LIST IZLAZI PERIODI^NO I BESPLATAN PRIMJERAK I BROJ 5 I SARAJEVO I NOVEMBAR/STUDENI I 2005.

GODINE

www.civitas.ba
 CIVITASOV LIST ZA MLADE na{
na{ Civitas
POZIV
u~enicima osnovnih i srednjih {kola BiH
U `elji da vi mladi dobijete list koji }ete sami kreirati i ure|ivati Civitas@BiH vam Alija Lapo
pru`a mogu}nost da i vi budete dio redakcije ili dopisni~ke mre`e {to }e otvoriti jednu alapo@civitas.ba
novu stranicu Civitasa u našoj zemlji.
Ako imate iskustva u pripremanju školskog lista i imate smisla za lijepo pisanje
ili ako `elite postati ~lan redakcije ili dopisnik lista, molimo vas da nam se javite.
Potrebno je da popunjen kupon u koverti dostavite na adresu. Rizah
(Napomena: ukoliko ima više zainteresiranih u~enika, kupon mo`ete kopirati ) Smailbegovi}
rsmailbegovic@civitas.ba
CIVITAS@ BiH
Ul. Hamdije ^emerli}a 39/II
71000 Sarajevo BiH Du{anka
sa naznakom (List za mlade)
Dobrijevi}
Civitasov list za mlade ddobrijevic@civitas.ba

Prijavljujem sa za ~lana redakcije lista

Civitas broj 5.

Azemina
Prijavljujem se za dopisnika lista Ma{inovi}
amasinovic@civitas.ba
Prezime i ime

Ulica i broj
Jelka Kebo
Grad {kola i razred jkebo@civitas.ba
na{
na{

KONKURS Miodrag
Samard`i}
msamardzic@civitas.ba

OSVOJITE MOBITEL!
Dragi u~enici, Drago Zovko
dzovko@civitas.ba
Ovaj konkurs namijenjen je isklju~ivo vama, u~enicima osnovnih i srednjih škola BiH.

Naredne godine u martu CIVITAS@BH slavi deset godina rada u Bosni i Hercegovini.
Za ovu sve~anu priliku potrebno je izraditi posebno likovno rješenje znaka koji treba da
simbolizira deset godina Civitasa u našoj zemlji na polju obrazovanja za demokratiju i Sed`ida Had`i}
ljudska prava. shadzic@civitas.ba
Vaša idejna rješenja {aljite pod šifrom u jednoj koverti a samu šifru sa vašim podaci-
ma: ime, prezime, adresa stana, telefon te škola i razred koji poha|ate u drugoj
posebno zatvorenoj koverti. Obje koverte slati na adresu

CIVITAS@BiH
Ul. Hamdije ^emerli}a 39/II Marina Mihalj
71000 Sarajevo BiH mmihalj@civitas.ba
sa naznakom (za konkurs)

Autora odabranog rješenja Civitas nagra|uje mobitelom.

Autor nagra|enog rada ustupa pravo korištenja znaka za
potrebe obilje`avanja jubileja CIVITAS@. Rahela D`idi}
rdzidic@civitas.ba
 Rije~ urednika
Poštovani ~itaoci,
uz ~estitke i najbolje `elje za
uspješnu Novu 2005/06. školsku
godinu poklanjamo vam peti broj
lista ''Naš Civitas''. Ovo je ve} mali
jubilej jer pet brojeva našeg zajed-
ni~kog glasila zaslu`uje takvu kvali-
fikaciju. Ipak, jubilej ne}emo slaviti
nekim posebnim programima i
sve~anostima ve} }emo umjesto
govora i zdravica osigurati da list
''Naš Civitas'' do|e u svaku školu.
Praksa je pokazala da je dosada-
šnja distribucija lista dosta slo`ena i
da list ipak ne do|e do svih škola
širom BiH. Ovaj i naredne brojeve
U ovom broju
lista distribuirat }emo putem pošte
te }emo na taj na~in omogu}iti
najve}em broju škola, nastavnika,
u~enika, roditelja i drugih da zavire
u stranice našeg i vašeg Civitasa.
U ovom broju lista dosta je
sadr`aja koje preporu~ujemo vašoj
pa`nji ali zbog straha da ne zabo-
ravim ili da ne umanjim va`nost
nekog od priloga ovaj put ne}u
izdvojiti i preporu~iti nijedan
posebno. Preporu~ujem sve
sadr`aje jer zaista zaslu`uju našu
pa`nju.
Sretno u novoj školskoj godini i
Alija Lapo mnogo osmijeha na licu!
Glavni urednik
na{
na{
Civitas broj 5.
AKTUELNOSTI
8...............................................................
PROGRAM RADA CIVITAS
SEKCIJE U [KOLAMA
16.............................................................
POSJETA MARY WILSON
18.............................................................
SASTANAK CIVITAS KOORDINATORA
INTERVJU
24.............................................................
CAROL HATCHER
DOGA\AJI
26.............................................................
ZAVR[NA SMOTRA
30.............................................................
CIVITASOV LJETNI KAMP BR^KO 2005.
PRILOZI IZ STRUKE
32.............................................................
OBITELJSKI ODGOJ
3
 Uvodna rije~

Odavanje po~as
"Demokracija ima svoju svrhu ako
pretpostavimo da cilj `ivota nije
sakupljanje igra~aka nego sloboda,
pravda i dobra volja. U svojoj
osnovi, bit demokracije je zrelost,
ne malodušnost; dobra volja, ne
natjecanje; idealizam, ne pohlepa.
Dakle, ovo je globalni zadatak
demokracije u 21. stolje}u: povratiti
zrelost, dobru volju i idealizam koje
je demokracija nekad posjedovala".
Erazim Kohak, Lica demokracije -
pogled ka 21. stolje}u

Poslije dugog (i ne baš toplog) ljeta

Civitas broj 5.

s Civitasom stigla nam je i nova

školska godina. Kao i uvijek, za
nekog uzbudljiva i radosna, za
druge dosadna i turobna. Izgleda
da je ovih drugih sve više. Ima za
to mnogo razloga, od lokalnih do
globalnih: ratova, uragana,
zemljotresa i još svega izme|u.
Nema izbora nego pokazati tu
zrelost koju nam je E. Kohak agencija UN: za više od milijardu djece, rade u
predo~io, valja nam stvarati kulturu "Svojim svakodnevnim radom veoma teškim uvjetima. Ve}ina
na{
na{

demokracije, a odbacivati kulturu
`alopojki i ~ekanja da netko drugi
riješi naše probleme. Mladi ne `ele
~uti, kao što ni mi nismo `eljeli
~uti, iste stare pri~e ponovljene sto
put. Ako se nešto ne uradi brzo,
do}i }emo u veliku krizu. Mnogi }e
re}i da smo ve} u velikoj krizi,
me|utim, dok god se ne sakupi
dovoljno nezadovoljnih gra|ana
koji }e utjecati na vlast s ciljem
rješavanja ovih negomilanih prob-
lema, dotle }e naše vlasti nastojati
rješavati probleme samo svoje
egzistencije.
U pripremi za ovaj novi broj lista
obilje`en je Dan u~itelja (koji
uklju~uju edukatore na svim razi-
nama, od vrti}a do sveu~ilišta),
5.10.2005 godine. Tom prigodom
Ujedinjeni narodi su se pridru`ili
roditeljima i zajednicama iz cijelog
svijeta prepoznaju}i ~injenicu da je
kvalitetan u~itelj (nastavnik) klju~ni
faktor za kvalitetno obrazovanje.
Pridru`uju}i se njihovom priznanju
va`nosti uloge u~itelja, smatram da
nema boljeg uvodnika u ovaj naš
novi list od zajedni~ke poruke svih
4
u~itelji daju izvanredni doprinos
odr`ivom razvoju grade}i njegovu
humanu osnovu - razvijaju}i
kapacitete sve djece utje~u}i na
njihovu `elju za u~enjem. Svi smo
veoma svjesni da se, širom
zemaljske kugle, milijuni djece pate
u ekstremnim uvjetima bilo zbog
nedostatka hrane, krova nad
glavom, ili drugih osnovnih fizi~kih i
emocionalnih potreba.
Kao što mnoga djeca još uvijek
imaju goleme poteško}e u dobi-
vanju osnovnog obrazovanja, na
ovaj Svjetski dan u~itelja, mi se
tako|er podsje}amo izazova koji
stoje pred nastavnicima koji
pru`aju dobro obrazovanje u~enika
zasnovano na visokim standardima
postignu}a, i da od škole naprave
mjesto gdje }e se u~enici osje}ati
dobro došlima, uklju~enim i
ohrabrenim, mjesto gdje se sva
djeca tretiraju s dostojanstvom i
gdje svako dijete ima jednaku
mogu}nost da razvije njen/njegov
osobni puni potencijal.
Na`alost, mnogi od više od 60 mili-
juna u~enika u svijetu, koji se brinu
radi u zemljama u razvitku, mnogi
u zajednicama u kojima postoji
`urna potreba da se unaprijede
uvjeti rada, da se zadr`e stru~ni
nastavnici i da se osigura
privla~nost posla za dobre kandi-
date da postanu nastavnici. U
svakoj zajednici glas nastavnika -
kao i roditelja i u~enika - treba da
se ~uje. Stoga, na ovaj Svjetski
dan u~itelja, mi urgiramo da se
glas u~itelja ~uje, osobito u
kreiranju odluka u obrazovanju
koje }e oni sami trebati da
sprovode".
Danas je dan da slavimo u~itelje, a
najbolji na~in je taj,da svih 365
dana u godini, a ne samo danas,
pokazujemo našu zahvalnost i
razumijevanje uloge u~itelja u
ovom svijetu pred kojim stoje
mnogi izazovi, uklju~uju}i globa-
lizaciju, AIDS pandemiju,
pove}anje zlouporabe droga, posli-
jedice rata i prirodnih katatrofa u
nekoliko zemalja, nove informa-
cione i komunikacione tehnologije.
OBRAZOVANJE ostaje fundamen-
talno sredstvo da se odupre ovim

sti edukatorima
izazovima. U tom kontekstu, u~itelji
više nego ikada zaslu`uju više poš-
tovanja i potpore u svakoj zemlji, jer
su oni u samom srcu napora da se
uspostave zajedni~ke osnove za
usvajanje vještina, znanja, kulture,
poštovanja konstruktivnih
postignu}a i poštivanje pravila pon-
ašanja koji su esencijalni za gospo-
darstveni, socijalni i kulturni progres
svakog društva. Ako misija obrazo-
vanja ne uklju~uje poštivanje i
podršku ~itave zajednice, u~itelji
ne}e biti ni poštivani ni podr`avani.
Sukladno tome, Zajedni~ki Odbor je
na svojoj sesiji u rujnu 2000. godine
uputio apel ~lanovima obrazovnih
zajednica u cijelom svijetu -
vladama, organizacijama u~itelja,
udrugama roditelja i u~enika - da se
`urno uklju~e u iskren i pošten
društveni dijalog na lokalnoj, region-
alnoj i me|unarodnoj razini, kako bi
eliminirali sva nerazumijevanja koja
mogu prouzro~iti konflikt ili biti
klju~nom preprekom za promociju
kvalitetnog i pravednog obrazovan-
ja.
Koristimo ovu prigodu da obilje`imo
ogroman doprinos nastavnika širom
zemaljske kugle u bu|enju potenci-
jala i odgoju fundamentalne sposob-
nosti ljudskog bi}a da `eli znanje,
da diseminira informacije i da dijeli
kolektivnu mudrost. Premda
Uvodna rije~
~ovje~anstvo nikad nije bilo obrazo-
vanije, ali nikad i nije bilo ve}e
potrebe za suradnjom i razumije-
vanjem me|u ljudima na svijetu.
U~itelji mogu potaknuti osje}aj soci-
jalne pravde koji je klju~an kod
izgradnje mira i odr`ivog razvitka
utemeljenih na osnovama jakih soci-
jalnih mjera usmjerenih na društveni
progres, pravdu, demokraciju i
borbu protiv siromaštva.
Svakodnevno u svom poslu u~itelji
nude ideje, pobu|uju na~ine
na{
na{
Civitas broj 5.
razmišljanja i djelovanja, razvijaju
principe, vrijednosti ideale. U~itelji,
edukatori i njihove organizacije igra-
ju klju~ne uloge u proširenju pristu-
pa obrazovanju, Kao stup obra-
zovnog sektora, u~itelji su klju~ni u
pru`anju u~enicima prvog pogleda
na sve mogu}nosti koje `ivot pred
nas pru`a, i u stvaranju samopokre-
ta~ke `elje za znanjem tijekom cijel-
oga vijeka. Danas odajemo po~ast
neumornim naporima u~itelja koji
pripremaju današnju djecu za
budu~nost. Njihova profesionalna
opredijeljenost, unato~ teških uvjeta
rada, ograni~enih resursa i nedo-
voljne nadoknade, pomogla je da
se svijet kre}e naprijed. Nema
zna~ajne društvene promjene niti
obrazovne reforme koja mo`e da
polu~i istinske rezultate bez
aktivnog sudjelovanja u~itelja kao
partnera."
Ovome se tekstu nema što dodati,
osim da Vas zamolimo da budete
naši partneri i da se aktivno uklju~ite
u procese koji treba da ozna~e bolju
budu}nost za nas i našu djecu.
Ne}e nam oprostiti ako još jednom
ostanemo po strani.
Rahela D`idi}
5

CIVITAS U SKOROJ
Civitas planira u sljede}oj {kolskoj
godini niz veoma va`nih aktivnosti,
neke od njih su na{e redovne
godi{nje aktivnosti, neke su nas-
tavak ve} zapo~etih, a neke su
potpune nove. Budu}i da nam je
cilj aktivnija saradnja sa svim
u~esnicima obrazovnog procesa, a
naro~ito sa mladim ljudima, odlu~ili
smo da vas, u ovom broju našeg
zajedni~kog lista, upoznamo sa
aktivnostima koje slijede, a mislimo
da bi vam mogle biti zanimljive.
Ovom gestom bismo voljeli posti}i
ve}u informisanost mladih kako
biste iz niza aktivnosti vi izabrali
Civitas broj 5.
one koje vas zanimaju i anga`ovali
se pri njihovoj realizaciji.
OBILJE@AVANJE
DESETOGODI[NJICE
DJELOVANJA
Ove školske godine, ta~nije u pro-
lje}e 2006. god., Civitas ponosno
obilje`ava desetogodišnjicu svog
na{
na{
djelovanja. Jubilej koji predstoji je
veoma bitan za sve ~lanove velike
porodice Civitasa, a posebno za
u~enike i nastavnike koji su tokom
ovih deset godina svojim predanim
radom doprinijeli da Civitas
postane ono što sada jeste.
Nadamo se, a ovom prilikom
bismo vas `eljeli pozvati, da ove
godine u sklopu Projekta gra|anin
i takmi~enja koja se organizuju
ovim povodom, od februara 2006.
kada su školska takmi~enja pa sve
do maja iste godine na završnoj
smotri, date svoj maksimum kako
bi ova godina bila efikasnija i usp-
ješnija od svih prethodnih.
Smatramo da je to najbolji na~in
da poka`emo kako je ovo tek prvo
desetlje}e koje }emo zajedno
proslaviti.
S tim ciljem dostavljamo vam
kalendar rada na Projektu gra|anin
i `elimo se zahvaliti na vašem
doprinosu do sada. Ova godina }e
biti godina evaluacije programa, pa
je zato veoma va`no da se svi
razredi pridr`avaju, u najve}oj
mogu}oj mjeri, zadate dinamike,
6
Aktuelnosti
da se poštuju procedure i da se ne
preska~u koraci u radu na projek-
tu, jer }e i oni biti podvrgnuti ana-
lizi. Na narednim stranicama naše
kolege }e objaviti stru~ne priloge
koji }e vam pomo}i u pra}enju i
evaluaciji i procesa i ishoda rada
na projektu.
CIVITAS SEKCIJE
Jedan od zahtjeva i rezultata iz-
nimno uspješnog ovogodišnjeg
ljetnog kampa u Br~kom, tokom
kojeg su mladi pokazali veliki
napredak, i va`nije od toga veliki
entuzijazam za daljnjim anga`iran-
jem na ovom polju, nastavnici i
pedagozi predstavnici 32 škole iz
cijele zemlje su odlu~ili da osnuju
Civitas sekcije u osnovnim i sred-
njim školama. Nadamo se da }e
ove sekcije odgovoriti na potrebe
mla|ih za organiziranjem i rješa-
vanjem problema za sebe i svoju
zajednicu, kao i i aktivnom sarad-
njom sa svojim vršnjacima iz
drugih škola širom Bosne i
Hercegovine. U prilogu koji slijedi
dat je prijedlog stru~nog tima za
okvirni program rada sekcija, koji
}e vam, nadamo se, biti od
koristi. U slijede}em broju mlade
}emo izvijestiti o radu sekcija
detaljnije.
MAK - CIVITAS NET
Još jedna inicijativa grupe sred-
njoškolaca iz Br~ko kampa pod
nazivom MAK (mladi, aktivni,
kreativni) pokazala je da u Civitasu
dobre i kreativne ideje imaju
na~ina da se realizuju. Uz zalagan-
je starijih kolega i koordinatora,
grupa mladih predstavnika srednjih
škola iz cijele zemlje odlu~ila je da
skrene pa`nju na nedostatak
konzistentnih i sistemskih rješenja
pitanja mladih u cijeloj zemlji pita-
njem "Šta poslije kampa?". Kao
rezultat rada svih 8 srednjoškolskih
grupa dobili smo niz ideja koje }e
naši mladi lideri pokušati pretvoriti
u konkretan plan akcije. Oni }e uz
to nastojati i da osmisle model
komunikacije i zajedni~kog djelo-
vanja uz korištenje tehnologije, te
da ponude prijedloge za organi-
zaciju funkcionalne mre`e mladih
koja }e nastaviti da koristi sva
sredstva koja gra|anima slu`e na
raspolaganju i da skrene pa`nju
javnosti i vlasti na pitanja polo`aja
mladih u BiH.
Prva osniva~ka konferencija
MAK-Civitasnet mre`e mladih
}e se odr`ati u Mostaru
11-12.11.2005.godine, organiza-
cioni odbor ~ine predstavnici svih
kantona/`upanija u Federaciji BiH,
zatim predstavnici svih regija u
Republici Srpskoj i predstavnik
Br~ko Distrikta. Sretna koincidenci-
ja je da }e se u BiH na}i Mary
Willson, ~uvena ~lanica grupe The
Supremes, koja je izrazila `elju da
se susretne sa organizacionim
odborom i da ih podr`i u njihovom
radu. Gospo|a Carol Hatcher,
menad`er me|unarodnog progra-
ma razmjene Civitas koja je uz
Nevadu partner BiH tako|er }e se
pridru`iti radu grupe.
Nadamo se da }emo vas ve} u sli-
jede}em broju lista, koji }e iza}i
samo za u~enike, mo}i obavijestiti
o tome šta su nam mladi lideri
pripremili za rad u narednoj godini.

BUDU]NOSTI
SEDMA GODI[NJA
KONFERENCIJA CIVITASA
Civitasova redovna godišnja kon-
ferencija svake godine postaje sve
ozbiljnija i va`nija. Ovogodišnja
sedma konferencija, koja }e se i
ove godine odr`ati u Neumu od 18.
do 20. novembra 2005., dobila je
me|unarodni karakter. Tema ko-
nferencije, na kojoj }e u~estvovati
edukatori iz Albanije, BiH,
Hrvatske, Rumunije, SiCG, i
Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava, jeste
"Obrazovanje mladih za aktivno
gra|anstvo" na kojoj }e se pred-
staviti svi dosadašnji uspjesi i
rezultati Civitas@BiH i naših gosti-
Aktuelnosti
ju iz regiona, te u~vrstiti saradnja
ka uspješnom trasiranju puta ka
slijede}oj dekadi. Zna~ajno mjesto
na konferenciji zauzet }e ministri
obrazovanja iz naše zemlje, pred-
stavnici pedagoških
zavoda/Zavoda za školstvo,
menad`er Civitas Me|unarodnog
programa razmjene za BiH
gospo|a Carol Hatcher, a iz cijelog
regiona nam dolaze i univerzitetski
profesori, nastavnici osnovnih i
srednjih škola, koordinatori, pri-
jatelji Civitasa. Uz interes medija
na konferenciji }e u~estvovati i
najbolji iz grupe mladih neza-
poslenih nastavnika koji su prošli
program certifikacije kao i u~enici
~iji se doprinos ovoj konferenciji s
nestrpljenjem iš~ekuje.
Rad konferencije }e biti koncen-
trisan na preglede dosadašnjih
ishoda programa obrazovanja za
demokratiju i ljudska prava. S tim u
vezi, nadamo se da }e se radu
konferencije pridru`iti i predstavnici
Vije}a Evrope i ostalih sli~nih pro-
grama aktivnih kod nas, kako bi se
postigla bolja sinhronizacija i
osna`io program u cijeloj regiji
DRUGA FAZA PROGRAMA
"UMIJE]E @IVLJENJA"
Potaknuti veoma pozitivnim prije-
mom programa "Umije}e `ivljenja"
kod u~enika, nastavnika i peda-
goga, UNICEF i Civitas su odlu~ili
da zajedni~kim naporima obezbi-
jede nastavak rada na programu i
uklju~ivanje pilot faze programa za
na{
osnovne škole. Premda su se u
na{
pojedinim dijelovima zemlje
Civitas broj 5.
provodili programi sa podudarnom
tematikom, jedan sveobuhvatni
model koji podrazumijeva odgo-
jnu/vaspitnu komponentu školova-
nja je izostao kao sistemsko
rješenje. U cilju što kvalitetnijeg
vodstva mladih kroz ove programe
nastavit }e se programi obuke
pedagoga srednjih škola u
Republici Srpskoj (oktobar 2005.)
kao i u Federaciji BiH (januar
2006.). U Republici Srpskoj pro-
gram je postao sastavni dio
zvani~nog programa rada odjel-
jenske zajednice, kao i u pojedinim
kantonima/`upanijama u Federaciji
BiH, a u Br~ko Distriktu ju toku je
izrada programa odjeljenske zaje-
dnice za srednju školu.
Cjelokupni program obuke za real-
izaciju programa treba da bude
usaglašen sa pedagoškim zavodi-
ma/Zavodom za školstvo, a u okviru
sistemskog rješenja, izrade standar-
da, programa certifikacije pedagoga
i sistema stalnog stru~nog usavrša-
vanja nastavnika i pedagoga.
Nadamo se kako }emo vas ovim
aktivnostima uspjeti pota}i da se
aktivno anga`ujete na realizaciji
predmeta u školi, naših mnogobro-
jnih specijalnih projekata, i da na
taj na~in obogatite praksu aplici-
ranja demokratskih principa i
vještina, te poštovanje ljudskih
prava i osigurate dalji rast i razvoj
Civitasa i demokratskog gra|anst-
va kod nas.
7
 Aktuelnosti

PROGRAM RADA CIVITAS

SEKCIJE U [KOLAMA
Na sastanku koordinatora u Orašju razmatrane su mogu}nosti pomo}i školama u
formiranju i djelovanju Civitas sekcija. Radna grupa u sastavu: Zdravko Šunki}
Dušanka Dobrijevi}, Derviša Pleho i Abdulah Liši} na stranicama našeg lista
ponudili su neke ideje sa `eljom da vam budu od pomo}i

AKCIONI PLAN CIVITAS SEKCIJE Na osnovu popisa predlo`enih aktivnos-

ti, škole prema potrebama, mogu}nosti-
DEFINISANJE PODRU^JA RADA ma i afinitetima u~enika biraju podru~ja
DIZAJNIRANJE I DJELOVANJE koja }e razra|ivati u programu i planu
PROMOTIVNOG MATERIJALA djelovanja.
PODJELA POSTERA Na osnovu tog izbora , a na bazi raspo-
POSJETA ^LANU PARLAMENTA ILI lo`ivog plana ~asova (35 godišnje) , radi
PREDSTAVNIKU VLASTI se godišnji program rada sekcije i kalen-
Civitas broj 5.

NOŠENJE BED@A ILI MAJICE dar aktivnosti.

KOJIM PODR@AVAJU NEKU AKCIJU U sveske u koje se unosi program rada,
PISANJE PISAMA NOVINARIMA potrebno je unijeti i operativni program
ODLAZAK NA LOKALNE MEDIJE rada po mjesecima i evidenciju o real-
U^EŠ]E MLADIH U ORGANIMA izaciji programa, prisustvo i aktivnostima
UPRAVLJANJA ŠKOLE u~enika i osvrt nastavnika na realizaciju.
PREPORUKE - UPUTSTVA Na kraju u~enici i nastavnik vrše analizu
ŠKOLAMA rada sekcije te pišu izvještaj, pohvale i
Dervi{a Pleho nagrade u~enicima .
na{
na{

Sredstva
Mjesec Broj sati Sadr`aj Izvr{ioci za rad
Formiranje sekcije, prijedlog i izrada Sveska evidencije
Septembar 4 U~enici i nastavnik
plana rada sekcije, izbor rukovodstva CIVITAS sekcije - olovka
Upoznavanje, organizacije i Priru~nik, ud`benik i
Oktobar 4 U~enici i nastavnik
djelovanje CIVITAS sekcije ostali CIVITAS materijali
Priprema i izbor aktivnosti na kojima ^lanovi sekcije, nastavnik,
Novembar 4 Papir
}e se raditi: medijske ku}e roditelji i stariji volonteri
Izrada materijala za promociju
Decembar 4 U~enici i nastavnik Papir i ra~unar
CIVITAS-a za medijske ku}e
Polugodišnji izvještaj o rezultatima
Januar 1 U~enici i nastavnik Sveska sekcije i olovka
rada sekcije
U~enici i nastavnik Papir u boji, markeri,
Februar 4 Dizajniranje promotivnog materijala
i stariji volonteri olovke, makaze, ljepilo
Distribucija promotivnog materijala i
Mart 4 U~enici i nastavnik Telefon, papir, fax
posjete medijskim ku}ama
Pripreme i organizacija posjete
April 4 ^lanovi sekcije Papir, telefon, fax
parlamentu, predstavniku vlasti
Papir, fotografije,
Maj 4 Izvještavanje o takmi~enjima za medije ^lanovi sekcije
diktafon, fax, ra~unar
Analiza godišnjeg rada sekcije, pisanje Sveska evidencije
Jun 2 U~enici i nastavnik
izvještaja, pohvale i nagrade u~enicima CIVITAS sekcije
8
 Aktuelnosti

Dragi nastavnici
U
godini koja slijedi Civitas BiH
zajedno sa Vama i Vašim
u~enicima }e obilje`iti deset
godina rada na implementaciji pro-
grama gra|anskog obrazovanja u
Bosni i Hercegovini. Sasvim sigurno
s ponosom mo`emo re}i da su pro-
tekle godine, zahvaljuju}i prven-
stveno Vašem predanom radu, bile
obilje`ene uspješnoj realizacijiom
programa, uz sve promjene koje su
pratile reformu obrazovnog sistema
kod nas. Svjesni smo ~injenice da je
ponekad bilo teško, ali uzimaju}i za
~injenicu da je program gra|anskog
primarne ciljeve programa, odnosno
portfolio i takmi~enje moraju jasno
davati prednost u~enju, znanju i
vještinama koje su u vezi sa proce-
som izrade javne politike i uticanjem
na vlast. Veoma je va`no da nas-
tavnik prona|e primjeren na~in
(ovisno o uzrastu u~enika) na koji
}e svojim u~enicima pribli`iti pojam
javne politike, kao i proces stvaranja
i donošenja odluka. Uputstva koja
se nalaze u ud`beniku, kako za
nastavnike tako i za u~enike, mora-
ju se detaljno slijediti. Mijenjanje
propozicija i pravila je isto kao kad
temu ili presko~i neki od koraka, ne
razvijaju se pozitivni stavovi kod
u~enika, nego naprotiv, mogu da se
izazovu sasvim suprotni efekti. Isto
se dešava i kada nastavnik ne izd-
voji vrijeme potrebno za osvrt, jer je
krajnji cilj projekta da se mladi sti-
mulišu na gra|ansko u~estvovanje
u vlasti. Sve ovo }e biti predmetom
istra`ivanja i evaluacije koja }e se
vršiti eksterno. Zato vam napominje-
mo da je kalendarom aktivnosti
predvi|eno da se u prvom polu-
godištu radi na prva tri koraka, a u
toku raspusta da se zapo~ne ~etvrti.

na{
obrazovanja prvenstveno namijen-

na{
jen mladima koji treba da nastave Identifikacija problema u vašoj sredini (prikupljanje informacija
PRVI

graditi bolju budu}nost, prepreke
smo ostavljali iza sebe nastoje}i da
prvenstveno budemo ono što jesmo
- EDUKATORI. U narednom perio-
du, predstoji nam evaluacija
postignu}a u~enika (ishoda u~enja)
stoga `elimo da Vam i ovim prilo-
gom u tome pomognemo.
U cilju što uspješnijeg ostvarivanja
primarnih ciljeva "Projekt gra|anin"
ove stranice smo namijenili Vama i
Vašim u~enicima. Vjerujemo da ste
ve} zapo~eli rad na programu. Kao
što i sami znate, primarni cilj progra-
ma Projekt gra|anin je da u~enici
nau~e proces stvaranja javne poli-
tike, politi~kih odlu~ivanja, vještina
u~estvovanja u procesu kreiranja
odluka koje treba da vrši vlast.
Funkcija vlasti i sredstva koja joj
dajemo iz poreza i doprinosa treba
da budu usmjerena na rješavanje
problema gra|ana u zajednici, pa
zato "Projekt gra|anin" ima kao
glavni cilj ovladavanje znanjem i
vještinama za kompetentno
u~estvovanje u demokratskom pro-
cesu formiranja mjera javne politike
i insistiranja da vlast te mjere i
usvoji kako bi se riješio problem za
sve njene gra|ane, a ne samo za
odre|enu grupu (npr. razred).
Kod pripreme, odnosno izrade port-
folija (bilo da je rije~ o takmi~enju ili
predstavljanju portfolija), završeni
portofolij mora jasno ukazivati na
Civitas broj 5.
o postoje}im problemima u zajednici, kao i mjerama javne poli-
KORAK tike koje su donesene radi njihovog rješavanja)
DRUGI Izbor problema koji }e se razmatrati u razredu (diskusija i izbor
problema na osnovu prikupljenih podataka, va`nost problema
KORAK za zajednicu)
TRE]I Prikupljanje informacija o problemu koji }e razred prou~avati
KORAK (prikupljanje dodatnih informacija iz raznih izvora)
^ETVRTI
Izrada razrednog portfolija
KORAK
bi jedan tim odlu~io da se fudbal
mo`e igrati rukom bez obzira na Kao što vidimo, izrada razrednog
me|unarodno utvr|ena pravila. portfolija je tek ~etvrti korak, prije
toga razred treba da definiše mjeru
U nastavku }emo se baviti javne politike koju bi svakako treba-
suštinom, tj. procesom i ishodima lo provjeriti u odnosu na ponu|ene
rada na projektu. Veoma je va`no kriterije kako bi portfolio bio izra|en
da se razumije integracija sadr`aja i najkasnije do kraja februara, jer od
procesa, tj. da je neophodno da mjeseca marta slijede takmi~enja
cijeli razred u~estvuje u svim faza- (mart, april i maj predvi|eni su za
ma rada na projektu i da odr`avanje školskih, op}inskih, kan-
nastavnik/ca modelira demokratsko tonalnih/regionalnih takmi~enja i za
ponašanje u vlastitoj praksi. finalnu smotru).
PETI KORAK prezentacija portfolija u školi, lokalnoj zajednici
Istra`ivanjem ishoda Projekta
gra|anin koji se radi u pedeset POSLJEDNJE PROVJERE
zemalja utvr|eno je da postoji direk- PRED TAKMI^ENJE
tna veza izme|u vještina i stavova
u~enika i postupnosti rada na pro- Spremate se u`urbano za školsko
jeku, uz prola`enje svih koraka. U takmi~enje. Sad je pravi trenutak da
slu~aju kad nastavnik sam izabere sa u~enicima provjerite da li je

9
 Aktuelnosti

Zašto je izabrani problem va`an (obim, intenzitet, zna~aj

PRVA rješavanja problema za zajednicu); da li postoje neslaganja u
zajednici u vezi sa problemom; ko je nadle`an i odgovoran za
GRUPA rješavanje problema

Objašnjenje i procjena alternativnih politika (mjera za rješavanje)

DRUGA problema koje predla`u razli~ite grupe ili pojedinci u zajednici,
GRUPA prednosti i nedostaci alternativnih politika, pobornici i oponenti
predlo`enih politika

Formulacija i objašnjenje mjere javne politike koju razred pred-

la`e (mjera za rješavanje problema) prednosti i nedostaci pred-
lo`ene politike, ko je nadle`an i odgovoran za usvajanje i
TRE]A provedbu predlo`ene politike, potrebna sredstva, efekti,
ustavnost. Mjera javne politike je neka odluka, zakon, ili uredba
GRUPA
koje treba da izda neki od organa vlasti. U ovom dijelu portfolija
Civitas broj 5.

mora jasno biti naveden prijedlog mjere, kao i ta~an naziv

organa koji treba da tu mjeru usvoji, ispitivanje nadle`nosti, itd.

Kako razred mo`e dobiti podršku za mjeru javne politike koju

predla`e i to u zajednici (od uticajnih grupa i pojedinaca) i od
^ETVRTA odgovaraju}e grane i nivoa vlasti/uprave (zvani~nici, slu`benici,
agencije); ko su mogu}i pobornici i oponenti, kako dobiti
GRUPA podršku i od oponenata. Tu treba prije svega ta~no navesti
na{
na{

koliko ~lanova ima institucija vlasti koja odlu~uje o našoj pred-

lo`enoj mjeri i kako pridobiti podršku ve}ine za usvajanje mjere.

svaka grupa
spremna da
se fokusira
na klju~ne
ta~ke sva
~etiri dijela
portfolija.

U narednom
broju navest
}emo više
detalja o
pripremama
za
takmi~enje i
o samom
takmi~enju.

Amir
Hod`i} i
Civitas tim

10

POTREBA I RELEVANTNOST
OBRAZOVANJA
ZA DEMOKRATIJU
I LJUDSKA PRAVA
"Originalnost mišljenja predstavlja najve}i kapacitet ljudske inteligencije"
^ovjek je od iskona
te`io slobodi, pa je i
pokreta~ka snaga
demokratije bilo
uvjerenje da su svi
ljudi sposobni da u
potpunosti iskoriste
najve}i stepen
ljudske slobode, a ne samo mala
grupa pojedinaca. To prihva}anje
slobode zna~i u isto vrijeme i prih-
va}anje odgovornosti ne samo za
sebe i svoje postupke, ve} da bez
kontrole prihvataju i odgovornost za
opštu dobrobit. Evropska era prosv-
jetiteljstva postavila je viziju da su
svi ljudi jednako sposobni za
humanost, bez obzira na rasu ili sta-
tus, a demokratija je unutar te vizije
zna~ila dobrovoljnu saradnju, svijet
bez gospodara i podanika, svijet
jednakih ljudi koji su sposobni da
`ive zajedno u slobodi, odgovornosti
i me|usobnoj jednakosti kao
gra|ani, ne kao podanici. Privilegija
slobode sa sobom nosi i teret
odgovornosti, a s tim i teret preispiti-
vanja vlastitih stavova i pristupa.
Vizija prosvjetiteljst-
va je bila potkrije-
pljena idejom obra-
zovanja za sve
ljude, i taj ideal
donio je veliki
napredak, industri-
jske revolucije,
~ovjeka koji osvaja
svemir i posti`e izvanredne rezul-
tate na svim poljima, osim na posti-
zanju mirnog i prosperitetnog
pravednog globalnog poretka. Ideal
jednakosti se kroz dva stolje}a
prakse pretvorio u kliše u kojem se
Aktuelnosti
jednako osnovno obrazovanje nudi
svim u~enicima, bez obzira na nji-
hove `elje, mogu}nosti i navike.
Kao rezultat, dolazi do smanjenja
kreativnog mišljenja jer ie obrazovni
sistem organizovan uglavnom tako
da se bazira na reprodukciji, i suzbi-
ja maštu koju djeca imaju prije nego
što do|u u školu.
Obrazovanje,
sa svojim
potencijalom
da bude
instrument
odr`ivog
razvoja, izbori-
lo se za pozi-
ciju od globalnog zna~aja, te je tako
nekoliko va`nih svjetskih organizaci-
ja usvojilo planove za podsticanje
njegovog kvaliteta i relevantnosti za
21. vijek:
Savjet ministara Vije}a
Evropeske Unije proglasilo je 2005.
godinom Evropskog gra|anstva
kroz obrazovanje, vi ste u svojim
školama odr`ali niz manifestacija i
takmi~enja iz Projekta gra|anin u
skoro svakoj školi kojim je
obilje`ena ova godina
Ujedinjene Nacije su proglasile
UN dekadu obrazovanja za odr`ivi
razvoj 2004-2015
Obrazovanje:
Pretvaranje
apstrakcije u
realnost, i
razvijanje
kapaciteta
pojedinaca i
društava da djeluju ka odr`ivoj
budu}nosti je, u biti, obrazovni poth-
vat. Zaista, ~etiri principa za ostvari-
vanje odr`ivog humanog razvoja
na{
reflektuju slijede}e
na{
Civitas broj 5.
Postizanje odr`ivog razvoja
zahtijeva:
Priznavanje izazova
Kolektivnu odgovornost i kon-
struktivna partnerstva
Djelovanje s uvjerenjem
Nedjeljivost ljudskog dostojanstva
Obrazovanje pru`a vještine za:
U~enje da znamo
U~enje da `ivimo zajedno
U~enje da radimo
U~enje da budemo
Dakle, obrazovanje je primarni
agens transformacije prema
odr`ivom razvoju, pove}avaju}i
kapacitet ljudi da transformišu svoju
viziju društva u realnost.
Obrazovanje ne samo da pru`a
nau~na saznanja i tehni~ke vještine,
ve} podsti~e motivaciju, opravdanje
i podršku društva za njihovu prim-
jenu, za postizanje jednakih prava
za sve ljude"
Obrazovanje za demokratiju i
ljudska prava je koncipirano na
gore navedenim principima, i
sadr`i sve navedene kompo-
nente obrazovanja za odr`ivi
razvoj. U naredne tri aplikacije
pokušali smo vam ilustrovati na
koji na~in se kroz naš program
holisti~ki razvijaju potencijali
pojedinca, uz sve ~etiri gore
navedene komponente.
11

VJE[TINE GRA\ANA /
^LANOVA ZAJEDNICE
Djelotvorni gra|ani i ~lanovi zajednice poduzimaju akcije na osnovu svoje
informiranosti s ciljem da naprave pozitivnu promjenu u svojim
`ivotima, zajednicama i svijetu u kojem `ive
POSTATI I OSTATI
Civitas broj 5.
INFORMIRAN
Gra|ani i ~lanovi
zajednice nalaze
i koriste
informacije
da bi identificirali i
riješili probleme, i
dali svoj doprinos
zajednici
na{
na{
Identificirati, pratiti i pred-
vidjeti probleme, potrebe
zajednice, prednosti i resurse
kako za sebe tako i za ostale
~lanove zajednice
Razumjeti i zaštititi ljuds-
ka, zakonska i gra|anska
prava i obaveze kako za
sebe tako i za ostale
~lanove zajednice
Shvatiti na koji na~in radi
sistem donošenja odluka i
kako postati dijelom tog sis-
tema
Identificirati na koje se
na~ine mo`e vršiti uticaj i
spoznati da svaki pojedinac
mo`e dati zna~ajan dopri-
nos u poboljšanju stanja u
zajednici
Prona}i, interpretirati,
analizirati i koristiti razli~ite
izvore informacija,
uklju~uju}i i
li~na iskustva
12
Aktuelnosti
FORMIRATI I
IZRAZITI
MI[LJENJA
I IDEJE
Gra|ani i ~lanovi
zajednice razvijaju
vlastita mi{ljenja i
koriste ih
i individualno i
grupno
Oja~avati i izra`avati
samosvjesnost koja
reflektuje vlastito prethod-
no iskustvo, vrijednosti,
vjeru i uloge unutar ve}e
zajednice
U~iti iz tu|ih iskustava
i ideja
Komunicirati na na~in
koji izra`ava poštovanje
razli~itosti i lako je
razumljiv
Osvrnuti se i evaluirati
svoja vlastita mišljenja i
ideje
Pitati i odgovarati
samouvjereno i uljudno,
prezentirati sa lako}om
RADITI ZAJEDNO
Gra|ani i ~lanovi
zajednice
komuniciraju sa
ostalim ljudima
s ciljem postizanja
stvari
od zajedni~kog
zna~aja
Uklju~iti se u zajednicu
i pospješiti uklju~enje
drugih ljudi
Poštovati druge i raditi
na tome da se eliminišu
diskriminacija i predra-
sude
Definisati zajedni~ke
vrijednosti, vizije i ciljeve
Upravljati konfliktima i
rješavati ih mirnim putem
U~estvovati u grupnim
procesima i u donošenju
odluka
Uticati na druge
~lanove zajednice i na
procese donošenja odlu-
ka u politi~kom i javnom
`ivotu
PREUZETI
AKCIJU
ZA OJA^AVANJE
ZAJEDNICA
Gra|ani i ~lanovi
zajednice koriste
svoja prava i
obaveze kako
individualno tako i u
grupi, s ciljem
poboljšanja svijeta
u kojem `ive
Pomo}i sebi i ostalim
~lanovima zajednice
Pomagati drugima i
podu~avati ih kad god
je mogu}e
Uticati na donosioce
odluka i smatrati ih
odgovornim
Preuzeti vode}u ulogu
unutar zajednice
Koristiti razli~ite metode
gra|anskog u~eš}a za ost-
varenje vlastitih ciljeva,
o~uvanje ljudskih, prirod-
nih i ostalih resursa, i
pomo}i u realizaciji ljud-
skih prava svih pojedinaca
u društvu
 Aktuelnosti

VJE[TINE
NA RADNOM MJESTU
Djelotvorni radnici se adaptiraju na promjene i aktivno izlaze u susret
zahtjevima promjenljivog radnog mjesta u svijetu koji
se konstantno mijenja

na{
na{
Civitas broj 5.
URADITI POSAO RADITI U
SKLOPU
VELIKE SLIKE
Radnici koriste
PLANIRATI I
vlastite i
organizacione Na radnom mjestu USMJERAVATI
resurse vide da formalna i LI^NI
da izvrše svoje RADITI SA neformalna o~eki- I PROFESIONALNI
radne obaveze DRUGIMA vanja oblikuju USPJEH
i adaptiraju se na opcije u njihovom
promjenljive Na radnom mjes- radnom vijeku i Na radnom mjestu
zahtjeve posla tu komuniciraju ~esto uti~u na se pripremaju na
pojedina~no i nivo njihovog usp- promjenljive
Organizovati, kao ~lanovi tima zahtjeve tr`išta
isplanirati i priorite-
jeha
tizirati radne zadatke s ciljem ispunja- putem
vanja poslovnih Raditi u sklopu stan-
darda i normi organizacije li~nog obnavljanja
Koristiti kriti~ko zahtjeva
razmišljanje u
i nadgradnje
U vo|enju radnih
rješavanju zadataka Komunicirati sa aktivnosti poštovati Izbalansirati i
ostalima unutar i izvan organizacione ciljeve,
Koristiti tehnologiju, organizacije podr`avati posao,
resurse i ostale radne rad i strukturu karijeru i privatne
alate da bi prešli sa ideja Pru`ati pomo}, organizacije potrebe
i uputstava u akciju. motivaciju i uputstva
za rad Izbalansirati individu- Slijediti radne
Odgovarati i izlaziti u alne uloge i potrebe sa aktivnosti koje obezb-
susret novim radnim Tra`iti i primati onima koje ima organi- je|uju li~nu satisfakciju i
izazovima pomo}, podršku, moti- zacija imaju zna~aj
vaciju i smjernice za
Preuzimati odgo- dalji rad Voditi individualne i Planirati, obnavljati i
vornost za kvalitet organizacione prioritete slijediti vlastite i
posla, sigurnost i rezu- Cijeniti razli~ita u skladu sa radnim tren- poslovne ciljeve
ltate rada mišljenja i ljude koji se dovima, zakonima i nor-
razlikuju od vas mama u fer i kompeti- Sticati nova znanja i
tivnom okru`enju u~iti nove vještine

13
 Aktuelnosti

VJE[TINE LI^NOG
I PORODI^NOG @IVOTA
Djelotvorni ~lanovi porodice doprinose izgradwi i odr`avawu
jakih porodi~nih veza koje promoviraju nadgradwu
i razvoj cijele porodice i svih ~lanova ponaosob
Civitas broj 5.

PROMOVISATI POZI-
TIVNU
SLIKU,
NADGRADWU I IZA]I U SUSRET OJA^ATI
RAZVOJ ^LANOVA PORODI^NIM POTRE- PORODI^NE VEZE
PORODICE BAMA
I OBAVEZAMA ^lanovi porodice
^lanovi porodice stvaraju i
odr`avaju jak
na{
na{

podr`avaju nadgradwu i ^lanovi porodice

razvoj svih ~lanova
porodice ukqu~uju}i
i sebe
Napraviti i slijediti
planove za vlastiti
kratkoro~ni i dugoro~ni
razvoj
izlaze u susret smisao za porodicu
potrebama
i odgovornostima
Kreirati viziju zdrave i
porodice sretne porodice i raditi na
wenom ostvarewu
Obezbje|ivati sigurnost i Promovirati vrijednosti,
fizi~ke/egzistencijalne eti~nost i kulturolo{ko
potrebe naslije|e unutar porodice

Upu}ivati i savjetovati Rukovoditi porodi~nim Formirati i odr`avati

ostale ~lanove porodice
Slu`iti kao uzor u odgoju,
promovisati qudska
prava svakog pojedinca i usm-
jeravati djecu u
tom pravcu
Podr`avati formalno i
poboq{ati neformalno
obrazovawe djece
Promovisati jednakost
polova/rodova i zadovoqewe
specijalnih potreba
resursima
Izbalansirati prioritete
s ciqem izlaska u susret
vi{estrukim potrebama i
odgovornostima
Koristiti vje{tine
dono{ewa odluka i kontrole
emocija za skladan
porodi~ni `ivot
Davati i primati podr{ku
i izvan naju`eg kruga
porodice
porodi~ne odnose zasnovane
na uzajamnoj podr{ci
Omogu}iti svakom ~lanu
porodice da uspije i pru`iti
svaki vid podr{ke, naro~ito
~lanovima sa posebnim
potrebama
Ohrabrivati otvorenu
komunikaciju uzajamnim
po{tovawem me|u generacija-
ma i polovima

14

Konferencija Skup{tine evropskih regija
GRA\ANSTVO I MLADI u
multikulturalnoj Evropi
C
ivitas Bosne i Hercegovine
imao je ~ast da bude pozvan
da prezentuje program sis-
tematskog pristupa gra|anskom
obrazovawu na 10. me|unarodnoj
qetnoj {koli koja je odr`ana od
30. avgusta do 3. septembra u
Mostaru.
Organizator Qetne {kole pod
nazivom " Pre|imo Most - dobro
do{li u Evropu" je Skup{tina
evropskih regija pa je stoga i tema
{kole bila 'Regije kao pokreta~i
prosperitetnih i inkluzivnih
dru{tava'. Glavna tema ~etvrte
Omladinske qetne {kole
Skup{tine evropskih regija
"Crossing the Bridge-Welcome to
Europe" bila je pod motom promo-
cija kulturne razli~itosti.
Doma}ini {kole su ove godine bili
Hercegova~ko-neretvanski kanton i
Grad Mostar. Tokom trajawa {kole,
50 mladih qudi iz 23 evropske
zemqe i 50 regija imali su priliku
da slu{aju predavawa i u~estvuju u
radionicama na razli~ite teme sa
`eqom da se ukqu~e u aktivnije
rje{avawe problema. kao {to su
Mladi i religija, Mladi i narko-
Aktuelnosti
Rahela Xidi}
manija i alkoholizam, te Mladi i
seksualnost i trgovina qudima. U
radu {kole u~estvovali su mladi
iz Bosne i Hercegovine, naro~ito
iz Mostara. Civitas i Dadalos su
svoje prezentacije o Obrazovawu za
demokratsko gra|anstvo odr`ali u
srijedu, 31. 8., prilikom posjete
u~esnika {kole Univerzitetu
"Xemal Bijedi}". Tom prilikom stu-
denti Univerziteta odr`ali su
prezentacije o Univerzitetu i
Uniji studenata, te upoznali
u~esnike sa svojim aktivnostima.
Prezentacija Civitasa pobudila je
veliko interesovawe, a mladi iz
na{
na{
svih krajeva Evrope nam se javqaju
sa `eqom da rade zajedno sa
Civitas broj 5.
na{im u~enicima na rjesavawu
nekih od wihovih projekata.
"Kroz mjesavinu radionica i ple-
narnih sesija u~esnici }e imati
priliku da izraze svoje ideje,
podijele svoja iskustva i iniciraju
nove projekte sa drugim regijama.
[tavi{e, Mostar, povijesni grad u
kojem su qudi iz razli~itih kul-
tura uvijek `ivjeli skupa, a danas
mjesto gdje se multikulturno
dru{tvo ponovo gradi, obezbje|uje
izvanredno mjesto gdje }emo se svi
skupa sastati da istra`imo ova
pitawa" istakao je Klaus Klipp,
Generalni sekretar Skup{tine
evropskih regija.
Ove godine je izabran i Omladinski
tim Skup{tine evropskih regija koji
}e u narednom periodu pred-
stavqati mlade qude svoje regije. U
timu mladih koji broji 8 ~lanova
izabran je i student Fakulteta
Informacijskih tehnologija iz
Mostara Armel Sukovi}.
Posqedweg dana su u~esnici iz
Qetne {kole i Omladinske {kole
zajedni~ki proslavili razli~itost
u regionu, {to je predstavqalo
jedinstvenu priliku za mlade qude
i politi~are da se susretnu nefor-
malno i da razmijene mi{qewa.
Zahvaqujemo se organizatorima i
qubaznim doma}inima na jo{ jednoj
prilici da razmijenimo iskustva i
promoviramo programe obrazovawa
za demokratiju i qudska prava,
koje Evropa smatra izuzetno
va`nim, a za{to ne bismo i mi?
15
 Aktuelnosti

Posjeta
Mary Wilson
M
nogi tinejd`eri sanjaju o koja je dugo vremena bila najproda-
tome da postanu poznati vanija knjiga u Americi i jedna od
pjeva~i i pjeva~ice; Mary najuspješnijih rock and roll autobi-
Wilson je ovaj san pretvorila u ografija svih vremena.
stvarnost. Po njenim rije~ima tragi~na smrt
Ona je ro|ena 6. marta 1944 u njenog sina 1994. god. je ozna~ila
Greenville, dr`ava Mississippi, i novi po~etak u njenom `ivotu, te je
Civitas broj 5.

odrasla je u surovom naselju odlu~ila da nastavi svoje univerzite-

Brewster Projects u Detroitu. Tokom
srednje škole ona se sprijateljila
Florence Ballard i Dianom Ross i
zajedno su formirali vokalnu grupu
The Primettes. Grupa je kasnije pot-
pisala ugovor sa izdava~kom ku}om
Motown Records i postala The
Supremes, jedna od najuspješnih
`enskih grupa svih vremena.
Izme|u 1964. i 1969., The
na{
na{
tsko školovanje. Nakon sticanja
diplome ona je nastavila sa turneja-
ma i dr`anjem predavanja po cijeloj
Americi. Njena specijalnost je inspi-
rativni govor pod nazivom "Usudite
se sanjati", koji se fokusira na
ispunjavanje ciljeva i savla|ivanje
teških situacija u `ivotu.
Mi imamo veliku ~ast da najavimo da
}e u sklopu obilje`avanja 10. godina

Supremes su imali ne- Daytonskog sporazuma

vjerovatnih 12 pjesama koje Mary Wilson posjetiti
su došle do vrha ljestvica Bosnu i Hercegovinu. Ona
slušanosti, uklju~uju}i }e se 10. novembra sastati
klasike kao što su "Where sa nekim od sarajevskih
Did Our Love Go?" (1964); srednjoškolaca uklju~enih
"Stop! In The Name Of u CIVITAS program. Za taj
Love," (1965); "You Can't isti dan u 20:00 sati plani-
Hurry Love," (1966); i ran je njen koncert u
"Someday We'll Be Narodnom pozorištu.
Together," (1969). Sve u Mary Wilson }e posjetiti
svemu, The Supremes su Mostar 12. novembra i
imale više od 30 hitova do sastati se sa organiza-
svog raspada 1977. Oni su cionim odborom za formi-
još uvijek jedina ameri~ka ranje CIVNET mre`e
grupa koja je imala pet uza- mladih. Nave~er je plani-
stopnih hitova koji su došli ran njen koncert u centru
do prvog mjesta ljestvice "Herceg Stjepan Kosa~a"
slušanosti. sa po~etkom u 20:00 sati.
Kada su se The Supremes U sklopu svoje posjete
raspali 1977. Mary Wilson Mary Wilson }e posjetiti i
je nastavila svoju solo kari- Banju Luku gdje }e se
jeru. Uz uspješnu karijeru sastati sa predstavnicima
pjeva~ice ona je postala banjalu~kih srednjoškola-
poznata glumica na filmu i ca uklju~enih u CIVITAS
pozorištu. programe. Planiran je i
Kao multi-talentirana osoba koncert koji }e se odr`ati
Mary Wilson je tako|er u Narodnom pozorištu u
izdala svoju autobiografiju 20:00 sati.
16

POSJETA DELEGACIJE
KURDISTANA
D
okaz da naši zajedni~ki
napori na razvoju i imple-
mentaciji programa
gra|anskog obrazovanja ne osta-
ju nezapa`eni je posjeta pred-
stavnika CIVITAS-a iz Kurdistana
i Regionalne vlade Kurdistana
našoj zemlji. ^etvero~lanu dele-
gaciju su ~inili gosp. Sabah. K.
Muhamed, koordinator za
gra|ansko obrazovanje u
Ministarstvu obrazovanja, gosp.
Shivan O. Rasheed, srednjoškols-
ki profesor, gosp. Abdullah M.
Abdullah, savjetnik za Gra|ansko
obrazovanje, i prof. dr James
Adomanis, sa Univerziteta u
Marylandu. Posjeta je organizo-
vana sa ciljem da se ~lanovi dele-
gacije pobli`e upoznaju sa prak-
ti~nom primjenom programa
Gra|anskog obrazovanja koji se
provodi u BiH, a u sklopu Civitas:
Me|unarodnog programa razm-
jene Centra za gra|ansko obra-
zovanje i da ta iskustva pokušaju
prenijeti i primijeniti u svom obra-
zovnom sistemu. Program razm-
jene je bio sponzoriran od strane
Centra za Gra|ansko obrazova-
Aktuelnosti
nje iz Kalifornije.
U sklopu posjete, naši gosti su bili
u prilici da se upoznaju sa pro-
gramom gra|anskog obrazovanja
koji Civitas @BiH uspješno imple-
mentira ve} devet godina. Tokom
svoga boravka imali su priliku da
se susretnu sa entitetskim ministri-
ma obrazovavanja, gosp.
Milovanom Peceljom i gosp.
na{
na{
Civitas broj 5.
Zijadom Paši}em, gosp. Jozom
Mari}em, ministrom prosvjete
Zapadno-hercegova~ke `upanije,
kao i da posjete osnovne i srednje
škole u Sarajevu, Konjicu, Mostaru
i Prijedoru.
Pored posjete školama, njihova
posjeta je uklju~ila i prezentaciju
cjelokupnog programa gra|anskog
obrazovanja u BiH, upoznavanje
sa svim Civitasovim programima i
projektima, upoznavanje sa škol-
skim sistemom u BiH, kao i modeli-
ma implementacije programa
gra|anskog obrazovanja u osno-
vnim i srednjim školama širom
Bosne i Hercegovine.
Na kraju svoje posjete naši gosti
su nas još jednom zamolili da
svima prenesemo njihovu zahval-
nost na gostoprimstvu na koje su
naišli u svim dijelovima naše zem-
lje. Isto tako, ~lanovi delegacije su
izrazili oduševljenje implementaci-
jom programa na svim nivoima, a
posebno su bili impresionirani sa
posve}enoš}u nastavnika i
u~enika, kao i predstavnika obra-
zovnih institucija.
U nadi da }emo se ubrzo ponovo
vidjeti, upu}ujemo jedan veliki CI-
VITAS pozdrav za naše prijatelje iz
Kurdistana!
17
 Aktuelnosti

Obrazovni centar za dem

CIVITAS SASTANA
U
Oxaku je odr`an redovni
polugodi{nji sastanak
koordinatora gdje nam je
doma}in bila Posavska `upani-
ja, koordinator Mijo Miji}, a
po~astio nas je svojim dolaskom
i ministar prosvjete, gospodin
Stipo Ivankovi}.
Ciqevi sastanka definisani
su u slijede}em:

Pregled proteklih aktivnos-

ti Civitas - BiH
Civitas broj 5.

Informacija o registraciji
Civitas NVO
Transformacija mre`e koor-
dinatora
Planirawe slijede}ih
aktivnosti

U prvom danu je realiziran pre-

gled aktivnosti Civitasa u pro-
teklom periodu kroz prezentaci-
ju popra}enu kratkim komentari-
na{
na{

ma proteklih aktivnosti ispred

ureda (prezentacija u prilogu)
Koordinatori su se u svom
kratkom izvje{taju osvrnuli na
aktivnosti Civitasa u wihovoj
sredini. Oni su svako za svoju
regiju, kanton, ili distrikt dali
kratki osvrt na protekle
aktivnosti koje se mogu staviti u
zajedni~ki imeniteq aktivnos-
ti:

{kolska takmi~ewa iz pro-

grama "Projekt gra|anin" na koji-
ma je ujedno obiqe`ena mani-
festacija "Gra|anin Europe iz
moje ulice" koji je Civitas
pokrenuo u znak obiqe`avawa
2005 godine godinom gra|anstva
kroz obrazovawe; Va`no je
naglasiti da se broj timova
pove}ao u odnosu na pro{lu
{kolsku godinu;
Organizacija op{tinskih,
me|uop{tinskih takmi~ewa
Organizacija
kantonalnih/regionalnih
takmi~ewa
Odr`ani su sastanci s
18
op}inskim koordinatorima
U~estvovawe u koordinaciji
pripreme i prisustva na final-
noj smotri koja je bila ove
godine realizirana po prvi put u
istoriji finala iz PG
Mnogi koordinatori su
bili u ulozi organizatora, ili
trenera za program "Umije}e
`ivqewa"
Ve}ina ih je obezbijedila
donacije za takmi~ewa
Ve}ina ih u~estvovala u
realizaciji Br~ko qetnog kampa
Pored toga, izra`ene su potrebe
koordinatora za ~vr{}om sarad-
wom pedago{kih zavoda s min-
istarstvima obrazovawa,
potrebe za rje{avawem problema
nestru~no zastupqene nastave iz
gra|anskog obrazovawa u
osnovnoj i sredwoj {koli, afir-
macijom finalne smotre u~enika
iz programa "Projekt gra|anin",
potrebe za dodatnim uxbenicima
u kantonu 10, kantonu Tuzla i
Br~ko Distriktu,
Ovaj dan je zapo~eo prezentaci-
jom vizije programa za slijede}i

mokratiju i Qudska prava
AK KOORDINATORA
period s kqu~nim naznakama
neminovnih promjena, ali u isto
vrijeme usmjerenih na kvalitet
i afirmaciju. Prezentacija je
sistemati~no obuhvatila kompo-
nente vizije i uslove za prom-
jene, a ciq prezentacije je bio
stvarawe velike slike
Obrazovnog centra kao NVO,
wegovog mjesta i funkcije.
Kako smo ve} godinu dana
radili skupa s koordinatorima
na transformaciji, ovaj sas-
tanak se zapravo ogledao u
operacionalizaciji mnogostru-
Aktuelnosti
kih ideja koje su se provla~ile
kroz proces tranzicije mre`e.
Koordinatori su na sastanku
kroz radionice koje je veoma
uspje{no vodio Zdravko [unki}
formirali odbore koji }e svo-
jom funkcijom biti temeq
budu}ih Civitas aktivnosti.
Slijede nazivi Odbora:
1. PODR{KA RAZVOJU I UNAPR-
JE|EWU DEMOKRATIJE U
INSTITUCIJAMA OBRA-
ZOVNOG SISTEMA
2. U~E{}E U STRU~NOM
USAVR{AVAWU NASTAVNIKA
3. RAZVOJ UXBENI~KE I
PRIRU~NI~KE LITERATURE
4. ORGANIZACIJA SMOTRI I
TAKMI~EWA
5. ME|UINSTITUCIONALNA
SARADWA
6. SAVJETODAVNA DJELATNOST
na{
na{
7. RAZVOJ MRE`E ZA PODR{KU
Civitas broj 5.
Jedan od fokusa sastanka bila
je tema "Odnos s javno{}u" kojoj
ponekad ne pridajemo toliki
zana~aj koliki zapravo ima u
domenu djelovawa Obrazovnog
centra i svih koji djeluju u poqu
gra|anskog obrazovawa. U ciqu
pove}awa kvaliteta odnosa s
javno{}u inicirana je ideja o
izradi vodi~a Civitas programa
za sve ~lanove Centra koji su u
stalnom dodiru s korisnicima,
me|usobnim relacijama, s prosv-
jetnim vlastima, medijima.
Sastanak je zavr{en u odli~noj
atmosferi i raspolo`ewu koor-
dinatora koji su oti{li s mnogo
jasnijom vizijom i misijom
Civitasa u ovoj i narednim
{kolskim godinama.
Svi koordinatori su pored ve}
dogovorenih zadataka i
aktivnosti ponijeli sa sobom
zadatak i obavezu koja sadr`i u
sebi pitawe: "Kako {to boqe
dati doprinos proslavi deseto-
godi{wice Civitasa" koja se
planira obiqe`iti u proqe}e
2006. godine.
Naredni sastanak }e se ve}
tradicionalno odr`ati u
Sarajevu u januaru 2006. godine.
19
 U fokusu

Program certifikacije
nastavnika za predmet
"Demokratija i ljudska prava"
P
rogram certifikacije nas- univerzitetskih profesora iz
tavnika za predmet Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava,
"Demokratija i ljudska Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
prava" nastavljen je sa još tri Svi dosadašnji polaznici koji su
grupe, koje su boravile u hotelu uspješno završili teorijsko-
"Park," u Sarajevu od 22.07. do metodi~ki dio programa certifikacije
06.08.2005. U skladu sa }e u narednom periodu imati priliku
strateškim dokumentima obra- da pristupe polaganju praktikuma,
zovnih reformi, Razvojnom strate- ~ime }e verificirati dodatnih 40 sati
gijom BiH i Odlukom Upravnog i kompletirati program certifikacije.
odbora programa certifikacije Slijede}i ciklus za polaganje prak-
jedna od grupa je bila sastavljena tikuma je planiran za kraj januara
Civitas broj 5.

isklju~ivo od mladih i nezaposlenih 2006. godine. Više informacija o

nastavnika. Kao i za sve ostale
grupe, selekciju nastavnika-
u~esnika je uradio Sektor za no-
minaciju i akreditaciju, a odobrio
Upravni odbor poštuju}i regio-
nalne principe. Program podijeljen
u 12 modula i 80 kontakt sati je
realiziran uz pomo} 11 eminentnih
ovome mo`ete dobiti kod naših
kolega iz Vije}a Evrope koji su
radili na razvoju ovoga finalnog
modula.
Slijede}i program teorijsko-meto-
Rizah Smailbegovi} di~kog dijela dijela certifikacije za
dvije grupe nastavnika zakazan je
za prvi mjesec 2006. god.

Civitas je uz pomo} naših kolega iz Vije}a Evrope razvio program sta`iranja za mlade i nezaposlene nastavnike,
na{
na{

koji su nakon uspješnog prolaska kroz teorijsko-metodi~ki dio programa certifikacije kompletirali prvi potrebni
uslov za certifikaciju. Da bi mladi nastavnici ispunili i drugi uslov odlu~ili smo da ih uve`emo sa nastavnicima iz
njihovih sredina koji su ve} prošli kroz program certifikacije. Napominjemo da su i nastavnik sta`ist i mentor,
obavezali da }e volonterski u~estvovati u ovom programu koji }e omogu}iti zapošljavanje mladih nastavnika.
Po~etak programa sta`iranja je planiran za novembar ove godine.

Rosemary DiCarlo u posjeti Ekonomskoj {koli u Sarajevu

P
o~etkom oktobra Bosnu i Hercegovinu je posjeti-
la Rozmari di Karlo (Rosemary DiCarlo) zam-
jenik pomo}nika dr`avnog sekretara za evrops-
ka i evroazijaska pitanja.
koje vode ka uvezivanju mladih ljudi iz razli~itih krajeva
BiH. Još jednom veliko hvala svim u~enicima koji su
bili dijelom ovog sastanka.

U sklopu svoje posjete ona se u srednjoj

Ekonomskoj školi u Sarajevu susrela sa nekim
od u~esnika ovogodišnjeg Ljetnog kampa u
Br~kom.

U~esnici su dobili priliku da predstave svoje

pobjedni~ke portfolije, a poseban akcenat je
stavljen na akcione planove koji su razvijeni u
mješovitim timovima tokom kampa. G|a. DiKarlo
se u svojoj karijeri ve} susrela sa Civitasom i
Projektom gra|anin i pokazala je veliku zain-
teresovanost za predlo`ena rješenja. Ona je
tako|er dala svoju podršku svim incijativama

20
 U fokusu

Moj prvi susret sa

CIVITASOM
Kada sam u novinama prona{la
najavu za proces certifikacije
mladih i nezposlenih nastavni-
ka za predmet "Demokratija i
qudska prava" odlu~ila sam da
se prijavim bez posebnih o~eki-
vawa da }u se na}i me|u
oodabranima. Naime, od dana
kada sam diplomirala pa,
na`alost, do dana dana{weg, jo{
nisam uspjela da prona|em
zaposlewe. Mnogo puta do sada
sam bila u situacijama da budem
odbijena bez ikakvog

na{
na{
obrazlo`ewa i postala sam
prili~no nepovjerqiva prema

svim vrstama oglasa o
upra`wenim radnim mjestima na
koje sam nailazila. Jedini pozi-
tivni odgovor koji sam uop{te
dobila bio je upravo od CIVI-
TAS-a, {to me je prili~no izne-
nadilo, ali i ohrabrilo da ne
odustajem i da bez obzira na
odbijawa nastavim da tra`im
svoju {ansu.
Tokom dvonedeqnog programa
obuke imala sam priliku ne samo
upoznati se sa teorijom i
metodologijom ovog predmeta
ve} i sa mnogim zanimqivim
mladim qudima, koji se nalaze u
sli~noj situaciji kao i ja kada je
posao u pitawu. Ve}ina od nas bi
se vjerovatno slo`ila da je to
ujedno bio i najboqi dio progra-
ma certifikacije. Na jednom
mjestu okupili su se mladi iz
svih dijelova zemqe, kojima je
pru`ena mogu}nost da se
me|usobno upoznaju, dru`e i
nakon svega nastave da
odr`avaju kontakte.
U vezi sa programom obuke jedi-
na zamjerka bi se mogla prona}i
u zgusnutom programu predavawa
koji je zahtijevao usvajawe
velikog broja informacija u
relativno kratkom vremenskom
periodu. Zbog toga je ~esto bio
najve}i problem odr`ati kon-
centraciju na zadovoqavaju}em
nivou tokom cijelog dana.
Predava~i su uglavnom bili za-
nimqivi, mada je ta ocjena dosta
subjektivne prirode, jer grupa je
bila sastavqena od qudi koji su
razli~itih obrazovnih profila
pa ocjena predava~a i odre|ene
teme koju je izlagao zavisi
isklu~ivo od afirmiteta
slu{alaca.
[to se mene li~no ti~e, nisam
imala nikakvih posebnih zamjer-
ki na kvaltet procesa obuka kao
ni pote{ko}ama pri usvajawu
znawa s obzirom da sam se sa
nekim temama ve} susretala
tokom studija, dok su opet druge
bile vi{e stvar op{te kulture i
obavje{nenosti o pojedinim
pitawima. Jedna od stvari koja je
bila potpuna novost za mene je,
recimo, metodologija izvo|ewa
nastave za ovaj predmet.
Nisam upoznata sa procentom pro-
laznosti ali sam ubije|ena da je
ve}ina mojih kolega mawe-vi{e
uspje{no polo`ila test. Sada je
pred nama prakti~ni dio testa,
tj. proces sta`irawa koji su neki
ve} zapo~eli, a drugi, me|u koji-
ma sam i ja, jo{ uvijek ne.
Moja o~ekivawa od samog
Civitas broj 5.
po~etka su, naravno, vezana za
ve}u mogu~nost pronala`ewa
zaposlewa, koje je za ve}inu nas
goru}e `ivotno pitawe. Meni
li~no ovaj proces certifikacije
jo{ uvijek nije pomogao u tome,
{to ne zna~i da se to u
budu}nosti ne}e dogoditi.
Me|utim, neke moje kolege su sa
po~etkom ove {kolske godine
uspjele da se zaposle, a dosta
wih je zapo~elo i sta`irawe.
U svakom slu~aju, zahvalna sam
{to mi je pru`ena mogu}nost da
budem dio procesa kojim su u
izvjesnoj mjeri pove}ane moje
{anse na tr`i{tu rada. Nadam
se da }emo uz porast svijesti o
zna~aju i vrijednostima
demokratije stvoriti dru{tvo u
koje }e se mladima pru`iti
vi{e {ansi da iska`u sopstvene
sposobnosti i potencijale.
Tako|e se nadam da je prvi
korak ka tome ve} u~iwen
uvo|ewem u nastavu predmeta
"Demokratija i qudska prava" i
da }emo uspjeti iskoristiti sve
prednosti demokratskog
dru{tva za dobrobit svih nas.
21
 U fokusu
10 pitanja
10 odgovora
PROGRAM UMIJE]E @IVLJENJA
1. [TA JE TO PROGRAM
UMIJE]E @IVLJENJA?
Program umje}e `ivljenja je sveobuhvatan pristup
promjeni ponašanja koji se koncentriše na razvoj vješti-
Civitas broj 5.
na potrebnih za zdrav i pozitivan `ivot mladih. Uz to, on
pokre}e i mnoga druga va`na pitanja koja su usko
povezana, kao što je usmjeravanje adolescenata prema
novim vrijednostima. Ovaj program nadilazi puko
pru`anje informacija. On je usmjeren na razvoj cjelovite
li~nosti, tako da }e osoba imati vještine koje }e joj
pomo}i da koristi razne tipove informacija, bilo da se
one odnose na HIV AIDS, seksualno prenosive bolesti,
reproduktivno zdravlje, zdravo materinstvo, kao i u
drugim situacijama donošenja odluka i komuniciranja.
na{
na{
2. KAKO SE PROVODI PROGRAM?
Program "Umije}e `ivljenja se provodi kroz PP OZ gdje
su specifi~ne teme podijeljene kroz ~etiri razreda sred-
nje škole. Teme tretiraju problem rizi~nog ponašanja
kod mladih, odga|anje seksa, rane trudno}e, alkohola i
droga.
3. ^IJI JE TO PROGRAM?
Pilot projekat "Umije}e `ivljenja" je razvijen od strane
Peace Corp-a. Civitas Obrazovni centar za demokratiju
i ljudska prava je u saradnji sa UNICEF-om, nosilac
realizacije ovog programa.
4. KADA JE PO^ELO PROVO\ENJE
OVOG PROGRAMA?
Program "Umije}e `ivljenja" se po~eo realizirati tokom
ljeta školske 2004/2005, kada su odr`ane prve obuke
za srednjoškolske nastavnike iz cijele Bosne i
Hercegovine.
5. KO GA PROVODI?
U inicijalnoj fazi provedbe program provode nastavnici
srednjih škola koji predaju sadr`aje iz oblasti demokrati-
je i ljudskih prava u sklopu sati odjeljenske zajednice.
22
6.KO JE JOŠ UKLJU^EN
U PROGRAM?
U sklopu stalnog stru~nog usavršavanja organizirana je
obuka i za srednjoškolske pedagoge. S obzirom da se
program “Umije}e `ivljenja” bazira na odgojnoj kompo-
nenti koja je usmjerena na razvoj vještina i bazirana na
principima promjene ponašanja, program pru`a
poboljšanje prakse odgojno-obrazovnog rada u školama.
7. NA KOJI NA^IN SE MOGU
UKLJU^ITI I OSTALI
ZAINTERESIRANI NASTAVNICI?
Kroz uspostavljanje odr`ivog i otvorenog sistema
stru~nog usavršavanja zasnovanog na procjenama
potreba, Civitas BiH }e nastaviti sa obukama nastavni-
ka/razrednika. Obuke }e vršiti pedagozi koji su završili
~etverodnevne obuke po~etkom septembra, školske
2005/ 2006. godine. Zainteresirani nastavnici se mogu
uklju~iti u program kroz obuke koje }e pedagozi orga-
nizirati u svojim školama.
8. KO JE OBUHVA]EN OVIM
PROGRAMOM?
Programom "Umije}e `ivljenja" su obuhva}eni u~enici
srednjih škola.
9. KOJI SU O^EKIVANI ISHODI
OVOG PROGRAMA?
U~enici }e biti u mogu}nosti da se odupru pritisku vršn-
jaka, te }e ste}i kompetencije koje }e im trebati cijelog
`ivota i u raznim ulogama (na radnom mjestu, u porodi-
ci, kao gra|ani)
10. POSTOJE LI UD@BENICI ILI
PRIRU^NICI ZA OVAJ PROGRAM?
Civitas BiH i UNICEF su obezbijedili priru~nike za nas-
tavnike iz programa "Umije}e `ivljenja", kao i radne
sveske za u~enike.

Jozo Mari}
Ministar prosvjete, znanosti, kulture i sporta Zapadnohercegova~ke `upanije
„ Mo`ete li nam re}i nešto o Vama i
poslu koji radite?
Iako sam ve} 15 godina u aktivnoj politi-
ci (od 1990. kada sam na prvim
demokratskim izborima došao na mjesto
na~elnika Op}ine Grude) ja sam zapra-
vo cijelo to vrijeme, kao i od moga
prvog zaposlenja 1974. godine u
Srednjoj tehni~koj školi u Bugojnu,
vezan za školu i prosvjetu.
Dakle, nakon završetka osnovne škole u
Grudama, gimnazije u Vinkovcima,
studija geodezije u Sarajevu - otišao
sam na Filozofski fakultet u Zadar, gdje
sam diplomirao knji`evnost i povijest
umjetnosti. U Zadru sam tako|er
odslušao i poslijediplomske studije iz
pomo}nih povijesnih znanosti.
Knji`evnost i umjetnost godinama sam
predavao u srednjim školama Bugojna,
Kupresa, Širokog Brijega i Gruda. I tako
je bilo sve do po~etka rata 1992.
Nastavi sam se vratio 1998. kada sam
po~eo predavati povijest umjetnosti na
Akademiji likovnih umjetnosti Sveu~ilišta
u Mostaru. U me|uvremenu, u profe-
sionalnoj politici, vodio sam resor prosv-
jete od kraja 1992. do kraja 1996.
Nakon toga, do 2000., obnašao sam
du`nost `upana `upanije
Zapadnohercegova~ke, da bih se opet
2001. vratio u Ministarstvo prosvjete,
znanosti, kulture i športa.
U osobnom obiteljskom `ivotu ve} sam
30 godina u braku, uz ~etvero djece
imam ve} i tri unuke od kojih je jedna ove
jeseni pošla u prvi razred osnovne škole.
Godine školovanja su mi omogu}ile ne
samo da puno nau~im nego i da upoz-
nam razli~ite krajeve, kulture, menta-
litete, ali i narode na prostorima bivše
Jugoslavije, od Slavonije preko Bosne,
do Dalmacije i kona~no opet
Hercegovine. Svakako mi je sve ovo
pomoglo da lakše prebrodim teško i
tragi~no ratno vrijeme i da nikada ne
izgubim vjeru u pobjedu dobra nad zlim.
Ina~e, posao u Ministarstvo prosvjete,
znanosti, kulture i športa `upanije
Zapadnohercegova~ke, ma koliko ona
mala bila, jednako je slo`en kao i u
velikim `upanijama ili pak dr`avama.
Poslovi i obveze su zapravo isti kao i
kod velikih ministarstava ali su zato
mogu}nosti pa i naša znanja
ograni~ena. Unato~ svemu uspijevamo
i}i naprijed zahvaljuju}i mnogima, prije
svega zaposlenicima u samom
Ministarstvu i u Vladi. Naravno da
najve}i teret u cijelom procesu obrazo-
vanja nose nastavnici i profesori. U
poboljšanju stanja u našem obrazovanju
daju svoj doprinos i mnogi drugi, od
Intervju
me|unarodnih institucija do dr`avnih
resora prosvjete i civilnih poslova.
Svakako u ovoj pomo}i istaknuto mjesto
pripada i CIVITAS-u.
„ Kada ste se prvi put susreli sa
programom CIVITAS i koja su Vaša
dosadašnja iskustva u radu sa CIVI-
TAS - om?
U kratkom, prividnom odmaku od prosv-
jete, u razdoblju 1997.-2001. dok sam
bio `upan `upanije
Zapadnohercegova~ke, itekako sam
pratio, ali sa svoje pozicije i nastojao
pomo}i školstvu moje `upanije. Nadam
se da sam pomogao i rješavanju proble-
ma u obrazovanju u Federaciji BiH i u
BiH u cjelini. Ve} tih prvih godina susreo
sam se i s programom CIVITAS. O
samom programu i po~ecima naše
suradnje izvještavao me naš tadašnji
ministar prosvjete prof. Jerko Ivankovi}.
Od po~etka smo podr`avali ovaj pro-
gram, a sam ministar Ivankovi} se tru-
dio da se osiguraju uvjeti da program
CIVITAS-a za`ivi i u našim školama.
Puno neposredniji kontakt s CIVITAS-
om do`ivio sam u vlastitoj obitelji.
Školske godine 1998./1999. moj sin
Hrvoje bio je u tre}em razredu srednje
škole. Sa svojom školskom ekipom
Gimnazije Grude pripremao se i za
`upanijsko natjecanje. Kada se vratio iz
Širokog Brijega gdje im je, kako je govo-
rio, za dlaku izmaklo prvo mjesto, bio je,
kao i cijela njegova ekipa, pomalo
tu`an. Od tada je u njegovoj sobi certi-
fikat CIVITAS-a BiH s potpisom g|e
Rahele D`idi} i Janet E.Garvey.
Naravno da sam poslije toga, vrativši se
ponovno na mjesto ministra prosvjete
još pa`ljivije pratio i podr`avao rad i
suradnju s CIVITAS-om. Sama suradnja
je posebno intenzivirana u zadnje dvije
godine (što se opet poklapa s posljednje
dvije godine gimnazijskog školovanja
moje k}eri Ivane koja je zajedno sa svo-
jim timom pod vodstvom prof. Irene
Pand`i} tako|er sudjelovala na `upani-
jskim natjecanjima). Posebno mnogo o
CIVITAS-u i njegovom radu saznao sam
od prof. Karla Zelenike, koji je ve} godi-
nama `upanijski koordinator ovoga pro-
grama. Naravno najpotpunije informacije
dobivao sam u kontaktima s g|om
Rahelom D`idi}. Naro~ito sam o
zna~aju CIVITAS-a puno doznao na
našem proljetošnjem studijskom puto-
vanju u SAD. I na kraju vrhunac mog
pribli`avanja CIVITAS-u i moj skromni
doprinos ovom programu je i moje
~lanstvo u Upravnom odboru Programa
certifikacije nastavnika.
Od 1999. pratim program CIVITAS-a na
dvije razine, na onoj osobnoj obiteljskoj i
na onoj slu`benoj školskoj.
„ Po Vašem mišljenju, da li je i na
koji na~in CIVITAS program doveo do
konkretnih promjena u školama?
Svakako da je CIVITAS doveo do prom-
jena u školama. Sigurno je doveo do
na{
na{
razbijanja krutih kanona stare škole koja
se dr`ala ve} desetlje}ima ustaljene
Civitas broj 5.
prakse ex catedra. U~enike je od
pasivnih slušatelja doveo do aktivnih
sudionika u procesu u~enja. Na`alost,
moja osobna neposredna iskustva nisu
potpuna- trebao bih biti više u školi da
to bolje znam. Ipak sam privilegiran jer
ono najbolje od CIVITAS-a vidio sam na
više natjecanja, na godišnjim smotrama.
U programima CIVITAS-a na prvom
mjestu je u~enik, student; mladi ~ovjek,
me|utim pozitivan pomak je zahvatio
cijele škole, ne samo nastavnike pred-
meta Demokracija i ljudska prava, nego
pozitivno zra~enje se osje}a u cijelom
procesu obrazovanja-kod svih sudionika
od u~enika, nastavnika do roditelja.
Upravo zbog ovoga imamo velikog
razloga za zadovoljstvo i optimizam.
„ Kao jedan od sudionika ovo-
godišnje Finalne smotre iz programa
Projekta gra|anin, mo`ete li sa nama
podijeliti Vaše impresije o samom
programu i finalnoj smotri?
Ovogodišnja Smotra u Sarajevu bila je
vrhunac realizacije programa Projekt
gra|anin. Pa`ljivo sam pregledao
ve}inu portfolija, imao sam priliku ~uti
brojne interpretacije i objašnjenja
najboljih predstavnika pojedinih škola.
Impresionirala me istra`iva~ka, ali i sin-
teti~ka strana izlo`enih radova, a iznad
svega zrelost iskaza i nastupa u~enika.
Manifestacioni završni dio smotre bio je
posebno lijep - prepun pjesme, radosti i
nesputanog dru`enja gdje se nije pre-
poznavala podijeljena stvarnost BiH.
Šteta da doma}e TV ku}e nisu shvatile
koliko su ovakve smotre, ovakva pri-
jateljstva, atmosfera i tolerancija iznad
svih politi~kih fraza kojih su prepune
naše novine i TV ekrani.
23

„ Vi ste i jedan od ~lanova
Upravnog odbora za program certi-
fikacije nastavnika za predmet
"Demokratija i ljudska prava," te bi
Vas molili da nam date Vaše vi|enje
o uticaju programa certifikacije na
poboljšanje kvaliteta nastave iz
ovog predmeta?
Bez stalnog u~enja, permanentnog
obrazovanja nema ni dobrog nastavni-
ka i zato je program certifikacije nas-
tavnika za predmet Demokracija i ljuds-
ka prava preduvjet bilo kakvog
poboljšanja kvalitete nastave ovog
predmeta. Dobri instruktori, istaknuti
profesori i predava~i iz BiH, ali i
inozemstva su garancija da }e i sred-
njoškolski nastavnici koji uspješno
svladaju program jam~iti i bolju nastavu
ovoga predmeta. Kao ~lan Upravnog
odbora za Program certifikacije upoz-
nat sam s imenima predava~a, moduli-
ma, dobrim rezultatima ali i odre|enim
teško}ama u realizaciji ovoga projekta.
Posebno me obradovao natje~aj CIVI-
Civitas broj 5.
TAS-a za neuposlene visokoobrazo-
vane mlade ljude koji su najzaineresir-
aniji, a onda i najmotiviraniji jer im se
nakon certifikacije otvara mogu}nost
zaposlenja u našim školama, ali i profe-
sionalnog dokazivanja što }e sigurno
još više poboljšati cijeli ovaj projekt.
„ Za kraj, koja je Vaša poruka
u~enicima, nastavnicima i ostalim
~lanovima CIVITAS obitelji?
U ovih devet godina svog postojanja i
na{
na{
rasta CIVITAS BiH iz godine u godinu
bilje`i i kvantitativni i kvalitativni pomak.
CIVITAS program BiH je na dobrom
putu da obuhvati cjelokupno naše škol-
stvo od vrti}a do sveu~ilišta na cijelom
prostoru BiH i na taj na~in doprinese
razvoju naše demokracije, ali i da bude
(kao što je ve}) primjer drugim zemlja-
ma u našem okru`ju i posebno u zem-
ljama u razvoju kako razvijati procese
demokracije i kako se za to obrazovati. I
zato ~estitka svima onima koji su
doprinijeli razvoju ovoga programa, a
suo~avali su se ~esto s nerazumijeva-
njem pa i ignoriranjem njihova rada.
Pozitivni rezultati su ve} sada dobro
vidljivi, ušutkali su kritizere na jednoj
strani, a ohrabrili one ambiciozne na
drugoj. Prije svega, mlade ljude u nji-
hovom prvom koraku u demokraciju.
Mo`da svi još uvijek ne vide dobro
rezultate, ali mi koji smo više u svemu
ovome sigurni smo da }e zasijano
sjeme CIVITAS-a donijeti itekako zdrav
rod. To }e se potvrditi posebno u ~asu
stupanja na pozornicu demokracije
novih mladih obrazovanih i anga`iranih
ljudi. Zato poruka svima, i u~enicima i
nastavnicima: Vi znate da ste na
pravom putu - nemojte se pokolebati,
trasirajte putove slobode i demokracije,
idite dalje…
24
Intervju
Carol Hatcher
Primarni menad`er Me|unarodnog parterstva CCE
„ Recite nam nešto o sebi i
Vašem iskustvu u gra|anskom
obrazovanju?
U augustu 2003. god. sam otišla u
penziju nakon 30 godina rada u
školstvu u Kaliforniji. Tokom tog vre-
mena, ja sam radila kao nastavnica,
direktor i nadzornik školskog okru-
ga. Tokom zadnjih deset godina
moje karijere radila sam na adminis-
trativnim poslovima u našem
okru`nom uredu za obrazovanje i
bila sam na razli~itim pozicijama sa
širokim poljem odgovornosti. Moj
prvi dodir sa Centrom za gra|ansko
obrazovanje se dogodio kada smo
moj mu` Bill i ja upoznali Chucka
Quigleya sredinom šezdesetih godi-
na, kroz naš zajedni~ki interes za
gra|ansko obrazovanje. Mi smo
poslije imali ~ast raditi sa dr.
Margaret Branson, u našem rodnom
gradu Bakersfieldu, Kalifornija. Bill
je bio nastavnik Gra|anskog obra-
zovanja koji je tako|er postao nad-
zornik jednog školskog okruga. On
se penzionisao 2004. godine. Bill i
ja smo svih ovih godina bili aktivno
uklju~eni i zainteresovani za
Centrove programe. Bill je trenutno
~lan Odbora direktora Centra za
gra|ansko obrazovanje. I on i ja
smo imali priliku da putujemo u više
zemalja kroz naš rad u Centru.
„ Koliko puta ste posjetili Bosnu
i Hercegovinu i koji su Vaši doj-
movi o našoj zemlji?
U julu 2003. god. sam po prvi put
posjetila Sarajevo zajedno sa svo-
jom prijateljicom i kolegicom Dee
Morgan. Zajedno smo radile sa
malom grupom univerzitetskih pro-
fesora kako bi razvili program certi-
fikacije nastavnika. Iako je sam rad
bio izazovan, ja sam bila jako
impresionirana sa ljudima koje sam
upoznala i sa kojima sam radial,
tako da mi je na kraju mog boravka
bilo jako teško napustiti moje nove
prijatelje. Tada sam odlu~ila da }u
se opet vratiti u ovu zemlju. Moj
povratak je nenadano došao ranije
nego sam mislila kada sam poz-
vana da do|em u oktobru iste
godine kako bi dr`ala seminar o
na~inima procjene u~eni~kog znan-
ja. U~esnici seminara su opet bili
topli, prijateljski raspolo`eni i sprem-
ni da nešto nau~e i opet mi je bilo
jako teško oti}i. Ja sam se zarekla
da je ovo zemlja u koju }e dovesti
Billa jednog dana. Od tada ja sam
imala priliku da budem dijelom pro-
grama razmjene izme|u BiH i
ameri~kih nastavnika i da budem
doma}in jednoj delegaciji.
„ Pošto ste nedavno imenovani
kao Primarni menad`er partnerst-
va izme|u Bosne i Hercegovine
Nevade, Arizone i Kalifornije, da li
bi ste sa nama mogli podijeliti
Vaša o~ekivanja od budu}nosti
ovog partnerstva.
Ovo partnerstvo je jako zrelo i na
veoma je visokom nivou, tako da
mo`e poslu`iti kao model onoga šta
se mo`e posti}i kada puno ljudi radi
zajedno sa jednim ciljem - ja~anjem
gra|anskog obrazovanja. Moja je
nada da }e napori koje ovo partnerst-
vo ula`e nastaviti da unaprje|uju
gra|ansko obrazovanje i razumjeva-
nje me|u svim uklju~enim i da }emo
iskoristiti priliku i prednost da naš rad
podijelimo sa ostatkom svijeta.
„ Koja je Vaša poruka za
u~enike, nastavnike i druge
~lanove Civitas porodice?
Moja poruka za u~enike, nastavnike
i ostale ~lanove CIVITAS porodice
je da jedva ~ekam da Vas ubrzo
posjetim u Vašim školama i da
uklju~im još novih divnih ljudi u
moju novu porodicu. ^ast mi je i
zadovoljstvo što sam dijelom tako
va`nog rada u Vašoj prelijepoj
zemlji.

SMOTRA, A NE TAKMI^EWE
U
va`avaju}i sugestije
u~enika, nastavnika i
Civitas koordinatora,
zavr{nica iz programa "Projekt
gra|anin" nije imala
takmi~arski karakter.
Ovogodi{wi koncept smotre je
omogu}io u~enicima da se
fokusiraju na rezultate rada na
svojim portfolijima.
Svi u~enici-u~esnici smotre su
imali priliku iskazati svoje
sposobnosti ocjewivawa, proc-
jewivawa, intervjuisawa, poz-
navawa programa kroz razli~ite
oblike aktivnosti na samoj
smotri.
Predstavnici timova u~enika, 2
u~enika osnovnih i 2 u~enika
sredwih {kola, imali su
zadatak da procijene izlo`ene
portfolije svojih vr{waka.
Pripremqeni set pitawa se
odnosio na:
z da li je tim u svom portfoli-
ju naveo organ vlasti koji je
odgovoran za rje{avawe proble-
ma?
z da li je tim naveo nivo
vlasti zadu`en za rje{avawe
problema?
z da li je tim naveo postoje}e
mjere javne politike koje se
odnose na wihov problem?
z da li je tim u predlo`enim
mjerama imao dovoqno podr{ke,
kako bi se predlo`ena mjera
usvojila
Ostali u~enici iz tima su imali
mogu}nost da intervjui{u svoje
vr{wake, da ispune anketne
listi}e koji su sadr`avali
pitawa o organizaciji i koncep-
tu smotre. Na ovaj na~in svi
u~esnici smotre su bili u prili-
ci pokazati stupaw zrelosti i
vjere u ono {to rade kroz rad na
programu Projekt gra|anin, kao i
rezultate wihovog rada u razre-
du, lokalnoj zajednici, {koli,
ku}i. Isto tako, za wihove nas-
tavnike je ovo bila prilika da
podijele iskustva u svom radu sa
svojim kolegama.
Prvog dana smotre organiziran
je okrugli sto na temu "Kako
motivirati mlade za aktivnije
ukqu~ivawe u lokalnoj zajedni-
ci" na kojem je osim predstavni-
ka timova, sudjelovao i gospodin
Doga|aji
Tawa Jerlagi}
Charles Quiglay, izvr{ni direk-
tor Centra za gra|ansko obrazo-
vawe (Center for Civic Education)
iz Kalabasasa, Kalifornija.
Gospodin Quiglay nije krio svoje
odu{evqewe postignutim rezul-
tatima, kao i znawem i stavovi-
ma koje su, u veoma `ivoj i
otvorenoj diskusiji, pokazali
mladi iz cijele BiH. Gospodin
Quiglay je podijelio iskustva
koja imaju mladi u SAD-u a koja
se ti~u aktivnog u~e{}a u javnom
`ivotu, te je to bila prilika za
u~enike da se upoznaju i sa
iskustvima svojih vr{waka iz
SAD-a.
Mnogobrojni gosti, ministri,
predstavnici pedago{kih zavo-
da, studenti nastavni~kih
fakulteta, svakako su dali
posebnu notu ovogodi{woj
smotri.
Na samom zatvarawu smotre
u~esnicima su se obratili pred-
stavnici entitetskih mi-
nistarstava, koji su iskazali
svoje divqewe prikazanim
radom. Posebno, i nadasve
nadahnuto, u~enicima se obrati-
la g|a. Tina Kaidinov, otpravnica
poslova Ameri~ke ambasade u
Bosni i Hercegovini. Obra}aju}i
se mladima, g|a Kaidinov je rekla
da Bosna i Hercegovina ne treba
na{
na{
brinuti za budu}nost, jer ima
mladost koja }e zasigurno dati
Civitas broj 5.
svoj doprinos u razvoju
demokratskog dru{tva i svoju
sudbinu odgovorno preuzeti u
svoje ruke.
Najve}e iznena|ewe je do{lo na
kraju. Svi u~enici i wihovi
nastavnici su pozvani na nas-
tavak dru`ewa i zajedni~ki
rad u qetnom kampu u Br~ko
Distriktu. Na kraju smotre svim
u~esnicima su podijeqene
prigodne nagrade. U~enici su
dobili medaqe i diplome a
wihovi nastavnici zahvalnice
za svoj predani rad.
25
 Doga|aji

ZAVR[NA SMOTRA
U
Sarajevu je 21.i 22.05.2005.g.
odr`ana završna smotra
Projekt gra|anin na kojoj su
u~estvovale 32 ekipe osnovnih i
srednjih škola iz cijele BiH.
U~enici su predstavili svoje portfoli-
je i izrazili svoja o~ekivanja.

Prve ~estitke i rije~i zahvalnosti

u~enicima i nastavnicima uputila je
Tina Kaidanov otpravnica poslova
u ameri~koj ambasadi u našoj
zemlji. Tako|er je prenijela najbolje
`elje i ~estitke ambasadora
Daglasa Meklhejnija koji je zbog
sprije~enosti drugim obavezama
danas odsutan ali je dosta
Civitas broj 5.

informisan o ovom programu.

Tako|er je iskreno ~estitala ^aku
Kvigliju i Raheli D`idi} za ukupne
aktivnosti ~iji je rezultat ova
veli~anstvena smotra. Broj d 2400
timova koji su ove godine uzeli
u~eš}e u ovom programu je broj
koji zaista impresionira i koji
ameri~ku ambasadu obavezuje na
podršku ovom projektu koja }e si-
gurno biti i narednih godina ve}a i
na{
na{
prisutne da su osigurana sredstva
za ovogodišnji ljetni kamp u
Br~kom koji }e biti organizovan
polovinom jula. U~eš}e u kampu je
nagrada za sav napor i rad ~lano-
va svih ekipa i prilika da se mladi
iz cijele BiH bolje upoznaju i uz
zabavu stvore prijateljstva koja }e
uputio je ^ak Kvigli direktor centra
za gra|asko obrazovanje iz
Kalifornije, koji je izme|u ostalog,
rekao da je sretan što ima priliku
da uputi ~estitke za izvanredan rad
i za sve ono dobro što je vidio u
dva dana smotre. ^ak je posebno
naglasio da su ovi u~enici svijetla

sna`nija. Ipak najva`nije u ukup- postati trajnom vrijednoš}u. budu}nost Bosne i Hercegovine i
nom obra}anju otpravnice Na završnoj sve~anosti rije~i da zajedno sa 850.000 mladih koji
Kajdanov je informacija za sve podrške i zahvalnosti u~enicima su do sada prošli ovaj program tre-

26

baju osigurati sebi i svojoj zemlji
budu}nost kakvu imaju druge razvi-
jene zemlje. Tako|er je istakao da
je siguran da ovi u~enici imaju
duboko razumijevanje demokratije i
da treba da BIH naprave zemljom
demokratije.
Emina Pand`o, koja je redstavljaja
Federalno ministarstvo obrazovan-
ja, prenijela je ~estitke ministra
prof. dr. Zijada Paši}a i izrazila
vlastito zadovoljstvo ukupnim
razvojem programa koji se za
devet godina postojanja razvio do
tog nivoa da je postao primjer za
više od 60 zemalja u kojima se
ovaj program provodi. Tako|er je
~ini sretnom što je i sama jedan
od pionira gra|anskog obrazova-
nja u BiH.
U ime ministra prosvjete Republike
Srpske, prof.dr. Milovana Pecelja,
prisutne je pozdravio Milivoje Vasi},
šef kabineta, istakavši da je i sam
ministar ~ije ~estitke prenosi dao
nesumnjiv doprinos programu i nje-
govom uvo|enju u škole RS još dok
je obavljao du`nost dekana
Filozofskog fakulteta.
Profesor Jozo
Mari}, ministar
obrazovanja u
Zapadno - herce-
gova~koj `upaniji
koji je i sam 16
godina radio u
školama širom
Jozo Mari} Bosne i
Hercegovine,
odaje priznanje za
rad i istra`ivanje ovih timova.
Njegova `elja je da se predlo`ene
mjere provedu u djela i da ovi mladi
demokrati zamijene današnje poli-
ti~are i povedu našu zemlju u svjetli-
ju budu}nost.
Ceremonija je završena predsta-
vljanjem ekipa i problema kojima su
se bavili, a krunu svega ~inilo je dod-
jeljivanje nagrada i priznanja za sve
ekipe jer su sve ekipe pobjedni~ke.
PREGLED EKIPA
KOJE SU U^ESTVOVALE NA
ZAVR[NOJ SMOTRI
„ Osnovna škola "A. G. Matoša"
(Vidovice, Posavska `upanija)
TEMA: "Isto~ni dio op}ine bez
komunalnog odvoza sme}a"
Nastavnik: Zorica Ragu`
Osmanagi}
Doga|aji
„ Osnovna škola "Bosanska „ Druga osnovna škola
Otoka" (Bosanska Krupa, (Bugojno, Srednjobosanski kanton)
Unsko-sanski kanton) TEMA: " Kako najlakšim putem i
TEMA: "Preoptere}enost školskim metodama do uspješnog u~enja"
obavezama-sinonim za traumu" Nastavnik: Halida Durakovi}
na{
na{
Nastavnik: Enes Halilovi}
„ Gimnazija Drvar (Drvar,
Civitas broj 5.
„ Gimnazija Bugojno (Bugojno, Hercegbosanski kanton)
Srednjobosanski kanton) TEMA: "Nasilje mladih"
TEMA: Narkomanija" Nastavnik: Zdravka Stoisavljevi}
Nastavnik: Namir Hara~i}
„ Ekonomska škola (Br~ko Distrikt)
„ Osnovna škola TEMA: "Formiranje Univerziteta u
(BIJELA, Br~ko Distrikt) Br~ko Distriktu"
TEMA: "Ambrozija osvaja" Nastavnik: Vlado Todorovi}
Nastavnik: Mato Dugan~i} „ Ekonomska škola
(Banja Luka, Regija Banja Luka)
„ Druga osnovna škola (Konjic, TEMA: "Kinezi, gra|ani II reda"
Hercegova~ko-neretvanski kanton) Nastavnik: Jovan Matavulj
TEMA: "Spasimo smaragd koji te~e"
Nastavnik: Edina Lepara „ Osnovna škola "Fadil
Fako \ozo" (Gora`de, Bosansko -
„ Druga osnovna škola podrinjski kanton)
(Široki Brijeg, Zapadno - TEMA: Ograni~enost izvo|enja slo-
hercegova~ka `upanija) bodnih aktivnosti"
TEMA: "U~enik i mobitel" Nastavnik: D`enana Idrizovi}
Nastavnik: Stojan ]ori}
„ Osnovna škola
Milivoje Vasi} "Fra Franjo
Glavini}" (Glamo~,
Hercegbosanska
`upanija)
TEMA:
"Izvannastavne
aktivnosti"
Nastavnik: Sandra
Ljubas
„ Gimnazija fra
Grge Marti}a
( Posušje,
Zapadno-hercego-
va~ka `upanija)
TEMA: "Seks i tine-
jd`eri"
27

Nastavnik: Ivica Kutleša
„ Sr. tehni~ka škola "Hasib
Had`ovi}"(Gora`de, Bosansko-
podrinjski kanton)
TEMA: “Problemi zdravstva u BPK
Gora`de"
Nastavnik: Emir Kazi}
„ Osnovna škola "Holandija",
Slatina (Banja Luka,
Regija Banja Luka )
TEMA: "Gubari, šteto~ine šuma i
vo}njaka"
Nastavnik: Zoran Gaji}
„ Srednja škola Konjic (Konjic,
Hercegova~ko-neretvanski kanton)
TEMA: "Doprinos reformi obrazo-
vanja"
Nastavnik: Haris Had`izuki}
„ Srednja škola "Fra Martina
Civitas broj 5.
Nedi}a" (Orašje, Posavska `upanija)
TEMA: "Talentiran sam i što sad?"
Nastavnik: Ljubica Dabi}
„ Op}a gimnazija Zenica
(Zenica, Zeni~ko-dobojski kanton)
TEMA: "Besku}nici"
Nastavnik: Faruk Kozi}
„ Gimnazija "Petar Ko~i}" (Novi
Grad, Regija Prijedor)
na{
na{
TEMA: "Neinformiranost mladih o
štetnosti ranog
stupanja u seksualne odnose"
Nastavnik: Jadranka Bera
„ Osnovna škola "Petar Petrovi}
Njegoš", Bojani}i (Doboj, Regija
Doboj)
TEMA: "Nedovoljna informiranost o
zna~aju religije u vaspitanju mladih"
28
Doga|aji
Nastavnik: Sanja Kuliši}
„ Prva gimnazija (Sarajevo,
Sarajevski kanton)
TEMA: "Nasilje u porodici"
Nastavnik: Ljiljana Košarac
„ Osnovna škola "Petar Ko~i}"
(Prijedor, Regija Prijedor)
TEMA: "Nedostatak pitke vode u
školi"
Nastavnik: Ljubica Savi}
„ "Prva osnovna škola-Ilid`a"
(Sarajevo, Sarajevski kanton)
TEMA: "Zaštita i unapre|enje
`ivotnog okoliša"
Nastavnik: Amir Adrovi}
„ Poljoprivredna i medicinska
škola (Bijeljina, Regija Bijeljina)
TEMA: "Formiranje kabineta za
medicinsku struku"
Nastavnik: Dunja Lazi}
„ Osnovna škola "Skender
Kulenovi}" (Zenica, Zeni~ko-
dobojski kanton)
TEMA: "Ekološka (ne) kultura"
Nastavnik: Ahmed Obradovi}
„ Poljoprivredna sr. škola
"Sanus futurum" (Sanski Most,
Unsko-sanski kanton)
TEMA: "U~eni~ke zadruge"
Nastavnik: Nijaz Halilovi}
„ Srednja saobra}ajna i elektro
škola (Doboj, Regija Doboj)
TEMA: "Pomo} osobama sa poseb-
nim potrebama"
Nastavnik: Jasna Zelenovi}
„ Osnovna škola "Tojši}i"
(Kalesija, Tuzlanski kanton)
TEMA: "Medijska (ne)pokrivenost
našeg podru~ja"
Nastavnik: ]azim Paš~anovi}
„ Mješovita srednja škola "Teo~ak"
(Teo~ak, Tuzlanski kanton)
TEMA: "Kulturno-zabavni `ivot
mladih u Teo~aku"
Nastavnik: Nermin Mulaosmanovi}
„ Osnovna škola "Veselin
Masleša" (Fo~a, Regija
Trebinje)
TEMA: "Nasilje nad djecom u poro-
di~noj zajednici"
Nastavnik: Ru`ica Mari}
„ Osnovna škola "Vuk Karad`i}"
(Bratunac, Regija Bijeljina)
TEMA: "Nasilje u porodici"
Nastavnik: Rosana Lon~arevi}
„ Gimnazija i srednja stru~na
škola (Isto~no Sarajevo)
TEMA: Problem djece sa posebnim
potrebama"
Nastavnik: Mirjana Mijatovi}

Orkestar ''Bawa Luka'' na
CIVITAS kampu u
Br~kom
T
ambura{ki orkestar "Bawa
Luka" poklonio je
gra|anima Br~kog i
u~esnicima Kampa jedan zaista
lijep, besplatan koncert. U sali
Doma Kulture orkestar je, zajed-
no sa solistima, predstavio pro-
gram sastavqen od narodne i
popularne muzike, filmskih
melodija, ju`noameri~kih ritmo-
va i hitova klasi~ne muzike.
Orkestar je ponikao iz
Kulturno - umjetni~kog dru{tva
"Pelagi}" koje ve} 80 godina
weguje tambura{ku muziku u
Bawoj Luci. Danas je tambura{ki
orkestar "Bawa Luka" nosilac
tambura{ke muzike, ne samo u
Bawa Luci, nego i u Bosni i
Hercegovini, doprinose}i
Doga|aji
o~uvawu tradicionalne tambu-
ra{ke muzike i wenom pred-
stavqawu, kako u zemqi tako i u
inostranstvu.
Na repertoaru orkestra
nalaze se djela narodne i staro-
gradske, klasi~ne i popularne
muzike, te kompozicije pisane za
tambura{ke orkestre.
Treba tako|e re}i da je ovaj
orkestar afirmisani inicijator
i organizator saradwe tambu-
ra{kih orkestara, festivala i
kompozitora koji se bave ovom
vrstom muzike.
Ove godine tambura{ki orkestar
"Bawa Luka" bio je ~etvrti put
doma}in i organizator Me|una-
rodnog festivala tambura{kih
orkestara "Ve~e uz tamburu" na
na{
na{
Civitas broj 5.
kojem su se predstavili vrhunski
orkestri iz ^e{ke, Slovenije,
Hrvatske, Srbije i Crne Gore i
Bosne i Hercegovine. Orkestar
posebnu pa`wu posve}uje wego-
vawu prijateqskih odnosa sa
sli~nim orkestrima u zemqi i
inostranstvu.
Orkestar je u~estvovao u brojnim
televizijskim i radio emisijama /
ATV, RTRS, RTS, RTV Novi Sad,
Pink, BEL i dr. i od svog osnivawa
podr`ava tradiciju u~e{}a u
humanitarnim i dobrotvornim
priredbama i drugim manifestaci-
jama. Sam orkestar je organizovao
niz dobrotvornih koncerata, a
prema izjavama ~lanova orkestra,
sa posebnim zadovoqstvom su nas-
tupali na na{em kampu.
29
 Doga|aji

CIVITASOV LJETNI KAMP

BR^KO 05. KULTURNI DOGA\AJ
P
o~etkom jula ove
godine u gradu na
Savi organiziran je i
odr`an ~etvrti Civitasov ljet-
ni kamp. U~esnici kampa
kao i prethodnih godina bili
su ~lanovi školskih ekipa
koje su se plasirale za
završnu smotru takmi~enja
''Projekt gra|anin''. O tome
kako je bilo u kampu šire
}emo pisati u posebnom bil-
tenu kampa koji izdajemo
krajem godine a ovom pri-
likom }emo kazati nekoliko
rije~i o tome kako Br~aci
Civitas broj 5.

do`ivljavaju kamp.
Kada smo pitali Br~ake koje
bi doga|aje u njihovom
gradu posebno izdvojili i
preporu~ili, ve}ina je izdvoji-
la tri doga|aja: ''Savski cvi- mora isklju~ivo povjeriti ovome ve} je to jedan korektan partnerski
jet'', Festival pozorišta, i Civitasov gradu. Ipak, dosadašnja iskustva i odnos izme|u nevladine organizaci-
ljetni kamp. Ova informacija odnos doma}ina prema ovoj je i grada. Šta drugo re}i osim
dovoljno govori kako se kamp zna~ajnoj manifestaciji najbolja su Br~kom i Br~acima jedno istinsko
do`ivljava od strane doma}ina i preporuka da se kamp odoma}i u hvala i vidimo se u narednom
obi~nih gra|ana. Postalo je nekako gradu na obalama Save. Podrška kampu. Iako smo obe}ali u poseb-
na{
na{

uobi~ajeno da se Civitasov ljetni koju dobivamo od strane nadle`nih nom biltenu više pisati o kampu,
kamp odmah dovodi u vezu sa organa, privrednih organizacija, ovdje objavljujemo nekoliko
Distriktom Br~ko iako niko nije vlasnika malog biznisa, škola i dr. fotografija kojim `elimo podsjetiti na
rekao da se organizacija kampa nije samo deklarativna i kurtoazna, neke doga|aje u kampu.

30
 Doga|aji

na{
na{
Civitas broj 5.
CIVITASOV LJETNI KAMP
BR^KO 05. KULTURNI DOGA\AJ

31

Karlo Zelenika
Koordinator, [iroki Brijeg
I
stra`ivanja su pokazala da
Civitas broj 5.
ve}ina roditelja, kada su njihova
djeca u pitanju, ne reagiraju
primjereno. Dosta je pogubnih utje-
caja na odgoj djeteta, a time i na
njegovo mentalno zdravlje.
Obiteljski odgoj, `ivotno iskustvo i
odnos s vršnjacima obilje`it }e
cijeli `ivot djeteta. Ovi faktori su
bitni za oblikovanje djetetove
li~nosti (dijete }e se znati postaviti,
reagirati te izgraditi novi odnos po
na{
na{
modelu nau~enog u obitelji).
Ako dijete ~esto kritiziramo, stvorit
}e pogrešnu sliku o sebi, smatrat
}e se manje vrijedno pa`nje i ne}e
izgraditi po`eljne odnose u `ivotnoj
sredini. Zna~i, loša obiteljska
dinamika pogubna je za odgoj
djeteta, a u nju ubrajamo, pored
ostalog, i emocionalno zlostavlja-
nje, poreme}ene bra~ne odnose,
granice tolerancije i pritisak okoline.
Emocije su bitan psihološki pro-
ces koji }e ostaviti traga na `ivot
osobe, jer one odra`avaju odnos
osobe prema pojavama koje je
okru`uju. Bitno je odgajati dijete
tako da njegovo dostojanstvo
ostane sa~uvano. Zbog stalnog
kritiziranja i obra}anja pozornosti
samo na loše ponašanje, dijete
}e razviti lošu sliku o sebi i bit }e
nesretno. Nemojmo re}i djetetu
da je lijeno, krivo, glupo za nešto
i da je bolje da se nije rodilo (kon-
troliraj sebe). Ako dijete iz bilo
kojeg razloga ne uspije zadovoljiti
roditelje, osje}a se potištenim i
manje vrijednim.
Pred djetetom ne treba skrivati
32
Prilozi iz struke
Obiteljski odgoj
istinu, ali treba biti zašti}eno od
sukoba odraslih. Zbog konflikta
izme|u roditeljskih o~ekivanja i
djetetovih stvarnih psihofizi~kih
sposobnosti i `elja, djeca ~esto
postaju `rtve. Ako dijete ne mo`e
udovoljiti svim zahtjevima roditelja,
postaje frustrirano s osje}ajem
krivnje u tijeku cijelog `ivota. Zato
uloga roditelja treba biti motivira-
ju}a, a ne da name}u svoje `elje i
interese. Ne smiju se zanemariti
djetetove emocionalne, razvojne i
druge potrebe.
Roditelji trebaju imati jasne i
konkretne granice svojih i djete-
tovih potreba i ponašanja. Za
roditelje koji ne znaju biti dosljedni
pa popuštaju djetetovim pritiscima,
bolje je da granice uop}e ne
postavljaju, jer }e ih djeca po~eti
neozbiljno do`ivljavati. Da bi grani-
ca bila prava i djelotvorna, mora
biti proizvod ljubavi i poštovanja.
Psihi~ki razvoj djeteta i stvaranja
slike o sebi ovisi o porukama koje
mu šalje okolina. Informacije oko-
line mogu biti pozitivne, ali i nega-
tivne, što treba roditelj da osluhne i
usmjeri ih u pravcu djeteta ili nji-
hovoj eliminaciji. U svakom
slu~aju, roditelj je obvezan odgajati
dijete, pomagati mu i biti mu podrš-
ka u cjelokupnom razvoju. Roditelji
koji imaju problema s djecom, za
vlastite propuste okrivljuju djecu i
utjecaj okoline.
A
tmosfera u kojoj je dijete
odraslo, odnosno op}enito
dobra ili loša obiteljska
dinamika, temelj su prema kojem se
oblikuju sve kasnije veze i odnosi, o
njemu ovisi kakvu }e dijete sliku
stvoriti o sebi i kako }e i koliko biti
mentalno zdravo.
Rano je djetinjstvo najkriti~nije i
najranjivije u razvoju djeteta.
Istra`ivanja pokazuju da se u prvih
nekoliko godina `ivota stvaraju
temelji za djetetov emocionalni i
intelektualni razvoj. Zbog toga je
bitno da se djeca u prvoj godini
`ivota nalaze uz bar jednu odraslu
osobu koja }e im osigurati ljubav i
brigu. Djeca koja to ne dobiju
vjerojatno }e u razvoju, kao i u
odrasloj dobi, imati emocionalne
poteško}e i bit }e im vrlo teško
nadoknaditi izgubljeno. Na razvoj
djece utje~u mnogi faktori, od onih
obiteljskih do okolinskih, koji }e
ostaviti traga na njihov razvoj. Zato
je potrebno osluškivati djetetove
potrebe i pravilno na njih reagirati,
pa i potra`iti stru~nu pomo} ako je
potrebna. Sve što roditelji ~ine
ostat }e duboko zapisano u
dje~jem mozgu i ono }e po tome
definirati svijet koji ga okru`uje.
U
posljednje se vrijeme u
odgoj djece uvukao trend
popustljivosti. To ide u korak
s demokracijom u društvu, za raz-
liku od odgoja u kojem se više
koristi autoritet. Mislim da roditelji
ne bi smjeli toliko popuštati jer, ako
nema granica, djeca nerijetko
postaju nekontrolirana, pa i agre-
sivna. Roditelji trebaju imati na
umu da su djeca izvrsni mali
manipulatori. Ono }e majku, oca,
baku ili djeda tako dobro procijeniti
i iskoristiti za ono što `ele. Tako
ve}ina roditelja, za ono što ih ~eka,
nisu dobro pripremljeni kako odga-
jati svoje dijete. Teško je roditelju
uvidjeti u ~emu griješi. Roditelji
~esto ne znaju kako istovremeno
djetetu pokazati ljubav i autoritet.
Zbog toga dosta griješe jer pret-
jeruju u jednom ili drugom. Unato~
problemu, kada se dijete ve}
"krivo" odgaja, sve se još mo`e
ispraviti. To, naravno, ovisi o
roditeljima. Sve je dobro kad
roditelji svoje pogreške rade iz
neznanja. Onda se sve još mo`e
popraviti, samo da se na|e netko
tko }e ih upozoriti u ~emu griješe.
Problem nastaje kada roditelji gri-
ješe zbog svojih psiholoških prob-
lema. Tada je odgoj djeteta iz kori-
jena krivo usmjeren i obi~no
nepopravljiv.
Postoje tri prijelomna razdoblja u
razvoju djeteta (dvije, pet i
dvanaest godina). Ve}ina se
roditelja i psihologa sla`e da je naj-
gore razdoblje tinejd`ersko, u
kojem je najviše sukoba. Tinejd`er
više nije dijete,a nije ni odrasla
osoba.
U ovom razdoblju on vidi roditelje
kao osobe koje ga nasilno dr`e u

djetinjem dobu i ograni~avaju
mu slobodu, a roditelji su
zbunjeni promjenama koje
uo~avaju kod djeteta. Teško
je odrediti jedinstvenu strate-
giju koja bi pomogla da se
što lakše prebrodi to krizno
razdoblje. Va`no je da roditelj
bude podrška adolescentu i
što je mo`da klju~no, više
Demokracije i ljudskih prava
sluša, a manje pri~a.
Dozvolite mu da više
odlu~uje o svom `ivotu i sud-
jeluje u obiteljskim odlukama,
poka`ite mu da se njegovo
mišljenje cijeni, ali mu
istodobno budite autoritet.
Nekoj je djeci razdoblje ado-
lescencije posebno krizno,
osobito ako su izlo`eni
dodatnim pritiscima poput
nesre|enih obiteljskih
odnosa. Ako dijete provodi
mnogo vremena samo i izoli-
rano od obitelji i prijatelja,
ako je nastala nagla promje-
na školskog uspjeha, izrazita
promjena raspolo`enja, manji
interes za izvannastavne
aktivnosti, potra`imo mu
stru~nu pomo}.
Kakvo ponašanje mo`emo
o~ekivati u odre|enoj
dobi?
U dvanaestoj godini je
po~etak tra`enja samog
sebe. Javljaju se nagle prom-
jene raspolo`enja, djeca su
~esto ljuta i sl.; zaokupljena
su sama sobom, manje se
povjeravaju roditeljima i
povla~e se u sebe.
Petnaestogodišnjaci su ve}
poprili~no odvojeni od obitelji
i više vole biti s vršnjacima,
tajnoviti su, `ele više privat-
nosti, sva|aju se, a mogu biti
depresivni i zbunjeni.
Sa sedamnaest godina
postaju sigurniji u sebe i ne
osje}aju toliko potrebu da
dokazuju svoju sigurnost.
Prihva}aju sebe onakvima
kakvim jesu, ~esto se obnav-
ljaju dobri odnosi s ~lanovima
obitelji. Oni postaju odgo-
vorniji i ozbiljniji i razmišljaju
o budu}nosti.
Naran~a koju prejako
stiš}u,
daje gorak okus.
Prilozi iz struke
Razvoj emocionalne
pismenosti kroz program i
sadr`aje Civitas programa,
Karakter, moral i umije}e
demokracije
Pripremio Drago Zovko
Iz knjige Danila Golemana
Emocionalna inteligencija
P
ostoji jedna staromodna rije~
za sve sposobnosti koje ~ine
emocionalnu inteligenciju:
karakter. Karakter je, piše Amital
Etzioni, teoreti~ar društva, psi-
hološka snaga nu`na za moralno
ponašanje. A filozof John Dewey
uvjerio se da je moralno obrazo-
vanje najsna`nije kada se lekcije
djeci prenose u sklopu stvarnih
doga|aja, a ne samo apstraktnih
predavanja - u sklopu provo|enja
emocionalnog opismenjavanja.
Ako je razvoj karaktera temelj
demokratskog društva, razmotrite
neke od na~ina na koje emocional-
na inteligencija podupire upravo taj
temelj. Kamen-temeljac karaktera
jest samodisciplina; krepostan
`ivot, kako to isti~u filozofi još od
Aristotela, temelji se na samokon-
troli. Srodan klju~ni element karak-
tera jest sposobnost motiviranja i
vo|enja samog sebe, bilo da je
rije~ o doma}oj zada}i, dovršava-
nju posla ili jutarnjem ustajanju. A,
kao što smo vidjeli, sposobnost
odga|anja trenutka primanja
nagrade i kontroliranja i usmjera-
vanja nagona za djelovanje temelj-
na je emocionalna sposobnost koja
se neko} zvala snagom volje. "Da
bismo ispravno postupali po mjeri-
lima drugih, moramo vladati sobom
na{
na{
- svojim apetitima, svojim strasti-
ma", isti~e Thomas Lickona, pišu}i
Civitas broj 5.
o edukaciji karaktera." Da bismo
emocije dr`ali pod kontrolom razu-
ma, potrebna nam je snaga volje".
Sposobnost odbacivanja ~ovjekove
koncentracije usmjerene na samog
sebe i impulsa donosi društvene
prednosti: time se otvara put
empatiji, istinskom slušanju, sagle-
davanju situacije iz sugovornikove
perspektive. Empatija, kao što smo
vidjeli, vodi do bri`nosti, altruizma i
suosje}anja. Sagledavanje situaci-
je iz tu|e perspektive razgra|uje
stereotipe utemeljene na predrasu-
dama i tako poti~e tolerantnost i
prihva}anje razlika. Ove sposob-
nosti su sve potrebnije u našem,
nazovimo ga, pluralisti~nijem
društvu, omogu}uju}i ljudima da
`ive zajedno u me|usobnome poš-
tovanju, kao i produktivnu javnu
komunikaciju. To su temeljna
umije}a demokracije.
Škole, isti~e Etzioni, imaju središ-
nju ulogu u kultiviranju karaktera,
usa|ivanjem samodiscipline i
empatije, koje, pak, omogu}uju
istinsku odanost gra|anskim i
moralnim vrijednostima. Pritom nije
dovoljno djecu pou~avati vrijednos-
tima: djeca ih moraju i primjenji-
vati, a do toga dolazi kad izgra|uju
vitalne emocionalne i društvene
sposobnosti. U tom smislu, kada je
rije~ o razvijanju karaktera, moral-
nih stavova i osje}aja gra|anske
du`nosti, emocionalna pismenost
ide pod ruku s edukacijom.
33
 Predstavqamo

PREDSTAVQAMO KOORDINATORE
NINA NINKOVI], prof. pedagogije
Nina Ninkovi}, profesor pedagogije i psihologije zaposlena u Republi~kom pedago{kom zavodu
u Bawaluci.
~lan CIVITAS-a sam od 1997. godine kada sam, kao pedagog- psiholog jedne bawalu~ke osnovne
{kole, pro{la obuku iz osnova demokratije i Projekta gra|anin. Ve} tada me CIVITAS "kupio"
za cijeli `ivot, jer su principi na kojima po~ivaju ovi programi u potpunosti i moji `ivotni
principi.
Kao regionalni koordinator i kao trener imala sam priliku organizovati i realizovati mnogo-
brojne aktivnosti u osnovnim i sredwim {kolama. Pomenutih aktivnosti nije malo: obuke nas-
tavnika, profesora, pedagoga, u~e{}e u Civitasovom kampu Br~ko, anga`man u programu certi-
fikacije nastavnika demokratije i qudskih prava. Obim i broj aktivnosti se stalno pove}ava,
kao {to se pove}ava i interesovawe nastavnika i u~enika za wih. I upravo ta zainteresovanost
podsti~e i pove}ava moju motivaciju za daqi anga`man.
Zadovoqstvo u~enika, wihova nasmijana lica, o~igledna promjena wihovog pona{awa, znati`eqa i istra`iva~ko
raspolo`ewe, wihov siguran pogled i `eqa da u~estvuju u "mijewawu svijeta" i u dru{tvenom `ivotu, su uzrok i
razlog i mog zadovoqstva.
CIVITAS mi je, izme|u ostalog, pru`io mogu}nost za promovisawe novih ideja i vrijednosti, novih metoda i tehnika
rada, novih sadr`aja koji doprinose izgradwi cjelovite li~nosti i jednog zdravog pogleda na `ivot i cijeli svijet.
Sve ovo je nai{lo na na veliko odobravawe i bilo odli~no prihva}eno od strane nastavnika. Mislim da ne postoji
{kola u BiH u kojoj ne poznajem nekog od nastavnika. Lijepo je uvijek imati nekog na svojoj strani i svugdje se osje}ati
dobrodo{lim.
Civitas broj 5.

ANTUN MILO[, koordinator za `upaniju Srednja Bosna

Antun Milo{ je profesor tjelesne i zdravstvene kulture zaposlen u Osnovnoj {koli ''Brestovski'' na dje-
latnom mjestu ravnatelja {kole.
U CIVITAS@ BiH uklju~en je od 1996. i imao je prigodu da stekne dovoljno znanja i iskustva iz ovog
programa kroz redovite obuke i sastanke kao i seminare. Posebno su zna~ajna iskustva koja je
stekao u vrijeme studijskog putovanja po SAD-u kao ~lan Civitasove delegacije iz BiH.
Uvjeren je da su programi obrazovanja za Civitasovu demokratiju i ljudska prava, koji se izu~avaju u
osnovnim i srednjim {kolama, prilago|eni mogu}nostima u~enika i zato su dobro prihva}eni u {koli,
porodici i zajednici.
Naravno, to ne zna~i da ne treba i dalje raditi na uvo|enju ovog oblika obrazovanja u redovnu nas-
na{
na{

tavu u sredinama gdje to jo{ nije u~injeno.

Posebno je, po mi{ljenju g. Milo{a za u~enike va`an Projekt gra|anin kao i Civitasov Ljetni kamp
Br~ko jer osiguravaju masovnost, dobra rje{enja, novi na~in u~enja i dru`enja mladih iz cijele zemlje.
Sretan je {to radi kao koordinator i {to poma`e u okvirima svojih mogu}nosti u~enicima i nastavnici-
ma da se aktivnije uklju~e u javni `ivot.
Ovom programu previ|a svjetliju budu}nost i do`ivljava ga kao boljitak za obrazovanje mladih za demokratiju i ljudska prava.
Ovom prigodom jo{ jednom pozdravlja cjelokupnu obitelj CIVITASA.

AMIR HOD@I], koordinator za Zeni~ko-dobojski kanton

Amir Hod`i}, koordinator za Zeni~ko-dobojski kanton i trener Civitasa, profesor engleskog jezika i knji`evnosti,
dipl. in`injer metalurgije iz Zenice, zaposlen u Ministarstvu za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeni~ko-dobo-
jskog kantona kao stru~ni saradnik.
Uklju~en u program Civitas od samog po~etka (mart 1996. godine), trenutno i ~lan Upravnog odbora za certi-
fikaciju nastavnika koji predaju sadr`aje iz oblasti demokratije i ljudskih prava.
Zavr{iv{i obuke za trenera nastavnika razredne nastave, nastavnika osnovnih i srednjih {kola, u~estvovao je u
obu~avanju nastavnika iz svih krajeva BiH, a posebno iz Zeni~ko-dobojskog, Posavskog, Tuzlanskog, Srednjo-
bosanskog kantona i Br~ko-Distrikta. Tako|er sa grupom trenera iz BiH u~estovovao je u obu~avanju nastavni-
ka iz Srbije iz "Projekta gra|anin". Posebno je zaslu`an za izradu prvog nastavnog plana i programa kao i
uvo|enje u nastavu redovnog predmeta "Gra|ansko obrazovanje" {kolske 1999/2000. godine u 8. razredu
osnovnih {kola Zeni~ko-dobojskog kantona.
Prije pojave "Civitasa u BiH, 1995. godine kao ~lan delegacije kantona i okruga sa prostora FBiH bio na studi-
jskom putovanju u USA po pitanjima teorije i prakse federalizma. Godine 1998. kao ~lan delegacije Civitasa BiH
boravio tako|er mjesec dana u USA, a 2004. godine na poziv CCE iz Calabasa bio u~esnik Ameri~ke
nacionalne akademije za nastavnike na Loyola Mary mount University u Los Angelesu na temu "Politi~ka i
ustavna teorija za gra|ane". Na temu gra|ansko obrazovanje i demokratija svoja razmi{ljanja pisao je za "Znak Bosne", "Didakti~ke
putokaze" i "Na{ Civitas".
"Demokratija je vrlo krhka, ona je biljka koja zahtijeva posebne uslove i njegu, a naro~ito u zemljama tranzicije stalno joj prijete opasnosti
zastranjivanja i demago{kog maskiranja za razli~ite lo{e namjere i ciljeve, stoga obrazovanje za demokratiju, tj. gra|ansko obrazovanje jeste
jedini na~in sticanja sposobnosti gra|ana bez kojih ne}e biti ni demokratije. Potrebno je da svaki pojedinac iskreno preispita svoja gledi{ta,
da prihvati ~injenicu da treba u~iti i teoriju i praksu demokratije, a gra|ansko obrazovanje ne smije se udaljavati od `ivota, ne smije ostati
samo u prostorima u~ionica, mora uticati na promjenu politi~ke kulture, mora slu`iti politi~kom odrastanju, zadatak je izuzetno te`ak ali truda
vrijedan", istakao je Hod`i}

34
 Prilozi - GRA\ANIN EVROPE
ZAHVALNOST [KOLSKIM ODBORIMA
ZA OBILJE@AVANJE GODINE
EVROPSKOG GRA\ANSTVA KROZ
OBRAZOVANJE
Demokratija se treba u~iti i `ivjeti na
svakoj osnovi: u školi, zajednici,
društvu, porodici, s prijateljima.....!
To zna~i da demokratiju ne mo`emo
odvajati od sebe i svog bi}a, od
društva u kojem `ivimo, ona je jed-
nostavno na~in `ivota uop}e.
Teku}a 2005 godina je proglašena
od strane Vije}a Evrope
"Evropskom godinom gra|anstva
kroz obrazovanje". Nije ni ~udo
zašto kroz obrazovanje.
Op}e je poznato da osnova onoga
što se ponese iz obrazovanja
mnogo uti~e na naše opredjeljenje i
djelovanje u stvarnom `ivotu.
Jedan od imperativa svakog
demokratskog društva i društava u
tranziciji jeste afirmirati i njegovati
aktivno u~eš}e mladih ljudi u zajed-
nici u kojoj `ive. Iz potrebe za ost-
varivanjem tog imperativa, mladim
ljudima Bosne i Hercegovine Civitas
program je obezbijedio mogu}nosti
da kroz redovni nastavni program
ovladaju osnove iz podru~ja
demokratije i ljudskih prava. Tako
mladi širom dr`ave kroz odgojno
obrazovni proces mogu aktivno
sudjelovati u zajednici, jer prolaze
kroz iskustveni dio u~enja primjenju-
ju}i ste~ena teorijska znanja u nas-
tavi.
Podaci da smo prikupili priloge iz
474 škole iz cijele zemlje o organi-
zovanju manifestacija sve pod jed-
nim imenom "Gra|anin Evrope iz
moje ulice" govori o tome da su
efekti ovog programa vidljivi u
svakodnevnom `ivotu. Ovom pri-
likom `elimo se zahvaliti prije svega
izuzetno vrijednim i anga`ovanim
~lanicama i ~lanovima organiza-
cionih odbora u školama, koji su
našu zemlju stavili u sami vrh po
uspjehu i masovnosti manifestacija.
Ovaj organizacioni odbor mani-
festacije predstavlja nukleus
demokratske škole, i sidro za nas-
tavak ovakvih i sli~nih manifestacija.
Oni tako|er dokazuju da u našim
školama ima mnogo pozitivnih
pomaka, te da se povezivanje škole
i zajednice ve} odvija na više aveni-
ja. Kruna svih ovogodišnjih mani-
festacija bila je organizacija školskih
takmi~enja iz programa "Projekt
gra|anin"
Civitas broj 5.
na{
na{
Kroz školska takmi~enja u~enici su
promovirali demokratske vrijednosti i
ljudska prava, multikulturalnost i to-
leranciju, a što je najva`nije oni su
se aktivno uklju~ili u rad sa svojim
nastavnicima i na manifestacije poz-
vali goste iz lokalne vlasti.
Upravo na taj na~in, uprava škola,
pedagozi, nastavnici i u~enici su
pokazali gra|ansku zrelost i odgo-
vornost, kao i spremnost da se uklju~e
u poboljšanje prilika u našoj zemlji.
Još jednom vam svima od srca
~estitamo, i najavljujemo da }e se
monografija svih radova koje ste
nam poslali, kao i obra|eni rezultati
anketa, uskoro na}i u štampi.
Ukoliko niste dostavili podatke,
molimo vas da to što hitnije u~inite.
Jedan mali broj radova stigao je
bez oznaka. Naši koordinatori }e
vam se javiti da izvrše poslijednje
provjere prije nego što monografija
iza|e iz štampe, jer ne `elimo ništa
propustiti.
U nadi da }e ove manifestacije
postati tradicionalne, srda~no vas
pozdravljamo, sve vas gra|ane
Evrope iz naših ulica..
35
 Prilozi - GRA\ANIN EVROPE

MANIFESTACIJA ''GRA|ANIN
EVROPE IZ MOJE ULICE'' U
~AJNI~U
na{
na{
Civitas broj 5.

prof. Qiqana Jovanovi}

^ajni~e

M
art mjesec u S[C ''P.P.
Wego{'' u ^ajni~u
odisao je neobi~nom
radnom atmosferom. Iako
druga smjena radi sa mawim
brojem u~enika za koje je pred-
vi|ena nastava, vje`be i prak-
ti~na obuka, izgledalo je da
{kola radi punim kapacitetom.
Pripreme za obiqe`avawe
manifestacije ''GRA\ANIN
EVROPE IZ MOJE ULICE''
produ`ile su radno vrijeme
nastavnika, ali su se i u~enici
nesebi~no odrekli svoga slo-
bodnog vremena.
Posebnu aktivnost i entuzi-
jazam pokazali su u~enici
zavr{nih razreda koji su se
spremali za takmi~ewe gra|anin'' u kome su u~enici ne stavnike u~enika osnovne
''Projekt gra|anin''. samo istakli problem ve} su i {kole, jedini gosti bili su
U~enici ostalih razreda dali ponudili rje{ewe dono{ewem predstavnik medija i direkto-
su svoj doprinos obiqe`avawu mjera javne politike. rica Doma kulture.
manifestacije kroz likovne i U~ionica na{e {kole nije Demokratizacija odnosa u
literarne radove, a pred- mogla primiti sve u~esnike dru{tvu kao da je zbunila one
stavnici Savjeta u~enika na koji su `eqeli u~estvovati u koji jo{ nisu shvatili nerazd-
sebe su preuzeli obavezu ovom doga|aju. Na`alost, sto- vojivost koncepta obrazovawa
ure|ewa u~ionice u kojoj }e se lice koje su bile rezervisane i koncepta gra|anstva. Ili
odr`ati centralna mani- za ~lanove {kolskog odbora, neki jo{ uvijek misle da obra-
festacija. predstavnike Savjeta roditeqa zovni sistem u civilnom
Najinteresantniji dio mani- i predstavnike aktuelne dru{tvu mo`e funkcionisati
festacije naravno bilo je vlasti bile su poluprazne. Ako bez ~vrste veze {kole,
takmi~ewe vezano za ''Projket izuzmemo nastavnike i pred- porodice i zajednice.

36
 Prilozi - GRA\ANIN EVROPE
GODINA GRA\ANSTVA U O[
''SKENDER KULENOVI]'' ZENICA
B
iti gra|anin Evrope za nas,
u~enike i nastavnike
Osnovne škole "Skender
Kulenovi}" Zenica, nije samo fraza,
nego ~injenica i `elja, te cilj da
moramo da stignemo što prije. Da
bismo postigli taj cilj, ve} godina-
ma u ovoj sredini se odvijaju razne
aktivnosti i mi s pravom mo`emo
re}i da smo našem cilju ve} veoma
blizu.
Prvi naš zadatak je bio da odredi-
mo šta zna~i biti gra|anin Evrope,
a onda u taj program
uklju~iti sve u~enike, ~ak
i one najmla|e i kroz sve
nastavne predmete i
sadr`aje krenuti ka posti-
zanju cilja.
Da smo svoj zadatak
ozbiljno shvatili pokazuju
i rezultati koji su
izvanredni i na koje smo
mi veoma ponosni. ~etiri
godine: 1999, 2000,
2002. i 2004. godine
~lanovi Kluba Civitas u
projektu Ja gra|anin su
pobjednici finalnih
takmi~enja koja su
odr`ana u Sarajevu.
Još više smo ponosni na ono što
smo nau~ili i za što se ne dobivaju
medalje:
z da poštujemo jedni druge;
z da znamo slušati i uva`avati
jedni druge;
z da mišljenje drugih ne mora
uvijek biti kao naše;
z da ~uvamo okolinu i svojim
primjerom u~imo jedni druge ...
U ovoj godini, koja je proglašena
Godinom gra|anstva, sumirali
smo rezultate i taj doga|aj obilje`ili
nizom manifestacija.
Demokratija u mom odjeljenju bila
je debata me|u u~enicima VIII
razreda, koji su debatirali na teme
U~eni~ka prava, Ravnopravnost
polova i tema Koliko je teško ili
lahko zastupati tu|e mišljenje.
Sli~nu debatu su imali i u~enici
ni`ih razreda.
Organizirali smo i školsko
takmi~enje na temu Projekt
Civitas broj 5.
gra|anin, te izlo`bu likovnih i lite-
rarnih radova na istu temu.
Da je ovaj projekat za`ivio u našoj
školi, da je shva}en i prihva}en,
pokazuje veliki broj likovnih i lite-
rarnih radova na konkursu na temu
Gra|anin Evrope iz moje ulice.
Drugo mjesto u konkurenciji lite-
rarnih radova na nivou Bosne i
Hercegovine na ovu temu je osvo-
jila u~enica naše škole \enita
na{
na{
^olak.
Uzeli smo u~eš}a i na
Forumu odgovornosti koje
je organizirala Op}ina
Zenica i na kojem su gosti
bili gradona~elnik grada
Zenice gospodin Husein
Smajlovi} i predsjedavaju}i
OV gospodin Miljenko
Karovi}.
Svega ovog do sada ne bi
bilo da nije bilo naših nas-
tavnika Obradovi} Ahmeta,
Muj~inovi} Še}ana i Huski}
Ramze, koji su svojim nese-
bi~nim zalaganjem u~inili da
nam ovaj projekat pribli`e,
da ga shvatimo i da na kraju sami
budemo sudionici istog.
Pred nama je još mnogo posla.
Moramo sebi i generacijama koje
dolaze pokazati da smo spremni
biti gra|ani Evrope. Kada }emo
tamo, to zavisi i od odraslih.
Nemojte da dugo ~ekamo!
MI SMO NAŠA VRATA OTVORILI,
VI VAŠA SAMO ODŠKRINITE"
37
 Prilozi - GRA\ANIN EVROPE
manifestacija “Gra|anin Evrope iz moje ulice”
u O{ “Dositej Obradovi}”, Prijedor
Dana 26.3.2005. godine odr`ana je
{kolska manifestacija “Gra|anin
Evrope iz moje ulice” na kojoj su
predstavqena dostignu}a u~enika i
nastavnika u unapre|ewu i razvoju
demokratije u {koli.
Organizcioni odbor (tim za organi-
zaciju) sa~iwavali su:
1. Brankica Davidovi}, direktor
{kole
2. Milka Pa|en, pedagog
3. Sowa Predojevi}, psiholog
4. Iso Bu~an, trener CIVITAS-a
5. Sowa Si|ak, predsjednik Savjeta
u~enika
U okviru programa “Projekt
Gra|anin” svoje teme je prezentova-
na{
na{
nastavnik Prani} Milosava
VIII 4. - RASVJETA [KOLSKOG
DVORI[TA, nastavnik Tambi}
Biqana
VIII 5. - NARKOMANIJA, profesor
Petrovi} Bla`enka
XI 6. - IZGRADWA [KOLSKOG
IGRALI[TA, nastavnik Kon~ar
Drenka (van konkurencije)
SUDIJSKI TIM:
1. Bu~an Iso, predsjednik
2. Femi} Angelina
3. Kon~ar Drenka
4. Purkovi} Biqana
TAJMER:
Jawetovi} Stojan
Na {kolskom takmi~ewu u~enici
probleme. Govorili su o tome {ta bi
promijenili ili uradili druga~ije,
kako su se osje}ali dok su skupqali
informacije o svojim problemima.
Na koje probleme i prepreke su
nailazili i kako su ih rje{avali.
Iznijeli su svoje pozitivne utiske
vezane za organizaciju manifestaci-
je kao i `aqewe zbog slabog odaziva
roditeqa, ~emu }e posebnu pa`wu
posvetiti u narednom periodu.
Sa u~e{}em u~enika i nastavnika
smo veoma zadovoqni wihovom
spremnosti i spretnosti da uo~e
problem, uo~e nivoe funkcionisawa
vlasti, mogu}nosti rje{avawa prob-
lema i plana akcije.
Mnogi problemi koje su pokrenuli
u~enici nalaze se u fazi rje{avawa
i nadamo se da }e se uspje{no
rije{iti. Na{u manifestaciji nisu
propratili lokalni mediji iako su
uredno pozvani, najvjerovatnije iz
razloga {to se manifestacija
odr`avala istog dana u vi{e

lo 6 odjeqewa osmog razreda, a VIII 3 razreda osvojili su prvo osnovnih {kola. Ponosni smo {to je
jedno odjeqewe devetog razreda mjesto i tako se plasirali na na{ rad zabiqe`ila foto sekcija
Civitas broj 5.

bili su gosti takmi~ewa i prezento-
vali su svoj problem van konkuren-
cije. U~enici osmog razreda prezen-
tovali su sqede}e probleme:
VIII 6, PO Hambarine - ZAVJESE U
U^IONICAMA, nastavnik Bursa}
Tomislav
VIII 1, - NASIQE U PORODICI, nas-
tavnik Vejinovi} Svetozar
VIII 2. - NEPRIMJERENO
PONA[AWE U^ENIKA U [KOLI,
nastavnik Grbi} Branka
VIII 3. - ENTERIJER NA[E [KOLE,
op{tinsko takmi~ewe. Drugo mjesto
osvojili su u~enici VIII 4, a tre}e
VIII 5 odjeqewa.
Pored takmi~arskog dijela na ovoj
manifestaciji svoja postignu}a
predstavili su u~enici i nastavni-
ci koordinatori timova Savjeta
u~enika. Aktivno su se ukqu~ili i
dali svoj doprinos nastavnici
rukovodioci razli~itih sekcija.
Odr`an je okrugli sto sa svim
u~esnicima manifestacije na kojem
su se osvrnuli na prezentirane
{kole sa nastavnikom Vlasenkom
Mirkom. U toku {kolske 2004/2005.
godine programom CIVITASA obuh-
va}eno je ukupno 147 u~enika, a svi
nastavnici u {koli su pro{li
prdvi|enu obuku. U narednom perio-
du izvr{i}emo evaluaciju
postignu}a odre|enih projekata, u
prvom redu “Projekta gra|anin”.
Pripremile:
Milka Pa|en, pedago,g i
Sowa Predojevi}, psiholog

"Vladimir Nazor". ^inilo se da se cijeli kolektiv, od

INKLUZIJA direktora, nastavnice Sonje Komneni} koja je vodila

program, ostalih nastavnika, u~enika, osoblja Centra,
dugo pripremao, jer ono što su gosti imali priliku vidjeti
bilo je zaista impresivno. Zabavni program sa plesom

T
okom aprila teku}e godine u ve}ini sarajevskih
škola prigodnim programima obilje`eni su dani
CIVITAS-a. Tema manifestacija je bila "Gra|anin
Evrope iz moje ulice". Ovom prilikom `elim izdvojiti
priredbu koju su pripremili šti}enici-u~enici centra
u kome su u~estvovali mla|i u~enici, dramski dio i
školsko takmi~enje iz Projekta gra|anin ~inili su kostur
programa. Uprava škole je za goste iz ministarstva,
ureda CIVITAS-a, koordinatore, predstavnike medija i
roditelje pripremila i zakusku.
Tema pobjedni~kog portofolija "Dozvolite nam da se
obrazujemo" govori o daljim mogu}nostima za školo-
vanje i problemima na koje ovi u~enici nailaze. Iz
prezentacije se moglo vidjeti kolika je `elja ovih
u~enika da se školuju tamo gdje `ele i steknu zani-
manja o kojima maštaju baš kao i svi drugi u~enici.
Na`alost, pokazali su i to koliko ko~nica postoji u
našem društvu i kako je potrebno mijenjati i zakone da
bi se njihovi snovi ostvarili. A to su obi~ni mali snovi
koji im zaista pripadaju. Još jednom veliko hvala
Centru "Vladimir Nazor" iz Sarajeva i znajte da
ra~unamo na vas.

Pripremila Sed`ida Had`i}

38
 Prilozi - GRA\ANIN EVROPE

GRA\ANIN EVROPE IZ MOJE ULICE

U
okviru aktivnosti kojima se obilje`avala Godina
Evropskog gra|anstva CIVITAS@ BiH je raspisao
konkurs na teme ''Gra|anin Evrope iz moje ulice,
Projekt gra|anin i Umije}e `ivljenja.'' Vi ste vrijedno pisali
i poslali ste nam nešto više od 400 radova na ~emu smo
zahvalni i ve}inu radova }emo objaviti u posebnoj zbirci
koju }ete dobiti u najskorije vrijeme.
Od prispjelih radova naša komisija u sastavu: Mara
Matki}, Kemal Velagi} i Alija Lapo odabrala je prva tri
koja su i nagra|ena.

PRVO MJESTO TRE]E MJESTO

GRA\ANIN EVROPE IZ MOJE ULICE PROJEKT GRA\ANIN

Prate}i TV dnevnik i dnevnu štampu, shvatio sam da su gra|ani iz moje Projekt gra|anin nas
ulice duboko zagazili u Evropu. Primjeri su brojni. u~i timskom radu,
Ljubitelji prirode sa viših spratova ~esto ''ure|uju'' zelenilo ispred zgrade bili mi u selu
vre}ama za sme}e. Balkone naših zgrada krase uredno slo`ena drva, jer ili u gradu
naš ~ovjek zna da gdje ima drva ima i vatre.
Gra|ani iz moje ulice ne zaboravljaju svoje korijene, pa poslije napornog U~i nas kako da riješimo
rada u fabrikama okrenutim Evropi, hrle u bašte da bi nešto i od toga probleme i ne mislimo
pre`ivjeli. Pretpostavljate da gaze oni u ~izmama, ali ne od sedam milja, na izgubljeno vrijeme

Civitas broj 5.
nego u onima na kojima je blato od sedam dana.
Ima i svjetlijih primjera. Primje}ujem da gra|ani nose sve više neke U~i nas nešto novo,
evropske mobilne telefone. Raspravljaju o cijenama u evrima ili u eurima ponekad zanimljivo,
kojih nemaju, ali zvu~i tako evropski ili europski, kako ho}ete. ponekad korisno.
Na ulici sre}em evropske vojnike. Došli da nas što prije oni povedu u
Evropu! I zato je Projekt gra|anin
Evropo, odškrini svoja vrata, mi smo spremni! koristan svima
i svaka škola bi trebala
Aleksej \ur|evi} VII 3 da ga ima!
OŠ ''Dositej Obradovi}''
Doboj Filipina Gluhakovi}, VIII a

na{
na{
X OŠ Bijela

DRUGO MJESTO

GRA\ANIN EVROPE IZ MOJE ULICE

U akšam jednog ljetnog dana pri~ao moj djed Jozi dok su uz malo meze i sok (znaš srce, ništa ljuto) sjedili na
verandi i sje}ali se…
''Zvali mene da presudim, za vrijeme onog tamo rata, pri~a moj dedo, ko je ukrao kokoš iz gazdinog kokošinjca.
Bili optu`eni neki Memo iz Gornje Zenice i Rom ko }e ga znati odakle. Rekli su da presudim pravedno, a ve} su
bili osudili Roma, da je kriv. Ja saslušao jednog, drugog, svjedoke i kako god da okrenem, kriv Memo, a Rom
ispravan. To i reknem, a oni na mene. ''Gdje }eš našeg ~ovjeka osuditi…te ti.. ne znaš, te ti si ovakav i onakav,''
sve te rije~i padoše na mene, a ja se pitam zar i Rom nije naš ~ovjek, pa zar pravda nije ista za sve. Nikada me
više ne zovnuše da im sudim, a ne bi im ni otišao kad ne mogu pravo suditi.
Slušam deda i ponosim se njime, jer moj dedo je bio gra|anin Evrope još od onog tamo rata. I ne samo po tome.
Znam da moj dedo još ne zna šta je to demokratija, ni tolerancija i ko zna da li }e ga ikad ti pojmovi interesovati,
ali zna moj dedo šta je dobar ~ovjek, da dobrog ~ovjeka ne treba oštetiti, da svakom moraš pomo}i, ako mo`eš.
Da ljude treba saslušati, ali ne mijenjati - njegova je takva, a ti presudi da li ti se ona svi|a.
Zna moj dedo šta je i tvoja i tu|a muka, jer nagledao se dedo i dobra zla na ovom svijetu, pa gleda svoja posla,
svakog voli i svakog poštuje. I njega svi vole te ~esto ~ujem da je moj dedo ~ovjek na svom mjestu.
Zna moj dedo, iako nikad nije išao u školu, da treba u~iti, pa ~esto spominje: ''U~i, u~i dijete,'' a nama djeci
dosadno, a i nana nas brani, ali dedo je uporan i zna šta ''škola zna~i za insana''. Nemoj ostati slijep kod o~iju,
vrijeme leti, sti}i ga ne mo`eš, niko ne}e ~ekati na tebe da se ti odlu~iš, da kreneš za onima koji bolje znaju od
tebe, zato u~i i ne misli se toliko. Treba vjerovati dedi.. zna dedo najbolje.

D`enita ^olak VII1

OŠ ''Skender Kulenovi}''
Zenica

39
 Prilozi - GRA\ANIN EVROPE

laraca stvarni je povod za objavu monografije koja }e

"Gra|anin Europe
iz moje ulice:
Monografija"
U manifestaciji "Gra|anin Europe iz moje ulice"
u~estvovao je veliki broj osnovnih i srednjih škola iz
svih krajeva Bosne i Hercegovine. Škole su na razli~ite
na~ine obilje`ile manifestaciju - literarnim i likovnim
radovima, anketama, takmi~enjima iz "Projekta
gra|anin", akcijama u lokalnim zajednicama, razgo-
vorima sa dr`avnim slu`benicima i sl. U~eš}a u
aktivnostima uzeli su u~enici, roditelji i nastavnici.
Obilje kreativnih radova bosanskohercegova~kih ško-
sadr`avati sve ono što su u~esnici ostvarili. Njihov trud
i napori koje su ulo`ili bit }e višestruko nagra|eni jed-
nom vrijednom knjigom. Tu }e knjigu svi zacijelo ~uvati,
još dugo, a kada je budu ~itali bi}e ponosni na ove ta-
lentirane mlade ljude koji su budu}nost naše zemlje.
U monografiji }e se na}i imena svih škola i svih
u~esnika pored podataka o aktivnostima, a ukupan
izgled knjige bit }e oplemenjen radovima proizašlim iz
manifestacije. Na ovaj na~in manifestacija }e biti
sa~uvana od zaborava pa }e i generacije koje dolaze
biti u mogu}nosti da vide barem djeli} onoga što je
ostvareno.
Monografija "Gra|anin Europe iz moje ulice” iza}i }e iz
tiska do kraja 2005. godine.
Velid Jerlagi}

REALIZACIJA PROJEKTA GRA\ANIN I GRA\ANIN EVROPE

IZ MOJE ULICE U JU "U^ITELJSKA [KOLA I
na{

GIMNAZIJA OBALA" SARAJEVO

na{
Civitas broj 5.

U sklopu obilje`avanja godine
gra|anina nizom aktivnosti rea-
liziran je i ''Projekt gra|anin. ~lanovi
komisije za realizaciju ovog projekta
su:
Azra Tuzovi}, direktor škole
Mejrema Elezovi}, pedagog škole
Melika Brodovi}, profesor.
Esma Sarajli}, profesor.
Dana 10.03.2005. godine u
sve~anoj sali škole odr`ano je škol-
sko takmi~enje ''Projekta Gra|anin''
u kojem je u~estvovalo 6 tre}ih
razreda. Postigli su slijede}i plas-
man:
1. MJESTO III 1 "Nasilje
u porodici"
2. MJESTO III 2 "Prava `ena"
3. MJESTO III 3 "Spolno
prenosive bolesti"
4. MJESTO III 6 "HIV/AIDS"
5. MJESTO III 4 "Prostitucija"
6. MJESTO III 5 "Narkomanija"
^lanovi Literarne sekcije, koju
vodi Esma Sarajli}, profesor
bosanskog jezika i knji`evnosti,
pisali su radove na temu
"Gra|anin Evrope iz moje ulice".
Za najbolji rad izabran je rad
u~enika Anela ]osi}a iz II 5
naziru se kroz gustu maglu koja se
tjerana vjetrom postepeno povla~i.
Jutro je...
Prvi ljudi u`urbano izlaze iz svojih
ku}a, sudbini u susret, kao i svakog
dana u isto vrijeme. Bosanci su
odgovorni i ta~ni ljudi, evropski, a
posve bosanski... Nane kao i obi~no
izlaze obu~ene u šarene dimije,
pokrivene maramama marljivo metu
svoje avlije ne preska~u}i ni jedan
dio stare kamene kaldrme.
"Dobro jutro, nano": re~e neko od
prolaznika! "Dobro jutro, sine",
odgovori nana Zlata sa osmijehom
na licu, iskrenim kao što samo
mo`e biti osmijeh Bosanca.
Preko no}i je palo mnogo snijega i
ljudi se trude o~istiti svoje dvorište,
ali ne samo ono što je njihovo, nego
cijelu ulicu, svi rade zajedno,
poma`u jedni drugima, oni ja~i ~iste
iznemoglim starcima, savršena idila,
slika mirnoga su`ivota i Evropi za
primjer.
Da, Bosanci su narod koji je uvijek
spreman pomo}i, gostoprimljivi i
pošteni, narod koji je do`ivio mnogo
nepravde i narod koji prašta...
Siguran sam da je moja ulica oduvi-
jek Evropska i nikada je ne bih
mijenjao, vjerujem da u Bosni i
Hercegovini ima još mnogo ulica
sli~nih mojoj. Ne treba mijenjati
Bosance kao narod, nego pojed-
ince koji narušavaju ugled naše
zemlje i zbog kojih smo ~esto
odbacivani. Kada našom domovi-
nom budu upravljali pravi
Bosanci, srcem i dušom, Bosna
}e bit prihva}ena, biti }e evrops-
ka, a naša.
Gra|ani moje ulice su, siguran
sam, ve} odavno spremni kro~iti
u viši stepen su`ivota, sa zajed-
ni~kom valutom i velikim srcem
otvorenim za sve ljude.

Gra|anin Evrope iz moje

ulice ANEL ]osi} II-5,
Stojim na prozoru sobe i posma- JU "U~iteljska škola i
tram svoju ulicu. Obrisi ku}a gimnazija Obala" Sarajevo

40
 Prilozi

ISKUSTVA IZ KAMPA
U ~etvrtom po redu kampu u
Br~kom od 13. do 17. srpnja 2005.,
kampu s mnogo ideja i aktivnosti,
u~enici i njihovi u~itelji, pedagozi i
ravnatelji radili su timski i interak-
tivno po prvi put na lekcijama koje
dosada nisu korištene na ovakvim
skupovima.
Teme su bile zanimljive i svatko od
sudionika je dao vidan doprinos u
razvoju demokracije kroz nove pro-
grame za djecu s posebnim potre-
bama.
Svako dijete ima pravo na `ivot,
školovanje, rekreaciju i rad, a sve
to posebno se ti~e djece s pose-
bnim potrebama. Tako u jednom
pismu jedan u~enik iz odjela za
slabovidnu djecu piše: "Dragi pri-
jatelju, volio bih da vidim cvije}e u
što je uvijek uz nju te navodi kako
su im i roditelji dobri prijatelji.
Svako pismo je novi vapaj, svako
pismo je novi izazov - kako prona}i
na~in i uklju~iti djecu s posebnim
potrebama me|u svoje vršnjake u
školi, radu, igri...
Edukacijom u~itelja i u~enika
mo`emo ovakvoj populaciji mnogo
pomo}i i olakšati im ionako ote`an
`ivot.
U kampu su na ovu temu odr`ani i Stojan ]ori}
okrugli stolovi na kojima su bili Nastavnik, [iroki Brijeg
nazo~ni i eminentni stru~njaci,
defektolozi, logopedi, nastavnici, z da se oforme sekcije u svakoj
pa i neki politi~ari. Bilo je mnogo školi na razini `upanije ili regije
diskusije, prijedloga na~ina rada u z uklju~iti u sekcije u~enike
pojedinim sredinama s ciljem kako bi sudjelovali na rješavanju
pomo}i djeci s posebnim potreba- problema
ma.

prolje}e, ptice pjevice i svoje vrš-
njake kako se igraju." Drugi u~enik
isto piše: "Volio bih stati na svoje
noge da me moji vršnjaci ne guraju
u kolicima i da moja u~iteljica ne
mora tra`iti dragovoljca da mi
pomogne". Veliko hvala jedna
u~enica je uputila svojoj kolegici
Zaklju~eno je da stru~ni tim za
inkluziju izradi godišnji program za
sve uzraste i za sve kategorije
djece s posebnim potrebama, bilo
lakše ili te`e naravi
z da se ovi programi šalju svim
školama u kojima ima takve djece
u BiH
Civitas broj 5.
z da odmah otpo~ne suradnja i
razmjena iskustava o radu na razi-
ni BiH.
Istina je da je svaki po~etak te`ak,
ali zajedni~kim radom mo`e se
dosta toga posti}i. Krenimo na
posao odmah. Vjera u uspjeh, pola
je uspjeha.

KAKO SMO TO
RADILI MI U DOBOJU
U~enici i nastavnici Sredwe saobra}ajne i elek-
tro {kole iz Doboja u okviru projekta ''Ja gra|anin''
bavili su se problemom pomo}i osobama sa poseb-
nim potrebama. Sa koliko su ozbi qnosti pri{li
ovom problemu pokazuje i letak koji su {tampali i
na{
na{
iz koga se jasno mo`e vidjeti da je ovo zaista veli-
ki problem i da mladi `ele aktivno u~estvovati u
wegovom rje{avawu. Tako|er se mo`e vidjeti {ta je
va`no za bavqewe pitawima javne politike i {ta
su to oni nau~ili u Projektu ''Ja gra|anin''

41
 Prilozi

GIMNAZIJA DOBRINJA SARAJEVO CIVITAS BiH

N
eophodno bi bilo da se dva puta mjese~no na
predmetu Obrazovanje za demokratiju po jedan
nastavni ~as izdvoji za upoznavanje sa politikom
(teoretski dio).
Teme koje bi se mogle obra|ivati na ovim ~asovima bile
bi razli~ite kao npr:
z Mladi u politici
z Utjecaj mladih na razvoj društvene zajednice
z Mladi i volonterski rad
z Mladi u nevladinim organizacijama
z Utjecaj mladih u politi~koj stranci
z Odnos mladih prema izborima itd.
Nakon savla|ivanja osnovnih stvari iz oblasti politike i
organizovanja jednog okruglog stola (gdje bi se sumirali
pravci djelovanja mladih) mladi bi trebali to ste~eno
znanje da potvrde kroz prakti~an rad. U tome smislu
mladi bi trebali da organiziraju posjetu op}ini ili gradu
gdje bi sa najodgovornijim ljudima tih dru{tveno
politi~kih zajednica razgovarali o svome polo`aju i ulozi
u društvu. Pri tome bi se mladi trebali prvenstveno zain-
Civitas broj 5.
retima trebali da iska`u svoj interes za aktivno
uklju~ivanje u neke projekte op}ine ili grada gdje bi
pored svog aktivnog u~eš}a ostvarivali i odre|eni
ekonomski interes.
Time bi postepeno sticali i odre|ena znanja iz ekonomi-
je koja bi im u kasnijem `ivotu mnogo zna~ila. U našoj
gimnaziji kao i u Ekonomskoj školi, ve} du`e vrijeme
djeluje projekat Omladinsko poduzetništvo gdje mladi
sti~u iskustva na podru~ju ekonomije. Smatramo da bi
ovaj projekat trebao za`ivjeti u svim srednjim školama
jer se tim putem u srednjim školama stvara takav ambi-
jent da mladi ve} u tim godinama a sti~u naviku
stvaranja dohotka dobiti. Time se formira vlastiti stil
zara|ivanja koji je itekako bitan za kasniji zivot mladog
~ovjeka. Ujedno se prakti~no elaboriraju posljednje dvije
lekcije iz predmeta Gra|ansko obrazovanje -
Demokratija i ljudska prava.
25.04.2005.god.

teresovati za pitanja rada i funkcionisanja politi~kog Srda~an pozdrav!

`ivota u toj zajednici, kao i o tome kako mladi mogu u Sekcija Civitas
svemu tome dati svoj doprinos. Mladi bi pri takvim sus- Gimnazija Dobrinja

prof. iz BiH i na isti na~in radila sa

Gimnazija fra Grge Marti}a Mostar u~enicima koji poha|aju školu u Las
Vegasu. U`ivali smo u razgovoru sa

Civitas sekcija profesoricom nakon povratka iz

USA.
Ono što smo nau~ili u zajedni~kom
radu na Projektu gra|anin jeste
na{
na{

U
našoj školi Civitas sekcija
djeluje ve} osam, vrlo usp-
ješnih godina. U protekle
~etiri školske godine svaki put smo
se plasirali na finalno natjecanje u
Sarajevu. Dvije tisu}e tre}e i dvije
tisu}e ~etvrte godine osvojili smo
tre}e mjesto.
Ovi rezultati su zajedni~ki plod
našeg rada i prof. Dunje Bukovac,
koja je voditelj Civitas sekcije u
našoj školi. Uz njenu pomo} postali
smo svjesni na~ina na koji treba
funkcionirati demokratski sustav.
Uvidjeli smo prednosti i nedostatke
demokratskog sustava u BiH.
Odabirom problema radom na port-
foliju, trudili smo se utjecati na vlast
da riješi uo~ene probleme. Naša
nastojanja i trud naše profesorice
bili su nagra|eni odabirom naše
škole za sudjelovanje u projektu
razmjene nastavnika koji rade na
Civitas programu u BiH i USA. U
travnju dvije tisu}e tre}e godine,
našu školu je posjetila Tracy
Kannon iz Las Vegasa, Nevada
sa kojom smo radili razli~ite teme iz
oblasti gra|anskog
obrazovanja i
usporedili obrazovne
sustave u USA i BiH.
Na taj na~in smo
stekli predod`bu o
tome što treba
promijeniti kroz refor-
mu obrazovanja u
BiH. U studenom
2004. godine prof.
Dunja Bukovac pos-
jetila je prof. Tracy
Kannon sa još dva
zna~aj uklju~ivanja u proces rješa-
vanja problema koji spadaju u
oblast javne politike i u~enje kako
mo`emo utjecati na vlast da riješe
probleme koje smo uo~ili.
U idu}oj školskoj godini nas ~eka
upis na fakultet. Znanja i vještine
koje smo stekli rade}i na Projektu
gra|anin pomo}i }e nam da se
aktivno uklju~imo u rješavanje
uo~enih problema kao aktivni i
djelotvorni gra|ani.
Boravkom u Ljetnom kampu u
Br~kom dvije tisu}e tre}e i dvije
tisu}e ~etvrte godine stekli smo
mnogo prijatelja iz razli~itih krajeva
BiH koje mu~e isti problemi kao i
nas i koji ne sjede skrštenih ruku
nego predano rade na iznala`enju
na~ina za njihovo rješavanje.
Zahvaljujemo se Civitasu i našoj
profesorici Dunji Bukovac koja je
kroz sve ove godine predano radila
s nama, u~e}i nas da smo mi mladi
temelj demokracije.
Marija Bošnjak , IV .2 i
Ana Kutle, IV. 3

42
 Prilozi

PROJEKT GRA\ANIN U MOSTARU

Na op}inskom natjecanju u
Mostaru sudjelovalo je 11
ekipa S.Š. i 17 ekipa O.Š.
Prvi put na natjecanju su
sudjelovali u~enici
Kara|ozbegove medrese iz
Mostara s temom
Prosperitet mladih u BiH.
U~enici su pokazali visoku
razinu svijesti o zna~aju
aktivnog sudjelovanju
mladih u kreiranju
budu}nosti BiH, koji se ne
mire sa postoje}om situaci-
jom, ve} iznalaze rješenja
za uo~ene probleme.
@elimo im da i ubudu}e
ovako uspješno rade!

na{
na{
Civitas broj 5.
Smotra stvarala{tva u Br~kom
DODATNA OBUKA iz
programa CIVITAS-a Krajem maja ove godine u Br~kom je odr`ana peta po

U Br~kom je u periodu od 11. do 15.04. 2005. odr`ana

dodatna obuka iz programa OSNOVI DEMOKRATIJE
za nastavnike razredne nastave - OSNOVE
DEMOKRATIJE PRVI KORACI i profesore srednjih
škola - OSNOVE DEMOKRACIJE - PROJEKT
GRA\ANIN.
U ovom periodu odr`ana su po ~etiri dana za svaki nivo
a peti dan planiramo da odr`imo 14.06.2005. godine
kada }emo izvršiti i evaluaciju obuke i podjelu certifika-
ta.
Obuku su prošla ukupno 54 u~esnika sa kojima su radi-
la dva trenera Civitasa Mara Matki} i Jasna Jovi~i}.

redu smotra stvarala{tva u~enika od I do IV razre-

da osnovne {kole.
Bila je to smotra dje~ijih igara, pjesmica,
kreativnih ideja, stvarala{tva predstavqenog
kroz maske: Karoline - zlatne ribice, meda,
balon~ica, Martina - ~uvara zoo vrta.
U~enici su recitovali svoje pjesmice pisane na
teme odgovornosti, pravde, privatnosti i
autoriteta. Smotra, koja ima edukacijsko-
rekreativni karakter je aktivnost, koja odu{evqa-
va podjednako u~enike, nastavnike i roditeqe,
koji su do{li samoinicijativno u pratwi svoje
djece.
Treneri-koordinatori
JASNA JOVI^I]
1.Mara Matki}
2.Jasna Jovi~i}

43

TRENING PEDAGOGA U
BR~KOM
Jasna Jovi~i},
Koordinator projekta
Civitas broj 5.
N
astavak aktivnosti u okviru
projekta "Ja~awe li~nosti
mladih za uspje{no
ukqu~ivawe u demokratske pro-
cese" nastavqeno je 30.03.2005. u
Br~kom.
S obzirom da je Tim pedagoga
osnovnih {kola iz Br~kog ,pro{le
{kolske godine pro{li edukaciju
u organizaciji Odjeqewa za obra-
zovawe i Civitasa i pedagozi
na{
na{
Projekt gra|anin u Gora`du
Rasema Ferhatovi}
U
Bosansko-podrinjskom kan-
tonu u~enici i nastavnici ve}
osam godina aktivno u~estvu-
ju u Civitasovom programu
gra|anskog obrazovanja. Kao i u
drugim sredinama, našim u~enicima
44
Prilozi
stekli status trenera za edukaciju
nastavnika zadu`enih za rad sa
Vije}em u~enika u osnovnoj {koli,
svoje iskustvo i znawe prenijeli
su kolegama iz susjednih regija
/kantona/ `upanija.
Kako je Omladinski centar simbol
za okupqawe i rad mladih, sma-
trali smo da je to mjesto gdje
bismo trebali odr`ati edukaciju
ovog tipa. Edukaciju smo radili u
dvije grupe i to:
jedna grupa za nastavnike,
druga grupa za u~enike
U~esnici edukacija bile bi kolege
nastavnici, pedagozi i u~enici iz
Ora{ja, Bijeqine i
Tuzle. Predava~i i
treneri bili su
pedagozi i nastavnici
osnovnih {kola,koji
imaju certifikat za
trenere a plenarno
predavawe odr`ao je
psiholog Miroslava
Gavrica na temu: psiho-
lo{ki aspekti odgov-
ornosti. Ovo je bilo
jedno lijepo dru`ewe i
razmjena iskustava.
posebnu radost i zadovoljstvo ~ini
u~eš}e u Projektu gra|anin gdje su i
postigli zavidne rezultate. Prvi rezul-
tat za pam}enje postignut je 9. maja
1998. g. na Federalnom takmi~enju
Projekt gra|anin kada su u~enici OŠ
''Husein-efendije \ozo'' osvojili prvo
mjesto izu~avaju}i i nude}i rješenje
za problem ''Škola po mjeri u~enika''
pod vo|enjem nastavnice Sadete
Rahman U~enicima je posebno ostao
u sje}anju razgovor
sa tadašnjim ameri~kim
ambasadorom g. Ri~ardom
Kauzlari~em, koji je izrazio svoju
podršku u~eni~kim nastojanjima da
riješe ovaj problem. Te godine u kon-
gresnoj sali hotela ''Holiday Inn''
sve~ano je proglašen pobjednik u
kategoriji srednjih škola a to je bila
tako|er naša ekipa iz Srednje
mješovite škole ''Enver Pozderovi}''
koju je vodila prof. Envera
D`emid`i}. I sve od tada s istom
ljubavlju i upornoš}u gora`danski
u~enici rade, istra`uju, u~e o
Nastavak realizacije ovog projek-
ta planiramo da realizujemo kra-
jem maja mjeseca kada }e se sastati
predstavnici Vije}a u~enika iz
Tuzle, Srebrenika, Orasje, Brckog,
Bijeqine, Petrova, Ugqevika I
sa~initi Plan akcije za nastavak
saradwe. I ovaj put nas je
podr`alo Odjeqewe za obrazo-
vawe u Vladi Br~ko Distrikta,
Ured Civitasa, a finansijsku
pomo} pru`ila nam je OPA.
Rade}i u Timu sa kolegama iz sus-
jednih regija /kantona/`upanija
pedagozi i nastavnici iz Br~kog
bili su veoma zadovoqni i sretni
{to su do{li do spoznaje da je
wihovo iskustvo dragocjeno i
dobro prihva}eno.
U narednom periodu radi}e se na
pro{irivawu ovog projekta.
demokratiji, i nude rješenja za neke
probleme. Naravno, bilo je još uspje-
ha, pogotovo treba ista}i uspjeh pob-
jednika na prvom Dr`avnom
takmi~enju osnovaca sa temom
Narkomanije. Svi postignuti rezultati
su rezultat timskog rada a prvi port-
foliji u našem gradu ura|eni su ve} u
decembru 1996.
I tako, svake godine nova tema, novo
istra`ivanje, tra`enje i nu|enje
rješenja i rad na provedbi rješenja.
Ipak, ako se sve završi na takmi~enju
ili smotri, to je nedovršen posao.
Najte`i dio posla je primijeniti
ponu|eno rješenje i dobiti podršku
drugih u prakti~noj realizaciji. Ipak,
kada smo razgovarali sa u~enicima
šta bi `eljeli posebno ista}i, kazali su:
- Zadovoljstvo u~enika što probleme
rješavaju timski
- Aktuelnost tema i problema koji se
ti~u zajednice
- Zahvalnost predstavnicima lokalne
vlasti za informacije i uputstva koja
im daju, kao i podršku na koju
nailaze (ali ne kod svih).
Rad traje, takmi~enja i dru`enja pred-
stoje - Svima SRETNO!
 Prilozi

ZA DESETOGODI[NJICU POSTOJANJA "CIVITAS-a"

Tekst Stojanke Predojevi} iz
monografije 70 godina O[ Petar
Ko~i} Prijedor
Republici Srpskoj.
Pomogli su nam i drugari
iz 8-5 sa razrednicom
Dušankom.
^eta mala, ali odabrana:
Gorana, Maja, Danka,
Dijana, Jelena, Nataša,
Bojana, Marko.
U~ili smo o toleranciji,
demokratiji, prijateljstvu,
`ivotu.
Nije bilo lako te školske Pobjedni~ka ekipa 1997/98 OŠ ''Petar Ko~i}''
1997/98, ali smo uspjeli Prijedor koja se nije bavila samo problemom ~isto}e
uz veliku podršku direktora svoga grada ve} je dala i zna~ajan doprinos da
Slobodana Rokvi}a, dru- grad bude ~iš}i i ljepši
gara...
Sredili park u našem gradu, tkanicu postojanja.
anga`ovali mnoge organizacije, ^vrsto vas ste`em i ne dam.
ustanove, iznenadili vlasti. Danas ste rasuti po svijetu:
Pitali su šta vi radite? Banjaluci, Beogradu, Be~u, Rimu,

na{
Kako zanimljiva pitanja postavljate? Njujorku...

na{
...O, pamtim veliki moji iz 8-4
"Civitas". Kako smo sami u~ili, radili Zašto to ~inite?

satima, danima, ustreptalo, zanosno
i sigurno predstavljali svoju školu na
takmi~enju u Banjaluci.
Kako smo bili ponosni na osvojeno
prvo mjesto, na prvom takmi~enju u
U~ila sam zajedno sa vama i o
vama.
Rado vas se sje}am.
A šta je va`nije od postojanja u
ne~ijim sje}anjima.
Utkala sam vas u svoju šarenu
Civitas broj 5.
Neke susre}em na ulici, sa prijatelji-
ma, porodicom, sa djecom.
Znam da sam bila dio vašeg `ivota i
na to sam ponosna.
Hvala vam!

Mladi su izvor misli

koje poti~u na rije~i
B
li`i se kraj i ove školske godine, Europske
godine gra|anstva kroz obrazovanje. U
Srednjoj školi A. B. Šimi}a, u Grudama u~enici
su sudjelovali na `upanijskom natjecanju srednjih
škola u okviru Projekta gra|anin. Odabirom same
problematike koju su obra|ivali a odnosi se na per-
spektivu mladih na našim prostorima, pokušali su
ukazati na postoje}e probleme koje mu~e mlade i na
rješenja koja bi unijela svjetlo u sivu svakodnevnicu.
Mladi ljudi su svjesni stanja oko sebe, prednosti i svih
nedostataka naših prostora, ali ono {to krasi mladog
~ovjeka je vje~iti optimizam. Bijes nailazi i prolazi.
Tuga, nevjerica, i bezna|e za mlade ljude nipošto nije,
za njih je vjera samopouzdanje, upornost i otpornost.
Mudrost je shvatiti sve kao igru koju treba ozbiljno odi-
grati i koja mo`e i zabavljati. Kako se ne dati
obeshrabriti je pitanje ne samo mladih, ne samo na
našem podru~ju nego i na prostoru Bosne i
Hercegovine?! Boriti se za društvo u kojemu }e svi
sudjelovati mirne savjesti, gdje mogu}nosti napre-
dovanja ne}e biti toliko umanjene da odluka uop}e
nije stvar morala, jer izmi~e slobodnom izboru, a slo-
bodan izbor je nu`an uvjet ispravnog i opravdanog,
dobrog i doli~nog postupka. Svi ljudi u društvu su pod-
jednako vrijedni, mladi i stari, kada im se omogu}i da
daju sve od sebe i zauzvrat dobivaju zaslu`eno. Ljudi
se, s godinama, htjeli ili ne, mijenjaju, neki i ostvare
svoje snove a neki zaklju~e da su snovi samo snovi i
puste da to i ostanu. Vrijeme srednje škole je i vrijeme
buntovništva, otpora prema normama i krutim stavovi-
ma i pravilima ponašanja, koja nerijetko sputavaju
mladena~ki duh. Ono što opisuje njih je polet, zanos, i
ne smijemo im dopustiti da izgube taj polet na putu
`ivota a da to ni ne primijete. Ljepotu a mo`da i sjetu
budi u nama stih koji su maturanti 38. generacije
Srednje škole Antuna Branka Šimi}a napisali na svo-
jim pozivnicama ''Bilo je nešto lijepo pa prošlo, - ili tek
je sanja to bila - Ljepše od zvijezda, ljepše od ru`a i
smiješka planinskih vila.
Prof. Zora Palac
Srednja škola A.B.Šimi}a Grude

45
 Prilozi

JA ... I ... DRUGI LJUDI

''Jedino kroz druge
postajemo ono što jesmo''
(Vigotski )

I stvarno, iskustvo nam pokazuje

da još od malih nogu u~imo prvo
od svojih roditelja i ljudi koji nas
okru`uju, onda od vršnjaka i krug
se sve više širi sa ljudima koje
upoznajemo tokom `ivota.
U po~etku, dijete i nema jasnu
predstavu o sebi, o tome šta je to
li~nost, pa zato i ne mo`e da pore-
di sebe sa drugima niti da uo~ava
sli~nosti i razlike. Svijest o sebi se
gradi postepeno, sazrijevanjem
djeteta.
Na uzrastu do 7 godina dijete
Civitas broj 5.

opisuje sebe kroz fizi~ki izgled,

li~ne predmete i razne aktivnosti.
Na isti na~in opisuje i druge ljude.
U procjeni se oslanja na to šta ta
osoba ~ini, kako se ponaša bez ju sme}e nisu dobri'' ''Ljudi - ~ovjek...prijatelji, a prijatelji
zapa`anja stvarnih karakternih (Ermina, 7 godina) se lijepo dru`e i igraju.''
osobina li~nosti. (Aleksandar, 6 godina)
U razgovoru sa predškolcima saz- ''Ljudi - to smo svi mi.
nali smo šta su za njih prijateljstvo, Dobri ljudi su oni što su dobri, što ''Ljudi - ~ovjek i `ena.
ljubav, dobrota i vidjeli smo da te se fino ponašaju. Loši ljudi su oni Dobri - dobar narod. Loši, koji
pojmove ve`u za osobe koje su što se sva|aju i tuku se.'' prave probleme.''
na{
na{

prema njima dobre, koje se igraju s (Danica, 7 godina) (Amela, 7 godina)

njima, koje se ne sva|aju i sl. Na
taj na~in smo uo~ili da ljude oko
sebe dijele na dobre i loše i zato
smo, uva`avaju}i njihovo pravo da
budu to što jesu i da slobodno
izra`avaju svoje mišljenje, pitali
našu djecu : šta su to ljudi? Koji su
dobri, a koji loši ljudi?
I djeca vole da pitaju, a na sva
pitanja odraslih imaju svoje odgov-
ore. VA@NO JE DA IH MI
ODRASLI ^UJEMO:
''Ljudi - to je narod.
Dobri ljudi su oni koji te poštuju i
vole, a loši oni koji te ne vole.''
(Tanja, 7 godina)
''Ljudi - (smije se) ... dobri ljudi se
ne sva|aju, ne psuju, ne valja da
budu bezobrazni, i ne valja krasti
pare. Ništa ne valja krasti. Loši
ljudi su oni koji vi~u na djecu.''
(\or|e, 6 godina)
''Ljudi su dobri koji ne bacaju
sme}e oko prirode, a oni koji baca-
''Ljudi su `iva bi}a.
Dobri ljudi su oni što vole djecu,
uvijek im nešto kupuju, a loši što
plaše i straše djecu.''
(Aleksa, 7 godina)
''Ljudi - normalni ljudi. Muškarci,
`enske, djeca.
Dobri su kada nekome poma`u,
kada je neko u opasnosti, a on mu
pomogne. Loši ljudi
su oni koji ne}e nikom da
pomognu.''
(Vedran, 6 godina)
''Ljudi - djeca, ~ovjek. Svi smo
ljudi...samo `ivotinje nisu.
Dobri ljudi su oni koji samo
pri~aju, a ne sva|aju se. Loši ljudi
su oni koji se sva|aju''
(Dragana, 7 godina)
''Ljudi - mama, tata, baka, deda...
Dobri se fino ponašaju, ne galame,
ne sva|aju se.''
(Marija, 7 godina)
''Ljudi - to smo mi, djeca.
Dobri - što ne kradu, što ne}e brati
cvije}e bez pitanja. Loši-oni što
no}u kradu cvije}e i provaljuju
štandove na buvljaku.''
(Danijela, 7 godina)
''Ljudi - mi svi.
Dobri ljudi smo mi i an|eli. Loši -
lopovi i oni u zatvoru.''
(Marija, 6 godina)
Milka Pa|en, pedagog
Sonja Predojevi}, psiholog
“Ovo je vrijeme promjena u svijetu
i ne mo`emo ostati pasivni posma-
tra~i i povla~iti se. Svi trebamo
sudjelovati u aktivnostima.
Um je br`i od vjetra.
Tko mo`e znati ko je stvorio vjetar,
vodu, sunce, zemlju, zvijezde...Tko
mo`e znati kada im je bio po~etak.
Sve je traganje, sve je otkrivanje.
Mladi to mogu”!

46

Zajedni~ki seminar o smjernicama
rada u gra|anskom obrazovanju
Srbije i Crne Gore
Saliha Agi}
U
organizaciji Vije}a Evrope, u
Cetinju je organiziran zajed-
ni~ki Seminar o smjernicama
rada u gra|anskom obrazovanju
Srbije i Crne Gore.
Seminar je trajao dva dana, tj. od
POSJETA ME\UNARODNE DELEGACIJE
OSNOVNOJ [KOLI ''PETAR KO~I}'' PRIJEDOR
Dana, 22.09.2005. godine na{u {kolu je
posjetila delegacija u sastavu:
gospo|a Rahela Xidi}, izvr{na direk-
torica Civitasa BiH,
gospodin James Adomanis, Marylend
Universitu in America,
gospodin Sabah, direktor
Ministarstva obrazovawa Kurdistana,
Irak
gospodin Abdulah, direktor
Pedago{kog zavoda.
Ciq wihove posjete je bio upoznavawe
organizacije rada na{e
devetogodi{we {kole, interaktivnog
u~ewa i realizacije programa
Civitasa.
Mali Suncokreti iz Savjeta na{e
{kole su igrokazom "Kraqica {ume"
promovisali dio programa Civitasa iz
osnova demokratije u ni`im razredima.
U~enici 9-2 razreda su prezentovali
istra`ivani problem "Nau~imo u~iti".
Program Civitasa se provodi u 64
zemqe u svijetu. U poslijedwe dvije
Prilozi
19. do 20. maja 2005. god. gdje je
pored predstavnika Vije}a Evrope i
Bosne i Hercegovine bilo prisutno
oko 80 u~esnika.
Prvog dana u~esnicima seminara
obratili su se:
z Radmila Gosovi} ispred
Ministarstva prosvjete Republike
Srbije,
z Radovan Damjanovi} ispred
Ministarstva prosvjete i nauke
Republike Crne Gore
z Zdravko Šunki} ispred Bosne i
Hercegovine.
Tom prilikom govorili su o nacrtu
obrazovanja za demokratiju u Srbiji i
razvoju gra|anskog obrazovanja u
Crnoj Gori.
Na ovom seminaru kao gosti
u~eš}e su uzeli i predstavnici iz
BiH.
Prezentacija iz BiH sastojala se u
slijede}em:
z Obrazovanje i dje~ija prava u
osnovnim školama u RS - prezenti-
godine projekat se provodi i u
Kurdistanu u vi{e {kola.
Predstavnik iz Kurdistana je posebnu
motivaciju za rad dobio u na{oj
{koli, a to je potvrdio rije~ima:
"Mi smo odu{evqeni {to smo danas
vidjeli toliko u~enika koji imaju mo}
komunikacije i `equ da se izraze
pred velikom skupinom qudi. Za nas je
bilo edukativno da vidimo da u~enici
sa vi{e voqe, tj. na novi na~in
rje{avaju probleme. To isto }emo
poku{ati u na{im {kolama..."
Organizacijom na{e {kole pred-
stavnik Kurdistana je bio odu{evqen:
"Mi smo do sada posjetili vi{e
{kola, ali ova {kola je najboqe orga-
nizovana. Jako je lijepa..."
Poznato je da program Civitasa poti~e
iz Amerike, ali je na ovim terenima
BiH program do`ivio svoju ekspanziju
i postao omiqen. To je svojim rije~ima
potvrdio i James Adomanis:
" Ovakav program Civitasa se provodi
rao Zdravko Šunki}
z Osnivanje grupa za podršku u
BiH i iskustva u TK - prezentirali su
Saliha Agi} i Mersad Hasanovi}
z Ideja primjene portfolija u BiH
prezentirali su Irena Bati} i Suad
Ali}
Prezentacija u~esnika iz BiH izaz-
vala je veliko interesiranje s obzirom
da je gra|ansko obrazovanje kako u
osnovnim tako i u srednjim školama
u poodmakloj fazi, dok je u Srbiji
Crnoj i Gori tek na po~etku. Ovom
na{
na{
prilikom istaknuta je zna~ajna uloga
CIVITAS@BiH.
Civitas broj 5.
Drugog dana seminara govorilo se:
z O umre`avanju škola - iskustva iz
^eške
z O uklju~enosti škola u lokalnu
zajednicu - iskustva iz Ujedinjenog
Kraljevstva.
Na kraju seminara usvojena je
zajedni~ka izjava koja }e biti prosli-
je|ena nadle`nim institucijama.
i kod nas, ali je interesantno da je na
ovim terenima BiH vi{e zastupqen i
pro{iren. Svi|a mi se ova simulacija
u~ewa kroz igru. Projekat "Ja,
gra|anin" poma`e u~enicima, mla|im i
starijim da puno novog i nepoznatog
nau~e. U~enici va{e {kole su vrlo
aktivni i trude se da prika`u svoje
probleme..."
Gospodin Adomanis nam je poklonio
najqep{e rije~i hvale za na{u {kolu
i tim rije~ima nam je dokazao da smo
na pravom putu:
"Va{a {kola je organizovana, ~ista i
uredna, {to zna~i da u~enici i nas-
tavnici vole svoju {kolu. Meni je
va`no da vidim da su u~enici ovdje
veoma sretni, dru`equbivi. Osje}am
da u svojoj {koli rade i u~e uz
zabavu..."
TIM ZA INFORMISAWE
IZ SAVJETA U^ENIKA
OSNOVNE [KOLE "PETAR KO^I]"
PRIJEDOR