIM-KONCEPT
Proizvodnja integrirana raunalom je integracija ukupne proizvodnje poduzea
primjenom integriranog sustava i podatkovne komunikacije u kombinaciji s novim
menaderskim filozofijama koje poboljavaju organizacijske i kadrovske uinkovitosti.
CIM sustav pomae u projektiranju, konstruiranju i dokumentiranju proizvoda.
Primjenjuje se u postupku planiranja proizvodnje i praenja materijala odnosno inventara,
potom za praenje i kontrolu operacija proizvodnje, a takoer i za praenje kakvoe proizvoda
i njegovih komponenata.
Razvoj digitalnog raunala i njegovo povezivanje s tehnologijom, poetni je poticaj
njegovoj primjeni u proizvodnji, posebno kod numerikog upravljanja alatnim strojevima.
Ovaj dogaaj je imao velik utjecaj na proizvodnju tijekom pedesetih godina. Naime, dolo
je do spoznaje da proizvodnja voena raunalom postaje sustav, a ne skup stvarnih
neovisnih aktivnosti kakve su do tada bile uobiajene.
Razvojem raunalske tehnologije, obradni sustav podloan je korjenitoj izmjeni zbog
utjecaja informacijske tehnologije, ali i zbog novih, posebice visokobrzinskih tehnologija.
Raunalo nema samo sposobnost dijelova proizvodnje: konstrukcije proizvoda,
pripreme proizvodnje, planiranja proizvodnje, proizvodnog procesa, kontrole proizvoda i
proizvodnje itd., ve i sposobnost fleksibilne automatizacije navedenih aktivnosti kroz
optimizaciju operacija i cijelog sustava. Tako se dolo do CIM-koncepta, tj. sustavnog
pristupa proizvodnji tijekom ezdesetih godina.
Prikaz poetnog CIM-koncepta, prikazuje slika 1.1

Slika 1.1 Merchantov model integriranog proizvodnog sustava

12

Godine 1968. D.N.T. Williamson je razvio i prikazao prvi fleksibilni obradni sustav
MOLINS 24. To je bila raunalska integracija vie numeriki upravljanih alatnih strojeva i
ureaja za rukovanje i transport, te skladita za pripremke i gotove izratke.
DEFINICIJA CIM-a
CIM (Computer Integreted Manufacturing), proizvodnja voena raunalom predstavlja
informacijsko-tehniko djelovanje svih faktora proizvodnje koji koriste zajedniku bazu
znanja. Obuhvaa zadatke razvoja, projekta, konstrukcije, planiranja, obrade do ispitivanja
i isporuke, svih stupnjeva provoenja procesa proizvodnje.
Proizvodnja voena raunalom je koncept zadravanja steenih, ili osvajanja novih
pozicija na svjetskom tritu. CIM nije metoda racionalizacije, niti proizvod koji se moe
kupiti i instalirati, ve je to nain razmiljanja i rada, koji u usporedbi s drugim
proizvodnim subjektima, moe dati ansu za dugoroniji gospodarstveni uspjeh.
CIM-om je mogue zadovoljiti sljedee:
-skraenje vremena proizvodnje
-odravanje ugovorenih i planiranih termina
-smanjenje vremena projektiranja, te raniji ulazak u pripremu proizvodnje
-poveanje kakvoe proizvoda
-poveanje sposobnosti dobavljaa poluproizvoda i pomonih materijala
-smanjenje greaka planiranja
-smanjenje greaka proizvodnje

Ciljevi CIM-a su specifini za pojedine organizacije. Kvantitativna korisnost se oituje u:

-smanjenju obrtnog kapitala
-ubrzanju tijeka materijala
-optimiranju koritenja strojeva
-skraenju ciklusa obrade
-smanjenju rune obrade podataka
-ogranienju mogunosti greaka
-smanjenju vremena razvoja
-smanjenju sadraja skladita

12

Pri tome je mogue postii:

-reduciranje prolaza 50-60%
-smanjenje trokova proizvodnje 15-30%
-smanjenje dorade dijelova do 50%

Kvalitativna korisnost uvoenja CIM-a je u sljedeem:

-odravanje termina i aurnosti isporuke
-brzo reagiranje na promjene utjecajnih faktora
-poveanje standarda kvalitete
-kvalificiranije kolovanje suradnika
-objektivnije informiranje personala
-poveanje pouzdanosti proizvodnje
-jasnije naglaena odgovornost
-pregledno izvjetavanje
-krai put izvjetavanja brzim prodorom informacija razliitih radnih podruja.
Devet glavnih elemenata CIM sustava:
1.Marketing
2.Dizajn proizvoda
3.Planiranje
4.Kupnja
5.Proizvodni inenjering
6.Tvorniki automatiziran hardver
7.Skladitenje
8.Financije
9.Upravljanje informacijama

12

CIM-koncept je multidiscipliniran, tako da u realizaciji treba voditi rauna o

organizaciji, tijeku informacija, hardwareu, softwareu, gospodarstvenosti i potrebnoj
kvalifikaciji svih koji sudjeluju u realizaciji.
Svako CIM rjeenje je specifino, dakle nije transparentno, to znai da dobro rjeenje
CIM-a za neku tvrtku ne znai garanciju uspjeha za neku drugu slinu tvrtku. Uvoenje
CIM-a za cijelu tvrtku je teko izvedivo, bar za sada, ali se postupnim uvoenjem mogu
postii ohrabrujui rezultati. Bitno je da sve akcije koje se postupno uvode budu u skladu
s CIM-konceptom.
CIM sustavi ne kupuju se kao gotov proizvod spreman za uporabu nego se svaki od tih
modula razvija i prilagoava potrebama korisnika. Potrebno je naglasiti da postoji
problem normalizacije kao vane pretpostavke za uspjeno uvoenje CIM tehnologije.

12

3. CAD RAUNALOM PODRANO PROJEKTIRANJE

Raunalom podrano projektiranje je zajedniki naziv za sve organizacijske aktivnosti
pri konstruiranju i razvoju proizvoda, uz izravnu i posrednu pomo raunala kao to su:
funkcionalno, estetsko, ergonomsko i montano oblikovanje proizvoda
zavrno dimenzioniranje
izrada tehnike dokumentacije
tehnike analize i prorauni
simulacija
provjeravanje tehnologinosti proizvoda.
Najvea snaga i efikasnost CAD sustava je u timskom radu pri projektiranju
kompleksnih proizvoda (automobila, brodova, fleksibilnih obradnih sustava itd.), gdje
vei broj ljudi istodobno moe raditi na istom modelu, a svaka izmjena pojedinca prenosi
se drugima kao dodatna informacija ili konstruktivno ogranienje.
Projektiranje veine novih modela zasniva se na izmjenama postojeih modela ili
kombiniranju osnovnih entiteta na originalan nov nain. Ovdje moderni CAD sustavi
oslobaaju projektanta zamornih rutina, ostavljajui mu vie vremena i prostora za
izraavanje kreativnosti.
Tako je mogue:
jednostavni prebacivanje dijelova crtea s jednog crtea na drugi

ponavljanje ve nacrtanih elemenata

implementaciju standardnih simbola u crte

parametarsko dimenzioniranje

automatsko kreiranje eljenih projekcija i presjeka iz prethodno oblikovanog

modela i obrnuto

rastavljanje sloenih modela na sastavne elemente u eljenoj perspektivi, to

dodatno pojanjava montanu dokumentaciju

izravno vezivanje parametara, dobivenih u modulu za proraune, s modulom za

crtanje i na taj nain generiranje cijelih crtea i njihovih dijelova, a da se ne
povue niti jedna crta

mnogobrojnom mogunou realistine vizualizacije modela

12

Povezivanje CAD podsustava u cjelokupan informacijski sustav po CIM-konceptu

omoguuje uspostavu izravne veze s ostalim slubama u sustavu kao to su:

nabava

prodaja

priprema proizvodnje

kontrola kvalitete

skladite materijala i rezervnih dijelova.

Analiza i optimiranje modela zasniva se na bazama podataka o materijalima sa svim

njegovim svojstvima, kao to su: specifini volumen, toplinska i elektrina vodljivost,
vrstoa, tvrdoa, elastinost itd. Moderni CAD-programi dodjeljuju fizikalna svojstva
modelu, to ini osnovu za strukturalne, toplinske i kinematike analize i simulacije.
Simulacija, za razliku od tradicionalnog naina projektiranja napravi i testiraj ,
koritenjem raunala nain rada mijenja u modeliraj i probaj na raunalu. Danas se na
taj nain moe simulirati rad motora, rad fleksibilnog obradnog sustava, proces obrade
odvajanjem estica itd.
Najmoderniji programi za simulaciju vizualne realnosti dozvoljavaju kreatori modela
da ue, proee i interaktivno mijenja obiljeja modela.
Prednosti ovakvog naina projektiranja su:
materijalna uteda
skraenje roka izrade modela
smanjenje trokova u stvaranju laboratorija za izradu i testiranje prototipa modela,
te pribliavanje konanog izgleda modela zamisli projektanta i elji kupca.

INTELIGENTNI CAD SUSTAVI

Istraivanja motivirana poveanjem produktivnosti rezultirala su intenziviranjem
istraivanja u podruju CAD-a. Vrlo esto je odjel konstruiranja tzv. usko grlo u procesu
proizvodnje. A to je rezultiralo razvojem monih programskih CAD paketa ope namjene ali i
specijaliziranih paketa za podruja strojarstva, arhitekture, elektronike itd.

12

Umjetna inteligencija generira predodbe i procedure koje automatski (autonomno)

rjeavaju probleme prije nego to bi ih rijeio ovjek. (R.J. Shalkoff, 1990)
Ono to umjetna inteligencija moe omoguiti osobito je predodba znanja koje je
manje jednostavno izraziti koritenjem tradicionalnih matematikih (algoritamskih) pristupa.
Kada je u pitanju primjena metoda umjetne inteligencije s ciljem podrke procesu
konstruiranja kljune aktivnosti u razvoju sustava podrke ovom procesu ukljuuju analizu
naina na koji inenjeri primjenjuju inteligenciju u konstruiranju kao i znanstveni pristup u
razvoju ovih sustava. Istraivanje i objanjavanje temeljnih znaajki procesa konstruiranja
rezultira boljim razumijevanjem procesa konstruiranja to omoguuje razvoj korisnih
inteligentnih CAD sustava.
Inteligentni sustavi za raunalnu podrku procesu konstruiranja (Intelligent Computer
Aided Design ICAD) mogu biti razliitog stupnja inteligentne podrke u procesu
konstruiranje od autonomnih sustava koji sami generiraju konstrukcijsko rjeenje do ICAD
sustava koji su potpora konstruktoru kroz suradnju radi podrke njegovim aktivnostima.
ICAD sustavi danas se razvijaju u mnogim razliitim podrujima. Veina konstruktora moe
se smatrati strunjacima, ekspertima u strunom podruju u kojem djeluju. Sustavi raunalne
podrke procesu konstruiranja temeljeni na znanju nazivaju se ekspertnim sustavima. U
poetku je veina ekspertnih sustava imala zadau dijagnosticiranja stanja. Sada je vana
inteligentna podrka procesu konstruiranja.
Primjena metoda umjetne inteligencije u CAD sustavima za mogue ciljeve ima:
- razvoj sustava koji je ponaanjem (fenomenologijom) slian ili jednak konstruktoru;
- razvoj sustava koji je funkcionalno slian ili jednak konstruktoru;
- razvoj sustava koji pomae konstruktoru

Zato inteligentni CAD sustavi?

Djelotvorno koritenje postojeih CAD alata zahtjeva visoku razinu iskustva.

Inteligentni CAD sustavi mogu pomoi u kljunim odlukama u okviru procesa

konstruiranja.
Baza znanja moe ukljuiti ne samo temeljne principe konstruiranja, ve i relacije koje
utjeu na konani dizajn.

Inteligentni sustavi mogu raditi sa nekompletnim i deficitarnim formulacijama

podataka.

Inteligentni sustavi mogu koristiti iskustvo.

12

4. CAP RAUNALOM PODRANO PLANIRANJE

Podruje pripreme rada nalazi se izmeu konstrukcije rada i izrade, a dijeli se na
planiranje rada i upravljanje. U granicama planiranja rada provode se aktivnosti koje se
obino jednom pojavljuju i koje osiguravaju proizvodnju. Upravljanje radom obuhvaa
sve aktivnosti, potrebne za planiranje rada i odvijanje procesa.
Planovi izrade se dijele na kratkorone i dugorone.
Kod kratkoronih planova zadaci se kreu u podruju izrade i montae, dok se kod
dugoronih planova utvruju aktivnosti vezane uz gospodarstveno poslovanje.
U pripremi rada, polazi se od crtea, obrauju sastavnice, rade planovi radi nabave
alata, materijala i ureaja, te elemenata i sklopova, koji nemaju dugake rokove isporuke.
Radni plan sadri gospodarstveni i logiki redoslijed operacija cijelog tehnolokog
procesa. Nadalje, na osnovi tehnolokog procesa se rade NC programi. Planiranje
sredstava za proizvodnju treba izvesti tako da trokovi nabave budu unutar predvienih,
koje cijena proizvoda moe podnijeti.
Ako izrada nekog sklopa zahtjeva investiranje, to treba to ranije otkriti i obuhvatiti,
vodei rauna o planiranim trokovima proizvodnje.

12

5. LITERATURA
1. Roko Cebalo; Fleksibilni obradni sustavi; Zagreb, prosinac 1995.

12

6. ZAKLJUAK
Dananje projektne i industrijske aktivnosti ne mogu preivjeti globalnu svjetsku
konkurenciju ukoliko ne uvode nove proizvode s boljom kvalitetom, po nioj cijeni i u
kraem vremenu isporuke.
U skladu s tim, pokuavaju koristiti ogromne memorijske resurse raunala, veliku
brzinu procesiranja i korisniki ugodne interaktivne raunalne mogunosti za automatizaciju i
komplicirane inenjerske i proizvodne zadatke, na taj nain smanjujui vrijeme za troak
razvoja proizvoda i njegove proizvodnje.

12

Sadraj
UVOD................................................................................................................ 1

2.

CIM-KONCEPT................................................................................................... 2

3.

CAD RAUNALOM PODRANO PROJEKTIRANJE................................................6

4.

CAP RAUNALOM PODRANO PLANIRANJE......................................................9

5.

LITERATURA................................................................................................... 10

6.

ZAKLJUAK.................................................................................................... 11

12

1.