Professional Documents
Culture Documents
Prenos Toplote Spojeni Zadaci 2003
Prenos Toplote Spojeni Zadaci 2003
vazduh
z
50oC
? oC
zaklon
parovod
450oC
A1 T14 Tz4
,
1
A 1
+ 1
1
e1 Az ez
(1)
Toplota koja se zraenjem sa zaklona prenosi na veliku obuhvatnu povrinu okolnih zidova (2) jeste
Qz2
Az Tz4 T24
4
4
Az
Az Tz T2
=
=
= 1 =
= Az Tz4 T24
,
A
1
A 1
1 + 0 1 1
+ z
1 2
ez A2 e2
ez
e2
(2)
Toplota koja se, pak konvekcijom razmeni izmeu zaklona o vazduha u prostoriji jeste
Qzk = Az tz to = Az Tz To .
(3)
A1 T14 Tz4
1
A 1
+ 1
1
e1 Az ez
Az Tz4 T24 + Az Tz To
)) ,
(5)
0=
T14 Tz4
A1
Tz4 T24 + Tz To
Az 1
A 1
+ 1
1
e1 Az ez
( (
)).
(6)
4
4
d1 T1 Tz
0=
Tz4 T24 + Tz To
dz 1 d1 1
+
1
e1 dz ez
( (
) ) , (7)
tj.
0=
8
4
4
3 5.67 10 (273.15 + 450) Tz
5.67 108 Tz4 (273.15 + 50)4 35 Tz (273.15 + 50)
1
3 1
4
+
1
0.8 4 0.82
b)Toplota kou parovod zrai prema ekranu, to je prema bilansu isto to zaklon predaje konvekcijom i zraenjem ka prostoriji (okolini), bie sada - prema (1)
Q1 z =
,
1 d1 1
+
1
e1 dz ez
(9)
d1 T14 Tz4
1 d1 1
+
1
e1 dz ez
+
1
)=
(10)
ISPITNI ZADACI IZ PRENOSA TOPLOTE 1. 2. 2007.
1. Izmeu loinog prostora pei i okoline nalazi se pregradni zid debljine 0.15 m. Zid ima toplotnu
provodivost 1.2 W/mK, a emisivnost njegove povrine ka okolini je 0.8. Na povrini zida ka okolini izmerena je temperatura 100oC. Slobodnoj konvekciji sa zida na okolni vazduh odgovara koeficijent prelaza tplote 20 W/m2K, a vazduh i povrine prostorije su na 25oC. Treba proceniti
temperaturu povrine zida ka loinom prostoru. Problem reiti pod sledecim pretpostavkama:
1. ustaljeni uslovi razmene toplote,
2. jednodimenzionalno provoenje kroz ravan zid,
3. razmenu toplote zraenjem izmeu spoljne povrine zida i okoline smatrati razmenom kroz
prozraan (inertan) medijum izmeu male povrine (zida) i velike povrine (upljine) na temperaturi okolnog vazduha.
2
Poznato
Temperatura na spoljnoj povrsini zida poznate debljine i provodivosti i emisivnosti
T1 T2
4
= (T 2 T ) + (T 24 T amb
).
L
T1 = 373 +
T1 = T 2 +
L
4
(T2 T ) + (T24 T amb
) .
015
.
20 (373 298) + 08
. 567
. 108 (3734 2984 ) = 625 K = 352 oC .
12
.
To=350 K
izolovano
10 cm
2 -prijemnik
RESENJE
E J
Q = b,1
r1
a) Iz 1
e1A1
E J
Q = b,2
r2
b) Iz 2
e2A2
c)
J
Q 3 =
F r Q + J
FE I Ge A
=G J =G
H K G
H
b,1
Fr
FE I Ge A
=G J =G
H K G
H
1/4
b,2
1/4
2 2
1 1
Q 2 + J
I
JJ .
JK
1/4
I
JJ .
JK
1/4
J 1 J 3J 2
+
1
1
.
A1F13
A2F 23
3
d) Q 12 = A1F12 J 1 J
g.
Poznato je:
. , r1 = 1 e1 = 1 08
. = 02
. , A1 = r 2 = 005
. 2 = m2, J
Q 1 = 300 W, e1 = 08
. 2 = m2, J
Q 2 = 0 W, e2 =... , r2 = 1 e2 = 1... =... , A2 = r 2 = 005
= ? W/m2
= ? W/m2
T3 = 350 K,
Dalje, kako je okruzenje veliko u poredjenju sa dimenzijama grejaca i prijemnika, ono se moze
smatrati crnim telom, te je e3 = 1 , r3 = 1 e3 = 1 1 = 0 , J
= E b,3 ,
pojasnjenje:
3
Ako su povrsine izlozene velikom okruzenju, tada se okruzenje moze smatrati supljinom sa malim
otvorom u odnosu na povrsinu supljine (ovo je inace model crnog tela). Kako crno telo asporbuje
sve dozraceno, a kroz otvor difuzno emituje zracenje koje odgovara zracenju crnog tela na temperaturi supljine, to se otvori supljina (odnosno povrsina 3 na slici) mogu zameniti crnim povrsinama.
3
difuzno zracenje
J
Q 2 =
J 1 J 2J 3 J 2J 1 J 2J 3
+
=
+
1
1
1
1
,
A2F 21
A2F 23
A1F12
A2F 23
2
x
d
F 12=0.37
d/x=10/5=2
F12 = 037
. , F13 = F 23 = 1 F12 = 1 037
. = 063
. .
J 1
J 2J 3
+
1
1
,
000785
.
037
.
000785
.
063
.
300 =
0 = 037
. (J
J 1J 3
J 1J 2
+
1
1
,
000785
.
0063
. .
0.00785 037
.
J 1 ) + 063
. (J
J 3)
300 / 000785
.
= 063
. (J 1 J 3 ) + 037
. (J 1 J 2 )
= 45134 W/m2,
= 17234 W/m2
F r Q + J
Ge A
E I
F
=G J =G
H K G
H
1/4
Konacno: a) T1
b,1
1 1
1/4
C.
Fr
Ge A
E I
F
=G J =G
H K G
H
2
1/4
b) T2
b,2
2 2
Q 2 + J
I F 1... 0 + 17234I
JJ = G...000785
JJ = 743 K = 470
.
G
567
.
10
JK G
JK
H
1/4
1/4
E J 1 E b,3 J 2
Q 3 = b,3
+
= A1F13 2E b,3 J 1 J
1
1
c)
A1F13
A2F 23
C.
.
063
. b
2 851 45134 17234g
=
h= 000785
-300 W.
d) Q 12 = A1F12 J 1 J
.
037
. b
45134 17234g
= 81.0
g= 000785
W.
))=
( ( )
&2c2 t2 t2 ? , odakle
m
&1
m
h t1 h ( t1 k )
&
m2 c2
,
0.2
= 28.5
( 1797.1 1488.8 ) = 24.92 oC
4.128 4.184
t2? = t2
tln,knd =
( ( )
&1 h t1 h ( t1k
Qhl = m
) = (kA ) t
hl
ln,hl
(kA)hl =
Qhl
61.6
=
=
tln,hl 46.5 1.325 kW/K.
&1
m
( h ( t1 k ) h ( t1 k ) )
&2 c2
m
,
0.2
= 12.0 +
( 1488.8 372.2 ) = 24.92 oC
4.128 4.184
t2? = t2 +
tln,knd =
(kA)knd =
))=
Qknd
223.32
=
= 13.11 kW/K.
tln,knd
17.03
1.16
Prava vrednost povrine moe da se odredi tek nakon to se razmotri konkretna realizacija razmenjivaa, kada moraju da se mnogo tanije odrede vrednosti koeficijenata prolaza za obe zone
(hlaenja i kondenzacije).
4. 7. 2008.
3. Loini prostor (loite) nekog kotla odvojen je od okruenja (prostora kotlarnice) pregradnim
zidom debljine 0.15 m. Povrina zida prema kotlarnici ima emisivnost 0.8, i temperaturu 100oC.
Zid se hladi konvekcijom prema okolnom vazduhu na 25oC i zraenjem prema okolnim zidovima takoe na 25oC. Procenjeno je da slobodnoj konvekciji sa zida na okolni vazduh odgovara
koeficijent prelaza 20 W/m2K, a povrine zidova su daleko vee u odnosu na povrine pregradnog zida prema okolini. U datim ustaljenim uslovima treba proceniti (izraunati):
a) gubitke toplote sa spoljne povrine pregradnog zida, po jedinici povrine zida,
b) temperaturu na unutranjoj povrini (prema loitu) pregradnog zida, ako je toplotna provodivost zida 1.2 W/mK.
REAVANJE
a) Sa povrine zida postoji hlaenje usled konvekcije prema okolnom vazduhu, i zraenjem
prema zidovima kotlarnice (koji su velike povrine u odnosu na povrinu pregradnog zida):
4
).
b) q = (T2 T ) + (T24 Tamb
Dakle, q = 20 (373 298) + 0.8 (5.67 10 8) (373 4 298 4)= W/m2 = 2.02 kW/m2.
6
b) Prethodno izraunati fluks u ustaljenom reimu provodi se kroz zid sa unutranje strane ka
L
0.15
q = 373 +
2020.31 = K = 352 oC.
1.2
4. 9. 2007.
3.
Elektricni provodnik precnika 2 cm provucen je kroz cev unutrasnjeg precnika 5 cm. Provodnik i cev nisu u neposrednom kontaktu. Kroz provodnik protice struja, te se stalno generise 40 W
po duznom metru provodnika. Sva oslobodjena toplota se iskljucivo zracenjem razmenjuje sa cevi
oko provodnika. Elekticna izolacija provodnika ima emisivnost 0.8 i najvisu dopustenu temperaturu
120oC. Emisivnost unutrasnje povrsine cevi je 0.9, a temperatura 26.85 oC. Izracunati temperaturu
povrsine elektricne izolacije i uporediti sa najvisom dopustenom.
RESENJE
L
d = 0.02 m
D = 0.05 m
T1 = ? K ,
T 2 = 300 K ,
e1 = 0.8
Q&1 =
e1
A T14 J 1 .
1 e1 1
Q&1 =
J 1 = e1T14 + (1 e1 ) F11J
q1 =
Q&1
e
= 1 T14 J
Ld1 1 e1
F11 = 0 ,
).
A2J
e1
d L T14 J
1 e1 1
e2 = 0.9
),
q1 =
Q&1
e
= 1 T 14 J
L d1 1 e1
).
+A 2F 22J
).
).
F12 = 1 .
A1F12 = A2F21
F 21 =
A1
dL
d
002
.
F12 =
F12 =
F12 =
1 = 04
.
A2
DL
D
005
.
F 22 = 1 F12 = 06
.
4
5
T
100
300
2
= 0.9 5.67
+ (1 0.9) 1J 1 + 0.6J 2 ,
100
5
q1 =
Q&1
40
0.8
T
5.67 1 J 1 .
=
=
L d1 0.02 1 0.8
100
= 1118.5 W/m2, J
t1 = 115.5 C.
o
T14 T24
1 1
1 2
1
+
+
1 A1 F12 A1 2 A2
Za F12 = 1 bie
= A1
Q12 = (L d1)
),
T14 = T24 +
1
T14 T24
A1
1
1 1
1+
+ 1
1
F12 2
A2
1
d
1 1
+ 1 1
1 2
d2
T14 T24
d1 1
(Q12 / L ) 1 1
+ 1 = ...
d1 1 2
d2
21. 9. 2007.
3. Elektrini provodnik prenika 2 cm provuen je kroz zatitnu cev unutranjeg prenika 5 cm.
Provodnik i cev nisu u neposrednom kontaktu. U provodniku se stalno generie 40 W po
dunom metru, i sva osloboena toplota se iskljuivo zraenjem razmenjuje sa cevi oko provodnika. Elektina izolacija provodnika ima emisivnost 0.8. Emisivnost unutranje povrine cevi je
0.9, a temperatura 27oC. Treba proveriti mogunost izbora elektrine izolacija sa najviom doputenom temperaturom od 120oC.
L
d = 0.02 m
D = 0.05 m
T1 = ? K ,
T 2 = 300 K ,
e1 = 0.8
).
Q&1 =
e1
A1 T14 J
1 e1
Q&1 =
e1
d L T14 J
1 e1 1
e2 = 0.9
),
q1 =
Q&1
e
= 1 T 14 J
L d1 1 e1
J 1 = e1T14 + (1 e1 ) F11J
d2
F 21J
d1
).
A2J
).
+A 2F 22J
).
q1 =
Q&1
e
= 1 T 14 J
Ld1 1 e1
F11 = 0 ,
).
F12 = 1 .
A1F12 = A2F21
F 21 =
A1
dL
d
002
.
F12 =
F12 =
F12 =
1 = 04
.
A2
DL
D
005
.
F 22 = 1 F12 = 06
.
4
5
T
q1 =
300
2
= 0.9 5.67
+ (1 0.9) 1J 1 + 0.6J 2 ,
100
5
Q&1
40
0.8
T
5.67 1 J 1 .
=
=
L d1 0.02 1 0.8
100
= 1118.5 W/m2, J
= 481.89 W/m2,
T1 = 388.65
t1 = 115.5 C.
o
T14 T24
1 1
1 2
1
+
+
1 A1 F12 A1 2 A2
Za F12 = 1 bie
= A1
1
T14 T24
A1
1
1 1
1+
+ 1
1
F12 2
A2
Q12 = (L d1)
1
d
1 1
+ 1 1
1 2
d2
T14 T24
),
T14 = T24 +
d1 1
(Q12 / L ) 1 1
+ 1 = ...
d1 1 2
d2
10. 3. 2007.
1.
Lozisni prostor neke peci odvojen je od okolnog vazduha zidom debljine 0.15 m. Zid ima
toplotnu provodivost 1.2 W/mK i emisivnost povrsine 0.8. Na povrsini zida ka okolini izmerena je temperatura 100oC. Slobodnoj konvekciji sa zida na okolni vazduh odgovara koeficijent
prelaza 20 W/m2K, a vazduh je na 25oC. Treba proceniti temperaturu povrsine zida ka lozisnom prostoru. Problem resiti pod sledecim pretpostavkama:
1.
2.
3.
razmenu zracenjem izmedju spojne povrsine zida i okoline smatrati razmenom kroz prozracan medijum izmedju male povrsine (zida) i velike povrsine (supljine) na temperaturi
okolnog vazduha.
Poznato
9
T1 T2
4
= (T 2 T ) + (T 24 T amb
).
L
T1 = 373 +
T1 = T 2 +
L
4
(T2 T ) + (T24 T amb
) .
015
.
20 (373 298) + 08
. 567
. 108 (3734 2984 ) = 625 K = 352 oC .
12
.
5. 9. 2008.
3. Loini prostor (loite) nekog kotla odvojen je od okruenja (prostora kotlarnice) pregradnim
zidom debljine 0.15 m. Povrina zida prema kotlarnici ima emisivnost 0.8, i temperaturu 100oC.
Zid se hladi konvekcijom prema okolnom vazduhu na 25oC i zraenjem prema okolnim zidovima takoe na 25oC. Procenjeno je da slobodnoj konvekciji sa zida na okolni vazduh odgovara
koeficijent prelaza 20 W/m2K, a povrine zidova su daleko vee u odnosu na povrine pregradnog zida prema okolini. U datim ustaljenim uslovima treba proceniti (izraunati):
a) gubitke toplote sa spoljne povrine pregradnog zida, po jedinici povrine zida,
b) temperaturu na unutranjoj povrini (prema loitu) pregradnog zida, ako je toplotna provodivost zida 1.2 W/mK.
REAVANJE
a) Sa povrine zida postoji hlaenje usled konvekcije prema okolnom vazduhu, i zraenjem
prema zidovima kotlarnice (koji su velike povrine u odnosu na povrinu pregradnog zida):
4
).
b) q = (T2 T ) + (T24 Tamb
Dakle, q = 20 (373 298) + 0.8 (5.67 10 8) (373 4 298 4)= W/m2 = 2.02 kW/m2.
b)Prethodno izraunati fluks u ustaljenom reimu provodi se kroz zid sa unutranje strane ka
spoljnoj strani. Dakle
L
0.15
q = 373 +
2020.31 = K = 352 oC
1.2
29. 1. 2008.
10
3. Pod i plafon kockaste pei, ije su ivice 4 m duine, dre se na stalT1=1100 K, e1=1
nim temperaturama u ustaljenom reimu. Plafon i pod su crne, a sve 4 m
bone povrine su adijabatne (reradijacijske, reemitujue). Izrauaijabatno
nati:
4m
(izolovano)
a) temperaturu bonih adijabatnih povrina,
T2=550 K, e2=1
qb,1 qb,2
R12
qb,1 qb,3
R13
, W,(1) Q2 =
qb,2 qb,1
R21
qb,2 qb,3
R23
qb,3 qb,1
, W, (2) Q3 =
R31
, W. (3)To=350 K
R32
Ovde su, prema definicijama otpora R, a imajui u vidu uslove recipronosti geometrijskih faktora,
R12 = 1/ A1F12 = 1/ A2F21 = R21 , R13 = 1/ A1F13 = 1/ A3F31 = R31 , R23 = 1/ A2F 23 = 1/ A 3F 32= R 32 .
q
q
1
1
+
) = b,1 + b,2 ,
R31 R32
R31 R32
qb,3 = qb,1
R32
R31
+ qb,2
.
R31 + R32
R31 + R32
T34 = T14
R32
R31
+ T24
.
R31 + R32
R31 + R32
qb,3 qb,1
R31
qb,3 qb,2
R32
,odakle se
(4)
R32
R31
+ T24
, odnosno
R31 + R32
R31 + R32
(5)
Dalje, poto su A1 = A2 , i F13 = F 23 (zbog geometrijske simetrije), vai R31 = R32 = R23 = R13 , pa se dobija T34 = T14
1
1 1
1
1
+ T24 = T14 + T24 , odnosno T34 = T14 + T24 = 11004 + 5504 , tj. T3 = 939.11 K.
2
2 2
2
2
qb,1 qb,2
(T14 T24 )
1
1
+
)=
=
1
1
R12 R31 + R32
.
1
1
1
+
+
(6)
1
= 0.3125 m-2,
(4 4) 0.2
RESENJE 1
Kroz horizontalni cevovod precnika 50/57 mm tece voda brzinom 0.15 m/s, sa prosecnom temperaturom 100oC. Cev je
celicna sa toplotnom provodivoscu 46 W/moC, a izolovana je
w=0.15 m/s
d3= 89
d2= 57
d1= 50
1.
tf2=20oC
tw3= ?
tw2=?
tw1~tf1
tf1=100oC
11
2 -prije
materijalom sa toplotnom provodivoscu 0.116 W/moC. Spoljni precnik izolacije je 89 mm (slika). Izolacija je spolja izlozena prirodnoj konvekciji. Treba:
1. izracunati gubitke toplote po duznom metru cevovoda, W/m, ako je temperatura okolnog vazduha 20oC,
2. izracunati temperature na unutrasnjoj povrsini cevi, na unutrasnjoj i spoljasnjoj povrsini izolacije.RESENJE
Koeficijent prelaza toplote sa vode na cev:
.
. ,
.
106 m2/s, f1 = 0683
Za tf1 = 100 oC, su f1 = 0295
W/moC, Prf1 = 175
Ref 1 =
wd1 015
. 50 103
=
= 254
. 104 = 25400.
f1
0295
.
106
f1
d1
= 89247
.
0683
.
= W/m2C.
50 103
Za tf 2 = 20 oC, su
.
f 2 = 1506
. 106 m2/s, f 2 = 259
. 102 W/moC, Prf 2 = 0703
,
tw3 tf 2
2
( f 2 )
Prf 2 = 981
.
f 2
1
1
=
1/K
27315
. + 20 29315
.
1
65 20
(89 103 )3
0703
.
= 33
. 106
29315
.
(1506
. 106 )2
Nu f 2 = 05
. (Grf 2 Prf 2 )0.25 = 05
. (33
. 106 )0.25 = 212
. 2 = Nu f 2
f2
d3
= 212
.
259
. 102
89 103
= 617
. W/m2C
1
= 0266
.
W/mC.
3759
.
qL 1
67
= 20 +
= 589
. oC
2d3
617
. (89 103 )
12
Postoji razlika izmedju pretpostavljene i izracunate temperature. Ponavljanjem procedure sa ovom vrednoscu
dolazi se do
Grf 2 Prf 2 = g f 2(d3 )3
tw3 tf 2
2
( f 2 )
Prf 2 = 981
.
1
58.9 20
(89 103 )3
0703
.
= 286
. 106
29315
.
(1506
. 106 )2
Nu f 2 = 05
. (Grf 2 Prf 2 )0.25 = 05
. (286
. 106 )0.25 = 206
.
2 = Nu f 2
f2
d3
= 206
.
259
. 102
89 103
= 60
. W/m2C.
1
= 0263
.
W/mC.
3.802
.
100 20 = 66 W/m.
Toplotni protok po duznom metru je qL = kL (t1 t2 ) = 0263
qL 1
66
= 20 +
= 593
. oC
2d3
60
. (89 103 )
F12 = 0.2 .
Prema tome
1
1
=
= 0.078125 m-2.
A1 F13 (4 4) 0.8
Q1 =
(T14 T24 )
1
1
+
=
1
(T24 T14 )
1
1
+
) = ... =
1
R21 R32 + R31
1
1
+
(7)
RESENJE 1
Kroz horizontalni cevovod precnika 50/57 mm tece voda brzinom 0.15 m/s, sa prosecnom temperaturom 100oC. Cev je
celicna sa toplotnom provodivoscu 46 W/moC, a izolovana je
w=0.15 m/s
d3= 89
d2= 57
d1= 50
3.
tf2=20oC
tw3= ?
tw2=?
tw1~tf1
tf1=100 C
o
13
materijalom sa toplotnom provodivoscu 0.116 W/moC. Spoljni precnik izolacije je 89 mm (slika). Izolacija je spolja izlozena prirodnoj konvekciji. Treba:
4. izracunati gubitke toplote po duznom metru cevovoda, W/m, ako je temperatura okolnog vazduha 20oC,
5. izracunati temperature na unutrasnjoj povrsini cevi, na unutrasnjoj i spoljasnjoj povrsini izolacije.
Koeficijent prelaza toplote sa vode na cev:
.
. ,
.
106 m2/s, f1 = 0683
Za tf1 = 100 oC, su f1 = 0295
W/moC, Prf1 = 175
Ref 1 =
wd1 015
. 50 103
=
= 254
. 104 = 25400.
f1
0295
.
106
f1
d1
= 89247
.
0683
.
= W/m2C
50 103
tw3 tf 2
2
( f 2 )
Prf 2 = 981
.
1
65 20
(89 103 )3
0703
.
= 33
. 106
29315
.
(1506
. 106 )2
Nu f 2 = 05
. (Grf 2 Prf 2 )0.25 = 05
. (33
. 106 )0.25 = 212
. 2 = Nu f 2
1
1
=
1/K
27315
. + 20 29315
.
f2
d3
= 212
.
259
. 102
89 103
= 617
. W/m2C.
1
1
1
d
1
d
1
=
+
ln 2 +
ln 3 +
,
kL 1d1 21 d1 2 2 d2 2d3
1
1
1
57
1
89
1
=
+
ln
+
ln
+
= 3.759 mC/W, kL = 1 = 0266
.
W/mC.
3
kL 1230 (50 103 ) 2 46 50 2 0016
.
57 618
. (89 10 )
3759
.
.
100 20 = 67 W/m.
Toplotni protok po duznom metru je qL = kL (t1 t2 ) = 0266
qL 1
67
= 20 +
= 589
. oC.
2d3
617
. (89 103 )
Postoji razlika izmedju pretpostavljene i izracunate temperature. Ponavljanjem procedure sa ovom vrednoscu
dolazi se do
tw3 tf 2
2
( f 2 )
Prf 2 = 981
.
1
58.9 20
(89 103 )3
0703
.
= 286
. 106
29315
.
(1506
. 106 )2
Nu f 2 = 05
. (Grf 2 Prf 2 )0.25 = 05
. (286
. 106 )0.25 = 206
. 2 = Nu f 2
f2
d3
= 20.6
259
. 102
= 60
. W/m2C.
89 103
1
1
1
57
1
89
1
=
+
ln
+
ln
+
= 3.802 mC/W
3
kL 1230 (50 10 ) 2 46 50 2 0016
.
57 60
. (89 103 )
1
= 0263
.
W/mC.
3802
.
kL =
.
100 20 = 66 W/m.
Toplotni protok po duznom metru je qL = kL (t1 t2 ) = 0263
qL 1
66
= 20 +
= 593
. oC.
2d3
60
. (89 103 )
RESENJE 2
1.
127oC
50oC
e=0.8
e=0.6
30 mm
1
567
.
Tako je q12 = 1
1
+
1
08
.
06
.
1
1
T14 T24 =
567
.
1 1
1 1
+
1
+
1
e1 e2
e1 e2
FFT I FT I I
G
J G
J J.
G
H
100K H
100KK
H
4
FF27315
. + 127I F
27315
. + 50I I
G
G
J
G
H 100 K H 100 JKJK= 435 W/m .
H
4
q2,emit
q1,sjaj
i ,sjaj
2,sjaj
i ,emit
ij
c)Za dati sistem je q1,icid = q2,sjaj = 907 W/m2, q2,incd = q1,sjaj = 1342 W/m2,
. ) 907 = 181 W/m2, q2,refl = (1 e2 )q2,incd = (1 06
. ) 1340 = 537 W/m2 ..
Pa su zado q1,refl = (1 e1 )q1,incd = (1 08
15
J eE
1 r1 b1
Q1 = A(J 1
) , ili Q1 = A1 J 1 1 1 b1 =
1 r1
r1
r1
A1 1 r1
1
1 r1
A1 1 r1
J 1 e1E b1
) sledi
r1
e1
E b1 J 1
1 r1
Odnosno
Q1 =
1
(E J
1 1 e1 b1
A1 e1
).
= e1E b1 + (1 e1 )G1 , J
= e2E b2 + (1 e2 )G2 .
2,
A2G2 = A1J 1 .
Resavanjem po nepoznatim
(1 e2 )J
J
q1 =
= e1E b1
2
2
= e2E b2
1
1
1
( E b1 +
E b2 )
e2 + e1
e
.
1
(
1) e2
e1e2
1 e2
(1 e1 )J
e1
( E b1 J
1 e1
sledi
1
1
T24 T14
( E b2 E b1) = A
1 1
1 1
.
1 ( + )
1 ( + )
e1 e2
e1 e2
Q1
1
1
=
E b2 E b1 =
T24 T14
1 1
A1 1 ( 1 + 1 )
.
1 ( + )
e1 e2
e1 e2
29. 6. 2007.
1. amotni zid nekog loita obloen je spolja elinim limom na oko 3 cm od povrine zida. Temperatura
povrine zida prema limenoj oblozi je 127oC a limene obloge 50oC. Emisivnost povrine amota je 0.8 a
16
lima 0.6. Smatrajui da vazduni sloj izmeu zida i obloge ne utie na razmenu toplote zraenjem, treba
izraunati, u W/m2:
1. gubitke toplote zraenjem po jedinici povrine zida,
2. sopstveno zraenje svake povrine, i tzv. sjajeve povrina,
3. dolazee (incidentno) i reflektovano zraenje za obe povrine, W/m2
4.
127oC
50oC
e=0.8
e=0.6
30 mm
1
567
.
Tako je q12 = 1
1
+
1
08
.
06
.
q12 =
1
1
T14 T24 =
567
.
1 1
1 1
+
1
+
1
e1 e2
e1 e2
FFT I FT I I
G
J G
J J.
G
H
100K H
100KK
H
4
FF27315
. + 127I F
27315
. + 50I I
G
G
J
G
H 100 K H 100 JKJK= 435 W/m .
H
4
T I
. + 127I
F
F27315
. G
G
J = 08. 567
H
H 100 JK= 1161 W/m ,
100K
F1 e I
. + 50I
FT I
F27315
=q
+ G Jq , W/m ,
= e 567
. G J = 0.6 567
. G
= 370 W/m , q
J
He K
H
H 100 K
100K
1 06
. I
F1 08. IJ 435 = 1340 W/m , q = 370 + F
= 1161 + G
G
H08. K
H06. JK (435) = 907 W/m ,
q2,emit
q1,sjaj
i ,sjaj
i ,emit
2,sjaj
ij
q
= q1,sjaj = 1342
b) Za dati sistem je q1,icid = q2,sjaj = 907 W/m2, 2,incd
W/m2,
. ) 907 = 181 W/m2, q2,refl = (1 e2 )q2,incd = (1 06
. ) 1340 = 537 W/m2, ..
Pa su zado q1,refl = (1 e1 )q1,incd = (1 08
J 1 e1E b1 1 r1 b1
Q1 = A(J 1
) , ili Q1 = A1 J 1
=
1 r1
r1
r1
A1 1 r1
1
1 r1
A1 1 r1
J 1 e1E b1
) sledi
r1
e1
E b1 J 1
1 r1
odnosno
Q1 =
1
(E J
1 1 e1 b1
A1 e1
= e1E b1 + (1 e1 )G1 , J
= e2E b2 + (1 e2 )G2 .
za paralelne ploce, beskonacne vazi A1 = A2 , a osim toga A1G1 = A2J 2 , A2G2 = A1J 1 .
Zamenom u prethodno sledi
Resavanjem po nepoznatim
(1 e2 )J
J
(1 e1 )J
1
q1 =
= e2E b2
1
1
1
( E b1 +
E b2 )
e2 + e1
e
e
.
1
2
(
1)
e1e2
1 e2
= e1E b1
e1
( E b1 J
1 e1
sledi
1
1
T24 T14
( E b2 E b1) = A
1 1
1 1
.
1 ( + )
1 ( + )
e1 e2
e1 e2
Q1
1
1
=
E b2 E b1 =
T24 T14
1
1
1
1
A1 1 ( + )
.
1 ( + )
e1 e2
e1 e2
22. 4. 2008.
3. Ravna neprovidna povrina ima temperaturu 300oC i emisivnost 0.8. Povrina se hladi zraenjem prema velikom okruenju na temperaturi 20oC. Proceniti toplotne gubitke zraenjem po jedinici povrine za dva sluaja:
a) povrina je neposredno izloena okruenju,
b) povrina je zaklonjena (zatiena zaklonom) paralelnim povrini, a emisivnost zaklona je
0.3.
REAVANJE
18
a)
) ,gde su C
= T /100= T /102 .
100
100
relacije za dve beskonane paralelne ploe, pd uslovom da je druga ploa crna, i da ima temperaturu okruenja:
Q/ A =
1
1
1
T14 T04 = { e0 = 1} =
Cb 14 04 =
C 4 04 = e1Cb 14 04
1
1
1 1
1 b 1
,
+
1
+ 1
e1 e0
e1 1
e1
4
4
Tz
1
1
273.15 + 300
4
4
T1 T z =
5.777
100 , Q / A = ez Tz4 T04 .
b) Q / A = 1 1
1
1
100
+
1
1 (
+
)
e1 ez
0.8 0.3
Q/ A =
1
1
T14 Tz4 = ez Tz4 T04
T14 Tz4 = 0.3 Tz4 T04
1
1
1
1
,
ili
+
1
+
1
e1 ez
0.8 0.3
4
4
1
273.15 + 300 Tz
100
1
1
100
+
1
0.8 0.3
4
4
Tz
= 0.3 Tz 273.15 + 20
, X =
,
100
100
100
4
4
1
1 273.15 + 300
273.15 + 20
X
=
X
;
1
1
100
100
+
1 0.3
0.8 0.3
1
5.73154 + 2.93154
0.3
1
+ 1 0.3
5.73154 X = X 2.93154
=,
0.3
, odakle X = 0.8
1
+ 1 0.3
1
+
0.8
0.3
+ 1 0.3
0.8
K = oC.
273.15 + 20
2
2
Q&/ A = 0.3 5.667 X
= W/m = 0.824 kW/m .
100
Zapaziti takoe da se do istog rezultata dolazi i korienjem formule za dve paralelne beskonane ploe sa titom izmeu.
23. 5. 2009.
3.
uplji cilindar na slici obrazuje upljinu sa crnim povrinama. Obe baze imaju
poluprenik r=0.1 m, a visina cilindra je h=0.25 m. Donja baza je na temperaturi 550 K a gornja na 300 K. Bona povrina je adijabatna (reemitujua), i
aproksimativno ima svuda jednaku temperaturu. Treba izraunati:
19
20
REENJE 3
3.
uplji cilindar na slici obrazuje upljinu sa crnim povrinama. Obe baze imaju
poluprenik r=0.1 m, a visina cilindra je h=0.25 m. Donja baza je na tempera
turi 550 K a gornja na 300 K. Bona povrina je adijabatna (reemitujua), i
aproksimativno ima svuda jednaku temperaturu. Treba izraunati:
a) toplotu koja se zraenjem emituje sa donje baze, W,
b) nepoznatu temperaturu bone adijabatne povrine, K.
1
2
( z
z 2 4 = 0.123 . Dalje,
A1
r 2
F13 =
F13 = ... = 0.1754 .
A3
2rh
A j FjiTj4 ,
j =1
i=1,2,...,n,
a ko-
4
4
rienjem reciprociteta Qi = AiTi AiFij T j ,
j =1
i=1,2,...,n,
n
a poto je
n
Fij
j =1
=1,
i=1,2,...,n, bie
Qi = Ai Fij Ti4 T j4 ,
j =1
i=1,2,...,n.
( (
Q1 = A1 F1 j T14 Tj4 = A1 F11 T14 T14 + F12 T14 T24 + F13 T14 T34
j =1
))
21
500 K
e=0.5
T=? K
e=0.8
q=800 W/m2
1m
REAVANJE Poto bone povrine imaju identina zraea svojstva i na istoj su temperaturi, obe
mogu da se smatraju jednom zonom u dvozonalnoj upljini druga zona je bazna povrina. Neka
bazna povrina bude zona 1, a obe pone povrine zona 2.
Za upljinu sa dve zone lako se nalazi (ak postoje gotove fromule
Q12 =
T14 T24
1 e1
1 e2
1
+
+
A1e1
A1F12
A2e2
= A1
T14 T24
T14 T24
Q12
=
1 e1
A 1 e2 , odakle A1
1 e1
A 1 e2 Emisivnosto
1
1
+
+ 1
+
+ 1
e1
F12 A2 e2
e1
F12 A2 e2
obe zone su poznate, i =5.67x10-8 W/m2K. Poznato je i Q12/A1 = 800 W/m2, T2=500 K i
A1/A2=1/2=0.5. Zbog injenice da je bazna povr ravna bie F12=1. Tako se dobija, reavanjem po
4
Q12 1 e1
A 1 e2
1
1
T1
T
= 2 +
+
+ 1
, odnosno
8
F12 A2 e2
( 10 ) A1 e1
100
100
T1
1
1 0.5
T1
500
1 0.8 1
800
+ + 0.5
= .
100 = 100 +
8
8
1
0.5
(5.67 10 10 )
0.8
Konano between the two becomes F12 = 1 . The temperature of the base surface is determined
Q 12 =
from
(T1 4 T2 4 )
1 1
1 2
1
+
+
A1 1 A1 F12 A2 2
T1 = 543 K
1 0 .8
1
1 0 .5
+
+
(1 m 2 )(0.8) (1 m 2 )(1) (2 m 2 )(0.5)
solarno
dozracivanje
rezultujuce:
kolektor-nebo
sivnosti 0.1, i apsorptivnosti 0.95 za solarno zaracenje. Kada je solarno dozracivanje 750 W/m2, temperatura na povrsini kolektora je
konekcija
120 oC, temperatura neba 10 oC, a temperatura okolnog vazduha
30 oC. Smatrati da je prosecni koeficijent prelaza toplote usled kon1/3
vektivnog hladjenja u mirnoj atmosferi jednak 0.22(tpov tvaz )
upotrebljivo
W/m2K. Atmosferu smatrati inertnim medijumom sa stanovista zracenja. Treba izracunati:
a) snagu koja se moze odvesti za neke potrebe od kolektora po jedinici povrsine, W/m2,
b) procenat odvedene snage u odnosu na solarno dozracivanje (efikasnost kolektora),
3. Solarni kolektor ima apsorpcionu povrinu emisivnosti 0.1, i apsorptivnosti 0.95. Kada je dozrai-
vanje sa sunca 750 W/m2, temperatura na povrini kolektora je 120oC, temperatura "neba" je
22
10oC, a temperatura okolnog vazduha 30oC. Proseni koeficijent prelaza toplote konvektivnim
hlaenjem prema okolini je 0.22 (tp-to)0.33 W/m2K. Sa stanovita zraenja okolina je inertni medijum. Treba izraunati:
a) snagu koja moe da se odvede (za neke potrebe) od kolektora po jedinici povrine, W/m2,
b) udeo (u procentima, postocima) odvedene snage u odnosu na solarno dozraivanje (efikasnost kolektora),
RESENJEpretpostavke:
ustaljen rezim razmene energije
povrsina kolektora je zanemarivo mala u odnosu na "povrsinu" neba,
atmosfera je inertna sa stanovista zracenja izmedju neba i kolektora
Bilans energije za jedinicu povrsine kolektora u ustaljenom rezimu je
0 = dolazeca energija - odlazeca energija .
Ovde su
solarno
dozracivanje
Gsol
0.05 Gsol
0.95 Gsol
4
4
odlazeca1 = neto razmena zracenjem = (T kol
Tneba
)
izmedju kolektora i neba
T nebo
, T kol
tvazd
, tkol
23
ka potrosacima energije
Konkretno:
8
4
4
4/3
odlazeca3 = 0.95 750 0.1 (5.67 10 ) (273.15 + 120) (273.15 10) 0.22 (120 30)
0.95
750
0.1
5.67
odlazeca3 =
0.22 (120 30)
2
2
10
10
odlazeca3 = W/m2 .
potencijalno
Gsol
750
tz
tt
too
Q zr = Q kn .
Ako su
Tt
Too
Tz
stanje termometra
bez promene
konvekcija na vazduh
too
j b
t T z4 Tt4 Tt T = 0 . Odavde je Tt T =
t 4
T z Tt4 . Konkretno
24
t = Tt T =
0937
.
(567
. 108 )
0937
.
567
.
25615
. 4 25315
. 4 =
5
5
FF25615
. I F
25315
. I I
G
G
J
G
H100 K H100 JKJK= K.
H
4
.
= oC = K.
Temperatura vazduha je sada t = tt t = 20 21056
Q12
1
=
T14 T24
1 1
1
A1 1 2
A1
.
+
+
1
F12 A2 2
Kako je objekat 1 konveksan, bice F12 = 1 , a kako je objekat 1 mali u odnosu na 2, bice A1 / A2 0 .
Tako, jos pod pretpostavkom da je 2 0 , dobija se:
q12 =
Q12
1
25