ind 19517: aly Sie
oY Pun, Beograd, 195360,
“im Wandel der Zeit, Kassel, 1954p Mee
eek ‘1955; Der Welthrieg
‘Landy, Pee Den
‘ ene Vr tr, be, pe
- Dorlas Pi
in ie re I ks rte ag Dr ef
Period 1919—1945. — Vajma
—33). U jesen 1918, posle éeti
armija je i).
i polititka kriza svakim danom je rasla. Narod je zahtevao okon-
Eanje rara, a na frontu su pojedine divizije otkazivale posluinost.
Pod jakim tlsjem pobede oktobarske revolucfes na pont
Brupe Spark (v. Spartakovski saves) unaniom mornata
Wluci Kil 3. XI 1918, potela je novembarska revoluciia (v.).
Do 8, overbra revoluciom wu Zinvaten! gotovo sv anata
Bradovi Nematke, U nematho} voy ebrassvan je ok0 10.009
Vomiekih saveta i Centra vojnik save (Zonraoldacnrar)
Koji fu zahtevali-neodloznu.dersobiisnss, (oomiane wiicie
i obrazovanje ofciskog Kora po‘isbomom setcm Volks fe
Postal jedno od osnownih srita sevoluce. U tokio) stad
Burzosziia, unkeri i rukorodstwe:Secfulsepkratske par
Fal wu aa je razbia reeucon edoreo: Ronstar Rone pec
Maks Badenski (ar, Prin von Baten} proglesose 9: movenibea
carevu abdikacju, a dudnont kanclarepeedne Je. Berea CEs
rich Ebert), jednom od yoda. Sosisisemckriteke partie, (ten
Gana proglatens je republika, Car Vilhelm TT pobegan ct Hace
diju; 2a jim su 2a nckoliko dara abdlcrali xt viadauts kes
Tesi i Kncdevi nemadkih driavas Seegavanic monurhijes goaracns
fepublixe bil su neposredas rczult revsnisomte kas Me
hedovolino revolueionamn iskustvo.radnithe ‘Kase i suse
Ofganizovanc mariaisucke partje, pomogle Je rakowedst'u Soe
Gialdemokratske pure dace peikvcne soohalstdon hoes
Thiel w pokrer masa t oberbeai odeinal wet wreatenens
Pod parolom jedinstva svih socjlivas vode Socjudemeleve)
Beaafirarten, privsemcau vad: Neate tans ies
ito socjalisishom, a a sunt je Vile burdoska ko
clonarna, Poraz!'na foot i sah
Wremend viadu Nemache da sir XI" ag,
[Fort domcrnale De Compitene) (ps
Sredbama predvideno Je de
Posed Geo Prencaskes Als Ti
Gxtala poredmuta podrugja u Evrop! | ablaxt Nema
ball Rajne, Pored toga N. je mora pred so20 tops
Yagona i sooo automobile. Nematka Vehovse, hors
tupotrebllaprotiy “revo-
Teale. No, ayree! deo
Bea eacreriss
Mavoie gumizone ratao
pes
Posto je obezbedila
terres ase
ee ecialdemokrat-
$a partja je na Prvom
See
ei Syoaiteih saves,
Be Ir ro18, wee 2c
Pra yas presse
go
eo pivreni vista —
ee igs 8 oo
Yodenju izbora za Na-
Bees apes.
Kongress si pobedile
tage Foje su tee sora:
Bp burtoeske repub-
like. No, borba radnitke
klase time nije prestala.
Bilo je neophodno stvo-
Shagama. Najeminentniji predstavnicinematke rad-
iz Spartakovskog saveza — K. Libkneht, R. Luksem-
Cetkin (Clara Zerkin), F. Mering i drugi, osnovali su
j918. Komunisticku partiju Nematke.
tiv revolucije Ebertovom retimu bile su potrebne
P ivSe Vrhovne komande, a uz punu
NEMACKA
KARL LIBKNEHT GOVORI VOJNICIMA, Beilin, 4. 1 i919,
jkor je bio
Sarita Go divisie ~ upno of® 0
ceetkortjanuara 1919. doflo je-u Berlina ag
tara. por. rukovodstvom Komunistcke: paige
toctaldemokratske parte, koja se na Prvomt
SedniGein 1 vojnitish saveta odvojila -
Tre Prakor je pod vodstwom minista vopker
REVOLUCIONARI NA ULICAMA BERLINA, 3919
ivSe Vrhovne Komande krvavo
i su K. Libkneht #R. Caksenbaag
. ana novembarska revoluciia,
ni su 19, januara izbori 2a Nason
odnela. pobedu. -Komunitgly
izabrana Nacionalna skuping
nara (Weimar). ert je 1 fe
2 ike N. a dva dana kasnije obraaaiana
Republiei rukevodeéa wlogs esta
je ssijskih magnata, Neposredno posle
vblike donet je 6. marta, uz saglanost
privremene vojske (privemenog
jinama N. proletariat je nastavio Barbu
nog rukovedenja. U Bremen i Minhens
epublike, alist ubrzo outa Tguleae
miranim Frajkorom.
‘Nematka je 28. VE
1919. potpisala Versaj=
ski mir (7). Mora
je ustupiti Francaska)
AAlzas i Loren, Belg
it okruge Epen’(Eypen)
i Malmedi (Malnday)y
Dansko) sever do
zviga, Poljskoj Pozensht
‘oblast i Koridor za lz
za Baltidko more. Leet
obala “Raine.
oblast) dernilitarizovana
je u dubini so km. Sve
nematke olonije date
sxt-na mandatnu upeae
drugim kolonijalnim si
ama Opsa vojna eba-
{mati rama
. 0 156.000 t 8
jatine 15 000 lui, Zabranjeno je postojanie
skademije, Nematka nije smela ima RV;
{ bojne otrove, Visina reparacija.defintivao
921. Tanosila je 132 milljarde DM, Medutims
bert Hoover) moraiorijumom od 1931, edlozeno.
racija,
Straranje Vejmarske Republike j
smira nie donelo Nematko} senidogepaju viasti. Neuspeh pusa
‘energignog otpora berlinskog proletarijata.
nei su zbog neplaéenih reparacija okupirali
aa se
i Moblast. Nemaéka je time bila lifena 88% svo-
Puglia 1 70% sirovog gvo%da. Bro} nezaposlenih popeo
Moose. Tafa je dostigla ogromne razmere. Runt
siji, Tiringiji (Thiringen) i Hamburgu izbi Strajkovi
hemiri. Stvorenu situaciju u zemlji pokusala je da is-
risti Nacionalsocijalistitka nematka radniéka partija (formirana
Mi iora), Voda nacista Adolf Hitler (v.) pokuao je neuspelim
$—9. X 1923. u Minhenu da preuzme viast u Bavarskoj,
atm cel) N
- Privredna kriza podela je popustati 1923. stabilizacijom ne-
‘matke valute (Rentenmark), a ‘asnije i Dozovim (Charles Gates
Bs) planom kojim su V. Britanija i SAD obezbedile Nematko}
Pramod S00 miliona zlatnih DM. Dozov plan je,ustvari prvafi-
pamgjseaintervencija zapadnih sila radi cuvanja vias industriskih
Pease magnata uN, Krajem apriia 1925, 2a predsednike
Tpublike izabran je P. Hindenburg (c.). Time su ojaéane
Feat cenog Krla buroazyje. Nematka Je w ovom periody
Pofma na medunarodnom polju: 1. XII 1925. potpisala je Lo-
Sea aeear (eds 24, 1V 1926. & Berlimi Ugovor sa SSSR
Meese), Xivzees, primijena jeu Drustvo narod
{w), a 27. VIII 1928.
pritla je Brijan-Kelo-
Fovem paktu @).
Sreata skonoma
poli Hein zahvatla
je i N. Februara 1929.
til je 3 100 900 nezapo-
slenih, Krajem novem-
fm aaredne godine nz
fv. bro} se, pope m8
4380 0005 plate radnika
fing su yadale. Kriz
fre ile rate, Decembra
oat. bilo je $ 650 000
Reatponlenil.Hinden-
Burg je so. 1V 1932. po-
novo izabran 2a pred-
Sena Republike.
Papen (Frans Papen),
preduednik desnog ila
Katolitke partije, obra-
et, jurs visds, ali
ep voting uw nacional:
oj skupitini, te je ona 4. juna raspustena, Komunisticka par-
fila, oslanjajudi se na saradnju levicarskih i drugih.ancifasistic
Ki nastrojenih partija, koje, medutim, ostaju pasivne, ne uspe-
va daw dovoljno} meri privuée mase. Nacisti su obezbedili
Gos jaku podrilau svi slojevima nematkog naroda.U
Hilera, koji ajavijue agresivna politika i naorulavane, magoati
Wide put sopstvenog Jaznja, Visoki rukovodioet Rajhevera Zcle
Us iskorste Fitters za ponovno stvaranje jake nematke orulane
ile, Srednji slojevi i deo radnitke klase, obmanuti_nacistitkom
Semagogijom, veruju da ée Hitler donctirefenje tetko} ekonom-
Sho} siete, Tako Je na izborima 31. Vil 1932. Nacionalsoca-
listitka partija dobila 13 745 000 glasova i 230 od ukupno 608
Uekin mest, a Komunistiha para $250 000 glasova i 77
kh rsta, Hindenburg je 2. decemira imenovao gencrala
Slajhera (Kurt Schleicher) 2a kancclara Rajha, U_suitini,
‘su vet odneli pobedu u borbi za viast, a imenovanje Slaj-
Za niih je samo dobitak u vremenu 7a poslednje pripreme
dimanj vist. Slaher Je 25. 1 1935, pouno ostavku, Hin-
He go. jamuaraimenovao Hiticra za. Kancelara.Rajba,
39, f0 je bila smena vlade w okvirima parlamentarnih normi.
Barer corse ie dcfavn prev: jedne forme klasne
@ — burdoaskog parlamentarizma, preslo se na drugu
Peete literary Umperjlucicke teak
emai ans agate | Rafer
pomogao ilera na vast polo
Aeatablan, Nacitizka parti jot nije drdala
Imantinacistizki pokret
REVOLUCIONARI ZAUZIMAJU REDAKCISU LISTA
Goreso njenih élanova. Treéeg marta 1933. uhapsen je E. Telman,
Sekretar KP Nematke, a 6 dana kasnije G. Dimitrovs Kojt se
tito vreme nalazio u Nematko). Odbrana Dimitrova, optuzengg
wa Calenje Rajhstaga, na Lajpeiskom procesu (21, XI—23- XII
7933) pretvorila seu veliku osudu nemackog falizma; Prvi Put
Jorpred svetskom javnoféu raskrinkan njegov teroristi¢ki, impen
Je Preiks | reakelonarni Karakter. Cetrnaestog jula donet je akon
Kojim su zabranjene. sve partije osim, Nacionalsocijalistéke, Po
soutTalnom 2akonu (Jedinstvo partije 1 dréave) od 1~ XII 1933.
sere halsocijalistitka partija je izravnata sa dréavom. Uvedena
je tasistitka diktatura. Nematka je usla u najmratniji period syoje
erife: je ée bitno obeledje biti masovni zlo8ini, nasilja, pliatkay
hhegiranje i unistavanje pravin nauénih i kulearnih vrednost
‘svnsane sage Vaimarske Republike. — Porazom u I SR nije
slomijen militarstigki duh u Nemagkoj. Ona se nije, pomirila
sPadredbama Versajskog mira. Prihvaéene su samo spoline forme
SecGjskih ogranienja, ali je vojni rukovodeéi kadar saéuvao
YGhlle razviao. militaristicku politiku, Odobrena_profesionalna
{(najamnitka) vojska od 100 000 judi, Koja od 23. III 192%. nosi
iiziy Rajhsver, posluzila je kao legalna osnova za stvaranje buduce
pariane pile Nematke. U periodt. politicki nestabilne Vajmarske
Republike, jedan od 0%
luujuéih faktora bio je
Rajhsver, Koji je na
kraju omoguéio i dolazak
Hitlera na vlast. Osno-
vna namena Rajhsvera,
bog koje su zapadni sa-
‘veznici blagonaklono gle-
Gali njegovo stalno ja-
ane, bila je borba pro
tiv. naprednih_ snaga
onemoguéavanje obrazo-
Vanja socijalistidke repu~
Dlike u Nematkoj
Rajhsver se sasto-
jao od kopnene vojske
(Reichsheer) iratne mot-
narice (Reichsmarine).
Ministar Rajhsvera. rus
Kovodio je oruzanim sna-
gama i njema su bili
pottinjeni Naelnik U
prave kopnene vojske
(Chef der Heeresleiuung) i Natelnik Uprave ratne mornarice
(Chef der Marineleiwung), najviSi Komandanti vidova_oruza~
hin snaga. U-sastavu Uprave Kopnene vojske formirana je
Trupna uprava (Truppenamt). U_stvari, iza tog imena krio se
eneralStab, koji je nasledio stare tradicije i kadar. Prvi natelnik
Uprave kopnene vojske (do 7. X 1926) i tvorac Rajhsvera bio je
general H. Zeke (\.), Koji je propagirao profesionalnu, ali velo
pokretnu vojsku (W. Munjeviti rat). Njegove ideje su osnov
smile macisttke ratne doktrine, .). Zekfov prinip!vadenia
rata usli su u osnovno pravilo Rajhsvera, izdato 1921. (Filhrung
lind Gefect der verundeten Waffen), Uvorina napomena — da te
ri njegovoj izradi imala u vidu po efektivima, naoruZanju i op=
Temi moderna armija velike moéi, a ne armija od 100 000 Ijudi
stvorena odredbama Versajskog mira, jasno govori o tadainjim
planovima rukovodetih krugova Rajhsvera.
Kopnena vojska imala je 7 peiadijskih i 3 konjitke. divi
Organizovana je tako da se u slutaju potrebe moze viSestruko
razviti, Pefadijska divizija sastojala se od Staba, 3 peSadijska puka
‘od po 3 bataljona, minobacaéke dete, konjiskog eskadrona, ko-
mande artiljerije, artiljerijskog puka od 3 laka diviziona, pionir=
skog bataljona, odeljenja za vezu, odeljenja motornih vozila, vor
zarskog eskadrona i sanitetskog odeljenja. Svaki pefadijski puk
imao je jedan bataljon, a artiljerijski jednu bateriju za obuku re-
gruta, Ukupna jadina pefadijske divizije bila je oko 12.000 Ijudi.
Konjitka divizija, ukupne jatine oko 5300 judi, sastojala se od
Staba, 6 konjitkih pukova od po 4 eskadrona i po jednog mitra~
Ijeskog voda, konjitkog artiljerijskog diviziona i eskadrona za
a ea
‘st i pored ckonomske krize, brojne nezapostenostiy
nesredenog unutrainjeg politiékog stanja, i mimo. a
nigenja_nastavijene pripreme za stvaranje snaine
mije. U 1930. podele su pripreme po A-planu‘postojetih 7 formira 2x divizia.
‘opitim pozivom dobrovoljaca, Pred-
zadriale su formaciju_postojetih
ppeladijski puk imao jedan teSki
je) svaka po 3 oruda, U 1932. izraden
4, IV 1933, do 31. IIT 1938, trebalo tajno
ja za armiju stvorenu po A-planu.
Konferenciji za razoruzanje, februara 1932.
iia se rok sludbe u Rajhsveru skrati od 12 na
3} pro840 obuKU), odobri formiranje mi
da joj se dozvoli da raspolaze tenkovima,
jom i ratnim vazduhoplovstvom. Konferencia
eve.
Orufane snage Nematke u periodu Vaimarske Republike
Aije predstavijao samo Rajhsver. Do 1932. stvorena je ilegaina vo}-
ska Grn rajhsver, Koji se sastojao iz. nacionalistickth organizacija
tine odrede poznate kxo SA (Sturmabtcilung) jedinice, na
borbi protiv Komunista i dovodenju na viast Nacionalsoc
ke partije. Te jedinice popunjavane su, pretezno, delasiranim
¢lementima, a delom i pripadnicima rasturenog Frajkora. SA
Jedinice bile su organizovane na tito vojno} osnovi: uniformisane,
Podvrgnute strogo} disciplini i obuci. Hitler je 1925. formirae
Prvi zabtitni odred — SS (Schutzstafel) kao liému gardu, Tz
tog odreda razvile su se kasnije nacisttke voine i policijske SS je~
linice, One, u sastavu SA, imaiu vee 1932, oko $2 000 liv
Pred Hitlerovo preuzimanje viasti SA jedinice podeljene sna
2x okmug od po 1 divizije sa 2—7 brigada. Brigade su imale 3—~9
Bukova (Standarie) od 3 do 5 bataljona (Sturmbann), a bateijont
355 feta (Sturm) sa 3—4 voda (Trupp), koji su tmnali 3 do
Gesetine (Schar) od 8 do 16 Ijudi. Obrazovan je i zasebni Nacio’
naltocijaisticki motorizovan odred (NSKK), kao nacisticka brza
feroristitka jedinica, SA jedinice naoruavao je 1 obutavao Raji
Aver, i slutile su mu kao rezerva i pomoéne trupe. Viada i vein
rukovodeti krugovi videli su u SA, pre svega, pogodnu formu ra
‘igravanje odredaba Versajskog mira u pogledu ogranitenja
comufanih snaga, a takode i znaéajnut podréku Rajhsvers w borbt
rotiv naprednih snaga.
Od dolaska Hitlera na vlast do izbijanja I SR (1933
<9). Odmah posle dolaska na viast, nacisti su svu polititku, eke
nomsku i vojnu aktivnost usmerili na ostvarenje cilieva koje fe Fht
Henjo8 1925. izneo u svojoj knjizi Mein Kampf, programsioy plat.
formi nacionalsocijalizma, Nacistigki program zadria0 jc kaoconcod
anijunematku ekspanzionisticku politiku, samo. modifkovana
U metodu realizacije i obimnosti zahteva. Kolonijalne aspirecic
His usmerene na afrosziiska podrutja, veé na samu Evropi,
Retenje problema Zivotnog prostora (Lebensraum) nemathe pe:
ije mora se naci u Evropi, prvenstveno, na Istoku (Drang noch
Osten), ade leze plodne zemlje, izvori sirovina, kuda je tradicin
falno usmerena nematka ckspanzija. Na Istoku se nalazi t Sovjeteki
Save, Bie je uniftenje kao ideolotkog neprijtela, jedan ed pre
marnih zadataka nacistitke Nematke, Ali, Drang nach Osten ne
iskiiutuje, veé nameée, pohod i na Zapad. Osvajanje na Tstoke
bbige nemoguéno ako Nematka bude primorana, kao w TSR. de
‘Yodi rat na dva fronta, Zato je slamanje Francuske, kao predusloe
Malje ekspanzije, ne samo potreba, vec istorjski imperativ nerache
Pacije. Potkinjavanje Evrope omoguéiée dali prodor. Nematka
‘ekspanzija ostvariée se u tri ctape. Najpre ée se stvoriti biclodkt
Gisto germansko jezgro. U drugo) ciapi nemacko jezgro ée se oleae
Yazalnim drZavama, koje nece imati sopstvenu vojsku | pos
Aitiku, Prodiranjem daleko van okvira Evrope, Nematea 62a
‘tre6o} etapi nametnuti svoju dominaciju titavom svetu, Reslisacis
tog plana pofiva na kombinaciji upotrebe oruane sile, nacion
Socijalistitke propagande, ucena i aktivnosti pete kolone,
Posle stl predsednika Hindenburga 1034, spaanem funk
Kancelara Rajba i predsednika Republike i dodeljivanem
videg polozaja Hicleru,formalno je sva Vlast uN. w rukama
‘megalomanski plan, nacisti najpre
‘svoju apsolutnu viadavinu w zemijt, Brutalno razbivja,
rradnitke klase, zatira svaku progresivnu misao, fame,
i se svim sredstvima — od pozivanja na nay
dredaba Ver-
bezbedi
Zavao je sve reakcionarne i nedemokratske pol
koji sw mogli da dovedu fatizam na vlast w peko
zemalja. Osnovni cilj bio mu je da ucenama,
katima i intrigama, postepeno, pojedinatno, pardlife
otpor, pottinjava Nematkoj dréave i oblasti Evrope, §
mokratska javnost zahtevala je
‘otvoreno} nematkoj ekspanziji.
od svojih vlada en
Promene w
nosima, koje je doneo faizam, uticale su i na
nitki pokret. Velika opasnost od
Komunistitkom pokretu. Sedmi,
(¥,) 1935, posveéen je pitanjima
munistitke partije nastupale su
njenia svih naprednih snaga u be
fasizma 7
poslednji kongres K
borbe protiv fasizma }
kao inicijatori i poborni
orbi protiy faizma, Ko
partija Nemacke nastavila je borbu pod vrlo teskim ilegs
Tovima; do 1936. njen CK je u Nemadkoj, a kasnije u intar
‘Nematka veé 14. X 1933. istupa iz Drustva naroda
Dye godine kasnije otkazuje sve odredbe Versaiskog.
Protivno svim obavezama, nacistitka Nematka je $o1IP
‘okupirala Rajnsku oblast — remilitarizovala. lei obalu,
Taj, uw disto vojnim merilima neznatan dogada)- (i
3 nematka bataljona prefla preko mostova na Ral
je izvanredno zna ke i_vojne_posledice,
zemlje, pre svega Frencuska i
ofne i pod ja
ale su st nespos
V.. Britanija, ‘medusobno
reakcionarnih krugoya,
stave pra nacistiGki apes
fad je Hitler raspolagao sa