Professional Documents
Culture Documents
Doping U Sportu
Doping U Sportu
Doping u sportu
Anaboliki steroidi
Seminarski rad
Nastavnik:
Student:
Prof. dr. sc. Dinko Pivalica
Joko Alajbeg
SADRAJ
1.
UVOD
...3
2.
DOPING U
SPORTU
....4
3.
ANABOLIKI
STEROIDI
..5
4.
VRSTE ANABOLIKIH
STEROIDA....
6
5.
NEELJENI EFEKTI UPOTREBE STEROIDA.
..11
6.
ZAKLJUAK
..15
8.
LITERATURA
1
1. UVOD
Anaboliki su steroidi nezaobilazna tema kada se govori o dobivanju
mase i miia. Dok god biti jak i miiav bude poeljna osobina, dok god
profesionalni sportai budu imali slavu i bogatstvo te dok god drutvo trai
brzo rjeenje za to, steroidi e opstati. Dakle oni ne idu nikuda. Steroidi
nude lak put do velikih miia i priliku korisnika istih da s nasmije u lice
genetskim ogranienjima. Ako se uzimate pravilno mogu korisniku
omoguiti ove stvari, no,oni koji su postali rtve zloporabe steroida i/ili
njihovih nuspojava priaju drugaiju priu. ak i na stranicama
posveenim prirodnom bodybuildingu, ignoriranje anabolikih steroida i
onoga to oni rade ini se pomalo blesavo. Bilo kako bilo, ljudi koji se ele
nabildati znaju za njih i neki e razmiljati o njihovoj uporabi. Zbog svih
rizika koje dolaze prilikom koritenja anabolikih steroida veina ljudi
nikada ne bi trebala niti razmiljati o njihovoj uporabi. Oni koji uz potpuno
znanje o rizicima inzistiraju na koritenju trebali bi biti krajnje oprezni i
potruditi se da se educiraju o pravilnoj upotrebi (to nikako ne garantira
izostanak svih tetnih nuspojava, ali ih zasigurno moe ograniiti).
2. DOPING U SPORTU
Sport kao drutvena institucija razvio se s pojavom industrijalizacije kao
koritenje slobodnog vremena u radnikoj klasi. Prije toga je bio povezan
uz visoku klasu koja je mogla svoje vrijeme posvetiti rekreaciji i bavljenju
nekim sporednim stvarima jer nisu determinirani borbom za svoju
egzistenciju. Razvoj masovnih medija i tehnologije prati i unapreuje sport
u univerzalnu drutvenu pojavu. Razvoj masovnih medija donosi lako
dostupne informacije o sportovima i vizualno prikazivanje sportova, koje su
postala zabava za iroko puanstvo i ukorijenila se u drutvu tako da se
pojedinci emocionalno veu uz neke sportae i ekipe. Razvoj tehnologije je
napravio pojavu mnotva sportova koji ovise o suvremenoj tehnologiji ili
unaprijedio rekvizite vezane uz neki sport koji pomau postizanju boljih
rezultata.Tehnologija je donijela razvoj medicine i sredstava koji pomau
pacijentima da bre oporave ili prikriju tragove bolesti ili ozlijede. Te su se
tvari poele primjenjivati u sportu i oznaile psiholoke i fizike prednosti
nekih sportaa nad drugima, ali su i donijele negativne uinke na zdravlje.
Institucionaliziranje sporta, razvoj masovnih medija i tehnologije napravili
su od sporta drutveni fenomen, ali pretvorili su ga u posao velikih novaca.
On e i dalje napredovati, razvijat e se tehnologija i sve vei novac e se
ulagati, ali ljudsko tijelo je determinirano svojim mogunostima i ne moe
preko granice tih mogunosti. Zbog toga je Meunarodni Olimpijski Odbor
donio odluke o zabrani upotrebe nekih sredstava zbog tetnog uinka na
zdravlje i neetikog potovanja drugih sportaa, a zabranjeno sredstva su
nazvana dopingom. Doping je postao jedina nada mnogim sportaima da
postignu vrhunske rezultate jer su tjelesno slabiji od drugih, a norme i
novac vezani uz vrhunske sportove postaju sve vei.Sportai koji ne koriste
doping a naporno treniraju i vjebaju troe svoje tijelo i zdravlje unepovrat.
Znanost je napredovala i danas postoji mnotva zabranjenih tvari koje
tete manje zdravlju od nekih doputenih sredstava.
4
3. ANABOLIKI STEROIDI
Anaboliki steroidi su umjetno proizvedene supstance koje imaju
djelovanje na hormon testosteron. Znanstvenici ve godinama znaju da je
glavna upotreba anabolikih steroida u formiranju odreenih mukim
karakteristika, ukljuujui i poveanje miine mase. Testosteron, specifini
hormon odgovaran za izgradnju miia, prvi put je izoliran 1935. godine.
Tijekom Drugog svjetskog rata, njemaki znanstvenici su prvi sintetizirali
anaboliki steroid. Smatra se da su Nijemci napravili veliki broj
eksperimenata na ljudima (prvenstveno na zatvorenicima), koji su
ukljuivali istraivanje djelovanja anabolikih steroida. Rezultati tih
eksperimenata su zauvijek izgubljeni jer se nikad nisu javno objavili. Neke
osobe koje su bile lanovi vojske kau da su Nijemci davali ovakve steroide
svojim vojnicima kako bi poveali njihovu agresivnost. Da je ak i sam
Hitler koristio steroide potvruju i zabiljeke koje je vodio njegov doktor, a
koje su javne. Danas se samo pretpostavlja da su steroidi pridonijeli
isticanju njegove agresivne linosti. Testosteron, kao i svi anaboliki
steroidi, pored anabolikog imaju i androgeno svojstvo, to znai da svi
anaboliki steroidi pored uloge koju imaju u izgradnji miinog
tkiva,sudjeluju i u proizvodnji mukih karakteristika. Pa tako, efekti
maskulinizacije, od upotrebe steroida, kod ena su zapanjujue. Ali s
obzirom na to da ene sve vie sudjeluju u ekstremnim sportovima, sve
vei broj ena koristi steroide. Znanstvenici su se potrudili da izoliraju
anaboliko djelovanje testosterona kako bi napravili supstancu koja potie
izgradnju miinog tkiva bez efekta na muke karakteristike, ali se
ispostavilo da to nije mogue. Anaboliki steroidi ne mogu graditi miie
bez utjecaja na sve ostalo. Sintetiki anaboliki steroidi su proizvedeni s
manjim modificiranim utjecajem na molekule testosterona. Male razlike
5
11
TESTOSTERON SUSPENZIJA
Injektivni steroid na bazi vode, u organizmu se zadrava prilino kratko
pa su potrebne este aplikacije. Uzrokuje velike napretke u masi i snazi, uz
takoer ogromnu mogunost aromatizacije. Zbog brzog djelovanja
popularan je meu powerlifterima a nekad ga body builderi uzimaju ujutro
pred natjecanje vjerujui kako djeluje na vrstou misica. Suspenzija se uz
Anadrol smatra steroidom iji negativni uinci najvie premauju pozitivne
strane. Uzima se u koliini od 100mg svaki drugi ili trei dan.
TESTOSTERON PROPIONAT
Injektivni steroid na bazi ulja, djeluje bre od cipionata i enantata pa ga
se treba uzimati svaka dva do tri dana. Kao i kod ostalih testosterona
stvara aromatizaciju, ali ipak manje nego kod ostalih. Zbog toga je ovo
jedini testosteron kojega ene ponekad koriste, ali takoer i zbog kraeg
djelovanja, pa se u sluaju virilizacije brzo moe prekinuti ciklus.
--PROMJENE NA KOI
Koa je najvei organ ljudskog tijela i najosjetljiviji dio tijela to se tie
sporednih efekata, naroito kod ena. Najei sporedni efekt je poveanje
pora na koi, ime ona postaje hrapavija. Ovo je posebno izraeno kod
12
ena kada koriste androgene steroide zato to one imaju vrlo osjetljivu
kozu. Jo jedan veliki problem su akne. Tamo gdje su ve prisutne stanje se
moe pogorati, a tamo gdje ih nema lako se mogu pojaviti. Ovaj kao i svi
ostali sporedni efekti se razlikuju u zavisnosti od imuniteta osobe, kao i
tipa i koliine upotrebljenih steroida. ene su takoer vie sklone aknama.
Strije se takoer pojavljuju, ne direktno zbog uzimanja steroida, ve zbog
naglog rasta miia. Preporuuje se upotrebu masti, gelova ili losiona koji
pomau da se koa zategne dok ste u periodu najbreg dobijanja miia.
Ovo ne moe sprijeiti problem, ali u svakom sluaju moe pomoi.
--ELAVOST
Steroidi ne uzrokuju direktno elavost, ipak mogu ubrzati ovaj proces
kod onih ljudi koji su predodreeni da oelave. Steroidi se pretvaraju u
DHT,a viak DHT-a u skalpu uzrokuje gubitak kose. Steroidi koji su
proizvodi DHT takoer mogu potpomoi elavost. Poto je gubitak kose
nepovratan proces, u 99% sluajeva kosa ne izraste ponovo.
--PSIHIKE PROMJENE
Koritenjem velikih doza anabolikih i androgenih (posebno androgenih)
steroida, poslije odreenog vremena i kod mukaraca i ena moe se
pojaviti izuzetno agresivno ponaanje ili napadi bijesa. Neki bilderi
smatraju ovu pojavu kao prednost zato to se time poveava sposobnost
da due i jae treniraju, ali ipak je dokazano da donosi vie tete nego
koristi. Najbolji nain da se ovo sprijei je kontroliran unos steroida u
organizam. Drugi sporedni efekat koji deluje na psihu je depresija. esto se
desava da kada bodybilderi ili sportai koriste steroide i doive naglo
poveanje miine mase, oekuju da zadre istu snagu i izgled i po
prestanku koritenja. Meutim, kada se vrate u realnost zapaaju da je
njihova snaga opala i vratila se na prirodan nivo. Bez steroida dolazi do
depresije. Visok nivo estrogena koji je povezan s prestankom ciklusa moe
takoer dovesti do ovakvog osjeaja.
--FEMINIZIRANOST
Feminiziranost se pojavljuje naravno samo kod mukaraca. Previsoki
nivoi testosterona esto se mogu konvertirati u enski hormon estrogen i
dovedu do pojave enskih karakteristika, kao sto je formiranje i uveanje
grudi (ginekomastija), tendencija ka stvaranju masnih naslaga i izuzetno
mekanih miia. Prvi sporedni efekt (ginekomastija) se moe desiti za
vrijeme, a i poslije ciklusa, a druga dva (salo,mekani miii) obino poslije
ciklusa. Koritenje nolvadexa provirona i sl. za vrijeme ciklusa i poslije je
najbolji nain da se reguliraju sporedni efekti feminizacije.
--MASKULINIZACIJA
13
--GINEKOMASTIJA
Ginekomastija je nagli porast grudi kod mukaraca. Do ovoga dolazi
zbog poremeaja u hormonskoj ravnotei koju moe izazvati upotreba
steroida. Ovako stanje se moe pojaviti i prirodno bez njihove upotrebe.
--PREKID RASTA
Kada bodibilderi koji nisu dostigli potencijalnu visinu koriste steroide,
postoji velika mogunost da je nikad i ne dostignu. Osim Oxandrolona, svi
steroidi potpomau vrstinu zglobova (zatvaranje Epifizialnih konektora) i
njihovu kompaktnost zbog ega kosti prestaju rasti. Izmeu ostalog i zbog
ovoga nije preporuljivo da steroide koriste tinejeri.
--GLAVOBOLJE
Steroidi i druge supstance koje koriste bilderi mogu poremetiti
hormonsku ravnoteu, to utie na sistem lijezda s unutranjim luenjem
(endokrini sistem). To je objanjenje problema koji imaju mnogi bilderi.
Glavobolje su i simptom visokog krvnog pritiska, sto je jo jedan sporedni
efekt vezan za koritenje steroida.
--PROBLEMI SA BUBREZIMA
14
Neki steroidi mogu izazvati neeljene efekte u radu bubrega. Ova pojava
se javlja, kao i ostali sporedni efekti koje smo opisali pri koritenju steroida
dui vremenski period i u veim koliinama. Glavna uloga bubrega je da
prerauje toksine materije i izbacuje ih iz organizma. U periodu kada se
uzima bilo koji tip preparata, bubrezi su podloniji oteenjima. Visok krvni
pritisak moe takoer dovesti do nepravilnog rada bubrega. Znak da neto
nije u redu su bolovi u donjem predjelu lea, temperatura, bolovi u
trbunom djelu kao i nateknue u predjelu bubrega.
--PROBLEMI SA JETROM
Koritenjem steroida u obliku tableta moe doi do oteenja jetre.
Stanje jetre koje se naziva PELIOSIS HEPATIS je rijetko, ali u svakom sluaju
moe predstavljati prijetnju po ivot, zato to se najese otkriva kada
jetra ve otkae. Ova se bolest prestaje razvijati s prestankom upotrebe
steroida.
--BOLOVI U TRBUHU
Steroidi koji se koriste oralno kod nekih osoba mogu dovesti do bolova i
smetnji u trbuhu. Simptomi se mogu pojaviti u obliku proljeva, munine ili
obinog nelagodnog osjeaja. U nekim sluajevima ovo se moe izbjei
uzimanjem steroida za vrijeme jela
--IMUNITET
Neki steroidi, kao sto je TESTOSTERON, mogu poboljati imunitet,
pomaui mu da se lake oporavi od virusa. Organizam tada postaje
zavisan od steroida i mora se sam obnoviti kada se prekine s upotrebom
steroida. Osoba koja doe u ovakvo stanje mora se osloboditi ovisnosti
paljivo da ne bi dolo do premora. Ovo e dozvoliti imunitetu da ponovo
bude nezavisan i efektivan. esto bilderi po prestanku upotrebe steroida
dozvole umoru da ih savlada, sto vodi do opasnosti od dobijanja virusnih
oboljenja.
--IMPOTENCIJA
U prvom periodu koritenja steroida korisnikova seksualna mo se
uveava. Naalost, ovo je samo privremeno poto se tijelo navikava na
steroide. Posloje dueg koritenja steroida dolazi do slabljenja seksualne
elje i tee se postie erekcija. Na sreu, ovo je samo privremeno i moe
se sprijeiti upotrebom supstanci kao sto su PROVIRON I HCG. Takoer po
15
6. ZAKLJUAK
Sport je profesija koja pojedincu uz veliki trud moe viestruko isplatiti i
donijeti mu slavu i novac. Zbog toga vea konkurencija tjera pojedine
sportae da se vie trude i troe svoje tijelo. Zdravlje u vrhunskih sportaa
postaje upitno jer se ono ugroava poveanim treninzima i metodama rada
i zahtjeva potpunu posveenost pojedinaca svome zdravlju i sportu. Neki
pojedinci nisu sposobni dosegnuti vrhunske rezultate sa svojim
trenutanim fizikim mogunostima i poseu za upotrebom zabranjenih
tvari i metoda.Broj takvih pojedinaca je sve vei i uzrokuje pojavu da se
moraju uzimati zabranjene tvari i metode da bi se mogao ostvariti vrhunski
rezultat jer ih je nemogue postii na "prirodan"nain. Drutvo odrava
16
7. LITERATURA
1. ugi Z.: ''Sociologija sporta'', Fakultet za fiziku kulturu Sveuilita u
Zagrebu, Zagreb2000.
2. Horga S.: ''Psihologija sporta'', Fakultet za fiziku kulturu Sveuilita u
Zagrebu, Zagreb 1993.
17
18