Sveuilite u Zagrebu

Grafiki fakultet

Kvalitativne karakteristike
digitalnog i konvencionalnog
ofsetnog tiska

DIPLOMSKI RAD

Mentor:

doc. dr. sc. IGOR ZJAKI

Zagreb, 2010.

Student:
KATJA KRIZMANI

SAETAK

Pratei tendenciju digitalizacije, suvremeno tiskarstvo je dolo na prekretnicu gdje
se digitalno, u kvaliteti i mogunostima, sve vie pribliava klasinom tisku. Klasini ofsetni
tisak polako se zamjenjuje digitalnim ofsetnim, to zbog brzine tiska to zbog konkurentne
cijene. Ofsetni tisak jo je uvijek dominantan kad je rije o veim nakladama i velikim formatima ali pitanje je vremena kad e Indigo tisak zamijeniti klasini ofset.
U ovom radu usporedili smo dvije konkurentne tehnike tiska: klasini ofsetni i digitalni ofsetni (Indigo) tisak. Kako bi utvrdili kvalitetu obiju otisaka provest emo spektrofotometrijska i denzitometrijska mjerenja te vizualnu kontrolu kvalitete. Takoer smo obradili
granicu ekonomske isplativosti kako ovog, tako i drugih projekta openito.
Kljune rijei: klasini ofset, digitalni ofset, indigo

SUMMARY

Following the trend of digitalization, modern printing has came to the turning point,
where the digital quality and features is more and more closer to the classic print. Classic
offset printing is slowly beeing replaced with the digital offset, due to the printing speed and
the competitive prices. Offset printing is still always dominant when it comes to the larger
editions and formats but the big question is the time when Indigo will replace the classic
offset.
In this paper we compare two competing printing techniques: classical offset and digital offset (Indigo) printing. To determine the quality of prints we will conduct spectrometric
and densitometric measurements and visual control of the prints. We will also comment the
economic viability of the process to this, and other projects in general.
Key words: classical offset, digital offset, indigo

SADRAJ
SAETAK ............................................................................................................................2
UVOD ..................................................................................................................................4
1. SVRHA RADA ...............................................................................................................5

1.1 PROBLEM .......................................................................................................5

1.2.

ZADATAK .......................................................................................................5

2. TEORETSKI DIO ...........................................................................................................6

2.1. RAZVOJNE TENDENCIJE SUVREMENOG TISKARSTVA ...........................6

2.2. KLASINI OFSETNI TISAK ...........................................................................6

2.2.1. PRINCIP RADA ...............................................................................7

2.2.2. PROCES TISKA ...............................................................................8

2.2.3. BOJILO ............................................................................................8

2.2.4. PODLOGE .......................................................................................9

2.2.5. RAUNALO U SLUBI TISKA ........................................................9

2.3. DIGITALNI OFSETNI TISAK - INDIGO ........................................................11

2.3.1. PRINCIP RADA .............................................................................13

2.3.2. PROCES TISKA ............................................................................14

2.3.3. BOJILO ..........................................................................................15

2.3.4. PODLOGE .....................................................................................17

2.3.5. RAUNALO U SLUBI TISKA .......................................................18

3. EKSPERIMENTALNI DIO ...........................................................................................20

3.1. PLAN RADA I METODE ISTRAIVANJA .....................................................20

3.2. KORITENI STROJEVI I UREAJI .............................................................20

3.2.1. KLASINI OFSETNI TISAK ...........................................................21

3.2.2. DIGITALNI OFSETNI TISAK ..........................................................26

3.3. KORITENI MATERIJALI..............................................................................28

3.3.1. BOJILA ...........................................................................................29

3.3.2. TISKOVNE PODLOGE ..................................................................30

4. REZULTATI ISTRAIVANJA ........................................................................................31

5. DISKUSIJA REZULTATA .............................................................................................38

5.1. KVALITETA OTISAKA ..................................................................................38

5.2. BRZINA TISKA .............................................................................................42

5.3. DISKUSIJA TROKOVA IZRADE ................................................................43

6.

ZAKLJUCI ...............................................................................................................45

7.

LITERATURA ..............................................................................................................47

8. POPIS SLIKA, GRAFIKONA I TABLICA ......................................................................48

UVOD

Sve to moe postati digitalno, postat e digitalno.

Banny Landa, osniva HP Indiga

Nekako je uvrijeeno miljenje da se male naklade tiskaju digitalnim tiskom, papir
i karton u ofsetu, samoljepljive etikete i folije u fleksu a aluminijske folije, UV flekso ili dubokim tiskom. Za velike naklade je naravno najbolji duboki tisak, kao i za tvrtke koje dre
do svog imida. Neke postavke su stvarno takve, pa je tako digitalni tisak najbolji odabir za
jako male naklade kao i za print-on -demand poslove, te poslove koji zahtijevaju personalizaciju.

Danas je digitalni tisak neprikosnoven za vizitke, poslovne izvjetaje, pa ak i memorandume koji imaju malu pokrivenost bojom. Meutim, ekonomski je opravdan i tisak
prospekata ukoliko je naklada mala ili ukoliko imamo prevedene prospekte u malim koliinama, te nam se ne isplati tiskati velike naklade prospekata, ve ih dotiskujemo kada nam
je to potrebno, kao u naem sluaju.

Stoga moe se rei da digitalni ofsetni tisak sve vie preuzima poslove koji su prije
bili namijenjeni klasinom ofsetnom. Sve to prati i strahovit pad cijena digitalnih tiskarskih
strojeva.

Pitanje Kojom tehnikom tiskati odreeni proizvod se jo uvijek ne postavlja toliko
esto koliko bi trebalo jer klasini ofset nije uvijek najbolje rjeenje kao to ni digitalni tisak
ne daje uvijek eljene rezultate. Zato je to tako? Prvenstveno radi tradicije, jer je ljudima
jako teko odbaciti staru tehnologiju i prihvatiti novu. S druge strane, veina naih tiskara
ima samo jednu tehniku pa je normalno da forsiraju samo svoju tehniku, bez obzira je li to
idealan izbor. Trei, a najalosniji razlog je da veina naruitelja tiskanih materijala ili dizajneri, ali ak i njihovi savjetnici, bilo da su to same tiskare ili reklamne agencije, ne znaju
kako najekonominije i najadekvatnije tiskati neki proizvod.

Za razliku od ofsetnog tiska, digitalno otisnut materijal moe se proizvesti trenutano jer je vrijeme pripreme gotovo zanemarivo a svaki od otisaka moe se modificirati i personalizirati, a naklade su male, tako da se npr. i knjige mogu tiskati jedna po jedna. A opet,
digitalni se tisak ponekad povezuje s veim trokovima i slabijom kvalitetom u usporedbi s
tradicionalnim metodama tiska. Meutim, dolaskom Indigo tiska te se predrasude polako ali
sigurno mijenjaju u korist digitalnih tehnika.

1. SVRHA RADA

1.1 PROBLEM

Pri svakom planiranju o buduim aktivnostima, bilo da se radi o kratkoronim ili
dugoronijim stratekim odlukama, specijalizaciji ili preorijentaciji proizvodnje ili investicijama, potrebno je znati s jedne strane stanje i kratkorono i dugorono kretanje na tritu
potranje, a s druge strane stanje i kratkorono i dugorono kretanje na tritu ponude,
kako u pogledu konkurencije, tako i u pogledu tehnologije, kako bi se pri tom mogli davati
adekvatni odgovori.

Ovim radom elim istrait da li su i u kolikoj mjeri nove tehnologije tj. digitalni ofsetni
tisak ili Indigo, dostigle ili prestigle u kvalitativnom i ekonomskom pogledu klasine tiskovne
tehnike, te na kojim trinim segmentima, odnosno kojim podrujima i proizvodima.

1.2 ZADATAK

Zadatak ovog rada bit e ispitivanje kvalitete otisaka otisnutih u klasinom ofsetnom
i digitalnom ofsetnom tisku. Za ispitivanje e se koristiti 5-erobojni Heideleberg Speedmaster 74 i HP Indigo 5500. Otiskivanje e se vriti na standardnom premaznom papiru nakon
ega e biti provedena spektrofotometrijska i denzitometrijska mjerenja. Vizualna kontrola
bit e provedena pomou testnih klinova za vizualnu kontrolu te objektivnom procjenom. Za
kraj provest e se ekonomska diskusija te na temelju svih prikupljenih podataka donijet e
se konani zakljuak o prednostima i nedostacima navedenih tehnika.

2. TEORETSKI DIO

2.1 RAZVOJNE TENDENCIJE SUVREMENOG TISKARSTVA

Prijelaz na digitalni radni tijek kljuan je imbenik za rast digitalnog tiska. Porast i
vanost digitalnog tiska moe se usporediti s pojavom tradicionalnog ofsetnog tiska 60-ih
godina prolog stoljea; u to je vrijeme knjigotisak bio dominantan postupak koji je inio
99,9 % industrije tiska. U roku od 18 godina, knjigotiska je nestao, a pojavio se tradicionalni
ofsetni tisak s poboljanim procesima pripreme, boljom kvalitetom boja te boljom kvalitetom
tiska. Digitalni tisak sada je u fazi u kojoj je bio tradicionalni ofsteni tiska 60-ih godina prolog stoljea.

Meutim, primjena klasinog ofsetnog tiska nee u potpunosti nestati i to zbog toga
to e se tiskare teko odricati starih poznatih tehnologija, ali e se do 2020. njegov udio u
cjelokupnom tisku znaajno smanjiti.

2.2 KLASINI OFSETNI TISAK

Ofsetni tisak spada u indirektnu tehniku tiska a razvio se od kamenoga ili litografskog tiska. Posljednjih tridesetak godina pratimo dominaciju ofset tehnike, koja je potpuno
potisnula knjigotisak. Razvoj ofseta stimuliran je razvojem viebojne reprodukcijske fotografije, digitalizacijom izrade tiskovne forme od CtF-a (Computer to Film, s kompjutera na
film) preko CtP-a (Computer to Plate, s kompjutera na plou) do CtPress-a (Computer to
Press, s kompjutera u tisak), te razvojem kontrolne i upravljake tehnologije poput sustava
CPC1-CPC4 (Computer Print Control, kompjutersko upravljanje tiskom), kao i razvojem
sustava suenja i openito porastom kvalitete i brzine, odnosno smanjenjem pripreme i
trokova openito.

Ofsetni strojevi grade se od najmanjih formata (A4), preko srednjih do najveih (A0
i vie), od onih koji tiskaju na arke do onih koji tiskaju iz role, od jednobojnih do viebojnih.
Najvia kvaliteta i uinci postiu se na viebojnim strojevima srednjeg formata od A3 do
B1. Danas ovi strojevi mogu imati preko 10 tiskovnih jedinica (etverobojni obostrani tisak,
Schen und Wiederdruck, heksakromija i vie boja, lak, ...), a brzine tiska su do izvanrednih
17.000 otisaka na sat.
U najnovije vrijeme tiskovnim agregatima dodaju se osvjetljivaki ureaji, i zatvoreni centralizirani sistem kemikalija.

Slika 1: Heidelberg SM 52

2.2.1 PRINCIP RADA

Za tehnologiju ofseta karakteristina je ravna tiskovna forma i princip oleofilnosti tiskovnih elemenata, odnosno oleofobnosti slobodnih povrina, te indirektni (prijenosni setoff) tisak odakle mu i ime, a ulogu tog prijenosa ima ofsetni cilindar s gumenom navlakom
smjeten izmeu temeljnog cilindra na kome je napeta aluminijska tiskovna forma i tiskovnog cilindra koji nosi tiskovnu podlogu (papir). Najprije se na tiskovnu formu nanosi otopina
za vlaenje, hidrofobni elementi odbijaju vodu, a zatim se nanosi boja koju prihvaaju te
hidrofobne (oleofilne) povrine, tj. tiskovni elementi, te se tako obojena slika tiskovne forme
prenosi na gumu i s ove na tiskovni papir koji prolazi izmeu tiskovnog i ofsetnog cilindra
(slika 2.)

Slika 2: Osnovna shema ofseta



2.2.2 PROCES TISKA

Proces tiska u ofsetu se sastoji od nekoliko faza. Kako bi otisak bio to kvalitetniji
trebamo zadovoljiti odreeni broj parametra koje nam tehnologija zadaje. Dokument koji
se tiska mora biti dobro pripremljen i spremljen kao .pdf ili .eps format sa parametrima za
osvjetljiva na kojem se razvija tiskovna forma. Nakon toga se vri separacija boja te tako
pripremljena datoteka (separacija) odlazi na RIP (Raster Image Processor) gdje se vektorska slika pretvara u rastersku rastriranjem, nakon ega se osvjetljavanjem prenosi na
tiskovnu formu. Svaka boja zahtjeva zasebnu tiskovnu formu preko koje se vri otiskivanje.
Osvijetljene tiskovne forme se potom razvijaju i ugrauju na temeljni cilindar tiskovne jedinice koji je nositelj iste. Nakon to je stroj pripremljen i umetnut papir, proces tiska moe
zapoeti. Papir se vakumskim pipcima dovodi do ulagaeg mosta gdje se bonim i eonim
markama poravnava. Takav papir prihvaa ureaj za predulaganje koji ga ubrzava na obodnu brzinu cilindra te ga predaje tiskovnom cilindru. Temeljni cilindar sa tiskovnom formom
se prvo vlai, te potom prihvaa boju na mjestima koja su oleofilna; takvu sliku prenosi na
ofsetni cilindar koji zajedno sa tiskovnim cilindrom vri otiskivanje. Za svaku se proces ponavlja a nakon to smo otisnuli sve boje, papir prolazi kroz jedinicu za suenje (ako ju stroj
posjeduje ) te odlazi na ureaj za izlaganje koji ga izlae na izlagai kup.
Tokom cijelog procesa tiska, potrebno je vodit rauna o radu stroja, o pH otopine
za vlaenje, o temperaturi i vlanosti zraka na kojem se tiska , o papiru, boji i gotovo svim
parametrima kako bi nam otisak kroz cijelu nakladu bio konstantne kvalitete.

2.2.3 BOJILA
Tiskarska boja za ofsetni tisak je najsloenija boja jer osim to je izloena djelovanju
tekuine za vlaenje, mora podnijeti i dva prijelaza, s tiskovne forme na ofsetni cilindar i ca
ofsetnog cilindra na tiskovnu podlogu. Boje za indirektni ploni tisak ne smiju jako emulgirati
vodu iz tekuine za vlaenje, to se deava ako se boja previe razrijedi ili ako joj se doda
previe sikativa. Meutim, optimalno bi bilo da boja ipak preuzme na sebe mali dio vode.
Takoer boja za ofsetni tisak mora imati dobru ljepljivost ali ne pre veliku da ne bi dolo do
upanja papira. Ova dva zahtjeva daju se uskladiti odabirom pravilne viskoznosti koja ovisi
o brzini tiska. Viskoznost ofsetnih boja se kree od =40-80 Pas.
Takvo bojilo u svom sastavu sadri: pigmente, otapala, veziva i dodatke. Pigmenti
su sitne estice koje odreuju obojenje i njihov udio se kree izmeu 10-30%. Pigmenti
moraju biti izdani i to je njihova koncentracija vea to je boja bolja. Veziva meusobno povezuju estice pigmenata stvarajui tako jednu kompaktnu jednolinu masu. Po kemijskom
sastavu najee mogu biti: kolofonske smole (20-50%), alkidne smole (0-20%), biljna ulja
(0-30%), mineralna ulja (20-40%). Dodaci slue za poboljanje svojstva bojila, a kao glavne
dodatke koristimo: katalizatore suenja (kobalt, mangan), voskove za poveanje otpornosti

bojila na habanje, agense za spreavanje preranog suenja bojila.

Boje za ofsetni tisak najee sue oksipolimerizacijom ali kod tiska iz role to nije
dovoljno brz proces jer se tiska velikom brzinom pa se u tom sluaju primjenjuju boje niskog
viskoziteta koje sue prodiranjem u podlogu ili nekim pomonim mehanikim ureajima.

2.2.4 PODLOGE

Ofsetni tisak je najzahtjevnija tehnika tiska kad je rije o tiskarskim podlogama. Razlog tome je to to prilikom otiskivanja, papir dolazi u kontakt sa tekuinom za vlaenje to
dovodi do neizbjenog prodora vode u vlaknastu strukturu. To moe dovesti do neeljenih
promjena kao to su bubrenje estica vlakna i dimenzionalna nestabilnost. Takoer, esto
dolazi do pojave praenja papira usred kojeg sitne estice papira prelaze na gumeni cilindar i tako dospijevaju u tekuinu za vlaenje uzrokujui lo otisak. Jako je vana kemijska
neutralnost papira kako ne bi dolo do kemijskog oteenja tiskovne forme. Osim toga potrebno je posvetiti veliku panju prilikom obrade vlaknastih sirovina i dodavanja pomonih
sredstava u papir te tokom cijelog proizvodnog ciklusa.
Bitna stavka je rezanje papira i umetanje istog u stroj. Da bi se postigla kvaliteta,
rezanje se uvijek mora vriti u smjeru toka vlakanaca a prilikom ulaganja u stroj, tok vlakanaca treba biti paralelan s osi tiskovnog cilindra.

2.2.5 RAUNALO U SLUBI TISKA

Danas gotovo svi proizvoai tiskarskih strojeva imaju u svom proizvodnom programu strojeve potpomognute raunalnim ureajima. Raunalni ureaji za podeavanje tiskarskih strojeva omoguuju da rad na stroju postaje fiziki laki, psihika napetost radnika
manja, a produktivnost vea. Ujednaenost kvalitete dolazi u ue granice, porast kvalitete je
oigledan, a u tisku se smanjuje koliina makulatura, ali takva raunalna oprema ima svoju
cijenu.

Sve je poelo krajem 70-tih godina. 1976. g. Heidelberg je rijeio mnoge pretpostavke za kontrolu i primjenu raunalno/daljinskog upravljanja strojem, i na DRUPI 1977. prvi
put predstavlja CPC1, a iste godine i CPC2. Ve slijedee godine njima je opremljeno 20%
svih viebojki. Slijede CPC3 i DRUPA82. i na prijelazu godine ve je 90% viebojki pod
CPC upravljanjem, i konano CPC4 i DRUPA90. Iako nisu svi nastali odjednom, za 90-tu
godinu moe se rei da se vrhunski sustavi za aparativno voenje tiska sastoje od nekoliko
odvojenih cjelina, od kojih svaka obavlja dio potrebnih operacija. Proces zapoinje na ureaju koji oitava i integrira gustou tiskovnih elemenata na tiskovnoj formi, za svaku zonu i
za svaku tiskovnu formu posebno (CPC3) Dobiveni podaci se upisuju na magnetski medij
te zatim prenose u raunalo na komandnom stolu za daljinsko upravljanje strojem (CPC 1).
Nakon automatskog pretpodeavanja stroja (zonskih segmenata, duktora), zapoinje se s
tiskom. Prvi kvalitetno otisnuti arak uzima se iz stroja i postavlja pod ureaj za oitavanje


otisaka. Taj je ureaj postavljen zasebno ili u sklopu komandnog stola. Na osnovi rezultata
mjerenja stripova na otisku, koji se tiskaju u svim upotrebljenim bojama, obavlja se korekcija na stroju automatski posredstvom komandnog stola ili korekciju pomou ureaja istog
stola obavlja strojar. Da bi otisak to bre dosegao traenu kvalitetu, ureaj CPC4 automatski pomou registarskih oznaka podeava boje kod viebojnog tiska (paser). Kako bi
se kontrolirao rad samog stroja, danas postoje takoer automatski ureaji koji kontroliraju
funkcioniranje raznih vanih mjesta stroja od podmazivanja do uvjeta rada cijelih sklopova.
Na nekim se strojevima kontrolira i blizu 1.500 mjesta. Svi rezultati kontrole mogu se pratiti
na dodatnom ureaju komandnog stola (Heidelbergov CPtronic). Neki najmoderniji strojevi
opskrbljeni su takoer i s ureajem za automatsko mijenjanje ofsetnih ploa. Na taj nain
je skraeno potrebno vrijeme za promjenu tiskovnih formi, a i olakan je rad na stroju. Zbog
istih razloga ugrauju se i ureaji za automatsko pranje stroja nakon zavretka tiska.

Digitalizacijom pripreme, tj. kompletnog sadraja tiska i kompletnog sustava tiska,
a uvoenjem istoga i u doradu, iroko je otvoren put integraciji tiska u kompletan sustav
medija, a on se dovrava uz pomo standarda i upravljakih jezika, odnosno formata i
aplikacija, konkretnije od JDF (Job Definition Format), preko XLM (eXtensible Language
Markup) unutar standarda CIP4 (International Cooperation for the Integration of Processes
in Prepress, Press and Postpress ) konzorcija. Ovaj proces je upravo u tijeku i osigurava
konkurentnost ofseta, pa i drugih konvencionalnih, ili digitaliziranih konvencionalnih tehnika, kod bilo kojeg veeg, odnosno ozbiljnijeg posla u usporedbi sa digitalnim NiP (Non
imPact) postupcima i tehnikama, a kojih je, kako se to vidi iz pregleda tiskovnih postupaka
za proizvodnju tiskovnih medija, jako mnogo.

Slika 3. Heidelbarg Printec CP 2000

10

2.3 DIGITALNI OFSETNI TISAK HP INDIGO

Digitalni ofset je nova tiskarska tehnologija koja se veinom koristi u komercijalne
svrhe ali sa naznakom na kvalitetu.

Osnova itavog procesa bazirana je na otkriu tekueg bojila HP ElectroInka i organske fotoosjetljive poluvodike tiskovne folije.

HP Indigo, jedinstven je po tome to za razliku od veine drugih elektrofotografskih
strojeva ne koristi prakasta bojila (tonere), ve patentirano tekue bojilo HP ElectroInk.
Kako su pigmenti tekueg bojila znatno manji od onih iz prakastih tonera, postie se bolja
kvaliteta otiska i bolje prianjanje uz razliite tiskovne podloge. Razvoj tog bojila je zapoela
izraelska tvrtka Indigo NV jo poetkom 80.- ih godina prolog stoljea, a prvi tiskarski stroj,
zasnovan na indirektnom elektrofotografskom postupku s tekuim bojilom predstavljen je
na tritu 1993. pod nazivom E-Print 1000+ (4/0).

2002. godine tvrtku preuzima dugogodinji partner Helwet-Packard Company, a
2005. na trite je plasirana trea generacija ureaja pod imenom HP Indigo press 5000
(7/0) ija se svojstva i kvalitete pribliavaju razini klasinog ofsetnog tiska. Iako klasini offset postupak i dalje ostaje najzastupljenija tehnika tiska, razvoj Indigo sustava otvara nove
mogunosti i nova trita u oblasti grafike djelatnosti.

Danas postoje tri osnovne kategorije HP Indigo strojeva za tisak:

HP Indigo strojevi iz role i arka namijenjeni klasinom komercijalnom tisku marketinki materijali, materijali namijenjeni direktnom marketingu, fotoaplikacije, varijabilni tisak,
transpromotivni materijali i slino (slika 4 hpindigo 7000 )

Slika 4: Hp Indigo 7000

11


HP Indigo strojevi iz arka namijenjeni sigurnosnom tisku, izradi kartica, promotivnih
materijala od plastike i slino (slika 5 Hp Indigo s2000 )

Slika 5: Hp Indigo s2000

HP Indigo strojevi iz role namijenjeni tisku etiketa, fleksibilne ambalae i termoskupljajue folije (slika 6 hpindigo w4500 )

Slika 6: Hp Indigo w4500

Konstrukcijski su rijeeni po uzoru na vodee proizvoae ofsetnih strojeva. Rezolucija tiska dosee 2,438x2,438 toaka po inu i 230 linija po inu. Osnovna prednost Indigo
strojeva lei u vrhunskoj kvaliteti otiska, otisak ima ofsetni izgled i osjeaj te u robusnosti
strojeva, jer su koncipirani na isti nain kao ofsetni strojevi.
12

2.3.1. PRINCIP RADA

Digitalni ofsetni tisak ili Indigo tisak je digitalna tehnika tiska koja se najvie pribliava klasinom ofsetu ali se i bitno razlikuje od ofseta, to u pripremi, to u samom tisku.
Cjelokupna priprema se vri on-line pomou raunala, to iskljuuje koritenje filma i ofsetnih ploa ime se postie uteda vremena i materijala. Stvaranje tiskovne forme je slinije
kserografiji nego mehanikom postupku; kao tiskovna forma slui plat temeljnog cilindra
izraen od fotovodljivog organskog materijala. Laserska zraka na njemu upisuje digitalizirane elemente slike ali pritom ne dolazi do mehanike destrukcije ili kemijske promjene ve
samo do raspodjele naboja koji e elektrostatikim silama vezati molekule tekue boje.

Sam proces tiska je hladan i baziran na tekuoj boji koja je sastavljena od sitnih
estica pigmentacije veliine jednog mikrona, koje se za medij na kojem se tiska vezuju
pritiskom i elektricitetom. Zbog toga Indigo ima mogunost tiska na najirem spektru materijala od 12 do 600 mikrona ovisno o modelu stroja na obinim i reljefnim papirima, preko
filmova, folija, plastike, metaliziranih i obojenih medija.
Uz to, Indigo strojevi, za razliku od drugih digitalnih tehnologija tiska, jedini mogu
tiskati sa sedam boja istovremeno i na njima se moe pokriti 97% Pantone skale. To je jako
bitno ako tiskate za tvrtke koje imaju svoje korporativne standarde koji zahtijevaju da se njihove korporativne boje vjerno prikau u tisku. Mogue je tiskati i neke specijalne boje digitalni parcijalni lak za postizanje dizajnerskih efekata, boje vidljive samo pod UV svjetlom za
sigurnosni tisak, bijelu boju kao podlogu za tisak ambalae na transparenentim medijima i
Light Cyan i Light Magenta za tisak u fotokvaliteti te naranastu, ljubiastu i zelenu boju za
proirenje gamuta.

Slika 7: Shematski prikaz stroja HP Indigo 5500

13

2.3.2. PROCES TISKA

Sam proces tiska na HP Indigo strojevima bazira se na 7osnovnih koraka:

1. UITAVANJE POSLA
Nakon to se dokument poalje na stroj i uita u program on se pretvara u separacije
(CMYK+XYZ); prilom pritiska tipke print posao se pokree i papir putuje iz ulagaih ladica
na cilindar.
2. NABIJANJE TISKOVNE FORME
Tiskovnu formu predstavlja temeljni cilindar, PIP-Photo Imaging Plate, koji je izraen od
fotoosjetljivog organskog materijala; on se elektroniki nabija od strane Scorotrona.
3. LASERSKO OSVJETLJAVANJE PIPa
Tako nabijena tiskovna forma laserski se osvjetljava pomou 12 laserskih glava liniju po
liniju a rezultat je latentna slika jedne kolor separacije.
4. NANOENJE BOJILA
Svaka boja ima svoju mlaznicu i jedinicu i koja se naziva BID - Binary Ink Developer. Mlaznica trca boju-HP ElectroInk koja je nabijena suprotnim nabojem izmeu PIPa i BIDa a
ona se zahvaljujui razlici u naboju prihvaa samo na osvijetljena mjesta stvarajui tiskovne
elemente. Neosvijetljena podruja ostaju prazna i predstavljaju slobodne povrine.
5. PRIMARNI TRANSFER NA OFSETNI CILINDAR
Temeljni cilindar sa bojom rotira kako bi doao u kontakt sa ofsetnim prijenosnim cilindrom
koji je elektrostatiki nabijen tako da preuzme sliku.
6. SKIDANJE OSTATKA BOJILA

Kada je Temeljni cilindar predao boju na ofsetni, dolazi do dijela za ienje koji skida
ostatke bojila sa temeljnog cilindra. U ovom trenutku je temeljni cilindar napravio puni krug
i spreman je za preuzimanje sljedee boje.
7. SEKUNDARNI TRANSFER NA TISKOVNI CILINDAR
U meuvremenu, HP ElectroInk se zagrijava na rotirajuem ugrijanom ofsetnom cilindru.
To dovodi do parcijalnog sljepljivanja i vezivanja estica formirajui tako ljepljivu tekuu
plastinu masu. Kada bojilo doe u kontakt sa podlogom koja je temperaturno nia ono se
uvruje, prihvaa na podlogu i ostavlja ofsetni cilindar ist. Na taj se nain osigurava
kompletan prijenos sa ofsetnog cilindra na podlogu nakon ega je ofsetni cilindra spremam
prihvatiti sljedeu boju.
HP Indigo digitalni strojevi tiskaju viebojne reprodukcije sa istog ofsetnog cilindra; ciklus
se ponavlja za svaku boju separacije posebno a jedina je razlika u boji koja se prihvaa i
informaciji koju ta boja sadri.
14

slika 8: Osnovna shema indiga

2.3.3. BOJILA

Jedna od osnovnih znaajki koja digitalni ofsetni tisak razlikuje od svih drugih tehnika tiska jest patentirano HP ElectroInk bojilo, koje se u ovoj tehnici upotrebljava.
Razvoj tog bojila zapoela je Izraelska tvrtka Indigo NV 80-ih godina prolog stoljea a prvi tiskarski stroj, zasnovan na indirektnom elektrofotografskom postupku s tekuim
bojilom predstavljen je na tritu 1993.
Kako su tiskovne i slobodne povrine u elektrofotografiji definirane razlikom elektrostatskog potencijala (800V do 100V), potrebno je bilo primijeniti takvo bojilo iji e
elektrostatski potencijal biti takav da ga tiskovne povrine privlae, a slobodne odbijaju.
ElectroInk bojilo (slobodna struktura ElectroInk bojila ) se sastoji od triju vrsta tvari:
- pigmenti kao nosioci obojenja, u obliku zvjezdastih molekula veliine 1-2 m
- agensi za poveanje elektrine provodljivosti
- mineralno ulje

15

Slika 9. Struktura ElectroInk bojila

Usporeujui ElectroInk bojilo s drugim bojilima moemo rei da za razliku od prakastog tonera koji ima veliinu estica 7-9 mikrona, njegove su estice znatno manje, od 12 mikrona. Ta mala veliina estica omoguava stvaranje sjajnog premaza na papiru i brzo
suenje. Takoer, tekui toner za razliku od prakastog, ne privlai statini elektricitet pa je
slika znatno kvalitetnija i otrija.

Potronja ElectroInka je uvijek ista i ne varira ovisno o podlozi, kao to je primjer
u ofsetnom tisku; takoer, kemijski sastav ElectroInka je pogodan za tisak na sve vrste
papira.
Prednosti moemo svrstati u nekoliko grupa:
1. OTRINA SLIKE
Gledajui pod povealom, HP ElectroInk jasno stvara otrije slike od kserografije (slika 10)
a ponekad ak i ofseta (slika 11).
2. PRIRAST RTV-a I POSTOJANOST BOJA
HP Indigo moe utjecati na rastersku deformaciju kako bi omoguio konstantnu i preciznu
kontrolu razvijene rasterske tokice i optiku gustou obojenja.
3. SJAJ
Slino kao i ofsetna boja, HP ElectroInk pretvara hrapave povrine papira u sjajne i glatke.
Sloj boje kod ElectroInka je debljine od samo jednog mikrona i umjesto da zapunjava mikroneravnine na podlozi, on ih prekriva.
4. MOMENTALNO SUENJE OTISAKA
HP ElectroInk se sui u kontaktu sa podlogom koja iz tiska izlazi suha i spremna je za daljnju obradu.
5. POSTOJANOST NA SVJETLU
Ovijanje estica pigmenata onemoguava oksidaciju i utjecaj vlage. Trajnost boja i postojanost na svjetlo je zato jednaka ofsetnoj, a ponekad i vea.
16

Slika 10: Kserografija (prakasti toner) i HP ElectroInk tekue bojilo

Slika 11: Klasini ofset i HP ElectroInk (usporedba rasterskih tokica)

2.3.4. PODLOGE
Indigo tehnologija tiska je prva digitalna tehnika tiska kojoj zbog kemijskog sastava
bojila i izvedbe stroja moe tiskati na podlogama debljim od 300 g. Takoer, osim preporuenih papira, na HP Indigo strojevima je takoer mogue tiskati na podlogama za ofsetni
tisak.

Sa vie od 1200 odobrenih tiskovnih podloga HP Indigo serija tiskarskih strojeva
moe tiskati na najirem spektru tiskovnih podloga od standardnih papira, preko prozirnih
folija, naljepnica i plastinih kartica.

Specijalne podloge za tisak ukljuuju vinil (PVC), polyester, polycarbonat, polythene, polypropylene (PP, OPP and BOPP) i polystyren.

Ova iroka ponuda omoguuje korisnicima, digitalni tisak na materijalima na kojima
je prije bilo nezamislivo tiskati.

17

2.3.5. RAUNALO U SLUBI TISKA

HP Indigo strojevi smatraju se najproduktivnijim digitalnim sustavima koji se danas
nude na tritu. Omoguavaju nesmetan rad 24 sata na dan, 7 dana u tjednu. Ti su sustavi
projektirani tako da je intervencija ljudskog faktora u procesu tiska minimalna. Od pripreme
do tiska zahvaljujui tehnologiji potrebno je svega jedna minuta.

HP je razvio programsku podrku za web-to-print, odnosno, korisnik moe on line
dizajnirati, pregledati probni otisak i poslati ga na baznu stanicu HP Indigo stroja.

Jednom kad je datoteka na baznoj stanici, HP Indigo stroj provjerava da li su sve
stavke sukladne standardima (rezolucija, fontovi, veliina, rezne linije) i ukoliko je sve po
propisima, datoteka je spremna za tisak. Tiskar sa komandne ploe izabire posao kojeg treba otisnuti, i samo jednim pritiskom na tipku Prnit, otisak se pojavljuje na izlaznom kupu.

Programska skupina koja to omoguava naziva se HP SmartStream Portfolio i
ukljuuje 3 modula:
1. HP SmartStream Production Pro Print
Program predstavlja komandno korisniko suelje gdje tiskar odabire poslove koji e se tiskati i redoslijed tiska; takoer se ovim softverom moe vriti pohrana otisnutih dokumenata
i parametra pod kojim su se ti dokumenti tiskali (naklada, kolor management, dorada, vrsta
podloge), a putem istog, dva razliita HP Indigo sustava mogu meusobno komunicirati.
2. HP SmartStream Production Plus Print Server Powered by Creo
Ovo programsko suelje ima iste funkcije i mogunosti kao i prethodno ali nudi i nadogradnju sustava prema korisnicima. Krajnji korisnik moe tako on-line dizajnirati preko tog suelja svoj proizvod te ga samostalno uploadati na baznu stanicu HP Indigo stroja.
3. HP SmartStream Ultra Print Server
Ovaj program omoguuje najvei stupanj automatizacije te najbri i najkvalitetniji tisak na
HP Indigo strojevima gdje krajnji korisnik u realnom vremenu ima uvid u stanje tiska.

Upravo eliminacijom vremena za pripremu stroja, start-up trokova i eliminacijom
potrebe za inventarom, digitalni je tisak postao znatno isplativiji u odnosu na ofsetni tisak.

18

Slika 12: Hp Indigo radni tok

19

3. EXPERIMENTALNI DIO

3.1. PLAN RADA I METODE ISTRAIVANJA

Kako bi se utvrdila kvalitativna razlika izmeu klasinog i digitalnog ofsetnog tiska,
otisnut je etverobojni katalog u obim tehnikama na gramaturno i kvalitativno istim podlogama. Kako bi otisak ispao to bolji, dokument koji je kreiran u Adobe Illustrator-u pohranjen
je kao .pdf sa postavkama osvjetljivaa za klasini ofset, odnosno postavkama za digitalni
ofsetni tisak, strojeva na kojima se vrio tisak.
Tokom tiska naklade, koja je bila granino isplativa za obje tehnike tiska uzeto je
po 5 araka ( s poetka, sredine i kraja naklade ) te su na njima prvedena denzitometrijska
i spektrofotometrijska ispitivanja te ispitivanja pomou signalnih stripova. Takoer se provela manju ekonomska diskusija na temelju prikupljenih ponuda i trokova tiska pojedine
tehnike. Prilikom istraivanja uzeta je u obzir i brzina, kako samog tiska tako i cjelokupnog
procesa, od datoteke, do gotovog proizvoda. U konanici je dan zakljuak koji se temelji ne
samo na kvaliteti otiska ve i na njegovoj ekonomskoj i vremenskoj isplativosti.

3.2. KORITENI STROJEVI I UREAJI

Datoteke su pripremljene na Macintosh raunalu u Adobe programskom paketu koji
su trenutano standardni i vodei na polju grafike pripreme.
Tisak u klasinom ofsetu vrio se na peterobojnom stroju Heidelberg Speedmaster
74; kada se govori o klasinom ofsetu prije samog otiskivanja, potrebno je napraviti probne
otiske i razviti tiskovne forme. Datoteka je iz vektorskog oblika pretvorena u rasterski pomou RIP-a nakon ega je izraen probni tisak na printeru za probne otiske Epson Stylus PRO
4880 a pomou CTP ureaja Kodak Magnus 400 razvijene su tiskovne forme.
Tisak u digitalnom ofsetu vrio se na HP Indigo 5500 stroju. Za ovu vrstu tiska nije potrebno raditi nikakve pripremne radnje ve je odmah nakon odobrenom prvog otiska mogue
zapoeti sa tiskom naklade. RIPanje se u ovom sluaju radi direktno na stroju neposredno
prije tiska.
Nakon to je katalog otisnut u obim tehnikama izvrena su denzitometrijska i spektrofotometrijska mjerenja pomou ureaja X-Rite SwatchBook. Izmjerene su vrijednosti standardnih stepenastih CMYK klinova u rasponu od 10 do 100% RTV radi izrade krivulja prirasta,
te kolorimetrijske razlike vrijednosti sivog balansa. Izraun pogreke pri odreivanju sivog
balansa izveden je mjerenjem i usporedbom L*a*b vrijednosti akromatskog polja (K 50%
RTV) i kromatskog ekvivalenta (C50% M40% Y40% RTV). Takoer su izmjerene vrijednosti
punog polja kako bi se odredila gustou obojenja.

20

3.2.1. KLASINI OFSETNI TISAK

Dananji ofsetni tisak je uvelike automatiziran naprema ofsetu kojeg smo neko poznavali. Meutim, to je jo uvijek klasina tehnika tiska koja zahtijeva nekoliko mehanikih
meufaza koje e nas dovesti do krajnjeg proizvoda. Kako bi krajnji otisak bio to vjerniji
pripremi, potrebno je napraviti probni otisak na ureaju koji je kalibriran prema ofsetnom
stroju kako bi provjerili da li je dokument dobro pripremljen za tisak. Za potrebe ovog rada,
koristio se printer za probne otiske Epson Stylus Pro 4800 ( slika 13, tablica 1 ).

Slika 13: Epson Stylus Pro 4800

21

Tablica 1: Tehnike karakteristike Epson Stylus Pro 4800

Model

Epson Stylus Pro 4880

Veliina ispisa

Max. 432mm

Brzina tiska

A2, ful kolor; 1,2 min (draft) - 7,9 min(photo)

Rezolucija

2880dpi x 1440dpi

Procesor

Intel Core 2 Duo E6400 2.13 2MB/1066 CPU

Memorija

64MB

Operativni sistem

Windows 7/7x64/Vista/Vista64/XP/XPx64/2000, Mac OS X

Boje

max. 8 (110ml or 220ml) : (C, VM, Y, LC, VLM, LLK, Photo K,

Matte K)

Spojivost

USB2.0 (kompatibilan sa 1.1), Epson 10/100 Base (Ethernet)

Dodatni software

STANDARDNI Epson LFP Remote Panel, Epson ColorBaseL;

OPCIONALNI Epson PageProofer, Epson CopyFactory

Teina

40 kg

Dimenzije

848mm() x 1105mm(D) x 354mm(V)

Tiskovne forme su razvijene na CTP sustavu Kodak Magnus 400 koji koristi termalne aluminijske ploe koje ne zahtjevaju klasino razvijanje. Thermal Direct su bezprocesne
tiskarske ploe koje se razvijaju na samome tiskarskom stroju, a osvijetljene su digitalno
na termalnom osvjetljivau ploa. Takve ploe osiguravaju visoku rezoluciju, tonost, pouzdanost i ponovljivost. Uklanjanjem procesa razvijanja, ne samo da se uklanjaju dodatni
trokovi, ve se uklanjaju i izvori varijabilnosti.

Poto nema sistema za razvijanje, nema ni otpadne kemije; Thermal direct bezprocesne ploe uklanjaju bilo kakve zahtjeve vezane uz kemiju kad je rije o razvijanju ploa.

Ovaj CTP sustav upotpunjen je sa DIPS (Digital Ink Prese System) sistemom; DIPS
sustav predstavlja veliki napredak u podruju gdje su mogue velike utede u pripremi
samog tiskarskog stroja. DIPS prua prikladno rjeenje za brzo podeavanja zona na bojanicima tiskarskog stroja. Ponaajui se kao prevoditelj izmeu CTP i samog tiskarskog
stroja, DIPS pretvara podatke iz pripreme, u odgovarajui digitalni format, stvara postavke
za bojanike i alje ih u upravljaki dio tiskarskog stroja (CPC). Ta informacija omoguava
precizno namjetanje zona na bojanicima, to rezultira manjom koliinom potroenih makulatura i brzom pripremom stroja.( slika 14, tablica 2 ).

22

Slika 14: Kodak Magnus 400

Tablica 2: Tehnike karakteristike Kodak Magnus 400

Model

Kodak Magnus 4000

Karakteristike

830 nm termalni osvjetljiva ploa,

automatski ili poluautomatski, vanjski bubanj

Propusnost (2400 dpi/ploa

dimenzije 724 x 680 mm)

Kontinuirano ulaganje/izlaganje
sa jednom ili vie ulagaih/izlagaih ladica
najmanja brzina: 17 ploa/h; najvea brina 22 ploe/h;
Quantum 38 ploa/h

Povezanost tokom rada

KODAK PRINERGY Workflow System

Rezolucija

2032/3048 dpi

Linijatura

250 lpi max

Veliina ploa

irina: min. 300 mm - max. 685 mm;

duina: min. 228 - max. 762

Veliina ispisa

max. irina669 mm; max. duina 762 mm

Ulaganje/izlaganje

23


Proces tiska vrio se na peterobojnom Heidelberg Speedmaster 74 stroju. Uz dvobojne i deseterobojne modele s visokim izlaganjem, nova serija Speedmaster SM 74 poveana je dvobojnim i peterobojnim modelima sa standardnim izlaganjem. Strojevi s visokim izlaganjem mogu se opremiti razliitim sustavima za premazivanje sa suarama i
produenim izlaganjem. Pogodne podloge su one debljine od 0,3 do 0,6 mm, a format
arka je 530 x 740 mm, dok je brzina do 15.000 araka/h u jednostranom i tisku na okret.
Strojevi sa standardnim izlaganjem impresivnog su kompaktnog dizajna te su prije svega
namijenjeni tiskarama koje se bave malim i srednjim nakladama, a novi peterobojni stroj je
posebno pogodan za tiskare koje ele koristiti spot boje i premazivanje u jednom prolazu
( slika 15 tablica 3 ).

Slika 15: Heidelberg SM 74-5

24

Tablica 3: Tehnike karakteristike Heidelberg SM 74-5

Tehnike karakteristike
Max format papira

530 x 740 mm

Min format papira

210 x 280 mm

Max povrina tiska

510 x 740 mm

Debljina papira

0.03 - 0.6 mm

Rub hvataljki (greifer)

8 - 10 mm

Max brzina tiska

15.000 ar/h

Min brzina tiska

3.000 ar/h

Tiskovna forma
Dimenzija

605 x 745 mm

Debljina

0,25-0,30 mm

Razmak prednjeg ruba do poetka tiska

59,5 mm

Gumena navlaka
Dimenzija

627 mm 772 mm

Debljina

1,95 mm

Ureaj za bojenje
Ukupan broj valjaka

20

Promjer valjaka

70.5; 60.5; 55.5; 65.5 mm

Zonski sgmenti

23

Ureaj za vlaenje
Vrsta

Alcolor

Ukupan broj valjaka

Promjer valjaka

75 mm

Ureaj za ulaganje/izlaganje
Visina ulagaeg stola

1060 mm

Visina izlagaeg stola

1156 mm

Dimenzije
Visina

1,93 m

irina

2,9 m

Duljina

7,93 m

25

3.2.2. DIGITALNI OFSETNI TISAK

HP Indigo 5500 s Creo serverom za upravljanje bojama i varijabilni tisak je stroj na
kojem smo tiskali na katalog. Ovaj stroj ima 4 Electroink boje i lak kao 5. boju te sustav za
okretanje araka ime se poveava produktivnost. HP Indigo 5500 moe tiskati i sa 7 boja te
tako moe pokriti 97% Pantone skale. Takoer moe tiskati i sa specijalnim (spot) bojama (
slika 16 tablica 4 ).

Slika 16: HP Indigo 5500

26

Tablica 4: Tehnike karakteristike HP Indigo 5500

Model

HP INDIGO 5500

Veliina ispisa

max. 317,5 x 449,5 mm

Brzina tiska

68 ppm sedmerobojnih A4 ; 272 ppm jednobojnih A4

Rezolucija

800 x 1200 dpi pri 8-bita,

max. 2400 x 2400 dpi (high def.)

Procesor

Intel Core 2 Duo E6400 2.13 2MB/1066 CPU

CPU RAM

1GB (2 x 512 MB, DDR2-667) proirivo do 8GB

Operativni sistem

Windows XP Professional SP2

Podrani formtati

Postscript Level 3, PDF 1.5, PDF/X-1:2002a, PDF/X-3:2002,

TIFF, JPEG, EPS, PPML, JLYT

Boje

CMYK, dodatnih 3

Mogui dodaci

3 dodatna ulagaa (ukupno 6000 araka);HP Indigo Photo

Enhacement server; HP TIP Expansion Pack sa dodatnim RIP
k
kapacitetom
i
k
kako
k bi se RIPanje
RIP j moglo
l iizvoditi
di i prii b
brzini
i i tisak
i k

Spojivost

TCP/IP, MAC preko PcMac lan

Dodatni software

HP Press Production Manager 2.6

Nakon to su naklade otisnute u digitalnom i konvencionalnom ofsetnom tisku izvrena su denzitometrijska i spektrofotometrijska mjerenja pomou ureaja X-RiteColor Digital Swatchbook. Spektrofotometar X-rite SwatchBook ( slika 16 ) je laboratorijski spektrofotometrijski ureaj kojim je se precizno utvruju kolorimetrijska svojstva obojene povrine.
Iz dobivenih podataka mogue je izmjeriti kolorimetrijsku vrijednost obojenja koja se moe
iskazati kao: gustoa obojenja statusom A, gustoa obojenja statusom E, gustoa obojenja statusom M, gustoa obojenja statusom T, RTV obojenja, CIE Lab, CIE XYZ, CIE xyY,
CIE LCh, CIE Luv, RGB, vrijednost PANTONE uzoraka, E CIE Lab, spektralne refleksije i
spektralne transmisije. Osnovne karakteristike spektrofotometra dane su u tablici ( slika 17
tablica 5 ).

Slika 17: X-RiteColor Digital Swatchbook

27

Tablica 5: Tehnike karakteristike X-RiteColor Digital Swatchbook

Model

X-RiteColor Digital Swatchbook

Tonost

<1E max., <5 prosjek

Spektralni senzor

DRS tehnologija

Spektralni opseg mjerenja

400 - 700 nm

Ponovljivost

0,2 E max

Brzina mjerenja

2 s po mjerenju

Interno instrumentsko slaganje

<1E max., <5 prosjek

Mjerna geometrija

45%/0 ANSI i ISO standard

Izlaz

31 toka spektralnih podataka, kolorimetrijski podaci statusa

(T, I, A i E)

Dimenzije / masa

6,9 x 7,6 x 13,7 cm / 340 g

Izvor svjetlosti

A, C, D50, D55, D65, D75, F2,F7, F11,F12

Kut promatranja po CIE

2 10
2,

Mjerni zaslon

4 mm

3.3. KORITENI MATERIJALI

Iako su u ovom radu usporeivane dvije tehnike koje cjenovno i kvalitativno konkuriraju, materijali kojima se postiu ti odnosi nisu isti u obim tehnikama. Glavna razlika
izmeu tih dviju tehnika je upravo u boji, odnosno, boja za konvencionalni ofsetni tisak se
bitno razlikuje od boje za digitalni ofsetni tisak. S druge strane, gledajui s aspekta tiskovnih
podloga, moe se rei da i tu postoji diskrepancija, meutim, mnogo manja nego u odnosu
na bojila. Iako se danas sve vie preporuuje otiskivati na podlogama koje su verificirane
za tisak na HP Indigo strojevima, isti mogu esto tiskat i na papire na kojima se tiska u ofsetu. Razlog tome je izuzetno velika izdanost i mala veliina estica pigmenata koji dobro
prianjaju na skoro svaku podlogu. Iako, bitno je napomenuti da zbog vrlo male elektrine
provodljivosti koje papir mora imati kako bi bio adekvatan za tisak na HP Indigo strojevima,
nije mogue uvijek tiskati na svim podlogama jer dolazi do ne prihvaanja, odnosno otiranja, boje s otiska.

28

3.3.1. BOJILA

Dok su bojila za ofsetni tisak na arke sastavljena veinom od : pigmenata (15
20%), suivih ulja (20 35%), mineralnih ulja (20 25%), tvrdih smola (20 25%) i aditiva
(5 10%) boje za HP Indigo tisak su sastavljene od: pigmenata, agensa za poveanje elektrine provodljivosti i mineralnih ulja.

Poto se za konvencionalni ofsetni tisak razlikuju boje za tisak na arke i boje za tisak
iz role, bitno je napomenuti da je ispitivana naklada tiskalna na stroju koji tiska na arke pa je
i koritena boja za konvencionalni ofsetni tisak na arke, i to osnovne 4 boje ( CMYK ) Epple
Premium Print. Tu boju karakterizira mogunost tisak na razliitim materijalima, i razliitim
strojevima. Ne sadri mineralna ulja i ima dobru ravnoteu voda/boja. Ovu boju takoer karakterizira veliki intenzitet obojenja i otpornost na abraziju te dobro postizanje sivog balansa
i otre rasterske tokice. Poto udovoljava svim ovim zahtjevima, ova boja posjeduje ISO
12647-2 standard koji se odnosi na boje za tisak u grafikoj industriji.

Za digitalni ofsetni HP Indigo tiska postoji samo jedna vrsta bojila (za sve vrste
podloga) i to patentirano HP ElectroInk bojilo. Meutim, osim standardnih osnovnih CMYK
boja moe se tiskati i sa dodatnim Light Cyan i Light Magenta bojama koje poveavaju foto
kvalitetu, te naranastom, ljubiastom i zelenom bojom, koje proiruju gamut reprodukcije.
Za potrebe ovog rada upotrebljene su samo osnovne 4 boje isto kao i u ofsetnom tisku.

Slika 18: HP ElectroInk boja

29

3.3.2. TISKOVNE PODLOGE

Kao to je u prethodnim poglavljima spomenuto, papiri za tisak u digitalnom ofsetnom tisku su obino neto vee kvalitete od onih za tisak u klasinom ofsetnom tisku.
Razlog tome jest to je bitno da papir kojim tiskamo u digitalnom ofsetu ne privlai statiki
elektricitet jer uslijed njega dolazi do veih problema u tisku ElektroInk bojilom koji radi na
principu elektrine povodljivosti.

Stoga je na katalog tisakn na standardnom Kunstdruck UPM Maxi gloss 300 g
papiru za ofsetni tisak na arke a u digitalnom ofsetnom tisku koriten je ekvivalent tome,
Kunstdruck 300 g Core gloss papir.
Tablica 6: Tehnike karakteristike 300 g Core gloss

Parametar

Jedinica

Metoda

Vrijednost

Gramatura

g/m2

ISO 536

300

Debljina

mm

ISO 534

0,253

Bjelina

ISO 2470

97

Svjetlina

CIE

121

Sjajnost

L/H

75

Tablica 7: Tehnike karakteristike 300 g UPM maxi glos

Parametar

Jedinica

Metoda

Vrijednost

Gramatura

g/m2

ISO 536

300

Debljina

mm

ISO 534

0,252

Bjelina

ISO 2470

96

Svjetlina

CIE

127

Sjajnost

L/H

77

30

4. REZULTATI ISTRAIVANJA
Kako bi kvantificirali kvalitetu, pomou FOGRA I GATF kontrolnih stripova izmjerene
su vrijednosti prema kojima su izraene tablice i krivulje prema kojimaje izvreno ocjenjivanje kvalitete otisaka.

Denzitometrijska kontrola kvalitete reprodukcije vri se usporedbom gustoe obojenja punog tona i razliitih rastertonskih vrijednosti. Odnos rastertonskih vrijednosti originala
i rastertonske vrijednosti otiska (RTV OTISKA i RTV ORIGINALA) pokazuje odstupanja u
tisku i prikazan je karakteristinom krivuljom prirasta za svaku CMYK separaciju, ovisno o
tehnici tiska.
Tako su konstruirane karakteristine krivulje prirasta za svaku separaciju i tehniku
tiska zasebno kako bi se odredila odstupanja u reprodukciji, a koja se izraavaju prirastom
rastertonskih vrijednosti Z (%).

Grafikon 1: Krivulja prirasta za cyan

31

Grafikon 2: Krivulja prirasta za magentu

Grafikon 3: Krivulja prirasta za utu

32

Grafikon 4: Krivulja prirasta za crnu

Spektrofotometrijska kontrola kvalitete napravljena je tako to je za svaku tiskovnu podlogu izmjerena pogreka pri odreivanju sivog omjera izraena kolorimetrijskom
razlikom (E).

Grafikon 5: Kromatine koordinate za sivi balans kod klasinog ofsetnog tiska

33

Para
Jedinica
Metoda
Vrijednost
met
ISO 536
300
Gra
g/m2
mat
mm za sivi balansISO
Grafikon 6:Debl
Kromatine koordinate
kod534
digitalnog ofsetnog0,253
tiska
jina
%
ISO 2470
97
Bjeli
na
%
CIE
121
Svje
tlina
% balansa kod klasinog
L/H ofsetnog tiska
75
Sjaj 8: Greka sivog
Tablica
nost
OFSETNI TISAK
L
a
b
E

CMY

70% CRNA

45,4
6,77
2,68

46,28
2,01
0,64
9,86

DIGITALNI OFSETNI TISAK

L
a
b
E

CMY

70% CRNA

50,59
4,15
1,26

54,91
0,15
0,48
6,43

34

L
a
b
E

45,4
6,77
2,68

46,28
2,01
0,64
9,86

Tablica 9: Greka sivog balansa kod digitalnog ofsetnog tiska

DIGITALNI OFSETNI TISAK

L
a
b
E

CMY

70% CRNA

50,59
4,15
1,26

54,91
0,15
0,48
6,43

Grafikon 7: CIE Lab kromatine koordinate za klasini ofsetni tisak

35

Grafikon 8: CIE Lab kromatine koordinate za digitlani ofsetni tisak

Grafikon 9 : Gustoa obojenja za klasini i digitalni ofsetni tisak

36

 Vizualna procjena kvalitete provedena je tako to se kontrolirala razluivost polja sa

zapunjenou od 3 i 97 % rastertonske vrijednosti te kontrolom tiska pomou zvjezdastog
kontrolnog stripa gdje su se provjeravale geometrijske deformacije u tisku i mjerili radijus
krunice.
Tablica 10: Odreivanje raspona gustoe obojenja pomou polja 3% i 97% RTVa

OTISAK1
3%
97%

C
+
+

M
+
+

3%
97%

C
+
+

M
+
+

K
+
+

RASPONGUSTOEOBOJENJAOFSET
OTISAK3
C
M
Y
+
+

+
+

K
+
+

C
+
+

M
+
+

K
+
+

RASPONGUSTOEOBOJENJAINDIGO
OTISAK3
C
M
Y
+
+

+
+

K
+
+

C
+
+

M
+
+

OTISAK2
Y

K
+
+

C
+
+

M
+
+

Y
+

K
+
+

C
+
+

M
+
+

OTISAK1

OTISAK2

OTISAK4

OTISAK5
Y
+

K
+
+

M
+
+

K
+
+

C
+
+

M
+
+

OTISAK4

Y
+
+

K
+
+

K
+
+

OTISAK5

Tablica 11: Promjer krunice zvjezdastog stripa

C
KLASINIOFSET
DIGITALNIOFSET

PROMJERKRUNICE
M
Y
1,26
1,86
1,04
2,4
2
1,46

K
1,28
2,92

37

5. DISKUSIJA REZULTATA

U ovom radu ocjenjivana je granino isplativa naklada od 500 araka upravo zbog
kvalitativne i cjenovne isplativosti koju takva naklada donosi. U klasinom ofsetnom tisku,
prava se, standardizirana kvaliteta postie tek nakon otisnutih prvih 1000 araka, kada je
rije o zahtjevnom 4/4 tisku, dok se u digitalnom ofsetu najvia kvaliteta postie kod prvog
i zadnjeg arka potpuno isto. Uzimajui u obzir tu injenicu i injenicu da se ovo istraivanje baziralo na nakladu od samo 500 komada na samom poetku moe se pretpostaviti
da klasini ofset u tim okvirima nee postii najbolju kvalitetu koju moe postii inae. Tu
su pretpostavku potvrdila i mjerenja koja su rezultirala veim prirastom RTV, kao i velikim
odstupanje vrijednosti sivog balansa kod klasinog ofsetnog tiska, te duim rokom izrade.

5.1. KVALITETA OTISAKA

Kvalitetu otisaka mogue je definirati pomou vie parametara; to je vei broj parametra po kojima se mjeri kvaliteta, to je vea mogunost za kontroliranje kvalitete i djelovanje na njeno poboljanje.

Jedan od elemanata koji je koriten za definiranje kvalitete tiska je definiranje sivog
balansa. Pravilan sivi balans je takav da vrijednosti akromatskog sivog polja i kromatskog
sivog polja (koje je sastavljeno od razliitih omjera C, M i Y boje) daju isti neutralno sivi
osjeaj. Sivi balans je mogue odrediti vizualnom procjenom ili izraunavanjem CIE L*a*b*
vrijednosti razlike dviju boja. Dobiveni E govori kolika je razlika dvije mjerene boje. U ovom
sluaju, srednja vrijednost E za klasini ofsetni tisak iznosi 9.86 a za digitalni ofsetni tisak
6.43.
Razlike u obojenju E svrstavaju se u 5 kategorija:
I.

E izmeu 0 i 1 = veoma mala razlika

II. E izmeu 1 i 2 = mala razlika
III. E izmeu 2 i 3,5 = srednja razlika
IV. E izmeu 3,5 i 5 = velika razlika
V. E vei od 5 = znaajna razlika

Prema toj klasifikaciji moe se rei da ni kod klasinog ni digitalnog ofsetnog tisak nije postignut zadovoljavajui sivi balans iako je greka puno manja kod digitalnog ofsetnog tiska.

38

 Kvalitetan otisak definiran je i rasponom gustoe obojenja. Raspon gustoe obojenja kontrolirali smo tako to smo pod poveanjem promatrali rasterski element od 3%
(donja granica obojenja) i rasterski element od 97% (gornja granica obojenja) na svakom
pojedinom otisku (tablica 10).
Kod magenta i crne boje je razluivost tih polja dobra i u klasinom i u digitalnom
ofsetnom tisku, dok se za cyan na jednom otisku kod ofsetnog tiska nije vidjela donja granica. Najvei problem kod razluivosti naili smo na utoj boji koja se u klasinom ofsetu na 3
otisaka pokazala jako loa, na jednom zadovoljavajua a na jednom odlina. U digitalnom
ofsetu je takoer razluivost ute bila slaba i to na 4 otisaka je bila jako loa a na jednom
zadovoljavajua.
Raspon gustoe obojenja u direktnoj je ovisnosti sa gustoama obojenja s kojima
smo tiskali. U procesu tiska, kod veine tiskarskih tehnika, nanos bojila je promjenjiva veliina. Veom koliinom bojila osigurava se vei raspon tonova i time bolja reprodukcija, no
preveliki nanos izaziva probleme sa suenjem otisaka, preslikavanjem i sl. Zato je najbolje
tisakti sa preporuenim gustoama obojenja koje se dane u tablici 12.
Tablica 12: Izmjerene i preporuene gustoe obojenja

OFSET
Di CYAN
Di MAGENTA
Di YELLOW
Di BLACK

1,29
1,09
1,19
1,37

INDIGO

1,40
1,46
1,20
1,77

PREPORUENO

1,521,65
1,381,54
1,411,55
1,621,95

Iz tablice je vidljivo da je gustoa obojenja kod klasinog ofsetnog tiska ispod preporuenih a kod digitalnog ofsetnog tiska blie preporuenih granica. Drugim rijeima, digitalni
ofsetni tisak je tokom tiska koristio vee gustoe obojenja nego klasini ofsetni tisak to je
vidljivo i iz konstruiranog grafikona (grafikon 9). Da je to uistinu tako vidi se i iz samih otisaka vizualnom kontrolom.
Kako bi otisak bio to kvalitetniji, osim tiska s preporuenim gustoama obojenja,
veoma je vano tisakti sa preporuanim spektralnim CIE L*a*b* vrijednostima osnovnih
boja. Rezultati mjerenja i preporuene vrijednosti dane su u sljedeoj tablici:

39

Tablica 13: Izmjerene i preporuene spektralne karakteristike osnovnih boja za viebojni tisak

KLASINI OFSETNI TISAK

a
b
L
PREPORUENO
( L*/a*/b*)

CYAN
MAGENTA
38,97
71,90
47,44
5,69
58,76
55,95
54/36/49

47/72/5

DIGITALNI OFSETNI TISAK

UTA
5,53
93,13
93,78

CRNA
0,13
2,23
23,16

88/6/90

16/0/0

CYAN
MAGENTA
37,64
78,24
51,84
4,63
57,87
52,60
54/36/49

47/72/5

UTA
5,46
95,01
94,15

CRNA
0,32
2,04
13,61

88/6/90

16/0/0

Iz tablice je vidljivo da je najvee odstupanje u objim tehnikama tisak u utoj boji.
U klasinom ofsetu najvea je razlika u vrijednosti L* kroz sve 4 boje dok je u digitalnom
ofsetnom tisku vea razlika vidljiva u vrijednostima L*a*b* za magenta boju. Nepravilnim
spektralnim refleksijama osnovnih tiskarskih bojila postoji mogunost dobivanja otiska koji
ne reproduciraju boje na zadovoljavajui nain to se u naem sluaju vidi ba na magenta
i utim tonovima.

Osim definiranja gustoe obojenja i spektralnih karakteristika osnovnih boja, za kvalitetan otisak potrebno je zadovoljiti i neke uvjete prirasta RTV. Idealno bi bilo da je prirast
jednak nuli, meutim poto to nije u praksi izvedivo, tei se postizanju to manjeg prirasta.
Mjerenjem naih otisaka moemo po svim rezultatima rei da klasini ofsetni tisak ima
daleko vei prirast od digitalnom ofsetnog tiska to je i vidljivo iz naih grafokona (grafikon
1-4). Poto je prirast pojava koju je u tisku nemogue izbjei potrebno je sustav kontrolom
dovesti u tono definirane granice prirasta.Vrijednosti prirasta su kategorizirane u 8 razliitih
kategorija prirasta (A-H). Iz izmjerenih podataka konstruirane su karakteristine krivulje prirasta za svaku boju i tehniku posebno (grafikon 1-4) te su iste usporuene sa preporuenim
vrijednostima kategorija prirasta.

Tablica 14: Izmjerene i preporuene spektralne karakteristike osnovnih boja za viebojni tisak

KLASINI
OFSETNI TISAK

OTISAK1
OTISAK2
OTISAK3
OTISAK4
OTISAK5

DIGITALNI
OFSETNI TISAK

OTISAK1
OTISAK2
OTISAK3
OTISAK4
OTISAK5

CYAN

MAGENTA

UTA

CRNA

B
B
B
B
B

C
C
C
C
C

F
F
F
F
F

E
E
E
E
E

A
A
A
A
A

C
C
C
B
B

C
C
A
B
C

A
A
A
A
A

40

 Kad se otiskivanje vri na nain da su vrijednosti priratsa RTV u jednoj od preporuenih krivulja prirasta, stalnim poboljanjem treba se teiti postizanjem to manjeg prirasta,
idealno bi bilo tiskati s prirastom unutar B kategorije to je u ovom sluaju postignuto samo
kod cyan boje u klasinom ofsetnom tisku. to je manja kategorija prirasta to je otisak kvalitetniji, dok se gornje kategorije G i H trebaju izbjegavati. Iz dane tablice vidljivo je da se najvei prirast postie kod ute i crne u klasinom ofsetu dok najmanji kod cyana u digitalnom
ofsetu. Po tome bi se moglo zakljuiti da je sveukupni prirast manji kod digitalnog ofsetnog
tiska gdje se meutim javlja jedna negativna pojava a to je vea ukoenost odnosno vea
odstupanja na pojedinim RTV to je vidljivo iz tablice 14 ali i iz grafikona 2 i 3. Razlika prirasta na poetku i na kraju naklade meu bojama ne bi trebala prelaziti 4% to veina otisaka
zadovoljava osim zadnjeg mjerenog otiska kod klasinog ofsetnog tiska gdje je razlika neto vea od 4%.

Osim mjernih metoda za odreivanje kvalitete, postoje i signalni stripovi za vizualno
ustanovljavanje kvalitete i kontrole tiska. Na uzorcima je kontroliran i zvjezdasti strip koji je
konstruiran od linija koje su usmjerene od ruba krunice prema sreditu. Linije se proporcionalno smanjuju da bi se u sreditu u potpunosti izgubile. Ovisno o smjeru smicanja ili
dubliranja tanji dijelovi linija se mjenjaju ime se latentni osjeaj krunice u sreditu deformira u osjeaj elipse. Uslijed geometrijske deformacije smjer smicanja ili dubliranja okomit
je na duu diagonalu latentne elipse. Meu naem se otiscima vizualno ustanovilo da nema
smicanja ni dubliranja ali se gotovo na svim otiscima pojavljuje zadebljani radijus to oznaava puniji tisak. Radijus zvjezdastog stripa je vei kod digitalnog ofsetnog tiska nego kod
klasinog to govori da je tu postignut jai, puniji otisak (tablica 11.)

41

5.2. BRZINA TISKA

Kad se govori o kvaliteti tiska jedna od bitnih ijenica koja uvjetuje kvalitetu je i brzina otiskivanja. U klasinom ofsetu brzina tiska ograniena je uglavnom viskoznou i konzistencijom boje i kree se od 3.000-15.000 otisaka/sat, pa ukoliko se poveava brzina, kao
to je sluaj kod rotacije, treba upotrijebiti rjeu boju. Naravno tu utjeu i drugi faktori, kao
to su suenje, ulaganje araka i sl., ali u manjoj mjeri. Nasuprot tome Non-impact postupci
su mnogo sporiji i ovdje brzina ovisi o memorijskim i softverskim mogunostima pri formiranju latentne slike na bubnju i kree se u sluaju HP indiga oko 2.000 etverobojnih otisaka/
satu ili 8000 jednobojnih otisaka. Iz ovih podataka je vidljivo da e vee naklade biti znatno
bre otisnute u klasinom ofsetu nego u digitalnom ofsetu. S druge strane, ako se uzimaju
u obzir pripremne radnje koje prethode samom tisku, u tom segmentu digitalni tisak donosi
znatnu utedu u vremenu. Kod klasinog ofsetnog tiska prije samog otiskivanja potrebno
je napraviti probne otiske na nekom digitalnom tiskarskom stroju. Nakon toga, potrebno je
digitalno pripremiti dokument pravei separacije boja; nakon separacija dokument odlazi na
RIPanje nakon ega se prenosi na tiskovne ploe u CTP odjelu. Nakon to su tiskovne forme razvijene, potrebno je pripremiti stroj. Kad je stroj pripremljen tiska se makulatura prema
kojoj se podeavaju tiskovni parametri za kvalitetan otisak. Digitalni ofsetni tisak za razliku
od klasinom gotovo da i nema pripremnih radnji ve jednom kada je datoteka poslana na
radnu stanicu ona je i spremna za otiskivanje.
Uzimajui u obzir sve ove stavke izraena je vremenska liniju koja prati tisak ispitivane granino isplative naklade:

Grafikon 10: Vremenska linija tiska naklade kataloga od 500 komada

42

 Iz gore prikazanih podataka vidljivo je da je za konkretan sluaj, nakaldu od 500

obostrano otisnutih A3 araka, potrebno 213.1 minuta u klasinom ofsetnom tisku odnosno 62.7 minuta u digitalnom ofsetnom tisku. Tu veliku utedu u vremenu najvie donosi
izostanak pripremnog dijela i dorade dok je tisak same naklade priblino jednak kod obiju
tehnika.

5.3. DISKUSIJA TROKOVA IZRADE

U dananjem globalnom svijetu moderni potroai tee najboljoj kvaliteti za najmanju cijenu to je ponekad teko dobiti zajedno u istim omjerima kada govorimo o tisku. Ope
je poznato da najbolji odnos kvalitete i cijene donosi klasini ofsetni tisak, ali i ta injenica
ima iznimke pogotovo kad je rije o malim nakladama. Razlog tome lei u podatku da klasini ofset ima visoke fixne trokove koji su jednaki bilo da se radi o tisku izuzetno male
naklade ili o tisku izuzetno velike naklade. Te trokove uglavnom ine troak tiskovnih formi,
troak makulature i ostali redovni trokovi potrebni za rad stroja. Strojevi za digitalni ofsetni
tisak su najproduktivniji tiskarski sustavi dananjice jer mogu tiskati 24 sata na dan, 7 dana
u tjednu. Pored toga, potpuno su eliminirani trokovi pripreme stroja i makulature. Sama
investicija u stroj je takoer mnogo manja a servis se radi nakon 2 milijuna otisaka. Svi ti
podaci nam unaprijed govore o ekonominosti koju ova tehnika tiska donosi. Veinu tih
prednosti mogue je uoiti na malim nakladama poput nae, a rezultate ispitivanog sluaja
mogue je razmotriti u sljedeem grafikom prikazu:

Grafikon 11: Analiza trokova izrade, izvor: www.hp.com

43

 Iz gornjeg prikaza vidljivo je da nakon velikih poetnih fiksnih trokova, oportunitetni

troak po jedinici proizvoda znatno pada poveanjem naklade u sluaju klasinog ofseta
dok je kod digitalnog ofsetnog unato niskim fiksnim trokovima oportunitetni troak po jedinici proizvoda skoro pa upravno proporcionalan. Taj je odnos povoljan za digitalni ofsetni
tisak pri malim koliinama dok je pri veim nakladama odnos povoljniji za klasini ofsetni
tisak. Stoga kao granino isplativu nakaldu moe se, prema podacima s kojima se danas
raspolae, zakljuiti da je naklada isplativa za tisak u digitalnom ofsetu do 500 obostrano
otisnutih A3 araka nakon ega je isplativost vea u klasinom ofsetnom tisku.

44

6. ZAKLJUCI

Usporeujui dvije konkurentne tehnike tiska, klasini i digitalni ofsetni tisak, kroz
granino isplativu nakladu uoljivo je nekoliko relevantnih razlika izmeu te dvije tehnike
tiska koje su najvie utjecale na konani rezultat kvalitete.
Klasini i digitalni ofsetni tisak usporeeni su temeljem denzitometrijskih i spektrofotometrijskih analiza otisnutih na kvalitativno istim tiskovnim podlogama koje su dale slijedee rezultate: prosjeni iznosi prirasta RTV je za sve boje vei kod klasinog ofsetnog tiska
nego kod digitalnog, pogreka pri odreivanju sivog balansa: za klasini ofsetni tisak iznosi
E=9.86, a za digitalni ofsetni tisak je manja i iznosi E= 6.43; kod klasinog ofseta gustoa
obojenja Di iznosi: DiC=1.29, DiM=1.09, DiY=1.19, DiK=1.37, dok je ona kod digitalnog neto
vea i iznosi: DiC=1.40, DiM=1.46, DiY=1.20, DiK=1.77; CiE L*a*b* vrijednosti punog tona u
klasinom ofsetnom tisku za cyan iznose 58.76/-38.97/-47.44, za magentu 55.95/71.90/5.69, za utu 93.78/-5.53/93.13 te za crnu 23.16/0.13/2.23; kod digitalnog ofseta rezultati
su za cyan 57.87/-37.64/-51.84, za magentu 52.60/78.24/4.63, za utu 94.15/-5.46/95.01 a
za crnu 13.61/-0.32/2.04.

Jedan od glavnih faktora koji idu u korist klasinom ofsetnom tisku je veliina tiska;
digitalni ofsetni tisak je do danas konstrukcijski limitiran na maksimalni format ispisa 33 x 44
cm dok klasini ofsetni tisak moe tiskat i na veim formatima (do B1). Druga injenica koja
ide takoer u korist klasinog ofseta jest gramatura materijala na koji se tiska: u digitalnom
ofsetnom tisku najvea gramatura tiska je 370 grama dok je kod klasinom ofseta mnogo
vea.

Do dolaska HP Indigo 5500 strojeva, specijalne Spot boje (Pantone) je bilo mogue
tiskat samo u klasinom ofsetnom tisku, meutim, danas je u digitalnom ofsetu mogue pokriti 97% Pantone skale. Maksimalni broj boja koje HP Indigo strojevi mogu tiskat je 7, dok
klasini ofsetni strojevi mogu imati i do 10 tiskovnih jedinica. Nekad je takoer lakiranje bilo
mogue samo na klasinim ofsetnim strojevima, kao i tisak pokritno bijele boje no danas je
to mogue i sa indigo tehnologijom. Kad govorimo o bojama, velika je prednost HP Indigo
tehnologije debljina nanosa boje koji iznosi 1 mikrometar pa za razliku od klasinog ofseta,
gdje je debljina nanosa boje 2 mikrometra, moe veoma dobro reproducirat sitne detalje i
otriju sliku.
Brzina tiska je jo uvijek znatno manja kod digitalnog ofsetnog tiska i ona iznosi
8000 araka na sat za jednobojni tisak, 4000 za dvobojni i 2000 za etverobojni tisak. Kod
klasinog ofseta iz arka danas se postiu brzine od 7000 otisaka na sat kad je rije o etverobojnom tisku odnosno 15000 araka na sat za jednobojni tisak.
Uza sve ove injenice potrebno je uzeti u obzir i nove medije kao faktor koji e u budunosti
promijeniti svijet tiska.

Novi komunikacijski mediji sve agresivnije i bre uzimaju svoj dio trinog kolaa,
istovremeno mijenjajui to trite. To se ve vidi na primjeru katalokih internet prodaja
45

(kako po pitanju kataloga, tako i po pitanju ambalae koja vie ne prodaje proizvod s polica u trgovinama, ve u najobinijim transportno-potanskim kutijama), internetska prodaja
nekretnina, turistika ponuda itd. Novine na zahtjev ili internetske novine pria su za sebe.
Zadatak klasinih tehnologija, u takvoj situaciji, nije vie samo smanjiti vrijeme pripreme
i sl. Zadatak je naprotiv, povezati se s novim medijem i u toj simbiozi osigurati opstanak
(JDF, XLM, CIP4), graditi sustave specijalne namjene i specijalizirati se zapodruja koja
odgovaraju usvojenoj tehnologiji. Tehnoloke promjene su sve bre, odgovori moraju biti
sve krai i precizniji, sve vei su i ulozi i rizici. U tom segmentu je HP Indigo tehnologija u
velikoj prednosti nasprema klasinom ofsetnom tisku zahvaljujui web to print aplikaciji
gdje krajnji korisnik direktno izrauje, pohranjuje i alje svoje dokumente u tisak te ima uvid
u stanje tiska u realnom vremenu.

Nakon svih gore navedenih faktora koji znatno razlikuju ove dvije tehnike tiska moe
se iznijeti i kvalitativni zakljuak. Prema podacima dobivenim iz provedenih mjerenja i istraivanja a i vizualnom procjenom, moe se u konanici zakljuiti da je za granino isplative
naklade kvaliteta otisaka bolja u digitalnom ofstenom tisku.

Jedna amerika tvrtka za istraivanje trita je krajem 2008. godine provela istraivanje, te je na temelju uzorka od 2500 tiskara irom svijeta zakljuila da strojevi za digitalni
tisak zauzimaju prvo mjesto u planiranim investicijama u idue tri godine. Digitalni tisak e u
sljedeih 10-15 godina biti dopuna ofsetnom tisku. injenica da od Drupe do Drupe brzina
digitalnih strojeva raste 100%, te da trokovi tiska padaju za isti postotak, dovode do rezultata od 8 000 araka na sat i konkurentnost u odnosu na ofset na poslovima s vie od 1 000
primjeraka. To nadalje govori da e se nastaviti trend od 3% godinjeg rasta araka koji se
otisnu digitalno. Kod uvoenja strojeva za digitalni tisak vano je da tiskari poveaju profitabilnost tiskanjem kompleksnijih poslova i/ili da rasterete postojee strojeve onih poslova iji
je tisak na njima neisplativ male i srednje serije, probni otisci, materijali za test marketing,
varijabilni tisak i slino.
Uslijed trenutne financijske krize, klijenti trae manje naklade, mjere povrat svakog
eura uloenog u marketing, ele eliminirati sve nepotrebne trokove logistike vezane uz
skladitenje, transport, ostatak materijala koji se baca zbog neaktualnosti, a odgovor na
te zahtjeve je upravo digitalni ofsetni tisak koji je kvalitetom i cijenom sve blii klasinom
ofsetu.

46

7. LITERATURA
1.Babi Darko, Uvod u grafiku tehnologiju, Grafiki centar za ispitivanje i projektiranje
d.o.o., Zagreb 1998.
2.Bolana Stanislav, Glavne tehnike tiska, Acta Graphica, Zagreb 1997.
3.Kipphan Helmut, Handbook of Print Media, Springer Verlag Berlin Heidelberg

New York, 2001.
4. Majnari Igor, Kvaliteta digitalnih otisaka uvjetovana starenjem tiskovne podloge,

Magistarski rad, Sveuilite u Zagreb 2004.
5. Majnari Igor, Studija indirektne elektrofotografije, Doktorska direstacija, Sveuilite u
Zagrebu 2007.
6. Reetar Mirko, Papir:Proizvodnja, svojstva, primjena, Drutvo grafikih inenjera i

tehniara Osjeko-baranjske upanije, Osijek, 2001.
7. Vanina Vesna, Mikota Miroslav, Materijali u grafikoj proizvodnji-Boje, prirunik za

vjebe, Grafiki fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb,1993.
8. Zjaki Igor, Upravljanje kvalitetom ofsetnog tiska, Hrvatska sveuilina naklada,

Zagreb, 2007.
9. http://www.hp.com, Hp Indigo 5500
10. http://www.heidelberg.com, Speedmaster 74
10. http://www.wikipedia.org , Indigo digital press, Wikipedia-free Encyclopedia
11. http://www.epple-druckfarben.de, Epple bojila
12. http://www.erawanet.com/digital.html, About digital offset printing
13. http://www.lightninglabels.com/documents/IndigoInk.pdf
14. http://www.prodigital.hr
15. http://www.grafokor.hr

47

8. POPIS SLIKA, GRAFIKONA i TABLICA

SLIKE:
Slika 1. Heidelberg SM 52 (str. 7)
Slika 2. Osnovna shema ofseta (str. 7)
Slika 3. Heidelbarg Printec CP 2000(str. 10)
Slika 4. Hpindigo 7000 (str. 11)
Slika 5. Hpindigo s2000 (str. 12)
Slika 6. Hpindigo w4500 (str. 12)
Slika 7. Shematski prikaz stroja HP Indigo 5500 (str. 13)
slika 8. Osnovna shema indiga (str. 15)
Slika 9. Struktura ElectroInk bojila (str. 16)
Slika 10. Kserografija (prakasti toner) i HP ElectroInk tekue bojilo (str. 17)
Slika 11. Klasini ofset i HP ElectroInk (usporedba rasterskih tokica) (str. 17)
Slika 12. Hp indigo radni tok (str. 19)
Slika 13. Epson Stylus Pro 4800 (str. 21)
Slika 14. Kodak Magnus 400 (str. 23)
Slika 15. Heidelberg SM 74-5 (str. 24)
Slika 16. HP Indigo 5500 (str. 26)
Slika 17. X-RiteColor Digital Swatchbook (str. 27)
Slika 18. HP ElectroInk boja (str. 29)

GRAFIKONI:
Grafikon 1. Krivulja prirasta za cyan (str. 31)
Grafikon 2. Krivulja prirasta za magentu (str. 32)
Grafikon 3. Krivulja prirasta za utu (str. 32)
Grafikon 4. Krivulja prirasta za crnu (str.33)
Grafikon 5. Kromatine koordinate za sivi balans kod klasinog ofsetnog tiska (str. 33)
Grafikon 6. Kromatine koordinate za sivi balans kod digitalnog ofsetnog tiska (str. 34)
Grafikon 7. CIE Lab kromatine koordinate za klasini ofsetni tisak (str. 35)
Grafikon 8. CIE Lab kromatine koordinate za digitlani ofsetni tisak (str. 36)
Grafikon 9. Gustoa obojenja za klasini i digitalni ofsetni tisak (str. 36)
Grafikon 10. Vremenska linija tiska naklade kataloga od 500 komada (str. 42)
Grafikon 11. Analiza trokova izrade (str. 43)
48

TABLICE:
Tablica 1. Tehnike karakteristike Epson Stylus Pro 4800 (str. 22)
Tablica 2. Tehnike karakteristike Kodak Magnus 400 (str. 23)
Tablica 3. Tehnike karakteristike Heidelberg SM 74-5 (str. 25)
Tablica 4. Tehnike karakteristike HP Indigo 5500 (str. 27)
Tablica 5. Tehnike karakteristike X-RiteColor Digital Swatchbook (str. 28)
Tablica 6. Tehnike karakteristike 300 g Core gloss (str. 30)
Tablica 7. Tehnike karakteristike 300 g UPM maxi glos (str. 30)
Tablica 8. Greka sivog balansa kod klasinog ofsetnog tiska (str. 34)
Tablica 9. Greka sivog balansa kod digitalnog ofsetnog tiska (str. 35)
Tablica 10. Odreivanje raspona gustoe obojenja pomou polja 3% i 97% RTVa (str. 37)
Tablica 11. Promjer krunice zvjezdastog stripa (str. 37)
Tablica 12. Izmjerene i preporuene gustoe obojenja (str. 39)
Tablica 13. Izmjerene i preporuene spektralne karakteristike osnovnih boja za

viebojni tisak (str. 40)

Tablica 14. Izmjerene i preporuene spektralne karakteristike osnovnih boja za

viebojni tisak (str. 40)

49

Sveuilite u Zagrebu
Grafiki fakultet

KATJA KRIZMANI

Kvalitativne karakteristike
digitalnog i konvencionalnog
ofsetnog tiska

DIPLOMSKI RAD

Zagreb, 2010.