1. Navedite u kojoj zemlji poinje povijest politikog oglaavanja, te obrazloite kako su se tehnike toga oglaavanja mijenjale u njoj od 19.

do 60ih
godina 20.st.?
Povijest politikog oglaavanja poinje u Americi, a oglas je postao dominantan zahvaljujui porastu uloge televizije u voenju politikih kampanja. Do 50ih
godina TV u SAD-u je postala istinski masovni medij koji se financirao od oglasa. '52. je Eisenhower postao prvi kandidat koji je unajmio marketinku agenciju da
osmisli oglase. Spotovi ''Eisenhower odgovara Americi'' su niz ''spontanih'' spotova. Ameriki politiki oglasi tee kratkoi Eisenhowerovi do 30 sec. U kampanji
'56. Uvode se petominutni oglasi izmeu zabavnih emisija. Kasnije su kandidati zakupljivali i do 30 minuta programa to je bilo neuinkovito. Nakon '56. oglasi
opet postaju krai. Uspon imida trend koji naglasak stavlja na izgraivanje imida svog kandidata (ili unitavanje protivnikovog), a udaljava se od komunikacije
o nekom politikom pitanju ili stavu.
2. Iznesite prema Brianu McNairu i ostalim autorima, to je javna sfera, od ega se sastoji i koje su joj funkcije.
Neutralan drutveni iprosor u kojem privatne osobe mogu raspravaljti o temama od zajednikog interesa. Obuhvaa komunikacijske isntitucije drutva kroz koje
cirkuliraju injenice i miljenja, pomou kojih se izgrauje izajedniki skup znanja kao osnova politike akcije. Pristup javnoj rasrapvi za obine ljude sada je
puno jednostavniji nego to je bio prije revolucije u informatici. Funkcije su joj informiranje i upravljanje.
3. Zbog kojih razloga, prema Johnu Streetu i drugim autorima, dolazi do trivijaliziranja i zaglupljivanja publike.
To je jo jedna dimenzija politike novinarstva. Primjeri trivijalnog senzacionalizma su zaskakanje slavnih osoba, bavljenje njihovim preljubima i seksualnim
navikama. Novinarstvo se srozava: vijesti preuzimaju skup vrijednosti show businessa, ljudske prie pretpostavljene su priama o korupciji i siromatvu.
Sposobnost novinara da istrauju odnosi se na funkciju psa uvara no da bi mogli tako funkcionirati, potrebni su im izvori i sloboda od pritiska, obuenost,
potpora urednika i pozamaan proraun. Tvrdi se da istraivako novinarstvo nestaje, a zlatno doba bile su 60-e i 70-e. Malo je vjerojatno da su politiari danas
manje korumpirani, pa nema toliko tema za istraivanje. Da bi se objasnio pad kvalitete istraivakog novinarstva, treba pogledati uinke nastale promjenom
drutvenih stavova, poveanom kompetencijom itd. Promjene u novinarstvu manje se tiu novinara kao pojedinca, a vie struktura koje oblikuju njihove uvjete
rada. Smatra se da pakiranje politike dovodi do smanjenja kvalitete politikog diskursa te do njegova trivijaliziranja i zaglupljivanja politiki argumenti se
trivijaliziraju, pojavnost je vanija od stvarnosti, osobnost od politike, povrno od dubokog
4. Navedite koja je sredstva, prema Johnu Streetu i drugim autorima, koristio Tony Blair u svom pakiranju politike.
Blair je gostovao u ou komiraa i pjevaa u kojem je iskoristio prigodu razviti svoj osobni iprofil i isplaniranu agendu, te je prenio nekoliko poruka kako bi
poboljao svoj osobni imid. Kroz oputeni intervju Blair je prenio poruku o svojim uspjesima nekoliko puta pod raznim krinkama, poruku o vanosti i
zahtjevnosti njegova posla, o njemu kao obinom odgovornom obiteljskom ovjeku i o njemu kao osobi. Korisio je tehnike: intervju, imid, nastup, slavne osobe.
ef komuniakcije bio mu je Alistair Campbell, strunjak za politiku komunikaciju. Iz tog razloga Blair je vjeto koristio medije i nije se libio koristiti sve tehnike
pakiranja politike. 13 godina je bio premijer, laburisti s njima na elu su tri puta pobjedili.
5. Odredite pojam imid.
Kao to sama rije upuuje, imid je odraz, slika. To je odraz organizacije u oima i umovima njezine javnosti. Ono to slijedi nudi samo jednu definiciju
organizacijskog imida: imid je percepcija koju ljudi imaju o vanjskim, vidljivim osobinama tvrtki i robnih marki. Kao to ljudi pokazuju svoju osobnost kroz
odjeu koju nose, auto koji voze, radno mjesto, asopise koje itaju, tako i organizacija pokazuje osobnost kroz proizvode i usluge koje nudi, naine na koje
postupa sa zaposlenicima, oglaavanjem, cjelokupnim vizualnim izgledom, znakovima na zgradi i vozilima tvrtke. Cjelokupnim vizualnim izgledom, ambalaom i
oglaavanjem svoju osobnost pokazuju i robne marke.
Ako sagledamo navedenu i brojne druge definicije moe se primijetiti da je imid organizacije rezultat meusobnog utjecaja svih iskustava, dojmova, uvjerenja,
osjeaja i znanja ljudi o organizaciji. Dakle, imid je slika o organizaciji koju ima javnost temeljena na njihovu znanju i iskustvu. Kako je znanje i iskustvo o
organizaciji osobno i razlikuje se, korporativni imid e varirati od jedne javnosti do druge, ak i unutar javnosti. Zadatak je ureda za odnose s javnou poveati
znanje i iskustvo javnosti kako bi imala to ispravniju sliku o organizaciji. Upotreba tehnika odnosa s javnou moda nee dovesti do ljubavi, ali bi mogla dovesti
do razumijevanja i tolerancije izmeu organizacije i njezine javnosti.
Koja su obiljeja televizije posebno vana za suvremenu politiku komunikaciju.
Prilagodba zahtjevima televizije, od skupova, konferencija do neverbalnog ponaanja. Televizijsko posredovanje kampanje kljune uloge(prikazati prisutnost
opredjeljenja/stranke), prikazati snagu i podrku stranke/kandidata, dati informaciju o programu. 3 oblika Tv sadraja: politiki sadraji ureeni su od strane same
tv, tv nastupi politiara uu okviru tv-rasprava, politika reklama.
10. Iznesite svoje vienje obiljeja i kakvoe politikog komuniciranja Ive Josipovia kao predsjednika Republike Hrvatske.
Izravna komunikacija najvie karakterizira predsjednika Josipovia. Ostavlja dojam pristupanosti. Josipovi ima dobru retoriku- dobar je slua. profesor
Josipovi prometnuo se u neizostavnu osobu u hrvatskom medijskom prostoru. Moemo slobodno rei da je Ivo Josipovi osoba koja je taj prostor u zadnjih
godinu dana oplemenila svojim jednostavnim nastupima i brzim i kratkim stilskim figurama koje su bile razumljive veini graana Hrvatske. Od svoga
inauguracijskog govora pa sve do zadnjih nastupa na Facebooku Predsjednik Republike je pokazao da dobro zna odabrati trenutak te nai tanku granicu koja dijeli
dobrog od loeg komunikatora. Iako su mnogi oekivali kako e biti zarobljenik svoje ideoloke i stranake pripadnosti, Josipovi je pokazao nevienu irinu.
Unato proklamiranom ateizmu, pokazao je sposobnost istinskog kranskog pratanja i veu otvorenost prema Crkvi nego mnogi demokrani. Posjetima grobu
prvog hrvatskog predsjednika i potovanjem svojih prethodnika pokazao je dozu politike mudrosti, ali i ljudskosti. Svojim posjetima Sarajevu, Mostaru,
Banjaluci i Beogradu potpuno je redefinirao hrvatsku regionalnu politiku. Isprikama je zatvorio ratnu stranicu, a pogledom u budunost otvorio nove mogunosti
gospodarske suradnje. I ba ovo posljednje istaknulo ga je kao lidera ove regije koji nije roeni komunikator, ali koji je uistinu prihvatio komunikaciju kao
preduvjet bez kojeg obnaanje njegove funkcije ne bi bilo mogue.
11.

Tehnike usmjerene na emocionalnu komponentu stava (objasni jedan).

Emocionalni sendvi propagandna poruka se razrauje tako da se na poetku izazivaju jake emocije (priprema terena), potom se komunicira poruka usmjerena
racionalno, na kraju se opet bude jake emocije. Prijenos emocija ako se uestalo za primatelja neutralan sadraj pojavljuje uz neki sadraj prema kojemu postoji
pozitivan emocionalni odnos, s vremenom e se raziviti i pozitivni odnos prema neutralnom sadraju. Tehnika povezanih stavova novi sadraji se dovode u vezu

s ve postojeim vrijednostima, tj.stavovima (slino prijenosu emocija). Emocionalno oteane rijei odnosi se na razliku denotativnog i konotativnog znaenja
rijei mogunost apriornog pripisivanja pozitivnih ili negativnih znaenja nekome/neemu (rijei koje izazivaju pozitivne sentimente pravo na rad, socijalna
pravda blistava uopavanja). Zamjena imena denotativne rijei se zamjenjuju konotativnima, pokuava se iskontinuirati negativno ime za oznaku nekog
sadraja (davanje nadimaka istiu se dominantne osobine, bilo pozitivne bilo negativne). Upotreba stereotipa najee u ratnoj propagandi u svrhu postizanja
homogenizacije, igra na potrebu ljudi da svijet oko sebe vide kao konzistentan i predvidljiv. Uporaba seksualnosti i erotike privlanost onoga to je zabranjeno.
12.

Odaberi jednog hrvatskog politiara u posljednje 23 godine kao primjer uspjene politike komunikacije. /Okarakteriziraj politiku komuniakciju
Zorana Milanovia?

Milanovi bio je elitist i tehnokrat, ima integrirajui stav jer ne proizvodi neprijatelje, nenapada i ne kritizira. Iako je poznat po polarizirajuim nastupima, nekad
u govorima pokazuje i inkluzivnu retoriku. Inae ne objanjava svoje postupke i ignorant je prema javnosti, a trebao bi to popraviti. Bez obziran a kritike Vladi
njegovi govori zvue utemeljeno i vjerodostojno. Inae govori samo u kontroliranim uvjetima: na sjednicama Vlade, aktualnom satu i rijetko u intervjuima.
Milanoviev pobjedniki govor bio je jedan od najboljih meu hrvatskim politiarima.
13.

Objasni obiljeja i kakvou politike komunikacije Baracka Obame.

Obama istie kako je za politiki uspjeh nuno imati dobru organizaciju sastavljenu od kvalitetnih suradnika i brojnih volontera. U sreditu mree aktivista za
izbornu kampanju nalazi se njegov glavni politiki savjetnik David Awelrod i drugi bliski suradnici. Oni su dizajnirali novu vrstu politike komunikacije koja je
naglavce okrenula mnoge doskora uvrijeene obrasce svrhovite komunikacije o politici. Obama je inzistirao da njegova kampanja za dobivanje predsjednike
nominacije bude voena kao to se vodi biznis u kojem nije fokus na proizvoau (kandidatu) nego na potroau (birau). 2009. odluio je odgovore na pitanja
novinara i graana objavljivati putem slubene stranice Bijele kue i YouTube servisa, ali je zadrao i obiaj odravanja press konferencija i gostovanja na
televiziji.
14.

Navedite 1 slogan iz politikog komuniciranja u posljednja 2 desetljea koji smatrate kvalitetnim.

Idemo dalje, HDZ. Vjeto su se koristili mnogim oblicima suvremene politike komunikacije isticanjem u televizijskom oglaavanju i drugim oblicima
komunikacije putem medija. Kampanja im je bila poprilino amerikanizirana i globalizirana, pa samim time i modernizirana. U spotu se pojavljuje Ivo Sanader u
bijelom interijeru, kkoraa naprijed, obraa se mladima, acima, maturantima, starim ljudima, radnicima, mladim majkama i izgovara slogan i obeanja. Sve
asocira na poruku: Ivo Sanader i HDZ su pokrenuli Hrvatsku, uveli ju u svijet tehnologije to vodi napretku, blagostanju i bogatom drutvu.
15.

Propaganda i komunikacija?

Propaganda je plansko i namjerno djelovanje na promjenu i kontroliranje stavova. Komunikacije je proces konvergencije u kojem poiljatelj i primalac stvaraju i
informacije posredno ili neposredno (elementi: komunikator, poruka, kanal, publika, povratna sprega, uinak). Razlika propagande i komunikacije svaka
propaganda jekomunikacije, ali svaka komunikacija nije ujedno i propaganda.

16.

Prema Brianu Mcnairu, u emu je kljuna razlika izmeu naina komuniciranja stranaka u prolosti kad je pravo glasa bilo ogranieno na
obrazovane mukarce koji posjeduju vlasnitvo i komuniciranja suvremenih politikih stranaka.

Osnovni trend koji McNair prati u amerikom politikom oglaivanju od Eisenhowerovih spotova 1952. jest tendencija da spotovi budu to krai i tom se
injenicom koriste upravo oni koji pesimistino gledaju na utjecaj medija na demokratski proces: program kandidata oito se ne moe dostatno raspraviti u 30 ili
najvie 60 sekundi, pa je stoga drugi opi trend u politikom oglaivanju stavljanje naglaska na pojavnost (image) umjesto na stvarne probleme nuna
posljedica ovog temeljnog trenda. Sljedei trend je manipulacija mitovima, vrijednostima i emocijama koje su ukorijenjene u dotinoj kulturi te njihovo
povezivanje odreenim kandidatom metoda uvedena 1964. sa spotom Daisy. Svrha tog spota bila je da strah amerikih graana od nuklearnog sukoba sa
Sovjetskim Savezom povee s militantnim republikancem Goldwaterom i upotrijebi ga u korist Lyndona Johnsona (101). Taj je spot ujedno bio i negativan, u
smislu da je bio koncentriran oko protivnikovih negativnih, a ne Johnsonovih pozitivnih svojstava. McNair istie da je negativno oglaivanje postojalo davno prije
pojave televizije, te da se njemu ne moe pripisati krivnja za apatiju biraa. U tom smjeru ide i prikaz povijesti politikog oglaivanja u Sjedinjenim Amerikim
Dravama, koje McNair poinje kritikom onima koji vjeruju da je prodaja politiara izum elektronikog doba te da su predsjednike kampanje iz 19. stoljea
ispunjavale samo funkciju informiranja, a ne i uvjeravanja Ti romantini pesimisti, smatra McNair, kao mjeru prosuivanja medijski posredovane demokracije
neopravdano uzimaju mitsko doba u kojemu su racionalni i upueni graani toboe znali za koga i zato glasuju.Razlika izmeu predelektronikih i elektronikih
kampanja samo je u tome to je interpersonalna komunikacija politikih skupova pojavom radija i televizije postala masovnom.
17.

Koje su funkcije komunikacijskih medija u ''idealnotipskim'' demokratskim drutvima prema McNairu?

1. Informiranje
2. Obrazovanje
3. Osiguravaju formu za javno politiki diskurs
4. Watch dog psi uvari demokracije
5. Kanal za javno zagovaranje pol.pogleda na stranku

18.

Slijedom doprinosa Streeta i drugih autora, ocijenite u emu su slinosti izmeu ekonomskog i politikog oglaavanja u suvremenoj politikoj
komunikaciji.

Politiko oglaavanje: skup tehnika kojima je svrha da pospjee podobnost jednoga kandidata (politike stranke, programa) odreenom izbornom potencijalu, da
ga priblie to veem broju biraa, da za svakog od njih naine uoljivu razliku prema drugim kandidatima ili protivnicima i da s minimalnim sredstvima dobiju
to vei broj glasova. 1.Oglaavanje je glavna sastavnica suvremene politike komunikacije. 2.Ogromna se sredstva troe na to. 3. Vjerodostojnost ili prazna
obeanja. Politiki marketing preuzima naela i postupke onog ekonomskog s razlikom da zamjenjuje osnovne initelje trite politikom javnou, proizvod
politikim idejama, programima i kandidatima, potroae graanima, profit rezultatima izbora. Politiki marketing je analogan komericjalnom marketignu u
smislu da i pol.organizacije moraju odrediti ciljanu publiku od koje trae izbornu potporu, koristei kanale masovne komunikacije u okreenju kojem bira ima
izbor izmeu vie vrsta proizvoda.
19.

Navedite temeljne razlike stranakog i marketinkog koncepta politikog komuniciranja.

Stranaki koncept politikog komuniciranja (od 40ih godina) je zaetak suvremene politike komunikacije. U politikom poretku postoje veze utemeljene na
ideolokim pretpostavkama i grupnoj lojalnosti povezanoj s drutvenom pripadnou klasi/religiji. Ljudi su jako vezani uz institucije (npr. demokrati su vezani uz
demokratsku stranku). Veze pojedinaca s politikim strankama dio su njihovog identiteta.vrsta stranaka centralizirana hijerarhijska struktura. Izravna
komunikacija (grass root lanstvo). Suvremena politika komunikacija ulazi iz stranakog u marketinki koncept. Posljedica drutvenih promjena,
modernizacije, suradnje medija i politike. Raspad tradicionalnih veza. Udaljavanje stranaka od graana (medijski posredovana komunikacija). Individualizacija i
fragmentacija drutva. Pojavom medija (posebno TV-a 50-ih) komunikacija politiari-graani je medijski posredovana, nova pravila izvjetavanja. Uvjeravanje
neodlunih pojedinaca.Stranaki koncept nije izumro. Cijela politika komunikacija je u kontinuumu (stranaki koncept marketinki koncept).Nastala poetkom
80tih(reagan,tatcher)-svrhovita, namjerna komunikacija u politici. Komercijalno medijsko trite s novim karakteristikama: 1.vizualni dogaaji postaju jako
bitni (bitan faktor birakog ponaanja)2.brzina, kratki izvjetaji (tv ne trpi duge forme), 3.proizvodnja sound bite-a (kratke pamtljive izjave koje se nau u
naslovima novina, upeatljivo, dajemo sound bite koji nama odgovara),4.televizini kandidati. Stranaki koncept politikog komuniciranja zaetak: Politiki
poredak organiziran je oko drutvenih institucija politikih stranaka, crkve, sindikata, gdje su veze utemeljene na ideolokim pretpostavkama i grupnoj lojalnosti,
povezanoj sa drutvenom pripadnou, prije svega klasi ili religiji. Veze pojedinaca s politikim strankama bile su trajne i predstavljale su vano obiljeje njihovog
identiteta. Stranke ne polaze od birakog tijela i njihovih potreba, ve su usmjerene na vlastitu interpretaciju drutvene zbilje. Unutar stranke postoji vrsta
stranaka, centralizirana hijerarhijska struktura. Dominira izravna komunikacija izmeu stranaka i graana(grass root lanstvo). Marketinki koncept politikog
komuniciranja-suvremena pol.kom.:Marketinki koncept politikog komuniciranja je posljedica odreenih drutvenih promjena modernizacije raspad
tradicionalnih drutvenih veza, udaljavanje stranaka od graana (party de-alignment), komunikacija izmeu politiara i graana sve je vie medijski posredovana.
Politika za graane predstavlja medijski spektakl, a ne konkretan politiki angaman Odnos izmeu biraa i politikih stranaka sve se manje temelji na identitetu i
vrstim, dugotrajnim vezama, a sve vie na uvjeravanju kojim se neodlune pojedince pokuava pridobiti da podre stranku ili kandidata. Televizija namee nova
pravila izvjetavanja. Politiari se moraju prilagoditi komercijalnom medijskom tritu i tehnikim karakteristikama novog medija: * vizualni dogaaji; * brzina,
kratki izvjetaji; * sound bite-zgodne,pamtljive rijei i izrazi koji mogu postati poruka na koju e novinari okaiti niu-M. Tatcher-Ova dama ne prihvaa
zaokrete); * televizini kandidati.

20.

Kako Walter Lippmann odreuje proizvodnju (stvaranje) pritiska, te ukratko opiite u kojim je povijesnim okolnostima on dao to odreenje?

Legitimnost liberalno-demokratske vlasti temelji se na pristanku onih kojima se vlada, ali W. Lippmann je ustvrdio kako pristanak moe biti proizveden
proizvodnja pristanka postala je ve 1922. zasebno umijee u kojem su politiari kombinirali tehnike socijalne psihologije s golemim utjecajem masovnih medija
postoji pukotina u demokratskoj teoriji ako informacija na kojoj se temelji politiko ponaanje jest ili moe biti proizvedena varka, a ne objektivna istina,
integritet javne sfere neminovno je oslabljen ako su graani izloeni manipulaciji umjesto informacijama demokracija gubi autentinost i postaje neto mnogo
gore- razliku izmeu uvjeravanja i manipulacije, nije uvijek lako pronai. - manipulacija mnijenjem i prikrivanje nezgodnih informacija strategije su koje
potjeu od samih politikih aktera, te se provode posredstvom medijskih institucija.
21.

Koja su dva opa pristupa odreenju pojma predizborna kampanja u kojima se izravaju 2 lica toga fenomena.

1.Utilitaristiko marketinki - vidi kampanja kao marketinka aktivnost kojoj je cilj ostvarenje neposredne koristi nositelja vlasti. 2. Dijaloko demokratski kampanja je kulminacija slobodnog i organiziranog javnog dijaloga o najvanijim pitanjima i problemima drutvenog ivota i njegova razvoja
22.

Pojam predizborna kampanja.

Predizbornu kampanju mogue je odrediti kao organiziranu i planiranu komunikacijsko-propagandnu aktivnost politikih stranaka i kandidata, s ciljem osiguranja
vlasti ili utjecanja na vlast. U pluralistikom i demokratskom drutvenom kontekstu predizborna kampanja treba biti usmjerena na na ostvarivanje i unapreenje
demokratskih procesa, putem tolerantnog javnog dijaloga izmeu politikih aktera i graana o konkretnim pitanjima drutvenog razvitka. (Lali, Grbea)
23.

Zato dolazi do zaglupljivanja i trivijaliziranja politike u demokratskim zemljama (John Street).

Politiari sve ve poteu za elementima popularne kulture kako bi se pribliili biraima, dok s druge strane mediji sve ee o politiarima izvjetavaju kao o
zvijezdama iz svijeta showbusinessa. Gostovanja politiara u zabavnim emisijama postala su tako svakodnevna pojava, ba kao i pakiranje ozbiljnih informacija u
zabavne formate (infotainment). Politiari su brzo nauili da TV ne trpi duge poruke pa je imid istisnuo sadraj, a kratki zvuni isjeci i prigode za fotkanje
zamijenili su dubinske analize i detaljna obrazloenja. Od modernog politiara zahtijeva se da trai potporu da postane popularan, to znai da politiari moraju
postati slavne osobe. To je holivudizacija ili trivijalizacija politike koja nautrb imida prikriva pravo stanje stvari i zakida birae za istinu i potpunu informaciju.
24.

Oblici komunikacije koje ukljuuje svrhovita komunikacija o politici.

Denton i Woodword svrhovita komunikacija o politici ukljuuje: sve oblike komunikacije kojima se slue politiari i drugi politiki akteri radi ostvarivanja
svojih ciljeva; komunikaciju koju prema politiarima upuuju graani (birai) i novinski komumnisti; komunikacija o tim akterima i njihovim aktivnostima viljiva
u medijima.
25.

Televizijski reklamni spot.

Televizijski propagandni spot je mogue odrediti kao kratki film, uglavnom u trajanju do 60 sec u kojem se na saet i snaan nain nastoji prenijeti poruka koja
ima za cilj poticaje konzumiranja odreenog proizvoda, odnosno usluge ili pruanja potpore politikim i drugim javnim kampanjama. Poruke se mogu
koordinirano prenositi na tri razine: vizualnoj, zvunoj i pisanoj. Spot moe biti animirani, dokumentarni ili igrani, a esto je kombinacija sva tri. Danas su u
pol.oglaavanju obino kratki, naglaavaju imid, esto putem spota diskreditiraju politike suparnike, u njima se koriste mitovi, simboli i puno vie pokuavaju
utjecati na emocije nego na razum gledatelja.
26.

Pakiranje politike.

Pakiranje politike vee se za ideju da stranke i politiari preko svojih spin doctora sve vie upravljaju i kontroliraju javnu sliku politike. Takvim pakiranjem
politiki se dogaaji trivijaliziraju, a pojavnost je vanija od stvarnosti, osobnost od politike, povrnost od dubokog. Politikim proizvodom se u tom smislu
moe dati atraktivna ambalaa na slian nain kao ekonomskim proizvodima. Pakiranje politike je poelo u velikoj mjeri dolaziti do izraaja tijekom osamdesetih
godina prolog stoljea u zemljama razvijenog Zapada. Za to ima nekoliko povezanih okolnosti. Politiki akteri su u potpunosti shvatili veliku vanost posrednog
komuniciranja. U isto vrijeme vodei politiari unaprijedili su svoje medijske vjetine te u veoj mjeri poeli koristiti usluge spin doktora i medijskih konzultanata.

Pakiranje hrvatske lokalne politike prepoznajemo kroz naglaeno kreiranje imida kandidata (Kerum, Jeli, Mesi, Kregar, api i dr.) koritenje poznatih osoba
(iro Blaevi, Lino ervar, Vlado ola, Ivan upi, Nika Kaleb i dr.), koritenje medijskih konzultanata (Maek, Macan, Skoko, Jugo, Lali, Grbea, Mami i
dr.) stalne intervjue lidera (Sanader, Bandi, Milanovi, Adlei i dr.) i dr.
27.

Osnovne promjene vezane za fenomen izborne kampanje koje su se zbile od 1990.-2007. u Hrvatskoj.

U prvim predizbornim nadmetanjima glavni akteri su bile stranke, dok su kasnije slijedom globalnog procesa personalizacija politike komunikacije veliku
vanost dobili politiki akteri, tj. lideri. Najvaniji instrumenti prvih kampanja bili su veliki skupovi, novinski oglasi i intervjui, dok je danas glavno orue
televizijski spot i veliki plakat. U poetnim kampanjama politiki marketing bio je prilino nerazvijen, au posljednjih desetak godina predizborna komunikacija je
odreena intenzivnim koritenjem oglaavanja, ponajvie televizijskog (TV spotovi su skupi i to je dovelo do velikog poveanja trokova kampanje). Televizija je
u svim kampanjama bila najutjecajniji medij s razlikom da se utjecaj medija u posljednje tri kampanje paralmentarnih izbora uoljivo poveao s prve tri analogne
kampanje, u kampanji 2007. povealo se koritenje novih medija interneta. Vodee teme kampanja us se od prve polovice devedesetih godina djelomino
promjenile, od dominacije dravotvornih tema, do aktualnih tema. Posljednje kampanje bile su vie odreene konstrukcijom politikog spektakla i pakiranjem
politike vie nego one iz poetnog razdoblja samostalne hrvatske.
28.

7 tipova politikih spotova.

Poetni Devlin ih je oznaio kao primitivne, konstruirana realnost je bila oita (Eisenhowerovi spotovi). Talking head spotovi kandidat govori o odreenim
problemima i o nainima kako ih planira rijeiti. Negativni Otar napad na suparnika. Koncepcijski Naglaavanje neke velike ideje vezane za politiku i
drutvenu promjenu koju promiu kandidati. Cinema verite kandidati se prikazuju u stvarnim ivotnim situacijama kako bi se naglasila njihova spontanost i
neformalnost te druge kvalitete. Osobno svjedoanstvo kako bi se pokazala potpora ljudi koji se ne bave politikom i to obinih graana i poznatih osoba.
Neutralno reporterski u kojem se pokuava sugerirati objektivni pristup kandidatu i politici koju zagovara.
29.

Personalizacija politike.

Povean interes medija za kandidate i stranake lidere, a na tetu stranakih programa i ideologija, te na njihovu sve vaniju ulogu unutar stranakih struktura,
kabineta i izbornih kampanja to je prije svega posljedica slabljenja ideolokih rascjepa, razvoja novih medijskih tehnologija i munjevitog irenja medijskog
trita. Personalizacija politike u moderniziranim kampanjama izbor glasaa ovisi o njegovoj povezanosti sa individualnim kandidatom. Ta veza zamjenjuje
tradicionalne ideoloke veze izmeu glasaa i stranke. Kao rezultat toga stranka je oslabljena u smislu simbolike agregacije i organizacijske strukture. Kandidati
sami kreu u utrku. Karizmatine figure izgraene od strane masovnih medija zamjenjuju simboline veze koje su nekada osiguravale politike stranke. Jedan od
najdominantnijih i najprodornijih trendova. Uveo ga je Nixon krajem 50.-ih. Poveani interes medija za kandidate i stranake lidere, na tetu programa. Dio je
amerikanizacije. Personalizacija fokus na politike osobine (karakteristike lidera) + fokus na privatni ivot (zanima nas kao ovjek). etiri razine: medijski
fenomen, osobnost kao strategija, persolanizirano glasovanje, personalizacija moi.
30.

Privatizacija politike.

Spajanje privatnog i politikog privatizacija politike ili politizacija privatnog (PPP). MEDIJI: komercijalizacija trita i razvoj novih tehnologija- medijska
bitka za panju publike; granica izmeu javnog i privatnog se pomie - u fokus medijske panje dolazi ne samo politiki nego i privatan profil politiara;
POLITIKA: kao odgovor na poveanu medijatizaciju privatnosti politiara ili usporedo s njom, politiari poinju shvaati da im se prua cijela lepeza mogunosti
da strateki koriste svoje privatne ivote kako ostvarili politike ciljeve; TV intimnost na daljinu (Meyrowitz, 1985) omoguila politiarima da pokau svoje
humano lice i da se familijariziraju s biraima na naine koji su u politici ranije bili nepoznati.
31.

Tehnike spina.

Iznad pojasa - Priopenja za medije, press konferencije; Intervjui; Pojavljivanje u politikim i drugim emisijama; Reakcija na intervju ili izjavu; Reakcija na
udarnu vijest. Ispod pojasa - Staying on message odrati konzistentnost u komuniciranju; ista se poruka mora slati iz jednog centra, od vrha do dna stranake
hijerarhije; Poruka se upija zaista sporo neprestano je ponavljajte!; Smanjite broj tema (poruka);Apstraktno pretvorite u konkretno; Poruka treba biti kratka i
jednostavna; ( KISS Keep it short and simple! ). Brzi uzvratni udarci; Nametanje agende/dnevnog reda o emu e mediji pisati; Usmjeravanje agende/dnevnog
reda postupak kojim se odrava interes medija za neku temu kroz odreeno razdoblje i to tako da se odabranim medijima/novinarima postepeno daju
informacije (Primjer: Clinton Lewinsky); Spinning navoenje novinara da poruku tumae u odreenom smjeru (Primjer: Izborne/stranake konvencije ili
press konferencije); Lansiranje prie kad temu treba izmisliti, sami objavite pismo ili lanak kojim ete otvoriti raspravu; Podmetanje poara namjerno
konstruirana diverzija kako bi se odvratila panja novinara od neugodne ili nepovoljne prie (Primjer: Wag the Dog fikcija; pokojni Robin Cook i njegova afera s
tajnicom; rasprava o HTV-u i uhienje generala Gotovine); Dolijevanje ulja na vatru (opozicijske stranke!); Izgradnja osobnosti (opozicijske stranke!) (Primjer:
Peter Mandelson stvorio je Tonya Blaira i Gordona Browna); Preduhitri zle namjere! bolje je da sami objavite neke neugodne informacije o sebi nego da
ekate da ih objave mediji; Putanje zmajeva ili probnih balona (Primjer: MMF nee dozvoliti smanjenje PDV-a); Namjerno davanje boljih ili loijih oekivanja
(Primjer: budet, pristupni pregovori za EU); Cijeenje prie; Rijei se prljavog rublja (Primjer: Jo Moore i njezin e-mail 11/09: Good day to bury bad news);
Pranje ako imate lou vijest, pustite je istovremeno s nekom dobrom koja e ublaiti tetu; Lobistiki novinari.
32.

Konstrukcija politikog spektakla.

Politiki spektakl (Murray Edelman) neprekinuto izvjetavanje o novostima, stalno konstruiranje i rekonstruiranje drutvenih problema, kriza, neprijatelja i voa
i time stvaranje uzastopnog niza prijetnji i nada. Konstrukcija politikog spektakla kljuan je imbenik zbog kojeg ljudi podravaju neku vlast; takva konstrukcija
stvara strahove. Politiki je spektakl za Edelmana taktika i mistifikacija kojom politiari navode publiku da se usredotouje na voe, neprijatelje i probleme kao na
izvore nade i straha. Pozitivni aspekti politikog spektakla vijesti i poruke o politikim zbivanjima pomau politizirati javnost i time je odrati budnom. Tri
kljuna elementa politikog spektakla su koritenje drutvenih problema, politikih voa i politikih neprijatelja i manipuliranje tim elementima. 50. i 60. te
godine - satira - ruganje politici i politiarima moda je najoitiji nain na koji politiki ivot postaje dio zabave,cinizam, prijezir, izrugivanje politiarima zbog
nijhove tatine, tenje za samonapredovanjem, nedostatka integriteta i inteligencije.
33.

Politika komunikacija.

Denton i Woodward politika komunikacija je javna raspravu o alokaciji javnih resursa (prihoda), slubene vlasti (kome je dana ovlast donositi pravne,
zakonodavne i izvrne odluke) i slubenih sankcija (ono to drava nagrauje ili kanjava).Politiku komunikaciju karakteriziraju s obzirom na intenciju njenih
poiljatelja da utjeu na politiko okruenju. Istiu kako presudan inilac koji komunikaciju ini politikom nije izvor poruke nego njen sadraj i svrha.

Intencionalnost politike komunikacije jest svrhovita komunikacija o politici, a to ukljuuje:Sve oblike komunikacije kojima se slue politiari i drugi politiki
akteri u svrhu ostvarivanja specifinih ciljeva;Komunikaciju koju prema tim akterima usmjeravaju nepolitiari kao to su birai i novinski kolumnisti, te
Komunikaciju o tim akterima i njihovim aktivnostima kakva se pronalazi u izvjeima, uvodnicima i drugim oblicima medijske rasprave o politici. Pod politikom
komunikacijom ne misli se samo na verbalne ili pisane iskaze nego i na vizualna sredstva oznaavanja kao to su odjea, minka, logotip, tj. sve elemente
komunikacije za koje se moe rei da tvore politiki imid ili identitet.
34.

Amerikanizacija.

Swanson i Mancini vjeruju u hipotezu amerikanizacije kao polazite za usporeivanje izborne prakse u razliitim zemljama. Izborne kampanje u
demokracijama diljem svijeta postaju sve vie amerikanizirane budui da kandidati, politike stranke i mediji sve vie oponaaju svoje kolege iz SAD-a. Mnoge
metode i prakse koje se koriste u kampanjama prvo su se razvile u SAD-u, a onda su preuzete u ostalim zemljama. Prikladnost naziva je sporna:neki smatraju da
te povrinske slinosti zamagljuju vane nacionalne varijacije Waisbord, nisu sve nedavne promjene koje su nastupile u izbornim kampanjama prvo nastale u
SAD-u.Swanson i Mancini nude amerikanizaciju ne kao konani zakljuak, nego kao referentnu toku i radnu hipotezu za daljnje analize. Smatraju da e
koncept pomoi u usporeivanju zajednikih elemenata izborne promjene. *interes za amerikim kampanjama je iroko rasprostranjen (pokrivenost u novinama
irom svijeta skoro je jednaka domaim temama) Gurevitch i Blumler. *snimaju se i popularni filmovi o njihovim kampanjama (The Candidate, Nashville,
Power). *mnogi politiari, PR-ovci posjetili su SAD kako bi iz prve ruke uili o njihovim iskustvima. *SAD ima kljunu ulogu u razvoju masovne komunikacije
(globalne mree, internacionalizacija njihovih kompanija). *knjige i prirunici. Amerikanizacija specifini tipovi i elementi izbornih kampanja i profesionalne
aktivnosti povezane sa njima, koji su prvobitno razvijeni u SAD-u, te se sada primjenjuju i u drugim zemljama. Koncept nije univerzalan i svugdje isto
primijenjen. Ne bave se aspektom kulturnog imperijalizma. Smatraju da usvajanje amerikih metoda u kampanjama moe odraavati iri i openitiji proces
promjene koji nadilazi politiku i komunikaciju proces modernizacije.
35.

Medijatizacija politike.

-oznaava prilagodbu politike karakteristikama novih medija. Politika je sve vie medijski posredovana, a politiki diskurs sve vie ovisan o masovnim medijima
on se oblikuje kroz interkciju s masovnim medijima. Nema vie politike bez medija masovni mediji vie nisu pasivni kanali politike komunikacije ve
organizacije s vlastitim pravilima koja se nuno ne podudaraju s onima politiara. Politike odluke sve se vie prilagoavaju volji medija i medijskim trendovima,
koji politiku pretvaraju u predstavu i spektakl. Suvremena politika se ne samo obilato slui medijima, nego se, zbog njihove rastue moi i autonomnosti, politiari
prilagoavaju se medijskoj logici (kodovima simbolikoga jezika, programskoj shemi, timingu, inscenaciji, sadraju, proizvodnja sound bites-a, imid politiara
itd). Karakteristina je za sve demokratske zemlje. To je trend koji se pojavljuje 90-ih. Medijski voena demokracija uzrokuje nazadovanje politike nastale s
liberalizmom, a politike stranke gube veze sa socijalnim domenama. Politika je izlijevana po komunikacijskim principima. Razlikuje se od medijacije (bilo
koji akt intervencije, prenoenja ili pomirenja izmeu razliitih subjekata, institucija). Medijatizirani politiar koji je izgubio autonomiju, ovisan je o masovnim
medijima u obavljanju svojih glavnih funkcija.Medijatizaciji doprinosi: masovni mediji prenose samo visoko selektivni uzorak vijesti koji smatraju da je vrijedan
za objavu, moderne demokratske zemlje karakterizira medijatizirana participacija, mediji konstruiraju javnu sferu i kontroliraju uvjete njezine izmjene,medijska
logika referentni okvir unutar kojega mediji konstruiraju znaenja dogaaja, utjee na komercijalnu logiku medijske industrije.
36.

E demokracija.

Svaki aspekt ljudskog ivota transformiran je pojavom Interneta ni politika to nije izbjegla. Mrea je jedina politika anarhija na svijetu koja funkcionira, ali bi
ubrzo mogla postati glavno orue demokracije. Vizija koja prevladava u raspravama o utjecaju i mogunostima Mree na politiki proces vjerovanje da je Mrea
stvorila uvjete za elektroniku demokraciju pomou uspostavljenih mrea i dostupne interaktivne tehnologije, ljudi e moi glasovati o odreenim pitanjima,
informirati se o javnoj politici vlade, mogu postati aktivni graani iz demokratskog sna. Demokracija i nova tehnologija mogunost slobode govora ovisi o
pristupu sredstvima komunikacije koji se mora stvoriti i organizirati. Nova tehnologija stvara odreenu vrstu graana, javnosti, novi oblici komunikacije rastau
tradicionalne zajednice, veze i obveze koje ih povezuju, a rezultat toga je politiki ivot oznaen individualistikim samointeresom. Optimisti pak tvrde da ta ista
tehnologija tvori idealne uvjete za novi demokratski poredak u kojem participativna demokracija postaje stvarnost. Coleman e-demokracija se definira kao
koritenje novih digitalnih tehnologija za pojaavanje demokratske povezanosti izmeu vladajuih i onih kojima se vlada, predstavnika i onih koje se predstavlja.
Ciljevi e-demokracijekako bi elektronika demokracija zaivjela potreban je angaman s obje strane graane zainteresirati za aktualna zbivanja na politikoj
sceni i educirati o elektronikoj demokraciji i novim tehnologijama, vlada treba prilagoditi svoj jezik, te se potruditi da politika poprimi ljudski oblik. Ohrabriti
participaciju graana u demokratskom procesu koristei elektronike oblike komunikacije. Od graana-potroaa pokuava stvoriti graana-proizvoaa. Modeli
e-demokracije: 1. Jednosmjerni, nesinkronizirani, pasivni model, 2. Dvosmjerni, nesinkronizirani, taktiki model, 3. Suraujui, interaktivni model, 4.
Interaktivni, strateki model (e-vlada).
37.

Spin doktori.

Strateko upravljanje informacijama danas je poznato i kao spin. Ono to se pojavljuje kao vijest moe ponekad biti samo minimalno prepravljeno priopenje za
novinare (to je posebno uoljivo ako se iste fraze pojavljuju u vie medija). Spin doktoring ukljuuje odobravanje ili odbijanje intervjua, brifing, upute onima
koji daju intervjue, komentiranje pria novinara, stvaranje prigoda za fotografiranje, pisanje govora i priopenja za novinare, uvjeravanje novinara da se klijenta
prikae u pozitivnim svjetlu Sve se to radi da bi se osigurala da popraenost organizacije ili klijenta bude onakva kakvu oni ele. Neki spin doktori ostaju
anonimni, drugi poprimaju status zvijezde. Politiari su uvijek nastojali dobiti njima naklonjenu popraenost, a spin doktori su najnovija metoda.Vano je i uzeti u
obzir kontekst unutar kojega se stvara odnos novinara i spin doktora vie prostora znai i vie prihoda od oglaavanja, ali i potrebu za veim brojem tekstova. Isti
uinak nastaje i poveanjem broja medija i pojavnom 24h servisa vijesti. Posao voditelja ureda za OsJ, direktora odjela komunikacija ili popularnog spin doktora
jest da vodi trajnu, profesionalnu komunikacijsku kampanju koja ima za cilj osigurati podrku javnosti za pojedine vladine mjere te amortizirati svaku vrstu
neprijateljskog raspoloenja prema vladi/stranci ili njezinoj politici.Premjeri:Alastair Campbell, Blairov kontroverzni spin doktor,Bush-Carl Rove,Obama-David
Axelrod,David Plouffe,Clinton-James Carville,Dick Morris.
38.

Celebrity politika.

Politiko+popularno, politiko+privatno (od 50./60-ih, Nixonov spot sa svojim psom Checkersom kada je bio Eisenhowerov zamjenik, da bi omekao imid
izbacio je spot nazvan po njegovom psu, on je prikazan kao obian ovjek). Od strane:1. medija (privlaenje itatelja); 2. samih politiara. Celebrity politika
(trivijalizacija politike) spajanje popularnog i politikog ima 2 dimenzije:kad politiare koriste razliite alate popularne kulture (pjevae, glumce, i
dr.),npr. Bono Vox, Madonna kad se zvijezde iz popularne kulture angairaju za politike ciljevezacija politike - ikog se dogaa 50-60ih godina. Uvoenje
privatnog u politiku. der - HDZ)a. Posljedice celebrity politike politika komunikacija bavi se dinamikom i posljedicama odnosa politike i medija: Politika se
nalazi stvara unutar nepolitikih arena kao to je zabava. Celebrity politiari:izabrani ili nominirani politiari ija pozadina su zabava, show business i sport
(Schwarzenegger i dr.),izabrani ili nominirani politiari koji koristi alate i forme pop kulture za poboljanje imida . A) foto snimanja koja povezuju politiara sa

zvijezdama (Tony Blair i engleski nogometni tim), B) koritenje netradicionalnih platformi i formata za promoviranje politiara (Clinton svira saksofon u Arsenio
Hall Show-u, Blair u Simpsonima), C) preuzimanje tehnika i strunosti od onih koji prodaju poznate osobe.
Argumenti za nije novost da se poznate osobe ukljuuju u politiku (Engleski graanski rat). Neizbjena posljedica socijalne i politike promjene, modernizacije.
Zbog raspada tradicionalnih veza potrebna je nova simbolika stvarnost . Nove forme mogu odjeknuti bolje od starih.
Argumenti protiv trivijalizacija politike i marginaliziranje tema. Povrno znanje zvijezda koje se uputaju u politiku. Previe panje se daje imidu i izgledu.
TV potie populistiku empatiju umjesto elitistiko voenje. Ugroavaju se principi reprezentativne demokra
39.

Kontekstualni faktori u analizi izbornih kampanja.

1. Izborni sustav postoji mnogo razliitih izbornih sistema, 2 vanija: a)veinski first-past-the-post. Graani glasuju za individualne kandidate, pobjeuje onaj
koji osvoji veinu glasova. Privilegira se uloga individualnih predstavnika (personalizacija). Kandidati mogu traiti potporu kod ideoloki heterogenih grupa
naglaavanjem svoje osobne privlanosti (ne politikog programa i stranake pripadnosti).b)proporcionalni glasai biraju stranake liste kandidata. Mjesta u
skuptini se dijele izmeu stranaka ovisno o postotku osvojenih glasova. Usmjerenost na ideoloku i politiku opredijeljenost. Proporcionalni sistem se
modificirao (dozvoljava izravno glasanje za individualne kandidate, npr. Italija). Modernizacija favorizira personalizaciju. Razlika izmeu 2 sistema u
veinskom sustavu personalizacija je bra, fokus na ulogu televizije. 2. Stranaki sustav (struktura stranakog natjecanja): a)dvostranaki sistem (u kojima
dominiraju 2-3 odrive konkurentne stranke) koristi sofisticirane komunikacijske strategije za kreiranje privremenog agregata interesa u fragmentiranom drutvu
(SAD, VB), b)viestranaki sistem (mnoge stranke su konkurentne, nitko ne dominira stranakim tijelom) trai se od stranaka da se razlikuju putem bolje
definirane veze sa odreenim socijalnim, ekonomski i dr. grupama (Italija, Izrael, Poljska). 3. Zakonska regulacija demokracije reguliraju kampanje na razliite
naine. Kontrolira se zabrana oglaavanja, duina izbornog perioda (u kojemu se mogu emitirati poruke), sadraj programa i dr. Ogranienja ne sprjeavaju
usvajanje modernih metoda, ali mogu ograniiti specifine moderne forme. Regulacija financiranja kampanja je razliita. (npr.: vedska, Izrael). Restriktivni
(ograniavajui) sistem ograniava privatne ili javne doprinose, umanjuje obraanje komercijalnim medijima, strunjacima izvan stranakog aparata, uestale
ankete i druge elemente modernog modela. 4. Nacionalna politika kultura metode i obiaji u izbornim kampanjama duboko su ugraeni u pojedinu politiku
kulturu. Razliiti aspekti te kulture utjeu na usvajanje inovacija povezanih s modernizacijom. Graani se ukljuuju u politike institucije, organizacije, volontiraju
i dr. Najvaniji aspekti:politika socijalizacija i participacija,strukture za socijalnu agregaciju i razvoj konsenzusa,uloge i funkcija primarnih i sekundarnih grupa +
djelotvornost njihovih kanala za komunikaciju. 5. Nacionalni medijski sustav struktura vlasnitva, stupanj tehnolokog napretka i dr. 6. (Stupanj razvijenosti
demokracije): a) jaka politika kultura, dobre mree politike socijalizacije, stabilni izborni sustav (SAD, VB; vedska, Njemaka), b) demokracija je nedavno
uspostavljena nakon dugog perioda diktature, iznenadna tranzicija, nove stranke (Rusija, Poljska, panjolska), c) vie-manje duga demokracija, ali s pritiscima koji
su vodili u nestabilnost, politike i socijalne promjene(Izrael, Italija, Argentina, Venezuela)
40.

Politiki poduzetnici.

Politiki poduzetnici su nova vrsta politiara koji su se izdigli na valu razoarenja tradicionalnom politikom. Anonimni u svijetu politike, ali potvreni u svijetu
biznisa, oni tvrde da predstavljaju 'obinog ovjeka' iji se glas izgubio u hodnicima politikih interesa, da je politiku mo prisvojila nesposobna i korumpirana
elita kojoj je cilj zadovoljiti vlastite pohlepne interese te da su oni ti koji mogu uspostaviti poruene mostove izmeu graana i vlasti. Politiki poduzetnici koriste
populistiku retoriku. Oslanjaju se na filozofiju osobnog povjerenja. Obraaju se biraima izravno, zaobilazei tradicionalne politike institucije i oslanjajui se
na medije i medijski spektakl.
41.

Akteri politike komunikacije.

Akteri politike komunikacije su: politike organizacije, politike stranke, javne organizacije, grupe za pritisak, teroristike organizacije, publika, mediji,
meunarodna pozornica.

3 elementa politike komunikacije (akteri): politike organizacije, javnost/graani i mediji.

Politiki akteri (organizacije) pojedinci koji, organizacijskim i institucionalnim sredstvima, tee za utjecajem na proces odluivanja. Politike organizacije:
stranke, javne organizacije, grupe za pritisak, teroristike organizacije i vlade.

Politike stranke skupine pojedinaca manje ili vie slinih nazora koji se okupljaju u dogovorenu organizacijsku i ideoloku strukturu radi nastojanja oko
zajednikih ciljeva. Ciljevi sadravaju temeljni vrijednosni sustav stranke, ili ideologiju. Unato ideolokim razlikama koje u suvremenim demokracijama mogu
postojati izmeu politikih stranaka, zajednika im je predanost ustavnim sredstvima promicanja svojih ciljeva, nastojanje da stanovnitvo uvjere u svoju
ispravnost te podvrgavanje svojih politika testu periodinih izbora. im steknu vlast, pristaju se drati ustavnih pravila politikog sustava, potujui njegova
ogranienja na stranaku mo. U doba opeg prava glasa i masovnog birakog tijela stranke se moraju koristiti masovnim medijima.
Aktivnosti koje potpadaju pod OsJ obuhvaaju proaktivna sredstva kao to su stranake konferencije koje su, u suvremenoj politici namijenjene prije svega tome
da privuku pozitivno medijsko izvjetavanje o organizaciji, zatim konferencije za novinare, koje strankama omoguuju da postavljaju politike agende, osobito u
izbornim kampanjama, te zapoljavanje savjetnika za imid da kreiraju izgled stranke. Reaktivne tehnike PR-a obuhvaaju lobiranje novinara i spining
potencijalno tetnih pria, zatim prikrivanje potencijalno tetnih informacija, te taktike dezinformiranja kao to je curenje informacija.

Javne organizacije nestranake organizacije s politikim ciljevima. Npr. britanski sindikati, imaju jasne organizacijske veze s jednom ili vie stranaka (stvorili
Laburistiku stranku kao organiziran politiki izraz radnikih interesa). Udruge potroaa i lobistike skupine posveuju se s druge strane razmjerno uskoj
klijenteli i interesima.
Postoje 3 kategorije javnih organizacija:
1.

Sindikati;

2. Skupine potroaa;

3. Profesionalne i druge udruge.

Njih ne ujedinjuje ideologija nego neka zajednika znaajka situacije njihovih lanova zbog koje su se udruili, npr. problemi u radu, itd. Pojedinci se ne okupljaju
samo zbog rjeavanja praktinih problema povezanih s njihovom zajednikom situacijom nego i da bi se borili za promjenu ili poveali prisutnost nekog
konkretnog problema u javnosti, pri emu esto stjeu pomo izabranih politiara. Institucionalan status i legitimnost u javnosti.
Grupe za pritisak (jednoproblemske grupe) od javnih organizacija se razlikuju po tome to su tipino manje institucionalizirane i otvorenije politike po
svojim ciljevima, te su zaokupljene pitanjima kao to je ouvanje prirodnog okolia i spreavanje okrutnosti prema ivotinjama koje se uzgajaju za prehranu ili
iskuavanje lijekova i kozmetike.
Sklone su voditi kampanju oko jednog problema (npr.: antinuklearni pokret poektom 80-ih i britanska kampanja protiv komunalnog poreza potkraj 80-ih).
Ekoloki pokret je primjer grupe za pritisak koja se nastojala probiti u glavnu struju politikog procesa osnivanjem zelenih stranaka irom Europe.
Bit je politike grupa za pritisak upotreba niza danas dostupnih tehnika oglaavanja i PR-a. No, zbog svog neinstitucionalnog, vie ili manje marginalna znaaja
esto su liene financijskih i statusnih resursa koji pritjeu etabliranijim politikim akterima, pa moraju nai jeftinija sredstva prijenosa svojih politikih poruka kao
to su simbolini oblici prosvjeda i demonstracija kako bi se privukla pozornost novinara.
Teroristike organizacije primjerice gradski bombaki napadi, otmice aviona, atentati i otmice osoba su teroristike taktike kako bi se ostvarili politiki ciljevi.
Svima je zajednika spremnost da ciljeve ostvaruju izvan ustavnog procesa, koji smatraju nelegitimnim, te da upotrijebe nasilje kao sredstvo uvjeravanja.
Primjeri su: Irska republikanska armija, Hamas i Hezbollah na Bliskom Istoku, ETA u panjolskoj Baskiji, Al-Quida i dr.
Publika svrha politike komunikacije je uvjeravanje, a cilj tog uvjeravanja je publika. Moe biti iroka npr. ameriki izborni spot gdje je cilj uvjeriti cijelu
naciju biraa ili uska npr. kad Sunday Times poziva Konzervativnu stranku da promijeni vodstvo. Kakva god bila, svaka politika komunikacija eli postii neki
uinak na primatelje poruke.
Lamza ukupno ili punoljetno stanovnitvo odreenog podruja, dio populacije koja prati zbivanja. Razlikuje se:
a) opa cijela populacija (iroka);

b) biraka oni koji izlaze na izbore;

c) struna

Mediji u demokratskim politikim sustavima funkcioniraju i kao prijenosnici politike komunikacije koja nastaje izvan same medijske organizacije i kao
poiljatelji politikih poruka koje su oblikovali novinari. Politiki se akteri moraju koristiti medijima kako bi njihove poruke bile prenesene eljenoj publici.
Politiki programi, izvjetaji o politici, izborni apeli, kampanje grupa za pritisak, teroristiki akti, imaju politiki znaaj i potencijal za komunikativnu
uinkovitost, ali samo onoliko koliko se o njima izvjetava i koliko ih medijska publika prima kao poruke.

Kaid i dr. ukazuju da politiku stvarnost moemo shvatiti kao neto to obuhvaa 3 kategorije:
1. Objektivna politika stvarnost obuhvaa politike dogaaje koji se doista zbivaju
2. Subjektivna stvarnost stvarnost politikih dogaaja kako ih percipiraju akteri i graani.
3. Konstruirana stvarnost dogaaji kako su popraeni u medijima. Presudna je za oblikovanje druge kategorije subjektivnih percepcija.

Mediji, osobito tiskani, imaju neposrednu vanost za politiki proces. Premda se analitiari mogu prepirati oko pristranosti neke reportae, sve se novine die
svojim glasom javnosti uvodnicima u kojima artikuliraju politike nazore. Katkad se one predstavljaju kao glas itatelja te su upueni kreatorima politike.
Drugi se put mogu oblikovati kao smiren, autoritativan glas urednika koji politiku scenu promatra s objektivne udaljenosti. U oba je sluaja uvodnik zamiljen
kao politika intervencija i neka vlada ili stranka esto ga i itaju kao takva. Komentari, analize i drugi oblici autorskog novinarstva svojom su namjerom
takoer intervencionistiki.
Mediji su u politikom procesu vani i kao prijenosnici poruka od graana do njihovih politikih voa. Izvjetavanjem o istraivanjima javnog mnijenja, npr.
mediji mogu tvrditi da predstavljaju javno mnijenje, to zadobiva status injenice na temelju koje treba razumjeti ili procijeniti politiku situaciju, esto u obliku
kritike ili prijekora pojedinim politiarima. Tako se prenose gledita graana prema gore (strankama). Pisma itatelja predstavljaju forum za javnu raspravu o
politikim pitanjima. Elektroniki mediji preplavljeni su politikom raspravom i javnim forumima u kojima se pripadnici javnosti okupljaju da razmotre gorua
pitanja i izraze miljenje o njima.

Meunarodna pozornica i strane vlade, i poslovne organizacije, i teroristike skupine poput koriste se globalnim informacijskim sustavom za promicanje
svojih politikih ciljeva. Tradicionalni oblici interpersonalne meunarodne diplomacije i dalje postoje, no suvremeni se ratovi, borbe za osloboenje i teritorijalni
sporovi sve vie rjeavaju u medijima, s globalnim javnim mnijenjem kao nagradom.
W.Lippmann: Vlade danas postupaju prema naelu da nije dovoljno dobro upravljati vlastitim graanima i uvjeriti narod da iskreno postupaju u njegovu interesu.
One shvaaju da je za njihovu dobrobit vano javno mnijenje cijelog svijeta.
44. Koji su kljuni akteri politike komunikacije?
1. izravni politiki akteri (dravna vlast) kolektivni i individualni politiki akteri (stranke, politiari); * meunarodne organizacije; * sindikati; * nevladine
organizacije; * grupe za pritisak; * teroristike organizacije

2. posredni politiki akteri (mediji) slue za zagovaranje, informiranje; interpretiraju stvarnost, komentiraju

42.

neki novinari formiraju javno mnijenje (Latin, Bago, Hloverka, Stankovi)

mogu zagovarati neku politiku opciju (Guardian-laburisti, The sun-konzervativci), potpora u vrijeme izbora
endorsment javna potpora (The Washington Post potpora Obami), otvorena ili prikrivena

Javna sfera i ideja e demokracije.

Jrgen Habermas (18.st.) teorija javne sfere neutralni socijalni prostor za kritiku debatu izmeu privatnih osoba koje su se okupile kako bi raspravile o
pitanjima opeg interesa na slobodan, racionalan i nepristran nain. To je normativni ideal. Dolo je do strukturalne transformacije javne sfere zbog masovnih
medija (trivijalizacija, povrnost). Smatra se da e Internet postati platforma za deliberativnu demokraciju, makro javna sfera. Omoguiti e platformu da se
ponovno obnovi razgovor (kao u 18. st.), oivjeti e javna sfera.To je graansko podruje politike,diskurzivni,raspravni,komunikacijski prostor politike.
43.

Tehnike pakiranja i objasni jednu.

Odnosi se na ideju da politiki akteri sve vie upravljaju i kontroliraju javnu sliku politike tvrdi se da to zaglupljuje politiki diskurs. Od packaging politics
(package) = zapakirati, staviti robu u ambalau koja e privui kupce. Politiki se argumenti trivijaliziraju, pojavnost je vanija od stvarnosti, osobnost od politika,
povrno od dubinskog (krivnja je politiara i njihovih strunih kadrova te pokornih medija). No zato su vani sadraj i karakter politikog diskursa? ako je
demokracija vladavina naroda, onda je sposobnost naroda da donosi sudove o politiarima i njihovim aktivnostima iznimno vana (a donoenje takvih sudova
ponajprije ovisi o informacijama koje su uglavnom upakirane). Politika se transformira modernizira, amerikanizira, medijatizira i to se smatra preteom
upakiravanja, rezultat tih promjena je elektronika zajednica ili nova politika kultura. Slavne osobe: korisni su izvor financiranja, ali pomau i u izgradnji imida,
posuuju karizmu i popularnu privlanost, bitno je da susreti i potpora slavnih osoba budu medijski popraeni, politiari su poeli i oponaati zvijezde (sviraju,
pjevaju, pleu...)
44.

Soundbite + primjer koritenja u politici.

Zgodne, pamtljive rijei i izrazi koji postaju kuka na koju e novinari okaiti priu. Kennedy prvi koristio. Fraza ii ideja kojoj je manjena da bude jedina poruka u
svakoj razmjeni onoga koji intervjuira i onoga koji je intervjuiran.
45.

Politiko komuniciranje Billa Clintona.

1992. imid Billa Clintona izgraen na predodbi mladosti, odlunosti i radikalizma to je bilo u suprotnosti s poodmaklom dobi i konzervativizmom protivnika
Georgea Busha . B. Clinton: Chatajui 1999. s graanima iz raznih dijelova svijeta, Bill Clinton bio je prvi ameriki predsjednik koji se putem interneta obratio
graanima. Ako se osvrnemo na ne tako daleku istoriju Amerike kada je predsjednik Clinton napravio presedan u PR amerike dravne slube i sasvim siguran u
svoju izjavu obmanu ameriki narod a onda nedugo poslije toga priznao i da je lagao i pokuao da se izvine. Da stvar bude i traginija u pitanju je sluaj Lewinski.
Ali nije upalilo. Poslije tih deavanja stvorena je tako rei posebna teorija i odnosima sa javnou u Americi. Da li su u ovom sluaju zakazali samo slubenici
odnosa s javnou amerikog predsjednika i nisu ga savjetovali pametno ili je stvar u pogrenoj procjeni i jednih i drugih? Mnogi su smatrali da je krucijalna
greka predsjednika ta to nije skrueno priznao krivnju odmah jer bi se mnogo lake i bre sva stvar zaboravila nego je dopusti da se prevelikom negativnom
publicitetu izlae i sama drava a i njegova porodica. Sruen je i mit o nedodirljivosti amerikih predsjednika.
46.

Prema Lipmanu koja se prekretnica dogodila nakon WW1 i koji je trendovi slijede?

Poinje se stvarati pristanak. Pojam je nastao dvadesetih godina. Lipmann je upozoravao na opasnost od demokratskog dogmatizma i isticao kako se ta opasnost
moe prevladati tako da odgovorni ljudi u javnosti proizvode pristanak u vezi s nekom politikom. Legitimnost liberalno-demokratske vlasti temelji se na pristanku
onih kojima se vlada. Lipmann je tvrdio da taj pristanak moe biti proizveden, te da je to postalo zasebno umijee u kojem su politiari kombinirali tehnike
socijalne psihologije s golemim utjecajem masovnih medija. (proizvodnja pristanka = manipulacija).
47.

Mo masovnih medija prema Streetu.

Mediji imaju mo oni odluuju o sudbini politiara i politikih ciljeva, utjeu na vlade i njihova biraka tijela, moramo ih svrstati uz ostale politike ustanove.
Medijska pristranost, vlasnitvo, kontrola nad medijskom industrijom imaju utjecaja na politiki proces; interesi koji potiu medije oblikuju i ishode tog procesa
odnos masovnih medija prema demokraciji. Medijska mo nema jedan monolitni oblik pojavljuje se u razliitim oblicima i na razliite naine tri oblika moi:
diskurzivna (nain oblikovanja javnog zdravog razuma znanje je mo); mo pristupa (nain na koji se odreeni interesi ili identiteti priznaju ili iskljuuju); mo
resursa (nain na koji medijski konglomerati mogu utjecati na djelovanje vlada i drava).
48.

Definicija politikog oglaavanja prema McNairu i njene dvije funkcije.

Bolland (1980.) oglaavanje = plaeno stavljanje organizacijskih poruka u medije- zakupljivanje i koritenje oglasnog prostora, plaena po komercijalnim
cijenama, kako bi se politike poruke prenijele masovnoj publici. Koriste se: kino, jumbo plakati, tisak, radio i televizija. U SAD-u su televizijski oglasi poznati
kao spotovi. Oglaavanje ima dvije funkcije (informiranje i uvjeravanje).
49.

Pesimistino gledite o utjecaju politike komunikacije na demokraciju i objasni svoje stajalite.

Nestaje racionalno birako tijelo. Dobivaju se upakirane informacije, kandidati se predstavljaju kao proizvodi. Preko medija se biraima servira to moraju raditi.
50.

Definicija politike komunikacije prema McNairu.

Novija politika povijest ide za pristupom koji je usredotoen na otvorenost procesa politike komunikacije i mogunostima koje su podreenim skupinama
dostupne kako bi smisleno intervenirale u javnu sferu, a da pritom mediji o tome izvjetavaju. Ne postij primarna definicija- moda moe postojati dominantna
definicija, ali njoj e se postavljati izazovi opozicijske skupine; strukture pristupa medijima nisu krute ve fleksibilne.
51.

Promjene u politikoj komunikaciji kasnih 50ih i ranih 60ih godina.

Povijest politikog oglaavanja poinje u Americi, a oglas je postao dominantan zahvaljujui porastu uloge televizije u voenju politikih kampanja. Do 50ih
godina tvu SAD-u je postala istinski masovni medij koji se financirao od oglasa. '52. je Eisenhower postao prvi kandidat koji je unajmio marketinku agenciju da

osmisli oglase. Spotovi ''Eisenhower odgovara Americi'' su niz ''spontanih'' spotova. Ameriki politiki oglasi tee kratkoi Eisenhowerovi do 30 sec. U kampanji
'56. uvode se petominutni oglasi izmeu zabavnih emisija. Kasnije su kandidati zakupljivali i do 30 min programa (neuinkovito). Nakon '56. ponovo krai oglasi.
Uspon imida trend koji naglasak stavlja na izgraivanje imida svog kandidata (ili unitavanje protivnikova), a udaljava se od komunikacije o nekom
politikom pitanju ili stavu. Clintonov imid predodba o mladosti, odlunosti, radikalizmu.
52.

Pseudodogaaji + primjer.

Pseudodogaaji dogaanje koje je u slaboj vezi s politikom stvarnou; on ima znaenje u sebi i po sebi kao medijski dogaaj, pr. stranake konferencije koje
su spektakli namijenjeni maksimiranju pozitivne medijske popraenosti.
53.

Po emu je nova kampanja laburista u Britaniji 1997. bila drugaija?

1997. izborni uspjeh i politika vlast napokon u njihovim rukama (nakon 18godina)- pobjeda Tony Blaira- usvojene tehnike politikog oglaavanja i marketinga;
metoda triangulacije (po uzora na Clintona): ukrali najbolje konzervativske ideje, zadrali lijevocentrake socijalnodemokratske vrijednosti, repozicionirajui se
kao radikalni centar.
54.

Amerikanizacija + primjer u RH.

Jedno objanjenje pojave novih politikih tehnika: stranke i politiari oponaaju jedni druge, prvenstveno svoje amerike kolege (amerikanizacija). Te su se
tehnike razvile u SAD-u, a objanjavaju se kroz proces modernizacije: onesu zapravo odgovor na zajednike probleme drutvene sloenosti, uzrokovane ili
zaotrene raspadom uspostavljenih pripovijesti i struktura. Postoji pritisak na stranke da usvoje nove tehnike politike komunikacije, a moe se uoiti u logici
racionalnog djelovanja.
55.

Pakiranje politike prema Streetu.

Odnosi se na ideju da politiki akteri sve vie upravljaju i kontroliraju javnu sliku politike tvrdi se da to zaglupljuje politiki diskurs. Od packaging politics
(package) = zapakirati, staviti robu u ambalau koja e privui kupce. Politiki se argumenti trivijaliziraju, pojavnost je vanija od stvarnosti, osobnost od politika,
povrno od dubinskog (krivnja je politiara i njihovih strunih kadrova te pokornih medija). No zato su vani sadraj i karakter politikog diskursa? ako je
demokracija vladavina naroda, onda je sposobnost naroda da donosi sudove o politiarima i njihovim aktivnostima iznimno vana (a donoenje takvih sudova
ponajprije ovisi o informacijama koje su uglavnom upakirane). Politika se transformira modernizira, amerikanizira, medijatizira i to se smatra preteom
upakiravanja, rezultat tih promjena je elektronika zajednica ili nova politika kultura. Slavne osobe: korisni su izvor financiranja, ali pomau i u izgradnji imida,
posuuju karizmu i popularnu privlanost, bitno je da susreti i potpora slavnih osoba budu medijski popraeni, politiari su poeli i oponaati zvijezde (sviraju,
pjevaju, pleu...).
56.

Elementi politike komunikacije, izaberi jedan i objasni.

Politike organizacije, mediji i graani. Politike organizacije su politiki akteri, tj. oni pojedinci koji organizacijskim ili institucionalnim sredstvima tee za
utjecajem na procese odluivanja. Moda e taj utjecaj na procese odluivanja zadobiti tako da se domognu institucionalne politike vlasti, budu u vladi ili biranim
predstavnikim tijelima, gdje e moi provoditi eljenu politiku. Ako su u opoziciji, njihovi ciljevi bit e opstruirati vlastodrce te ih zamijeniti drugima. Politike
organizacije dijelimo na politike stranke, javne organizacije, vlade, grupe za pritisak i teroristike organizacije. Politike organizacije prema medijima djeluju:
apelima, programima, oglaavanjem i odnosima s javnou.
57.

Obiljeja politikog intervjua.

Za medije su jeftina metoda popunjavanja prostora. Naoko se gradi oko dramatske napetosti u kojoj je ugled obje strane na kocki. Pravila i koncencije intervjua se
mijenjaju politiari su manje paljivi, a novinari sve nasrtljiviji no pokuaj kontrole provoenja intervjua je konstanta. Politiari koriste zvune isjeke i svode
komunikaciju na oblik odnosa s javnou, ne nude odgovornost nego fraze, iznose trivijalne podatke u nepolitikim emisijama. Drugi znak srozavanja intervjua je
njegovo koritenje u priopavanju beznaajnih ili povrnih informacija u okruenju koje ih odmie od pomnog politikog ispitivanja. No intervju se moe
kontrolirati i odabirom medija, novinara, itd.
58.

etiri vrste politike pristranosti prema Streetu.

Stranaka pristranost namjerna i otvorena, lako ju je otkriti; propagandna pristranost namjerna i prikriven, prividna svrha je izvjetavanje o pojedinostima, ali
unutar mnje se nalaze slabo prikriveni napadi na neke drutvene skupine pritom se itatelje ohrabruje da iz pojedinog sluaja izvuku ope zakljuke, dravni
mediji mogu propagandno izvjetavati i o aktivnostima drugih zemalja; nenamjerna pristranost nenamjerna i otvorena sudovi o emu izvjetavati, kojim
redosljedom, na kojem mjestu u novinama ili terminu u elektronikim medijima; ideoloka pristranost nenamjerna i pirkrivena, moe se otkriti samo pobliim
itanjem teksta kada se mogu razotkriti skrivene pretpostavke i vrijednosni sudovi u svakom izvjetavanju utjelovljena je neka inaica ''norme'' ija je podloga
ideologija.
59.

Nabroji tehnike politikog komuniciranja i objasni jedan po svom izboru.

60.

Specifinost i posebnost komuniciranja Kennedya.

Bio je telegenian, nije pobjedio njegov program nego on kao osoba. Njegov protukandidat je bio dosadan. Imao je odian javni nastup, vrhunsku komunikaciju s
novinarima, bio je veliki armer. Poeo je uvoditi da se pazi na imid. S njim zapoinje personalizacija politike.
61.

Koji su optimistini argumenti za suvremeno politiko komuniciranje u demokraciji i objasni svoje stajalite.

Suvremena politika komunikacija ulazi iz stranakog u marketinki koncept. Posljedica drutvenih promjena, modernizacije, suradnje medija i politike. Raspad
tradicionalnih veza. Udaljavanje stranaka od graana (medijski posredovana komunikacija). Individualizacija i fragmentacija drutva. Pojavom medija (posebno
TV-a 50-ih) komunikacija politiari-graani je medijski posredovana, nova pravila izvjetavanja. Uvjeravanje neodlunih pojedinaca.Stranaki koncept nije

izumro. Cijela politika komunikacija je u kontinuumu (stranaki koncept marketinki koncept).Nastala poetkom 80tih(reagan,tatcher)-svrhovita, namjerna
komunikacija u politici.
62.

Koji su pesimistini argumenti za suvremeno politiko komuniciranje u demokraciji.

Nestaje racionalno birako tijelo; dobivaju se upakirane informacije, kandidati sepredstavljaju kao proizvodi; preko medija se biraima servira to moraju
raditi.

63.

Navedite oblike politike komuniikacije.

Politika komunikacija ukljuuje: sve oblike komunikacije kojima se slue politiari i drugi politiki akteri da bi ostvarili svoje politike ciljeve; komunikaciju
koja prema tim politiarima i politikim akterima usmjeravaju nepolitiari i komunikaciju o tim politiarima i politikim akterima i njihovim aktivnostima.
67. Tko su politiki poduzetnici+ Milan Bandi
Politiki poduzetnici nova vrsta politiara koji su se izdigli na valu razoarenja tradicionalnom politikom. Anonimni u svijetu politike, ali potvreni u svijetu
biznisa, oni tvrde da predstavljaju obinog ovjeka iji se glas izgubio u hodnicima politikih interesa, da je politiku mo prisvojila nesposobna i korumpirana
elita kojoj je cilj zadovoljiti vlastite pohlepne interese te da su oni ti koji mogu uspostaviti poruene mostove izmeu graana i vlasti. Npr.: Silvio Berlusconi
najbolji primjer; Milan Bandi atipian politiki poduzetnik.
Mi (graani) protiv njih (politiara)! politiki poduzetnici koriste populistiku retoriku te se oslanjaju na filozofiju osobnog povjerenja. Obraaju se biraima
izravno, zaobilazei tradicionalne politike institucije i oslanjajui se na medije i medijski spektakl. Od politikih se poduzetnika uope ne trai da budu visoko
moralni. Logika i iskustvo graanima kazuju da politiari nisu nita moralniji, ali su nesposobniji i ako ve moraju nekoga izabrati, neka to bude netko probitaan i
uspjean, makar se na svom putu oslanjao i na inteligenciju ulice.

64.

Koja je uloga javne sfere u liberalno demokratskom sustavu?

Javna se sfera, u biti sastoji od komunikacijskih institucija drutva kroz koje krue injenice i miljenja i pomou kojih se gradi zajednika zaliha znanja kao
osnova za kolektivnu politiku akciju. Drugim rijeima, sastoji se od masovnih medija, koji su se od 18. st. razvili u glavni izvor i arite zajdnikog iskustva
drutva. Suvremeni se pojam vijesti razvio upravo kao sredstvo pruanja graanima najvanijih informacija, sa stanovita njihovih politikih aktivnosti, te
efikasna organiziranja javne rasprave i upravljanja njome. to su funkcije koje se u suvremenom tiskanom i elektronikom novinarstvu uzimaju zdravo za gotovo.
65.

Denton i Woodward.

Politika komunikacija je rasrava o alkoaciji javnih resursa, slubene vlasti te slubenih sankcija. Obuhvaa pisanu i verbalnu retoriku, no prema d. Grabe treba
ukljuiti i paralingvistike znakove. D&W naglaavaju intencionalnost politike komunikacije: to je svrhovito komuniciranje o politici. Svi oblici komunikacije
kojima se slue politiari i dr politiki akteri u svrhu ostvarivanja specifinih ciljeva, kom koju prema tim akterima ostvaruju mediji i birai, te kom o tim
akterima i njihovim aktrivnostima kakva se pronalazi u izvjeima, uvodnicima i dr oblicima medijske rasprave o politici.
66.

Proizvodnja pristanka H&C.

Lippman kae da pristanak moe biti proizveden. Proizvodnja pristanka postala je jo 1922. ''zasebno umijee'' u kojem su politiari kombinirali tehnike
socijalne psihologije s golemim utjecajem masovnih medija. Ako informacija na kojoj se temelji politiko odluivanje jest, ili moe biti proizvedena to naruava
integritet javne sfere, a graanina podloim manipulaciji. Demokracija gubi autentinost i postaje neto mranije. H&C zakljuuju da mediji imaju sustavno
pristran pogled na svijet. Do tog su zakljuka doli analiziranjem sadraja amerikog tiska. Njihova hipoteza bila je da ameriki tisak djeluje kako bi odrao
vanjsko politike interese amerike vlade, budui da je i sam proizvod odreene ideologije. Oni kau da ameriki mediji djeluju kao propagandisti
prevladavajui korporativne interese SAD.
67.

Politiko komuniciranje teroristikih organizacija.

Politika organizacija koja sve svoje ciljeve nastoji ostvariti nezakonitim, esto nasilnim sredstvima. Poput svih drugih oblika politike komunikacije, terorizam
moe biti znaajan kao komunikativni in samo ako se publici prenosi putem masovnih medija. Ne izvjesti li se o njemu teroristiki in nema nikakvo drutveno
znaenje. Teroristike su skupine, kao i drugi politiki akteri, razvile sustav upravljanja medijima, te postupno poele upotrebljavati veinu tehnika koje obino
primjenjuju strunjaci za odnose s javnou, ukljuivi davanje priopenja za novinare, distribuciju video-snimki, postavljanje web-siteova, odravanje
konferencija za novinare, te tiskanje novina. U golemoj veini primjera, meutim, teroristiki odnosi s javnou ili politika komunikacija nisu uspjeli postii
uspjeh u ostvarenju ciljeva.
68.

Spin doktori politiara.

Alaistar Campbell Tony Blair. Mark McKinnon Georg W. Bush. Lanny Davis Bill Clinton. David Axelrod Barack Obama.
69.

Uinci Tva na ponaanje biraa.

Za razliku od tiska, o utjecaju televizije postoji gotovo konsenzus. Moe biti koristan izvor informacija, ali nije od velike pomoi u prosuivanju, nema znaajan
utjecaj, manje je uvjerljiva od tiska. Potrebno je i manje panje za njeno konzumiranje, a ograniena je i izbornim pravilima emitiranja. No, opasno je zakljuiti
da je utjecaj masovnih medija na izbore beznaajan tv oblikuje emocionalnu reakciju svoje publike na politiku, to ima dugotrajne uinke.
70.

Znaajke politike komunikacije Reagana i zato je znaajan za ravoj politike komunikacije.

Thompson je o njemu napisao da mu je bilo lako vjerovati jer je vjerovao u ono to je govorio i to ga je inilo velikim komunikatorom. Kandidat na vlasti,
poput Reagana 1984. neminovno stjee zalihu iskustva i vjerodostojnosti koja se moze predstaviti u oglasima koritenjem arhivskih snimki konferencija za
novinare, putovanja po inozemstvu, sastanaka s meunarodnim voama i sl. Ti vizualni elementi, s odgovarajuom verbalnom pratnjom, postaju snane oznake
autoriteta nasuprot izazivau ije je administrativno iskustvo mozda ogranieno na upravljanje nekom malom saveznom dravom. U toj kampanji govori o
amerikom snu, mitu. Strategija mu je: u umi je medvjet manipulacija strahom od komunizma i ruskog medvjeda, demoniziranje Sovjeta. Manipulira
mitovima i duboko ukorijenjenim kulturnim vrijednostima implicira odreen stupanj sofisticiranosti. Kljuni medijski savjetnici u toj kampanji su mu Dick
Wirthlin i Roger Ailes.
71.

Street odnos zabave i politike.

Formalno razlikovanje onoga to se ubrana i ne ubraja u politiku nije jednostavno. Od satira do sportskih utakmica, filmova o uroti stvaraju se i reproduciraju
politika miljenja i gledita, jednako kao u praenju vijesti i tekuih zbivanja. Nain na koji ljudi vide i doivljavaju politiku nije ogranien samo na vijesti i
dnevnu politiku. Satira se koristi za ruganje politici i politiarima i moda je najoitiji nain na koji politiki ivot postaje dio zabave. Zabava se moe koristiti za
promicanje politikih ciljeva. Pomou svoje moi, bilo cenzora ili sponzora, drava moe pokuati stvoriti kulturne forme koje promiu njene inerese ili zatiru
njene neprijatelje. Sapunice, kvizovi, komedije situacije i sport ostali su zabavni sadraji koji mogu biti promatrani u politikom kontekstu.
72.

Promjene u politikoj komunikaciji u Velikoj Britaniji od kraja 2. svj. Rata do kraja 20.st.

Politiko oglaavanje uvedeno je u SAD-u gdje je doseglo najvii stupanj sofisticiranosti. U VB je plaeno oglaavanjena TVu zabranjeno, no stranake
politike emisije mogu se lako shvatiti kao oglaavanje s obzirom na to da u njima izvor kontrolira poruku i da stranke u tu svrhu sve vie zapoljavanju
profesionalne agencije za oglaavanje i marketing. Kao i u SAD-u u Britaniji se politiko oglaavanje pojavilo prije elektronikih medija. Tehnike politikog
oglaavanja je najprije usvojila stranka kapitalizma konzervativci. Liberali su, iako prvotno oduevljeni, od sredine 50ih do sredine 80ih odolijevali privlanoj
snazi profesionalnih kreatora imida to je doprinjelo njihovom propadanju u tom razdoblju. 1959. konzervativci su postali prva stranka koja unajmila
kompaniju za politiko oglaavanje da im vodi kampanju. R. Gillarda su konzervativci zaposlili 1988. kao medijskog savjetnika i time najavili
profesionalizaciju u svom politikom oglaavanju, to laburisti nisu uspjeli postii. Komunikacijska mainerija i dalje se unapreivala, usvajane su tehnike
politikog oglaavanja i marketinga, pa se laburistika strategija oglaavanja 1996/97 sastojala jednostavno od toa da se odri premono vodstvo to ga je
biljeilo istraivanje javnog mnijenja novi laburisti dali su se u krau najboljih konzervativnih ideja, a laburisti su razvili marku koja se mogla obraati
irokom krugu glasaa.
73.

Koje su se promjene dogodile u suvremenoj politikoj komunikaciji 80ih godina u Americi i zapadnoj Europi?

Politiko oglaavanje uvedeno je u SAD-u gdje je doseglo najvii stupanj sofisticiranosti. U VB je plaeno oglaavanje na tv-u zabtranjeno, no stranake pol
emeisje mogu se lako shvatiti kao oglaavanje s obzirom na to da u njima izvor kontrolita poruku i da stranke u tu svrhu sve vie zapoljavaju profesionalne
agencije za oglaavanje i marketing. Kao i u SAD-u brit po pojavilo se prije elektron medija (19.st tiskani i dr mediji za irenje poruka kampanje). Tehnike po je
najprije usvojila stranka kapitalima- konzervativci, liberali su, iako prvotno oduevljeni pm, od sredine 50-ih do sredine 80-ih odolijevali privlanoj snazi
profesionalnih kreatora imida, to je moda uvelike pridonijelo njihovu propadanju u tom razdoblju. Konzervativci su poeli koristiti 1955. (Eisehhowerova
kampanja 1952.), to su bili pionirski oglasi puni nedostataka (poslejdica nepozbavanja novog medija). R. Gillard kao medijski savjetnik- time su konzerv najavili
razdoblje profsional u svom politikom oglaavanju, to laburisti nisu uspjeli postii (1988). 1959. konzervat su postali 1. str koja je unajmila kompaniju za po da
im vodi kampanju1992. pobiejdio je J. Mayor, politika linost znaajno razliitoga imida od M. Thatsher, a promjena vodstva zahtjelaval je promjenu komunik
strategije. laburisti su veinu vremena ostali anonimni na arm profesional oglaivaa, televiziju kao marketinko sredstvo, uspjeno su iskoristili 1959. (nisu imali
povjerenja u po, drei da su to kapitalistika posla). Komunikacijska mainerija i dalje se i dalje se unapreivala, usvajane su tehnike po i marketinga
Clintonova stila, pa se laburistika strategija ogla 1996/97 sastojala jednostavno od toga da se odri premono vodstvo to su ga biljeila istra jm novi laburisti
dali su se u krau najbolji konzervativnih ideja, a laburisti su razvili marku (buldog) koja se mogla obraati irokom krugu glasaa (mekanih konzervativaca).
74.

Faze razvoja politike komunikacije (*4. i 5. faza se kombiniraju)

1.
2.
3.
4.
5.

75.

poeci izravna komunikacija (u skuptini), plakati, govornici poput Gaja Julije Cezara, i dr.
od poetka 18. st do 20. st. nastaje sintagma uti tisak
1. svjetski rat do poetka 60-ih nastanak moderne politike propagande, irenje masovnih medija, industrijalizacija zemalja zapadne Europe, ene
dobile pravo glasa. Creelov odbor (Beernays, Lippman), razdoblje propagande
TV faza od kolektivnih aktera do pojedinanih aktera, oglaavanje, i dr.
od 2. polovine 90-ih godina Internet faza (TV+drugi mediji+Internet)

Teorijski okvir politike komunikacije i srodne discipline

politika komunikacija potjee iz drugih koncepata, ima uporita u

1. Teorijama demokracije
2. Teorijama masovnog komuniciranja
3. Politikim teorijama i Srodne discipline u puno segmenata se preklapa s cijelim nizom disciplina (politiko novinarstvo, OsJ, politiki marketing, politika
propaganda)

76.

Politika komunikacija i marketing

Politika komunikacija obuhvaa sloenu cjelinu odnosa izmeu politikih aktera, medija i javnosti. To je ire podruje od politikog marketinga.
Politiki marketing je skup tehnika kojima je cilj pojaati i pribliiti kandidata ili stranku odreenom izbornom potencijalu tako da u svakome od biraa osvijeste
razliku izmeu njihovog kandidata i ostalih kandidata te da s minimalnim sredstvima optimiziraju broj glasova.
Politiki marketing se ne bavi zbivanjima izvan slobodnog odnosno demokratskog politikog trita, a politika komunikacija ispituje i politiku komunikaciju u
drutvima u autoritativnim i totalitarnim reimima.

Politiki marketing se prije svega bavi mehanizmima i tehnikama osvajanja i zadravanja vlasti, dok politika komunikacija ispituje i one politike procese i
dogaaje koji nisu neposredno vezani za te tehnike i izbore.
Primjerice: Al Qaida nije politiki marketing, ali je politika komunikacija.
77.

Politika komunikacija i odnosi s javnou

Odnosi s javnou se izuavaju na brojnim sveuilitima u svijetu, ali su tek u manjoj mjeri znanstvena disciplina, a prvenstveno skup primjenjivih znanja i
vjetina. Za razliku od toga, politika komunikacija je u prvom redu znanstvena disciplina, a tek u drugom planu skup primjenjivih znanja i vjetina.
OsJ se veu za razliita podruja drutvenoga ivota (ekonomiju, kulturu, politiku, i dr.), dok je politika komunikacija usmjerena na podruje politike. OsJ su i
kao disciplina i skup primjenjivih znanja i vjetina svojstveni iskljuivo demokratskim sustavima, dok se politika komunikacija bavi i politikim komuniciranjem
u autoritarnim sustavima.
OsJ su dominantno utilitarno usmjereni prema koristi partikularnoga subjekta, dok je politiko komuniciranje, uz to, usmjereno i prema ostvarenju opega dobra.
Politka komunikacija i OsJ susreu na:
1.

strateko upravljanje informacijama; 2. strateko komuniciranje u politici; 3. spinovi.

77. Teorije masovnog komuniciranja:

* kola medijskih uinaka (agenda-setting); * Kritika kola (Chomsky); * Administrativna kola; * Kulturne studije i recepcijska analiza
Veza amerikanizacija-modernizacija:

inovacije rezultiraju transformacijom u drutvenoj strukturi i formama demokracije

te transformacije su dio modernizacije
to je napredniji proces modernizacije u nekoj zemlji to je vea vjerojatnost inovacija u kampanjama
Amerikanizacija specifini tipovi i elementi izbornih kampanja i profesionalne aktivnosti povezane sa njima, koji su prvobitno razvijeni u SAD-u, te
se sada primjenjuju i u drugim zemljama. Koncept nije univerzalan i svugdje isto primijenjen. Ne bave se aspektom kulturnog imperijalizma. Smatraju
da usvajanje amerikih metoda u kampanjama moe odraavati iri i openitiji proces promjene koji nadilazi politiku i komunikaciju proces
modernizacije

Dominantni trendovi na podruju mediji-politika:

Medijatizacija politike
Personalizacija
Profesionalizacija politike komunikacije
Holivudizacija ili estradizacija politike /celebrity politics/
Trivijalizacija politike
= Amerikanizacija politike (Swanson i Mancini, 1996.) radni naziv za sve te trendove
Obiljeja modernih ili Amerikaniziranih izbornih kampanja (Swanson i Mancini)
1. Personalizacija politike u moderniziranim kampanjama izbor glasaa ovisi o njegovoj povezanosti sa individualnim kandidatom. Ta veza zamjenjuje
tradicionalne ideoloke veze izmeu glasaa i stranke. Kao rezultat toga stranka je oslabljena u smislu simbolike agregacije i organizacijske strukture. Kandidati
sami kreu u utrku. Karizmatine figure izgraene od strane masovnih medija zamjenjuju simboline veze koje su nekada osiguravale politike stranke.
Jedan od najdominantnijih i najprodornijih trendova. Uveo ga je Nixon krajem 50.-ih. Poveani interes medija za kandidate i stranake lidere, na tetu programa.
Dio je amerikanizacije.
Personalizacija fokus na politike osobine (karakteristike lidera) + fokus na privatni ivot (zanima nas kao ovjek).
4 razine (1.,2. i 3. = percepcijska razina)
1. medijski fenomen mediji su zainteresirani za pojedinca/osobu, na tetu stranke (npr. Tony Blair DA, laburisti NE). Tv voli konkretne ljude (Bandi), a ne
apstraktne ideje. Javlja se kao informacija.
2. osobnost kao komunikacijska strategija politiari (lideri) dolaze u 1.plan, utjelovljenje/lice stranke. Osobnost lidera strategija stranke. Primjer: Bandi,
Vidoevi, Mesi. Predsjedniki izbori 2000., Mesi, lokalni izbori 2005/09. Bandi.
3. birako ponaanje personalizirano glasovanje (personal vote). Odluujemo se za neku stranku zbog njezinog lidera. Npr. ne volim Milanovia, pa u glasati
za HNS
4. personalizacija moi npr. Drava to sam ja. Tip institucionalnih aranmana. Kandidat prisvaja mo, npr. Tuman

ene u izbornim kampanjama i personalizacija Hillary Clinton, Angela Merkel, T. Halonen. Skrivaju privatno zbog straha od stereotipizacije. Prikazuju
racionalno, pragmatino lice, usmjerene su na sadrajno. Paradoks ene su posljednje utoite tradicionalne politike kao izdvojene sfere. Ono to je doputeno
mukarcima, nije i enama.
Scientificization of politics (poznanstvljenje politike) Habermas je 60-ih uoio transformaciju. Sve ea upotreba strunjaka, tehniara i znanstvenika na
polju politike (prije se to radilo unutar stranke). Prvi pohodi PR strunjaka u izborne kampanje 1930-ih, a 1960-ih i 1970-ih tehniki strunjaci postaju standardni
sudionici modernih kampanja.
Cilj izborna pobjeda, a ne pronalaenje korisnih alternativna u politici. To ukazuje na 2 trenda:

1.
2.

koritenje sofisticiranih metoda i vjetina u kampanjama (ispitivanje javnog mnijenja, tv oglaavanje, medijska pokrivenost kandidata, skupljanje
sredstava)
slabljenje uloge stranke(nemaju kompetenciju i sredstva, esto unutar stranaka nadmetanja)

Odvajanje stranke od graana funkcionalno razlikovanje i socijalna fragmentacija oteavaju politikim voama i strankama poznavanje briga, pogleda i
ivotnih situacija glasaa. iroko rasprostranjene interpersonalne komunikacijske mree stranaka su se smanjile. Gubi se tradicionalni kontakt. Moderna zamjena
za interpersonalni kontakt ispitivanja javnog mnijenja (u trenucima nestabilnosti i promjena moe ostaviti stranku u neshvaanju elja glasaa).
Kontekstualni faktori koje treba uzeti o obzir pri analizi modernih izbornih kampanja
1. Izborni sustav postoji mnogo razliitih izbornih sistema, 2 vanija:
a)

veinski first-past-the-post. Graani glasuju za individualne kandidate, pobjeuje onaj koji osvoji veinu glasova. Privilegira se uloga individualnih
predstavnika (personalizacija). Kandidati mogu traiti potporu kod ideoloki heterogenih grupa naglaavanjem svoje osobne privlanosti (ne politikog
programa i stranake pripadnosti).
b) proporcionalni glasai biraju stranake liste kandidata. Mjesta u skuptini se dijele izmeu stranaka ovisno o postotku osvojenih glasova. Usmjerenost na
ideoloku i politiku opredijeljenost. Proporcionalni sistem se modificirao (dozvoljava izravno glasanje za individualne kandidate, npr. Italija).
Modernizacija favorizira personalizaciju. Razlika izmeu 2 sistema u veinskom sustavu personalizacija je bra, fokus na ulogu televizije.

2. Stranaki sustav (struktura stranakog natjecanja)

a)
b)

dvostranaki sistem (u kojima dominiraju 2-3 odrive konkurentne stranke) koristi sofisticirane komunikacijske strategije za kreiranje privremenog
agregata interesa u fragmentiranom drutvu (SAD, VB)
viestranaki sistem (mnoge stranke su konkurentne, nitko ne dominira stranakim tijelom) trai se od stranaka da se razlikuju putem bolje definirane
veze sa odreenim socijalnim, ekonomski i dr. grupama (Italija, Izrael, Poljska)

3. Zakonska regulacija demokracije reguliraju kampanje na razliite naine. Kontrolira se zabrana oglaavanja, duina izbornog perioda (u kojemu se mogu
emitirati poruke), sadraj programa i dr. Ogranienja ne sprjeavaju usvajanje modernih metoda, ali mogu ograniiti specifine moderne forme. Regulacija
financiranja kampanja je razliita. (npr.: vedska, Izrael). Restriktivni (ograniavajui) sistem ograniava privatne ili javne doprinose, umanjuje obraanje
komercijalnim medijima, strunjacima izvan stranakog aparata, uestale ankete i druge elemente modernog modela.

4. Nacionalna politika kultura metode i obiaji u izbornim kampanjama duboko su ugraeni u pojedinu politiku kulturu. Razliiti aspekti te kulture utjeu na
usvajanje inovacija povezanih s modernizacijom. Graani se ukljuuju u politike institucije, organizacije, volontiraju i dr. Najvaniji aspekti:
1.
2.
3.

politika socijalizacija i participacija

strukture za socijalnu agregaciju i razvoj konsenzusa
uloge i funkcija primarnih i sekundarnih grupa + djelotvornost njihovih kanala za komunikaciju

Tradicionalni arhetip obitelj, crkva, prijatelji su glavni kanali za politiko informiranje i glavne lokacije za razvijanje konsenzusa, interakcija licem u lice,
masovni mediji su u drugom planu.
Moderni arhetip socijalna fragmentacija potkopava tradicionalne strukture, kampanje moraju stvoriti vlastite strukture za mikro i makro agregaciju, natjecanje
za panju glasaa, kanali masovne komunikacije su u prvom redu, zahtjevi za profesionalizacijom, personalizacijom, financiranjem i dr.
Stupanj razvijenosti demokracije
a)
b)
c)

jaka politika kultura, dobre mree politike socijalizacije, stabilni izborni sustav (SAD, VB; vedska, Njemaka)
demokracija je nedavno uspostavljena nakon dugog perioda diktature, iznenadna tranzicija, nove stranke (Rusija, Poljska, panjolska)
vie-manje duga demokracija, ali s pritiscima koji su vodili u nestabilnost, politike i socijalne promjene(Izrael, Italija, Argentina, Venezuela)

etiri razine personalizacije politike i 2 smjera

1.
2.
3.
4.

Medijski fenomen medije zanimaju pojedinci, a manje stranaki programi (npr.: Tony Blair)
Osobnost kao strategija politiari postaju sredite komunikacije strategije stranke, politiar postaje lice stranke (npr.: Sanader HDZ)
Personalizirano glasovanje (personal vote) lider stranke je jako bitan faktor, birako ponaanje (npr.: glasat e za HDZ zbog Sanadera)
Personalizacija moi drava, to sam ja (npr.: Tuman RH)

Personalizacija ide u 2 smjera:

1.

Fokus na politike osobine kandidata;

2. Fokus na privatne osobine kandidata i/ili na njegov privatan ivot.

to je privatizacija politike ili politizacija privatnog u politici?

Elementi iz privatnog ulaze u politiku (Raan, Kerum), razotkrivanje privatnog u svrhu politike. Komercijalizacija trita i razvoj novih tehnologija; medijska
bitka za panju publike granica izmeu javnog i privatnog se pomie u fokus; lider je centralna figura. Medijska panja ne samo za politiki nego i privatan profil
politiara. Npr.: Bandi pas.
Medijski trend zato to komercijalizacija trita i razvoj novih tehnologija dovode do naruavanja privatnosti.

TV intimnost na daljinu (Meyrowitz) omoguila politiarima da pokau svoje humano lice i da se familijariziraju s biraima na naine koji su u politici
ranije bili nepoznati.
Politikiki trend politiari shvaaju da mogu strateki koristiti privatni ivot zahvaljujui medijatizaciji privatnosti. Politiari koriste medije, pogotovo
televiziju, kako bi ostvarili vlastite, sebine interese. Stranaki spin doktori i izborni stratezi do kraja iskoritavaju prirodnu usmjerenost televizije na ljude i
emocije kandidati i njihovi paljivo skrojeni imidi dolaze u prvi plan istovremeno marginalizirajui prave politike teme i sadrajne programe. Ulau se
ogromna sredstva u image kandidata ne bi li se birae potaknulo da svoju odluku donose na temelju trivijalne privlanosti, a ne na temelju dobro informirane,
racionalne procjene. U situaciji kada veze izmeu stranaka i biraa rapidno slabe, birai postaju lake rtve ovakve besramne manipulacije. Kao odgovor na
poveanu medijatizaciju privatnosti politiara ili usporedno s njom, politiari poinju shvaati da im se prua cijela lepeza mogunosti da strateki koriste svoje
privatne ivote kako bi ostvarili politike ciljeve.
Privatizacija politike (Holtz-Bacha, 2004; Roncarolo, 2004)
Politizacija privatnog (Langer, 2006).
Razliiti stupnjevi/ tehnike privatizacije:
Humanizacija klasina image strategija kojoj politiari pribjegavaju kada se ele prikazati ljudskijima, bliima obinim, malim ljudima. Parlamentarni
izbori 2003. Sanader+kuglanje kak bi se odmaknuo od imida krute autoritarne stranke.
Obitelj koncept prve dame, Doris Schroeder Kopf (3. Schrederova ena), Mama Rosa (Berlusconijeva mama), prati se to rade djeca; Raan, spot sa enom
(politiar + ovjek)
Celebrity politiari /popularizacija + privatizacija/ pojavljuju se uz poznate osobe ili su dio pop kulture (Josipovi, klavir)
Privatizacija politike je samo dio Holivudizacije. Preklapanje privatnog i politikog se dogaa 50-60ih godina. Uvoenje privatnog u politiku.

Posljedica prevladavajue prakse politike komunikacije: 1. trivijalizacija politike i 2. uruavanje demokratskog procesa. Neprimjereno emotivno
Politika komunikacija usmjerena na kandidata i njegovu osobnost (personalizacija) negativna per se. Kljuni problem glasovanje koje se temelji na naoj
procjeni osobnosti kandidata koja je podlona manipulacijama spin doktora i kreatora imida. Reakcije biraa na kandidate su iracionalne, temelje se na izgledu i
stilu politiara, a ne na njihovoj profesionalnoj umjenosti. Dakle, donositi sud o kandidatu na temelju izgleda ili stila je emotivan, afektivan in i samim time
neprikladna osnova za politiko djelovanje.
to je onda prikladna osnova za politiko djelovanje? Izbori su proces u kojem dobro informirani graani donose racionalnu odluku o temama, kandidatima i
strankama. Ispravna, prikladna osnova za politiko djelovanje ukljuuje sadrajne, ozbiljne teme, dobro informirane, racionalne graane.
Habermasijanska koncepcija ispravnog javna sfera kao neutralni prostor u kojem se privatne osobe (mukarci!) ukljuuju u racionalnu kritiku debatu
kako bi raspravljali o stvarima od opeg interesa na slobodan, racionalna nain, lien svih osobnih interesa. Dakle, samo racionalan diskurs je ispravan diskurs.
Politika kao racionalna djelatnost muki teritorij. Emocije spadaju u privatnu sferu enski teritorij. Jedino legitimno mjesto za popularnu kulturu i kvalitete
koje se tradicionalno veu za ene (privatan ivot, emotivna predanost, intuicija ili briga) jest izvan politike domene.
Prilagodba politikog jezika medijskom vidi se u:
1. komunikacijskoj perspektivi politikih aktera; 2. komunikacijskim tehnikama; 3. sadraju politikog diskursa;
4. simbioza medijatizacije politike i instrumentalne upotrebe medija od strane politiara (istraivanja javnog mnijenja, marketinke strategije, proaktivni
management, spin);
5. mediji imaju izvornu, zakonitu politiku funkciju prikazuju razliite poglede o odreenim temama, istraivako novinarstvo, watchdog
Navedite temeljne razlike izmeu stranakog i marketinkog koncepta politikog komuniciranja
Stranaki koncept politikog komuniciranja (od 40ih godina) je zaetak suvremene politike komunikacije. U politikom poretku postoje veze utemeljene na
ideolokim pretpostavkama i grupnoj lojalnosti povezanoj s drutvenom pripadnou klasi/religiji. Ljudi su jako vezani uz institucije (npr. demokrati su vezani uz
demokratsku stranku). Veze pojedinaca s politikim strankama dio su njihovog identiteta.Stranke su usmjerene na vlastitu interpretaciju zbilje (ne odustaju od
neega, ve uvjeravaju ljude u tu vrijednost). vrsta stranaka centralizirana hijerarhijska struktura. Izravna komunikacija (grass root lanstvo). Suvremena
politika komunikacija ulazi iz stranakog u marketinki koncept. Posljedica drutvenih promjena, modernizacije, suradnje medija i politike. Raspad tradicionalnih
veza. Udaljavanje stranaka od graana (medijski posredovana komunikacija). Individualizacija i fragmentacija drutva. Pojavom medija (posebno TV-a 50-ih)
komunikacija politiari-graani je medijski posredovana, nova pravila izvjetavanja. Uvjeravanje neodlunih pojedinaca. Stranaki koncept nije izumro. Cijela
politika komunikacija je u kontinuumu (stranaki koncept marketinki koncept).

Komercijalno medijsko trite:

1.
2.
3.
4.

vizualni dogaaji postaju jako bitni (bitan faktor birakog ponaanja)

brzina, kratki izvjetaji (tv ne trpi duge forme)
proizvodnja sound bite-a (kratke pamtljive izjave koje se nau u naslovima novina, upeatljivo, dajemo sound bite koji nama odgovara)
televizini kandidati

Stranaki koncept politikog komuniciranja - zaetak

Politiki poredak organiziran je oko drutvenih institucija politikih stranaka, crkve, sindikata, gdje su veze utemeljene na ideolokim pretpostavkama i grupnoj
lojalnosti, povezanoj sa drutvenom pripadnou, prije svega klasi ili religiji. Veze pojedinaca s politikim strankama bile su trajne i predstavljale su vano

obiljeje njihovog identiteta. Stranke ne polaze od birakog tijela i njihovih potreba, ve su usmjerene na vlastitu interpretaciju drutvene zbilje. Unutar stranke
postoji vrsta stranaka, centralizirana hijerarhijska struktura. Dominira izravna komunikacija izmeu stranaka i graana.
Marketinki koncept politikog komuniciranja
Marketinki koncept politikog komuniciranja je posljedica odreenih drutvenih promjena modernizacije raspad tradicionalnih drutvenih veza, udaljavanje
stranaka od graana (party de-alignment), komunikacija izmeu politiara i graana sve je vie medijski posredovana. Politika za graane predstavlja medijski
spektakl, a ne konkretan politiki angaman Odnos izmeu biraa i politikih stranaka sve se manje temelji na identitetu i vrstim, dugotrajnim vezama, a sve vie
na uvjeravanju kojim se neodlune pojedince pokuava pridobiti da podre stranku ili kandidata. Televizija namee nova pravila izvjetavanja. Politiari se moraju
prilagoditi komercijalnom medijskom tritu i tehnikim karakteristikama novog medija: * vizualni dogaaji; * brzina, kratki izvjetaji; * sound bite; * televizini
kandidati.
3 dimenzije elektronike demokracije koje odgovaraju razliitim sekvencama demokratskog procesa
1. informiranje;
2. rasprava;
3. aktivna participacija.
Alati forumi, blogovi, chat, e-peticije, e-savjetovanja/konzultacije, e-glasovanje, e-ankete i upitnici, mail (mailing liste).
Online deliberativa demokracija oblik vladavine u kojoj slobodni i jednaki graani obrazlau odluke u procesu u kojemu jedni drugima daju razloge koji su
meusobno prihvatljivi i generalno dostupni, tzv. promiljena. Temelji se na:

fokus na opipljive probleme, ukljuivanje graana i javnih slubenika

suraujui pristup za generiranje rjeenja, pristup uravnoteenim informacijama
otvorena agenda, vremenska rastezljivost, sloboda od manipulacije
jasna pravila za diskusije, participacija reprezentativnih graana, slobodna interakcija
bez predrasuda vezanih uz statuse onih koji su ukljueni u proces.

Primjeri
InMed Institut za nove medije i e-demokraciju i Informacijsko-dokumentacijska referalna agencija
e-Hrvatska (Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku)
my.Society (neprofitna zajednica volontera) pokrenula veinu web stranica u UK za promicanje demokracije
Navedite neke argumente kritiara e-demokracije
Argument za elektroniku demokraciju Pokuaje da se zajami puno sudjelovanje u modernim demokracijama uguila su etiri, ranije nepremostiva
problema: vrijeme, veliina, znanje i pristup. Teko je okupiti velik broj ljudi na istom mjestu u isto vrijeme, obini graani imaju ogranieno politiko znanje, a
postoji i nejednakost u pristupu informacijama. Tvrdi se da elektronika demokracija nudi rjeenje svih problema.
Zagovornici

nejednakost u kompjuterskoj pismenosti (mladi, obrazovani, mukarci, imuni) i nejednakost u pristupu mrei
povealo bi se sudjelovanje graana u politikim pitanjima
postigla bi se ravnotea izmeu politikih institucija i pojedinaca
promicao bi se opi interes javnosti i zajednike vrijednosti; stvorilo bi se aktivnog civilno drutvo
plasirali bi se novi izvori ideja i informacija; poveala bi se transparentnost i kvaliteta dravnih usluga

Argument protiv elektronike demokracije

e-demokracija ne znai nuno i bolju demokraciju (Coleman)
uroene teorijske tekoe unutar ideje demokracije pr: pitanje izbornog sustava moe utjecati na shvaanje veine.
biljeenje i zbrajanje pojedinanih preferencija nije demokratski ideal ako informacijska tehnologija poveava pristup podacima, ne znai da to
poboljava demokraciju.
tehnologije elektronike demokracije slue za promicanje interesa monih jer veina ljudi u veini dijelova svijeta nema pristup Internetu. Digital divide
(digitalni jaz) nejednakost u kompjuterskoj pismenosti i pristupu mrei, zbog nedostatka obuke ili obrazovanja, otuenosti od tehnologije ili
suprotstavljanja njoj; pristup tehnologiji drutveno je stratificiran izmeu klasa, generacija, nacija. Castells: svijet je drutveno stratificiran na interaktivne
i one koji su predmet interakcije (primaju prethodno upakirane poruke).
Korporativna mo depolitizira politiku i pretvara graana u potroaa
Sustav elektronikog sudjelovanja slui ustvari nadgledanju graana, a ne udovoljavanju njihovim potrebama.
4 pretpostavke Vedela o implementaciji
Thierry Vedel rijetko se propituju uvjeti koje treba ostvariti za implementaciju, 4 pretpostavke:
a) Vrlo zahtjevna koncepcija graanstva graani trebaju biti potpuno informirani, hiperaktivni u traganju za informacijama, to rijetkost, politika
participacija je na vrlo niskom nivou, politika psihologija: graani mogu odnositi odluke vezane uz izbore i s vrlo malom koliinom primljenih
informacija, sve vee nejednakosti izmeu graana s visokim intelektualnim kapitalom i onih s manjim.
b) Mit o politikoj transparentnosti Pojam transparentnosti u politici prilino je zamren (Vedel), nekontrolirani pristup informacijama u kombinaciji
sa pretjeranim publicitetom moe biti tetan za javni interes, npr. pregovori.
c) Demokracija reducirana na raspravu e-demokracija naglaava raspravu, dobiva se dojam da je podruje donoenja odluka zanemareno, debate
zahtijevaju neke minimalne ope propise, malo panje mjerilima koja ine neku diskusiju demokratskom ili nedemokratskom.
d) Kraj posrednika? da li je zaista dolo razdoblje kada nam posrednici vie nisu potrebni, te tko e zamijeniti njihovu uloguTehnologija elektronike demokracije 3 oblika gledanja na tehnologiju elektronike demokracije:
1.
2.
3.

To je neutralni proizvod nezainteresiranog znanstvenog ispitivanja, problemi demokracije su praktine naravi, a tehnologija ih rjeava
Tehniku promjenu potiu politiki interesi automatski se potie sumnja prema elektronikoj demokraciji, mogla bi zapravo depolitizirati graane
Tehnologija se razvija kao rezultat vlastite unutarnje logike, neovisno o znanosti i politici ne preostaje nam drugo nego prihvatiti promjene i posljedice. Edemokracija je nuan rezultat opih obrazaca promjene koji su voeni tehnologijama i primjenjuju se na sve aspekte ivota, a svaka naa djelatnost sadrana je u
retorici potronje.
* No sva tri pristupa previaju kombinaciju politikih, znanstvenih i kulturnih procesa koji su stvorili tehnologiju.

Novo promiljanje elektronike demokracije treba uzeti u obzir kako informacijske tehnologije strukturiraju pristup i upotrebu politikog znanja. Gotovo
svaku novu kulturnu i komunikacijsku tehnologiju prate tmurna predskazanja kao i pobijanja koja naglaavaju mogunosti nove tehnologije dvojnost izmeu
izbora i determinizma, izmeu graana kao initelja slobodnog izbora ili potroaa iji su izbori prethodno upakirani.
Razliiti komunikacijski sustavi stvaraju razliite prilike za politiki angaman. Najdramatinija slika veze izmeu novih komunikacijskih tehnologija i ireg
politikog sustava cyber-protest (koji rezultira usklaenim javnim protestima).
Neki komentatori prepoznaju graanski umreeni pokret novu, anarhinu politiku zajednicu u kojoj su tradicionalni politiki identiteti, povezani s teritorijalnim
i granskim interesima, potkopani, a nastaju novi oblici slobodni od dravne prisile. Tzv. haktavisti bave se cyber sabotaom, namjera im je stvoriti graanski
neposluh ometajui djelovanje vlada u cijelom svijetu.
Instrumenti suvremene politike komunikacije:
1.
2.
3.
4.

PR, medijski savjetnici, spin doktori

istraivanje javnog mnijenja (1. korak!)
retorika osobiti nain komuniciranja koji moe poveati anse nekog politiara, vana je boja i snaga glasa, dikcija
konstrukcija imida odozgo dojam/percepcija o poeljnim svojstvima kadidata/stranke; podudarno kulturni (npr.politiar Japan-Hrvatska premijer
obradio amerike lagere); personalizacija (individualiziranje politike, ne dobiva se poruka o stvarnoj osobi, nego njezina maska)
5.
koritenje slavnih linosti transfer njihove popularnosti, npr. Ivanievi-Sanader
6.
dravna kontrola medija dravna regulacija, cenzura, tajnost podataka, manipulacija, politika kontrola
Oblici manipulacije:
Tajmnig plasiranja informacije u zadnji as, ne stigne se provjeriti, npr. poetak vikenda, rano ujutro (nedjelja Roosevelt uvijek nedjeljom davao informacije,
znao da za ponedjeljak nema puno materijala)
manipulacije pristupom neke novinare se zove, neke ne
kratka priopenja za medije ne moe se na njih referirati
curenje informacija (Henry Kissinger, uvijek visokopozicionirani, vodei ljudi)
off record izjave
negativne kampanje, napadaki oglasi, porast javnog cinizma, odvraanje biraa, neprimjereno medijsko praenje

Suvremeni odnos politika-mediji ima brojne kritike:

zatupljivanje javnosti; manipulacija biraima; proizvedena slika politiara

zavodljiv imid ispred konkretnih tema; nema pravog politikog argumenta
teorija media malaise, video malaise zasienost jeftinim sadrajima, spreava se angaman graana, umanjuje se njihovo znanje
racionalni, pravi politiki argument nestaje iz javnog diskursa; skeptini, nezainteresirani i cinini graani
sve manji interes za politiku; sve slabiji odaziv na izbore; politika postaje pasivan promatraki sport
nedostatak povjerenja u politike institucije; pad autoriteta modernih vlada; kriza demokracije.

Postoje li dokazi ? Da, ali u drugom smjeru!

Ni prije nije bilo idealno politikom su se bavile drutvene elite, glasuju samo oni koji su lojalni stranci.
Medijski posredovana komunikacija nudi pristupaniji i efektivniji oblik komuniciranja s biraima.
Izborne kampanje su izvor korisnih preica na temelju kojih birai donose odluku.
Politika moe puno dobiti spajanjem politikog i popularnog (i privatnog!) diskursa (popularno dopire do ljudi)
Mediji vre sve vei pritisak na vlade koje su onda odgovornije prema graanima.
Slab izlazak na izbore valjalo bi objasniti drugim faktorima (prije svega kontekstualnim).

Suvremena praksa politike komunikacije, 2 pristupa:

1. Kritiki suvremeni nain suradnje medija i politike vrlo je utjecajan i tetan
2. Afirmativan utjecaj suvremenog politikog komuniciranja je ogranien, istraivanja pokazuju i neke pozitivne uinke (ljudi misle svojom glavom, ne moe
sve uvaliti)
Kako na ulogu i mjesto emocija u politici gledaju tzv. popularni kulturalisti i 20. Objasnite tezu dapolitiki stil postaje atraktivan novi medij politike
reprezentacije (Pels, 2003).
Zagovornici emotivnog i estetskog u politici (orner, Pels, Van Zoonen, Street)naputaju ideju da je razumno i racionalno jedina ispravna osnova za politiko
djelovanje (Habermas). Propituju tezu da zabavno, popularno i emotivno tete politici. Protive se ograniavajuem privilegiranju razuma i tvrde da emocije i
estetika u politici imaju nepravedno marginaliziran poloaj. Zagovornici su emotivnog i estetskog u politici, stil je vaan.
Emotivno i estetsko je primjereno. TV potie afektivnu, emotivnu inteligenciju koja je kljuna za angaman (Van Zoonen).
Afektivno i emotivno je okida, poticaj za kognitivnu aktivnost, a ne prepreka razumskom. Emocije i razum nisu uzajamno suprotstavljeni ve su uzajamno
isprepleteni i meusobno se nadopunjuju (Scammell and Langer).
Emocije nadopunjavaju racionalni diskurs ako nema emotivne mobilizacije, sam razum e nas teko navesti na neku akciju. Afektivno ulaganje u politiku je
nuan preduvjet za politiki angaman i graansku ukljuenost i ni na koji nain ne ugroava koncept racionalnog graanina. Pojavnost i stil nisu samo elementi
kojima se politiari obraaju biraima ve i mehanizmi kroz pomou kojih politika moe privui/zainteresirati graane.
Politiki stil atraktivan novi medij politike reprezentacije (Peels) (pojavnost, imid politiara kao novi nain za predstavljanje).

Zagovornici pop-politike formati i elementi popularne kulture mogu privui graane politici onako kako to tradicionalne forme politike komunikacije ne
mogu. Popularna kultura dio rjeenja, a ne problema.
Kritika popularizacije politike kao i u 7. pitanju (kritika privatizacije politike) (str. 6).
Pels smatra da pojavnost i politiki stil nisu samo elementi kojima se politicari obracaju biracima vec i mehanizmi pomocu kojih politika moze privuci i
zainteresirati graane. Afektivno ulaganje u politiku je po njemu nuzan preduvjet za politicki angazman i to nije samo po sebi negativno vec je emocionalni poticaj
biraca atraktivan novi medij politickog predstavljanja publici, a i angaziranja publike na vece ukljucenje u politiku. To je sve vezano za popularne kulturaliste jer
je on sam jedan od njih. Pels navodi da politiki stil omoguuje graanima povrat kompleksne politike stvarnosti mimo politikog iskustva kao centra
demokratske prakse. Ankersmit sugerira da je pitanje kako drava ili bilo koja druga agencija predstavlja svoje ljude stvar ukusa. Reprezentacija, bez obzira na
naela i etike vrijednosti informiranja, ne odraavaju svijet koliko i organizirano znanje o njemu. Kao to umjetnost stvara verziju stvarnosti, tako i politika mo
nastaje preko ina reprezentacije. Mo ovisi o stilu i kreativnosti. Navodi da, kada politiar trai nain da se predstavi birakom tijelu, on bira najbolji nain da to
uini. Analiziranjem formi politike reprezentacije u modernim demokracijama, moramo biti oprezni kako je odnos konstruiran.

Koncept brendiranja u politici + Ton Blair + vanost

Danas je brendiranje u politici aktivnost marketinga. Marketinka definicija brenda brend je psiholoka prezentacija proizvoda ili organizacije. Brend je pojam
koji danas vie nije vezan samo uz odreeni proizvod ili kompaniju, on je vezan danas i uz gradove, nacije, pa ak i uz individualne osobe. Danas je brend vaan
zbog 4 razloga:
1.
2.
3.
4.

Ekonomije brend utjee na stvaranje profita

Promocije masovni mediji pruaju obilje inf. o raznim proizvodima, tako da raste skepticizam prema uinkovitosti medijskog oglaavanja
Moi potroaa koji trae drutveno odgovorne kompanije, pa rema tome i politiare
Istraivanja potroaa potroai se danas sve vie emocionalno veu za proizvode to dovodi do toga da kupuju ponovno iste proizvode

2005. izbori u VB Tony Blair: Brend u politici

Angairana je agencija Promise da istrai poloaj laburistike stranke te da im pomogne u narednim izborima. Istraivanje je pokazalo kako je ugled Tonya jako
lo i meu laburistima i medu konzervativcima, te je tako agencija dobila zadatak poboljati njegovu osobnost, za koji je tijekom ispitivanja dokazano kako je
kljuna (pogotovo meu enama). Zadatak Premise integrirati dva Tonya: 1. mladog i punog nade sa 2. onim starijim i vrstim u = jednog novog, zrelog Tonya
(koji slua narod). Tony je morao odbaciti reenicu: Ja to mogu uiniti najbolje!, te se okrenuti reenici: Mi to moemo rijeiti zajedniki! (ponajvie zbog
Iraka i ostalih kljunih odluka koje je donio).
Charles Travail, strunjak za brendove, pokuao je iskomercijalizirati Blaira, nakon to je odreenim izjavama razljutio ensku populaciju. elio je Blairu vratiti
sjaj Tough Tonyja koji ga je pratio kad je prvi put izabaran za premijera. Biraima je servirana teza da je jo uvijek spreman posluati savjet, brian i dostupan
lider koji eli novi mandat.

Vanost brendiranja u politici

Margaret Thatcher, iako je bila jak voa, nije ba imala veliki broj ''oboavatelja'', ali to je rijeeno na izborima '87., kada je istaknula svoje prednosti kao jakog
voe a potisnula imid nedodirljive.
Brendiranje u politici je konceptualno i praktino. Prua konceptualni okvir za razlikovanje funkcionalnih veza izmeu percepcije stranke i voe, kao to su
ekonomski menadment, politike veze i sl.
Brendiranje je i uzrok i efekt prema pomaku u konzumaciji politike komunikacije. Politike kampanje moraju pratiti marketing i razviti sve vie osobnih poruka.
Brendiranje bi trebalo u politici obuhvatiti i tvrdu politiku razna politika pitanja, ali i meku politiku vrijednosti, emocije

to je konstrukcija politikog spektakla i tko je autor te sintagme?

Politiki spektakl (Murray Edelman, 1988.) pristup politici koji posreduje izmeu konfliktnih interesa i zahtjeva viestrukih struktura koje se natjeu za mo
u poliarhiji. Oblik politike akcije. Nije bitno da li vlade ostvaruju rezultate, ve da li slue eljama i ambicijama mnogih stranaka koje imaju interes u
programima. (povezano s 4. pitanjem!)
Veini stanovnika u industrijaliziranom svijetu dostupni su uestali izvjetaji o politikim vijestima (promjena u usporedbi sa stanjem oko 2. svjetskog rata).
Percepcija politikih vjetina kao spektakla.
Spektakl je neprekinuto izvjetavanje o novostima, stalno konstruiranje i rekonstruiranje drutvenih problema, kriza, neprijatelja i voa, i time stvaranje
uzastopnog niza prijetnji i nada. Ti konstruirani problemi i osobe sadraj su politikog novinarstva i pruaju podatke za povijesne i analitike politike studije,
igraju sredinju ulogu u pridobivanju podrke za politike programe i politike, odnosno u njihovu odbacivanju.
Visokosofisticirana tehnika manipulacije ljudima radi skretanja pozornosti i postizanja ciljeva proizvoaa spektakla u funkciji odravanja i podravanja lanog
stanja. Umijee vladanja. Mistifikacija dogaanja, manipulacija, redukcija informacija. Navike i sklonosti aktera, izgled, automobili politiara su vaniji od
sadraja politike.

Mogua polja prepoznavanja proizvodnje spektakla u politici su:

1.
2.
3.

izborne kampanje (amerikanizacija, teatralizacija)

ratovi (izravni prijenosi akcija)
terorizam.

Postoje posrednike strukture koje su kreirane za:

1.

utjecanje na rezultate izbora; 2. utjecanje na svakodnevne aktivnosti vlade (npr. profesionalne udruge)* zato je kampanja vie spektakl nego politika akcija.

Medijska kolonizacija politike

Autor ideje je njemaki politolog Thomas Meyer koji je koncept medijske kolonizacije politike opisao kao situaciju u kojoj...medijskom sustavu svojstvena
pravila preseu u politiki sustav i dominiraju njegovim navlastitim pravilima ili ih ak obesnauju. S time povezuje pojam medijske demokracije koji oznaava
novu temeljnu politiku konstelaciju koji se stvara podinjavanjem pravila politikog sustava pravilima medijskog sustava. Pojmom mediokracija daje politikokulturnu dijagnozu prema kojoj na pozornicama masovnih medija i iza njih sve vie dolazi u obzir samo ono to se podudara s politikim i kulturnim ukusom to
irega presjeka drutva, koji se pak svojim trijumfalnim medijskim zrcaljenjem potvruje, potkrepljuje i nunim pojaanjem doziranja oslobaa zapreka. Meyer
uoava kako zbog medijskih inscenacija politike dolazi do potiskivanja politike politikim kazalitem, prvo u SAD-u, a zatim u Europi. Svoju klasifikaciju
insceniranja politikog medijskog formata pronalazi u karakteristikama kazalinih komada:

Personifikacija (utjelovljenje odreenih vrijednosti neke zajednjice u njihovoj politikoj kulturi)

Mitski sukob junaka (sukob razliitih politikih opcija)
Drama i minidrama (tragini sukob iz kojeg izlaze pobjednici i poraeni)
Arhetipske prie u medijima
Socijalnointegracijski ritual vijesti
Verbalni okraji (talk showovi u kojima se sukobima i emocijama postie velika napetost)
Zabavna artistika u politici (pojavljivanje politiara u medijima kao prirodnih osoba sklonih humoru i igri)
Drama sa socijalnim ulogama (reija istie mimike, geste i govor tijela kako bi se razvila skicirana drama, pri emu sadraj rasprave postaje manje
vaan)

Simbolika radnja (osigurava se djelovanje aktera u odreenoj radnji koja se ne moe dogoditi u stvarnom politikom svijetu)
Namee se pitanje politike kolonizacije medija prilagoavanje medijskog sustava pravilima nove politike. Vie se pazi na ambalau, a manje na sadraj
proizvoda. Politika kolonizacija medija oituje se pri konstruiranju politikih voa, odnosno njihovih imida, provedbom oglaavanja. Istaknuti politiari
funkcioniraju kao vedete programa i rubrika medija vezanih za zabavu i drutveni ivot. Mediji se na taj nain prilagoavaju novim politikim zvijezdama, dajui
im medijski prostor, te tako postaju kljuno sredstvo u pakiranju politike.
Tehnike pakiranja politike- sve
1. TV intenzivno koritenje tv-a za oglaavanje
2. Pseudodogaaji zbivanja bez zbiljskog sadraaja koja politiari organiziraju da bi doli u medije
3. Sound bite sustavno ponavljanje lako pamtljivih udarnih poruka u medijima
4. Intervjui jeftina metoda popunjavanja prostora, personaliziran, neformalan, nude fraze, trivijalne podatke)
5. Imidi i nastup izgled i odijevanje, organizacija stranakih skupova i konferencija, politiko reklamiranje sve vie oponaa obiaje komercijalnog
reklamiranja
6. Slavne osobe korisni su izvor financiranja, ali pomau i u izgradnji imida, posuuju karizmu i popularnu privlanost, politiari oponaaju zvijezde
(sviraju, pjevaju, pleu). Manire, geste i stilovi pop-kulture postaju sve privlaniji meu politiarima. Bitno je da susreti i potpora slavnih osoba budu
medijski popraeni.
7. Spin doktori, medijski savjetnici i oglaivai upravljaju medijima, poboljavaju imid i poruke svojih politikih klijenata, stvaraju prigode za
fotografiranje, dogovaraju intervjue, piu govore i priopenja za javnost, smiljaju soundbiteove...
Tehnoloko posredovanje politike stranke se strateki fokusiraju na masovne medije jer oni dopiru do svakog pojedinca, a odabir medija znai odreeni nain
obraanja stranaka i politiara, odreeni stil i jezik pakiranja. Masovni mediji posreduju, modificiraju i odailju politike ideje, ali i pojaavaju personalizaciju
politike (zahtjev televizije).
Pretvaranje politike u robu masovne komunikacije su organizirane oko oglaavanja, javnost je sad trite, mediji pretvaraju graane u potroae i tako im se
obraaju. Tome se prilagoava i politika komunikacija. No zato politiari usvajaju odreene anrove i stilove komunikacije?
Pakiranje politike ima svoje inaice koje ovise o:
1.
2.
3.

snazi stranakog sustava jaa stranka lake nadzire medijsko praenje

opsegu vremena emitiranja (manje vremena novinari lake nametnu svoju agendu)
propisima regulacija moe favorizirati politiare i ograniiti medije

Podatni mediji postoji i povijest medijske podlonosti stranakom ulagivanju. Mediji su posluni jer su izloeni pritisku politikih aktera (varira ovisno o
kontekstu i politikom sustavu), ali i komercijalnih interesa (utrka za itateljima, gledateljima, oglaivaima, smanjenje sredstava za istraivako novinarstvo...
otvaraju prostor za upakirani materijal).
Osim o politiarima i podatnim medijima, proces pakiranja ovisi i o dobroj volji slavnih osoba da sudjeluju u tome. Objanjenje novog trenda (znatnog porasta
sudjelovanja slavnih u kampanjama) moe se objasniti promjenjivom ekonomijom pop-kulture i rock se preselio u mainstream.
Povezanost s pop-kulturom izvire iz tri znaajke argumenata o pakiranju:
1.
2.

Pop-kultura sama nudi jeftine informacije, i sama koristi intenzivno stil i slike u prenoenju poruke, a tehnike politike komunikacije proizlaze iz
kulturnog konteksta.
Sva je politika upakirana, i nije stvar u utvrivanju izvorne i smiljene politike, treba z razlikovati tipove pakiranja.

3.

Kao to postoji dobra i loa pop-kultura, postoje i dobri i loi oblici pakiranja, pri emu se dobro i loe odnosi na stupanj u kojem pakiranje potie matu
ljudi i njihov osjeaj sebe samih.

Zakljuak studija sluaja pakiranja politike

Blair u The Des OConnor Showu (1998.) koristi sredstva koja su anrovski specifina za televiziju (anegdote, ispovijed i dr.), ali kako bi se razvila prethodno
isplanirana agenda i osobni profil. Sama forma razgovorne emisije usvaja pravila razgovora, a ne ispitivanja, stvara se oputena atmosfera, a nazonost publike u
studiju omoguuje zborni komentar. Ponekad se u razgovornim emisijama moe saznati vie o politiaru nego u bilo kojem intervjuu.

Kritiari (Franklin) * smanjuje se kakvoa politike rasprave; * daje se prednost obliku nad sadrajem; * dobivamo umjetni, neautentini proizvod; * stranke
komercijalne tvrtke, prodaja politikog cilja; * trivijalizacija, zaglupljivanje; * teme koje nisu drutveno vane; * koncentracija moi u uskom krugu bogatih
(McNair) nemaju svi novac za plaanje oglasa; * izborne kampanje su strategijski usmjerene, a ne issues strategijsko usmjerenje.
Zagovornici * nuno je da stranke i politiari predstave informacije u jeftinom obliku; * graani trebaju ograniiti svoju potronju; * sva je politika upakirana,
treba zapravo razlikovati tipove pakiranja; * uzdie se atraktivnost politikog spektakla.

Privatizacija politike ili politizacija privatnog

Mediji komercijalizacija trita i razvoj novih tehnologija; medijska bitka za panju publike granica izmeu javnog i privatnog se pomie u fokus; medijske
panje dolazi ne samo politiki nego i privatan profil politiara.
Politika kao odgovor na poveanu medijatizaciju privatnosti politiara ili usporedo s njom, politiari poinju shvaati da im se prua cijela lepeza mogunosti da
strateki koriste svoje privatne ivote kako ostvarili politike ciljeve.
TV intimnost na daljinu (Meyrowitz) omoguila politiarima da pokau svoje humano lice i da se familijariziraju s biraima na naine koji su u politici
ranije bili nepoznati.
Privatizacija politike (Holtz-Bacha, 2004; Roncarolo, 2004)
Politizacija privatnog (Langer, 2006).

Razliiti stupnjevi/ tehnike privatizacije:

Humanizacije klasina image strategija kojoj politiari pribjegavaju kada se ele prikazati ljudskijima, bliima obinim, malim ljudima
Obitelj first lady, Doris Schroeder Kopf, Mama Rosa
Celebrity politiari /popularizacija + privatizacija/

Strateko upravljanje informacijama danas je poznato i kao spin.

Poeci i vizije spina
Ideja - doba Drugoga svjetskog rata
Njezin razvoj moe pratiti kroz tri razdoblja:
1.
2.
3.

1950.-1960. Hladni rat, kibernetika, drava koordinator

1970.-1980. kabelska tv, socijalni pokreti, modernizacija demokracije, tehnoloka ogranienja
1990. e-demokracija, Internet, anonimnost graana

vizije cyberspace politike - dvije glavne struje kolektivistika i ekonomska