Professional Documents
Culture Documents
Pomorsko Tržište
Pomorsko Tržište
Pomorsko Tržište
MORSKO BRODARSTVO
Morsko brodarstvo moemo definirati kao privrednu djelatnost koja brodovima
morem organizirano prevozi ljude i robu
Ekonomsko znaenje morskog brodarstva kao prijevozne djelatnosti je:
-morsko brodarstvo je najvanija prijevozna (gotovo monopolna) djelatnost u
meunarodnom robnom prometu
-morsko brodarstvo je najekonominija (najjeftinija) prijevozna djelatnost u
nacionalnom i meunarodnom robnom prometu
-morsko brodarstvo je najvaniji prijevoznik tereta u svijetu
U svezi s predmetom prijevoza valja razlikovati dvije osnovne vrste morskog
brodarstva:
a) putniko brodarstvo
b) teretno brodarstvo
Putniko brodarstvo moe se po organizacijskom i ekonomskom kriteriju podjeliti na
linijsko i turistiko a po geografskom obuhvatu na kabotano i prekomorsko.
Teretno brodarstvo kao najvei i najvaniji dio morskog brodarstva moe se podjeliti
prema osnovnom ekonomskom i tehnolokom kriteriju na tri osnovne vrste:
a) slobodno (trampersko) brodarstvo
b) linijsko brodarstvo
c) tankersko brodarstvo
Slino tome mogu se podjeliti i brodari
Trite morskog brodarstva definira se kao sveukupnost svih brodara i korisnika
prijevoznih usluga koji u odreenom vremenu nude odnosno trae raspoloivi
brodski prostor u cilju ugovaranja prijevoza tereta po vozarinama koje se formiraju
na osnovi djelovanja ponude i potranje i stanovitih drugih imbenika
DEFINICIJA TRITA
Postoje brojne definicije:
Svaka proizvodnja se realizira prodajom na tritu,a za odreenu cijenu
Trite kao cjelina su svi potencijalni kupaci zainteresirani na tritu koji imaju
novano pokrie.
Trite je iroki skup odnosa izmeu aktera ponude i potranje (prodavaikupci),njihov odnos rezultira odreivanjem cijene proizvoda ili usluge koja se na tom
tritu nudi.
POMORSKO TRITE
I.Rubini-Pomorsko trite bi se moglo definirati kao ukupnost svih brodara i korisnika
prijevoznih usluga koji u odreenom vremenu nude odnosno trae raspoloivi
brodski prostor radi ugovaranja prijevoza tereta morskim putem po vozarinama koje
se formiraju na osnovi djelovanja ponude i potranje i stanovitih drugih imbenika
Pomorsko trite (Shipping market) u najirem smislu bi se moglo definirati kao
sloen sustav odnosa izmeu ponude i potranje brodskog prostora za prijevoz
putnika i /ili tereta,trite novogradnje,trite rabljenih (polovnih) brodova,trite
brodova za rezanje i remontno trite.
Tako definirano trite je sustav od vie funkcionalno povezanih pojedinanih trita.
U tako definiranom tritu morskog brodarstva nesumnjivo je najvanije trite
brodskog prostora za prijevoz robe (danas pomorski prijevoz putnika ima marginalno
znaenje)
Ako pomorstvo promatramo sa aspekta trita onda moemo naznaiti da su u svezi
sa pomorstvom sve djelatnosti i vjetine vezane za more te da trite postoji u svim
tim gospodarskim i negospodarsikm djelatnostima
Pomorstvo obuhvaa sve djelatnosti i vjetine gospodarskog i negospodarskog
karaktera koji se odvija na moru,pod morem i u svezi s morem.
U uem pojmu pomorstvo su sve gospodarske djelatnosti:brodarstvo,brodogradnja,
morske luke, ribarstvo,eksplatacija nafte.
Gospodarske djelatnosti se dijele:
1.morsko brodarstvo (obavljanje prijevoza robe i ljudi)
2.brodogradnja (novogradnja,remonti i popravci)
3 djelatnost morskih luka (pedicija,servisi,remonti,opskrba brodova, usluge
tegljenja i spaavanja,ribarenje,iskoritavanje podmorja,primorski i nautiki turizam
Na temelju ponude i potranje za odreenom robom i uslugama formirati e se i
odreena cijena prijevoza tj vozarina
Odatle se moe koristiti i izraz trite vozarina umjesto pomorsko trite
Vozarinsko trite (Shipping market ili freight(vozarina) market) je najvaniji dio pa
ima i svoju tipologiju.
Freight market prevodimo najee kao trite vozarina iako je to trite roba za
prijevoz,jer postoji i prijevoz putnika.
U pomorskom tritu iskljuujemo vangospodarske djelatnosti
Trite morskog brodarstva kao segment pomorskog trita je najvanije.
Trite kao geografski pojam je mjesto susreta ponude i potranje koje se iskazuje na
poseban nain a to su pomorske burze.
Najpoznatije je Londonsko trite i Londonska burza
Vanost pomorskih burza je pala u odnosu na nekad i to glede modernih
komunikacija.
U pomorskom svijetu komunikacije su postigle takvu razinu (telefon,telefax,E-mail)
da se poslovne burze za veinu poslova mogu iskljuiti
podjela
podjela
podjela
podjela
Oligopol je trina situacija u kojoj se javlja nekoliko kupaca koji diktiraju uvijete
(takva je situacija na tankerskom tritu) (oligopol-nekoliko proizvoaa koji nude
svoje usluge tritu)
Oligopson je kada imamo nekoliko kupaca koji diktiraju uvjete potranje (tankersko
trite)
Trina struktura
Ponuda
(prodavatelji)
jedan
dva
vei broj
mnogo
Potranja (kupci)
jedan
dva
nekolicina
bilateralni
monopol duopson monopol
monopol
oligopson
duopol monopson bilateralni duopol duopol oligopson
oligopol
oligopol duopson bilateralni
monopson
oligopol
polipol monopson polipol duopson
polipol oligopson
mnogo njih
monopol polipson
duopol polipson
oligopol polipson
bilateralni polipol
To znai da je u odnosima ponude i potranje na tom tipu trita ponuda jaa jer
brodari nastupaju kao dobro povezane i vrste organizacije a potranja se preteno
pojavljuje kao skup mnogih i preteno slabo organiziranih krcatelja.
Udruivanje i povezivanje linijskih brodara,kao ponude na tritu linijskog brodskog
prostora poprima prije svega organizacijske oblike linijskih konferenca i pulova.
Linijske konference podrazumjevaju udruivanje linijskih brodara na istom
linijskom pravcu.Linijske konference mogu se organizirati u razliitim oblicima.Od
neformalnih udruenja do udurenja sa stalnom organizacijskom strukturom.
Temeljni oblik suzbijanja konkurencije linijskim konferencijama jest dogovor o
zajednikoj vozarini.Istovremeno lanovi konferencije usuglaavaja nain suzbijanja
konkurencije brodara koji nisu njezini lanovi..
Kako su konferencije udruenja brodara ,razumljivo je da su osnovane i da se
razvijaju ponajprije radi zatite interesa brodara,dakle upravo prema tim odnosima
izmeu konferencijskih brodara i krcatelja treba ocjenjivati monopolistiku i kartelnu
funkciju linijskih konferenca.
Monopolistiki karakter konferenca posebno se oituje u primjeni odreenih
dogovora o lojalnosti (Loyalty arrangements) i veoj ili manjoj vrstoi organizacije
konferencije.
Monopolistiki karakter konferencija znaajan je po rabatu kojim se plaanje odgaa
na neko vrijeme,sustav naknadnog rabata (10-11% popusta na vozarinu i odreenog
vremena odgode)
Kartelni karakter konferencije treba ocjenjivati prema veem ili manjem znaenju
sustava konzultacije u linijskom brodarstvu prilikom odreivanja konferencijskih
tarifa
Sustav konzultacija predvia odreene pregovore s krcateljima pri donoenju tarifnih
stavova i povremenih doplataka na te stavove.U tim pregovorima krcatelji uglavnom
imaju poloaj stranke koja slua ta joj se kae.(donoenje tarifnih stavova je
uglavnom jednostrani akt konference)
Treba jo spomenuti pulove,meukonferencijske sporazume i sporazume o
zajednikoj linijskoj slubi.
Pool
Pool je posebno udruenje linijskih brodara dogovoreno unutar odreene linijske
konference radi bolje raspodjele tereta i/ili vozarina
Pool na tritu linijskog brodskog prostora obino se zasniva na dodatnom
sporazumu o pulu (pooling arrangement) kojim se poveava povezanost i zajedniki
interes lanova jedne konferencije zatvorenog tipa.
Dogovor o poolu uvijek sadri odreene odredbe o podjeli tereta i/ili vozarina pa se u
svezi s time razlikuje pool tereta,vozarinski pool,i mjeoviti pool.U novije
vrijeme govori se i o poolu brodskog prostora odnosno o kvotnom poolu u kojem se
svakom lanu poola odreuje koliina tereta iskljuivo u koliinskim mjerama.
S gledita brodara poolovi osiguravaju bolje poslovanje uz manji rizik a s gledita
krcatelja poolovi poveavaju monopolni poloaj brodara na tritu
Meukonferencijski sporazumi
Meukonferencijski sporazumi povezuju u jedno udruenje vie linijskih konferencija
koje djeluju na istim ili susjednim linijskim pravcima.Svrha je takva udruenja
smanjenje ili potpuno uklanjanje konkurencije meu linijskim
konferencijama.Meukonferencijsko udruivanje openito se smatra viim oblikom
organiziranja i povezivanja interesa na strani ponude odnosno na strani linjskog
brodara
Sporazumi o zajednikoj linijskoj slubi
Sporazumi o zajednikoj linijskoj slubi povezuju dva ili vie brodara radi poveanja
frekvencije linijske slube na odreenom pravcu.Zajedniku linijsku slubu mogu
organizirati nacionalni linijski brodari ili brodari razliitih zemalja koji odravaju
slubu na istom linijskom pravcu
Dentlmenski sporazumi
Dentlmenski sporazumi bili su u vrijeme potpune prevage konferencija na linijskom
tritu dogovori (esto i usmeni) izmeu linijskog brodara autsajdera i
konferencije,kojima se tom brodaru doputalo krcanje tereta na konferencijskom
regionalnom tritu ako se i dok se drao odreenih (dogovorom utvrenih) pravila.
Konkurencija na tritu linijskog brodara je specifina i zbog toga to se ukupna
ponuda katkada poveava brodovima s trita slobodnog brodarstva
Oni redovito nude nie vozarine jer su jedinini kapaciteti i organizacija plovidbe
slobodnog brodarstva jeftiniji u usporedbi s linijskim brodarstvom.
Taj oblik konkurencije je vaniji od utjecaja zranih prijevoznika
Trite linijskog brodarstva se unutar sebe moe segmentirari s obzirom na oblik
pomorsko prijevozne usluge (brodovi za prijevoz kontejnera,ro-ro brodovi,brodovi za
prijevoz generalnog tereta i brodovi za prijevoz teglenica.
Na tritu linijskog brodarstva visina vozarina je rezultat dugoronije strategije
brodara odnosno konferencija u kontekstu razvojnih mogunosti potranje
Zaklju ak:Trina struktura linijskog brodarstva preteno je monopolna odnosno
oligopolna.Monopolni karakter trita linijskog brodarstva naroito dolazi do izraaja
kada se trite istrauje s aspekta regionalnog obiljeja.Oligopolni karakter trine
strukture linijskog brodarstva prevladava kada se ono istrauje s aspekta brodarstva
pojedine zemlje.
U oba sluaja trine strukture naglaava se vea ili manja zatvorenost trita
linijskog brodarstva koja se javlja prije svega zbog egzistencije linijskih konferencija.
Prema tome konferencijski sustav znaajno je pridonio razvoju linijskog
brodarstva,titei njegove interese.
Oscilacije na tritu linijskog brodarstva:Linijsko brodarstvo je specifina vrsta
brodarstva s obzirom na nain prekomorske prijevozne usluge,njezinu organizaciju i
pretenu vrstu tereta.
Posebnosti linijskog brodarstva u pogledu eksplatacije brodova su:
-linijski brod u odreenoj luci ukrcaja nudi samo dio kapaciteta
-ponueni dio brodskog prostora u odreenoj luci ukrcaja odnosi se obino na vie
razliitih vrsta tereta i na vie krcatelja
-linjski brod ima na dulje vrijeme stalan plovidbeni smjer koji redovito povezuje vie
luka ukrcaja i iskrcaja
-dugorono povezivanje odeenih plovidbenih pravaca obavlja se u odreenim
vremenskim razmacima (prema odreenom redu plovidbe)
-linijski brodar odrava odreeni linijski pravac obino s grupom brodova.
Tipini tereti linijskog brodarstva su preteno komandni tereti (to su uglavnom finalni
proizvodi pakovani u sanducima,vreama,kartonskim kutijama,razne eljezne
konstrukcije,automobili,traktori i drugo.Takvi tereti obino se nazivaju generalnim ili
linijskim teretima (general cargo).Takvo razvrstavanje ne treba shvatiti u apsolutnom
smislu jer se esto u praksi dogaa da se masovni tereti prevoze linjskim brodovima
i tankerima a da se tramperi upotrebljavaju u linijskom brodarstvu.
Osnovna karakteristika efikasnosti linjskog brodarstva je tenja da se smanji vrijeme
boravka broda u luci,time se stvara uvijet za poveanje prijevoznog uinka.
Prekrcajni efekt:
-klasini linijski brod 70-80 tona na sat
-kontejnerski brod 300-600 tona na sat
-ro-ro brod 200-400 tona na sat
lash brod 1200-1500 tona na sat
10
11
12
13
14
UKUPNO
525
800
1080
1630
2490
2660
2810
3014
3250
3025
3309
3413
3551
3769
3704
3293
3385
3457
3666
Da se nastavilo takvim
trendom (dinamika rasta
prekomorskog prometa u
periodu od 1950-1970)
danas bi imali godinje
12.000.000.000 tona
prekomrskog robnog
prijevoza
Do smanjivanja i
stagnacije dotadanjeg
rasta koritenja nafte
dovode nove tehnologije
i novi izvori energije,te
ponovo koritenje
ugljena.
Da se nastavilo
ovakvim trendom do
2000 godine potroile
bi se sve zalihe nafte
15
eljezne rude
itarice
Ugljeni
Boksit i glinica
1970
1971
1972
1973
1974
1975
1976
1977
1978
1979
1980
1981
1982
1983
1984
1985
1986
1987
1988
1989
1990
247
250
247
298
329
292
294
276
278
327
314
303
273
257
306
321
311
318
344
365
353
89
98
108
139
130
137
146
147
169
182
198
206
200
199
207
181
182
194
217
218
192
101
94
96
104
119
127
127
132
127
159
188
210
208
197
232
272
276
286
309
310
315
34
35
35
38
42
41
42
46
46
46
48
45
38
36
44
40
-
33
35
38
43
48
37
41
44
44
48
48
42
40
43
44
43
-
Nafta
Zbog krize 1974 godine dogovoreno je u OECD-u i u EU da se smanji proizvodnja u
crnoj metalurgiji,koja dolazi na tu razinu tek sredinom 80-ih.
Sve se vie prevoze koncentrati,to dovodi do smanjivanja koliine prijevoza
16
%
31.1
8.3
8.2
8.3
4.5
14.8
24.8
100%
Miljarde tona
4.318
245.0
195.0
17
Velika
Britanija
Medi
teran
Ostala
Europa
SAD
Japan
Ostali
daleki
istok
Ostali
Svijet 1985
Svijet 1984
Svijet 1983
15.9
14.7
0.2
6.1
2.4
0.7
2.2
0.4
1
0.9
0.4
-
20
25.1
19
25.4
16
22.2
16.1
35.2
13.0
100.5
95.7
79.1
2.1
10
2.2
23.2
20.2
19.1
0.9
7.8
0.6
17.9
22.3
17.3
5.0
4.9
12.5
11.6
8.3
2.8
29.0
56.7
124.5
125.5
109.1
5.0
15.0
26.2
23.4
21.5
10.7
0.2
15.8
6.9
6.9
27.5
102.7
87.2
320.6
-
24.2
95.5
87.9
305.7
-
20.5
74.5
77.0
257.4
Velika
Britanija
Medi
teran
Ostala
Europa
Ju.
Amerika
Japan
Ostali
daleki
istok
Ostali
Svijet
1985
Svijet 1984
Svijet 1983
8.1
2.1
18.7
9.8
12.8
0.5
52.0
50.0
39.5
2.4
1.7
13.5
3.0
6.2
26.9
23.4
20.4
10.3
3.5
11.0
5.0
5.2
1.8
36.9
28.9
26.0
2,1
7.8
3,9
32.2
44.5
3.6
4.7
94.0
86.6
74.8
0.5
11.0
18.8
8.2
2.4
40.9
25.5
20.1
2.6
3.0
27
9.0
21
10
9.6
8.5
9.1
271.5
11.3
9.5
7.2
232.3
197.0
Koliina (u tonama)
30
20
10
0
18
1984
1986
1988
130
120
110
100
90
1980=100
80
70
60
50
40
Koliina (u tonama)
30
20
10
0
1976
1978
1980
1982
1984
1986
1988
19
60
50
40
Koliina (u tonama)
30
20
10
0
1976
1978
1980
1982
1984
1986
1988
Razmatranje:
i tarice
(penica,kukuruz,jeam,zob,ra i soja.)
Prijevozni uinak je ustaljen,najvei udio itarica u promatranom razdoblju
bio je 1984 godine.
Najvaniji izvoznici itarica su:SAD,Kanada,Zapadna Europa,Australija i Argentina
Najvei uvoznici itarica su:bivi SSSR,Istona Europa,Japan,Kina,Zapadna Europa
20
130
120
110
100
90
80
70
60
50
40
Koliina (u tonama)
30
20
10
0
1976
1978
1980
1982
1984
1986
1988
Zakljuak:
Permanentan
rast potranje,udaljenost stalna,rast uinka.
Ugljen je prije I svjetskog rata bio je glavni izvor energije (inio je s koksom
30% ukupne koliine u pomorskom prometu)
U promatranom razdoblju promet ugljena se poveava po godinjoj stopi od 6,8%.
U tom razdoblju ugljen je ponovno vaan izvor energije zbog naftne krize.Ugljen je
od 1981 godine na drugom mjestu suhih sipkih tereta.
Najvaniji uvoznici ugljena su:Zapadna Europa,Sredozemlje,Japan,Daleki Istok i
Juna Amerika
Najvaniji izvoznici ugljena su: Australija,Sjeverna Amerika,Juna Afrika,Istona
Europa
Promet boksita i fosfata
U novije vrijeme poveava se pomorski promet boksita i fosfata
Najvaniji uvoznici boksita i aluminija su:Europa,Sjeverna Amerika i Japan
Najvei izvoznici fosfata su:Afrika,SAD (Jamajka),Australija
Najvei uvoznici fosfata su:Europa,Amerika,Australija i Japan
Najvei izvoznici fosfata;Maroko,SAD,Afrkika,Pacifiki otoci
21
22
23
Afrika
Cape Town (Bunker za brodove na putu oko Rta dobre nade)
Azija
Indija (Bombay,Calcuta)
Singapur (pomorski pravac Giblatar Malta (bunker)-Suez-Aden Colombo (ri
Lanka)-Hong Kong
Singapur je 3 u svijetu rafinerijski centar poslje Roterdama i Houstona.
Nafta se uvozi iz Indonezije i Perzijskog zaljeva a najvie se izvozi za Japan
Hong Kong 7 luka u svjetu po konejnerskom prometu a na 4 mjestu po svjetskim
lukama
Australija
24
Ukrcaj 000t
Mediteran
Atlantik
Indik
Pacifik
Svijet
403.518.
1.355.128
1.205.441
547.052
3,500.000
11,5
38.6
34.3
15,6
100%
Iskrcaj
000t
494.477
1.772.336
156.337
944.038
3.523,000
%
14,7
52.6
4.6
28.0
100%
Ukupno
000t
897.000
3.127.464
1.361.778
1.491.090
7.073.000
%
13,0
45.5
19.8
21.7
100%
Proizvodnost broda
Na produktivnost utjee:nosivost,zapremina,vrsta brodova,veliine
brodova,brzine,opremljenost,starost,adaptibilnost.
Bri i opremljeniji brod moe poluiti isti uinak kao i 5-6 puta vei brod a to je
najizraenije u linijskom brodarstvu (star klasini linijski brod nije efikasan sa umom
samarica)
Ponuda pomorsko prijevozne usluge je promjenjiva veliina.
U sluajevima iznenadnog poveanja potranje (na krai rok) ona je malo elastina.
Gledajui na dulji rok ona je sve vea (novogradnja,preureenje postojeih brodova)
Poveanje vozarine mora biti toliko i sigurno na dulji rok da bi opravdalo investicije.
Trokovi raspreme su:osiguranje,inspekcija,konzerviranje nekih dijelova
(elektronikih),minimalna posada,vez,odravanje,put do mjesta raspreme.
Trokove raspreme treba usporediti s trokovima eksplatacije kada poslujemo s
gubitkom.
ee brodovi slobodnog brodarstva idu u raspremu nego linijski brodovi.
Kad se brod povlai iz raspreme takoer postoje trokovi obnavljanja
svjedodbi,putovanje do prve luke ukrcaja.
Kapacitet brodogradnje se danas izraava u kompenziranim BRT,jer manji brod koji
je sloeniji i opremljeniji vrijedi koliko i vei (jednostavniji) brod.
Naftni okovi (4 puta poveanje cijene) uzrono djeluju na smanjivanje
ponude,otkazivanje narudbi novogradnje,smanjivanje dimenzija
novogradnje,raspremu,rezalita
Treba dodati MARPOL odredbe iz 1985 godine (protuok),ali to nije izazvalo eljene
pozitivne uinke.U jednom trenutku bilo je vika 200 miljuna tona brodskog prostora.
Treba raunati da brod nije cijelu godinu u eksplataciji.
Za odreene robe trae se i odreene strukture brodova koji to mogu
prihvatiti
Bitno je prilagoditi veliinu broda prema potrebama,prema odreenim
poiljkama a uz to se vezuje proizvodnost brodovlja
25
26
o b u ja m v a n js k o tr g o v in s k e r a z m je n e r o b e m o r e m
o d n o s p o tre b n e i k u p o v n e m o c i
p r o iz v o d n ja
s t u p a n j r a z v o ja p r o m e t a i s k la d i n ih p r o s t o r a
n a c io n a ln e m je r e e k o n o m s k e i p r o m e tn o p o m o r s k e p o litik e
p r o t e k c io n is tic k e m je r e i d is k r im in a c ija z a s t a v e
r a z n e b a r ije r e v a n js k o t r g o v in s k e r a z m je n e
o d n o s iz m e d u v r s t a i k o lic in a t e r e t a i u d a lje n o s t
n a p lo v n im p r a v c im a v a n js k o t r g o v in s k e r a z m je n e
m e d u n a r o d n o s p o r a z u m je v a n je
b ila te la r n e m je r e i s p o r a z u m i
m u ltila te la r n e s h e m e o r a s p o d je li te r e ta u m e d u n a r o d n o m
p o m o r s k o m p r ije v o z u
27
Razmatranje:
Proizvodnja=tehnoloka proizvodnja i upotreba sirovina
Stupanj razvoja prometa i skladinih kapaciteta=promet morem,ali se razvija i
kopneni i rijeni promet da bi se omoguilo to vee koritenje dopremljenih roba na
odreenim lokacijama,skladini kapaciteti
28
29
UKUPNA AKTIVNA
TONAA
Poveanje kapaciteta
Smanjenje kapaciteta
Rasprema
Odravanje,popravci ,rekonstrukcije
PROSJEAN VIJEK
BRODA
dob
STVARNA
PRODUKTIVNOST
BRODA
brzina
propulzija
plovidba
30
700 miljuna
DWT
18000
miljardi tm
1970 1973/74
1979 1980
1983
Svjetska trgovaka
mornarica
Prekomorska
trgovina
Udjeli:
1970
1976
1982
1987
TANKERI
38%
45%
39%
32%
BULKERI
20%
25%
28%
32%
OSTALO
42%
30%
33%
36%
Bulkeri
9.7%
3.4%
1.9%
Ostalo
3.5%
3.2%
0.9%
31
1970
1971
1972
1973
1974
1975
1976
1977
1980
1981
1982
1983
1984
1985
1986
1987
TANKERI
BRT
DWT
86.1
145.5
96.1
189.4
105.1 188.4
115.4 209.7
129.5 238.4
150.1 281.6
168
320
174
335
175.0 339.8
171.7 335.5
166.8 325.2
157.3 306.2
147.5 325.3
138.4 306.1
128.4 247.5
127.7 245.5
BULKERI
BRT
DWT
46.7
76.3
53.7
89.0
63.5
106,9
72.6
123.3
79.4
135.6
85.5
146.8
92
158
101
174
109.6 191.0
113.1 199.5
119.3 211.2
124.4 220.6
128.3 228.4
134.0 237.3
132.4 235.2
131.0 231.8
OSTALI
BRT
DWT
94.7
114.0
97.3
117.3
99.7
118.7
101.9 119.5
102.4 120.0
106.6 125.0
112
130
118
138
135.3 160.1
136.0 162.2
138.6 165.6
140.6 167.8
142.9 168.1
143.9 168.0
143.6 164.9
144.8 163.5
OSTALI
10.9
11.3
11.6
11.6
11.8
12.3
Zemlje
OECD-a
Zemlje
otvoreno
g registra
Zemlje
biveg
Istonog
Bloka
Zemlje u
razvoju s
trinom
privredo
m
Ostale
zemlje
Ukupno
1975 godina
1983 godina
1984 godina
1985 godina
1986 godina
Miljuna
BRT
198.7
42.8
Miljuna
BRT
159.0
45.1
Miljuna
BRT
178.2
47.0
Miljuna
BRT
188.9
58.1
Miljuna
BRT
198.7
83.0
24.3
107.0
25.3
109.8
26.2
111.6
26.8
111.2
27.5
25.4
7.4
33.7
8.0
33.5
8.0
34.2
8.2
34.9
8.6
29.0
8.5
70.2
16.6
73.1
17.5
77.1
18.5
82.4
20.4
6.0
1.7
13.0
3.1
13.4
3.2
15.2
3.7
17.4
4.3
342.1
100.0
422.6
100.0
418.7
100.0
416.3
100.0
404.9
100.0
39.3
32
1995 godina
BROJ
BRODOVA
1722
4068
2973
1796
5268
1151
1147
MILJUNI DWT
110
70
60
53
29
26
19
1287
741
778
16
16
16
MILJUNI DWT
PANAMA
LIBERIJA
GRKA
CIPAR
BAHAMI
NORVEKA
MALTA
BROJ
BRODOVA
4389
1664
1268
1620
1108
633
1099
JAPAN
KINA
SINGAPUR
2048
2031
339
25
25
21
110
98
52
40
37
30
30
Broj brodova
323
300
274
GT
2.837.709
2.485.968
2.436.753
DWT
4.389.206
3.776.439
3.594.648
33
34
35
36
B r u to d r u s tv e n i p r o iz v o d
p r o je k t i s t e d n je e n e r g i je
p o t r o s n ja p r i m je n e
e n e r g i je
k o e f i c i je n t e la s t i c n o s t i
e n e r g i je
a lt e n a t i v n a
e n e r g i ja
s i t u a c i ja s n a f t o m
e n e r g e ts k a
b i la n c a p o
iz v o rim a
e n e r g i je
p r e d v i d a n ja o
p r o i z v o d n ji n a f t e
p r o i z v o d n ja n a f t e
p o t r o s n ja
n a fte p o
r e g i ja m a
z a p re k e d o d a tn o j
p r o z v o d n ji n a ft e
o d n o s iz v o z /
u v o z n a fte
tr g o v in a n a fte
( p o to n a m a )
p r o g r a m i z g r a d n je
r a f i n e r i ja
n a ftn i p ro i z v o d i
p r o i z v o d n ja i p r o m e t
u t j e c a j s u e s k o g k a n a la
p ro m e t s iro v e
n a fte
p r e k o m o r s k i p r o m e t n a fte u
t o n a m a i m i lja m a
u t je c a j c je v o v o d a
p la n r a z v o ja l u k a
a n a l i z a v e li c i n e t a n k e r a
p r e k o m o r s k i p r o m e t n a fte p o
v e li c i n i b r o d o v a ( n a b a z i t o n a
i t o n a - m i lja
p r i je v o z n i t r o s k o v i
p la i r a n a b r z i n a
b ro d o va u
g r a d n ji
a n a li z a p u t o v a n ja
b ro d o va s
o d r e d i s te m
u Japanu
p r o m e t n a ftn ih
p ro iz v o d a
p r o iz v o d n o s t ta n k e rs k e
f lo t e
p o t r a z i v a n ja z a t a k e r s k o m
f lo t o m p o v e li c i n i b r o d o v a
p o s t o je c a f lo t a
k a s i r a n je i g u b i tc i
p r o c je n a n o v o g r a d n j i
p o v e li c i n i i p o g o d i n a m a
k n ji g a n a r u d z b i
37
B ru to d ru s tv e n i p ro iz v o d
z e lje z n a ru d a (o d n o s p o n u d e i
p o tra z n je
p ro iz v o d n ja c e lik a
p o tro s n ja m e ta lu r s k o g u g lje n a
p o tro s n ja p rim a rn e
e n e rg i je
p o tro s n ja e n e rg e ts k o g u g lje n a
u g lje n (o d n o s p o n u d e
i p o tra z n je )
o b u ja m p ro m e ta
b o k s ita ,g li n ic e i
fo s fa ta
p r e k o m o rs k a ro b n a r a z m je n a p o
o b u jm u g la v n ih ra s u tih te re ta
o b u ja m p ro m e ta
z ita ric a
p re k o m o rs k a ro b n a ra z m je n a
o s ta lih s u h ih te re ta ,u k lju c u ju c i
i o s ta le ra s u te te re te ( tk z m in o r
b u lk te re te )
p re k o m o rs k a ro b n a
r a z m je n a p o o b u jm u
te re ta p re v e z e n ih
b u lk -c a r rie ri m a
p la n ra z v o ja lu k e
s u d je lo v a n je u p ri je v o z u b u lk c a rrie ra i d ru g ih b ro d o v a z a
p rije v o z r a s u tih i d ru g ih s u h i h
te re ta (p o vrs ta m a te re ta )
p re k o m o rs k a ro b n a
ra z m je n a p o o b u jm u
te re ta p re v e z e n ih i d ru g i h
b ro d o v a z a s u h e te re te
a n a liz a v e li c in e
B -C p o v rs ta m a
te re ta
p rije v o z n i tro s k o v i
p la n ira n a b r z in a
b ro d o v a u g ra d n ji
p ro izv o d o s t flo te B -C i d ru g ih b ro d o v a
z a s u h e te re te p o
a n a liz a p u to v a n ja
p o tra z n ja z a B /C
( p o v e lic in i b ro d a )
p o tra z n ja z a d ru g i m b ro d o v im a
z a s u h e te re te
p o s to je c a flo ta
r e z a n je b ro d o v a
p ro c je n a n o v o g ra d n je B /C i
d ru g ih b ro d o v a z a s u h e te re te
k n jig a n a ru d z b i
38
vrijeme
ciklusa
KONJUKTURA
39
POLET
ILI
PROSPERITET
RECESIJA
DNO (DEPRESIJA)
Razliite irine
40
Razliite amplitude
TRANSLATORNO GIBANJE
41
CIKLIKE FLUKTUACIJE
Ciklike promjene su promjene koje se vezuju uz ciklike fluktuacije koje se javljaju
na tritima.
Imamo kratkorone,srednjorone i dugorone cikluse.Ti se ciklusi razlikuju od
sporadinih i sezonskih fluktuacija
42
43
Ako kaemo da brod prosjeno traje 15 godina,bitno je utvrditi dvije uzlazne faze i
jednu silaznu fazu.
Najbolje bi bilo da se ulazna putanja ulaznog vala javi u vrijeme trajanja 2 vrha ili 2
vala a jo bolje u 3.
Srednjeroni ciklusi najvie djeluju na smanjivanje,odnosno poveanje brodskog
prostora.
Izmeu faze ekspanzije i recesije je stagnacija tj tranzicija.Dolazi do smanjivanja
vozarina.
U tranzicijskom razdoblju (tranzicijsko razdoblje predstavlja prijelaz od stagnacije
prema ekspanziji i obrnuto) u prijelazu od ekspanzije do stagnacije dolazi do
smanjivanja odnosno ograniavanja vozarina,opadaju cijene brodova,brodogradilita
ostaju bez zaposlenja,neka se zatvaraju a neka fiziki nestaju,brodovi idu u
raspremu ili u rezalite.
Imamo i pojavu pekulanata.pekulant je onaj koji predvidi krizu i proda brod jo po
visokoj cijeni
10 godina
DUGORONI CIKLUSI
Dugoroni privredni ciklusi ponavljaju se u pedesetogodinjem razdoblju a dobili su
ime po Kondratieffu (rus),koji se posebno bavio njihovom obradom i definiranjem
Dugoroni ciklusi dugo su bili u teoriji zapostavljeni.
Po njemu dugoroni ciklus ukljuuje 3 glavne faze:
Ekspanizija (prosperitet)-trajanje 20 godina
Vrh (boom)-trajanje-10 godina
Recesija (depresija)-trajanje 20 godina
Ekspanzija (prosperitet)- zasniva se na:
lagan porast cijena, (blaga tendencija rasta)
blag pad kamata,(sporo opadanje kamatnih stopa)
poveanje nominanih plaa,
poveanje vanjskotrgovinske razmjene
ubrzani rast proizvodnje i potronje energije i sirovina naroito rudaa.
U pomorskim prijevozima se manifestira poveanjem potranja za
prijevozom,prijevozni kapaciteti brodarstva rastu ali na ogranien nain u odnosu
na postojeu tonau.
Dugoroni ciklusi koji su vezani za osnovna trina kretanja cijele svjetske privrede i
razmjenu dobara,moraju se odraziti i na trite morskog brodarstva
44
45
STAGNACIJA
20 GODINA
PAD
10 GODINA
46
PREMIUM
FREIGHT RATE
Svi voze pri
maksimalnoj
brzini,uzimaju se
brodovi iz raspreme
i ide se u narudbu
novih brodova
Nemogue je
poveati ponudu
COST/FREIGHT
LOW FREIGHT
RATE
Male vozarine-slabiji
brodovi idu u raspremu
HIGH FREIGHT
RATE
Svi su brodovi u
eksplataciji i
plove punom
brzinom
F3
F2
F1
DEMAND-POTRANJA
SUPLLY-PONUDA
D3
D2
190
D1
180
170
S1
S2
S3
160
150
140
130
120
110
100
47
ISPORUKA
NOVIH
BRODOVA
TRGOVAKA
MORNARICA
SVJETSKI
PREKOMORSKI
ROBNI PROMET
1970
71
72
73
74
75
76
77
78
79
80
81
82
48
Strukturalne promjene mogu se definirati kao jedan od velikih uzroka dogaaja koje
tumaimo kao ciklike a posebno ako je dug rok onda govorimo o strukturalnim
krizama
Treba dodati da se svijet (gledajui globalno) pripremio i uvodio instrumente koji
mogu pomoi u svladavanju negativnih posljedica ciklikih promjena.
Financijske krize imaju negativan uinak (npr velika kriza je imala odmah veliki odraz
na financijsko trite i burzu kapitala,kriza 1973 godine nije dovela do trenutog
sloma nijedne burze ve se to dogodilo kasnije.)
To se definira instrumentima anticiklikog djelovanja koji ublaavaju krize u
pojedinim sektorima gospodarstva.
Cikliki dogaaji imaju veliki utjecaj na brodarstvo,ali postoje razlike izmeu
globalnih kriza u svijetu u jednom vremenu i onih u dananjem vremenu.
Michael Hompton (analitiar) je 1986 godine prikazao cikluse u brodarstvu.Uzeo je
dugoroni ciklus od oko 20 godina.Svjetska proizvodnja raste ali vozarine ne rastu
(poetna toka),svi poinju razmiljati o investicijama,raste cijena rabljenih
brodova,raste cijena i vozarina.Od dola vala pa do vrha je 3 do 4 godine
Prikaz ciklinih promjena u brodarstvu
1947-1956 -je razdoblje prosperiteta (vie vrhova i depresija ali su vrhovi imali vei
uinak) ,visoke vozarine
19481950 -na tritu brodskog prostora opaa se odreeno smanjenje potranje za
pomorsko prijevoznim uslugama (ovo se tumai kao prva depresija na tritu
brodskog prostora od II svjetskog rata.
1950-1952 - Korejska konjuktura-Korejski rat 1950 godine prekinuo je depresiju i
izazvao odreenu konjukturu koja je trajala do 1952 godine
1952-1954-depresija,niske vozarine, posljedica smanjenja potranje za
prekomorskim prijevozom nakon zaustavljanja korejskog rata,ova kriza nazvana je
korejska depresija
1954-1956 -konjukturno razdoblje na tritu brodskog prostora,koje kulminira 1956
(vrh)
1957 1966 -je razdoblje depresije, male vozarine,posljedica takvog trinog
kretanja vezane su za zatvaranje Sueskog kanala ime je produen put izmeu
Europe i Azije.U tom razdoblju zabiljeen je konjukturni uzlet 1963-1965 godine
1967 1974 -je razdoblje tri velika vrha (buma) 1970,1972 i 1974 godine
1975 1978 -je depresivno razdoblje
1979-1981 -kratko konjukturno razdoblje (u periodu od 1980/81 je bio bum ali je bio
kratkotrajan i nije mogao neutralizirati negativne uinke.)
1982-1986 -depresivno razdoblje
1987-1988 -konjukturno razdoblje,vozarine se poinju ponovno dizati.
Vojno-politiki dogaaji koji su imali utjecaja na konjukturne i depresivne
cikluse.
1950 je poeo korejski rat
1956 je zatvoren sueski kanal
1958 je otvoren sueski kanal
1967 je zatvoren sueski kanal
1973 je naftna kriza (4x poskupljenje)
1975 je otvoren sueski kanal
1978 Iranske redukcije
1982 Irako-Iranski rat
PROCJENE CIKLUSA PROTUMAENIH 1986 I NJIHOVE VERZIJE 1996 GODINE
49
BUILD UP PHASE
8-12 godina
Ohrabruju se
brodovlasnici,bro
dogradilita i
banke
Poveavaju se
kapaciteti
CORRECTION PHASE
8-12 godina Otkazuju se ugovori o
gradnji brodova,brodovi idu u
raspremu i rezalite.
Banke i ne pomiljaju na investicije
BULKERS
1985-1994
predstavlja
kratkotrajno stanje
na tankerskom tritu
TANKERS
Glavnina tankerske tonae graena je 1973 godine.to predstavlja prilino staro
brodovlje koje treba zamjeniti novim.Oporavak je zapoeo ranije u prijevozu nafte
nego u prijevozu suhih tereta i to upravo zbog navedene vee starosti tonae od
tonae suhih tereta.
Tankersko brodarstvo tei zamjeni a tonaa suhih tereta ne toliko.
Perspektiva je da je nepovoljno razdoblje pri kraju.
50
(tei je sluaj kada su brodovi nakrcani nego kada su prazni,jer nakon naplate
dangube odlaze)
Sluajevi:
Tzv Haumpton Road Festival-veliki broj brodova je ekao na ukrcaj ugljena
Kod linijskog brodarstva je sluaj tzvJeddah Races-iskrcavanje na
pontonima i barama.
Sluaj Blokade Lagosa (Nigerija) -kod cementa
VOZARINSKI INDEKS
Vrijednosna procjena i prikazivanje stanja na vozarinskim tritima obavlja se putem vozarinskih indeksa.
Formula
q
q
Pi
P0
qo=je ponderirana vrijednost (tj.vagana vrijednost).Svima nismo dali isti znaaj (regresija)
To rade poznati instituti
Teorija vozarinskih indeksa temelji se na teoriji indeksnih brojeva-Osnove su
razliite.
Poetna osnova je odnos cijene robe ili usluge u odreenom vremenu i cijene robe ili
usluge u baznom razdoblju.(i pomonoeni sa 100)
Vozarinski indeksi esto su se formirali na osnovi razliitih metodologija.
Tankerski vozarinski indeks-osnova MOT i ATRS
Vozarinski indeksi ne pokazuju indeks vozarinskog stava ve indikaciju kako se
vozarine kreu (tj.trend).Uz indeks idu i panderi
Poznavanjem indeksa,mogue je doi do pripadajueg vozarinskog stava (na
tramperskom tritu vozarinski indeks se vee na ugovor o pomorskom prijevozu:trip
charter,V/C ili T/C.
S vremena na vrijeme indeksi se revidiraju i uzimaju se novi (od bazne godine)
Indeksi se mogu revidirati tako da se uzmu razne rute, drugi plovidbeni pravci i vrste
brodova
Najpoznatiji vozarinski indeksi su:
Postoji norveki,britanski indeks,njemaki indeks,ameriki indeks,world wide
indeks,BFI (Baltic Freight index-na temelju headginga).
Norveki shipping News Indeks pokriva tankere,bulkere,trampere,podjele po
veliinama i vrstama tereta,najpoznatiji tereti,najpoznatije rute.Vozarine za T/C i
ostale oblike.
Njemaki freight indeks je potpuniji (Bremen) i pokriva suhe i tekue terete,veliine
brodova,razliite vrste ugovora
BFI (rauna se od 1975 godine)za razdoblje od 2 godina izuzetno dobro prati sva
dogaanja u brodarstvu,radi se na temelju panderiranja pojedinih prijevoza ali
iskljuivo suhih tereta.
51
ALM
ALM
forecast
Average Laden Milerage
Milreage
3000
2500
BFI
Baltic
freight
Index
2000
1500
1000
1987
1999
1990
1995
1996
52
50000
40000
30000
20000
10000
1987
88
90
92
94
Bez obzira na trajanje ugovora,relativno siguran trend rasta u odnosu na cijene koje
bi zadovoljile brodara
Za tankere su stupile na snagu odredbe za sprijeavanje zagaivanja okolia
Najznaajnija je OBA 90 kojim se Amerika potrudila zatiti svoje vode od bilo kakvog
zagaivanja (DOUBLE SKIN,ECO - SHIPS,MIDDECK TANKERS)
Linijski prijevoz za jedinne prijevoze (velike,vree,palete,bare,kontejneri (najee
kontejnerski tereti),te razni tereti) koji se prevoze kontejnerskim brodovima.
To brodarstvo u ovim godinama takoer ima odreene specifinosti vezane za
ekonmiku.
Poslovanje cvjeta,poveava se promet,potranja raste,raste i ponuda.
No meutim bez obzira o postignutim rekordinim prevezenim koliinama
tereta,posljednjih godina vozarine su imale trend opadanja
Ovaj zabrinjavajui fenomen toliko se proirio na tritu kontejnerskog prijevoza da
se postavlja pitanje da li e vozarine zabiljeiti vei rast
Kontejnerizirano je do 95% linjskog tereta.
Promet se odvija na jednom pravcu (istok-zapad i obrnuto).
Glavno podruje kontejnerskog prometa je ono podruje koje povezuje Daleki IstokSjeverna Amerika-Europa.
Tu se javljaju kombinirani brodovi (brodovi za prijevoz kontejnera-RO RO brodovi i
brodovi za prijevoz rasutog tereta-posebno u Sjevernoj Americi)
Nisu svi linjski tereti visoko vrijedna roba (npr razni otpaci pa do sijena).
esto puta je sluaj da nema robe za kontejnerski brod u oba pravca plovidbe.
Linijske tarife odreivale su razne vrste vozarinskih stavova,za razne robe,pravce i
luke iskrcaja.
U kontejnerskom prijevozu sve vie prevladava ideja da se koriste jedinstvene tarife
za kontejnere bez obzira to se u njima prevozi. (FAK-Freight all kinds).
Jo se vie nastoje ograniiti mogui sukobi u pogledu ogranienih
tarifa,odreivanjem vozarine po podruijima.
Radi se o tzv. Sporazumima,primjerice;
TAA Trans Atlantic Agreement
TACA-Trans Atlantic Conference Agreement (1995)-izazvao je buru negodovanja jer je
zadirao u slobodu trgovine i konkurencije.
53
54
55
56
Tankersko brodarstvo
-OPA 90 novi standardi u brodogradnji
57
Brodovi
1.Double skin cijena 110.000.000 $,otplata 15 godina,10 % profita,10% trokovi
kapitala,RFR 48.883$ na dan,operativni troak 10.000$ na dan.
VLCC brodovi graeni 92,93 godine nee se nikad otplatiti
2. Tanker cijene 74.000.000 $,RFR 38.250.$ na dan,operativni troak 10.000 $na
dan
3. Brod za kombinirani teret,cijena 38.500.000$,RFR 23.500 $ na dan,operativni
troak 10.000 $ na dan
4.Rabljeni brod star 15 godina,plaen 5.000.000. $,rok vraanja kredita 5
godina,RFR 22.795 $ ma dan a operativni trokovi 14.000 $ na dan
Putniko brodarstvo
-Veliki boom imamo kod krunih putovanja (1996 godina) dok su ostale
grane u krizi.
-Njemaka brodogradilita rade brodove za njemake brodare
-300.000 njemaca u 1996 godini potroilo je vie od 1.000.000.000 DEM.
(Svaki njemac u prosjeku potroi oko 3333 DM)
58
59
1977
7613
10852
1978
4566
6655
1980
2234
2990
1981
3518
4138
1983
3726
4496
1985
2422
2958
1986
1662
2059
12270
1727
421
27531
6991
2056
293
18194
6616
1554
149
13101
9329
1372
223
16931
8209
1554
304
15911
12123
1491
259
18156
11820
1379
233
16844
60
1977
1978
1980
1981
1983
1985
1986
1107
1595
778
1813
1020
440
845
338
821
1133
283
376
248
395
427
502
703
271
780
213
308
798
256
501
497
200
562
88
551
172
158
515
39
167
99
7613
4566
2334
3518
3726
2432
1662
361
567
2311
10.852
357
325
1407
6655
200
268
348
2990
217
310
453
4138
260
182
328
4496
213
122
201
2958
231
85
81
2059
11.708
562
12.270
6307
604
6911
6094
522
6616
8400
929
9329
6670
1539
8206
9503
2620
12123
8178
3642
11820
1727
2056
1554
1372
1534
1491
1379
380
421
1021
296
442
293
1033
405
729
149
555
240
716
223
360
311
259
304
381
345
581
259
180
278
430
233
223
781
2682
27.531
2572
18.194
1991
13.101
8082
16.931
1652
15.911
1584
18.156
1591
16.844
EEZ
Francuska
Z.Njemaka
Italija
panjolska
Velika
Britanija
Ostali
Ukupno
Skandinavija
Finska
Norveka
vedska
Ukupno
AWES
Daleki istok
Japan
Koreja
Ukupno
Istoni blok
(Kina)
Ukupno
Ostale
zemlje
Brazil
Hrvatska
SAD
Taiwan
Ostali
Ukupno
Ukupno
svijet
Francuska
Njemaka
Italija
panjolska
Velika
Britanija
Belgija
Danska
vedska
Norveka
1988
72
813
145
162
60
1990
60
856
372
363
131
1992
116
904
392
479
152
1994
120
1007
514
202
226
1995
253
1100
378
237
126
55
377
28
53
58
395
29
90
108
600
23
169
40
495
148
10
1005
29
141
61
Finska
Hrvatska
Poljska
Japan
J.Koreja
Brazil
SAD
Ostali
Ukupno
svijet
167
310
275
4040
3175
25
11
142
10.909
247
282
104
6824
3460
256
15
2017
15.885
196
232
341
7852
4767
286
54
2275
18.633
91
192
514
8560
4091
294
46
2308
18.845
316
87
521
9234
6153
165
51
2285
22.236
30000
25000
20000
UKUPNA SVJETSKA
BRODOGRADNJA
15000
10000
5000
0
1977 1978 1980 1981 1983 1985 1986 1988 1990 1992 1994 1995
62
CIKLUSI U BRODOGRADNJI
VRH CIKLUSA
GODINA
Mil.
1901
BRT
1906
35
1913
1919
1924
1930
8
1938
1943
1958
3
1875
1981
VRNA
PROIZVODNJA
(000 brt)
2617
2919
3332
7144
2193
2889
3023
13880
9269
35897
16900
TRAJANJE CIKLUSA
OD VRHA DO VRHA
(godina)
5
7
6
6
5
6
8
5
15
17
6
SMANJENJE OD
VRHA DO DNA
(%)
24
44
64
78
24
84
42
85
10
60
-
63
Ratna
proizvodnja
Depresija 19581963
Prvo
zatvaranje
Sueskog
kanala
Kriza 30-ih
1895
1915
1935
1950
1965
1985
64
10
0
65
1970
1974
1986
66
POTRANJA
2000
1
2
1500
EKVILIBRIJ
CIJENE
1000
PONUDA
3
500
67
10
15
20
68
1500
500
P1
P2
S1
S2
0
5
10
Q1
Q2
U prasksi se
mijenjaju
kapaciteti
ponude,pa tako za svaku razinu brodograevnih kapaciteta imamo razliitu funkciju
ponude
1500
P1
P2
500
10
Q1 Q2
Kad bi se
osigurala stabilna
69
2.Trina oekivanja
Trina oekivanja su oekivanja kakve e biti vozarine nakon isporuke broda i
barem u prvim godinama njegove eksplatacije.
Ovaj faktor je ak znaajniji jer se radi o dugoronom periodu
Istraivanje vozarinskih trita i projekcija pomae u ocjenjivanju oekivanih prilika,
a ujedno se dri da su po vanosti odmah nakon uloge koju imaju vozarine
3.Mogunost kreditiranje-vaan utjecaj ima mogunost kreditiranja.
Mogunost kreditiranja otklanja ogranienje brodara a trite iri u globalne okvire.
Za odreeno stanje vozarina, budueg oekivanja trita i vladajueg financijskog
reima vri definiciju funkcije potranje za novogradnjom.
U praksi je vrlo teko odrediti kvantum i cijenu za koju se brodovi mogu prodati.
(Vrlo je teko kvantificirati potranju)
Krajnje toke odnosno ogranienja su:Visoka cijena brodova-zasienost trita zbog
jeftinih brodova
4.Ukupni brodograevniu proizvodni kapaciteti
Koliko je mogue proizvesti brodova i uz koje rezultate, to odreuje i raznolikost
ponude, jer u praksi na formiranje ukupne ponude iskazane kroz kapacitet i
mogunost proizvodnje ne utjeu samo brodograevni kapaciteti iskazani kroz
tehniku opremljenost, ve ovise i o radnoj snazi i proizvodnosti.te radne snage.
Kapacitet se u praksi iskazuje na temelju tehnikog kapaciteta
Ukupnost brodograevnih kapaciteta teoretski limitira ponudu
Ponuda zapravo ovisi o mogunosti proizvodnje brodova s obzirom na:
-opremljenost brodogradilita
-osposobljenost radnika
-organizacija i mogunost nabave financijskih sredstava
70
-cijena broda mora minimalno pokriti cijenu materijala i radne snage (izjedanje
vlastite supstance ali ispod toga nikako).U naelu treba vratiti i uloeni kapital
proizvodnosti.
Fleksibilnost je ograniena obvezama prema zaposlenima (izraenija je u
rezalitima-seljenje na istok)
Kako zaposliti radnike u doba krize?.Tei se diverzifikaciji proizvodnje
(Kawasaki,Hundai)
5.Jedinini trokovi brodograevne proizvodnje
Jedinini trokovi su pod utjecajem: troka radne snage i njene proizvodnosti,troka
materijala,teajnih razlika u valuti (fluktuacija na deviznom tritu) u kojoj
naplaujemo i u onoj u kojoj plaamo svojim dobavljaima.
6.Proizvodnja novih brodova uz subvencije
Bitni utjecaj e imati i izdanost dravne pomoi,naroito subvencija
(nekad oko 50%, esto 20% a danas max 9 % a tendencija je ukidanja ).
Brodogradnja mora voditi rauna da trokovi budu pokriveni cijenom,
Kada cijene rastu ponuda brodova e rasti do maksimalnog kapaciteta, a daljnje
poveanje je mogue jedino uz vie trokove (plaanjem prekovremenog rada, to je
jako skupo.)
Krajnje toke:Cijene uz koje se oekuje odreeni povrat kapitala (eventualno se
odriemo povrata kapitala),ukupni kapaciteti su uveani za dodatnu proizvodnju do
koje bi doli uz poveanje trokova.
Pretpostavke su relativno fiksni trokovi i poznate subvencije
71
1994
Broj
6
M.dwt
0,14
Ukupno
Broj
101
M.dwt
2,07
0,11
74
3,00
12
0,83
76
5,19
0,08
0,28
22
3,16
0,32
11
2,16
0,32
11
2,16
32
3,11
1
305
0,23
19,20
72
PORAST %
1991
100-120
18-33
75-80
14-25
45-47,5
10-12
37-40
25-30
8-9
20-25
195-200
70-75
29-30
25-27
43-45
28-30
25-30
14-18
25-27
35-39
23-24
33-34
17-18
44-48
27-30
20
80-85
40-50
12,5-15
21-23
33-43
47-58
32-35
27-28
73
74
TANKERI
KOMBINIRANI
BRODOVI
BULK CARRIERI
OSTALI BRODOVI
UKUPNO
NOVOGRADNJA
(u miljunima dwt)
CIJENA DWT $
(iz 1989) u $
180
20
408
500
POTREBNE
INVESTICIJE U
MILJARDAMA
DOLARA.
73.5
10.0
100
55
355
497
1500
607 (prosjeno)
49.7
82.5
215.7
75
Do 1989 godine postoji odreeni viak sredstava izmeu cash flowa i investicija (ali
kamate tu nisu uraunate).Meutim taj viak je mali za daljnje investicije.
1989 godine dolazi do naglog porasta gradnje (nagli je porast gradnje tankera).
Predvia se da e se ti brodovi otplatiti iz poveanja vozarina u budunosti.
Iz trinih projekcija (trade projection) vidljiv je trend rasta u teretima
Ako vidimo prihode od VLCC (prema projakciji) vidljiva je depresija jer e u tim
godinama biti viak tonae
Tankera u 1999 godini biti e 76.000.000. tona starih izmeu 23-26 godina (veliko
kasiranje).Oekuje se 21.000.000 tona nove tonae.
Tankeri jo uvijek loe posluju,produkti jo gore.
Nema podjele prema vrstama brodova ali postoji vei interes za brodove koje treba
krae rezati a imaju vie metala (tankeri).-suprotno od putnikih imaju puno
negorivih materijala koji se ne mogu zapaliti.Brodove za suhe terete je tee rezati
nego tankere.
Prilikom kupnje dolazi do pregleda kao i kod isporuke.
Dobar dio opreme se moe koristiti u tehnologiji rezanja,postupak je
jednostavan.Prvo se uklanja oprema,zatim dijelovi koji nemaju najue veze s koritom
broda (jarboli,teretni ureaji,dijelovi nadgraa),pojedini dijelovi palubne otplate jer
se dobar dio tog elika moe ponovno valjanjanjem na vrue dobiti ponajvie
materijala za izvlaenje betonskog eljeza za graevinsku djelatnost
76
Daleki
istok i
Indijski
potkontInent
Juna
Europa
Taiwan
Kina
Juna
Koreja
Pakistan
Banglade
Indija
Godina
1985
36600
1101
17592
6086
5461
1887
1517
1072
1980
1983
1984
1985
Daleki istok
213
124
135
116
Juna Evropa
127
48
78
77
77
1986
1987
1988
134
170
230
77
131
156
9.1.1997
Tankeri 10.000-40.000 ldt.
Brodovi za suhe terete 2.000-2.500 ldt
Pakistan
160-165
145-155
Indija
170-175
145-155
Kina
170-178
160-170
78
79
2.
3.
4.
5.
6.
7.
80
81
82
BOOM
16.000.000$
60%
6.400.000 $
1.6289
10.300.000
$
+60%
16.400.000
103%
DEPRESIJA
16.000.000 $
60%
6.400.000$
1.6289
10.300.000 $
10.3
10.3
-60%
4.100.000
25%
83
84
85
IV/75
VII/80
XI-XII/80
IV/82
XI-XII/82
I/84
8%
20%
10%
18%
10%
14 %
86
X/85
IV/89
I/91
X/92
VII/94
6%
11%
6%
4%
6%
godine
godine
godine
godine
87
200
5
1970
1972
1974
1976
1978
1980
Cijene goriva
razlikuju se po pojedinim podruijima u svijetu.Prosjena cijena IFO-a je 90-100 $/t dok je
MDO 150-200 $/T,uz dokove do 300 $/t
Cijene goriva u nekim lukama svijeta $/tona (sredinom 1996 godine)
380 cs
180 cs
MDO
88
Roterdam
Hamburg
Augusta (Sicilija)
Malta (off-shore)
Piraeus
Giblatar
Istanbul
Gibraltar
Las Palmas-Tenerife
St.Petersburg
Dubai
Singapore
Hong Kong
Japan
Korea
Durban
Venezuela
Sydney
New York
Philadelphia
New Orleans
LA
Vancuver
Panama
96,00
105,00
100,00
115,00
104,00
113,00
122,00
113,00
109,00
90,00
95,00
108,00
130,00
105,00
111,00
114,00
122,00
98,00
97,00
125,00
148,00
102,00
112,00
108,00
121,00
118,00
123,00
125,00
121,00
116,00
116,00
97,00
97,00
115,00
135,00
110,00
97,00
115,00
104,00
120,00
127,00
101,00
105,00
138,00
139,00
187,00
206,00
209,00
216,00
205,00
228,00
200,00
228,00
218,00
230,00
211,00
187,00
198,00
288,00
245,00
231,00
236,00
260,00
235,00
235,00
209,00
215,00
253,00
244,00
1 barel=159 litara
Tei se shemi uspostave fiksnih cijena goriva, trokovi goriva iznose i do 70 %
ukupnih trokova, postoje dvojbe i ozbiljne kritike ako pri fiksnim cijenama za jednu
godinu doe do krize.
Bunker postoji u lukama i sidritima gdje se uvijek moe dobiti ako se pravodobno
narui i uredno plati
Sekundarno gorivo se uvijek moe dobiti u bilo kojoj luci (limitirajui kapaciteti)
Opskrbljivai su velike naftne kompanije i manji opskrbljivai koji su zapravo
posrednici (to nisu brokeri,nego trgovake kue koje rade u svoje ime i za svoj raun)
Postoje i brokeri koji za brodove trae najbolje opcije
89
U tom vremenu se predvialo ako cijena sirove nafta bude dosegla 10$ po barelu da
bi tada najvei dio prometa odnosno potranje za ugljenom otpao.
Za cijenu od 15$ po barelu raunalo se da bi ugljen konkurirao nafti
Za cijenu od 20$ po barelu svak bi zadrava svoje pozicije
Ako bi se cijena spustila ispod 10$ po barelu nee se zatvoriti izvorita (platforme)
jer je isplativije raditi s gubitkom od 1 do 2 $ po barelu nego zaustaviti proizvodnju.
Tek kad bi cijena pala na 3$ po barelu morale bi se zatvarati platforme
24.sijenja 1998 godine 13.73 $/barelu
1997 godine 18.86 $/barelu
1996 godine 20.29 $/barelu (1 tona=127 $)
Danas se cijene kreu od 13 do 14 $ po barelu.Ako cijena padne ispod 10$ nee se
zaustaviti proizvodnja jer bi trokovi ponovnog pokretanja proizvodnje bili vei od
gubitaka.
Pretpostavlja se da e poveanom proizvodnjom nadoknaditi gubitke koji su nastali
smanjivanjem cijene u periodu od 1998 do 1999 godine a ta poveana proizvodnja
bi trebala biti 27,5 miljuna barela na dan.
Kako e se stvari odvijati na tritu goriva ovisiti e o cijeni sirove nafte,zatim o
potroku na koji se rauna.
Brojni utjecaji izvan gospodarstva mogu imati utjecaj na cijenu
(ratovi,sabotae,blokade,politike prilike i sl.)
Najeftinije FO je u Arapskom zaljevu,i najskuplje MDO u Arapskom zaljevu
Projekcija Japanaca iz 1987 godine:Nema svjetskog oporavka bez jakog dolara,skupe
sirove nafte.(70$ po barelu)
Region
North West Europe
d Rotterdam
d Antwerp
d Hamburg
d Great Belt
d St Petersburg
d Le Havre
d Thames
Mediterranean
d Gibraltar
d Piraeus
w Augusta
d Malta
Bunker Prices
Information supplied by Mobil Marine Fuels.
Tel: +44 171 412 2989
Listed in $ as at 23rd February 1999
380 CST
180 CST
MDO
MGO
57.00
60.00
59.00
61.00
59.00
72.00
77.00
60.00
63.00
63.00
66.00
62.00
116.00
80.00
91.00
91.00
92.00
97.00
107.00
n/a
103.00
102.00
102.00
102.00
109.00
115.00
116.00
114.00
60.00
61.00
66.00
60.00
64.00
64.00
70.00
65.00
119.00
n/a
n/a
n/a
125.00
100.00
112.00
115.00
90
w Fos
67.00
77.00
w Istanbul
77.00
81.00
Africa
w Las Palmas
n/a
67.00
w Algiers (pp)
106.50
117.00
x pipe Abidjan
98.00
94.00
w Durban
n/a
69.00
d Mombasa
n/a
84.00
Middle East
d Suez
58.00
62.00
d Jeddah (pp)
n/a
65.50
d Fujairah
53.00
58.50
d Ras Tanura / Dammam (pp)
n/a
59.50
Asia
d Singapore
68.50
72.00
d Hong Kong
67.00
70.00
d Tokyo Bay
78.00
82.00
d Pusan
60.50
63.00
d Kaohsiung (pp)
n/a
99.00
w Colombo (pp)
n/a
98.00
Australasia
d Melbourne
116.50
121.50
w Auckland
n/a
91.00
Americas
w Los Angeles
68.50
72.00
w Seattle
55.00
60.50
w Vancouver
68.00
73.00
w Houston / NOLA
51.00
56.00
w New York
53.00
57.00
w Panama
60.00
65.00
w Venezuela
49.50
52.75
d St Eustatius
68.50
73.00
d Rio de Janeiro
59.50
63.50
(d - delivered, w - ex-wharf, pp - posted price, r - refinery
n/a
104.00
108.00
109.00
n/a
n/a
n/a
126.00
152.50
108.00
128.50
139.00
136.00
162.50
n/a
n/a
125.00
n/a
135.00
116.50
127.00
116.50
145.00
106.50
160.00
136.00
n/a
290.00
n/a
118.00
215.00
146.00
153.00
300.00
226.00
n/a
232.50
163.00
145.00
135.00
152.50
111.00
130.00
147.00
131.00
152.50
n/a
only)
n/a
n/a
159.50
n/a
n/a
152.00
141.00
n/a
162.00
91
92
93
Problem nije uoen jer je vladao stav da e se brodari brzo vratiti pod nacionalne
zastave.
Iskrsnuo je jo jedan problem vezan za razvijene zemelje a to je da se sve manje
pomoraca iz tih zemalja upuuje na more.
Primjerice u tradicionalno pomorsko orjentiranoj GB 1975 godine trgovaka
mornarica je primila 235 kadeta dok je 1988 godine ukrcano svega 69 kadeta
Nije se pokrenula akcija od strane najrazvijenijih zemalja kako bi se osposobljavali
pomorci iz zemalja odakle dolaze (prvenstveno Daleki istok),Smatrali su da nije
potrebno ulagati u obrazovne centre jer je vladalo miljenje da e se sve vratiti na
staro,ali to nije sluaj.S obzirom da se radi o meunarodnom tritu rada oito je da
se u nekim podruijima tog trita moe pojaviti manjak radne snage dok se
istovremeno na drugom podruju moe pojaviti viak radne snage (to trite je vrlo
sloeno)
Nastaju velike fluktuacije zbog kratkog vijeka pomoraca
Ponuda pomoraca pod velikim je utjecajem lokalinih zakonodavstava i uope
sustava koji regulira ukrcanje pomoraca,tj mnoge zemlje ne dozvoljavaju ukrcaj
stranaca na svoje brodove.
Ponuda ovisi o visina plaa,statistikom prikazu i podacima.
Potranja je pod utjecajem efektivnih brodova u promatranom razdoblju,pod
utjecajem zakonodavstava zemalja iju zastavu brod vije,pod utjecajem politike
obrazovanja pomoraca za pojedine brodove.
Zakljuak:Da bi se to tonije sagledao problem ponude i potranje potrebno je poi
sa stajlalita da se radi o dugoronim potrebama i dugoronoj situaciji na tritu
radne snage,pri emu treba izbjegavati ocjenu o oporavku brodarstva s negativnog
aspekta (ne govoriti kako je loe i kako e tako biti u budunosti)
Ne moe se oekivati da e manjak pomoraca u kratkom vremenu biti podmiren
Standard je sve vei a ivot na brodovima sve usamljeniji pa ljudi u razvijenijim
zemljama biraju atraktivnija zanimanja.
Ship Menagement Companies su prve potakle taj problem i probudile interes kod
institucija koja se bave problemom pomorstva,prvenstveno BIMCO,ISF (Inst
Shipowing Fed.).Postavili su odreene zadatke i pokuali doi do odgovora.(dalje
nisu mogli ii jer nemaju statut)
94
16%
Bivi SSSR
13%
Kina
14%
Indija
7%
Arabija
8%
J.Azija
22%
Australija
1%
Afrika
3%
J.Amerika
7%
Sj.
Amerika
Japan
4%
5%
100%
shema
Europa
Bivi SSSR
Kina
Indija
Arabija
J.Azija
Australija
Afrika
J.Amerika
24%
12%
13%
4%
4%
8%
0,5%
7%
19%
4%
6%
100%
95
shema
Europa
Bivi SSSR
Kina
Indija
Arabija
J.Azija
Australija
Afrika
J.Amerika
Sj.Amerika
Potranja J.Amerike ukljuujui Panamu i druge zemlje otvorenog registra u Srednjoj
Americi iznosi 13%.Potranja Afrike ukjluujui Liberiju iznosi 5%
45% ine razvijene zemlje i zastave pogodnosti
Na osnovi dobivenih podataka i raunajui utjecaj eventualnog smanjenja potreba
za pomorcima na brodu,odlaskom pomoraca u druga zvanja pokuala su se dati
predvianja u budunosti.Vjeruje se da smanjivanje posade nee ii dalje,a drugo je
pitanje psihofizikih osobina ljudi (usamljenosti),uvjeti ivota na brodu
Drugo pitanje vezano za sastav je ono koje optereuje brodarstvo odavno.
Prosjeno barem 10% pomoraca godinje naputa to zvanje. (4 studenta na 1 brodu)
Od 1990 pa do 2000 godine brodarstvo se po broju brodova trebalo poveati za 33%
(tako se raunalo)
Uzimajui u obzir odlazak pomoraca (negdje i do 14%) u istom vremenu prema
raspoloivim podacima od 25 asnika samo se jedan asnik nalazi na dodatnom
osposobljavanju (4%).Vrlo se malo radilo na poboljanju osposobljenosti pomoraca
Bilo je samo 36.000 poetnika tj moglo bise oekivati da od njih bude 10 do 12.000
novoosposobljenih.Uzimajui u obzir poveanje broja brodova od 33% potranja za
asnicima je 95.000 godinje tj.svega 20% raunatog u 1990 godini.
Ako bi predvieni rast prepolovili potranja bi ipak rasla za 9%.
Teoretski gledano u 2000 godini postojala bi nepokrivena razlika od 400.000 asnika.
Kako je ve u 1990 manjak bio od 40.000 lako je shvatiti o kojem se problemu radi.
Moraju se to prije iskoristiti postojee obrazovne institucije kako bi se koliko-toliko
pokrila potranja za kadrovima a to znai dodatne investicije.Te investicije mogu
osigurati samo pomorske institucije i brodari.
96
97
Fearplays-Monthly Report
Uvodno daje opi prikaz i neke najinteresantnije dogaaje,svjetsko
gospodarstvo,industrijska proizvodnja,cijene sirove nafte (grafiki prikaz),kamatne
stope,odnosi valuta,cijena goriva,trite tankerskog brodarstva,trite vozarina
(grafiki prikaz) ,polovni tankeri (cijene),trite suhih tereta,trite vozarina bulk
tereta,cijene brodova,polovni bulkeri,trite generalnih tereta,(cijene
brodova,tweendecekrs,dry cargo)
Ro-ro market,gas market,freigt market,polovni gas carriers,cijene LPG
carriers,novogradnje,ugovori,rezanje,cijene brodova za rezanje.
SSB News
Tekui projekti (brodovi)
Perspektive trita-temeljene na dugoronim ciklusima i tkz strukturalnim
krizama.
Pomorski prijevoz sirove nafte od 1990 godine-predvia se rast
Pomorski prijevoz produkta nafte od 1990 godine-predvia se rast
Spot rate for clean carrier 30-40.000 dwt-oscilacije s trendom rasta (world
scale)
Cijene polovnih tankera (starih 5 godina) od 30.000 dwt s ukljuenom
inflacijom od 5 %-trend rasta 1000$ po dwt
Pomorski prijevoz suhog tereta;rude ugljena i ostali suhi tereti imaju trend
rasta a prijevoz ita stagnira
Time charter rate 30.000 dwt ima trend rasta a a polovne cijene za
Panamax tanker od 5 godina starosti rastu za 500$ po dwt
SSB News
The Shipping Markets;
potranja za prijevozom sirove nafte ima trend rasta,
potranja za prijevozom iste nafte ima trend rasta,
potranja za prijevozom ugljena ima trend rasta,
potranja za transportom ruda ima trend rasta,
potranja za prijevozom itarica ima trend stagnacije,
potranja za prijevozom ostalog suhog tereta ima trend rasta,
spot rate za product carriers 30.000 dwt ima oscilacije,
98
Galbraiths
Zarade drybulks rastu;zarade tankera padaju;vrijednosti polovnih brodova
rastu
Dry Cargo,BIFFEX,Tanker Market,Sale & Purchase Market
99
Identificiranje predvidljivog
Nema potpuno tone projekcije.Projekcije se dre dobrima ako imaju vie pogodaka
od promaaja.
injenica je da se neke stvari uope ne mogu predviati.
Svojedobno je bio predvien vozarinski boom na tankersko trite potom je sljedilo
veliko naruivanje tankera koje je smanjilo vozarine zbog prekapacitiranosti.
Projekcija nije rekla uz koju e se cijenu prevoziti i koliko poveanje flota moe
izdrati
Razlog je bio taj to su brodari vjerovali da je projekcija dobra
Projekcije se temelje na osnovu dogaaja iz prolosti.
Oporavak svjetskog gospodarstva uzrokuje poveanje pomorskog prometa,ono trai
odgovor u poveanim vozarinama.
A da li e to biti tako je upitino.to e se desiti ako nafta pojeftini?
Vei broj pitanja se definira veim brojem varijabli.Imamo
1.varijable projiciranja (odredine varijable,dokuive varijable)-u materijalnom
smislu se mogu odrediti,imaju veliki stupanj predeterminiranja.Npr. potvrena
izvorita nafte su odredive varijable,kao i kvaliteta tih izvora,optimalna brzina
brodova i itd.
2.tehnoloke varijable-(primjerice koliina potrebne energije za proizvodnju
materijala i proizvoda).Uz dovoljno informacija obino su predvidljive,ali uz velike
potekoe.
Npr:ako poskupi gorivo,moe li auto industrija proizvoditi toliko tedljive
automobile,gdje je granica?
3.varijable vezane za ponaanje osoba u djelovanju pomorskog mehanizma
openito.
Radi se tome kako e se netko ponaati u odreenoj situaciji.Pristup projekciji u tom
sluaju vrlo je razliit.Npr glavni faktor koji odreuje brzinu porasta cijena nakon
pada potranje je pitanje vezano za cijenu novogradnji u odnosu na scenarij koji je
jednostavan,za koliko e se smanjiti brodograevni kapaciteti.
4.skupina wild card postoje iznenadna odstupanja od predvienog scenarija na
koje treba raunati.
100
Trina predvianja
Predvianja na pomorskom tritu u svezi je s predvianjem budunosti na tom
tritu ili barem njegovih glavnih dijelova.Cilj je istraiti budue utjecaje na
donoenje odluka
Za projektiranje projiciranja predvianja kaemo da je ono vezano za ope ciljeve.
Metodologija:
Karakterizira ih sljedea metodologija: statistika analiza ponude i potranje,
informatika podrka (stalno auriranje podataka) ,koriste se brojni modeli
komjutorske simulacije.
Model kalkulacije se zasniva na statistikoj obradi ( regresijska analiza).
Kljuni rezultati su :
-Daju informaciju o ukupnoj ponudi i ukupnoj potranji i izjedanaavanju ponude i
potranje za pomorskim prijevozom.(sveobuhvatni prikaz izjednaavanja ponude i
potranje)
-Predvianje trinih segmenata (tankersko, linijsko brodarstvo i bulk tonaa).
Analiza scenaria i osjetljivosti ili otvorenosti na promjene-slue za predvianje
cijena (brodova, vozarina) i sve zajedno predstavljaju ulazne podatke u programe
istraivanja.
Output:
Obuhvaa to svjeije podatke glede ponude i potranje na svjetskom pomorskom
tritu
Predvianja:
Trendovi vozarina,cijene roba i novogradnji i cijene rabljenih brodova
Trina istraivanja
Istraivanje pomorskog trita u vezi je s prouavanjem akcija ekonomskih znaajki
Pojedinih osoba ili kompanija na tritu ili pojedinim segmentu trita.
U sluaju brodovlasnika to znai potraivanje za specifinim vrstama i tipovima
brodovlja.
Istraivanja su usmjerena prema specifinim poslovima iz kojih se javljaju zahtjevi za
donoenjem odluka.Prema tome trino istraivanje orijentirano je prema donoenju
odluka.
Metodologija :
Metodologija koja se koristi je karakteristina prema tehnikama istraivanja (delfi
metoda,upitnici)
Prvenstveni interes usmjeren je prema prema komercijalnim i i tehnikim faktorima.
Posebno se poklanja panja varijablama koje su vezane za ponaanje ljudi.
Kljuni rezultati
Kljuni rezultati istraivanja trebali bi biti
-Detaljni prikaz za specifina trita i mogunost poslovanja na njima
-Procjena financijske uspjenosti odnosno prihvatljivosti
-Zakljuci u svezi s pretpostavkom glede okruenja trita
Metodologije predvianja
101
102
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
103
Problemi predvianja
Kod predvianja ima problema,mnoge tekoe javljaju se kod specifinih modela
istiui pretpostavke tj.izbor adekvatnih pretpostavki.
Svi su modeli temeljeni na nekom obliku bilo da su iskazani implicitno ili eksplicitno
u obliku modela.
U nekim sluajevima problem je u tome to model nije razvijen u pogledu nekih
detalja a u drugom sluaju model je preopiran i sloen za upravljanje
Drugo podruje problema je ono koje se javlja kod usporedbi predvianja i aktualnih
dogaaja.Naime te usporedbe su esto puta teko izvodive,posebno predvianje
temeljena na statistikim podacima,osim u sluaju ako su predvianja napravljena
prema obrascu koji omoguuje izvorne usporedbe s podacima koji se redovito
objavljuju.
104
105
106
107
108
109
110
9.Svjetsko brodarstvo
Kroz lagani porast ukupnih narudzbi i porast tonae ukupna slika za 1996
godinu je pozitivna.
Stanje u svim sektorima brodarstva je i dalje jako.
Ukupna tonaa tankera je bez promjena,tonaa rasutih tereta raste ve 6
godina zaredom,priblino 25% je porasla tonaa kontejnerskih brodova
Svjetska flota jako raste,sa dodatnih 17.000.000. gt nastavlja se kontinuirani
rast koji traje posljednjih 30 godina.
U odnosu na 1996 godinu izgledi 1997 su manje optimistini
Japan je poveao svoj udio na tritu novih narudbi na 38% od ukupnog
broja narudbi u svijetu.
Narudbe na ukupnom svjetskom tritu lagano padaju
Znaajno su pale u Koreji a jo znaajnije,oko 29% u EU.
Tankersko brodarstvo izgleda da e biti jedini sektor gdje brodograditelji
mogu oekivati konkretne narudbe
Prevelika ponuda tankerskog brodskog prostora i nedovoljne vozarine ine
prognozu iznimno tekom.
Novogradnja
Ukupna knjiga narudzbi (narueni brodovi i brodovi u gradnji) pala je za 6,6%,
(3.200.000 gt) te sad iznosi 45.000.000 gt.Ovaj podatak pakazuje kontinuitet
pada narudzbi na pomorskom tritu koja traje jo od 1993 godine
Nove narudzbe prelaze 22.000.000 gt kroz zadnje 4 godine a vrhunac je bio
1994 godine 25.600.000 gt.
Isporuena tonaa
Kroz sve sektore morskog brodarstva i dalje je jaka.Poveana je za 15.2% 25.900.000 gt.,to ini neto vie od dvostrukog poveanja od onoga 10
godina prije.
Od vrhunca koji je bio 1993 godine (9.900.000 gt) isporuka tankera za 1996
godinu iznosi 6.300.000 gt.
Ovo se reflektira kroz pad godinjih narudzbi od vrhunca koji je bio 1990
godine a iznosio je 13.800.000 gt.,do 4.800.000 tijekom 1996 godine.
Isporuka Bulkcarriersa lagano raste, neto vie od 1.000.000 gt,sa 8.070.000
gt na 9.080.000 gt to predtavlja 35,1% od ukupne isporuke.Brodovi za
prijevoz rasutog tereta bili su najvei sektor po broju godinjih isporuka od
1994 godine,kada je isporuka tankera naglo pala.
Isporuka balkera raste ve 6 godina za redom velikog broja narudzbi izmeu
1993 i 1995 godine.
Kroz 1996 godinu isporuka je bila vea nego prethodnu godinu i najvea u
vie od 10 zadnjih godina.
Narudbe su pale za 36% i isporuka bi zbog toga trebala padati
Interesantno je da se rezanje balkera udvostruilo u odnosu na 1995 godinu
Isporuka kontejnerskih brodova ponovno jako raste,za 24,3% u 1996 godini.
POSTPANAMAX kontejnerski brodovi od vie 4000 TEU (isporueni su neki i od
6.500 TEU) znaajno su doprinjeli tom porastu.
111
112
113
114
Year
1971
1972
1973
1974
1975
1976
1977
1978
1979
1980
1981
1982
1983
1984
1985
115
1986
1987
1988
1989
1990
1991
1992
1993
1994
1995
1996
1997
1998
12,461
8,427
7,949
9,939
11,284
12,223
13,842
15,059
14,694
17,102
19,598
20,104
19,336
2,160
2,162
2,025
2,489
3,000
3,163
3,320
3,835
3,281
3,860
4,385
3,472
3,875
608
638
1,090
1,543
1,311
1,077
1,326
1,193
1,226
1,329
1,655
1,202
1,369
223
164
18
17
23
36
66
19
29
14
25
71
214
1,393
868
172
444
378
311
365
414
383
261
218
386
503
16,845
12,259
11,312
14,482
16,054
16,810
18,919
20,520
19,613
22,566
25,881
25,235
25,297
116
117
JAPAN (NOVOGRADNJA)
SHIP TYPE
Dry Cargo Vessels
Tankers
Others
FY 1996
7,350,000 GT
2,722,000GT
48,000 GT
FY 1997
8,046,000GT
5,375,000GT
43,000GT
REMONTNO TRITE
Globalno remontno trite prvo restruktuiranje imalo je tijekom 80-ih. kada su brodogradilita
odgovorila na promjenu uvjeta na tritu i udruila se s brodarima.
U Europi i Americi su remontni kapaciteti smanjeni a neki su potpuno zatvoreni za komercijalne
remonte
Druga remontna brodogradilta u Jugoistonoj Aziji,Kini i bivem Istonom bloku promjenili su
strukturu trita investirajui i poveavajui kapacitete remontnih brodogradilita.
118
Ispitna pitanja:
1.Trite slobodnog brodarstva
2.Sezonske fluktuacije
3.Analiza kretanja nafte i naftnih derivata
4.Trite rabljenih brodova
5.Funkcija ponude i potranje
6.Pomorsko trite
7.Openito vozarine
8.Elastinost potranje
9.Utjecaj poveanja kapaciteta brodogradnje na cijenu novogradnje
10.Trite goriva
11.Morsko brodarstvo
12.Vozarinski indeksi
13.Odreivanje vozarinskih tarifa i linijskom brodarstvu
14.imbenici utjecaja na morsko brodarstvo
15.Raspodjela trita ljudskih resursa s zastavom nacionalnosti
16.Fluktuacije trita
17.Linijsko brodarstvo
18.Trite pomoraca
19.Vrhovi i dolovi u brodogradnji
20.Prosjene udaljenosti prijevoza morem na glavnim pravcima
21.Pojam i definicija trita openito
22.Ciklike fluktuacije
23.Vozarine u linijskom brodarstvu
24.Analiza kretanja itarica morem
25.Utjecaj poveane potranje za morskim prijevozom
26.Pomorsko trite
27.Morsko brodarstvo i faktori koji utjeu
28.Sluajevi elastinosti
29.Prekomorski promet itarica
30.Prekomorski promet sirove nafte
31.Ponuda brodskog prostora
32.Analiza slobodnog tankerskog trita,
33 Brodski karteli
34.Fluktuacije na vozarinskom tritu
35.Vozarine
36.Vozarinski indeksi
37.Odreivanje vozarina u linjskom brodarstvu
38.Proizvodnost brodova (omjer prevezene koliine i angairanog kapaciteta)
39.Brodogradnja (lokacija i prelokacija)
119
120