Professional Documents
Culture Documents
Kur'an I Planeta Zemlja
Kur'an I Planeta Zemlja
IIJIJ!IifJ1Wll
PREDGOVOR
jo prij e 14 stoljea U zvieni Al l a h j e p re ko Svog poslj ednjeg
poslanika M u h ammeda, s . a . v . s . , poslao ovjeanstvu Knj igu ,
vjetiljku koja e mu u sva kom vremenu i mj estu osvj etljavati
staze koj ima hude hodilo . Jedinstveni sti l , kraj nje savrenstvo i
nepobitna mudrost koj i proi maj u Kur'an zapanj ila j e Arape, do
tada ncpri kosnoven e pjesnike koj i su svoj om krasnorjeivou
uspijevali uzdii a rapsku rije do kraj njeg perfekcionizma. Ova
objava, s cilj e m da i zvede ovj eanstvo iz J u ke poli te izma i ateizma
ka sigurnim stazama obasjanim Boij i m svjetlom, b i l a je zad nj a
uputa cje l okupnom lju dskom rodu .
Iako Kur'an nije nauna knj iga, o n obiluje inj enicama
do koj ih je nauka pomou savremene t e h n o l ogije XX stoljea
poela dolaziti . Sve one u kazuju da j e Kur'an vj ena Boija rije,
nepresua n izvor znanja i simbol svih znanosti u koj em se na
jedinstven nain proi m aju sve nauke ovoga svijeta.
Da l i smo znal i da su pojave koj e se deavaju u U n iverzumu
vrlo p recizno opisane u Boijoj knj izi ?
Naravno, za m n oge od nj i h saznaj emo ili ih p ronalazimo u
Ku r'anu tek nakon to nauka na nj ih ukae .
Allahu nita nije l.ajna ni na Zemlji ni na nebu!
(Alu l rnran, s)
tnm:ntlYtft
(el- E nb ija )
.
U tom smislu nam je a utor ove knjige dr. H a l i d faik el- " U be
jdi pokuao jezgrovito, i:l jed nog novog kutka pribli7.iti planetu na
kojoj ivi mo, a , kako se i n i , vrlo malo j e poznajemo. Ovaj ugled ni
;:;::;;:tJ:t1'Ji,Jrtl
l raa nin svo j i m povezivanjem n au n i h i n j e n i ca i prirodn ih po
java na planeti Zemlj i sa k ur 'anskim mjerili ma ost av lja vrl o s n a a n
dojam na itaoca , nud ei dokaze koj i potvruj u da je Kur'an u sva
koj oblasti p red u hi t r io nauku . I ndikativno je da au t o r posj e duje
iroko znanje i besp rije ko rn u informiranost u m n o gi m naunim
oblastima, to mu je svakako p o m og l o da Boiju knj igu predstavi
k ao riznicu svih nauka : astron omi j e , fizike, he mi je , geol ogije, bi
ologije i osta l i h znanosti koje s e bav e prirod nim pojav ama od nas
t a n ka ko mosa, preko poetak a ivotnih titraja na planeti Zem lj i do
svega onoga to se na n j o j i u nj e n oj utrobi nalazi.
Svojom Edieijom od 15 knjiga, kao i drugim napisa n i m
knj igama koj e t retiraj u tematiku nad n aravnosti Kur'ana d r.
Halid e l -' U be j d i , za jed no sa dr. Zaglul cn-Nedarom (Egipat),
cj h A bdulmedido m Zin d a nij e m (Jemen) , Harunom Ya hyom
(Turska) i d r. Adnanom er i fo m ( L i ba n ) , za si gur n o s pa da u red
naj p ozn ati j i h istraivaa iz ove oblas t i u is l a mskom , a pose b n o u
ara pskom svijetu .
Naun e i nj e n i ce sad r:l.a ne u ovoj knj i z. i e nas uzdii korak
i sp red d rugi h u argumentovanom v oenj u dijaloga. One nam
takoer mogu posluiti kao vrl o efikasno sredstvo z.a p reporod
i lamskog m isionarstva , koje je z.ad n j i h godina pretrpjelo
oz biljne kritike. M no gi emi n e n t n i u m ovi i s l a m skog sv i je ta
pozivaju mo d i fi kac i j .i metoda islamskog misionarstva u ovom
n apredn o m i savremenom dobu, a g lavn u rij e, bez sumnj e ,
trebalo bi d a u t o m e vode ove inj e n i c e saopene ovj eanstvu
jo prije 14 stol je a . '
Poto je is la m sk i svij et, a p oseb n o a r aps k i , prep lavljen
l i teraturom ij a tematika j e na dnarav n os t K ur' a n a , nadamo se
da e i itateljska pu b lika u Bosni i Hercegovini imati pri l i ku
u p oz n a t i se sa ovim sad r aj i ma . Od petnaest knj iga i z Edicije
ovog autora dvije e za po e tak biti o bjav lj ene i kod nas; Kur'an i
planetalemlja, i d ru ga Kur'an iKosmos .
':Moris Novi Horizonti, br. (,6, inlf!rviju sa dr. Zaglu l Ncd7.arorn pod naslovom Naj pot
punij i opis um ljnheKa nalazi
sc
u Kur'anu. prevt!o S.
Cerna n.
::J:::;m:tn
UVOD
Neka j e hvala Uzvienom Alla h u , Gospodaru svj etova , i n e ka
je sa l avat i m i r na Njegovog naj asnijeg poslanika M uhammeda ,
s . a .v . s ., na nj ego vu porodi cu , ashabe i sve o ne koj i i h u dobru
slijede do Sud nj eg dana.
Ovo je etvrta knj iga iz Edicij e o nad naravnosti Kur'a na, u
kojoj obrazl aemo kur'anski osvrt na sve b itne inj eni ce do koj i h
je dola nauka izuavaj ui planetu Zemlj u.
U poz navanj e sa ovom tematikom , iz jednog sasvim novog
ugl a , kod itaoca e, nadamo se, pobu d i t i svij est o znaaju ovakvi h
i slinih istraivanj a, a moda ga nj egova zai nteresiranost nagna
da sc opsenije posveti taj nama ovog duboko g naunog mora.
N adnaravnost Ku r'a na p red stavlja nepresuno vre l o novih
otkria , a naun i c i ma j e posebno znaajan o naj dio koj i se o d nosi
na Zemlj u . Kur'anska objanj enja Zem lj e , nj e ne topografij e
strukture , kretanj a , otkrivanja blaga i tajni koje ona skriva u
svojoj utrobi - sm atraju se n aj b i t nij om oblasti koja je istraivana
i prouavana. U p uuj e na ovaj z akljuak i obi l n a l iteratu ra, jer
skoro da nema knj ige koja govori o nadnarav nosti K u r'a na a da
se u njoj ne s p omi nj e i ova znaaj na nauka koj o m se U zv i eni Bog
kune.
,
10
&:Jm:"'''! iYrt
Dovoljno j e spomenuti da j e imam Er- Raz i , na osnovu
i itavanja i vlastitog p romiljanja Kur'ana, p rvi p isao o okr uglom
obl iku Zemlje.
Pojam erd (Zemlja) u Kur'anu sc j avlja u vie znaenj a : nekada
stri ktno oznaava odrecleno mjesto , naprimj er, 7.cmlja Mekke,
M edine, Egi pta, Ba bi l o n a , ama . . . . . . i s l i n o . Ovim poj mom
se, takoe r, istie razina zem lje, kao to, naprimjer, imamo
u suri R u m - edna erd, gdj e je o p isana ni zija na kojoj se vod i l a
b itka i7.meu Ri m l j a n a i Per7.ijanaca. N a ovo j e u ka7.ao Kur'an,
a mi smo se dota kl i ove injen ice u prvoj knj izi Ed i c ij e, knj izi o
nad naravnosti Kur'ana s aspekta povijesnih i a rheoloki h otkria.
Takoer, poj a m erd u Kur'a n u osl i kava sve o no to pripada kop nu ,
ili se, pa k , odnosi na plan etu Zemlj u, nj e n e sloj eve i nj e n eli p asti
o b l i k , koj i kur'a n ski tekst eks p l i citno i stie.
lako su 7.a obrad u ove teme potreb ni cij eli to movi, knj iga koj a
j e pre d vama pokuaj j e saetog i ola kanog p r i stupa u p rostr ani
vrt ku.r'a nskih pri ka7.a, nadajui se da emo udahnuti mi ris bar
nekih od nj egov ih cvjetova .
Dr. Halid Faik el- 'Ubejdi
11
ZEMLJA
Planeta2 Zemlja p ripada Sunevom sistemu i posl ij e Merkura
i Venere zau z i ma tree mj e sto po ud a l jeno ti od Su nca . Njena
prosj e na ud a ljenost od Sunca iz n osi 149 so3 ooo km , od nosno
9 897 ooo m ilja . U od nosu n a ma1;u osta l i h pla neta , Zem lja je na
petom mj est u , a j ed i na je p l a neta n a kojoj sc odvij a ivot , iako
neke pl anete i maju atmosferu i vodu , kao, npr. M ars.
Zemlja nije po t puno lo p t as t og obl i ka nego je na polovima
spljotena, za to se u nauci upotrebljava i zraz geoid. Razl ika
izmeu promjera Ze m lj e na polovima u o d nosu na nj en
polupreni k j e oko 4 k m .
Prema poslj e d nj i m astronomskim ot kri ima , Zemlja ima
pu tanju u kosmos u sa 14 kruno ro tacion ih ob rtaja razliite snage.
Jedan od nji h je i vibriranje (ljuljanje) , koje je sli no lju ljanju
kol ijevke . N aunici smat raj u da ovakva putanja znatno uti e na san
lj udskog i 7.ivotinjskog svijeta na Zem lji .
'Planeta jr svemirsko tijelo koje krui oko zvijezde. a ija masa je uvit> rnala d a i samo
postane zvijezda. Planett u ili stjenovita tijela (kao Merkur. Ve n .,ra , Zemlja i Mars). ili
Sunet> jt> nama naj bl iza zvijezda i najsjajnije n "hesko tijf'lo. Spada u zvijezde patuljke, spt>k
tral nog t i pa e
S(l
000
tona olarn og materijala sc utroi u procesu pretv a ranj a hidrogena (vodo nika) u helijum.
+Sunev istem
S t!
u nutmnji i spoljanj i . U
u n utranji Sunev sistem spadaju (:t::tiri terestrike planete: Merkur. Ven ra. ZPmlja.
Mars, a jovijanskc pla nete inP- spoljni Sunev sistem Uupiter. Saturn. Uran.
planete i asteroidi sc okreu oko Sunca
ll
istom srnijt::ru
ll
eptun). Sve
maglibJsta trab koja se njime protee pa je po tome i dobila svoj naziv, jer SP. mi nalazimo
na jednom od njenih krajP.va pa kao da je vidimo sa strane. Ukoliko je gledamo odozgo ili
odozdo vidjeli bismo je kao spir:;lnu galaksiju. Mlijena staza je najsjajnija na mjes t u nje
nog sredita koje se sa Zemlje vidi u srnjeru sazvijel'.a Strijclea. Ostala sazvijea kro1. koja
se prote7.c Mlije(ni put su: Perzej, Kasiopea, Labud. Orao. Strijelac, korpion, Kentaur.
jedro. Bik i Koija. Centar galaksije je jako naseljen i prenik mu j<' oko 50 ooo svjetlos
nih godina. Ovaj centralni sff.rini dio se naziva galaktik i halo i
tt
najstarijih zvijezda u naoj galaksiji. Sunce se nalazi na udaljenosti od oko 2llooo svjetlos
nih godina od sredita i zajed no sa cijelom gala hijom rotira oko njenog sredita i potreb
okreu podjednako naa galaksija konst a n t n o mijenja svoj oblik. \Vww.geocities. com (op.
p rev.). Za dodatna pojanjenja pogledati k n jigu Kur'an i Kosmos od istog- autora.
13
IIJIJJIHtWiJtl
Planete sunevog
sistema
Poloaj Zemlje i
Mjeseca u svemiru
14
'
Putanje zemlje
oko sunca
lS
IIJWihtll,il
.
nJ jno v ij
16
Neptun
Uran
Mars
Jupiter
Zemlja
Venera
Planete Sunevog
sistema
Merkur
razdoblja
stvorio,
onda
svemirom
Svi ovi ajeti s u dokaz naizmjeni nog kretanja dana i noi, odnos
no njihovog smj e nj ivanja, to nedvojb e no ukazuje na injen icu da
se ZemJja okree oko Sunca, kao i na injenicu d a vrelina proizi lazi
iz Sunevog svjetla, to je objanjeno u knj izi o kosmosu.
Takoer, iz ovoga se razumije da smj e nj ivanje noi ukazuje
na zalazak Sunca, kao i nestanak ta m e pojavo m dana, to je jasan
dokaz kol iko je ogrom na u l oga Su nca i njegove svjetl osti za ivot
raznih stvorenja .
18
19
IIJWIUtn
pokrivaem dali, i dan za privrediva:nje odredili, i iznad
vas sedam silnih sazdali, i svj etiljku plamteu postavil i '?
(e n - Nebe ' , 6 - 1 3)
U ovom ajetu se za Zemlj u upotreljava izraz mehd (bei ka) ,
dakle, postelja pripremljena z a dijete. U dtugom ajetu san koj i j e
poinkom uinjen tokom noi povezuj e se sa Zemljom koja j e tada
kao beika (postelja) za d ij ete. Dokaz da se znaenje rijei mehd
odnosi na dj eiju postelju nalazimo u jeziku i Kur'anu. U prkos tome
t ronomije kada je Galilej pronaao teleskop i njime poeo da posmatra nono nebo. On
je svoj il p osm atra nj a koncentrisao na najveu planetu Sunevog sistema - j u pit e r i doao
je do j e d n og vrlo v:.J7.nog otkria: ustanovio ji'! da oko Jupitera krui nekoliko malih satel i t a
(lo, Evropa. Ganimed i Kalisto - kasnije nazvani G a l i l ejevi sate l i t i ) . O v o je 7. nailo da n e
mora ba vl'! da k ruzi oko Zemlje. k a o sto s u smatrali Aristot el i Ptolomej ( o p . prev . ) .
6 !sak N j u t n ( 1 642
1 727). 1 687. god . N ju t n j e objav io svoju k nj i g u . Ph i l o n p h i a e Nat u ra l is
Prine i p i a M at he ma t i ca, vjerovatno najznaajnije pojedinano eljelo ko je je ikad o b javlj e n o
u fizici. U ovoj knjizi Njutn ne s a m o d;1 j e iz l o 7. i o t eo ri ju k a k o s e t i j e l a krd:u u p ro t o ru i
vremenu. ve je p ru7.io i s l oene matemat i ke pos t u p ke neophodne da se izvri analiza ovih
kre t a n ja . U i s t oj ovoj knjizi Nj utn j e post avio i jedan od naj bi tnij i h fizikih za kona - zakon
gravi t a c ij e . Ovaj zakon od n::dujl'! s i l u gravi tacije. s i l u k o j o m svako tijelo u Vasioni privlai
drugo tij c .l o silom i ntenziteta koja je srazmjerna proizvodu maa ova dva tije l a a obrn u t o
srazmjerna kvadrat u njihovih rastojanja. Kas nij e j e Njutn pokazao d a . p rema ovorn za
konu. gravitacija nago n i Mjesee da se kre:e eliptinom putanjom oko Zemlje. a Zemlju i
21
IINI!IUMIiJI'll
GEOLOG I JA
Geologi j a j e nauka koja prouava sloj eve Zemlj ine kore .
Rije gea na latinskom znai Zemlja , dok logos o z na ava nau ku .
Ova nau ka s e bavi prouavanj em hemijskog i mineralnog sastava
Zemlji ne kore, kao i n j e n i h p ri rod n i h , hemijskih i mehanikih
osobenosti . Gel ogija se d ijel i na nekoliko disciplina:
1 . Geohemija - obuhvata nauku o kristalima, n au ku o
m ineral ima, nauku o stij enama i hemijskom sastavu Zemlje,
- GeofLzja - i zu a v a gra v itacij u , magnetizam, el ektri citet i
seizmologij u (nauku o zemlj otresima) ,
3 . Geodinamika - dij eli se na nauku o sedimentacij i , vodama
okeanima, magmi , vulkanima, zemlj otresima,
4 Povijesna geologija - obuhvata paleontologiju , geologiju t la,
S Primijenjena geologija - prouava m i n e ra l e, petrol, ugalj ,
vodu, i nhnjersku geologij u .
22
23
IIJIJJIUYIffl
Posl ije vanjskog omotaa Zem lj e poinj e stj e noviti s l oj vel ike
debljine, formira n od m i nerala i stij ena, gust i n e i tei n e vee od
vanjskog sloja . Ovaj sloj se zove mantija (omota jezgra ) , i nj egova
p rosj ena debljina iznosi oko 88o km, a gustoa materije od koj e
je form i ra n iznosi od s - 8 gr/cm ; sastavlj en je, dakle , od t ekih
m i nera l n i h materij a .
Litosfcra s e sastoj i od gornj eg o motaa mantij e , ija gusti na
stijena iznosi 3,3 gr/cm . Od omotaa mantije Zemlj inu koru
razdvaja s l oj poznat kao Moho sloj?. ispod koj eg se nalazi sloj
astenof'em , iji sastav ine stijene u gipkom stanj u . Ovaj sloj je
deblj i n e oko 1 00 k m i omoguava ko pnenom d ijelu da sc pokree ,
otva raj ui se i zatvarajui kroz povrinu Zemlje i okea na.
Debe l i omota mantije (mantle), ija deblj i na i zn osi oko
900 km ( 1 8oo m i lja) p re kriva u nutranj i dio Zemlj e koj i se zove
jezgro. Gustina mantij e bez aste n osfere kree se od 3,3 gr/cm do
6 gr/cm , i poveava se sa dubinom.
Go rnj i s l oj mantije , kako j e nauno utvreno, fo rm i ra n j e od
7.c ljeza i si l i kata magnezija , ili u nauci poznatog m i n eral a o l i vin ,
dok j e donji s l oj omotaa pomijean sa magnezijem, sil ikonom i
elj ezom .
Ova labilna pod ruja, nazvana Zemljine pukotine, uzrok su
tektonski h pokreta Zemljine kore koja pluta u masi rastopljene Jave.
Tektonske plofe
obiljeene linijom,
a nalaze se izmeu
kontinenata.
1 9J 6 . )
24
I s pod zadnjeg sloj a mantij e nalazi se Zemlj i na utroba, od nosno
1 1
d ruge
ej losti
se
stru k tu ra
planete
Zemlj e
d ij e l i
na ko ru
Spoljanje jezgro
Zemljino jezgro
od tekih metala
okruuje omotaf od
rastopljenog kamenja
na fijoj povrini se
nalazi hladna Zemljina
kora. Njena debljina
iznosi svega nekoliko
kilometara.
Zemljina kora
Struktura Zemlje
25
PRIRODNE OSOBENOSTI
HEMIJSKE OSOBENOSTI
Atmosfera
Gasovi
Hidrosfera
Litosfera
Biosfera
Utroba Zemlje
Glavne osobenosti
Zemljinih omotafa
26
Okeanska kora
MOHOROVI I EV
Unutranjost Zemlje
prema posljednjim
seizmolokim
proufavanjima
Povrina Zemlje
Povrina vodenog omotaa
Povrina kopnenog dijela
6378 km.
6357 km.
..
27
Meteor u kosmosu
kree se velikom
brzinom prema Zemlji
(et -Talak, 1 2)
U knj izi o kosmosu pojanjeno j e znaenje sedam neb skih
sloj eva, a sada vidimo da se nauka povi novala i kur'anskoj podjeli
Zemlje na s dam s l oj eva.
Ako bismo, meutim, ovaj ajet posmatra l i sa nekog d rugog
stanovita, kako ga neki tumae, to bi izgleda l o ovako :
----==-
28
29
IIJIJ!iif:tl'JI\"':1
bismo mogl i zakljuiti da su nebesa bi la homogeno tijelo koje
se potom razdvoj ila, to potvruju i rezultati do koj i h se dolo
prouava nj e m VeJ i kog praska . Zemlja j e , takoer, b ila homogeno
tij elo koje se potom razdvoj ilo, to d okazuj e i teorija o udaljenosti
kontinenata. Jer, prouavanj em stij e na n auka j e dola do saznanj a
da su na poetku form i ranja Zemlje kon tinenti b i l i spoj e n i , a
kasn ije j e nastupilo razdvajanj e i udalj avanje, n a n ai n kako
danas izgl edaj u , i taj proces j o uvijek traj e .
200 miliona
godina prije
Zapadna zemljina
polulopta 50 miliona
godina kasnije
135 miliona
godina prije
65 miliona
godina prije
Danas
Istona zemljina
polulopta 50 miliona
godina kasnije
Pokretanje
kontinenata
30
50 km
\
TROPOSFERA 18 km
14 km
ZE MUA
Zemljina atmosfera
31
IIJIJ!IUMIitl
ZAKLJ U AK
Iz
(et- Talak, 1 )
U rije ima Uzvienog: I isto toliko zemalja, n a l a z i mo potvrdu
(e z - Zi lzal , )
njoj,
32
Slika ukazuje na
elipsast oblik Zemlje
33
IIJi:l!ilJ:tl'Jfril
4 E lipsasti oblik Zemlj e osl ikavaj u nam i sl ijed ee rijei
Uzvienog Boga :
Onaj koj i j e nebesa i Ze m lj u stvorio i koj i vam sputa s neba
kiu pomou koje M i dajemo da ozelene bae p rekrasne
- nemogue je da vi u i n il e da izraste d rvee nj ihovo. Zar pored Allaha postoj i d rugi bog? N e postoj i , al i su oru
narod koj i druge s Njim izjednauje;
34
R.i jesad ' oznaava pukotinu, rascjep. U vrij eme objavlj ivanja
ovo j e tumaeno kao cij epanj e zemlje pri l i kom kl ij a nj a sj e mena .
6 . Sve dosad spomenuto upuuj e na specifine od l i ke nae
planete . Ona je formirana od krutog j ezgra, sastavlj enog od elj eza
i n ikla , koj i prekriva tena materija u koj oj takoer dominira
veliki procenat rastoplj enog eljeza i nikla. Slijede etiri pojasa
razliita po prirodno - h emijskom sastavu , a preko nj ih dolazi
kameni o mota Zem lje Clitosfera) .
eljezo se odlikuj e velikom gustoom, sposobnou usijanja,
magnetizmom , a uj edno je i tee od ostalih elemenata , stoga je
j asno da j e potonu l a u duboki sloj Zemlj e . Dospj evi u centar
Zemlje , formi ra lo je podruj e od tenog eljeza .
Poto j e Zemlja veinom sastavlj e na od lahkih elemenata ,
7.elj ezna masa se koncentri ra la u j ezgru, pri emu j e pridonijela
formiranj u nj nog sadanjeg oblika. Rije j e o d rugoj fazi
sputanja elj eza '0 U tom smislu je i ku r'anski ajet:
M i smo izaslanike N ae s jasnim dokazima slal i i po
nji m a knj ige i terezije objavlj ival i , da bi ljudi pravedno
postupali, - a eljezo smo stvorili, u kome je ve1 ika snaga
i koje ljud i ma koristi - , i da bi Allah uka1.ao na o ne koji
pomau vjeru Njegovu i poslanike Njegove kad Ga ne vide.
Allah je, uistinu, moan i silan . (el - H adid , 25)
35
37
IIJWiitinil
PLA N I N E
Da b i mo upotpun ili geoloku sl i ku Zemlj inih slojeva i
nj ihovi h sastava neophod n o j e dotai se pla n i n a . Te velianstven e
Boij e graevine n a Zemlj i formirane su oko 1 ,5 milij ardu god ina
nakon postan ka Zemlje, odnosno, p rij e tri milij a rde godina.
Osnovni cilj nj ihovog formiranj a ogleda se u ouvanju same
Zemlj e i ivota na nj oj . Prvobitni obl ici planina se ra:d i kuju od
sadanj i h , jer j e zbog erozijski h faktora , tokom dugogvremenskog
raspona , dolo do p romj ene nj i h ovih oblika.
38
RJU!ilfJl'JI
pomjera nj a kontin e nata i kopn a . Stoga se, p ri sudaranju dvij e
tekto nske ploe ili dva kopnena d ijela, na povrini Zemlje javljaju
i spupenja u obliku b reulj ka , uzv i si ne ili b rda, zavisno od j aine
sudara u podmju p rocjepa. U novij e vrij eme j e satel itskim
snimcima otkriveno da se ispod m ora , od nosno okeana, posebno
u podruj u rascj epa, formi raju planine, postepeno izranjajui.
Plan i n a j e uzvisina iznad povrine Zemlj e , vea od b reuljka.
N eki naunici smatraj u planinom uzvienje od 3oo metara iznad
Zemlj i ne povrine, dok su dmgi m ilj enja da je pl a n i na uzvisina
iznad 6 1 0 metara .
Plan i ne mogu biti razdvoj ene, ili povezane u planinski masi v ,
sastavlj e n od n ekol iko p l a n i n a sa ili b e z vrhova , slinih p o svojoj
konstmkcij i , pol oaj u i porij eklu.
U e nciklopedij i Britanica p l a n i nom se smatra pod ruje na
Zemlj i uzdignuto iznad tla koje ga okruuj e i na kojem se nalazi.
Amerika enciklopedija , oznaava p l a ninu kao dio Ze mljine
povrine uzdignut iznad povrine pod mja koje j e okru7.uje .
Pla n i na s e ra:dikuj e o d brda, j e r j e povr i na njenog vrha dosta
ua od njene platforme, dok je kod brda povrina uzdignuta iznad
zemlj e p rostrana i bez vrh a .
Pla n i n e ij i su vrhovi odvoj eni i formira n i kao sklop
n azivaju se planinskim masivi ma. Kada se uslj ed erozije ski ne
sloj sa visokih vrhova plan i n a one izranjaju u visi nu procesom
potiskivanj a materije iz Ze mlj i nog pojasa. Takav p roces tee sve
dok se ne izj ednai visi n a u ronj enog dij ela plan i n c sa deb lj i nom
kamenog omotaa Zemlj e . Proces obnavljanj a planine i erozija
t raj u sve dok se na povr i n i Zemlje ne pojave uzvisine na donjoj
povrini.
Prijanje defi nicije planina ograniava l e su se na opis
vanjskog oblika planina, ne u kazujui na nj ihove produetke
ispod Zemlj ine povrine. U novij e vrije me je ustanovlj eno da
je u u n utranj osti Zemlje p roduetak planina dvostruko vei
od nj ihove visi n e iznad povrine, na to ukazuj u i aj eti koj i
39
IIJiJiiitiniJrr\1
opisuj u pla n i ne kao klinove . Znamo d a j e dio klina koj i u ranj a u
Zemljlu kora
Korijeni planina
doseu vidno dublje
ispod nivoa Zemlje.
(EARTH, Press and
(Siever, str. 413
40
Britanski otoci
Sjeverna Njematka
Alpi
Evropa
Ruski plato
Kavkaz
o
lO
20
Sematski presjek.
Planine imaju korijen
u vidu klina koji se
protee duboko u
Zemlji. (Anatomy of
the Earth, Cailleux,
str. 220)
30
40
50
60
70
41
IIJiJiiiJM'JII
od nosno p love u toj gip koj masi kao to l ae p love n a moru . Ovo
nam pomae d a bolje razumijemo kur'anski tekst: J p lanine
nepominim uinio. (en - N azi'at, 34)
Iz spomenutog ajeta razumije se:
1 . Funkcij a planina u o d ravanju stab i l n osti Zemlje slina je
onoj koju i maju kli novi d a bi o d ra l i ator stabi l n i m .
4. Postoj e planine koj e s e uzdiu i z povrine Zemlje, a ne
izranjaj u iz nj ene utrobe. Kur'an je ustanovio o no to je savre mena
nauka o naravi planina i nj ihovoj funkcij i otkrila 1 9 64. godine.
R ije j e o ve spomenut i m korijenima planina, koj i se p roteu
ispod Ze mlj i ne kore . Utvreno je da p rosjena deblj i n a Zem lj ine
kore ispod o keana iznosi oko 5 km, dok nj ena prosjena debljina
ispod planina iznosi oko 35 km , i poprima oblik i fun kciju
kli nova .
Planine tako d re kontinente, time to su zabodene u gipku
masu koja se nalazi ispod bute Zemlj ine kore . Kad a planine ne bi
i male ove korijene, kora koja prekriva gipku kamenu masu utrobe
(sima) o mek-;ala b i , to bi potpuno ugrozilo ravnoteu i stabilnost
iznad Zemlje. Dakl e , da planine nisu utonul e u ovaj gipki sloj
(sima) pokrenule b i se sa svoj i h mjesta zaj edno sa kop n o m , a tada
bi se i kontinenti pokrenuli i zaplov i l i i Zem lj a b i se zanj ihala i
zatresla pod naim noga m a . . .
42
43
IIJi!IJiit,l'Jii:l
ivot i nje svi h vrsta razasuo. N i s neba kiu sputamo i
i n i mo dap o njoj niu svakovrsne p l e meni te niljke.
(Lukm a n , w)
44
IIJIJ!IUJll
I kada se planine u prah zd robe. (el- M urse lat, 1 o)
45
Erozija
Nivo mora
Talog
--
1-
-------- ---
_/__--------------------
Kora jezgra
- Planinski korijeni
Sematski je pokazano
da su, zbog svojih
dubokih korijena,
planine nalik
klinovima. (EARTH
SCIENCE, Tarbuck and
Lutgens, str. 158)
46
. . .
47
IIJIJJIUWJi,l
All ahom raspalo. Takve prijere navod i mo lj ud ima da
hi razmisl iH . (el - H ar, 1 )
7 Glavna fu nkcija planina ogleda se u uvanju Zemlj e, a veoma
su znaaj ne i za n astanak vj etrova i kia. Kad god se u Kur' a n u
spomenu p l a n i ne, poslije nj ih se govori o kii , vj etrovima, vodi
i usjevima.
8. P l a n i ne su vrlo teke , zbog tekih metala koje nose u sebi .
Od ve spomenutih najvaniji s u elj ez.o, b akar itd . J a ko su teke ,
one se okreu i pokreu zajedno sa Zemljom ij i su sastavni d i o :
V U L KA N I , Z E M LJ O T R E S I
l P O D R H TAVA N J E Z E M LJ E
SEIZMOLO G IJA
Zemlj otresi se deavaju zbog tektonskih pokreta Zemlje
(Tectonic Motion) koj i i zazivaju pucanje tla, popraeno
iznenadnim pokretanje m rascjepa prisutnih na mjestima gdje se
spajaju konti nentale ploe . Uzrok zemljotresa m ogu biti i aktivnosti
vulkana (Volcan ic Reasons) . jer pritisak koji izbacuje vul ka nsku
l avu i uzburkanost donjeg sloj a Zemlj e dovod i do njezi nog
potresa n ja i podrhtavanja. U novije doba uzrok podrhtavanja su i
nuklea rne ekspl ozije koj izvodi ovjek ispod Ze mlj i ne povrine.
Jedna od mnogih teorija o n astanku zemljotresa jeste teorija
elastinog odbijanja, kojom se objanjava iznenadni i:d iv
nagomilanog pritiska (Sudden Release of Accumulated Strains),
do kojeg dolazi kroz pocijepanu kamenu koru u labil no m podruju.
Prema ovoj teoriji mj esto nastanka ze m ljotresa u dubini
naziva se h ipocentar ili fokus, a odreen a dubina u Zem lj i na
kojoj se on nalazi jeste tzv. fokusna d ub i na.
so
::u;;;nc'J,
,:t
M j esto na povrini Zemlj e koj e odgovara ovom fokusu zove se
epicentar, dok j e razdaljina od Zemlj i nog epicentra (Distance
Epicentra]) pod ruje udalj eno od epicentra na kome je izmjerena
j aina podrhtavanj a .
Postoje primarni i sekundarni zem lj otresi . Primarnima je
uzrok proces koj i prethodi podrhtavanj u i naziva s (Causative
Sl
IIUHIUtnftl
u potreblj ava j este Merka l ij eva skala i sastoj i se od 1 stepeni .
I ntenzitet potresa mjeri se formulom 1 = 3 Log a+ 1 . 5 , u kojoj I
oznaava intenzitet, a a b rzinu potresanj a i mjeri se vremenskom
razdalj i no m na kvadrat (cm/sec. na kvadrat) . Zemljotres najveih
razmjera dosad zabiljeen bio j e u mj estu Elcent ro u Kal ifornij i ,
SAD , 1 5 . 1 . 1 940 godine.
U navedenoj tabeli s u predstavlj eni najznaaj nij i potresi
koj i su se desili u XX stoljeu, i nj ihova j aina po Merkaliju i
Rihteru'2
BRZINA
KRETANJA
ZEMUE
GODINA
DESAVANJA
RIHTEROVIH
STEPENI
MERKALIJEVIH
STEPENI
18.4. 1906.god.
8,3
Xl
El Centro, Kalifornija
18.5.1940. god.
6,7-7,1
0,33g
Olimpija, Vaington
13.4.1949. god.
7,1
VIli
0,31g
Kern, Kalifornija
21.1.1952.god.
7,7
Xl
0,18g
Cile
22.5.1960.god.
7,5-8,5
29.2.1960.
5,6
MJESTO ZEMUOTRESA
Agadir, Maroko
Alameda, Meksiko
11.5.1962.god.
Skoplje, Makedonija
26.7.1963.god.
5,4-6,0
27.3.1964.god.
8,4
Niigata, Japan
16.6.1964.god.
6,2-7,5
VII
0,19g
Parkfield, Kalifornija
27.6.1966.god.
5,5
VIli
0,50g
lima, Peru
7.10.1966.god.
Karakas, Venecuela
29.7.1967.god.
5,7-6,0
Kojna, Indija
11.12.1967.god.
6,25-7,0
VIli
0,63g
9.2.1971.god.
6,6
VIli
1,20g
0,098g
VIli
D,40g
Napomena:
l).Zemljotres koji se 1999. godine desio u Turskoj izmjeren je sa 7,2 stepena po Rihteru.
2). U zadnje vrijeme desio se veliki broj zemljotresa.
3). Neke zemljotrese nismo spomenuli u tabeli kao to su, naprimjer, zemljotresi koji su pogodili zemlje, Alir,
Jemen, Tursku, Iran, Egipat, Tajvan itd.
" lninjerska enciklo pedija. M ar k Vant!. st r. 4 1 Z 4 1 6 .
Statistifki podaci
zemljotresa koji su se
desili u XX stoljeu.
52
IIJIJ!IU,nfr,it
Poetkom 1 994. godine Boijom odredbom desio se potres vel iki h
razmjera u Los Anelesu. M noge zgrade su poruene, na h i l j a d e ljudi
je ubijeno i ostalo bez doma. Desilo se to na dan a m eri k e i n vazij e na
I rak 1991 .godine . Allahova vojska je na nebesima i na Zemlji.
Naunici su p redviali da e oekivani zeml j o t r es u potpu nosti
p o ruiti ovaj grad. I nae, p oluotok na zapadnoj strani Amerike,
k oj i izlazi na Tih i o kean i na kojem se nalaze gradovi San Franciska
i Los A n e l e s p o d stalnom je p rij etnjom zemljotresa. Prema
m jeren j i m a seizmografa, oekivalo se da e o v i gradovi spome n u t i m
zemljotresom biti potpuno zbri s a n i i u t o plj e n i u okea n .
Postoje seizmoloke karte n a koji ma j e svijet p odij eljen na
razl i ita podruj a p o j aini i izloenosti z e mlj o t re s i m a, a svaka
drava i svako podruje i maj u svoj u seizmoloku kartu ':1
OPIS ZEMUOTRESNOG RAZARANJA PREMA MERKALIJEVIM STEPENIMA
1- Osjeti ga mali broj ljudi.
ll- Osjeti ga nekolicina ljudi koji stanuju na viim spratovima. Stvari koje vise se tresu.
111- Jasno se osjeti na viim mjestima, ali samo nekolicina ljudi moe primijetiti da
IV- Danju ga osjete ljudi u kuama, ali na ulicama se zemljotres osjea vrlo malo.
Nou ljudi ustaju; lahke visee stvari se lome, u zidovima se javljaju zvukovi,
osjea se kao da se zgrada sudarila sa neim tekim. Stvari se jae pokreu.
V- Veina ljudi osjeti ovaj zemljotres; neke stvari se lome, pucaju na spojevima, nestabilne
stvari se prevru, drvea i podignute stvari se tresu, a kazaljke na satu staju.
Vl- Svi ga osjete i zbog straha bjee iz kua. Namjetaj se pretura, visoke zgrade i
dimnjaci pucaju, a dolazi i do tete na sastavima zidova.
VII- Rue se dijelovi namjetaja u stanovima. Oteenja se javljaju i na
kvalitetnijim kuama. Rue se dimnjaci na kuama, padaju crijepovi.
'1
Potresi s ep i
nt
prstenu (S3% v i h pol rea) t.e u med iter<msko - al psko h i malajskom podruju (41 %) (op.
p rev . ) .
53
IIJUJIUWJitlil
VIli- tete su vee ak i kod dobrih graevina, dok se one slabije rue. Unutranji
zidovi i visoke zgrade su nakrivljene, dimnjaci se rue ..
IX- Nastaju velike tete na visokim zgradama, neke od njih se i rue. Veina niih graevina
se rui, neke zgrade se pomjeraju u temeljima, zemlja i cijevi u zemlji pucaju.
X- Neke zgrade, posebno one drvene, rue se do temelja. Puca zemlja, eljezne
konstrukcije (pruge) se povijaju, zemlja se odronjava.
Xl- Mostovi i zgrade se rue, podzemni dijelovi pucaju, nastaju jaka klizita i odroni
zemlje.
Xli- Potpuni kolaps, a na povrini Zemlje se vidi podrhtavanje. Sve je izoblieno, a
teki i lahki predmeti lete u nebo.
ss
IIJIJiiUWn,:l
V U L KA N I
Ko bude podrobnij e prom i s l i o o onome to j e zahvati l o
d revne narode i civi l i zacije , moi e iz t i h dogaaja uzeti pouku.
Tragovi nj ihovih civilizacija jo uvij e k su vidljivi. Bil i su moni,
jaki i neprikosnove n i , j edno m rijeju , bili su centar svij eta u svoj e
vrij eme - ali postadoe pouka onima koj i dooe poslij e nj i h .
Moda e onaj ko bude razmiljao o stanovnicima grada
Pompej i kod Napulja u Italij i i o noga ta i m se desilo ostati
zapanj en pred s nagom i moi naroda koj i je iezao zbog onoga
to su inil i .
56
IIJU!iiJM'JI
Stari rimski grad Pompej i , na napuljskom poluotoku u I talij i ,
zatrpan j e vulkanskom l avo m s a planine Vezuv. To e desi l o prije
vie od o o o godina, ili tanij e , 79 god i n e p . n . e . Poto je narod
tog grada ivi o obij esnim i razuzdanim ivotom , Allah i h je kaznio
tako to ih je vu l ka n Vezuv u potpunosti u nitio.
Plan i na Vezuv kod N apulj a i danas se p rote:le kraj nekoliko
obalnih gradova . Od d revnih gradova bili su poznati Herkulan
i Pompej i , koj i su uj edno b i l i i prijestonica Ri mske imperij e u
j e d n o m period u , a nalazili su se n a obalama Sredoze mlja, prema
Sjevernoj Africi. Seizmolozi kau da se ovaj vulkan, s takvom
ruilakom aktivnou , aktivira sva kih o o o god i n a . Erupcije
koje tada prorade zovu se Plinij eve erupcije, prema Gaj u Pliniju,
rimskom patriciju i nauniku koj i j e opisao strano razaranje,
popra no d i mo m i vul ka nskom prai n o m koj a se dizala 1 5 km
u neb o . Meutim, ovi sp isi nisu smat ra ni istinitima sve dok
savre m e na nauka nije, precizni m mjerenj ima i ispitivanj ima,
potvrdila nj ihovu vjerodostojnost.
Vulkan se aktivirao 4 j ula 79 god i n e p . n . e. Do e kspl ozije je
d ol o nakon bujice magme i ua renog ka menja, nasta l og uslj ed
ogromnog pritiska koj i se nagomi lavao 1 5 0 godi na. Analiziranje
ove katastrofe m oe dovesti d o zaklj uka da se ona des ila u n e koliko
faza, kao d a j e postoj ao cilj da se potpuno u nite stanovnici grada
i okolnih mjesta, gdj e god b i l i . Iz vulkana j e izbaeno oko d set
miliona tona kamenih stij ena, temperature n eko l i ko puta vee
od take kljuanja.
V u l ka n j e u poetku izbacivao kamene gromade, oblake d i ma ,
uarene veli ke i male komade kamenja uvis, a vjeta r ih j e nosio
prema Pompej ima, prekrivi nj ima nebo iznad grada tako da se
dan p retvorio u no. Tada je poe l a padati kia oblutaka, u bijaj ui
lj ude ak i u kuama. One to su se uspj e l i izvui iz grad a p rema
sjeveru sustigla je vulkanska lava koja se kretala b rz i nom od 1 00
km/h , p retvorivi ih na napulj skoj obali i u gradu H erkulanu u
kameni ugalj . Dok s u i m mozgovi kljuali, uglj enisana tijela su se
isparavala u nekoliko sekundi.
57
Napuljski zaljev i
vulkan Vezuv koji je
prije 2000 godina
zbrisao gradove
Herkulan i Pompeji
'4
SB
IIJiJJIUtW"I.
Da l i se sluaj n o ovaj ajet koj i nas podst i e na razmilj anje
o prolim narod i ma i onome to ih je zad e s i lo zbog nereda i
politei zma nalazi u suri er- Rum ( Ri mlj ani) , ih se eksplicitno
od nosi na ovaj ri mski naro d ? O tome naj bolje zna Allah, ali je
pouka za one koj i razmiljaj u !
59
IIJIJ!Iif:Wj'JITil
Z E M LJ O T R E S U K U R ' A N U
U kratko s mo predstavili s e iz mologiju , koj oj je, i pored
mnotva ze mljot resa u ranije doba, tek u poslj ednj e m stoljeu dat
znaaj . Razlog tome j e to u prol osti nije bilo precizni h aparata
za pra e nj e i pro u ava nje z e m 1 jotresa .
Sada emo se dotai zemlj otresa prema kur ' anskom mj erilu ,
onako ka ko j e to Uzvieni Bog opisao.
Zan i mlj i ve povezanosti iznio j e dr. Ahmed M uhamed Ismail
u svoj oj knj izi Matematika, statisti ka i b roj ke u Kur'anu. On
je ukazao na ajete koji govore o po m j e ranj i m a Zem l j e , nj enom
pod rhtava nju i nainu na koji dolazi do ruenj a i un i tavanja onoga
to je na njoj . Pose bno je u kazao na ajete koj i za p oinj u rij e j u iza
( kada) , povezavi to sa intenzitetom z.emlj otresa. Takvo mj e renje
j e nazvao boanskim ili kur'anskim , a ti aj e t i su s l i j ed ei :
Kada se Zemlja n ajei m potresom svoj i m potrese
I kada zemlja izbaci terete svoje. (ez - Z i lzal , 1 - :4)
Kad se Zemlja jako potrese i brda se u komadie zdrobe, i
postanu pra i n a razasuta. (el -Vaki a , 4 - 6)
I kada se Zemlja rastegne, i izbaci ono to je
njoj , i
60
Hakka, 1 4)
N a dan kad se Zemlja i p lanine zatresu i plan i ne-pjeani
Snana erupcija
vulkana takoder je
uzrok potresima na
.Zemlji
61
IIJIJ!ii)Jl'Ji:l
eJ -mukatta 'a m. -Kur'anil - kerimi, a utora Abduld ebbara erara,
(ez -Zilzal, I )
Poto je ve izrau nato ponavljanje slova e J u surama koje
poi nju sa elif- lam - mim i elif lam - ra i injenica koje dovode do
tog ponavljanja, postalo je vano opseno istraiti opetovanje slova z
mehkog, koj i m se misli na boansku mo, u sura ma koje poinju sa
h.a, a ija tematika je katastrofa kosm osa . Rezultat takvogprouavanja
je otkrivanje kur'anskog mjerila za katastrofe kosmosa.
Neophodno je napo m e nuti da se Kur'a nske sure koje govore
o od reenom dogaaju ne ograniavaju samo na taj dogaaj nego
se u isto vrij e m e o vru i na d ruge dogaaj e naved ene u istoj sur i .
-
62
iiJiJJIJJM'JI
Tako sure koj e govore o obijesti pojed i nih naroda , a smatraju se
veoma l ijepim i poun i m surama, ne govore u potpunosti samo
o ovoj tem i . S druge strane, neki dogaaj u kur ' anskoj suri ne
ograniava se samo na opis stanja na Zemlj i na kojoj ivimo, ve
su dogaaj i u kosmosu p roporcionalni oni ma na Zem lj i , zbog
ega smo ova mj erila nazva l i katastrofe kosmikih razmjera .
Sigu rno j e Kur'an k nj iga ija ud a , kako j e i Posl a nik opisao,
nee prestati.
Naunici poput Rihtera i M erkalija postavili su stepene za
mjerenje jaine Zemlji nog podrhtavanja. M erkalijevih stepena i ma
1 i mogu se opisati, kako smo priloi li u tabeli, na slijedei nain.
Prvi stepen je vrl o slab i ne moe se pratiti bez precizne
opreme, seizmografa.
D rugi stepen osj eti i ovj ek.
U treem stepenu se tresu vrata kao da teretno vozil o prolazi
pored kue.
Kod etvrtog stepena zatvaraju se otvorena v rata i prozori .
Peti stepen se moe osjetiti izvan kue .
esti stepen osjete svi, prouzrokuje oteenja i pukotine na
zgradama .
Kod sedmog stepena se rue stari dimnjaci , a mirna voda se
talasa.
Osmi stepe n prouzrokuje veliku tetu na zgradama, uslj ed
ega pucaju Zemlj ini sloj evi .
Kod devetog se rue rezervoari i pucaju podzemne c ij evi.
Kod d esetog se rue zgrade, zem lja se odronjava .
Sa j edanaestim stepenom vrlo ma l o zgrad a ostaj e neporueno
a n a povr i n i Ze mlj e nastaju pukotine.
Dvanaesti stepen rui sve i dolazi do ope proval ij e i rasjeline.
N aunici ni u pokuali izmjeriti ta se d eava posl ije
dvanaestog stepena po M erkaliju i d evetog po Rihteru . M euti m,
Kur ' a n j e iznio kompaktne stepe ne koj i poi nj u sa neznatnim
prirodnim nesreama, a zavravaju se potpunim u nitenj em
,
63
IIJiJ!:UMlY:I
kosmosa . Za svaku prirodnu katastrofu Kur'an j e dao posebnu
suru , postavivi za sve katastrofe i nteresantan slijed :
l . Ez-Zilzol
U suri se govor i o pokretima Zemlj e od koj i h ona ne puca, niti
to ostavlj a trag u svij esti ovj eka. O tome govori aj et:
3. El-lnikok
U ovoj suri opisano j e silovito pod rhtava nj e u kojem se Zemlja
cijepa, zgrade rue i u miru mnogi ljud i . U zvieni kae :
Ti e, ovjee, koji se mnogo trudi, t rud svoj pred
Gospodarom svojim nai.
(el- Inikak, 6)
Po M erkal ij u bi to b i o XI stepen .
4. EI-Vokio'
(el- Vaki' a, 4- 6)
64
RUI!IUCI
5. Et-Tekvir
Ova sura govori o S udnjem danu:
T kada se d ivje ivotinje saberu.
(et -Tekvir, 5)
se
( M erjem, 90)
Ovo j e j edan drugi p o kazatelj koj i ukazuje na s l ijed d ogaaja
jed nog poslij e drugog.
- Iz svega n avedenog moemo uzeti u obzir mogunost da
b roj slova z predstavlja skal u mje renja dogaaja koj em odgovara.
Merkali j e postavi o stepene na osnovu praktinog promatranja.
Prema nj egovi m mj erilima, ura ln fitar bi poela sa VI tepenom ,
d o k u Kur'anu poinje sa VI I stepenom, jer tol i ko iznosi b roj
65
IIJWIHtll
opetovanog spom i njanja z u suri I nfitar. S u ra el - T ni ka k bi po
Merkal iju poela sa XI stepenom, a u Kur'anu j e to X ste pen.
Shodno p retpostavkama i posmatra nj i ma ovo nam daje za pravo
da za kl j u i m o da sl ovo z oznaava ste p e n koj i odgova ra dogaaj u .
- U suri et -Tekvi r tako hi bilo prisutno 1 9 stepe n i , to j e
matematiki zakljuak . Posljednji stepen kod Riht e ra j e 9 a
kod M erkal ija 1 . M euti m , ovo su i pak hipotetiki b roj e v i koj i
ne maju model niti zna e n j fizike, j er da i maju , ne bi b i l o mogue
postaviti dvije skale ( Ri hterova i M erka l ij eva) '.
- Broj 19 ima savren k u r'a nski model . U suri et-Tekv ir,
koja govori o kraj u nako n un i te n j a Zemlje i raspr avanju nj eni h
di j e l ova u kosmosu, s lovo z se ponavlja 1 9 puta .
Dakl e, K u r'an posjeduje mjerila za kosmike nesree, a ta
mjeri l a su sa st av lj ena od 1 9 stepeni i m ogue i h j e postaviti na
spomenut nai n .
Ovakvo m j e r i l o s m o d o b i l i na osnovu ponavljanja sl ova z
u surama koj e su i nazvane imenima ovih dogaaj a to uj e d no
p re dstavlja boansku nad n a ravnost'6, a A l l a h zna n aj bolje.
,
DOGAAJ
POCETNI STEPEN
KRAJNJI STEPEN
Zilzal {Zemljotres)
lnfitar {Rascjepljenje)
lnikak {Cijepanje)
10
Vakia {Dogaaj)
11
16
17
19
' 5 U vezi s a ust rojstvom broja l ') obrat ili s e n a knj igu El- m i nzar el - hcndesi fii -Kttr'ani l
keri m i .
Matematiko utrojstvu 1'1l uva u Kur'anu, d r . Ahmed M uh amed I smai l . st r. t t.8 - l s3 .
o1,
66
IIJWIUJ1i
U aj e t u je p redstavlj eno vertikalno k re tanj e , gore - dolj e .
usta lsa l o . Glagol rmule 111.h u rka t i sc, zal.a lasal ijt' i z sl..tpi nf'
morski valovi st t s uzne m i ri l i . Glagol mare u1.luukat i sc ta koe iz
sku p i n e glagola kao kalt!, u z naenju d i nam inost i : pokrenut i BC. doi . ot i i . U t o rn stnislu
je i ajet : N a d a n kada s c nebo uzburka . P og le d at i M u h t a !'us- si hah . E r- r{azi . st r. 6:19.
Poznato je da s u pokr<;t i zemlje kruno rot acio n i , a n<; p ra v i l. n i .
oU
aso p is El - " i d7.az. b r . 2 . s t r. 5 2 - s o . god . ' 996.
'" Er
Razi
kae:
M o r
8e
67
IIJIJ!IHJlYa
ija j e vel ika elja b i l a d a za svog ivota sagradi damij u . M eutim,
m a terijal na situa c ija m u to nij e dozvolj avala, p a j e odluio raditi i
sku pljati novac n a utrb svog ivota - hrane, pia odj ee . .
Rad i o j e n ap orno, a kad god b i se prikuilo vrij eme ruka
pogledao bi ko l i ko ima od imetka i sebe u pita o : Koliko u potroiti
za h ranu? Zat i m bi rekao: Zasitio sam se kao da sam i jeo. Prola:tili
su d a n i , a on je bio ustraja n , o dvajajui od svog obroka dio za
damij u , i govorei u sebi : Kao da sam i j eo
Tako j e bilo sve dok nije svanuo d a n kada j e imao dovolj no
novca za grad nju damij e. Oslonivi se n a Boga, zapoeo j e
grad nju i uspjeno je okon :ao. Bio j e iskren prema Bogu pa j e i
O n b i o takav p rema njemu. Izgradio je damij u iz bogoboj aznosti,
sa halal - i metkom , s ljubavlju i iskrenou prema Bogu. Lj udi su
damij u prozvali Kao d a sam jeo.
Kada je I stanbul pogodio zemlj otres ova damij a j e , u pkos
sve mu, osta l a , sa susjed no m popratnom zgradom, netaknuta . Bog
ju je sauvao zbog b ogobojaz nosti njezin a gra d itelj a , nj egovog
dobroi n stva , i skren osti odanosti i ljubavi prema Njemu i
Nj egovoj vj eri. N eka j e Uzvien Bog, zar to nije dovo ljna pou ka ? !
l u d a n a nj e m vremenu potrebni s u nam oni koj i e za svoju
vj e ru od voj i t i dio imetka , kao to j e to uradio ovaj ovj ek, n ek m u
se Bog smiluj e .
.
69
ilJlJiiUJW:nAI
O D RO NJAVANJ E, KliZANJ E l
v
O B RUSAVANJ E ZEM U E
TONJENJE O BJ E K ATA l ODRO NJAVANJE Z EMLJ E
Tonj enj e objekata ustvari je nj ihovo potonue tokom ili
nakon izgradnj e , a uzrok mu j e pritisak teine koj i nastaj e pod
pokretnim i nepokretni m teretom . Do tonjenja m oe doi iz
neko l i ko razloga :
1 . Pritisak koj e m s u izloeni temelj i obj ekata usljed pominog
i nepominog tereta moe dovesti do potonua - zgrada moe
potonuti kada je teret osl onjen na zemlju vei nego to ga mo:l. e
nositi, zatim kada je horizontalni pritisak ogroman i oslanj a se
na zidove , a do potpunog u nitenj a zgrade doi e zbog toga to se
ispod obj ekta nalazi sloj gli nene zemlj e .
:4 . Uzrok tonjenja m ogu b i t i i p roval ije, otvo ri i l i rupe u
blizi n i temelja objekata , ak i ako se nalaze potporni zidovi koji
osiguravaj u ove temelj e. tako da svaki horizontalan pokret moe
70
IIJi,l!iif:tl'JiJfi
pro uzroiti potonue zgrade . Shodno naravi zemlji ta dolazi do
p ucanja usljed p ritisaka, a zati m i do ruenja objekta.
3 .J edan od uzroka potonua objekta moe biti potkopavanj e,
usljed ega moe doi do nagetosti zgrade, nj enog tonjenja i l i
d o puca nj a . Vlaga sa strane zidova ili temelja moe, takoer, b i t i
jedan od fakto ra tonj enja .
4 Sl ijed ci b i uzrokbio vibri ranje koje s e prip i suje pod zemnoj
vod i . Poznato j e da j e d i o ze m lj e i l i obj ekta zagnjuren u pod vodnu
vodu laki od onog koji je i znad tla, pa ako se iz b i l o koj eg razloga
spusti n ivo vode, plutajui d ijelovi ostaju bez osl onca, teina im
se poveava i to dovodi do potonua objekta . Ovo se, meutim,
moe izbj ei ako se prilikom konst rukcij e obj e kta uzme u obzir
ovo osci l i ranje nivoa vode. l p roticanj e podze m n i h voda n iskim
pod ruj ima i l i rij ekama moe dovesti do povlaenja zem l j i ta , a
t i m e i do unitenja i l i p ucanja obj e kata .
s . Konano , u zrok moe biti i poveani p r i t i sak nos .ivosti na
povr i n i . Kad god se na povri n i zemlj e povea nosivost, dolazi do
veeg prit iska u dubi nu . Ukol i ko se pod temelj i ma nalaze labilni
slojevi zemlje to e p rouzroiti vee potonue''.l.
TONJENJE U KUR'ANU
Tonj enj e , pucanj e zemlje i potonue objekata je spomenuto
u Kur'anu prije vie od 1 4 stolj ea i sva kako p redstavlja
nadnaravnost Kur ' ana . M oda je t reba) o da ovu temu svrstamo
u peti dio nae knj ige. gdj e se govo ri o m inera l i m a i metalima
u Zemlj i , a l i smo j e se dotakl i u ovom posebnom dijelu zato to
speci fi c i ra temu Zemlj i n i h tereta i snage .
I nae, ova nauka je v rlo ma l o prouavana i manj i broj
nau n i ka se zanimao za nju . Zbog toga smo i znijeli uglavn om vrl o
povr n e i nfo rmacije , a zadovolj i t emo se konstatacijom da j e
Uzvieni Bog moan da u rad i sve , u Njegovoj v l asti j e sve, N jemu
'9
OsuOVt'
71
IIJi.l!iiJ!tl'J,iJf,il
se molimo i od N jega tra i mo oprost . N eka nas On uputi na p ravi
p u t.
To su primjeri koje M i ljud i ma navod i mo, ali ih samo
ue n i shvataju. (el -Ankebut, 4 3)
(el - Kasas, 8 1 )
Dr. Abdul kerim Zej d a n , tu maei ovaj aj et kae: Kao to j e
U zvieni Bog spomen uo Ka ru novu ohol ost u raskoi i uznos itost
nad vlastiti m narodom koj eg je ugnjetavao , dao je i s l i ku njegove
propasti - zajed no sa svoj i m dvorcem zatjera n j e u zemlj u !0
Rij e el -hasef (potonue) u a rapsk o m jeziku i ma vie
znaenja: peina, n estanak, iezn ue, prezrenj e, prisiljavanje
osobe n a n eto to n e vol i, uplj ina u kamenu itd. M eut i m , ova
rije takoer i ma znaenj e tlaenj a i p o ni enja.
Uzv i e n i kae:
Kad bismo h tjel i u ze m lj u bismo ih utjerali.
(Sebe', 9)
Mulk, 1 6)
M i u ovom Km' anu objanjavamo Jj ud ima svakojake prim
jere, ali veina ljud i n i kako n ee da vjeruje. (el- Isra, 89)
'" P. l- rnust t>fad. d r. A b d u l Ke l ' i m Zejda n . Prvi d io, st r. 40 ' p ruzet.o i z I b n Kesi rovog
istom d i j e l u . str.s:l7.
72
73
IIUI!IUWJi
M I N E R A L I U Z E M LJ I
U knjizi El- menzarul-he ndesi l il - Kur'ani l - kerim i data
su podrobna poj anj e nja on oga to su Kur'an i Poslanik a . s .
s p o menu l i o vanosti metala u ovj ekovom .ivotu : zlata, srebra ,
eljeza, bakra, ol ova i t d . Takoer, u knj izi Tefsil un- nuhas vl
hadid fil - kitahil - med id opsenij e smo pojasnil i karakteristike
hem ij ski h elemenata eljeza i ba kra u Kur'anu i sunnetu
Posl a n i ka.
U ovoj knj i zi emo rezimirati analize iz tih knj iga , a opirnija
poj anjenja mo gu se potraiti u ve spomenutim knj igama .
Uzv ienom Bogu p ripada svaka hvala .
TE K I M I N ERAli U Z EMLJI
U knj izi o kosmosu spomenuto J e kako j e formiranje
kosmosa uslij edilo kao rezultat vel i ke e ksplozij e izazvane
Boijo m naredbom "Bud i " , te kako je dolo do odvajanja Zemlj e
od Sunca nakon niza se p ara c ija i konstrukcija koj i ma je kosmos
strahovitom brz i n o m bio izloen iza V elikog p ras ka .
74
ELJEZ022
Prij e nekoliko m i l ij a rd i godina u centru ovog kos mosa
p re punog dima desio sc Vel iki prasak (Big Bang)'3 . Formi rane su
zv ijezd e , sunaca sl ina naem Su ncu koj e im, takoer, p ripada .
Prouava nj e m sastava stij ena Mj eseca , ostataka meteora i kometa,
tc k rhotina Zemlj inih st ij e na postalo je jasn o da j e Sunev
sis t em j ed nom bio homogen, i d a je nakon eksplo z ij e kojoj j e
b i o izloen otpoelo fo rm ira nj e nj egovi h razbaca n i h nebeskih
tijela. Teki el e me nt i nisu bili daleko od centra te su formira l i
unutra nje p lanete (Zemlju, M ars, Veneru i M erkur) . Nji hovi
sastavni d ije lovi su form i rani od met a l a i silikata, dok su lahki
elementi bi l i izvan ce ntra sistema i fo rm i ral i su vanjske plan e t e ;
J up iter , Pluto n , Neptun i U ran, koj e su uglavno m form i rane od
gasova: hid roge na , helij uma i vode'4.
Prilikom prouavanj a Halijeve komete nau nici su utvrd i l i
da ona sad ri v el iki procenat 7.eljeza, kako smo ve spom e n uli .
" Za pod mb nij;J pojanjenja sa l i ngvist ii::kog. tefsi rskog i nau(:nog sta novita obrat i t i sc na
knjigu Teisi lw1 nuhas vd- hadid fil Kur'an i. l - mPrH.ir.l. t e knjij.,''\1 El m i JJZ.'lr cl- heml"Ri .
'' Vel ikom praskom naziva sc dogaaj st vara nja kosmosa. Veli k i prasak n ije n i kakva
eksplozija u "srd itu kosmosa" (kosrnos nema sred ite!) ve sarn dogaaj stvaranja pru
st ora, vremena. m at e r ije i e n r rgije. Kosmos sc nakr n Vel i kog praska poeo i r i t i i i ri 8t' i
danas. Sa i re njem prostora. m:11.crija sc razrjediva b , sve m i r sc hlad i o i m ij njao: od ho
mogene mase vruN: i h , nama danas ugl11vnnrn nepoznati h est ica, rlo da nanj g h lad nog
svem i ra a m i l ijardama galaksija. (op. prcv . ) .
'1 S av remena nau( na dost i brn u a i nj ihov dokaz u K u r'a n u ( EJ - i kt ia fa l. u l - ' i l m iijc vc
dt'laJatuha fil K u r'an), d r. Sulej m a n Omer. str. J :.! O. Ova teorija je dniivjf'la m noge
mod i fi kacije.
75
IIJi:l!iiJM'Ji'rim
U kosmosu su rasporeeni razliiti ele menti . N ajzastu pljenij i j e
hidrogen, tu j e , zatim , h c liju m i ova dva elementa zajedno ine
oko 98% materij e ko mosa. Ostal i poznati elementi fo rmi raju
manj e od % , to navodi na logik i zakljuak da se nama poz nati
el menti ko ncentriu u u nutranj ost i planeta putem toplot nog
atomskog dj el ova nja, poznatog kao ato mska fuzija , iz eg se
oslo baa ogromna k o l i ina toplote.
N ae Sunce je u osnovi sastavlj eno o d gasova hidrogena,
ij i se atom i n a vrlo visokoj te m peraturi meusobno sjed i nj uj u ,
form irajui p r i to me h e l ijum, uz oslobaanje ogromne energije
koja iznosi d eset ine m i li o na ste peni. Ovom nu klearnom
djelovanju p o mau dva vrl o bitna faktora: poveanj e p rocenta
gasa h el ijuma , koj i se formira postepeno i poveanj e Sun eve
mase. Takav konstantan proces uveava topl otnu energiju u n utar
Sunca, a sa poveanj e m energij e p roces p relazi u sl ijed eu fazu ,
u kojoj se meusobno sj edinj uju atomi helijuma, p ro i zvodei
karbon 1 , o ksige n 1 6 , n eon o . . . itd .
KOLI Cl NA
% UKUPNE MASE
KOLICIMA &
Hidrogen
91 ,2
11,0
Helij um
8,7
27,1
Kiseonik
0,078
0,97
Ugljeni k
0,043
0,40
Azot
0,0088
0,096
Silicijum
0,0045
0,099
Magnezijum
0,0038
0,076
Neon
0,0035
0,058
Gvoy]e
0,0030
0,14
Sumpor
0,0015
0,040
U tabeli je prikazana
zastupljenost deset
najfeih elemenata
na Suncu. Primjeuje
se da je hidrogen
(vodonik) daleko
najzastupljenjeniji
element, a za njim
ide helijum. Slifnu
zastupljenost nalazimo
i na drugim planetarna,
odnosno u fitavom
kosmosu.
76
::Jw:n'nrl
Temperatura povrine Sunca iznosi oko 6ooo Kelvinovi h ste
peni i postepeno se poveava prema centru gdje dosee vie od s
miliona stepeni. Naunici pretpostav ljaj u da e, kada se polov ina
njegovog hidrogena pretvori u helijum, toplota Sunca iznositi oko
wo miliona stepeni , tako da e formirani helij um u slijedeim faza
ma dovesti do atomskog sjedinjavanja formirajui elemente manje
atomske tei ne, a ogromna toplotna energija e se oslobod iti.
Smatra se da se na temperaturi od 6oo mi l i. ona stepe ni
karbon p ret vara u sodij um, magnezijum i neon, usljed ega se
konstantni m povea njem topl otne energij e proizvode slijedei
e l ementi: alu minijum , silikon, su mpor, fosfor, h lor, orgo n,
botasijum, kal cij itd .
Na kraju, kada temperatu ra p l anete Sunca dostigne ooo
mil iona stepeni ovi elementi se pretva raj u u masu eljeza i t. i tani
j u ma, koja sad ri jo i krom, manga n, nikl, baka r i cink'5.
Ovakav p roces zahtijeva ogromnu toplotnu energij u koja se ne
nalazi u nutar zvijezda poznat i h kao Nova i l i Super Nova.
N ekad ran ije, top l otna e nergija unuta r Su nca nij e b i l a
na gra n i c i n a kojoj j e mogla proizvod i t i s i likon, magnezijum
ili :?. eljezo, jer j e u jednom o dree nom vremen kom periodu
procenat elj eza u odnosu na s i likon bio manj i na naem Suncu
nego na Zemlj i i l i meteori ma oko nje . Oigledno je da se Sunce
opsk.rblj ival o sa ovim ele mentima iz. d rugog i zvora. Zbog toga bi
uenjaci t rebal o da p roue proces evolucij e ovih elemenata.
Ovakav proces ukratko su izloili Britanci Fred H oyle i Fawlor.
Ovi naun ici smatraju da svi el e me nti, a ovjek i h poznaje vie
od 1 oo, nastaju procesom atomske fuz.ije atoma h i d rogenskog
gasa unuta r zvij ezd a . Zbog toga se unutranja topl ota zvijezd e
poste peno poveava , a time se poveava i njena masa , tako d a ona
nij e u stanj u sauvati sve svoje sastoj ke. Od nj e se odvajaju d ijelovi
''
N uklearnom fuzijom P nf!rhtija nastaje duboko u unut ranjosti Sunca. Slojevi koj i se nalaze
iznad jl'1.gra uope ne proizvod P energiju. od nosno sva energija koju Sunce e m i t uje nastaje
u jezgru koj zauzima samo 1 .6% ukupne zapremi ne Sunca. Energija se iz jezgra pn nosi
ka spoljanjost i k roz dva sferna sloja koja okm7.uju jezgro. U nu tranji sloj naziv:-1 sc rad ija
ciona zo n a , a spolj nj i konvtklivna zo na.
77
IIUI!IUill,iV:I
u
N au(ne hipoteze govore o tome da e za otprilike pet m i J ijardi god i na Sunce i1.ai iz s ta b i l
nog st a d ij uma svog ivota, i p oe t e d a prdazi u pozno d o b a . u fazu koja se naziva crveni din.
oko devet m i l i j ardi god i na u sta bil nom tanju priblino 10% vodonika i z j ezgra Sunca bie
prevedeno
11
he l ij u m . a p roces fuz ij e
kom grav i ta ci on e sile. Proces fu zij e (:e za poet i u sloju koj i okruuje jezgro gdje h i d rogc na i ma
JT
za t-, i j .w anja s po lj n i h sl oj eva tako da Sunce poinje sve v i e i vie da raste. Njegova povr(;ina je
sada veoma ud a lj e11 a od ce n tra l n og izvora t:nergije, ona se hladi i izgleda crvena. Sunce sada
evolu i ra u stadiju m crvenog dina . Temperatura na pov T i ni Sunca opac na oko
3ooo K. Za
ne ko l i ko sto t i na mil iona godina nastavi e se i re nje spo lj n i h slojeva Su nca i ono e p rogu tat i
u unut ra nj os t i Sunca
atomi e biti toliko t ijesno zbijeni da e elektroni poeti da se ot k i d aj u od njihovih j e zga ra.
U nut ranjost Sunca s a stoj ae se od j ezgara koji p l ove u moru elektrona. N a k raj u . kad gravi
taci ja skri Sunce do vel ii n e ne vee od ZemJj inc. elektroni e biti tako gusto nabijeni da {:e
prit isak koji oni stva raj u biti tako sna7.a n da e zaust avili dalju kon t ra kc ij u . Ti elektroni su
tada tako gusto sloeni da hi svaka d alj a k ontrakc i j a prisiljavala dva elektrona da zauzmu jed no
i sto mj es to . Kako bi sc u fizici reklo. bio bi to pokuaj da dva i l i vie elekt rona zauzmu isto
kvantnomehaniko s ta nje . To strogo zabranjuje j ed a n p ri ro d n i zakon nazva n Paul ijev princip
iskljuenja. Ovaj rezult i rajui prit isak koji spr ijeava d a lj e sai m anje Sunca, i l i bilo koje d ruge
78
Poloaj Sunca u
Galaksiji
79
IIJiJiiif:tl1Jiinij
Sab ija njem sva kog od ovi h d i mn i h kolutova na o dreenom
rastoj a nju o d poluprenika zvij ezde formira l e su se p l a n ete meu
koj ima je i naa.
In d ikativno je da su dana '\ nj e planete daleko manj e g ob i ma
od prvob i tn i h , a razli kuju se od nj i h i po strukturi. Uenjaci
s matraj u da j e poetna vel i i na Zem l j e bila za oko soo puta
vea od dananje, a zatim je dolo do sabijanja nj ene materij e .
U poetku je bila hladna, zatim s e , p u t e m ra d ij acij e i e n e rgij e
koja se proizvod i iz o formlj e nog Ze mlji nog j ezgra , temperatura
postepeno poela pe nj ati
Poto t o plota Sunca , koj u dobija i n aa Zem lj a , ne d ozvoljava
da se formira elj ezo u njoj , i p oto vei nu mase Zem lji nog jezgra
ine upravo elj ezo i nikl , naunici su z;aklj uili d a je Zemlja na
p oetku s vog form i ranja bila izl o7.ena p ljusku eljezni h meteora
koj i su d o l azili iz svemira i nataloili se u nje n o m j ezgru S
obz; i rom na vel i ku gustou istopili su se uslj ed konstantnog
procesa zaarenosb i isij avanj a .
Tako se Ze m lja form i ra l a o d krutog jezgra , sas t avlj e n og
mahom od elje z; a i n i kla , koj i pre kriva teni sloj u ijem sastavu se
.
80
81
Najpoznatija
tamna maglina, i
vjerovatno jedan od
najlepih prizora na
nebu je tzv. magli na
Glava.
82
Prikaz unutranjeg
sastava planete Zemlje
ije je jezgro u krutom
stanju sastavljeno
uglavnom od eljeza
i nikla.
isto eljezo je sj aja n , sreb rnst, mehak rnetl koj i veoma l a h ko pod l i j ee korozi j i . V i
ma nga no m ,
hromom . mol i h
)o El minzar cl - hcndesi . . .
83
Milioni eljeznih
meteora razlifitih
84
IIJIJ!iiJM
Koeficij ent d i fuzij e je pokazatelj n a temelju kojeg se saznaj e
u koj oj mj e ri se vezuju dva elementa o d koj i h se toplj e njem stva ra
odreena smjesa .
Pokazalo se d a otapanje karbo na sa eljezom , silikona sa
aluminijom, bakra sa alumin ijumom i n i klom daje naj kvalitetnije
mogunosti d i fuzije, to znai d a su ti hemijski elementi meusobno
naj kompati bilnij i i najpodesnij i za d i fuziju u odnosu na d ruge .
N eophodno j e napomenuti d a su elementi eljezo, alumini
jum i s i l i ko n skonccntrisani u Zemlj i nom j ezgru. elj ezo i kar
bon su meusobno sje d i nj e n i , dok eljezo i bakar daju vrlo b it na
hemijska svojstva.
Neka je hvaljen Onaj koj i u sve m u stvara poJ : u onome
to n ie iz zemlje, u njima sam i m , i u onome to oni ne
7.n.aju! (Ja - s i n , 36)
85
:,, Tt i izvor, st r. 3 fl .
86
SURA
Hadiden
El-Isra
667
El-hadid
EI-Kehf
1402
Hadidu n
EI-Had
368
El-hadid
Saba'
Hadidu n
Kaf
183
El-hadid
El-hadid
461
Ukupno
3258
Be ssam Derrar, uda numerike nadnaravnosti (l rha!latul - ' ida7j) - 'aded i) , tr. 57-59.
Pravi lna koncentracija eljeza u krv i : srednja vrijednost muka rei ,8 mikro mol po l i tru,
m i n imalne i maksimalne koncentracije: mukarci 1 7.7 - 359 m i k ro mol po l itru, 90 m i k ro grama po decil itru ene 1 1 , 1 -
3o.J
oo
87
IIJt\JIiJM'J'll
Kada bi ljekari povezal i ajete u koj i m a j e spo me n u t o e lj e z o sa
njegovo m vanou za o vj e k ov organizam, p ro nali b i da j e izraz
ulumul mu ' asare fi h i d metil - d a' ijet i l - m usl im) . U knj izi. s u koritina pojanjenja o eljezu
u ovj ekovom tijelu i uticaj eljeza na s n a
88
KUR'ANSKE
KARAKTERISTIKE
ZEUEZA
Poredak rijei
eljezo u suri
el-Hadid
Poredak rijei
eljezo u suri
el-Isra
667
Spustili smo
eljezo u kome je
velika snaga
Toplota eljeza
Koeficijent difuzije
eljeza Fe(bcc)
BROJ
PRECIZNA
POVEZANOST
460
Sputanje eljeza
sa neba i njegova
koncentracija
u utrobi Zemlje
djeluje na njenu
veliku unutranju
temperature.
670
Razlika izmedu
eljeza i kamena u
potpunosti odgovara
njihovoj rairenosti,
jer su kamen i
kamene stijene vrlo
raireni i imaju u
sebi veliki procenat
silikona.
1402
Komade eljeza
Stepen topljenja
1400
Vidi se meusobna
povezanost koja
upuuje na stepen
topljenja eljeza.
Poredak rijei
eljezo u suri
ei-Had
368
Maljevima od
eljeza
Magnetska jai n
370
Posjeduje ogromne
magnetske osobine.
Poredak rijei
eljezo u suri
Saba'
177
Uinili smo mu
eljezo mehkim
Talasni faktor
odailjanja eljeza
175,66
Ukazuje na moguu
mehkou i topljivost
eljeza
183
Danas ti je eljezni
(otar) vid
Srednja vrijednost
faktora (a2, a2,
bl, b2 za duge
valove eljeza)
184,42
Svjetlosni i dugi
talasi i njihova
povezanost sa
vidom.
3260
Ukupno
1"
461
NAUCNE
KARAKTERISTIKE
ZEUEZA
AJET
Poredak rijei
eljezo u suri
ei-Kehf
Poredak rijei
eljezo u suri
Kaf
Usporedba naunih
osobenosti sa
kur'anskim
osobenostima eljeza37
BROJ
3258
Ukupno
89
AJET
ODNOS 1
ODNOS 2
ODNOS 3
El-lsra-50
0,149
0,45
0,428
EI-Kehf-92
0,1 579
0,873
0,8857
EI-Had-21
0,1929
0,269
0,28TI
Sebe-lO
0,2982
0,1 585
0,2002
Kaf- 22
0,4386
0,489
0,4906
EI-Hadid-25
0,5
0,862
0,8017
Ukupno
1 ,7366
3,1015
3,0939
I z la b e l e se vidi slij e d e e :
1 . U ku p a n
90
-BAK A R
Baka r37 j e metal koj i s c ko ristio j o u drevna vremena.
To j e crven kast metal , k ri stal n og sastava FCC, ija j e gusto a
8 , 9 gm/sm3 . I n a bakar se odnosi ono to j e osobina veine
metala - d a n emaju poznat sintetiki oblik osim uz toplj e nje i
p r i saj e d i nj ava nj e
U elektro - toplotn oj p r ovod ljivosti ba ka r j e na d rugom mjestu,
odmah poslije srebra, i posj eduj e veliku otpornost na troenje,
odnosno svrstava se u metal koji j e naj otporn i j i na troe n je i
h ra nje, zbog ega j e iroko zastuplj e n u elektrotehnici.
Ukoliko se bakar u potrijebi kao b akarna poluga (E T P) ,
vrlo j e b itno da se n e izlae temperaturi veoj od 4,00 stepe n i ,
j e r dj e l ovanj e zapa ljivih gasova s a esticama oksida dovodi do
l o mlj enja metal a (cmhrittement) .:ln Bakar j e vrlo refl e ksivan i
po s nazi, pa j e nj egova velika otpornost slina eljezu . Ta koer,
posj eduje karakteristi ku rastezlji vosti 4,0 % na svaka ina, zbog
ega se smatra da i m a vrl o slabu k rutost a ko je sam, osim ako se
prisajedini sa n e k i m d rugi m m eta l i m a .
:<7
Bakar j e m i kroelement koji s e javlja u rcakt ivi m centrima m nogih enzima. Potreban j e za
stvaranje crvenih krv nih zrnaca, ulazi u asta v h ernor.ijani na, irna pozitivan uticaj na elijsku
memhn1nu nervn i h elija, i ima ut icaj u slanj u nervnih i m p u l sa Dnevno je po t reb no m i n
i ma l no un ije t i 0 . 5 pprn. Nedostatak bakra dovodi d o Vilsonovc bolesti.
N ed ostatak bakra moe da prouzrokuje i malokrvnost, jer nedovoljna kol ii rw bakra iza
ziva l o ij e " u p ija nje " eljeza i smanjenje broja krvni h zrnaca. Pretpostavlja sc da s e m toga
nedostatak bakra izaziva poremeaje u radu srca i usporava rad nervnog sistema ( naprimjer,
slaba koncen t racij a) . N edostatak bakra takoder smanjuje i koliinu bijelih krvni h 1.rnaca.
a s a m i m t i m i otpornost organizma na bolesti . Zastupljen je u Zemljinoj kori u koliini od
55 p pm (eng. parts per m i l li on) u vidu minerala: Halkopirita, halkozina i drugih.
Najvei izvor bakra u ishrani su morski pl o d o vi a meu njima bakra najvie ima u os
tri ga m a . Bakar sc takoe moe nai i u zrnastom crnom hljebu, mahunastom povr:IJ, ku
banim iznutrica ma i kiviju . www. bs.wikipedia. org ( o p . prcv . ) .
' R Osnove e n e rgc t i kih m at e rij a . Peter Thornton, str. 470-47.
91
IIJIJ!iitWl'JiJril
U Kur'anu su navedena vrlo l ij ep a pojanj e nj a o ovom meta lu .
U suri el - Ke hf se istie pria o Zul - Karnej nu, a na drugom mjestu
se i z nosi kako je U zvieni Bog poti n i o bakar Davudu, a . s.
Proporcija tri, podrobnij e spo menuta u knj izi El- madde
wet- takka, koja se odnosi na rije kitre n , tj . bakar i l i mjed, dolazi
kao 1 4 1 8 u suri Kehf, to j e o , 8 9 6 , a to j e tano gustoa bakra koj a
iznosi o,896 dgm/cm3 . Uzvien j e Allah , Gospodar svj etova.
ZLATO l SREBR039
Rij e zeheh (zlato) j e u Kur'anu spomenuta osam puta , a
zuhruf (ukras) , u znaenju zlata i nakita , spomenuta j e etiri
puta : d va puta u znaenj u zlata , a dva puta u znaenj u nakita.
Rije fid d a (srebro) spomenuta j e est puta u Kur'anu.
Zbog ega joj j e poklonjena ovo l ika panj a ? I zato je u Kur'anu
c ij e l a jedna sura nazvan a U krasi (Zuhruf) ?
Da bismo doli do odgovora p rvo emo se sa naunog aspekta
osvrn uti na zlato i srebro, a zatim emo se osvrnuti na kur' anske aj ete
i hadise Poslanika koji se odnose na ova dva pl emenita metala.
Zlato i srebro, zajed no sa platinom, spadaj u u grupu p lemenitih
meta l a . Dakl e , ovi metali se odlikuju rij etkim osobenostima, jer
su vrlo bitni kao tehnike materij e , a uz to spadaj u i u plem enite
metale.
Od u 8 el emenata, koliko ih je do sada otkriveno u M endelje
jevom sistemu, 9 su prirodna a ostali su vjetaki, ije trajanje ne
prelazi vie od neko l i ko djelia sekunde. Naj rjei i najljepi od ovih
elemenata su plemeniti metali:Zlato srebro i platina.
U Zem lj i su skoncentri sani m nogi hemijski element i
mineralnog sastava koj ih i m a vie o d 3ooo vrsta , a naj rj ei i
n aj savrenij i su oni koj e zovemo drago kamenj e : safir, dija ma nt
i topaz (kriz.ol i t) .
1?
92
--Zlato
Zlato4 se s matra p lemen i t i m i dragocj en i m metalom; glatke
povrine, ute svj et lucave boje, gustina mu iz nosi 1 9 ,3 gm/
c m 3 , sa tava FCC .4' ovj ek ga j e u poznao jo u davna vremena i
upotre blj avao ga kao nakit i ukras . I m a v e liku i nternaciona l nu
vrijed nost na berza m a , gdj e se mjeri sa vrij ednou svjetsk i h
val uta koje s u u opticaj u . U p otreblj ava se u dekoracij i pokustva,
kao i u mnogi m d rugim stvari ma .
isto zlato i znosi 4 karata; l karat sadri 7/8 zlata, a 1 8
ka rata zlata sad ri 75% zlata itd. Zlatne legu re o d 1 4 i 1 8 ka rata
su pomijeane sa ba krom, jer je isto zlato vrlo glatko i ne daj e
dovolj nu vrstinu i l i dobre osobine za u potrebu . Zlato posjeduje
mnogobrojne dragocjene karakterist ike, to ga svrstava vrlo vanim
u zanatskoj industrij i : posjeduj e svojstva refle ksivnosti i pod loa n
4"
S i mbo l e lementa dolazi od lati ntikog naziva za zla t o - a u ru m . Zlato ji' rijedak element
i in1 g:1 de s e ! pula manje od srebra. U pri md i sc obino nalazi u elementarnom sla nj u
u k rc mt' n i rn 7.i la m a i l i pije8ku rije ka. Cije na zlata u obl i ku zrnaca istoe 99 99% i wusi
1 6:,2.50 t za :.(5 g. (www. kt l'-s pl i t . h r) . Z LATO, s i mbol Au (lat. aurum). u elementarnom
s l a nju p l c mr n i l nwl a l 7.ulc boje i jaka tija ja. mehak. vrlo raslt'zljiv. teak ( relat ivna g u to a
1 ').). Ta ! i le zlata. 1 o64 7GC. jedna j e od fiksn i h ta aka za bai.dan:: nje termometara . Cislo
zlato izva n rt>d no je ot porno na zrak, vodu, kisik, s u m por. s u m porovod i k . rastaljene alka
l ije, kise l i ne i ve(: i nu s o l n ih otopina; ol:pa sc u hlornoj vod i i u smjesama sol n" k isf'l i n r
s j a k i m uksidal'ijski m srf'dstv i m a ( n i t ratnom k ist' l i no m . nat rij peroks idom, kromat nom
k i se l inom. kal i j - perma n gana t o m i t d . ) , dajui zlato ( I l ) - klorid .
Zla lo je jedan od naj rjf'd ih e l e menata u Zemlji n oj kori: rau n a se da ga i m a samo oko dvije
m i l i o n i l e postotka. P oja vl j u j e sc u p r i ro d i redovito samorod no. pa je bilo poznato ve u
p rrl h i l o rijsko doba. Na primarnom leislu na lazi sc re dov n o u obliku zrnaca. lj uskica,
ploa i l i razgra na n i h ica u kielom i neutral nom e m p t i v no m kanwnju, u p rs ka n o obino
1 1 krem e n i m i.i lama (gorsko zlato); ponekad ga p ra t i p i ri ! . ar cn o p i ri l . Ht'hro i bakar.
f'slo se nalazi n a sek u n d a rn i m lei l i ma , a l u v i o n i ma. napl:wi nama ili p ijPst' i nw . Pri rod
no zlato ad riava gotovo uvijek i srebra. N ajve(:e ml iazitc zlaia jt' na W i twatcrsrandu 1 1
j u7.noafrikoj R publ ici, t ooo - 3ooo rn ispod povri ni'! Zem lje. Druga wafajna na lazita
j<'su u Kal i fornij i . Koluradu. Aljasc i . Kana d i , Austra l ij i i na U ral u .
Zlato s c iz pijeska d obijalo u staro vrijeme ispi ranjem; stariji i ndustrijs d
l postu rw k je a mal
grnacija pri kojemu se zl:!to od jalovi ne odvaja pomou ive: u novo Vl'ijeme zlato se dobija
cijan izar:ijorn. lj. izluivaojern zlata i z rud e otop i nama cijanida. Taj je postupak omoguio hr.
porast p roizvodnje zlata u posljed nji h so god i na . Znatne koliinf' zlata dobijaju sc iz a nod nog
mulja koji oi pada pri elektro! itskoj rafinaciji bakra i srebra. Kroz stolje(:a zlato sc upot reblja
valo kao moneta rn i standard u ve(;i n i ze ma lj a . Procjenjuje se da je do kraja 1 973. u svijetu bilo
p roizvedeno ukupno oko Bo 95 0 tona zlata. Godinja svjetskll proizvodnja zlata iznosi oko
1 000 l . lJk. ,1pn<1 vrijednost svjetskih zaliha zlata iznosi danas oko 70 milijardi dolara. Dvijt>
1 rei ne od toga iznosa nalazi se u obi i ku zlntnog novca i l i zlatnih poluga u t rezori rna em ision
ih bana b (prvenstveno u SAD) . Te h n i (: ka upotreba zlata vrlo je ograniena i ni u kojoj prim
jeni u t e h n i e i zlato nije nenadoknadivo. U potrebljava se 1. pravljenje i pozlaivanje nakita, za
bojenje stakla (Cassiusov zlatni pu rp ur) u zubarstvu i zubnoj prot etici. Sve vie zlata troi sc
danas u elek1ronskoj industriji i za p rograme istraivanja sve m i ra. Zbog toga to je r:islo zlato
mehko, ono St' za praktinu upotrebu redovno legira sa srebrom i l i bakro m . Sadraj zlata u
l irn legu rama ( !'i noa) navodi sP. u hiljaditim d ijelovi rna i l i u karati ma; 1 R-b ratno zla l o i ma
fi nou 75ohooo i l i 75"/o . (www.psc. phl.hr) .
+' Osnove energetiki h materija, Piter Thorenton, s t r . 55
..
..
93
Srebro
Srebro4.:J je p lemeniti i d ragocj en metal , b ijelog odsjaja sa
s linim krista l n i m sastavom kao i zlato FCC, g u stina srebra j e 1 0,4,9
+
I st i izvor.st r. 49 1 .
11 I mc r..a srebro nastalo je od lati nskt' rij .. c i a rgenlu rn. io znai bijel. sjajan. Cijena srebrene
s:t( rne (istote 999% izn osi 406.Jo e za 25 0 g. (www.kt f-split.hr) . Elt!J'nf!lltarno srebro jest
bijel. k ova k. vrlo rastezljiv ple menj l metal, top!j iv u 1 1 i t ra t noj i vreloj sulfa t n oj kiseli ni. oq Joran
i prema aJkalijama u rastaljenorn st a nj u . U p ri rod i se n:1lm.i samorod no. najee u d rutvu sa
datom i bak ro m ; i u rijet k i rn ruda rna: a rgentitu A1,'2 S . pirargiritu Ag3S bS3 . prus i tu Ag3AsS3,
m iaqp ritu Ag2Sb2S4 , stcfanit u Ag10Sb2SH. kera rgi r i t u AgCI . silvani lu AgAuTe2.
94
Zlato u elementarnom
stanju.
Bud u(i da e srebro dobija kao spo red n i proizvod pri dobivanju d ru!,r ih metala koj i ma je
i nae proi zvodnja u t oku posljeunj i h stoljea sta lno rasla. nj e gova je c ijena za to vrijeme
stalno padal a : od nos vrijed n o sti srebra i zlata bio je u sred nje111 vijeku J : J .3 . pot k raj X I X
st. 1 :28. 1 937. god. 1 :77. Oko jedne t re<: i ne vjetske p roizvodnje sreb ra upotrebljava se za
kovanje novca. olatak najve( i m d ijelom za stolni pribor i za n a k i t ; i na e St> srebro u pol rt>
bljava za dobijanje sol i srebra . za tvrdo l emlje nje . u zubarstvu za anuligarn (lt>gu ra srt>hra s;1
ivom i kosit rom) . u e l ekt ro t e h n i c i za osigurac':e, u kt> rn ijskoj i ndustriji za posu d e otporno
prema a l ka l ijarna i kao kat.;J i izator. i d r. - Prcvlac njcm stakla met a l n i m s rebron1 (posre
brivanjem) proizvod e se ogledala; postupak posrebrivan ja otkrio je njem. kemia r J. Liebig
1 83:;. dobivi redu kcijom soli s re b ra tanki sloj metal nog s rebra na sta kle noj p ovri n i .
Sol i srebra. N ajvanija je sol sreb ra srebro- n itra t. AgN03; dobiva sc ota panjem srebra u ni
l ral.noj kiseli n i . tvori b ezboj ne . prozi rn e ploaste kristale i l i h ijP-Iu rnau. toplj iv je u vod i .
m nogo lake u toploj nego u hladnoj. Sluzi z a dobivanje d rtlf,>i h soli srebra. kao t i nta za
obiljeavanje rublja, u medicini (lapis i nfernal is). za galvansko posrebrivanjl', za proizvod
nju zn:ala , kao reagens u kem ij skoj a nalizi. Sreb ro -b rom id Agl3r. i srebro - k l o ri d AgCI jesu
bijele tvari ncto plji ve u vodi , na nj i hovu ponaanju na svjetlu osniva sc fotograJija. Klorid
izlozen kroz k ra t ko vrijeme svjetlu naoko sc ne mijenja. a l i se moe red ucirali na srebro po
god n i m sredstvima koja ne reduciraju neosvijetljenu sol ( razvijaima) . B romid na svjet lu
postaje ivoljubiast. Srebro sulfid AgS jest erna. u vod i posve netopljiva tva r. Stvaranje tc
soli na povri n i srebra uzrok je to ono na zraku postaje c r n o . (www.psc. pb f.hr).
96
DRAGO KAMENJE
K l asifikacija d ragog kamenja da n a s se vri na osnovu nj ihove
vrst i ne, odnosno usporedbom sa d eset faktora postavljenih od
strane fiziara M ohsa : d ijamant ( 1 0) , safir (9), topaz (8), kameni
krista l (7) , kvarc (6) itd .
Utvreno j e da je d ij a m a nt 1 40 puta v ri od safi ra, a ovaj
st puta od topaza; topaz j e vri od kvarca 1 ,5 puta .
Srebro u
elementarnom stanju.
IS
Plat i n u je 1 735. god i n otkrio Ant o n i o de Ulloa (J una Ame rika ) . I me je dobila po
panjolskoj rijei plat i na sto znai srebro. Cijt>na p l a t i n e u obl iku kugl ica (:ist oNe 999%
iznosi 4.64.80 t za 5 g. (www . kt f s pl i t . h r) . U elementarnom Slanj u sivbsto bijel ili siv,
sjaj<m. ne osobito tvrd. dosta ilav metal, koj i se, uart! n , moe kova t i i zavariva! i. Reh1tivna
gusl'oa joj je ' 45 R:1sp rostranjcna j e u zemaljskoj kori v ise nego d ru1.,ri metat i pla t i n
ske grupe i vie nego jod, kad m ij , rtbro, bizmut i :liva. a l i s na rijetk i m leiti rna nalazi
u veoj koncentracij i ; na U ra l u , 1\ljasci i u Kolumbiji dolazi samoro d na u naplavinama.
u smjesi s paladije m , i ridijem. rod ijcm. osmijt! JTJ i rutenijcm, u Kanadi u sulfid n i m ni
kal no bakrnim rudama, iz koj i h se doh iva kao sporeda n p roizvod pri p roizvodnji n ikla; 11
j u?.. se Africi rude kopaju s<lmo radi dob iva nja pla t i ne.
Plat i na i njene legu re koriste se u staklarskoj i ndus t rij i w dobiva nje vrlo ristog stakla. Vc
l i ke sc kol iine p l a t i ne koriste u zuba rskoj tehnici i za izradu raz n i h med i c i ns k i h pomagala
i alata t" za laboratorijski p ri bor ( loni i . zdjel ice, p i ncete). Iz nje s c izraujr nak i t i slui
kao rlckorat ivna p revlaka na pred met i ma od nt!pl meni t i h metala. U pot rebljava sc za iz
radu termoparova . tcnnootpo rn i ka i Plektroda. za izradu raznog laboratorijskog pribora,
eltkt Ji n i h kont akata, p<' rrnanentni h magnet a ( Pt - Co legura) i nakita.
1 " l sto.st r. 49
17 ltvr1
<
i na svi h plat i n skih mf.t<Jla otpada na plat i nu. U potreblpva sc za izradu aparatura ot
porni h na koroziju, za izradu nakita i e.le.ktri (: n i h ko ntakata. Katal izatori su vel i ko i i ntcrc
sani no pod ruje pri mjf. nl' plat i ne. Skoro et v rt i na proizvod nje plat i n e se t roi na btal
izatorc (op. prev).
97
IIJiJ!ih:tl1ftil
Prema M ohsu, d rago ka m enj e istog stepena moe okrnj iti
j e dno d rugo , a i b ilo koj i dragi kamen moe okrnj i t i osta le koj i
dolaze posl ije nj ega po svojstvima.
D ij a mant4 8 , n apri m jer , moe iskrzati s vaki dragi kamen dok
njega ne mo e .n i jedan. Od m etala, elik u sastavu sa buronom
ili buron titanom (ije ishod i te u enja c i jo nisu otkrili) moe
i krzati dija mant :?
98
99
JiJ!IUM'JI
On je nebesa i Zemlju u est razdobja stvorio, i onda
svemirom zavladao; O n zna ta u zemlju ulazi i ta iz nje
iilazi i ta s neba silazi i ta se prema njemu die, On je s
vama gdje god bili, i sve to radite Allah vidi. (el- Hadid, 4)
Zlato (Gold)
Srebro (Silver)
Simbol
Au
Ag
Atomski broj
79
47
Atomska masa
197,0
107,88
Gustoa wem3
19,32
10,49
Kristalni sastav
Fee
Fee
Atomski radijus
1,441
1,444
Jonski radijus
1,37
1,26
Oksidaeijski broj
+1
+1
Temperatura topljenja
1063
961
Modul elastinosti
11,6
11
2. Eksplicitni o j eti
Vj erovatno najbitniji ajet o zl atu i srebru j este onaj iz sure
Alu I mran:
judima se ini lijepo samo o no za im ude: e ne, si novi,
gomile zlata i srebra, divni konji, stoka i usjevi. To su
blagodati u ivotu na ovom svijetu; a naj ljepe mjesto
povrat.k aj c u Allaha. (Alu lmran, 4)
1 00
101
11!1:1!1if:tl\,1
Ta beri s matra da j e b l ago sve to j e n ago m i l a n o u Ze mlj i noj
utrobi ili na nj enoj povrini. Zlato (zeheb) je u arapsko m jezi ku
nazvano tako zato to od lazi (yezheh) , a srebro (fi dda) zato to sc
ras i pa (tenfaddu) .
U.ivan j e u nj i ma kao u nakitu i ukrasima ne ogra niava se
sa mo na ovo m sv ijetu , ve se zlato i srebro smatraj u najbitnij im
nagradama Denneta o koj ima govore slij edei ajeti :
Nj i h ekaj u edenski vrtovi, kroz koje e rijeke tei ,
u nj i ma e se narukvicama o d zlata kititi i u zelena
odijela od d i be i kad i fe obla i t i , na divani ma e u njima
naslonjen i b i t i . D i vne l i nagrade i krasna l i boravita!
(el -Kehf, 3 I )
A o n e koje budu h u d u vjeroval i i dohra djela i n il i - Al lah
e sigurno uvesti u dennetske bae, kroz koje e rjeke
te i , u nji ma e se narukvicama od zlata i biserom kititi,
a odjea e im svilena hiti. (el- Hadd, 2.3)
Edenske perivoje u koje e ui, u koj i ma e se zlatnim
narukvicama, b iserom ukraenim, kititi, a h alj i ne e
i m, u nj i ma, od svi l e h iti . (Fat ir , 33)
Oni e hiti s l uen i i7. posuda j aa od data, u nje m u e
hiti sve to d ue zaele i i me se oi nasalduju, i u njemu
ete vjeno boraviti. (ez -Zu hruf, 7 1 )
Na njima e hiti odijela o d tanke zelene svile, i o d teke
svile, okieni narukvicama od srebra, i dae i m Gospodar
nj ihov da pij u isto pie. ( e l - T n sa n, 2, 1 )
1 02
N A I N I Z R A D E U K RASA
U prolosti su musl i m ani poznavaJ i veinu kovina, ruda i drugih
metala, a osnovne informa c ije o tome se nalaze u Kur'anu i sunnetu.
Uzvieni Bog kae :
O n sputa kiu s neba, pa rijeke teku koritima s j erom ,
i bujica nosi otpatke koj i pl ivaj u po povr in i . I ono to
ljudi tope n a vatri u elj i da dobij u n aki l. il i orue imaj u
takoer otpatke, sline o n i ma. - Tako Allah navodi
p ri mjer za istinu i neistin u : otpaci se odbacuj u, dok
ono to koristi lj udi ma ostaje na zemlj i . Tako, eto, Allah
o bjanjava p r i mjere. (Er- R.a 'd, 1 7)
1 03
IIJIJ!ih:Wi'JIll
TEMPERATURA ZAPALJIVOSTI PLEMEN I T I H M ETALA
Kur' anski opis temperature zapalj ivosti i top ivosti zlata i srebra
kao dva glavna metala za nakit ogl eda se u rijeima U zvienog:
O vjernici, m n ogi sveen i c i
monas i doista na
1 04
1 6)
lOS
IIUIJIJ)JW!:Yf/:1
Tako je ovo specifina dennetska od l i ka, to ne spreava
istraivanje osobina ovih eleme nata i na ovom svij etu, jer injeni c a
da Kur'an istie staklo i srebro d o ka z j e nji hove vanosti .
Kad a Kur an navodi primjer, on konkretno u kazuj e na
odreene mogunosti , a na lju d i ma je da to otkriju, ako je u p i tanj u
dunjaluka korist. M e ut i m , ako se pod tim podrazumijeva
neka druga nakana, onda se Kur'an zalae za ekspl icitnost i
poj a nj enje.
'
3. Z A K LJ U A K
1 06
1 07
::n;mawll
Poslani ka rnu'diza e pokazala i u d ogaaju o ko sofre
koja je sputena Isaov i m , a . s . , pornagaima, koj i su nakon t oga
povjerova l i i tako izbjegli kaz n u .
A kada ueni c i rekoe: "O I sa, s i ne Me:r:j emin, m oe l i
n a m Gospodar tvoj t rpew s neba spustiti '?", - o n ree:
" Bojte se Allaha ako ste vjernici"
1 08
IIIIIM
Nevjerovatno je da ovjek ispred sebe vidi neoborive dokaze a
zatim oholo okrene gla vu Ovo je vjeito ponaanje ljudi to je ono to
vidimo i danas i to je bilo u svakom dobu Boijih poslanika, kada su
njihovi narodi gledali Boije dokaze oko sebe i u sebi arnima, aJi se
unato tome nisu pokajniki povratili Al lahu traei oprosta.
.
1 09
::JIJiiitniYrt:l
Kur'an i m je p ruio odgovor na njihova traenja, onako kako
je to Kur'a n ve utvrdio.
Zar ja nisam samo ovjek, poslan i k ? (e l - T sra , 93)
111
::n;;:nJnirit
Er- Razi u svo m Sihahu navodi da rije sakf oznaava krov
kue, a mnoina ove rij ei je sukuf (
) . El - Ahfe smatra ,
kako b iljei E l - Razi , da j e sukuf (
) m noi na od sekif, dok
je osnova gl ago l a sekafe . Zatim, sakfun oznaava nebesk i svod ,
d o k seka:fun ( s fethama) oznaava nakrivlje n ost i l i nagetost.
l b n - Si k kit smatra da su od ove r ijei krani izveli naziv b iskup
(u s kuf) , jer se on d o i ma ponizno.
Za razumij evanj e aj eta naj b o lje je osvrnuti se n a n e ke vrlo
bitne tefs i rc i z razl i itih generacij a.
I b n Kes i r tu mai ajet ovako : Kada veina lj u d i ne b i smatrala
da je nae u dj e lj ivanj e i metka d okaz nae ljubavi prema onom
kome smo dali udruili bi se u nevj erstvu zbog imetka. Sli no
ovom tumaenj u su i, milj enj a I b n Abasa, El- Hasana, Katade i
drugi h .
A da nee svi ljud i postati nevjernici, M i bismo krovove
kua o n i h koj i ne vje ruj u u M i lostivog od srebra uinili,
a i sl.epenice uz koje se penju.
1 12
IIIIMH
l bn Zej d kae : Da judi ne b i b il i jedan ummet, tj . u traenj u
d u njaluka i davanj u prednosti d unjaluku u odnosu na ahiret,
- nai n i l i bismo o n i ma koj i ne vjeruj u u M ilostivog krovove
kua od srebra . .
El - Kesa' i smatra d a j e znaenje spomenutog aj eta s l ij edee:
Kada ljud i , musl iman i , ne bi otil i u nevjerstvo, bogat i siromah,
dali bismo nevj e rnicima d u nj aluk zato to je beznaajan . . . . Drugo: Ibn Kesir i Ebu Amr rije sukufen i z ajeta itaju kao
sakfen, shodno rijeima Uzvienog:
I krov (sald) se na njih sruio.
(en - Nahl , 6)
1 13
IIJiJiiifJ1Jil
Ibn Areb i kae : Poto se pod rij eju kua misli na p rostorij e.
zid, krov i vrata, tako i onaj ko ima kuu ima i sve ono to i d e uz
nj u, a nema sumnj e da ono to j e i znad krova ne pripada njoj .
M eutim, uenj aci se razilaze oko onoga to je ispod kue.
Neki tvrde da to pripada ku i , dok d rugi smatraju d a j oj ne p ripada .
ono to se ispod nje nalazi u utrobi zemlj e .
Prenosi s e da je n e k i ovj ek prodao kuu drugome, pa j e ovaj
dogradio. U njoj je naao zlato, te je otiao prod avcu i rekao: Kupio
sam kuu bez zl ata , na to mu j e p roda vac odgovorio: Prodao sam
ku.u sa svi m to j e u njoj . O nda j e Poslanik presudio predlaui
im da j edan oeni sina kerkom d rugoga, te e na taj nain i metak
ostati kod nj i h . Zakljuuj emo, dakle, da ono to je iznad i ispod
kue pripada nj oj .
Peto: Ako u kui stanuju dva ovjeka j edan ispod drugog, da l i
mogu samovoljno raditi n a njoj prepravke, naprimjer, d a l i o naj
koj i stanuje u donj e m dijelu moe da ga srui, ili onaj koj i j e i znad
neto da dogradi?
Smatra se da stanar donjeg dij ela kue ne moe nita poruiti
osim ako je na to pri moran, jer e to tetiti onom iznad nj ega, dok
onaj iznad nj ega, opet, ne moe nita dodatno dograivati kako
ne bi nanio tetu onom ispod nj ega . Ako bi se n eto na krovu
polomilo on to nee zamijeniti nei m to je tee od onoga to j e
bilo, kako n e bi n ateti o o n o m ispod sebe. Ako b i s e u donj e m
dijelu desio neki kvar, stanar ga j e duan popraviti b e z pomoi
onog ko stanuj e iznad nj ega.s2
Sejj id Kutb ovaj aj et tumai : Kada ljudi ne b i zapal i meu
grij enike, a Bog zna da j e u srci ma nj i hovi m slabost p rema
ovom svij etu , podari o b i onima koji ne vj eruju u M ilostivog
kue ij i su krovovi od srebra a stepenice od zl ata. Podari o bi
i m kue sa mnogi m vrati m a , dvorce sa krevetima za odmaranje.
i mnogo nakita . To bi b i o znak p rezrenosti zlata, srebra, nakita
i ostal i h naslada, to znai da bi se ove stvari p okazale u svoj
svojoj beznaaj nosti on i ma koj i ne vjeruj u u Boga. Dakle , bile
' ' Tefi r el - Kurh1bi , sura ez-Zu hruf
1 14
'> '
ll
:l t 88.
Zu h ruf.
sej h
zo, s t r.
' SS
1 15
IIJtl!iiJ:tiJ,ll
Za to srebre n i krov?
I pak, nakon osvrta na k lasine i savremene tefs i re 1 d a lj e
ostaj e pitanj e : Zato j e Uzvien i Bog odabrao srebro vezano za
nevj e rn ike? I zato je eksplicitno krov opisan kao srebren, a ne
kreveti, stepenice, vrata, kue i ostale zavodljive poasti koj e je
Uzvieni Bog htio d ati nevj renicima, samo kada ne h i svi lju d i
postali i st i , od nosno n evj ernie i?
A d a nee svi lj ud i postati n evj ernic i, M i b ismo krovove
kua onih koj i ne vje ruj u u Milostivog od srebra uinili,
1 16
IIJIJ!IUWJiMit
rairena. Takoer, ako nosimo sre bre n i prsten ili srebreni nakit
vidi mo da se srebro vrl o l ahko zaprlja, pri emu smo pri m o ra n i
d a ga neprestano gl aa m o i isti m o .
Povezuj ui ova svojstva moemo i zvesti zakljuak:
Odreeno je da materijal za krov bude srebro , jer je krov
neprestano izloen sunevi m zrakama, to na kraj u dovod i do
sta nja koje smo malo prij e objasn i l i . Dakl e , srebro na krovovima
postalo bi materija od crnog praha. Vremenom bi krovovi postali
crni i odava l i bi poseban znak o vlasniku kue ; bili bi dokaz
njegovog nevjerstva . Ovakva vrsta zavoenj a vlas n i ka kue bila
bi popraena p rezrenou i poni.enjem od U zvi enog Boga to bi
bio dokaz zalutalosti vlasnika kue . Pratilac ovoj poasti kua od
s rebra b i l e bi prezrenost, ponienj e i crno nal ij e .
Poto s e vje rn i ci ma na l i cima u kazuje obilj ej e zbog n e
prestane sedde, tako bi i n evjernici u svoj i m kuama , zbog
uob rae n osti , zablude i lj ubavi prema ovom svij etu, bili
obiljeeni.
Uzv i e n i Bog, obavjetavaj ui o stanju nevj e r n i ka na Sud nj em
danu kae:
Na Sudjem dan u vidjet e pocrnjela l i ca onih koji su
o AJ l ahu lai govoril i A zar u Deh e n n e m u nee hiti
.
117
IIJIJ!iif:t1'JItV:I
Ovakav smisao b i se mogao potkrije piti izrazom lew l a (a da
nee) koj i upuuje na nepostoj anj e neega . Dakle, nita nas ne
sprj eava da ovako zavedemo nevj ernike, samo kad ne bi drugi
kren uli za nj i ma smatraj ui to poau , jer u lj udskoj je prirodi ,
kako nas i Kur'an obavj etava, lj ubav prema l agodnom ivotu .
Meutim, injenica j e da j e ovakva zavodlj iva poast popraena
pon ienjem i p rezi rom .
Sinonimi u arapskom j ez i ku z a izraz lew l a ( a da nee) su:
kada ne bi, zar n e bi, da ne bi (lew ma, hella, e lla) .
l zraz l ew m a (kada ne b i ) oznaava uskraivanj e od reene
mogunosti uz podsti canje na injenj e neega d rugog, dok druga
dva (hella, ella) pozivaj u ka izvravanju radnj e . Uzvieni Bog ne
podstie niti poziva ljude u nevj erstvo, ve k Sebi, zbog toga ovi
sinonimi nisu ni upotrijelj eni, nego je upotrijebljen izraz l ew
la, (a da nee) , a Allah zna naj bolje.
Crni sloj koj i pokriva srebro usljed izloenosti atmosferskim
faktorima je poznata stvar . jo odranije, odnosno jo od pojave
srebra i njegove viestoljetne upotrebe . Ljudima je bio poznat
nain ot klanjanja i ienj a ovog sloja pomou tvrdog kamena ili
jakog metala kojim e ga ugla ati i otkloniti crni sloj , kako b i srebro
povratilo prvobitnu svijetlu boju. Meutim, nisu poznavali uzroke
nastanka tog sloja, na nain kako to tumai savremena hemija .
Pojavom islama na A.rabijskom poluotoku d at je novi poticaj
i drugaij i smisao ovakve upotrebe, a takoer je i musl i m an i ma
naznaeno da se upuste u izuavanj e i ispitivanje Boijeg stvaranja ,
d a e podue kako da i skoriste ili p reporode sebe i svoj u mmet u
svim ovodunjal uki m i ahiretskim stvari ma.
Znanje Boij em Posl a n i ku o ovi m i d rugim injenicama o
'
metalima dolo j e od Onoga Koj i sve zna.
Ti rmizi u svom Sunenu, u poglavlju El - l ibas, 1 770 b roj ,
p renosi dogaaj da j e Boij em Poslani ku d oao j edan ovjek, alei
se da mu srebro uzrokuj e gnoj enj e na ra n i u nosu. Boij i Poslanik
ga j e savjetovao da srebro zamij eni zlatom, to je i uinio .57
57
Ebu -
Davud, 42.32..
1 18
2.7)
1 19
IIJIMIUMY:I
Vratimo se temi krovova od srebro.
Pojava crni la na sre bru moe se otklon iti tako to e se vrl o
lahko oi stit i i izgl aati i ono s e moe ponovo upotrijeb iti kao
u kras, dok krovove od srebra nije p a metno istiti ne prestano,
poseb no to su p ovrinom veliki i ne p res tano su izloeni svj etlost i .
ak kad b i to vlasnici kua i radili, s vremenom b i se umori li o d
ovako tekog i zahtj evnog posla, usljed ega bi krovovi osta l i crn i ,
a stvarna namj e ra b i se ostvarila - ponienj e nevj ernika.
Ova pojanj enj a podupim i rij ei U zvienog Boga:
N i od jed nog nevjern i ka koj i u m re kao nevjern i k n ee se
pri m iti kao otkup n i svo zlato zem lje. Nj ih eka patnja
bolna i njima niko nee pomoi. (Alu lmran , 9 1 )
1 20
IIJi!l!iif:l1'J,i,rif
dok srebro m noge apsorb i ra to dovodi do njegove rastezlj ivosti
vie nego kod zlata
Ovo u graevi narstvu znai da b i srebro priinj avalo dod atni
pritisak ako b i k rovovi bj ] i nai nj eni od nj ega. Pritisak bi sc pre n io
na ost a le d ijelove kue: stubove, grede, zidove, temelje; stoga b i
takva zgrada mora la biti vrlo j aka d a podnese ovakve toplotne
p ritiske koj i su u sutini dvostruko vei od onih koji bi proizali
od teine. Ovo bi posebno dol o d o izra:l.aj a u toplim krajevima,
to b i moglo dovesti do ruenj a obje kata . Svem u moemo doda t i i
ve l i ke materijaln e izdatke . . .
U p o r enju sa eljezom srebro ima toplotni o p s eg 1 0 ,9
i na na svaki stepen , dok se kod elj eza kree izmeu 6 - 1 0 , 8
i na na svaki stepe n , to j e u svakom sluaju manj e od srebra .
Znai , u potreb a srebra za gradnj u krova bila bi nepromilj ena iz
m nogo razl oga , koj i proizilaze iz osobenosti ovog meta la kojim
j e Uzvieni Bog htio poastiti nevj ernike, kako b i ih ponizio,
prezreo i zaveo.
S d ru ge strane, velike su m o gunosti srebra u u mnoavanju
s l i ke kada se podvrgne svj e t lost i (sa srebrom ) . U ovome se ogleda
ku r ans k a potv rda da e srebreni krovovi svjedoiti o svoj im
vlasnicima i o onome to rade .
Poziv je ovo i naunicima da nas poaste svoj i m z na nj e m i
rezu l tati m a do koj i h su doli u svoji m pro uavanj i m a , je r je ova
tema dosta iro ka i izazovna.
.
'
121
M E K KA
A J
turaydah
"un.,uh
th141r6)
ll
ll
SAUOJARA81 N
CROSSE
Wl eRITREA
'
Ktrt"'
/' ->
.._,._...
' if
- -
'
;'
.- \
Thomcl
\\
(j)
l"tnW
-'
fUt;tto
'-
Karta Saudijske
Arabije. Na zapadu
zemlje nalazi se
.Mekka
1 22
JIJUJIHYl
1 23
IIJWIUWJVrt:l
elektronskim sredstvima ZCl oznaavanje neo phodne razdClljine,
primijetio j e da moe nacrtat i krug ij i centar j e Mekka.
U svoj im teoremama j e otkri o sm isao boanske mudro ti
time to je Mekka odabrana za mjesto Boije kue.s8 Ovu t eoriju ,
uracnu tokom sedamdeseti h , potvrd i l i su satelitski snimci ,
t opog r a fske i geografske anal ize Zemlj e tokom devedesetih
godina XX sto lje a .
O ovome Uzvieni Bog ka7.e:
A ova Knjiga, koju objavlj uj e mo, blagoslovlj e na je, ona
pot-vrduje onu p rije nje da opo m i nje M e kku i one oko
nje. A o ni koj i u onaj svijet vje ruj u - vjeruju i u nju i o
mol i tvama svoj i m b r-igu vode. (e l - E n ' a m , 9)
Z a to je Mekka centar?
Zato j e Uzv ieni Bog za ostatak svijeta u po t rije b io nJ eCl
hawleha (oko nje) ? Kao da se vezuj e za neki centar, a nebeski
svodovi krue o ko njega ?
Da postavku razmotrimo op irnij e :
Uzvieni Bo g j e odli kovao neke stvari d a b u du iznad d rugi h .
Tako j e dao vrijednost j edno m vre menu nad dru gi m , kao to j e
zora vrednija od ostatka dana , j e r s e O n zakl i nj e u Knj izi : Tako mi
zore. (el - Fedr, 1 ) Zato je vrijeme zore naj vred nije doba dana.
Takoer je dao veu vrij ed nost odreenim danima u od nosu
na druge , pa je tako vrijed nost petka vea u odnosu na osta l e dane
u sedmici. Isto j e i sa mj e seci m a, gdj e j e ramazanu data pred nost
nad ostalim mjesec i ma , zatim sa noima, gdj e se no Lejlei- Ka d r
odli kuj e nad ostali m noima u god i n i . I neki poslanici imaju veu
v r ij e d nost u odnosu na d ruge , shodno rij e ima U zvienog:
Neke poslan i ke odl i koval i smo vie nego d ruge. (e i
Bekare, s3)
1 24
IIJIJ!iiJ:CI/:1
U skladu s t i m , U zvieni Bogje odlikovao neka mj esta u odno u
na d ruga, te j e tako istakao M ekku u odnosu na ostale dijelove
svijeta, ui nivi je centrom u koj em e se p oj aviti poslj ednja vjera
i p roiriti se na ostale kraj eve
Broj kontinenata na Zemlj i j e sedam, od ega ih je pet
nastanjeno, dok se na ostala dva ne odvija ljudski ?. ivot. Takoer
je poznato da broj sedam i m a ogromnu vanost u kosmi kim
relacijama j e r tu je sedam kontinenata, sedam boja , sedam nebesa;
posljednja nauna podjela nebeskog svoda je broj sedam. s9
U Kur'anu broj sedam ima veliku vanost, jer se spominje
sedam nebesa, sedam zema lja, sedam dehennemskih vrata ,
sedam naziva za Dehennem itd .
M eutim, b roj pet u kazuj e na pet ljudima nastanj enih kon
tinenata , mada ga neki povezuj u sa pet molitvi kod muslimana - a
Allah zna najbolj e .
U zvieni Bog je odl ikovao M ek.ku, poastivi je tako to ju je
ui n i o centrom duhovnosti . To je centar u kome musl mani sa svih
st rana svijeta obavljaju had. Boij om voljo m se htjelo da se u Mekki
postavi p rva kua za ljude gdje e se oboavati samo U zvieni Bog.
Ona je pravac ka kojem se licem okreu lj udi i nj ihova desti na c ij a
za o bavljanje hada i um re . Na Zemlj inoj kugli ona i ma centralni
poloaj , to znai da predstavlja geografski i s misaoni pop m
umjerenosti islamskog ummeta , kako s e i ka u Kur'anu :
.
'
1 26
hJJJ;IJ)JlJr!:l
60 Tada nj i U nivct-Litct Hijad danas nosi naziv U n iven.ih:l kralj Saud ( Ki ng Saud U n i
vcrsity).
(,. Vjene mu"dizc. p rv i d i o. p r i rodne n a u ke. 1 9 9!1 . gvrl .
1 27
IIJWIUMIJIII
l . N o ovom mjestu se n e de avaju potre si
i l i vulkanske aktivnosti
U predjelu H i daza ne d e avaj u se zemljotresi, jer ovaj kraj
egzistira i p rotee se na naj bolj e m temperatu rnom podi o ku koj e
se na l azi i spod nj ega; u nu tra nja temperatura ne dozvoljava
akt i vn o s t potresa . Tako e r , povri na podruja sa geoloke stran e
se smatra pj es k ov i t om a n e stj enovitim. Zbog toga se s matra
n epo kretnim za podrhtavanj e t l a i a kt i v i ra nj e z emljo t re s a . Ovo j e
Boij i tit z a Njegovu odabranu kuu . . . .
Ove informacije su vrlo korisne, a pom o u nj i h mo7.emo
razumjeti rij ei Poslanika, s . a .v . s . , koj e se odnose na p r e dz n a ke
Sudnj eg dana - d a e se pojaviti vatra iz Jemena i H i daza koja e
ljude o kup i t i na Su d n jem danu. Ova top l otna neaktivnost znak je
koj i e se pokazati lju d i m a u to vrijeme, na nain vatre , potvrujui
im istinitost rijei Boijeg poslanika, a nama potvruje inj e nicu
da j e nauka u s l ub i Boije knj ige , a nij e , kako to neprijatelj i
islama smat raj u , u suprotnosti sa vj ero m .
2 . Stabilno klima i vremen ske prilike tokom cijele godine
K l imatski i atmosferski ovo mjesto j e veoma stabilno tokom
cije l e godine . Temp eratu ra u njemu je skoro ne pro mje n j i va , i
ugla v nom je vrlo toplo, a k i to kom zi mskog perioda. To o moguava
hadijama obla nj e ihra mske odjee tokom cije l e god i ne, a da
1 29
IIJWIUt'JII
ak je i nj egov voa , M ehdi Uhej d u l lah el -Alevi , bio zgroen
saz.navi za ovaj dogaaj . On je napisao Ehu Tahiru pismo, osuujui
ga i prizivaj ui n a njega prokletstvo sve do Sudnjeg dana . U pismu
se kae : S onim to si ui nio navukao si n a nae pristalice i d ravu
ime nevjerstva i otpad nitva . Ako ne povrati stanovnicima M ekke,
hadijama i drugi ma o no to si od njih uz.eo, i ne vrat i Hadem l
esved i pokriva Ka'he n a nj egovo mjesto, ja te se odriem na
ovom i onom svij etu . Kada je Ehu Tahir dobio ovo pismo vratio je
Haderul - e?ved i zatraio da se vrati ono to je ostalo od imetka
sta novnika M ekkc, a z.atim izjavio: Lj udi su podijel i l i prekriva
Ka 'be i imetak hadija a ja nisam u stanju da to vrati m .
I pak, i uz ove izuz.etke, sve veza no za ovaj grad j e zadivljujue,
kao to je i nj egova sauvan ost od vremenskih nesrea . Zaj edno
to predstavlj a pose bnu b ri gu i ve l i ku zatitu ovog grada koj i u
svojoj nutrin i obuhvata mj esto naj ie, mj esto Bohj e kue. Kao
da vj ena rije Abdu l - M uttaliba b. H aima, djeda Poslanikovog,
upuena u God i ni slona pred b itku koja je p rijetila u n i tenju
M e kke, odjekuj e vijekovima : Boe sauvaj je ( Ka ' b u) .
Ovo potvruj e i Kur'an u suri el - Fil, a Uzvieni Bog navodi i
dovu Ibrahima, a . s . , oca posla n i ka, da Sveta kua bude s igurna i
opskrbljena l ij e pi m i dozvolj enim. Zato j e Bog usliao tu dovu :
I ui n i l i smo H ram utoi tem i sigurn i m mjestom
lj ud i ma. N eka vam mjesto na kome je stajao I b rah i m
bude p rostor iza kog ete mol i tv u obavjati! T I b rahimu
i Ismailu smo naredil i : H ram M oj oisti te za one koji ga
budu obi lazi li, koji budu tu boravili i koj i budu mol itv u
obavljali. (el - Beka re, s)
A kada je Ibrah i m zamolio: "Gosodaru moj , ui ni ovo
mjesto sigurni m gradom, a snabdj plodovi ma stanovni ke
njegove, o ne koji b ud u vjeroval i u Al laha i u onaj svijet!"
1 30
liJiihM'Ji,ffll
U nje m u su zna m e nja oevid na - jesto na kojemje stajao
131
Sadanji Harem
proiren je u vrijeme
kralja Fahda,
.rahmetullahi 'alejhi
1 32
BIM
N a brdu Arefat, za koj i neki uenj aci kau da su se na njemu
susreli Ad e m i H ava posl ije sputa nj a na Zem l j u , za vrij e m e hada
sastaj u se muslima ni iz svih dijel ova svij eta. To uj ed no govori
da jedinstvo muslimana n a ovoj istoj zemlj i , tanij e na m alom
geografskom podruju koje ona zahvata , predstavlja Boiju
odrednicu , protiv koj e je uzalud na bilo ija s i l a , ma ko l i ka bila.
Ka'ba , koja simbolizira du hovno j e d i n stvo mus l i mana, stoj i kao
izazov svima koj i bi da to u n i t . Zato razmisl imo koja to snaga
uva ovu vj eru!
Postoj i li jo neka zemlja ovako poastvovana, sauvana i s
ova kvim st epenom vanosti ?
D a l i j e sluaj no da obredi hada u mj esecu zul -hidde
odgovaraju mjeseci ma suneve godine u razliitim periodima od
lj eta do zime? I da li se s luaj no stekla sva ova sigu rnost, koju smo
ve spomi nj a l i , a istraivanja potv rd i la, da se obezbijede najbolji
usl ovi za obavljanje pete islamske dunost i , kako bi svi lj udi uze l i
pouku i kako bi i m b i l o oproteno, te s e kui vratili bez grijeha?
D a l i j e sav ovaj sklad uspostav io j edan nepismeni ovjek, ivei
u okru enju koj e j e poznaval a samo poeziju , trgov i nu i neke
p o lj o privredne poslove?
Ka kva bi to sluaj nost mogl a biti pa da predvidi svu ovu zatitu
jednog djel i a zemlj e, zbog ovog obreda i zbog samog ovj e ka !
Zar u svemu tome nema rasporeda o d Silnoga radi odreenog
cilja?
Zar ne osj eamo da je u sve mu ovome jasno uspostavlj en
raspored?
Zar ovo n ij e najpri kladnije i naj bi t nij e za ovj eka, kako bi
s hvatio razlog svog postoj anja ; da zna da postoj i Uzvieni Bog i da
j e islam isti n a .
1 33
IIIIIWH
N E KO L I KO C RT I CA SA
N E K I H KO N G R E SA
Na j e d nom od svj e tskih naunih kongresa o nadnaravnosti
Kur'ana profesor Alfred K:roner, naj poznatij i geolog u svij et u
upitan j e :
1 . D a l i ste otkri l i ko rij e ne (te melje) plani na?
- Da - odgovorio je - i oko 4n5 puta su vei u odnosu na visinu
pl anine. Novija istraivanj a su otkrila da neke planine i maj u
korij ene koj i se proteu 70 km u dubinu.
Koja j e fun kcija p l an i na i korije na?
Oni su fa ktor sta b i l nosti Zeml j i n e k ore u kraj n j e m donjem
sloju. Da ovoga nema kontinenti bi zaplivali i sudarili se.
Posluajte ta j e rekao Kur'an p rije 1 4 stolj ea:
,
1 34
iiJi!iiiitii1Jfi 11ll
1 35
IIJU!IUtnfttl
Zato n e napiete to to ste izjavil i , i ne posvjedoite?
ve
str.
1 7: .
1 36
1''
1 37
IIJiJ!IUtnl
L I T E R AT U R A K O R I S T E N A
U E D I C IJ I OD 1 5 K NJ I GA
1 .- I ZVO R I N A ARAPSKOM J EZ I K U
o ) Vjersko literoturo
l::bat i l jcdih en hurtha m i n .. t- ta rih ,
d r. I bra h i m AJ i u ' u l ,
p ro reor
na
Azham.
s . d i o , ' 983.
l
d r.
1 99 8 .
M uh in
,')
(, -
1 38
ll -
r o - Sira'u c l cllmr fi el mud7.l.enw " i cl islam i . dr. M u l t s i n Ahd u l h a m id . prvo izd:l rtjt'.
M i nista rstvo o b razova nja. 1 ')<J!l.
11 12
Safvetu d" - bcja Jl, M u ha m mcd l l use j n M a h l uf. 1 re e izda njt', 1 9!:!6.
SalVet u el -tcl:1si r. M uham med /\ J i
2.d i o, Bejrut, 1 9R 1 .
es
Sabu n i , t r i
,3 -
1 -j, -
' U l u m u el - had is. d r. Abdulkcrim Zr.jdan. Abd u l kahar Davud Abd u l l a h . Bagdad. \! .
dio. 1 98R.
l!j
' Ulumu el -Kttr'ani cl - keri m i. cjh Ahdu rra h i m "l - Be l i n i . p r i redio dr. Hdid
.
Fi zilali el -Kur, a.ni. 6. l omova. Scjj id Kut b. Dar e-uruk. Bejn.tt.
el - MRhei ratu bi i n t isari e l -islami . dr. J usuf el - Qaradavi . Dar eJ furkan.
1.
dio,
Aman, 1 99 6 .
18
19 -
e l-Vcdi.i:w fi crhi cl -knvct 'idi cl - fikhijjc ti c-eri 'a.ti cl isla m i . d r. Abdul kerim
Zejdan. t .dio, Bej rut. Liban. 1 997
LEKSI KOGRAFIJA
1 -
2 -
Rje n i k Tefsinr kel i mati cl Kur'uni. . M uham mt'd 'Adnan Sa l i m . M uhamrned Vchbi
Sulejman. Dar cl fi kri el mu'asir. z. d io . Bejrut. zooo.
3 -
Mtt 'di.cmu d - l u:,ra cl ' 'ar.,bijje. M u htaru cl si hah, M uhammed Ebu Bckr ibn
Abdulkacl i r e l - Razi, mcktehetu e l nchda, Bagdad. 1 9B:l .
1 39
IIJiJJiif:jWIY:I
5-
El - i hsa i cl
hc ndes i ,
1989.
l -
Esasi.ijatu el- d7.ijulud ije el - hendesi.ije, d r. M a hmud Teufi k Sal i m , Bej rut . 1 9 8 5 .
4-
d - laratu e l - ' i l m i.ii c . . . , pro l'. dr. Karim Sejjid Ganim, Dant el fikeri, 1 . d i o . Kairo,
1 995
5-
7-
El ida.:w fi el -ajati el -i 'd7.azi . M uha m med Ehu Jeser Abi d i n. Dar e l - hea i r . D a ma s k .
Sirija, 1 9')9
10
EJ -i manu v e c l tcka.d dumu el - ' 'i l m i.iji , dr. H a n i Rezu k i . dr. H a l i Dielebi. Dar e l
fikeri, 1 . d io . Damask - S i rija. Bejrut - Li b a n ,
11 -
ooo.
F.l -tclhisu fi e l -' 'uhnni el -belaga. cl H a t i b el - Kazv i n i (u. 739. god . ) . Dar el - lo.'l!tub.
13cj rut . ' 997
1 -
El - Tulusu . . . . . . , Diozcf H . . prijevod dr. aki r el - U b ej d i . d r. Eni s cr- Rav i . U n ive rzi t c t
13agdad. 1 990.
ooo.
1 40
c l -T i O u l l haid i t>l - s i hal .i vc d - mc red i , d r . M u ham rnerl Sad i k e i - ZI'Iclc. dva d ijela.
Kuvaj t . 1 987 .
cl ' tn u m u cl
t.abi .'JjjP fi c l
tnll .'nsa.re
z3 - t'I - Kev n u vc el hajatu m i n e l ' 'adt> m i hatta 7.u h uri c l i nsa n i , dr. M u h l is P l Rcjs.
d r. Ali M usa, Damask. ' 997
1 - tl M i rmuu el hcndt>Hijji l i el Knr'ani cl kt:ri m i . d r . l l a l id el " hc-j d i . Ama n.
00 1 .
s - cl M cn hediu c l hadi;u fi cl ' u l u rn i el i nsa n ijje, d r. Fa n ; k Sa m i ra i , Dar el - furkilu ,
prvo izdanje. J o rda n , 1 996 .
26
2!!
aso.rr ila c l
29 -
eza1ctuna el
3o -
ezarelu ' i l mijje li e l - kutu h i t'l -semavijje. d r . Faruk el -Pj h . Bagdad, zooo.
ch -
141
IIJtliiiJ!tl,iJI,tl
l iTERATURA N A D R U G I M J EZ I C I MA
t -
4-
5-
F u n d a me n t als
M ic robiology.
8-
K.
2.
Ed i t ion.
1 43
IIJIJ!IUtnr\1
O AUTO R U
Dr. Halid Fa i k S i d d i k e l - 'Ubejdi roen je u Bagdadu 1 964.
godine. M a i nski fakultet je zavrio na bagdadskom univerzitetu
1 985. godine, a magistrirao je na Teh nolokom u niverzitetu
u Bagdadu 1 990. godine iz oblasti graevi narstva i eljeznih
konstrukcija. Doktori rao j e na istom Univerizitetu 1 997. godine.
N a pisao j e n ekoliko vrlo poznatih strunih naunih radova
koj i su objavljeni u poznatim b i lteni ma u I raku i drugim zemlj a m a .
U estvovao j e n a naunim si mpoz i j i ma i z ove oblasti u ze mlj i i
van nJ e .
Pisao j e o nadnaravnosti Kur'ana, i u toj oblasti d a o nekoliko
knj iga i radova , objavlj e n ih u zem lji i izvan nj e u poznatim
novinama i asopisima. Bio je uesn i k vie kongresa, simpozija i
eminara o nadnaravnosti Kur'ana unutar I raka.
Na l okal nim i a rapski m satelitskim kana lima uestvovao
je u b roj n i m e m i s ija ma o nadnaravnosti Kur'ana. l a n j e
Savjetodavnog vijea Centra z a p rouavanj e nadnaravnosti
Kur'ana i sunneta na I slamskom univerzitetu u Bagdadu.
Bio je predava na Odsj eku graevi narstva M ai nskog
fakultet a , a trenutno je p rofesor na Teh nolokom fak u l t etu u
Bagdadu.
1 44
IIJUiiiJJniM\
B I B L I O GRAFIJA
1.
3.
prvi d i o , 00 1 .
Kur'an i teh n ike znanosti, Dar el - me ire , A m a n , - J o rd a n ,
drugi d i o , oo4.
Inte rnet - koristi koje trebamo od svjetske internet mree,
Darur rud, prvi dio, 00 1 .
Kur'an , izvor zna nosti , I sl a mski u n iverzitet, Bagdad prvi
d i o , o o . god i n e
Karakteristike laboratorijski h analiza za poslove
g'racvi.nskog i nenjerstva, blok predavanja . sa grupom
str u nj a ka , 00:4.
Kur'anske od redbe za civilizacije, skraena verzija 1 5
stra n ica, Bagda d :4003 .
Edicija Odsjaj i nadnaravnosti Kur a. na i sun neta, 1 5
knj iga, Dar e l - kutub e l - 'i ' lmi , Bej rut , Lib a n : - Povijest i
arheologija
- M aterija i energija
- Kosmos
- Zemlja
- Vjetrovi i oblaci
- Vode i mora
- B ilj ni svijet
- ivotinje i insekti
- Medicina
- Farmacija i bolesti
- Nasljednost i rep rodukc ij a
- Ne rvni sistem i psihologja
- Snovi i parapsihologija
- Ekonomija i sociologija
- Smak sv jeta
-
6.
1 45
IIJi_ijJif:ti1J,i,f:l
8.
10.
11.
satelitski m kan al i m a
1 47
IIJJJ!IifM1.ll
SADRZAJ
5
PREDGOVOR
UVOD
ll
ZEMUA
21
GEOLOGIJA
31
ZAKlJUAK
37
PLANINE
40
K U R'ANSK I P R I MJ E R O P L A N I N A M A
49
49
S E I Z M O LOGIJA
55
VULKANI
59
ZEMUOTRES U KUR'ANU
63
l . Ez-Zilzol
63
2.
El-l nfltor
63
3. El-lnikok
63
4. El-Vakio'
64
5. Et-Tekvir
69
69
70
TONJENJE U K U R ' A N U
1 48
'
73
73
74
90
91
92
93
95
96
97
97
99
99
1 02
1 03
1 03
1 05
1 05
MINERALI U ZEMUI
TEKI M I N E R A L I U Z EMLJI
ELJEZO
BAKAR
Z lATO l SREBRO
Ziolo
Srebro
Platina i s l i n i elementi
DRAGO KAMENJE
ZlATO l SREBRO U K U R ' A N U
1 . A j e t i k o j i m a se a l u d i r a no z l oto,srebro i druge ple menite metale.
Osobine zlato i srebro
2. E k splicitni a j eti
N A I N I Z R A D E U K RASA
TEMPERAT U R A Z A PALJIVOSTI PlEMENITIH METALA
MIJEANJE METALA SA PORCH A N O M l STA K LO M
3. Z A K LJ U A K
N u m e r iki zak ljuak: Kur'onsko numeri ko u strojstvo zlato i srebro - ponav ljanje
i vjerovotnoto
1 06
119
1 21
1 23
1 27
1 27
1 27
1 28
131
131
MEKKA
Z a to je Mekka centar?
1 . No ovom mjestu se ne d e avaju potresi ili vulkan ske aktivnosti
1 33
1 37
1 37
1 37
1 38
1 39
141
1 43
1 44
1 45
O AUTORU
B I B L IOGRAFIJA
AUTOROVI PROJEKTI U TOKU