Pripreme Za Nastavu Historije 9. Razreda

Izet aboti
Mirza ehaji
METODIKI PRIRUNIK ZA
NASTAVNICE I NASTAVNIKE
HISTORIJE
deveti razred osnovne kole
Tuzla | Zenica, 2012.
Cijenjene kolegice i kolege!
Pred Vama je metodiki prirunik za realizaciju nastave

historije u 9. razredu osnovne kole. Cilj ovog Prirunika jeste
da nastavnicama i nastavnicima koji predaju ovaj predmet
ponudi neke prijedloge i ideje za realizaciju nastavnog procesa.
Time naravno nemamo namjeru ograniavati kreativnost Vas i
Vaih uenika kao ni Vae zajednike interese.
Prirunik je dakle, samo prijedlog moguih aktivnosti na
asu, a na Vama je da odluite da li ete ga i u kolikoj mjeri
koristiti ili ne. elimo Vam puno uspjeha u radu.
S potovanjem,
Autori
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

JU O
kolska godina: 2012/2013.
predmet: Historija
Razred: 9.
redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Evropske i izvanevropske zemlje do Prvog svjetskog rata
nastavna jedinica: Borba za kolonije i vojno-politiki savezi u Evropi
ZADACI NASTAVNE JEDINICE
OBRAZOVNI
ODGOJNI
FUNKCIONALNI
stjecanje znanja o kolonijalnoj podjeli svijeta, interesima velikih sila i stvaranju

vojno politikih saveza
razvijanje kritikog miljenja prema historijskim zbivanjima, razvijanje interesa za
prolost, uvianje stalnog razvoja ljudskog drutva
razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje snalaenja
u vremenu i prostoru, vjebanje analize slikovnog materijala, razvijanje
historijskog miljenja
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA
obrada
frontalni, individualni,kombinovani
metoda usmenog izlaganja i razgovora,
demonstracija, rad na tekstu
udbenik, dodatna literatura, grafoskop, karta
PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA

UVOD
Metodom razgovora ponovit emo najvanija zbivanja iz historije Evrope u drugoj polovini 19.
stoljea. Pitamo: Koje su zemlje bile najmonije svjetske ekonomske sile krajem 19. stoljea? ta je
imperijalizam i koje su njegove osnovne karakteristike? Objasni posljedice imperijalizma.
Zamolit emo uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu - udbenik, strana 9.
(dalje: U/9), nakon ega emo na ve pripremljenoj grafofoliji otkriti naslov Borba za kolonije i vojnopolitiki savezi u Evropi.
GLAVNI DIO
Uputit emo uenice/uenike da promotre i analiziraju karikaturu koja prikazuje veliku Britaniju i
njenu politiku U/9. Potaknut emo ih da iznesu svoje miljenje o karikaturi, nakon ega emo im
skrenuti panju na grafiki prikaz odnosa izmeu kolonija, polukolonija i nezavisnih drava u svijetu
poetkom 20. stoljea U/13. Metodom usmenog izlaganja ukratko emo objasniti koje su to
najznaajnije kolonijalne imperije u drugoj polovini 20. stoljea, te koje su kolonijalne posjede
obuhvatale. Analizom historijskih karti U/10. i U/11, uenice/uenici e stei dodatna saznanja o
kolonijalnim imperijama, te e tako dobiti predstavu o prostornoj dimenziji ovog historijskog procesa.
Radi pribliavanja nastavnog sadraja zamolit emo uenicu/uenika da glasno proita tekst u
rubrici historijska itanka U/9. i U/10, koji govori o propasti indijske proizvodnje na runom razboju, a
to je uzrokovano jeftinom engleskom industrijskom robom. Nakon toga emo kroz diskusiju odgovoriti
na postavljeno pitanje.
Podnaslov Interesi velikih sila obradit emo kombinacijom metode rada na tekstu i razgovorom.
Zamolit emo par uenica/uenika da naizmjenino itaju pasus po pasus teksta, nakon ega emo
povesti razgovor o proitanom. Uputit emo uenice/uenike na sliku i citat Bernarda Bulova,
njemakog dravnog kancelara U/12, poslije ega emo nastojati zajedniki odgovoriti na postavljena
pitanja.
Tokom obrade podnaslova Formiranje vojno-politikih saveza, objasnit emo proces formiranja
dva vojna bloka: Trojnog saveza i Antante. Pojasnit emo motive koji su naveli velike sile na stvaranje
zajednikih vojnih saveza kao i njihove ciljeve. Pri tome emo uputiti uenice/uenike da proanaliziraju
kartu vojnih saveza U/12.
ZAVRNI DIO
U zavrnom dijelu jo jednom ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo obradili
kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno
pojasniti eventualne nejasnoe nakon ega emo nekoliko uenica/uenika ocijeniti. Za domau
zadau odgovoriti na pitanja U/13. Uenice/uenici koji ele proiriti znanje mogu to uiniti po uputama
zadatka U/13.
PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE

BORBA ZA KOLONIJE I VOJNO-POLITIKI SAVEZI U EVROPI
-
Krajem 19. i poetkom 20. stoljea najznaajnije kolonijalne sile bile su: Velika Britanija, Francuska,
Rusija i Japan
Kasno formiranje Italije (1870) i Njemake (1871) razlog je to su ove dvije drave krajem 19. i poetkom 20.
stoljea imale vrlo malo kolonija. Zbog toga su one traile novu kolonijalnu preraspodjelu to nije moglo biti
ostvareno bez ugroavanja interesa starijih kolonijalnih sila.
drava
Njemaka
AustroUgarska
Italija
Rusija
Francuska
Velika
Britanija
ciljevi
preko jugoistone Evrope ovladati Bliskim i
Srednjim istokom
preko jugoistone Evrope prodrijeti do
Soluna u Grkoj
nova kolonijalna podjela svijeta- posebno
Afrike
preko jugoistone Evrope osigurati izlaz na
tzv. "topla mora"
sprijeiti novu kolonijalnu podjelu svijeta
vojni
savez
godina
osnivanja
Trojni
savez
1882.
Antanta
1907.
sprijeiti novu kolonijalnu podjelu svijeta
Dok je Trojni savez imao za cilj novu kolonijalnu podjelu svijeta, lanice Antante nastojale su ouvati ve
izvrene podjele kolonijalnih posjeda.

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Meunarodne krize i regionalni sukobi pred Prvi svjetski rat
OBRAZOVNI
ODGOJNI
FUNKCIONALNI
upoznavanje uenica/uenika sa meunarodnim odnosima uoi Prvog svjetskog

rata, stjecanje znanja o uzrocima meunarodnih kriza
razvijanje negativnog stava uenica/uenika prema primjeni sile u meunarodnim
odnosima, uoavanje vanosti mirnog rjeavanja sukoba i isticanje znaaja mira u
svijetu
razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka i logikog razmiljanja, razvijanje
sposobnosti uporeivanja i uoavanja uzrono-posljedinih veza
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
Obrada
frontalni, individualni
udbenik, dodatna literatura, karta

UVOD
Pregledati domau zadau kod uenica/uenika i odrediti nekog ko e proitati ta je
napisala/napisao o zadatoj tematici. Metodom razgovora ukratko emo ponoviti gradivo iz prethodne
lekcije. Pitamo: Koja su dva suparnika saveza dominirala Evropom krajem 19. i poetkom 20.
stoljea? Koje su drave bile njihove lanice? Navedi posljedice formiranja blokova velikih sila.
Potom emo zamoliti uenicu/uenika da glasno proita uvod u nastavnu jedinicu U/14, nakon
ega emo najaviti temu i napisati naslov na tablu.
GLAVNI DIO
Metodom razgovora predstaviti meunarodne krize koje su izbijale uoi Prvog svjetskog rata.
Uenicama/uenicima objasniti uzroke, tok i posljedice Marokanske i Aneksione krize te Balkanskih
ratova koji su predstavljali neposrednu uvertiru u rat. Obrazlaganje nastavnih sadraja pratiti izlaganjem
na karti. Posebnu panju posvetiemo aneksionoj krizi, pri emu moemo ponoviti lekciju vezanu za
Berlinski kongres. Mogua pitanja: Kad i zbog ega je odran Berlinski kongres? Kakav status su dobile
Srbija i Crna Gora na tom kongresu, a kakav Bosna i Hercegovina? Kojim lanom Berlinskog kongresa
je odreen status Bosne i Hercegovine? Objasni! Zamolit emo uenicu/uenika da proita tekst iz
rubrike historijska itanka U/16 nakon ega emo metodom razgovora nastojati pronai odgovore na
postavljena pitanja.
Podnaslov Balkanski ratovi obradit emo metodom usmenog izlaganja uz pokazivanje na karti.
Objasnit emo uenicima nastanak Balkanskog saveza, Prvi balkanski rat, sklapanje mira i nastanak
Albanske drave. Takoer emo opisati uzroke Drugog balkanskog rata i sklapanje mira u Bukuretu
Nakon izloenog, zatrait emo od uenica/uenika da uz svaki podnaslov proanaliziraju
pripadajue karikature i odgovore na postavljena pitanja. Pored navedenog, definisat emo nove
pojmove diplomatija, konferencija, protektorat.
ZAVRNI DIO
kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika.
-
Navedi najvee meunarodne krize pred prvi svjetski rat i objasni razloge njihovog izbijanja.
Kad i zato je izvrena aneksija Bosne i Hercegovine?
Kako je rijeena aneksiona kriza?
Opii nastanak i cilj balkanskog saveza
Navedi posljedice prvog i drugog balkanskog rata
Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti eventualne nejasnoe nakon ega emo nekoliko
uenica/uenika ocijeniti. Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/17. Uenice/uenici koji ele proiriti
znanje mogu to uiniti po uputama zadatka U/17.

MEUNARODNE KRIZE I REGIONALNI SUKOBI PRED PRVI SVJETSKI RAT
- Napeti i sloeni odnosi izmeu velikih sila posebno su

postajali vidljivi za vrijeme meunarodnih kriza. One su
sluile za odmjeravanje snaga, nagovje-tavajui tako
skori ratni sukob poetkom 20. stoljea.
godina izbijanja
1905.
1908.
1911.
1912.
1913.
kriza
Prva marokanska kriza
Aneksiona kriza
Druga Marokanska kriza
Prvi balkanski rat
Drugi balkanski rat

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Nauka, tehnika i kultura na prijelazu iz 19. u 20. stoljee
OBRAZOVNI
ODGOJNI
FUNKCIONALNI
upoznavanje sa naunim, tehnikim i kulturnim dostignuima na prijelazu iz 19. u

20. stoljee, uoavanje vanosti novih kulturno-tehnikih dostignua za razvitak
ljudskog drutva
razvijanje zanimanja za prolost i promjene u njoj, razvijanje kritikog miljenja,
uvianje stalnog razvitka ljudskog drutva
vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uoavanja
uzrono-posljedinih veza, analiza slikovnog materijala, vjebanje samostalnog
rada uenica/uenika sa tekstom
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
Obrada
udbenik, dodatna literatura, grafoskop

UVOD
Pregledat emo domau zadau, a potom emo zamoliti uenicu/uenika da na glas proita uvod
u nastavnu jedinicu U/18. Nakon toga emo napisati naslov na tablu: Nauka, tehnika i kultura na
prijelazu iz 19. u 20. stoljee.
GLAVNI DIO
Nastavnu jedinicu Nauka, tehnika i kultura na prijelazu iz 19. u 20. stoljee obradit emo
kombinacijom metode rada na tekstu i razgovorom. Uenice/uenici e glasno itati tekst, po jedan
odjeljak jedna uenica/uenik. Povest emo razgovor o proitanom, a najvanije podatke otkrivat
emo na ve pripremljenoj grafofoliji. Nakon svakog podnaslova uenice/uenici e usmeno odgovoriti
na pitanja postavljena u udbeniku. Uz podnaslov Razvoj nauke, odgovorie na 1. i 2. pitanje (U/22).
Skrenut emo im panju na pripadajui slikovni materijal uz analizu popratnog teksta traei da
odgovoraju na postavljena pitanja (slika Marije i Pjera Kiri U/18) . Uz podnaslov Razvoj tehnike,
odgovorie na 3. pitanje nakon ega emo zamoliti uenicu/uenika da proita tekst iz rubrike
historijska itanka. Metodom razgovora odgovorit emo na pripadajue pitanje. Potom emo
proanalizirati fotografiju Titanika i tekst koji se uz njega nalazi. Uz podnaslov Razvoj kulture
uenice/uenici e odgovoriti na 4. pitanje. Ukoliko ocijenimo potrebnim pomoi emo potpitanjima.
Istovremeno emo definisati nove pojmove replika, duhovno stvaralatvo, secesija.
ZAVRNI DIO
U zavrnom dijelu asa nekoliko uenica/uenika emo ocijeniti prema stepenu pokazane
aktivnosti. Jo jednom emo ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako bi
provjerili stepen usvojenog znanja. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti eventualne
nejasnoe. Domaa zadaa: prvi red u uionici radie po uputama U/20 (ispod slike Titanika),
drugi red e raditi po uputama U/22, a trei red e pogledati film Tajna Nikole Tesle, reisera Krste
Papia. Uenice/uenike napomenuti da e idui as izlagati ono to su uradili.

NAUKA, TEHNIKA I KULTURA NA PRIJELAZU IZ 19. U 20. STOLJEE
-
Krajem 19. i poetkom 20. stoljea razvijaju se razne grane prirodnih naukafizika, hemija, biologija,
medicina, elektrotehnika...
Neki od najpoznatijih naunika tog doba su: Nikola Teslapronalaza naizmjenine struje, Albert
Ajntajnteorija relativiteta, Marija i Pjer Kiriunaprijedili razvoj atomske energije, Vilhelm RentgenXzraci, Robert Kohotkrio uzronike kolere i tuberkuloze, Alfred Nobelotkrio dinamitutemeljitelj Nobelove
nagrade
Simens-Martinova pe za proizvodnju kvalitetnijeg elikarazvoj eljeznica, brodova te vojne industrije
Izum dizel motora podstaklo je razvoj automobilske, avio industrije i brodarstva
Razvijaju se nova saobraajna sredstva: automobili, avioni, brodovi, lokomotive...
Umjetnost: secesija moderni roman futurizam
Izum kinematografa brae Lumijer (1895) omoguio je ubrzani razvoj filmske industrijeHolivud (Hollywood)

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Prvi svjetski rat (1914-1918)
nastavna jedinica: Poetak Prvog svjetskog rata i formiranje frontova u Evropi
OBRAZOVNI
ODGOJNI
FUNKCIONALNI
stjecanje znanja o uzrocima i povodu Prvog svjetskog rata, stjecanje znanja o

stvaranju saveza i otvaranju frontova u Evropi
razvijanje radnih navika, razvijanje pozitivnog odnosa prema mirnom rjeavanju
sukoba i osuda osvajake politike, razvijanje tolerancije
vjebanje povezivanja gradiva i praenje uzroka i posljedica historijskih dogaaja,
vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, vjebanje analize slikovnog materijala,
vjebanje rada s tekstom i uoavanje bitnog
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
Obrada
razgovor, rad s tekstom, rad sa slikovnim materijalom,
rad s historijskom kartom

UVOD
Pregledati domau zadau i odrediti nekog ko e proitati ta je napisala/napisao o zadatoj
tematici. Metodom razgovora zatrait emo od uenica/uenika da odgovore na sljedea pitanja: zato
su se evropske sile borile za kolonije? Koja su dva vojno-politika saveza nastala u Evropi krajem 19. i
poetkom 20. stoljea. Zato su se pojedine zemlje tako svrstale. Kako je dolo do aneksije Bosne i
Hercegovine? Koja se zemlja najvie protivila aneksiji? Objasnite zato? Najavit emo temu i napisati
na tablu naslov Poetak Prvog svjetskog rata i formiranje frontova u Evropi. Od uenice/uenika
zatrait emo da na glas proita uvod u nastavnu jedinicu iz udbenika na strani 25.
GLAVNI DIO
Podnaslov Utrka u naoruavanju i uzroci rata obradit emo analizom prikazane tabele (U/25) i
metodom razgovora. Uenice/uenici e na temelju ve poznatih podataka pokuati zakljuiti to je bio
uzrok Prvog svjetskog rata. Podnaslov Sarajevski atentat povod poetku Prvog svjetskog rata
uenice/uenici e sami proitati u tiini i promotriti pripadajui slikovni materijal. Uz pomo pitanja
koja se nalaze uz sliku Franca Ferdinanda i njegove supruge Sofije, povest emo razgovor o
proitanom. Najvanije podatke otkrivat emo na ve pripremljenoj grafofoliji. Zamolit emo dvije
uenice/uenika da proitaju tekstove iz rubrike historijska itanka (U/26), i to jedna uenica/uenik
jedan tekst. Nakon toga metodom razgovora pristupit emo njihovoj analizi ime uenice/uenici
dobivaju dodatna saznanja o ovom historijskom dogaaju. Posebnu panju emo obratiti na natpise
stare i nove ploe kojima je obiljeeno mjesto sarajevskog atentata (U/28) nakon ega emo odgovoriti
na postavljena pitanja.
U nastavku obrade nastavne jedinice pojasnit emo kako je Sarajevski atentat uveo svijet u
najvei ratni sukob do tada i uz pomo geografske karte predstaviti sukobljene strane. Uputiti uenike
da pogledaju pripadajui slikovni materijal i usmeno odgovore na pitanja postavljena u udbeniku. Na
kraju obrade nastavne jedinice objasnit emo formiranje frontova i razvoj ratnih operacija u prvoj fazi
sukoba
ZAVRNI DIO
U zavrnom dijelu uenice/uenici e odgovarati na pitanja iz udbenika na strani 28. Provjerit
emo rijeeno i neke od njih ocijeniti. Otklonit emo, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe. Domau
zadau uenice/uenici e uraditi po uputama U/28.

POETAK PRVOG SVJETSKOG RATA I FORMIRANJE FRONTOVA U EVROPI
-
28. juna 1914. godine pripadnici organizacije "Mlada Bosna" u Sarajevu izvrili su atentat na
austrougarskog prijestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. Bio je povod za izbijanje
Prvog svjetskog rata.
Cilj "Mlade Bosne" bio je pripojiti Bosnu i Hercegovinu Srbiji, za to im je smetala Austro-Ugarska
28. jula 1914, Austro-Ugarska je objavila rat Srbiji
Ubrzo je dolo do njegovog proirenja, jer su se sve zemlje, lanice postojeih saveza (Trojnog saveza i
Antante), izuzev Italije ukljuile u sukob.
Italija je na poetku rata proglasila neutralnost
Japan se pridruio silama Antante, a Osmansko carstvo Njemakoj i Austro-Ugarskoj od kada se taj savez
naziva Centralne sile.
Na poetku rata u Evropi su formirana tri fronta: Zapadni, Istoni i Balkanski
10

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Ratne operacije i prilike u zaraenim zemljama
OBRAZOVNI
ODGOJNI
FUNKCIONALNI
stjecanje znanja o stvaranju tajnih ugovora i ulasku Italije i Bugarske u Prvi

svjetski rat, upoznavanje uenica/uenika sa stanjem na glavnim frontovima
tokom 1915. i 1916. godine, uoavanje uzroka amerikog ukljuivanja u rat te
upoznavanje uenica/uenika sa utjecajem rata na svakodnevni ivot stanovnitva
zaraenih zemalja
razvijanje negativnog stava kod uenica/uenika prema ratnim sukobima, te
njihovo upoznavanje sa ljudskim i materijalnim razaranjima koje rat donosi, osuda
osvajake politike i poticanje ideje rjeavanja sporova mirnim putem
razvijanje sposobnosti uenica/uenika da samostalno rade na historijskim
tekstovima, analiziraju ih, te tako steena znanja dopunjavaju analizom slikovnih
izvora, vjebanje povezivanja gradiva i praenje uzroka i posljedica historijskih
dogaaja, vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
Obrada
metoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstracija,
rad na tekstu, analiza slikovnog materijala

UVOD
Metodom razgovora ponovit emo nastavnu jedinicu Poetak Prvog svjetskog rata i formiranje
frontova u Evropi. Zatrait emo odgovore na sljedea pitanja: Navedi glavni uzrok izbijanja Prvoga
svjetskog rata. Prepriaj ukratko tok dogaaja koji su doveli do izbijanja rata. Koji su glavni frontovi
obrazovani u Evropi do kraja 1914. godine? Najavit emo nastavnu jedinicu Ratne operacije i prilike u
zaraenim zemljama i zamoliti uenicu/uenika da glasno proita uvod U/29.
GLAVNI DIO
Na poetku obrade nove nastavne jedinice metodom usmenog izlaganja, a uz pomo karte (zidne
ili iz udbenika) pojasnit emo ulazak Italije i Bugarske u Prvi svjetski rat. U nastavku asa opisat
emo stanje na glavnim frontovima tokom 1915. i 1916. godine, s posebnim naglaskom na najvee
bitke Prvog svjetskog rata koje su voene u tom periodu (Jitland, Verden, Soma). Zamolit emo dvije
uenice/uenika da proitaju tekstove iz rubrike historijska itanka (U/30), i to jedna uenica/uenik
jedan tekst. Nakon toga metodom razgovora pristupit emo njihovoj analizi ime uenice/uenici
dobivaju dodatna saznanja i predstave o strahotama i besmislenosti rata.
Podnaslove Ulazak SAD-a u rat i Prilike u zaraenim zemljama obradit emo metodom rada na
tekstu tako to emo zamoliti uenice/uenike da ih u tiini proitaju. Nakon proitanog teksta usmeno
e odgovoriti na 4. i 5. pitanje U/32.
11
ZAVRNI DIO
provjerili stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika. Otklonit emo, odnosno pojasniti eventualne
nejasnoe. Za domau zadau uenicama/uenicima dati da pogledaju flm Galipolje u reiji Petera
Weira (U/32) pri emu e morati da: razmisle i zapiu ta im je najvanije u filmu; objasne zato im je
ba to najvanije; razmisle i zapiu koje znanje mogu povezati s filmom; navedu koji se osjeaji javljaju
u njima nakon pogledanog filma i objasne zato se tako osjeaju; zapiu svoj vlastiti stav o filmu te
objasne zato tako misle

RATNE OPERACIJE I PRILIKE U ZARAENIM ZEMLJAMA
1915. godina
sporazumom u Londonu Italija ula u rat na strani Antante ( obeano
joj je teritorijalno proirenje na raun hrvatske i slovenake obale
Jadranskog mora)
- Otvoren Italijanski front
- Bugarska pristupila Centralnim silama (Obeano joj je proirenje na
raun Makedonije i istone Srbije)
- Centralne sile su tokom 1915. godine odnijele nekoliko znaajnih
pobjeda (zauzele Srbiju, dio Poljske i Litvu)
1916. godina
- Centralne sile zauzele Crnu Goru
- Bitka kod Verdenaoko milion mrtvih i ranjenih
- Bitka na Somiprvi put upotrijebljeni tenkovi i bojni otrovioko milion
i trista hiljada mrtvih i renjenih
1917. godina
- SAD ulaze u rat na strani Antante
- ivot stanovnika bio je teak

- poljoprivreda i stoarstvo bili
su upropateni
- zavladalo je siromatvo, glad,
zarazne bolesti...
- demonstracije i trajkovi postali su svakodnevnica
- broj mobiliziranih vojnika
stalno se poveavao
- masovno zapoljavanje ena
u tvornicama, administraciji i
poljoprivredi.
12

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Revolucije u Rusiji, slom Centralnih sila i rezultati Prvog svjetskog rata
OBRAZOVNI
ODGOJNI
FUNKCIONALNI
stjecanje znanja o politikim zbivanjima u Rusiji 1917. godine, upoznavanje

uenica/uenika sa zavrnim godinama Prvog svjetskog rata i slomom Centralnih
sila, upoznavanje sa rezultatima i posljedicama Prvog svjetskog rata
isticanje prava svakog naroda na slobodu i vlastito opredjeljenje, razvijanje radnih
navika, razvijanje pozitivnog odnosa prema mirnom rjeavanju sukoba, razvijanje
stava uenica/uenika prema ratnim razaranjima i ljudskim rtvama, osuda
rjeavanja sukoba uz primjenu sile
vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, uoavanje uzrono-posljedinih veza,
razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
Obrada
rad na tekstu, analiza slikovnog materijala

UVOD
U uvodnom dijelu asa ukratko emo ponoviti nastavne sadraje povezane sa dananjom
nastavnom jedinicom i to tako da emo prozvati tri uenice/uenika. Prva uenica/uenik e uz pomo
karte ukratko opisati stanje na glavnim frontovima tokom 1915. i 1916. godine. Druga uenica/uenik
e objasniti razloge i povod ulaska SAD-a u rat. Trea uenica/uenik e opisati prilike u zaraenim
zemljama za vrijeme Prvog svjetskog rata.
Najavit emo nastavnu jedinicu Revolucije u Rusiji, slom Centralnih sila i rezultati Prvog svjetskog
rata i zamoliti uenicu/uenika da glasno proita uvod U/33.
GLAVNI DIO
Na poetku obrade nove nastavne jedinice metodom usmenog izlaganja pojasniti stanje u Rusiji
tokom Prvog svjetskog rata (oskudica, glad, nezadovoljstvo...). Trait emo od uenica/uenika da se
podsjete razlike izmeu gregorijanskog i julijanskog kalendara, naglasivi da je gregorijanski kalendar
u Rusiju uveden tek 1918. godine. Uenicima nastojati to je mogue bolje opisati drutveno-politike
promjene koje su zadesile Rusiju 1917. godine (februarsku i oktobarsku revoluciju, ukidanje monarhije
i proglaenje republike, te dolazak na vlast boljevika/komunista). Zamolit emo uenicu/uenika da
glasno proita tekst iz rubrike historijska itanka U/34 nakon ega emo pristupiti njegovoj analizi
odgovarajui na postavljena pitanja. Time e uenice/uenici stei dodatna saznanja o ovim
historijskim dogaajima.
U drugom dijelu asa pojasnit emo kljune dogaaje koji su uzrokovali propast Centralnih sila i
kraj rata 11. novembra 1918. godine. Uenice/uenici e promotriti pripadajui slikovni materijal i
usmeno odgovoriti na pitanja postavljena u udbeniku. Ukoliko ocijenimo potrebnim pomoi emo
potpitanjima.
Nakon toga uenicama/uenicima treba predstaviti rezultate i posljedice rata ratna razaranja,
ljudske gubitke i promjene u meunarodnim odnosima nakon 1918. godine. Na karti u udbeniku U/36.
prikazat emo politike promjene granica koje su nastale kao direktna posljedica rata. Pitat emo
13
uenice/uenike ta uoavaju? Koja su etiri velika carstva prestala postojati? Koje su drave nastale
na podruju raspadnute Austro-Ugarske monarhije? Koje su drave nastale na podruju Ruskoga
Carstva? Uputiemo uenice/uenike na tabelarni pregled ljudskih gubitaka u Prvom svjetskom ratu,
to emo zajedniki proanalizirati.
ZAVRNI DIO
Uz pomo plana table uenice/uenici e ukratko prepriati nastavnu jedinicu. Nekoliko
uenica/uenika emo ocijeniti prema stepenu pokazane aktivnosti. Otklonit emo, odnosno pojasniti
eventualne nejasnoe.
Za domau zadau uenicama/uenicima dati da pogledaju flm Crveni u reiji Warrena Beattya
(U/32) pri emu e morati da: razmisle i zapiu ta im je najvanije u filmu; objasne zato im je ba to
najvanije; razmisle i zapiu koje znanje mogu povezati s filmom; navedu koji se osjeaji javljaju u
njima nakon pogledanog filma i objasne zato se tako osjeaju; zapiu svoj vlastiti stav o filmu te
objasne zato tako misle

REVOLUCIJE U RUSIJI, SLOM CENTRALNIH SILA I REZULTATI PRVOG SVJETSKOG RATA
1917. godina
februarska revolucijaposljednji ruski car Nikolaj II Romanov odrekao se prijestolja nakon ega je Rusija
proglaena republikomimenovana privremena vlada
- Vladimir Ilji Lenjin, voa boljevika/komunista oruani odredi pod nazivom Crvena armijaosnivanje
sovjeta (vijea) koji su djelovali kao paralelni organi vlasti
- oktobarska revolucijazbaena privremena vlada i proglaena vlast sovjetakomunisti na vlasti
1918. godina
- 3. marta, mirom u Brest-Litovsku s Centralnim silama Rusija istupila iz Prvog svjetskog rata
- bitka na rijeci Marniprvi put upotrijebljeni avioni
- 11. novembra, u Kompinjskoj umi kod Pariza Njemaka potpisala kapitulacijukraj Prvog svjetskog rata
Rezultati
raspad drava
nove drave/promjene
Austro-Ugarska
Austrija, Maarska, ehoslovaka, Drava SHS, dio teritorije pripao Poljskoj
Osmansko carstvo
Turska, azijska podruja pripala Francuskoj i Velikoj Britaniji, Saudijska Arabija
Njemako carstvo
Njemaka je postala Republika, dio istonih podruja prikljuen Poljskoj
Rusko carstvo
Finska, Estonija, Latvija, Litva, Rusija je postala komunistika drava
14

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Svijet izmeu dva svjetska rata
nastavna jedinica: Versajski mirovni ugovor i Drutvo naroda
OBRAZOVNI
ODGOJNI
FUNKCIONALNI
stjecanje znanja o odredbama Versajskog mirovnog ugovora, stjecanje znanja o

meunarodnim odnosima i teritorijalnim promjenama uspostavljenim nakon Prvog
svjetskog rata, uoavanje historijske uloge i ciljeva djelovanja Drutva naroda
razvijanje kritikog stava kod uenica/uenika, ocjena poloaja velikih sila i
uvianje mogunosti privrednog i drutvenog razvoja Evrope nakon Prvog
svjetskog rata, naglaavanje vanosti rjeavanja nesporazuma mirnim putem i
dogovorom, razvijanje tolerancije
razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje
samostalnog rada uenica/uenika sa zidnom kartom, vjebanje snalaenja u
vremenu i prostoru, razvijanje kritikog miljenja, opisivati, objanjavati, povezivati
gradivo, donositi zakljuke
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
Obrada
metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda rada
na tekstu, demonstracija, analiza slikovnog materijala,
udbenik, historijska karta, dodatna literatura

UVOD
Uvod u novu nastavnu jedinicu moe se obraditi pitanjima kojima uenice/uenici trebaju povezati
znanja iz prethodno obraenih nastavnih lekcija: Kako i kada je okonan Prvi svjetski rat? Kakve je
promjene rat izazvao u Rusiji? Objasni promjene koje je rat uzrokovao u Osmanskom carstvu, AustroUgarskoj i Njemakoj. Ukratko opii posljedice Prvog svjetskog rata.
Od uenice/uenika emo zatraiti da proita uvod u nastavnu jedinicu U/39. Nakon toga emo
napisati naslov na tablu: Versajski mirovni ugovor i Drutvo naroda
GLAVNI DIO
Metodom usmenog izlaganja objasnit emo Versajski mirovni ugovor koji je predstavljao konani
zavretak Prvog svjetskog rata i potvrdu rezultata koji su njime postignuti. Nakon toga predstavit emo
pojedinane mirovne ugovore potpisane sa svim poraenim zemljama. Akcenat emo staviti na
poloaj i odredbe mirovnog ugovora sa Njemakom, objanjavajui posljedice ovako postignutog
ugovora na dalji razvoj politikih prilika u ovoj zemlji. Da bi provjerili da li su uenice/uenici zapamtili
izloeno postavit emo nekoliko pitanja: Gdje je odrana mirovna konferencija? Koje su zemlje vodile
glavnu rije na konferenciji? Zato je nazvana Versajska mirovna konferencija? Kako je Njemaka
kanjena za Prvi svjetski rat? Potom emo uputiti uenice/uenike da pogledaju sliku demonstracija u
Njemakoj protiv mira u Versaju, kao i tabelu mirovnih ugovora U/40. Pitamo: Kako su kanjene ostale
lanice Centralnih sila? Najvanije podatke otkrivat emo na ve pripremljenoj grafofoliji.
U drugom dijelu asa uenice/uenike emo upoznati sa suprotnostima Versajskog sistema koji
su doveli do zaotravanja odnosa meu velikim silama. Posebno emo naglasiti zato mnoge drave,
bilo poraene ili pobjednice, nisu bile zadovoljne versajskim sistemom. Prokomentirat emo karikaturu
15
o nametnutim obavezama Njemakoj U/41. Zatim emo obraditi podnaslov Drutvo naroda. Vano je
objasniti organizaciju ove meunarodne asocijacije te ciljeve koji su pred njom postavljani. Zamolit
emo uenicu/uenika da proita tekst iz rubrike historijska itanka U/42, nakon ega emo izvriti
njegovu analizu. Neka od moguih pitanja su: ta je Vilson rekao o sklapanju ugovora o miru? Kakav
je stav zauzeo prema pomorskoj plovidbi, ekonomskom razvoju, naoruanju? ta je zahtijevao za
Rusiju, a ta za narode Austro-Ugarske? Vilson je takoer predloio osnivanje organizacije koja e
tititi nezavisnost malih i velikih drava. Kako se zvala ta organizacija? Najvanije podatke otkrivat
emo na ve pripremljenoj grafofoliji.
ZAVRNI DIO
-
Opii kad i kako su voeni mirovni pregovori u Parizu?

Objasni zato se ustalio izraz "Versajski mir"
Navedi obaveze koje su versajskim mirom nametnute Njemakoj.
Obrazloi suprotnosti proizale iz versajskog sistema.
Na iju inicijativu je osnovano Drutvo naroda, kada i s kojim ciljem?
uenica/uenika ocijeniti. Domaa zadaa po uputama u udbeniku na strani 42.

VERSAJSKI MIROVNI UGOVOR I DRUTVO NARODA
-
u Parizu je od 18. januara do 28. juna 1918. odrana mirovna konferencija

glavnu rije vodili su predstavnici Velike Britanije, Francuske, SAD-a i Italije bez predstavnika komunistike
Rusije
mirovni ugovor s Njemakom potpisan je 28. juna 1919. godine u dvorcu Versaj kod Pariza"Versajski mir"
odredbe:Njemaka je proglaena glavnim krivcem za rat, oduzeti su joj dijelovi teritorija i sve kolonije,
ograniene su joj vojne snage, morala je platiti veliki dio ratne odtete
na slian nain, ali u manjoj mjeri kanjeni su i njemaki saveznici
Vilsonovih 14 taakaprogram za poslijeratno sreivanje odnosa meu narodima u Evropi i svijetu
Drutvo narodaglavni cilj:ouvanje mira i razvijanje meunarodne saradnjesjedite u enevi (vicarska)
Drutvo naroda se pokazalo neuspjenim zbog suprotnosti interesa velikih sila
16

JU O
Predmet: Historija
razred: 9.
Redni broj asa:
Nastavna cjelina tema: Svijet izmeu dva svjetska rata
nastavna jedinica: Svjetska ekonomska kriza
OBRAZOVNI
ODGOJNI
FUNKCIONALNI
stjecanje znanja o tokovima privrednog razvitka Evrope nakon Prvog svjetskog

rata, usvajanje znanja o uzrocima, toku i posljedicama velike ekonomske krize,
upoznavanje novih pojmova
razvijanje kritikog odnosa prema prekomjernoj potronji i reklamnoj industriji,
razvijanje osjetljivosti prema problemu nezaposlenosti i njegovim posljedicama
razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje samostalnog rada na tekstu
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
Obrada
na tekstu, demonstracija, analiza slikovnog materijala
udbenik, dodatna literatura

UVOD
Ukratko emo ponoviti nastavne sadraje koji su povezani sa dananjom nastavnom jedinicom.
Neka od moguih pitanja su: Opii najznaajnije tehnike izume u svijetu koji su se desili na prijelazu
iz 19. u 20. stoljee. Kako su oni utjecali na ubrzani razvoj industrijske proizvodnje? Potom emo
zamoliti uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu U/43, nakon ega emo napisati naslov:
Svjetska ekonomska kriza
GLAVNI DIO
Metodom usmenog izlaganja predoit emo uzroke, tok i posljedice velike ekonomske krize koja
je svijetom vladala u razdoblju 1929-1933. godine. Krah Njujorke berze 24. oktobra 1929. godine
oznaava poetak ekonomske krize, a financijski poremeaji u SAD-u, uskoro su se odrazili i na ostale
zemlje svijeta. Analizom slikovnog materijala iz udbenika uenicama/uenicima emo pribliiti
posljedice ekonomske krize na svakodnevni ivot ovjeka. Upuujemo na analizu grafikog prikaza
opadanja industrijske proizvodnje i porasta broja nezaposlenosti U/45. Nakon toga zamolit emo
uenicu/uenika da glasno proita tekst iz rubrike historijska itanka U/46 to e omoguiti stjecanje
dodatnih saznanja o ovom historijskom dogaaju.
Na kraju obrade nastavne jedinice uenicama/uenicima treba objasniti mjere zahvaljujui kojima
je ekonomska kriza prevaziena.
ZAVRNI DIO
-
Koji su uzroci svjetske ekonomske krize?

Objasni zato se kriza iz SAD-a proirila na itav svijet?
Koje evropske zemlje su bile najvie pogoene krizom?
Navedi koje privredne grane je zahvatila ekonomska kriza i njene posljedice.
17
Opii reforme koje je poduzeo ameriki predsjednik Ruzvelt za izlazak iz krize.
uenica/uenika ocijeniti. Domaa zadaa po uputama U/46.

SVJETSKA EKONOMSKA KRIZA
-
razvoj potroakog drutva tjerao je privatne poduzetnike da stalno poveavaju proizvodnjurezultat:

ogromna koliina robe koja se sve manje prodavalaroba se gomilalacijene padaletvornice smanjivale
ili potpuno obustavljale proizvodnjuradnici ostajali bez poslaposljedica: glad, siromatvo, trajkovi...
slom Njujorke berze, oktobra 1929. godine, oznaio je poetak ekonomske krize koja je trajala od 1929. do
1933. godine
najprije je zahvatila SAD, a odale se prenijela u sve dijelove svijeta u kojima su bile prisutne amerike
investicije i kapital
U Evropi je kriza najvie pogodila Njemaku, Francusku i Veliku Britaniju
ameriki predsjednik, Franklin Delano Ruzvelt pokrenuo je 1933. program reformi za izlazak iz
krizedravni intervencionizam (drava kontrolira dio privrednih procesa te formiranje cijena)opsean
program javnih radova (porast zaposlenosti) kraj ekonomske krize
18

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Izvanevropske zemlje izmeu dva svjetska rata
OBRAZOVNI
ODGOJNI
FUNKCIONALNI
upoznavanje uenica/uenika sa politikim i privrednim prilikama u

izvanevropskim zemljama izmeu dva svjetska rata, stjecanje znanja o stanju u
islamskim zemljama i arapskom svijetu u ovom periodu
razvijanje kritikog miljenja, razvijanje pozitivnog odnosa prema nenasilnom
otporu, osuda militarizma kao agresivnog spoljnopolitikog programa, osuda
teritorijalnih pretenzija i osvajakih ratova
vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, vjebanje logikog razmiljanja i
uoavanja slinosti i razlika historijskih procesa, razvijanje sposobnosti uoavanja
uzrono-posljedinih veza
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
obrada
na tekstu, demonstracija, analiza slikovnog materijala

UVOD
Prije obrade novog gradiva pregledaemo domau zadau. Potom emo zamoliti uenicu/uenika
da glasno proita uvod u nastavnu jedinicu U/47. Moemo postaviti pitanja: ta je omoguilo pojavu
antikolonijalnih pokreta u porobljenim zemljama Azije, Afrike i Latinske Amerike? ta je bio njihov cilj?
Nakon toga emo napisati naslov na tablu: Izvanevropske zemlje izmeu dva svjetska rata
GLAVNI DIO
Uenice/uenike podijeliti u nekoliko grupa. Svaka grupa e obraditi po jedan podnaslov iz
dananje nastavne jedinice.
I.
II.
III.
IV.
V.
VI.
grupa: Indija
grupa: analiza teksta iz rubrike historijska itanka U/48, uz odgovore na postavljena pitanja
grupa: Kina
grupa: Japan
grupa: raspad osmanskog carstva i arapske zemlje
grupa: SAD i zemlje Latinske Amerike
Svaka grupa e samostalno uz pomo udbenika obraditi svoj zadatak uz pravljenje vlastitih
zabiljeki. Nakon toga e po jedan predstavnik svake grupe uraeno predstaviti odjeljenju. Najvanije
zabiljeke zapisuju se na tablu, dok ih ostali prepisuju u svoje sveske.
ZAVRNI DIO
Ocijeniti pojedine izlagae, ali i lanove grupa (ako nismo sigurni u pojedinano znanje svih
lanova grupe, za dodatnu provjeru znanja, postavit emo pitanje ili dva lanu grupe kojeg elimo
ocijeniti). Za domau zadau uenice/uenici e odgovoriti na pitanja U/51. Takoer pojedinim
uenicama/uenicima moemo dati i referat o Mahatmi Gandiju
19

IZVENEVROPSKE ZEMLJE IZMEU DVA SVJETSKA RATA
Indija
- najvea britanska kolonija
- indijski nacionalni kongresMahatma Gandizahtjevi za nezavisnoupasivan otpor (graanska
neposlunost, neodupiranje nasilju, bojkot britanske vlasti i robe)
- bezuspjeni pokuaji Britanaca da
reformama umire zemlju
- 1934. na elo Indijskog nacionalnog kongresa doao je Davaharlal Nehru koji je nastavio borbu za
nezavisnost Indije
Kina
Japan
- Kuomitangnacionalnooslobodilaki pokret protiv dominacije

stranih silaSun Jat Sen1911
Kina proglaena Republikom
- nakon Prvog svjetskog rata

mo Japana naglo je porasla
(privreda se ubrzano razvijala)
- 1921. osnovana KP Kine

- 1925.
vostvo
Kuomitanga
preuzima ang Kaj ek
progoni komuniste1927. izbija graanski rat1931. Japan
napada Kinu to ujedinjuje dvije
suprotstavljene strane1937.
zapoeo odbrambeno-oslobodilaki rat protiv Japana
Osmansko carstvo i arapske zemlje
SAD i zemlje latinske Amerike
- nakon prvog svjetskog rata

Osmansko carstvo je pretrpjelo
velike teritorijalne gubitke
- privreda SAD-a prolazila je kroz

novu industrijsku revoluciju uz
veliki napredakvisok ivotni
standard stanovnitvarazvoj
potroakog drutva
- 1919. Grka je okupirala Anadoliju

Turci podiu ustanak pod
vostvom Mustafe Kemal-pae
- 1922. Grci su protjerani posljednji osmanski sultan Mehmed VI je
abdicirao1923. proglaena je republika Turskanizom reformi
izgraena je u modernu dravu
- Japanska vojska je postala

veoma utjecajnadominantna
uloga u drutvu (militarizam)
zalagala se za agresivniju
vanjsku politiku program:
"Azija Azijcima!"
- 1930-ih, Japan zapoeo sa
osvajanjem KineOsuda
Drutva naroda1933. Japan
istupa iz te organizacije
- u vanjskoj politici SAD ostaju po

strani i ne mijeaju se u
dogaaje u Evropi (politika
izolacionizma)ire svoj uticaj
u zemljama latinske Amerike
program: "Amerika Amerikancima!
20

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Zemlje liberalne demokracije i socijalizam u Rusiji
OBRAZOVNI
ODGOJNI
FUNKCIONALNI
upoznati uenice/uenike s osnovnim obiljejima liberalne demokracije, usvojiti

znanja o dobrim i loim stranama demokracije, usvojiti znanja o borbi za pravo
glasa ena i sufraetkinja, stjecanje znanja o pojavi socijalizma u Rusiji i
totalitaristikoj diktaturi J.V. Staljina u SSSR-u
razvijanje pozitivnog, ali i kritikog stava prema demokraciji, razvijanje negativnog
stava prema antidemokratskim tenjama, razvijanje potovanja prema borcima za
graanska prava ena, osuda graanskog rata, osuda totalitarizma i diktature u
bilo koje svrhe, razvijanje kritikog odnosa prema historijskim linostima
vjebanje analize slikovnog materijala, vjebanje rada na historijskom izvoru,
razvijanje sposobnosti loginog razmiljanja, uoavanje uzrono-posljedinih veza
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
obrada
analiza slikovnog materijala

UVOD
Obradu nove nastavne jedinice zapoet emo tako to emo zapisati na tablu tri pojma:
aristokracija (vladavina manjine), demokracija (vladavina veine), tiranija/diktatura (vladavina
pojedinca). U razgovoru s uenicama/uenicima zatrait emo njihovo miljenje o navedenim
drutvenim ureenjima. Nakon toga emo najaviti nastavnu jedinicu Zemlje liberalne demokracije i
socijalizam u Rusiji, nakon ega emo zamoliti uenicu/uenika da glasno proita uvod U/52.
GLAVNI DIO
Metodom usmenog izlaganja predstaviti osnovna obiljeja liberalne demokracije (potivanje
ustava, vladavinu prava i slobodu pojedinca). Uputit emo uenice/uenike da pogledaju dijagram
trojne podjele vlasti U/52. Pitamo: Zato je za uspjeno funkcioniranje vlasti potrebna kontrola? ta
misli, da li bi slubenici vlasti uspjeno, savjesno i tano izvravali svoj posao bez kontrole? Zatim
emo objasniti kako se organi vlasti meusobno kontroliraju. Drugi nain kontrole vlasti je proces
izbora. Naglasit emo zato su izbori vani u procesu kontrole vlasti. Potom emo neto rei o trinoj
privredi i poloaju graana u zemljama liberalne demokracije nakon ega emo pitati uenice/uenike
ta misle o sudjelovanju ena u politici? Objasniti im da u ranijem periodu ene nisu imale pravo glasa,
pa prema tome nisu mogle ni sudjelovati u procesu donoenja vanih dravnih odluka. Pitamo:
Moemo li govoriti o demokraciji tamo gdje ene nemaju pravo glasa? Da li vam je danas poznata
neka ena iz svijeta politike? Objasnit emo pojam sufraetkinje pri emu emo uenice/uenike
uputiti na fotografiju U/53.
U drugom dijelu asa predstavit emo socijalistiki (komunistiki) drutveni sistem koji je
uspostavljen u Rusiji. Uenice/uenike treba upoznati sa uzrocima i posljedicama graanskog rata u
toj zemlji, nastankom SSSR-a i dolaskom Staljina na vlast te uspostavljanju i posljedicama njegove
diktature. Pri tome emo analizirati pripadajui slikovni materijal odgovarajui na postavljena pitanja.
Nakon toga zamolit emo uenice/uenike da u tiini proitaju tekst iz rubrike historijska itanka U/56
uz napomenu da na temelju proitanog trebaju izvui vlastiti zakljuak o vremenu Staljinove vladavine.
21
ZAVRNI DIO
Ponavljanje i sumiranje znanja iz ove nastavne jedinice uenice/uenici e obaviti tako to e
usmenim putem odgovoriti na pitanja iz udbenika. Nekoliko uenica/uenika emo ocijeniti prema
stepenu pokazane aktivnosti. Otklonit emo, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe.
Za domau zadau uenicama/uenicima dati da pogledaju flm Bijeg iz Gulaga reisera J.
Levina i P. Weira (U/56) pri emu e morati da: razmisle i zapiu ta im je najvanije u filmu; objasne
zato im je ba to najvanije; razmisle i zapiu koje znanje mogu povezati s filmom; navedu koji se
osjeaji javljaju u njima nakon pogledanog filma i objasne zato se tako osjeaju; zapiu svoj vlastiti
stav o filmu te objasne zato tako misle

ZEMLJE LIBERALNE DEMOKRACIJE I SOCIJALIZAM U RUSIJI
Liberalna demokracija
- demokracija vladavina veine
- liberalizam podrazumijeva potivanje ustava, odnosno vladavinu prava i slobodu pojedinca
- elementi kontrole vlasti u zemljama liberalne demokracije su:
a) redovni viestranaki izbori
b) trodioba vlasti (izvrna, zakonodavna i sudska)
- sufraetkinje - Pokret za prava ena
Pojava socijalizma u Rusiji i Staljinov teror
- nakon Oktobarske revolucije 1917. godine, vlast u Rusiji preuzeli su boljevici/komunisti
- boljevici su zaveli socijalizam, kao prvu fazu komunistikog drutva
- socijalizam je privredni i drutveni poredak zasnovan na drutvenom vlasnitvu nad sredstvima za proizvodnju
- Nema privatne svojine, trine privrede niti politikih stranaka.
- socijalizam predstavlja prijelaznu fazu od kapitalizma ka komunizmu
- komunizam je teorijski zamiljen kao vrlo razvijen privredni sistem u kojem se proizvodi u izobilju (svako
prema sposobnostima, a svakom prema potrebi)
- od 1922. sovjetska Rusija je u skladu s mnogonacionalnim sastavom stanovnitva dobila ime Savez sovjetskih
socijalistikih republika (SSSR)
- nakon Lenjinove smrti (1924) na elo SSSR-a dolazi Josif Visarionovi Staljin.
- Staljin je uspio stvoriti jaku totalitarnu dravu (nema nikakvih sloboda niti prava, drava sve kontrolira)
- progonio i zatvarao politike protivnike (staljinizam)
22

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Faizam u Italiji i nacizam u Njemakoj
uvianje veze izmeu teke privredne situacije i porasta utjecaja ekstremnih
politikih programa i rjeenja, stjecanje znanja o uspostavljanju, razvoju i
OBRAZOVNI
karakteristikama faizma u Italiji i nacizma u Njemakoj, stjecanje znanja o
nasilnim politikim programima i metodama faista i nacista
osuda faizma i nacizma, osuda kulta linosti, razvijanje kritikog odnosa prema
ODGOJNI
historijskim dogaajima i linostima, osuda rasizma
razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza i loginog
FUNKCIONALNI
zakljuivanja
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
obrada
udbenik, grafoskop, dodatna literatura

UVOD
U uvodnom dijelu asa ponovit emo gradivo koje je povezano sa ovom nastavnom jedinicom.
Mogua pitanja su: Kakvi su politiki sistemi vladali u zemljama Evrope i svijeta nakon Prvog svjetskog
rata? ta je totalitarna drava, odnosno totalitarizam? Po emu SSSR ubrajamo u totalitaristiku
dravu? ta zna o teroru koji je provodio Staljin nad svojim stanovnitvom? Koji je bio cilj Staljinova
staljinova terora? Potom najavljujemo da emo danas obraivati jo dva sluaja totalitaristikih drava,
a to su Faizam u Italiji i nacizam u Njemakoj. Zapisat emo naslov na tablu, a potom emo zamoliti
uenicu/uenika da proita uvod u novu nastavnu jedinicu U/57.
GLAVNI DIO
Uenicama/uenicima emo predstaviti privredne i politike procese u Italiji nakon zavretka
Prvog svjetskog rata. Treba naglasiti da je privredna kriza pomogla razvitak faistikog pokreta u ovoj
zemlji. Pojasniti nain nain preuzimanja vlasti od strane faista i promjena koje su nastale kao
rezultat tog dogaaja. Uputiti uenice/uenike na fotografiju faistikog simbola fasces U/57, pri
emu e oni sami proitati tekst ispod fotografije. Nastavljamo izlaganjem gradiva o usponu faista i
dolasku Benita Musolinija na vlast u Italiji (pohod na Rim). Upuujemo: pogledajte fotografiju
Musolinija sa crnokouljaima U/57. Od uenica/uenika traimo da odgovore na postavljeno pitanje.
Potom nastavljamo sa izlaganjem u kojem emo istai proces uspostavljanja totalitarne talijanske
drave u kojoj je vladao faistiki teror. Naglasiti ciljeve i ideje faista. Definisat emo nove pojmove:
diktatura, propaganda. Najvanije podatke otkrivat emo na ve pripremljenoj grafofoliji.
U nastavku obrade nastavne jedinice zamolit emo uenice/uenike da se prisjete kakva je bila
ekonomska situacija u Njemakoj nakon Prvog svjetskog rata? Objasniti da je takvo stanje pogodovalo
jaanju Nacionalsocijalistike radnike partije na elu sa Adolfom Hitlerom koja je zagovarala
ekstremna politika rjeenja. Uenicama/uenicima emo predstaviti razvoj nacizma i njegove
osnovne karakteristike, te nain dolaska nacista na elo Njemake. Uputit emo ih na fotografije U/58.
i U/59. pri emu e sami proitati tekst ispod, a potom usmeno odgovoriti na postavljena pitanja. Isto
emo uraditi i itajui tekst iz rubrike historijska itanka, nakon ega nastavljamo sa izlaganjem o
23
uvrivanju nacista na vlasti (zabrana rada politikim strankama,, koncentracija moi u rukama Adolfa
Hitlera, nadzor nad svim dijelovim drutva...). Objasnit emo ideologiju antisemitizma, ideologiju nasilja
i obraun s Jevrejima i drugim nacionalnim manjinama te komunistima. Posebnu panju emo skrenuti
na Nirnberke zakone 1935. i kristalnu no, tokom koje su nacisti vrili organizovano nasilje nad
Jevrejima. Sliku zapaljene sinagoge U/60 moemo iskoristiti da napravimo paralelu sa ruenjem
vjerskih objekata u Bosni i Hercegovini tokom rata 1992-1995. godine. Nastojaemo razviti dijalog da li
se paljenje vjerskih objekata moe iim opravdati i koji je cilj tog ina? Uenice/uenike upuivati i na
ostali pripadajui slikovni materijal pri emu emo traiti od njih da sami itaju tekst i odgovaraju na
postavljena pitanja. Najvanije podatke otkrivat emo na ve pripremljenoj grafofoliji.
ZAVRNI DIO
provjerili stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika. Otkloniti, odnosno pojasniti eventualne
nejasnoe. Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/61. Uenice/uenici koji ele proiriti znanje
mogu pogledati film Hitler raanje zla, u reiji Christiana Duguaya.

FAIZAM U ITALIJI I NACIZAM U NJEMAKOJ
Faizam u Italiji
- Italija je nakon 1918. bila zahvaena velikom privrednom, drutvenom i politikom krizom
- u takvoj situaciji na scenu stupa Benito Musolini koji 1921. osniva Faistiku narodnu stranku
- Faisti su 1922 godine izvrili mar na Rim, nakon kojeg su preuzeli vlast u zemljiMusolini uzima titulu Due
(voa)
- faisti su zaveli teror nad svim protivnicima reima
- smatrali su da su Talijani superiorni u odnosu na druge narode. Zbog toga su nastojali Italiju uiniti svjetskom
velesilom sa brojnim kolonijama
Nacizam u Njemakoj
- ponienje koje je Njemaka doivjela nakon prvog svjetskog rata, te siromatvo, glad, inflacija i nezaposlenost,
pogodovali su jaanju Nacionalsocijalistike radnike partije koju je predvodio Adolf Hitlerskraeno nacisti i
nacizam
- nacisti su naglaavali superiornost svoje tzv. arijevske rase nad drugim rasama, naroito nad Jevrejima,
Romima i Slavenimarasizam
- svoj uspon su doivjeli poetkom 1930-ih privlanim obeanjima osiromaenim Nijemcima
- nacisti su na izborima 1932. osvojili najvei broj glasova1933. Hitler postaje kancelar Njemakezapoinje
vladavina nasilja (vojno krilo stranke smeekouljai)1934. Hitler je postao predsjednik republike i ujedno
zapovjednik vojske (preuzima svu vlast u zemlji)slubena titula firer (voa)
- nacisti ukdaju sva graanska prava i slobodezavode teror prema nacionalnim manjinama, naroito prema
Jevrejima1935. donose Nirnberki zakon kojim su Jevrejima oduzeta sva graanska pravauslijedilo je
njihovo sistematsko unitavanja irom Njemake (kristalna no).
24

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Meunarodne suprotnosti i sukobi put u novi rat
upoznavanje uzroka, toka i posljedica panskog graanskog rata, stjecanje
znanja o meunarodnim suprotnostima i sukobima izmeu dva svjetska rata,
OBRAZOVNI
upoznavanje uenika sa italijanskom okupacijom Albanije i Etiopije te prvim
osvajanjima Njemake
osuda graanskog rata u paniji, te faizma i nacizma, osuda teritorijalnih
ODGOJNI
pretenzija i osvajakih ratova, razvijanje stavova o pravima svih naroda na
samoopredjeljenje, razvijanje kritikog miljenja
razvijanje sposobnosti uporeivanja i donoenja zakljuaka, vjebanje
FUNKCIONALNI samostalnog rada uenika sa tekstom, razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih
podataka, vjebanje analize historijskog izvora
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
Obrada

UVOD
U uvodnom dijelu asa ponovit emo gradivo koje je povezano sa ovom nastavnom jedinicom.
Obrazloiti da su suprotnosti versajskog sistema jedan od glavnih razloga pojave faizma u Italiji i
nacizma u Njemakoj. Pitati uenice/uenike da se prisjete zbog ega to versajski mir odnosno sistem
nije odgovarao Njemakoj, a zbog ega Italiji? Traiemo da objasne uspon faizma u Italiji i nacizma
u Njemakoj. Potom najavljujemo da emo danas obraivati jo jednu dravu u kojoj je faizam odnio
pobjedu, kao i meunarodne suprotnosti koje su tridesetih godina 19. stoljea trasirale put u Drugi
svjetski rat. Zapisat emo naslov na tablu, Meunarodne suprotnosti i sukobi put u novi rat, a potom
emo zamoliti uenicu/uenika da proita uvod u novu nastavnu jedinicu U/62.
GLAVNI DIO
Podnaslov Graanski rat u paniji obradiemo metodom usmenog izlaganja, razgovora i rada na
tekstu. Uenice/uenike emo upoznati sa uzrocima, tokom i posljedicama panskog graanskog rata,
te stanjem u paniji u to vrijeme. Predstavit emo odnos suprostavljenih strana i tok ratnih operacija u
vrijeme trajanja sukoba, kao i odnose velikih sila prema tom sukobu. Posebnu panju emo posvetiti
ulozi Njemake u ratu i posljedicama koje je tok ratnih deavanja imao na dalje meunarodne odnose.
Uenice/uenike emo upuivati na slikovni materijal sa zadatkom da itaju tekst ispod njega, a tamo
gdje imaju pitanja traiemo da na njih odgovore usmeno. Pri tome emo naglasiti da emo aktivne
uenice/uenike i ocijeniti. Definisat emo nove pojmove peta kolona i internacionalne brigade. Na
kraju obrade ovog podnaslova istaknut emo da su u internacionalnim brigadama u paniji uestvovali
i dobrovoljci iz Bosne i Hercegovine meu kojima su najpoznatiji Blagoje Parovi i Fadil Jahi panac.
Odrediti dvije uenice ili dva uenika koji e za idui as pripremiti referat o njima.
25
U drugom dijelu asa objasnit emo teritorijalnu ekspanziju faistikih zemalja u meuratnom
periodu. Objasnit emo italijansku okupaciju Albanije i Etiopije i nemo Drutva naroda kao poticaj
Hitleru za njegova osvajanja. Posebnu panju posvetit emo slikovnom materijalu i njegovoj analizi
ime emo stei dodatna saznanja o irenju Italije i Njemake u navedenom periodu. Odnos ostalih
velikih sila, prije svih Velike Britanije i Francuske prema spoljnoj politici faistike Italije i nacistike
Njemake objasnit emo na osnovu primjera anlusa Austrije i Minhenskog sporazuma.
Uenice/uenici e analizirati karikaturu U/65, kao i citat britanskog premijera embrlena: vjerujem da
je to mir za cijelu nau epohu U/65. Posebno je vano da spomenemo sporazum o nenapadanju
izmeu Hitlera i Staljina iz 1939. godine. Traiemo od uenica/uenika da na osnovu nauenog, sami
zakljue, hoe li se Hitler pridravati dogovora? Na kraju obrade nastavne jedinice zamolit emo
uenicu/uenika da glasno proita tekst iz rubrike historijska itanka U/66, nakon ega emo ukljuiti
cijeli razred u njegovu usmenu analizu.
ZAVRNI DIO
aktivnosti. Jo jednom emo ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako
bi provjerili stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika. Otkloniti, odnosno pojasniti eventualne
mogu pogledati film Zemlja i sloboda, reisera Kena Loacha.

MEUNARODNE SUPROTNOSTI I SUKOBI PUT U NOVI RAT
- godine 1931. u paniji ukinuta monarhija i uspostavljena republikarepublikanska vlada zapoela je sprovoditi
brojne reforme suprotne interesima crkve, zemljoposjednika i industrijalacauz njihovu pomo general
Francisko Franko-pobornik faizma, organizirao je 1936. pobunu protiv republikanske vlasti u zemlji time je
zapoeo graanski rat u kojem republikance pomau dobrovoljci iz cijelog svijeta, dok Franka pomau Hitler i
Musolini1939. pobjeda Franka i uspostava faizma u paniji
- oktobra 1935. Italija napala, a potom i osvojila Etiopiju (1936) 1939. okupirala i anektirala Albanijuslaba
reakcija Drutva naroda
- godine 1935. Hitler je uveo opu vojnu obavezunova reorganizacija vojske (Vermaht)putem plebiscita
pripojio Sarsko podruje1936. Hitler je okupirao demilitariziranu Rajnsku oblast1938. ulazi u Austriju koju je
potom pripojio Njemakoj (anlus)Minhenskim sporazumom Njemakoj predata Sudetska oblast (dio
ehoslovake)1939. Staljin i Hitler su zakljuili desetogodinji ugovor o nenapadanju (tajni dodatak o podjeli
Poljske te sovjetskoj okupaciji Estonije, Litvanije i Letonije) osiguravi se s istoka Njemaka je bila spremna
za rat
26

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Nauka, tehnika i kultura izmeu dva svjetska rata
upoznavanje uenica/uenika sa razvojem nauke, tehnike i kulture u svijetu
OBRAZOVNI
izmeu dva svjetska rata, usvajanje i analiza novih pojmova
uvianje stalnog napretka ovjeanstva, razvijanje osjeaja za nauna otkria i
ODGOJNI
njihovu vanost u savremenom svijetu, razvijanje pozitivnog odnosa prema kulturi
i umjetnosti, razvijanje estetskih vrijednosti
vjebanje rada na tekstu, vjebanje analize slikovnog materijala, vjebanje
FUNKCIONALNI
uoavanja uzrono-posljedinih veza
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
Obrada

UVOD
Uvodni dio moe se realizirati tako to emo pripremiti fotografije na kojima e biti predstavljeni
najvei predstavnici naunog, tehnikog i kulturnog stvaralatva u razdoblju izmeu dva svjetska rata
(putem projektora ili grafofolije). Podsjetit emo uenice/uenike na promjene koje je svijet doivio
pojavom predstavljenih linosti nakon ega emo najaviti temu dananje nastavne jedinice. Zamolit
emo uenicu/uenika da proita uvod U/67, nakon ega emo zapisati naslov na tablu.
GLAVNI DIO
Nastavnu jedinicu Nauka, tehnika i kultura izmeu dva svjetska rata obradit emo metodom rada
na tekstu kako bi uenici i dalje razvijali sposobnost uoavanja bitnog i samostalne interpretacije
nauenog. Podnaslovi u udbeniku sluit e nam kao uporine take didaktikih koraka. Nakon svakog
podnaslova uenice/uenici e usmeno odgovoriti na pitanja u udbeniku U/71 i analizirati pripadajui
slikovni materijal kako bi proirili znanje. Ukoliko je potrebno postavit emo i potpitanja. Najvanije
podatke zapisat emo na tablu. Vano je da uenici sudjeluju u izradi plana table i na taj nain oblikuju
saete formulacije.
Uz prvi i trei podnaslov u udbeniku nalazi se rubrika historijska itanka iz koje emo analizirati
oba teksta koja se tu nalaze U/68. i U/71.
ZAVRNI DIO
provjerili stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika. Otkloniti, odnosno pojasniti eventualne
mogu pogledati film Svjetla velegrada, reisera Charlesa Chaplina
27

NAUKA, TEHNIKA I KULTURA IZMEU DVA SVJETSKA RATA
- ljudsko stvaralatvo se ubrzano razvijaatomska fizika (proces fizije i fuzije)medicina (Aleksandar Fleming
pencilin) hemija (pronalazak plastike, najlona, umjetne gume i dr)...
- nagli razvoj automobilske industrije i tehnologijeiroka upotreba televizije, radia i kuanskih aparata
- umjetnost: nadrealizamknjievnost (Ernest Hemingvej, Tomas Man, Franc Kafka...), slikarstvo (Salvador Dali,
Pablo Pikaso)
- razvoj filmaHolivud (Merlin Ditrih, Greta Garbo, Ingrid Bergman, arli aplin)
- crtani filmovi: Volt Dizni (Alisa, Miki Maus...)
28

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Drugi svjetski rat (1939.-1945.)
nastavna jedinica: Poetak i tok Drugog svjetskog rata do 1941. godine
stjecanje znanja o njemakom napadu na Poljsku i prvim godinama Drugog
OBRAZOVNI
svjetskog rata, upoznavanje sa sovjetskim irenjem na prostoru Baltika, stjecanje
znanja o nastanku Trojnog saveza i njegovom irenju na prostore Sredozemlja
razvijanje kritikog stava prema ratu kao odgovorima na meunarodne sukobe,
ODGOJNI
razvijanje stava uenica/uenika prema ratnim stradanjima, ljudskim rtvama i
stradanju materijalnih dobara
razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, razvijanje vjetine
FUNKCIONALNI analize historijske karte, vjebanje analize historijske karte, razvijanje loginog
miljenja
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
Obrada
metoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstracija

UVOD
Uvod u novu nastavnu jedinicu zapoet emo ponavljanjem gradiva sa prethodnih asova.
Mogua pitanja za ponavljanje mogu biti: Kakav su stav imale velike sile prema spoljnoj politici
Njemake i Italije uoi Drugog svjetskog rata? Koje teritorije je osvojio Hitler prije poetka rata?
Uenice/uenici e dio svojih odgovora pojasniti na zidnoj karti. Potom najavljujemo da emo
danas govoriti o novim hitlerovim osvajanjima kojima je zapoeo Drugi svjetski rat. Zamolit emo
uenicu/uenika da proita uvod u novu nastavnu jedinicu U/75, nakon ega emo zapisati naslov na
tablu.
GLAVNI DIO
Na poetku obrade nove nastavne jedinice objasnit emo (uz pomo zidne karte) njemaki napad
na Poljsku 1. septembra 1939. godine i poetak Drugog svjetskog rata. Potrebno je naglasiti da je
njemaka armija primjenjivala novi nain ratovanja poznat pod imenom Blitzkrieg munjeviti rat, a koji
je bio omoguen zbog napretka vojne tehnike. Zahvaljujui tome u prvoj fazi rata ostvareni su ogromni
uspjesi i pokorena gotovo itava Evropa. Uputit emo uenice/uenike na fotografiju U/75, a potom
pitamo: kako je izgledao otpor Poljaka? Jesu li Poljaci imali neke anse u ovom ratu? Kakvo je bilo
njihovo naoruanje? Nakon toga emo zamoliti uenicu/uenika da glasno proita tekst iz rubrike
historijska itanka U/76 to e omoguiti stjecanje dodatnih saznanja o ovom historijskom dogaaju. U
nastavku emo napomenuti i ulogu SSSR-a u napadu na Poljsku i njenu podjelu izmeu Njemake i
SSSR-a. Trait emo od uenica/uenika da pogledaju kartu podjele Poljske U/76, a potom emo pitati
da li neko zna zato je Staljin saraivao sa Hitlerom?
Podnaslov Proirenje SSSR-a uenice/uenici e samostalno itati, a potom odgovoriti na pitanja:
Kako je Staljin nastojao iskoristiti sporazum s Hitlerom? Opii teritorijalna proirenja SSSR-a na raun
Finske. Kako su baltike drave Estonija, Letonija i Litvanija ule u sastav SSSR-a? Koje teritorije je
Staljin uspio dobiti od Rumunije? Dio odgovora uenice/uenici e pojasniti na zidnoj karti.
29
U nastavku emo traiti od uenica/uenika da samostalno proitaju tekst iz rubrike historijska

itanka U/77, ime e stei dodatna saznanja o teritorijalnom proirenju SSSR-a. Nakon toga zajedno
emo odgovoriti na postavljena pitanja.
U nastavku asa uenicama/uenicima emo napomenuti da su nakon istoka, uslijedila njemaka
osvajanja na sjeveru i zapadu Evrope. Uz pomo zidne karte objasnit emo da je Hitler prije napada
na Francusku osvojio Dansku i Norveku (objasnit emo pojam kvisling). Nakon toga emo opisati
njemako osvajanje Francuske. Pojasnit emo ta je maino linija i kako su je Nijemci zaobili
osvajajui zemlje Beneluksa. Bitno je da naglasimo povlaenje francuskih i britanskih snaga preko
luke Denkerk i znaaj tog povlaenja za kasnije formiranje slobodnih francuskih snaga pod
komandom marala De Gola. Spomenut emo i ukljuenje Italije u njemaki napad na Francusku,
nakon ega je uslijedila njena kapitulacija i podjela. Potom emo zajedno sa uenicama/uenicima
proanalizirati pripadajui slikovni materijal te odgovoriti na pitanja koja se uz njega nalaze.
Podnaslov Bitka za Veliku Britaniju uenice/uenici e proitati samostalno, nakon ega emo
istai da su upravo u toj bitci Nijemci doivjeli svoj prvi vei neuspjeh. Nakon toga emo obraditi
podnaslov Formiranje Trojnog saveza i rat na Sredozemlju. Vano je istai koje zemlje su inile Trojni
Savez. Ukratko emo opisati rat na Sredozemlju nakon ega emo uz pomo zidne karte predstaviti
novu politiku kartu Evrope, uz napomenu koje su to bile neutralne zemlje u Drugom svjetskom ratu.
ZAVRNI DIO
Uz pomo plana table uenice/uenici e ukratko prepriati nastavnu jedinicu. Nekoliko
uenica/uenika emo ocijeniti prema stepenu pokazane aktivnosti. Otklonit emo, odnosno pojasniti
eventualne nejasnoe.
Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/80. Uenice/uenici koji ele proiriti znanje mogu
pogledati film Gospoa Miniver, reisera Wiliama Wylera. Takoer pojedinim uenicama/uenicima
moemo dati i referat o arlu De Golu

POETAK I TOK DRUGOG SVJETSKOG RATA DO 1941.
-
napadom Njemake na Poljsku 1. septembra 1939. godine poeo je Drugi svjetski rat
munjeviti rat (blitzkrieg) Poljska osvojena i podijeljena izmeu Njemake i SSSR-a
SSSR okupirao Litvaniju, Letoniju i Estoniju te dijelove Finske i Rumunije
aprila 1940. Njemaka je napala Dansku i Norveku (ime Vidkuna Kvislinga-postalo sinonim za domae
izdajnike)
maja 1940. Nijemci su zaobili jake francuske odbrambene utvrde maino liniju i preko zemalja Beneluksa
prodrle u Francusku. U tom napadu prikljuila im se Italija
ostaci britanskih i francuskih jedinica spaeni preko luke Denkerkgeneral arl De Gol
22. juna 1940. Francuska je u Kompienjskoj umi kod Pariza potpisala kapitulaciju: sjever okupirana
Francuska i jug viijevska Francuska sa marionetskom vladom marala Petena na elu
juli 1940-maj 1941. zrana bitka za Veliku Britanijuprvi Hitlerov neuspjeh
septembar 1940 Njemaka, Italija i Japan formirale Trojni savez kojem su se ubrzo prikljuile Maarska,
Rumunija i Bugarska
Italija neuspjeno ratuje u Egiptu i Grkojpomae joj Njemaka
6. aprila 1941. napad na Jugoslaviju koja je kapitulirala 17. aprila
do sredine 1941. slobodne zemlje u Evropi su bile samo Velika Britanija i SSSR te neutralne zemlje
vedska, vicarska, Irska, Turska, panija (faistiki reim) i Portugal (faistiki reim)
30

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Drugi svjetski rat (1939-1945)
nastavna jedinica: Proirenje rata i formiranje antifaistike koalicije
stjecanje znanja o proirenju Drugog svjetskog rata, odnosno o napadu Njemake
na SSSR i ulasku SAD-a u rat, upoznavanje uenica/uenika sa ulogom ena u
OBRAZOVNI
Drugom svjetskom ratu, stjecanje znanja o znaaju i odredbama Atlantske povelje
te o stvaranju Antifaistike koalicije
razvijanje kritikog odnosa prema historijskim dogaajima, razvijanje osjeaja za
ODGOJNI
veliki znaaj antifaistike koalicije u borbi protiv sila Trojnog saveza, osuda ratnih
razaranja
razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje rada na
FUNKCIONALNI historijskoj karti, vjebanje usmenog izlaganja i formiranje vlastitih stavova na
temelju dobivenih informacija, vjebanje analize historijskih karikatura
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
Obrada

UVOD
Uvod u novu nastavnu jedinicu zapoet emo ponavljanjem gradiva sa prethodnih asova.
Pomou zidne karte podsjetit emo uenice/uenike na osvajanja sila Trojnog saveza od 1939. do
1941. Pitamo: Na koji nain je Njemaka ostvarila ogromne ratne uspjehe u prvoj fazi rata?
Uenice/uenici e se podsjetiti i znanja o paktu izmeu Hitlera i Staljina. Pitamo: ta je Hitler time
dobio? Potom najavljujemo da emo danas govoriti o proirenju rata i formiranju jo jednog vojnopolitikog saveza pod imenom Antifaistika koalicija. Zapisat emo naslov na tablu, a potom emo
zamoliti uenicu/uenika da proita uvod u novu nastavnu jedinicu U/81.
GLAVNI DIO
Uenicama/uenicima emo uz pomo zidne karte predstaviti osnovne informacije o operaciji
Barbarosa i prodoru njemake vojske na teritoriju SSSR-a. Uputit emo ih da proanaliziraju karikaturu
U/81 i usmeno odgovore na postavljena pitanja. Zatrait emo od uenica/uenika da u paru potrae
odgovor na pitanje: Koji su razlozi doveli do propasti njemakih planova o osvajanju Moskve? (trebaju
navesti 2 do 3 razloga). Potom emo ih zamoliti da glasno proitaju tekst iz rubrike historijska itanka
U/82 (odvojeno po jedan tekst), poslije ega e uslijediti njihova analiza. U nastavku asa
uenicama/uenicima emo objasniti razlog amerikog ukljuivanja u rat bombardovanje Perl
Harbura, pri emu emo se posluiti slikovnim materijalom iz udbenika. Potom emo istaknuti znaaj i
ulogu ena u Drugom svjetskom ratu. Nakon toga emo objasniti reakcije demokratskih i napadnutih
zemalja i formiranje antifaistike koalicije izmeu velikih sila Velike Britanije, SAD-a i SSSR-a.
Zajedniki emo ocijeniti vanost Atlantske povelje koja e nam posluiti da uoimo vanost izmeu
nedemokratskih (faistikih) i demokratskih zemalja.
31
ZAVRNI DIO
aktivnosti. Jo jednom emo ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako
bi provjerili stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika. Otkloniti, odnosno pojasniti eventualne
nejasnoe.
pogledati film Bitka za Moskvu, reisera Jurija Ozerova. Takoer pojedinim uenicama/uenicima
moemo dati i referat o Vinstonu erlilu

PROIRENJE RATA I FORMIRANJE ANTIFAISTIKE KOALICIJE
-
22. juna 1941 Njemaka napala SSSR (operacija Barbarosa)najvei napad u historiji ovjeanstva
usmjeren u tri pravca: prema Lenjingradu (danas Sankt Peterburg), prema Moskvi i prema Ukrajini, Krimu i
Kavkazu i izvoritima nafte na obalama Kaspijskog mora
Crvenoj armiji pomogla hladna ruska zima koja je zaustavila njemaku mehanizaciju
u kontraofanzivi koja je uslijedila poetkom 1942. godine, njemake snage su odbaene 150-200 km
zapadno od Moskve
7. decembra 1941 Japan napada ameriku luku Perl Harbur na Havajima SAD ulazi u rat
znaajna uloga ena u Drugom svjetskom ratu (rad u narodnim kuhinjama, bolnicama, aktivne i na prvim
borbenim linijama SSSR i Jugoslavija)
14. avgusta 1941 Ruzvelt (SAD), eril (Velika Britanija) i Staljin (SSSR) potpisali Atlantsku
poveljuodigrala veliku ulogu u okupljanju svih demokratskih zemalja u borbi protiv faizmapoetkom
1942. stvorena Antifaistika koalicija
32

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Velike bitke prekretnice u ratu i kapitulacija Italije
stjecanje znanja o poecima preokreta u Drugom svjetskom ratu (najvanije bitke:
OBRAZOVNI
Midway, El Alamein, Staljingrad), stjecanje znanja o kapitulaciji Italije i propasti
faizma u Drugom svjetskom ratu
razvijanje osjeaja vanosti za antifaistiku borbu i velike rtve u borbi protiv
ODGOJNI
faizma i nacizma, razvijanje radnih navika, vjebanje analize historijskih
karikatura
vjebanje rada sa slikovnim materijalom i kartama, vjebanje snalaenja u
FUNKCIONALNI vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih sadraja, razvijanje
sposobnosti usmenog izraavanja uenika
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
Obrada
udbenik, karta, grafoskop, dodatna literatura

UVOD
Uvod u nastavnu jedinicu realizirat emo na nain da emo s uenicama/uenicima razgovarati o
njemakom napadu na SSSR, napadu Japana na SAD, Atlantskoj povelji i stvaranju antifaistike
koalicije. Potom emo najaviti rad u grupama koje e obraivati velike bitke prekretnice u ratu i
kapitulaciju Italije. Naglasiti da emo upravo o tome uiti na dananjem asu te emo napisati naslov
na tablu, a potom emo zamoliti uenicu/uenika da glasno proita uvod u nastavnu jednicu U/85.
Nakon toga emo podijeliti uenice/uenike u pet grupa koje trebaju odrediti svoje voe.
GLAVNI DIO
Zadaci za grupe.
I. grupa bitka kod Staljingrada U/85
II. grupa analiza historisjkih izvora u rubrici historijska itanka U/86
III. grupa bitka za otoke Midvej U/86
IV. grupa bitka kod El-Alameina U/87
V. grupa kapitulacija Italije U/87
Sve grupe trebaju uraditi sljedee: proitati zadani tekst, prepriati i objasniti ostalim
uenicama/uenicima zadani sadraj, predvidjeti teze za zapisivanje, pokazati na karti mjesta i
podruja o kojima tekstovi govore.
Grupe rade zadatak 15 minuta, a zatim voa izlae sadraje. Ocijeniemo rad grupe u skladu s
odraenim poslom. Gledaemo kako je izvrena podjela posla. Da li su sve uenice/uenici
sudjelovali, kako su prezentirali gradivo, je li bilo iznoeno s razumijevanjem, da li su teze jasne i
saete, kako su meusobno saraivali i slino. U ocjenjivanju nam moe pomoi i samoocjenjivanje
uenica/uenika i meusobno ocjenjivanje lanova grupe.
33
ZAVRNI DIO
Svaka grupa postavlja tri pitanja ostalim uenicama/uenicima da bismo vidjeli kakve rezultate
daje rad u grupi, prati li se rad svih grupa ili su uenice/uenici koncentrirani samo na svoju grupu.
Uenice/uenici koji su savladali sadraje drugih grupa bie ocijenjeni.
pogledati film El-Alamein, reisera Enza Monteleonea. Takoer pojedinim uenicama/uenicima
moemo dati i referat o Ervinu Romelu.

VELIKE BITKE PREKRETNICE U RATU I KAPITULACIJA ITALIJE
-
juni 1942. poetak bitke za Staljingrad (danas Volgograd)prekretnica na istonom ratitunajkrvavija bitka
u Drugom svjetskom ratu
novembar 1942 poetak sovjetske protuofanzive unitena cijela njemaka 6. armija s oko 300 hiljada
ljudicrvena armija preuzela inicijativu na istonom frontu
juli 1943 bitka kod Kurska najvea tenkovska bitka u Drugom svjetskom ratu (Bitka elika)
juni 1942 - bitka za otoke Midvej promijenila tok rata na Pacifikupoinje prevlast Amerikanaca
juni 1942 bitka kod El Alameina britanske snage pod komandom generala Mongomerija zaustavile su
njemaku ofanzivu na sjeveru Afrike koju je predvodio general Romel Pustinjska lisica
10. jula 1943 savezniko iskrcavanje na Siciliju
8. septembra 1943. Italija potpisala bezuslovnu kapitulacijugeneral Badoljo objavio rat Njemakoj
u sjevernoj i srednjoj Italiji formirana Savojska republika na elu s Musolinijem koji je krajem aprila 1945.
uhvaen i strijeljan od strane italijanskih partizana
34

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Zavrna faza rata kapitulacija Njemake i Japana
stjecanje znanja o posljednjim vojnim operacijama (Dan D, prodor Crvene armije s
istoka), stjecanje znanja o konferencijama u Teheranu i na Jalti, upoznavanje
OBRAZOVNI
uenica/uenika sa kapitulacijom Njemake i Danom pobjede te sa bacanjem
atomskih bombi na Japan i njegovim porazom
razvijanje pozitivnog stava prema antifaistikoj borbi, osuda ratnih razaranja te
velikih ljudskih i materijalnih gubitaka, osuda upotrebe atomskih bombi, osuda svih
ODGOJNI
u ratu poinjenih zloina, razvijanje pozitivnog stava prema velikim rtvama u
procesu osloboenja od faizma i nacizma
razvijanje loginog miljenja, razvijanje sposobnosti snalaenja u vremenu i
FUNKCIONALNI
prostoru, vjebanje analize slikovnog materijala
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
Obrada

UVOD
Obradu nove nastavne jedinice zapoet emo ponavljanjem gradiva sa prethodnih asova, a koje
je povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Mogua pitanja u uvodnom dijelu asa su: Koje bitke
oznaavaju prekretnicu u Drugom svjetskom ratu? Opii kad i kako je kapitulirala Italija. ta je
kapitulacija Italije znaila za Trojni savez, a ta za antifaistiku koaliciju? Potom emo najaviti temu,
nakon ega emo zamoliti uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu U/88. Zapisat emo
naslov na tablu.
GLAVNI DIO
Uenice/uenike emo upoznati sa saveznikom konferencijom u Teheranu i odlukama koje su
tom prilikom donesene. Potom emo (ukoliko tehnike mogunosti dozvoljavaju) uenicama/uenicima
pustiti desetak minuta filma Spaavanje vojnika Rajana i to dio na poetku koji prikazuje savezniko
iskrcavanje u Normandiji. Uenice/uenici e na taj nain vizuelno doivjeti najveu vojnu operaciju u
Drugom svjetskom ratu. Nakon razgovora o pogledanom uenice/uenike emo uz pomo zidne karte
upoznati s operacijama koje su uslijedile (oslobaanje Pariza, Francuske i zemalja Beneluksa).
U nastavku asa govorit emo o napredovanju Crvene armije na istoku, upoznavajui
uenice/uenike sa zemljama koje je oslobodila. Uenice/uenike emo podsjetiti na reim koji je u te
zemlje dolazio sa Sovjetima. Potom emo predstaviti novu savezniku konferenciju velike trojice u
Jalti i odluke koje su tom prilikom donesene.
U drugom dijelu izlaganja govorit emo o zavrnim vojnim operacijama u Njemakoj (padu
Berlina, samoubojstvu Hitlera i bezuvjetnoj kapitulaciji Njemake). Pri tome emo upuivati
uenice/uenike na pripadajui slikovni materijal (razoreni njemaki grad Drezden U/89, susret
britanskih i sovjetskih vojnika U/90, potpisivanje njemake kapitulacije U/90...) traei od njih da iznose
vlastite stavove o ratu, razaranju, stradanju civila, krivici i odgovornosti za rat. Time emo nastojati da
kod uenica/uenika razvijemo kritino razmiljanje prema odreenim historijskim linostima i
dogaajima.
35
Na kraju emo uenice/uenike upoznati sa amerikim bacanjem atomskih bombi na japanske

gradove Hiroimu i Nagasaki to je dovelo do potpisivanja japanske kapitulacije. Uputit emo
uenice/uenike da tiho proitaju dva historijska izvora u rubrici historijska itanka U/91 nakon ega
emo usmenim putem, zajedniki izvriti njihovu analizu.
ZAVRNI DIO
uenica/uenika ocijeniti. Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/91. Uenice/uenici koji ele
proiriti znanje mogu pogledati film Most u Remagenu, reisera Johna Guillermina. Takoer pojedinim
uenicama/uenicima moemo dati i referat o posljedicama baenih atomskih bombi po stanovnitvo
Hiroime i Nagasakija.

ZAVRNA FAZA RATA KAPITULACIJA NJEMAKE I JAPANA
-
28. novembar 1. decembar 1943. godine, konferencija velike trojke (eril, Ruzvelt i Staljin) u
Teheranu odluka o otvaranju Drugog fronta u zapadnoj Evropi uz istovremenu ofanzivu sovjetske armije
na istoku
6. juna 1944 iskrcavanje saveznika u Normandiju (Francuska) opercija Dan D ili Overlord rezultat:
oslobaanje Francuske, zemalja Beneluksa i ulazak u Njemaku (mart 1945)
Crvena armija prodire s istoka kojom prilikom ulazi u Bugarsku, Rumuniju, Poljsku, Maarsku, ehoslovaku
i Austriju.
4-11. februar Jaltska konferencija velike trojkeodluke o zavrnim akcijama, dogovoreno ureenje
svijeta nakon rata (podjela Njemake, stvaranje UN-a)
Hitler poinio samoubistvo (30.aprila, 1945)
9.maja 1945. Njemaka potpisala bezuvjetnu kapitulaciju (Dan pobjede)
nakon to Japan nije pristao na predaju, SAD bacaju atomske bombe na Hiroimu (6.avgusta, 1945) i
Nagasaki (9. avgusta, 1945)
2. septembra 1945. Japan potpisao bezuvjetnu kapitulaciju ime je Drugi svjetski rat bio zavren
36

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Rezultati i posljedice Drugog svjetskog rata
stjecanje znanja o rezultatima konferencije u Potsdamu i podjeli Njemake,
upoznavanje uenika sa sistematskim progonom i unitenjem evropskih Jevreja,
OBRAZOVNI
stjecanje znanja o suenju ratnim zloincima pred meunarodnim vojnim
sudovima u Nirnbergu i Tokiju
osuda ljudskih progona, osuda rasizma, osuda ratnih razaranja i velikih ljudskih
ODGOJNI
gubitaka, razvijanje pozitivnog odnosa prema meunarodnom sudu za ratne
zloine, osuda svih u ratu poinjenih zloina,
vjebanje snalaenja na karti, vjebanje analize slikovnog materijala, vjebanje
FUNKCIONALNI
analize historijskih izvora, razvijanje radnih navika
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
Obrada

UVOD
Uvodni dio moe se realizirati tako to emo se podsjetiti gradiva sa prethodnih asova, a koje je
povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: Od kad do kad je trajao
Drugi svjetski rat? Opii kako je zavren Drugi svjetski rat. Ko su velika trojica i koje zemlje su
predvodili? Navedi koje su razlike meu njima, a ta ih je povezivalo tokom rata. Koje su odluke
donijeli na Jaltskoj konferenciji? Potom emo najaviti da danas govorimo o rezultatima i posljedicama
Drugog svjetskog rata. Zamolit emo uenicu/uenika da proita uvod U/92, nakon ega emo zapisati
naslov na tablu.
GLAVNI DIO
Na poetku obrade nove nastavne jedinice metodom usmenog izlaganja upoznat emo
uenice/uenike sa saveznikom konferencijom u Potsdamu i odlukama koje su tom prilikom
donesene. Uputiemo uenice/uenike da proanaliziraju kartu podjele Njemake i Berlina na etiri
okupacione zone kao najavu buduih odnosa (tzv. hladni rat).
Izlaganje emo nastaviti priom o holokaustu i nacistikom odnosu prema Jevrejima. Upoznat
emo uenice/uenike sa novim pojmovima: konano rjeenje, holokaust i genocid, ije e znaenje
zapisati u svoje sveske. Ukoliko nam tehnike mogunosti dozvoljavaju projicirat emo unaprijed
pripremljeni materijal o koncentracionom logoru Auvic. Pri tome uenice/uenike upuujemo na
pripadajui slikovni materijal U/93, nastojei da povuku paralelu sa slinim fotografijama koje su neki
od njih vidjeli, a odnose se na rat u Bosni Hercegovini 1992-1995. Nakon toga emo zamoliti
uenice/uenike da samostalno proitaju tekst iz rubrike historijska itanka U/94, te emo zajedniki
izvriti njegovu analizu.
U drugom dijelu asa zamolit emo uenicu/uenika da glasno proita tekst podnaslova Suenje
ratnim zloincima, nakon ega emo metodom razgovora traiti od ostalih uenica/uenika da iznesu
svoje miljenje o vanosti kanjavanja zloina nakon rata. Uputit emo ih na izreke poznatih o zloinu
u rubrici historijska itanka U/95. Na kraju obrade nastavne jedinice pojasnit emo ratna razaranja i
ljudske gubitke u Drugom svjetskom ratu.
37
ZAVRNI DIO
pojasniti eventualne nejasnoe nakon ega emo nekoliko uenica/uenika ocijeniti.
pogledati dokumentarni film Pica u Auvicu reisera Moshe Zimmermana, a takoer mogu uraditi i
zadatak po uputama U/96.

REZULTATI I POSLJEDICE DRUGOG SVJETSKOG RATA
-
17. juli 2. avgust, 1945, konferencija u Potsdamu Staljin (SSSR), Truman (SAD), Atli (Velika Britanija)
potvren je raniji dogovor o podjeli Njemake na etiri okupacione zone (britansku, francusku, ameriku i
sovjetsku), na isti nain je podijeljen i Berlin, odlueno je da se Njemaka razorua, vojne fabrike unite, a
istona Pruska pripoji SSSR-u i Poljskoj.
dogovoreno je postepeno uspostavljanje nezavisnosti Austrije, a do tada je i ona podijeljena na etiri
okupacione zone
u holokaustu tokom Drugog svjetskog rata stradalo oko 6 miliona Jevreja i oko 5 miliona pripadnika drugih
naroda
suenje ratnim zloincima u Nirnbergu i Tokiju
novi oblici ratovanja i modernije naoruanje za posljedicu je imalo velike ljudske i materijalne gubitke zemalja
uesnica u ratu
38

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
nastavna jedinica: Drugi svjetski rat (1939-1945)

redni broj asa:

utvrivanje steenog znanja o Drugom svjetskom ratu (1939-1945)
OBRAZOVNI
razvijanje kritikog miljenja, evaluacija znanja
ODGOJNI
razvijanje logikog miljenja, povezivanje nauenog gradiva i primjena steenog
FUNKCIONALNI
znanja
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
Ponavljanje
individualni i frontalni rad
metoda razgovora, rjeavanje zadataka
samostalno izraeni materijal krialjka, grafoskop

UVOD
Uenice/uenike pripremiti za as ponavljanja isticanjem nastavnih sadraja koji e biti
obuhvaeni ovim nastavnim satom. Zadaci se mogu umnoiti tako da svaka uenica, odnosno svaki
uenik dobije svoj listi sa zadacima ili se pak, isti mogu predstaviti na grafofoliji. Dati im vremena da
se psiholoki pripreme, a zatim objasniti da emo ponavljanje sprovesti pomou krialjke.
Uenice/uenici e zatvoriti udbenike i pripremiti se za rad, dok mi predstavimo/podijelimo materijal.
GLAVNI DIO
Uenice/uenici e pristupiti rjeavanju krialjke.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9
Pitanja:
1. saveznika operacija iskrcavanja u Normandiju, "Dan D" ili...
2. dokument koji je prethodio stvaranju Saveznike koalicije, a koji je potpisan
na brodu "Princ od Velsa", Atlantska...
3. sporazum izmeu Njemake, Italije i Japana
4. prezime britanskog premijera tokom Drugog svjetskog rata
5. protivnik faizma i faistike ideologije
39
6.
7.
8.
9.
jedan od dvaju japanskih gradova na koji je 1945. baena atomska bomba

mjesto saveznikog iskrcavanja 1944. na kojem je otvoren Drugi ili Zapadni front
genocid nad Jevrejima poinjen u Drugom svjetskom ratu
bezuvjetno potpisivanje poraza
USPRAVNO: Dan pobjede nad faizmom koji je ujedno i Dan Evrope

Rjeenja: 1. overlord; 2. povelja; 3. Trojni savez; 4. eril; 5. antifaista; 6. Hiroima; 7. Normandija;
8. holokaust; 9. kapitulacija
USPRAVNO: Deveti maj
ZAVRNI DIO
Nakon isteka predvienog vremena, pokupit emo radni materijal od uenica/uenika, a potom
emo zajedniki odgovoriti na pitanja. Neke od uenica/uenika emo ocijeniti.
40

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
Nastavna cjelina tema: Savremeno doba (1945 2000)
Nastavna jedinica: Meunarodni odnosi nakon Drugog svjetskog rata
usvajanje znanja o osnivanju OUN-a i nainu njihovog funkcioniranja, stjecanje
OBRAZOVNI
znanja o blokovskoj podjeli svijeta i hladnome ratu, stjecanje znanja o razlikama
izmeu istonog i zapadnog bloka
osuda hladnog rata, blokovske politike i utrke u naoruanju, razvijanje stavova o
ODGOJNI
vrijednostima mira i miroljubivih rjeavanja problema i kriza
razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka, razvijanje sposobnosti
FUNKCIONALNI uporeivanja i donoenja zakljuaka, vjebanje analize slikovnog mate-rijala,
vjebanje analize historijskih karikatura, razvijanje radnih navika
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
obrada

UVOD
Uvodni dio moe se realizirati tako to emo se podsjetiti gradiva sa prethodnih asova, a koje je
povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: Koja meunarodna
organizacija je osnovana nakon Prvog svjetskog rata s ciljem ouvanja mira u svijetu? Kada i na koji
nain je nastalo Drutvo naroda? Da li je ono ispunilo svoju zadau u meuratnom periodu? Potom
emo najaviti da danas govorimo o formiranju sline organizacije nakon Drugog svjetskog rata i
meunarodnim odnosima u tom periodu. Zamolit emo uenicu/uenika da proita uvod U/99, nakon
ega emo zapisati naslov na tablu.
GLAVNI DIO
Na poetku obrade nastavne jedinice, metodom usmenog izlaganja predstavit emo nastanak,
organizaciju i ulogu Ujedinjenih naroda. Uenice/uenike emo upoznati sa organima UN-a i znaajem
ove meunarodne organizacije za savremenu historiju ovjeanstva. Pri tome emo ih uputiti na
shemu glavnih organa UN-a i ambleme nekih od najznaajnijih agencija i organizacija UN-a. Zamolit
emo uenice/uenike da samostalno i u tiini proitaju tekst iz rubrike historijska itanka U/102 nakon
ega e trebati da znaju usmeno izdvojiti najmanje etiri razloga osnivanja UN-a.
U nastavku izlaganja predstavit emo politike sisteme i krizu u odnosima SAD-a i SSSR-a nakon
Drugog svjetskog rata. Zajedno sa uenicama/uenicima analizirat emo grafiki prikaz na strani 101.
Objasnit emo ta je Maralov plan i kako je dolo do sve veeg zahlaenja odnosa te poetka
hladnog rata izmeu SAD-a i SSSR-a, koji se najvie oitovao u utrci u naoruanju i istraivanju
svemira. Uputit emo uenice/uenike na pripadajui slikovni materijal, posebno na karikaturu U/101
pri emu emo izvriti analizu istog.
U drugom dijelu asa pojasnit emo nastanak vojno-politikih saveza u svijetu nakon Drugog
svjetskog rata, ije emo lanice predstaviti na zidnoj ili historijskoj karti.
41
ZAVRNI DIO
U zavrnom dijelu uenice/uenici e odgovarati na pitanja U/102. Provjerit emo rijeeno i neke
od nih ocijeniti. Otklonit emo, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe. Domau zadau
uenice/uenici e uraditi po uputama U/102. Na kraju emo najaviti narednu nastavnu jedinicu.

MEUNARODNI ODNOSI NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA
Ujedinjene nacije
-
osnivaka konferencija UN odrana je u San Francisku od 25.aprila do 26.juna 1945. godine. Tom prilikom
51 zemlja svijeta potpisala je Povelju UN-a koja je stupila na snagu 24. oktobra, 1945. poslije ratifikacije pet
velikih sila (SAD, SSSR, Francuske, Velike Britanije i Kine)
glavni zadaci UN-a ije je sjedite u Njujorku (SAD) su: ouvanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje
prijateljskih odnosa i meunarodne saradnje meu zemljama u svijetu, zatita ljudskih prava i sloboda...
Najvanija tijela UN-a su: Generalna skuptina i Vijee sigurnosti. Generalnu skuptinu ine sve lanice UNa (193), dok se Vijee sigurnosti sastoji od pet stalnih lanica (SAD, Kina, Francuska, Rusija i Velika Britanija
imaju pravo veta) i deset lanica koje se mijenjaju svake dvije godine
blokovska podjela svijeta i hladni rat
u strahu od irenja komunizma kapitalistike zemlje okupljene oko SAD-a formirale su Zapadni blok
oko SSSR-a okupio se najvei broj socijalistikih zemalja koje su formirale Istoni blok
podjela svijeta na dva dijela predstavljala je uvod u eru hladnog rata
Maralov plan finansijska pomo SAD-a evropskim zemljama kako bi sprijeili irenje komunizma
hladni rat stanje napetosti izmeu dviju neprijateljskih supersila, SAD-s i SSSR-a i njihovih saveznika
neka od osnovnih obiljeja hladnog rata su: utrka u naoruanju, istraivanje svemira i razvoj nuklearnog
programa, prekid svakog vida saradnje i osnivanje vojno-politikih saveza
1949. osnovan sjevernoatltantski savez (NATO pakt)
1955. osnovan Varavski savez (pakt)
42

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Savremeno doba (1945 2000)
nastavna jedinica: Lokalni ratovi i politike krize u svijetu
stjecanje znanja o uzrocima, toku i rezultatima najveih lokalnih ratova i politikih
OBRAZOVNI
kriza u svijetu nakon Drugog svjetskog rata, stjecanje znanja o suprotnostima
dvaju sistema, kapitalizma i socijalizma
osuda osvajakih ratova, razvijanje pozitivnog stava prema borbi za graanska
ODGOJNI
prava, razvijanje kritikog miljenja, razvijanje stavova o vrijednostima tolerancije i
mirnog rjeavanja suprotnosti
vjebanje snalaenja na karti, vjebanje logikog zakljuivanja i samostalnog rada
FUNKCIONALNI na tekstu, razvijanje sposobnosti snalaenja u prostoru i vremenu, razvijanje
sposobnosti uporeivanja i donoenja zakljuaka
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
obrada

UVOD
Uvodni dio emo realizirati podsjetivi se na gradivo sa prethodnih asova, a koje je povezano sa
dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: Opiite karakteristike meunarodnih
odnosa nakon Drugog svjetskog rata. Pojasnite nastanak vojnopolitikih saveza. Potom emo zamoliti
uenicu/uenika da proita uvod u novu nastavnu jedinicu U/103, nakon ega emo zapisati naslov na
tablu. Najavit emo rad u grupama pri emu emo uenike podijeliti na sedam grupa.
GLAVNI DIO
Svaka grupa trebala bi u odreenom vremenskom periodu uz pomo udbenika realizirati zadatak
koji e im biti povjeren.
I. grupa podjela Njemake U/103
II. grupa izraelsko-arapski ratovi U/104
III. grupa prilike na dalekom istoku korejski rat U/104
IV. grupa sukobi u junoj Aziji U/105
V. grupa rat u Vijetnamu U/106
VI. grupa kriza na Kubi U/106
VII. grupa ratovi s Irakom U/107
Sve grupe trebaju uraditi sljedee: proitati zadani tekst, prepriati i objasniti ostalim
uenicama/uenicima zadani sadraj, predvidjeti teze za zapisivanje, pokazati na karti mjesta i
podruja o kojima tekstovi govore.
43
Dok uenice/uenici pripremaju odgovore na zadatke koji su im dati, nastavnica/nastavnik e

usmenim putem, metodom razgovora, ukljuivati se i pomagati rad uenikih grupa. Nakon isteka
predvienog vremena od 15 minuta voa grupe e izloiti ono to je njegova grupa uradila zapisujui
predviene teze na tabli (teze moe pripremiti i nastavnica/nastavnik u sluaju da uenice/uenici nisu
najbolje obavili zadatak). Ocijeniemo rad grupe u skladu s odraenim poslom. Gledaemo kako je
izvrena podjela posla. Da li su sve uenice, odnosno uenici sudjelovali, kako su prezentirali gradivo,
je li bilo iznoeno s razumijevanjem, da li su teze jasne i saete, kako su meusobno saraivali i
slino. U ocjenjivanju nam moe pomoi i samoocjenjivanje uenica/uenika i meusobno ocjenjivanje
lanova grupe.
ZAVRNI DIO
Svaka grupa postavlja tri pitanja ostalim uenicama/uenicima da bismo vidjeli kakve rezultate
daje rad u grupi, prati li se rad svih grupa ili su uenice/uenici koncentrirani samo na svoju grupu.
Uenice/uenici koji su savladali sadraje drugih grupa bie ocijenjeni.
pogledati film Izgubljeno bratstvo, reisera Jegyu Kanga.

LOKALNI RATOVI I POLITIKE KRIZE U SVIJETU
-
podjela Njemake na Zapadnu (Saveznu Republiku) sa sjeditem u Bonu (kapitalizam) i Istonu

(Demokratsku Republiku) sa sjeditem u Berlinu (socijalizam)Berlin je takoer podijeljen na zapadni i
istoni diopodjela je dodatno uvrena 1961. izgradnjom berlinskog zida
1948. godine Jevreji su na tlu Palestinu uz podrku UN-a proglasili Republiku Izraelizraelsko-arapski ratovi
1949. podjela Koreje na Sjevernu pod utjecajem SSSR-a i Junu pod utjecajem SAD-a1950. rat izmeu
ove dvije zemlje1953. potpisano primirje granica na 38 paraleli
1947. Britanija priznala nezavisnost Indijepodjela na dva dijela hinduistiku Indiju i muslimanski
Pakistansukob izmeu ove dvije zemlje zbog Kamira1949. rat zavren bez pobjednika
Vijetnam je 1954. podijeljen na Sjeverni (socijalisitiki) i Juni (kapitalistiki) dio
komunistiki pokret Vijetkong 1955. zapoeo borbu za ujedinjenje Sjevernog i Junog VijetnamaJunom
Vijetnamu u borbi protiv Vijetkonga pomae SADrat se iri, velike rtve SAD se povlai 19731975.
Vijetnam se ujedinjuje pod imenom Socijalistika Republika Vijetnam
1962. kubanska krizaKenedi (SAD) i Hruov (SSSR) mirno rjeavaju krizu
1980-1989. Iransko-Iraki rat
1990. Irak napao Kuvajtumijeale se SAD Irak poraen2003. SAD napada Irak i rui reim Sadama
Huseina
44

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Nastanak bloka zemalja "treeg svijeta" i njihova politika
stjecanje znanja o oslobodilakim pokretima i procesu dekolonizacije nakon
Drugog svjetskog rata, stjecanje znanja o problemima u dravama nastalim
OBRAZOVNI
procesom dekolonizacije (siromatvo, glad), upoznavanje uenica/uenika sa
Pokretom nesvrstanih kao vodeom organizacijom zemalja "treeg svijeta"
razvijanje stava o nunosti uspostavljanja ravnopravnosti meu narodima,
razvijanje stava o pravu svakog naroda na samoodreenje, razvijanje negativnog
ODGOJNI
stava prema rasizmu i apartheidu, razvijanje pozitivnog stava prema politici
svjetskog mira i saradnje, razvijanje aktivnog stava o nunosti okonanja
siromatva i gladi u svijetu
analiza slikovnog materijala, razvijanje sposobnosti logikog razmiljanja i
FUNKCIONALNI donoenja vlastitih zakljuaka na temelju postojeih informacija, rad na
historijskim izvorima, snalaenje u prostoru i vremenu
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
obrada
metoda razgovora, izlaganja i demonstracije

UVOD
Uvodni dio emo realizirati podsjetivi se na gradivo sa prethodnih asova, a koje je povezano sa
dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: ta je kolonijalizam? Koje zemlje su
predstavljale najvee kolonijalne sile do Drugog svjetskog rata? Koji kontinenti su bili najvie
zahvaeni procesom kolonizacije? Zato su velike sile nastojale potiniti nerazvijene zemlje u Africi i
Aziji?
Potom emo najaviti da danas govorimo o procesu dekolonizacije u svijetu i nastanku bloka
zemalja treeg svijeta. Zamolit emo uenicu/ uenika da proita uvod U/108, nakon ega emo
zapisati naslov na tablu.
GLAVNI DIO
Obradu nove nastavne jedinice zapoet emo predstavljanjem procesa dekolonizacije
osamostaljivanjem kolonija. Pojasnit emo promjene u ekonomskim i politikim odnosima u svijetu i
posljedice koje su one izazvale na razvoj antikolonijalnih pokreta u Aziji i Africi. Svoje izlaganje emo
pratiti predstavljanjem centara antikolonijalne borbe na geografskoj karti. Uenice/uenike emo
upoznati sa novim pojmovima: dekolonizacija, neokolonijalizam, aparthejd. Uputiemo ih da
proanaliziraju pripadajuu karikaturu U/109 i odgovore na postavljeno pitanje. Potom emo ih uputiti
na kartu U/109 sa zadatkom da uoe koje je godine najvei broj afrikih zemalja stekao nezavisnost, a
zatim da pronau odgovor u tekstu zato je to tako.
U drugom dijelu asa pojasnit emo nastanak Pokreta nesvrstanosti, njegove temeljne ideje i
ciljeve, zatim osnivae i ulogu u blokovskoj podjeli svijeta. Zamolit emo uenicu/uenika da glasno
proita tekst iz rubrike historijska itanka U/111 nakon ega emo metodom razgovora zajedniki
odgovoriti na postavljena pitanja.
45
ZAVRNI DIO
Za domau zadau uenice/uenici e uraditi zadatak po uputama U/111. Uenice/uenici koji
ele proiriti znanje mogu pogledati film Zbogom Bafana reisera Billea Augusta. Takoer moemo
odrediti 2-3 uenice/uenika da urade referat o Nelsonu Mendeli.

NASTANAK BLOKA ZEMALJA "TREEG SVIJETA" I NJIHOVA POLITIKA
-
dekolonizacija proces oslobaanja zemalja od kolonijalne vlasti

u provoenju dekolonizacije posebnu ulogu odigrala je: Deklaracija UN-a o davanju nezavisnosti narodima
pod kolonijalnom upravom, usvojena 1960. godine
razliiti pristupi dekolonizaciji: Velika Britanija formirala Komonvelt (Commonwealth) zajednicu drava koje
su nekada bile britanske kolonije; Francuska i Portugal silom eljele zadrati kolonije
u razdoblju od 1945-1975 nezavisnost je dobilo vie od 70 novih zemalja Azije i Afrike, ime je nastala
skupina drava nazvana trei svijetglavni problem: glad, siromatvo, nerazvijenost i nepismenost to
koriste bogate zemlje nameui im svoj utjecaj neokolonijalizam
apartheid rasna politika odvajanja stanovnitva Junoafrike Republike na crnce, bijelce, indijce i sl.
najpoznatiji borac protiv apartheida bio je Nelson Mandela
Pokret nesvrstanih nastao u vrijeme hladnog rata s ciljem suprotstavljanja blokovskoj podjeli svijeta i
neokolonijalizmuosnivai: Jugoslavija (Tito), Egipat (Naser) i Indija (Nehru)pristupile uglavnom drave
treeg svijeta koje se nisu eljele opredijeliti ni za jedan od dva tada postojea bloka - savezaglavni
principi: borba protiv kolonijalizma, diskriminacije i blokova, nemijeanje u unutranje stvari drugih zemalja,
rjeavanje sporova na miran nain i politika saradnje meu dravama
46

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Integracijski procesi u Evropi
upoznavanje uenica/uenika sa poecima evropskih integracija, osnivanjem
OBRAZOVNI
Evropske unije te njenim prednostima i nedostacima
razvijanje pozitivnog odnosa prema evrospkim integracijama, razvijanje
ODGOJNI
tolerancije, isticanje znaaja meunarodne saradnje i suivota
razvijanje sposobnosti formiranja vlastitih stavova i njihove argumentirane
FUNKCIONALNI
odbrane, razvijanje sposobnosti loginog zakljuivanja
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
obrada
metoda razgovora, izlaganja, demonstracije, analiza
slikovnog materijala

UVOD
Uvodni dio emo zapoeti tako to emo kroz razgovor vidjeti ta uenice/uenici znaju o
Evropskoj uniji i kakvo je njihovo miljenje o tome da li Bosna i Hercegovina treba pristupiti EU. Potom
emo zamoliti uenicu/uenika da na glas proita uvod u nastavnu jedinicu U/112. Nakon toga emo
napisati naslov na tablu: Integracijski procesi u Evropi
GLAVNI DIO
Metodom usmenog izlaganja uenicama/uenicima emo predstaviti historijat evropskog
povezivanja. Vano je da spomenemo Roberta umana na iju inicijativu je 1951. godine formirana
Evropska zajednica za ugljen i elik iz koje se Rimskim ugovorima razvila Evropska ekonomska
zajednica (1957). Obrazloit emo koje su bile prednosti te zajednice, te kako se ona postepeno irila.
Podnaslov Osnivanje Evropske unije obradit emo kombinacijom metode rada na tekstu i
razgovorom. Uenice/uenici koji se jave glasno e itati tekst
jedan po jedan pasus. Nakon svakog proitanog pasusa
povest emo razgovor, a uenice/uenici e pokuati izdvojiti
najvanije podatke koje emo zapisati na tablu. Tako npr.
nakon prvog pasusa trait emo od uenica/uenika da nam
objasne znaaj Samita u Mastrihtu 1992. Nakon to su
proitali drugi pasus traiemo da nam opiu irenje Evropske
unije, pri emu emo ih uputiti na kartu U/113. Pitanja za trei
pasus glase: Dokle je otila Bosna i Hercegovina na putu za
lanstvo u EU? Nabroj glavne organe EU? Nakon etvrtog
pasusa pitamo: Koliko lanica danas broji EU? Navedi neke od mjera donesene s ciljem njihove jae
integracije? Pitanje za peti pasus glasi: Opii simbole dananje EU. Ukoliko ocijenimo potrebnim
pomagat emo uenicama/uenicima potpitanjima.
Na kraju obrade nastavne jedinice uenica/uenik e glasno proitati tekst iz rubrike historijska
itanka nakon ega emo metodom razgovora pristupiti njegovoj analizi odgovarajui na postavljena
pitanja.
47
ZAVRNI DIO
Nekoliko uenica/uenika emo ocijeniti prema stepenu pokazane aktivnosti. Jo jednom emo
ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako bi provjerili stepen usvojenog
znanja kod uenica/uenika.
Otklonit emo, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe. Za domau zadau odgovoriti na pitanja
U/114. Uenice/uenici koji ele proiriti znanje mogu to uiniti slijedei upute U/114. Takoer
pojedinim uenicama/uenicima moemo dati zadatak da u obliku referata ili power point prezentacije
pripremi kratko izlaganje o Evropskoj uniji i njenim institucijama.

INTEGRACIJSKI PROCESI U EVROPI
-
integracija povezivanje
1951. utemeljena Evropska zajednica za ugljen i elik (Francuska, Italija, Zapadna Njemaka, Belgija,
Holandija i Luksemburg)
1957. Rimskim ugovorima, utemeljena Evropska ekonomska zajednica (EEZ)uspostavljeno zajedniko
trite (bez carine) lanice EEZ svoje ekonomske interese titile uvodei carine na robu koja je dolazila
izvan granica njihovih zemalja
od 1970. broj lanica EEZ konstantno je rastao (Velika Britanija, Irska, Danska, Grka, panija, Portugal)
1992. Ugovorom iz Mastrihta (Holandija) osnovana Evropska unijaproirenja 1995, 2004. i 2007.
danas EU broji 27 zemalja, ima svoje institucije, valute, zastavu i himnu
Evropska unija nema zvanini glavni grad (sjedita njenih institucija se nalaze u nekoliko razliitih zemalja),
ali se veina poslova obavlja u Briselu (Belgija).
48

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Slom socijalistikog sistema u Evropi
stjecanje znanja o poputanju napetosti meu blokovima i slomu komunizma u
OBRAZOVNI
Evropi, upoznavanje uenika sa teritorijalnim promjenama koje su tom prilikom
nastale kao i posljedicama sloma socijalistikog sistema
razvijanje kritikog miljenja, osuda totalitaristikih drutava koja ograniavaju
ODGOJNI
graanska prava pojedinca, razvijanje pozitivnog stava prema pravima svih
naroda na samoodreenje, ravnopravnost, line, vjerske i politike slobode
FUNKCIONALNI
uporeivanja i donoenja zakljuaka, vjebanje rada na historijskoj karti
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
obrada

UVOD
Uvodni dio emo realizirati tako to emo se podsjetiti gradiva sa prethodnih asova, a koje je
povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: ta je socijalizam? kad je
i gdje uspostavljen? na koje zemlje se proirio i kako? kojem vojnom savezu je pripadao najvei dio
socijalistikih zemalja u Evropi?
Potom emo najaviti da danas govorimo o slomu socijalistikog sistema u Evropi. Zamolit emo
uenicu/uenika da proita uvod U/115, nakon ega emo naslov otkriti na ve pripremljenoj grafofoliji.
GLAVNI DIO
Podnaslov Slom socijalistikog sistema obradit emo metodom usmenog izlaganja upoznavi
uenice/uenike sa korjenitim reformama koje je u SSSR-u zapoeo Mihail Gorbaov (perestrojka i
glasnost). Takoer emo istai vanost politike dentata koja je u ovo vrijeme dostigla svoj vrhunac.
Posebnu panju emo posvetiti slomu socijalistikog sistema u istonoevropskim zemljama opisujui
nain kako je koja zemlja prelazila sa jednopartijskog na veepartijski sistem. Spomenut emo prve
viestranake izbore u Poljskoj, pad berlinskog zida, slom reima Nokalaja aueskua u Rumuniji, rat
na tlu bive Jugoslavije. Zamolit emo uenicu/uenika da glasno proita tekst u rubrici historijska
itanka U/116, nakog ega emo kroz razgovor izvriti njegovu analizu, odgovarajui na postavljena
pitanja.
U nastavku asa podnaslov Nastanak novih drava obradit emo uz pokazivanje na karti.
Objasnit emo uenicima koji je jedan od uzroka raspada SSSR-a? Kada je on prestao postojati i koje
su se drave prve odvojile? Uz pomo karte objasnit emo koje su se jo vienacionalne drave
raspale slomom socijalistikog sistema u njima.
Podnaslov Rezultati sloma socijalistikog sistema uenice/uenici e sami proitati u tiini i
promotriti kartu U/118. Uz pomo 5. pitanja u udbeniku povest emo razgovor o proitanom.
Uenicima objasniti koje su prednosti ulaska Bosne i Hercegovine u NATO savez.
49
ZAVRNI DIO
Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/118. Uenice/uenici koji ele proiriti znanje mogu to
uiniti po uputama U/118.

SLOM SOCIJALISTIKOG SISTEMA U EVROPI
-
dolaskom Mihaila Gorbaova na elo SSSR-a 1985. godine zapoeo je proces reformi u toj zemlji
(perestrojka, glasnost)
1987. sporazum Gorbaov (SSSR) Regan (SAD) o ogranienju nuklearnog razoruanjavrhunac politike
detanta
1989. pad berlinskog zidakraj hladnog rata i slom socijalizma (komunizma) u Evropi
Od 1989. do 1992. socijalistiki (komunistiki) reimi zbaeni su u SSSR-u, Poljskoj, Maarskoj,
ehoslovakoj, Rumuniji, Bugarskoj, Istonoj Njemakoj, Albaniji i Jugoslaviji
1990. Istona i Zapadna Njemaka ponovo su se ujedinile u jednu dravu
slom socijalizma oznaio je i slom pojedinih socijalistikih drava (SSSR, ehoslovaka, Jugoslavija)na
njihovim temeljima nastale su brojne nove evropske draveto je dovelo do postepenog nestanka
Varavskog saveza to je omoguilo potpunu dominaciju NATO-pakta i SAD-a u meunarodnim odnosima
50

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Nauka, tehnika i kultura savremenog doba
stjecanje znanja o razvoju nauke, tehnike, kulture i umjetnosti u savremenom
OBRAZOVNI
dobu, odnosno nakon Drugog svjetskog rata, uoavanje promjena u svakodnevnom ivotu ljudi u ovom razdoblju
razvijanje kritikog odnosa prema napretku tehnologije i nauke, razvijanje
ODGOJNI
pozitivnog odnosa prema doprinosu naunika i njihovim otkriima, razvijanje
osjeaja estetskih vrijednosti
razvijanje sposobnosti uporeivanja i donoenja zakljuaka, razvijanje sposoFUNKCIONALNI
bnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
obrada

UVOD
Uvodni dio emo zapoeti tako to emo kroz razgovor vidjeti ta uenice/uenici znaju o nauci,
tehnici i kulturi savremenog doba. Objasniti im da je to doba naglog razvoja koje jo uvije traje i koje i
oni sami mogu pratiti. Pitamo ih da li mogu navesti neke primjere tehnolokog napretka? (raunari,
televizija, internet, mobiteli...)
Potom emo zamoliti uenicu/uenika da na glas proita uvod u nastavnu jedinicu U/119. Nakon
toga emo napisati naslov na tablu: Nauka, tehnika i kultura savremenog doba
GLAVNI DIO
Ukratko emo predstaviti najznaajnije naune i tehnike uspjehe ovjeanstva u savremenom
dobu let u svemiru, slijetanje na mjesec, razvoj raunarske i elektronike tehnologije, razvoj
medicine (...) Uenicama/uenicima emo objasniti da su promjene bile brojne i veoma dinamine, te
da se ovakav razvoj nauke i tehnike odrazio i na stanje u drugim sferama i oblastima ljudskog
djelovanja. Izlaganje emo propratiti uputama na pripadajui slikovni materijal pri emu emo traiti od
uenica/uenika da odgovore na postavljena pitanja. Nakon to zavrimo sa izlaganjem, zamolit emo
uenicu/uenika da glasno proita tekst u rubrici historijska itanka U/120, nakog ega emo kroz
razgovor izvriti njegovu analizu. Najvanije podatke otkrivat emo na ve pripremljenoj grafofoliji.
U nastavku asa uenice/uenike emo upoznati sa razvojem kulture i umjetnosti u ovome
periodu. Posluat emo ili pregledati audio-vizuelne odlomke (u zavisnosti od tehnike opremljenosti
kole/kabineta), kojim bi uenice/uenici mogli stei bolji uvid u muzike trendove nastale u ovom
razdoblju.
ZAVRNI DIO
U zavrnom dijelu jo jednom emo ponoviti najvanije injenice kako bi provjerili stepen
usvojenog znanja kod uenica/uenika. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti eventualne
nejasnoe. Nekoliko uenica/uenika ocijeniti. Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/121.
51

NAUKA, TEHNIKA I KULTURA SAVREMENOG DOBA
-
razdoblje od Drugog svjetskog rata do danas obiljeeno je velikim naunim i tehnikim napretkom
razvoj tehnologije uvjetovao je drastinu promjenu ivota ljudi: televizija, raunari, mobiteli, CD, sateliti...
1961. sovjetski astronaut Jurij Gagarin bio je prvi ovjek u svemiru koji je uspjeno obletio zemlju
1969. amerika posada sletila na mjesecprvi ovjek koji je stupio na mjeseevo tlo bio je Nil Armstrong
mali korak za ovjeka, ali veliki za ovjeanstvoamerika agencija NASA, danas vodea na polju
istraivanja svemira
znaajan napredak postignut je i u oblasti medicine: tranplatacija srca, bubrega i ostalih organa, smanjena je
smrtnost dojenadi, produen ivotni vijek, suzbijene su mnoge bolesti...
genetski ininjering GMO hrana, kloniranje
kultura i umjetnost su takoer doivjele velike promjeneodbacuje se tradicionalni nain ivotarazvija se
nova vrsta muzike rokenrol (Elvis Prisli), knjievnost su obiljeili mnogi vrhunski pisci (Solenjicin,
Pasternak, Hemingvej)filmska umjetnost je nastavila svoj uspon (Merlin Monro, Marlon Brando, Dejms
Din...)
52

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna cjelina tema: Bosna i Hercegovina u 20. stoljeu
nastavna jedinica: Bosna i Hercegovina u Prvom svjetskom ratu
stjecanje znanja o politikim, vojnim i privrednim prilikama u Bosni i Hercegovini
OBRAZOVNI
tokom Prvog svjetskog rata
razvijanje ljubavi prema domovini, osuda osvajakih ratova,
razvijanje
ODGOJNI
sposobnosti uenica/uenika da upoznaju historiju iz razliitih historijskih izvora
vjebanje samostalnog rada uenica/uenika sa zidnom kartom, vjebanje
FUNKCIONALNI snalaenja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uoavanja uzronoposljedinih veza, razvijati sposobnost rada na historijskim izvorima
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
obrada

UVOD
povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: ta je bio uzrok, a ta
povod za poetak Prvog svjetskog rata? Kad i kako je poeo Prvi svjetski rat? Nabroj glavne frontove
formirane u Prvom svjetskom ratu.
Potom emo najaviti da danas govorimo o Bosni i Hercegovini u Prvom svjetskom ratu. Zamolit
emo uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu U/125, nakon ega emo naslov otkriti na
ve pripremljenoj grafofoliji.
GLAVNI DIO
Metodom usmenog izlaganja objasnit emo prilike u Bosni i Hercegovini neposredno uoi rata,
odnosno, nakon Sarajevskog atentata. Uputit emo uenice/uenike da tiho proitaju tekst ispod
fotografije reisa auevia, nakon ega emo metodom razgovora odgovoriti na postavljena pitanja?
(s ciljem razvoja filantropije i empatije kod uenica/uenika, nastavnica/nastavnik moe napraviti
paralelu s ratom u Bosni i Hercegovini 1992-1995, spominjui Srana Aleksia iz Trebinja koji je stao u
zatitu sugraanina Bonjaka).
U nastavku asa, naglasit emo vanost geostratekog poloaja Bosne i Hercegovine za AustroUgarsku u njenom ratu protiv Srbije. Predstavit emo ratne operacije na frontu koji je formiran prema
Srbiji, te posljedice po Bosnu i Hercegovinu koje su tom prilikom nastale (protjerivanja stanovnitva,
materijalna razaranja, epidemije, glad...). Uenicama/uenicima emo skrenuti panju da su
bosanskohercegovake jedinice u sastavu austrougarske vojske bile sastavljene od Bonjaka, Hrvata i
Srba koji su se podjednako isticali u hrabrosti i portvovanosti. Pri tome emo ih uputiti da pogledaju
svaku od tri fotografije austrougarskih vojnika, porijeklom iz Bosne i Hercegovine uz napomenu da tiho
proitaju tekst ispod fotografija. Ukoliko tehnika opremljenost kole/kabineta omoguava
uenicama/uenicima emo pustiti da posluaju mar Bonjaci dolaze (ukoliko nema mogunosti
uenicama/uenicima emo skrenuti panju da to uine sami na priloenoj internetskoj stranici U/126).
Pomou zidne karte predstavit emo frontove na kojima su ratovali Bosanci i Hercegovci, posebno
istiui njihovu hrabrost u bitkama na italijanskom frontu (Kobarid i Monte Meleta, 1917). Uputiemo
uenice/uenike da proanaliziraju fotografiju bosanskohercegovakog vojnika u uniformi U/127, nakon
53
ega e proitati tekst i odgovoriti na pitanja koja su postavljena uz njega.

Pred kraj glavnog dijela asa zamolit emo tri uenice/uenika da glasno proitaju tekst po tekst
u rubrici historijska itanka U/127 i U/128, nakog ega emo kroz razgovor izvriti njihovu analizu,
odgovarajui na postavljena pitanja.
ZAVRNI DIO
Jo jednom emo ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako bi
provjerili stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika. Otklonit emo, odnosno pojasniti eventualne
nejasnoe.
uiniti slijedei upute iz zadatka U/128. Takoer pojedinim uenicama/uenicima moemo dati zadatak
da u obliku referata pripreme kratko izlaganje o bitkama na Kobaridu i Monte Meleti 1917. godine.

BOSNA I HERCEGOVINA U PRVOM SVJETSKOM RATU
-
nastojei se to bolje pripremiti za rat protiv Srbije, Austro-Ugarska je u Bosni i Hercegovini (nakon
sarajevskog atentata 28. juna, 1914), vrila uurbane priprememobilizacija ljudstva i neophodnih
materijalnih sredstava
12. avgusta, 1914. austrougarske trupe su iz pravca Bosne i Hercegovine provalile u Srbijuodluujua
bitka na planini Cerusrbijansko-crnogorska vojska pokrenula kontraofanzivu i ula u istonu Bosnu sve do
Romanije
oktobra 1915. zajednike austrougarske, njemake i bugarske snage napale su Srbiju koju su osvojile u
decembru 1915, a potom i Crnu Goru u januaru 1916. godineBosna i Hercegovina prestala biti
neposredno ratno poprite, ali su se posljedice rata svuda osjeale
tokom rata bosanskohercegovaki vojnici su sudjelovali na svim velikim ratitima u Evropiza sve njih
upotrebljavao se termin Bonjaci jer su dolazili iz Bosne i Hercegovineimali su posebne uniforme sa
fesovima na glavinajvei uspjeh doivjeli su u julu 1916. prilikom probijanja Italijanskog fronta na Monte
Maleti, te u bici na Kobaridu u jesen 1917. godineDruga BH regimenta je bila najodlikovanija jedinica
austrougarske vojske
54

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Bosna i Hercegovina i jugoslovensko pitanje, stvaranje Drave SHS
upoznavanje uenica/uenika sa nastojanjem politiara da stvore zajedniku
dravu junoslovenskih naroda i poloajem Bosne i Hercegovine u njihovim
OBRAZOVNI
koncepcijama, stjecanje znanja o raspadu Austro-Ugarske monarhije i proglaenju
Drave Slovenaca, Hrvata i Srba
razvijanje osjeaja patriotizma, razvijanje kritikog odnosa prema historijskim
ODGOJNI
dogaajima
vjebanje analize historijskih izvora, razvijanje sposobnosti uenica/uenika da
FUNKCIONALNI upoznaju historiju iz razliitih historijskih izvora, razvijanje sposobnosti uoavanja
uzrono-posljedinih veza
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
obrada
metoda usmenog izlaganja i razgovora, tekst metoda,
demonstracija, analiza slikovnog materijala
udbenik, grafoskop, dodatna literatura, karta

UVOD
povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: Kad je zavren prvi
svjetski rat? Koje su zemlje pobjednice, a koje poraene u Prvom svjetskom ratu? Koje nove drave
su nastale raspadom Austro-Ugarske monarhije? Da li je Drava SHS postojala prije Prvog svjetskog
rata? ta ti govori njeno ime, da li je bilo rijei o jednonacionalnoj ili vienacionalnoj dravi? Moe li
zakljuiti koje nacije su bile priznate u novonastaloj dravi, a koje nisu?
Potom emo najaviti da danas govorimo o Bosni i Hercegovini i jugoslovenskom pitanju, odnosno
o formiranju Drave Slovenaca, Hrvata i Srba. Zamolit emo uenicu/uenika da proita uvod u
nastavnu jedinicu U/129, nakon ega emo otkriti naslov na ve pripremljenoj grafofoliji.
GLAVNI DIO
Nakon to smo u uvodnom dijelu asa apsolvirali ta znai jugoslovensko pitanje, metodom
usmenog izlaganja predstavit emo razliita vienja ujedinjenja junoslovenskih zemalja
(Jugoslovenski odbor, srbijanska vlada, Jugoslavenski klub, politiari iz Bosne i Hercegovine). Pri
tome emo svako vienje potkrijepiti s tekstom iz rubrike historijska itanka nakon ega emo izvriti
njegovu analizu odgovarajui na postavljena pitanja.
U nastavku asa predstavit emo formiranje zemaljskih Narodnih vijea, a potom i centralnog
Narodnog vijea Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu. Objasnit emo kad i kako je nastala drava SHS
te uz pomo karte predstaviti zemlje koje je obuhvatala. Posebno emo naglasak staviti na prestanak
austro-ugarske vlasti u Bosni i Hercegovini i formiranje prve bosanskohercegovake narodne vlade.
55
ZAVRNI DIO
uenica/uenika ocijeniti. Domau zadau realizirati po uputama iz zadatka U/132.

BOSNA I HERCEGOVINA I JUGOSLOVENSKO PITANJE, FORMIRANJE DRAVE SHS
-
pregovori o novoj dravi voeni su jo za vrijeme Prvog svjetskog rata

1915. u Londonu formiran Jugoslovenski odbor kojeg su inili politiari iz junoslavenskih zemalja pod
Austro-Ugarskom vlauzalagao se za stvaranje zajednike drave svih junih Slavena
1914. decembar, donesena Nika deklaracija koja predstavlja stav Srbijanske vlade o zajednikoj dravi, a
to je ujedinjenje svih junoslovenskih zemalja, ali pod srpskim vodstvom
1917. formiran Jugoslovenski klub koji se zalagao za stvaranje junoslovenske drave u okviru AustroUgarskemajska deklaracijapoetak aktivnosti koje e dovesti do stvaranja Drave Slovenaca, Hrvata i
Srba
1917. jugoslovenski odbor i srbijanska vlada potpisali Krfsku deklaracijupredviala stvaranje Kraljevine
Srba, Hrvata i Slovenaca kao zajednike drave svih junih Slavena
politiari iz Bosne i Hercegovine nudili razliite i esto suprotne prijedloge predsjednik najjae bonjake
stranke (JMO) Mehmed Spaho i reisul-ulema Demaludin ef. auevi, podrali ideju stvaranja zajednike
junoslavenske drave
u ljeto 1918. poelo formiranje Narodnih vijea29. oktobra 1918. proglaeno stvaranje Drave Slovenaca,
Hrvata i Srba koja je obuhvatala Sloveniju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu
1. novembra 1918. prestala je austrougarska vlast u Bosni i Hercegovini3. novembra 1918. formirana je
prva bosanskohercegovaka narodna vlada.
56

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Formiranje Kraljevine SHS i poloaj Bosne i Hercegovine do 1929. godine
stjecanje znanja o ujedinjenju Drave SHS s kraljevinom Srbijom, upoznavanje
uenica/uenika sa poloajem BiH u novoj dravi, shvatanje politikih prilika i
OBRAZOVNI
odnosa u zajednikoj jugoslavenskoj dravi, stjecanje znanja o politikim
strankama u BiH i njihovim programima, stjecanje znanja o donoenju i sadraju
prvog Ustava Kraljevine SHS (Vidovdanskog ustava)
razvijanje ljubavi prema domovini, osuditi nametanje volje jednog naroda drugim
ODGOJNI
narodima u okviru iste dravne zajednice, razvijanje osjeaja vanosti za
viestranake izbore, razvijanje kritikog miljenja
razvijanje sposobnosti uporeivanja i donoenja zakljuaka, razvijanje sposoFUNKCIONALNI bnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, razvijanje sposobnosti izdvajanja
bitnih podataka, vjebanje rada na historijskom izvoru
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
obrada

UVOD
Uvodni dio emo realizirati tako to emo se podsjetiti gradiva sa prethodnog asa, a koje je
povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: Kako je na ujedinjenje
junoslovenskih zemalja gledao Jugoslovenski odbor, a kako Srbijanska vlada? Gdje i kada je
potpisana Deklaracija o junoslavenskom ujedinjenju? ta je ona predviala? Napisat emo na tabli tri
pojma koja su prema Krfskoj deklaraciji trebala da krase novoformiranu dravu: ustavna,
parlamentarna i demokratska pri emu emo traiti od uenica/uenika da objasne sva tri pojma.
Nastavljamo s pitanjima: Da li je ujedinjenje predvieno Krfskom drklaracijom provedeno odmah ili je
ono teklo u etapama? Koje junoslovensko ujedinjenje je najprije izvreno i kada?
Potom emo najaviti da danas govorimo o Bosni i Hercegovini i jugoslovenskom pitanju, odnosno
o formiranju Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i poloaju Bosne i Hercegovine do 1929. godine.
Zamolit emo uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu U/133, nakon ega emo otkriti
naslov na ve pripremljenoj grafofoliji.
GLAVNI DIO
Obradu nastavne jedinice zapoet emo tako to emo opisati teke uslove u kojima se nala
Drava SHS (prijetnja Italije da e zauzeti teritorije koje su joj obeane Londonskim ugovorom, nemiri
radnika i seljaka, pljaka od strane odmetnutih vojnika...). Istaknut emo ujedinjenje Vojvodine i Crne
Gore sa Srbijom koja je time jo vie ojaala, a to je doprinijelo brzom ujedinjenju Kraljevine Srbije i
Drave Slovenaca, Hrvata i Srba (1. decembra, 1918). Naglasiti da je tim inom i Bosna i Hercegovina
kao sastavni dio drave SHS ula u sastav noformiranog kraljevstva (uenicama/uenicima emo
objasniti do kada se noformirana drava nazivala kraljevstvo, a od kada kraljevina). Uputit emo
uenice/uenike da proanaliziraju kartu U/134.
U nastavku asa metodom usmenog izlaganja pojasnit emo uenicama/uenicima karakteristike
privremenog dravnog ureenja u Kraljevstvu SHS. Definisat emo pojmove centralizam i dekret koje
e uenice/uenici zapisati u svoje sveske. Predstavit emo nain na koji je kralj Aleksandar Karao-
57
-revi upravljao zemljom i objasniti kako se to odrazilo na stanje u Bosni i Hercegovini (posebnu
panju emo posvetiti nadlenostima koje je u okvirima zajednike drave imala Zemaljska vlada u
Bosni i Hercegovini, ime emo istaknuti koliki je bio stepen provedene centralizacije)
U drugom dijelu asa predstavit emo politike stranke koje su osnovane pred prve izbore i
njihova programska opredjeljenja. Naglasit emo razlike u politikim stavovima izmeu pojedinih
stranaka pri emu emo poseban akcenat staviti na JMO i Mehmeda Spahu. Uputit emo
uenice/uenike na fotografije kralja Aleksandra i Nikole Paia pri emu emo ih zamoliti da proitaju
popratni tekst te emo metodom razgovora odgovoriti na postavljena pitanja.
Obraujui podnaslov Vidovdanski ustav objasnit emo vrijeme i nain donoenja Vidovdanskog
ustava u Kraljevini SHS. Akcenat staviti na politike suprotnosti i tenzije koje su vladale zbog razliitih
stavova oko pitanja unutranjeg dravnog ureenja. Definisat emo pojmove ustav, federalizam,
ustavotvorna skuptina koje e uenice/uenici zapisati u svoje sveske. Iznijet emo glavne znaajke
Vidovdanskog ustava (centralistika monarhija, podjela na 33 oblasti, ime drave Kraljevina SHS).
Posebnu panju emo posvetiti lanu 135. Vidovdanskog ustava koji je garantirao teritorijalnu
cjelovitost Bosne i Hercegovine, a to je zasluga Mehmeda Spahe i JMO. Uputit emo
uenice/uenike na Spahinu fotografiju uz zadatak da proitaju popratni tekst, nakon ega emo
zajedniki odgovoriti na postavljena pitanja. Uenice/uenike emo potom uputiti da proanaliziraju
kartu U/137 uz obavezu da odgovore na popratno pitanje.
Nakon toga emo zamoliti uenicu/uenika da glasno proita dijelove Vidovdanskog ustava iz
rubrike historijska itanka U/136 to e omoguiti stjecanje dodatnih saznanja o samom karakteru
pomenutog Ustava. Metodom razgovora izvrit emo njegovu analizu.
Na kraju obrade nastavne jedinice objasnit emo ukidanje Pokrajinske uprave za Bosnu i
Hercegovinu, koja je time izgubila minimum samostalnosti, jer je svaka oblast postala zasebna,
direktno podreena centralnim vlastima u Beogradu.
ZAVRNI DIO
provjerili stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti eventualne nejasnoe, nakon ega emo nekoliko uenica/uenika ocijeniti
uiniti slijedei upute iz zadatka U/137. Takoer pojedinim uenicama/uenicima moemo dati zadatak
da u obliku referata pripreme kratko izlaganje o liku i djelu Mehmeda Spahe.

FORMIRANJE KRALJEVINE SHS I POLOAJ BiH DO 1929.
-
zbog tekog stanja u Dravi SHS i mogunosti teritorijalnih gubitaka, 1. decembra 1918. izvreno ujedinjenje
sa Srbijomproglaena Kraljevina Srba, Hrvata i SlovenacaBiH ula u sastav novoformirane drave
na elu Kraljevine bila je srbijanska dinastija Karaoreviado donoenja ustava vlast vrili kralj i
Privremeno narodno predstavnitvo
Narodno vijee za Bosnu i Hercegovinu odmah je ukinuto, a Narodna vlada je preimenovana u Zemaljsku
vladusve najvanije nadlenosti prenesene su na centralnu vladu u Beogradu (politika centralizacije)
politike stranke su pokrenule ili obnovile svoj rad tokom 1919. i 1920. godinesve su izuzev Komunistike
partije osnovane na vjersko-nacionalnoj osnovinajjaa bonjaka stranka bila je Jugoslovenska
muslimanska organizacija na elu sa Mehmedom Spahom
28. juna 1921. donesen prvi Ustav Kraljevine SHS, nazvan Vidovdanski ustavdrava definirana kao
ustavna parlamentarna monarhija s dinastijom Karaorevia na eluureena strogo centralistiki
podijeljena na 33 oblasti
lanom 135. Ustava, garantirana je teritorijalna cjelovitost Bosne i Hercegovine u kojoj je postojeih est
okruga preimenovano u oblastizauzvrat Mehmed Spaho je glasao za Ustav
nakon donoenja Ustava ukinuta je Zemaljska vlada ije su nadlenosti prenesene na centralnu vladu u
BeograduBosna i Hercegovina nije vie sainjavala jedinstvenu upravnu cjelinu sa sjeditem u
Sarajevusvaka oblast je bila zasebna kojom su upravljali upani postavljani od strane kralja
58

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Bosna i Hercegovina u vrijeme estojanuarske diktature
usvajanje znanja o politikim prilikama u Kraljevini SHS i sukobima u Parlamentu,
OBRAZOVNI
usvajanje znanja o zavoenju estojanuarske diktature i poloaju BiH u tom
razdoblju, usvajanje znanja o oktroiranom ustavu
razvijanje patriotskih osjeanja, osuda nasilja u svrhu ostvarenja politikih ciljeva
ODGOJNI
FUNKCIONALNI uoavanja uzrono-posljedinih veza, razvijanje sposobnosti uporeivanja i
donoenja zakljuaka, vjebanje rada na historijskom izvoru i njegove analize
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
obrada
metoda usmenog izlaganja i razgovora, tekst metoda,
demonstracija, analiza slikovnog materijala

UVOD
povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: Kako je ureena
Kraljevina SHS prema Vidovdanskom ustavu 1921. godine? ta znai parlamentarna monarhija? Oko
ega je voena glavna polemika kada je u pitanju ureenje drave? Koje stranke nisu bile zadovoljne
Vidovdanskim ustavom? Kakav je bio poloaj Bosne i Hercegovine prema tom ustavu? Kada je i na
koji nain definitivno likvidirana pokrajinska uprava za Bosnu i Hercegovinu? Obrazloi posljedice tog
ina. Potom emo najaviti da danas govorimo o Bosni i Hercegovini u vrijeme estojanuarske
diktature. Zamolit emo uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu U/138, nakon ega emo
otkriti naslov na ve pripremljenoj grafofoliji.
GLAVNI DIO
Obradu nastavne jedinice zapoet emo tako to emo uenicima/uenicima predstaviti politike
odnose u Kraljevini SHS za vrijeme postojanja Vidovdanskog ustava. Sukob opozicije i vladinih
predstavnika kulminirao je 1928. godine kada je izvren atentat u Skuptini na poslanike Hrvatske
seljake stranke istai emo smrt Stjepana Radia i dolazak Vladka Maeka na elo HSS-a (zbog
njegove kasnije uloge u podjeli Bosne i Hercegovine). Naglasit emo jaz koji se pojavio u Kraljevini
SHS izmeu pripadnika razliitih naroda i posljedice koje e on izazvati. Uenice/uenici e potom
analizirati pripadajui slikovni materijal.
Nakon toga emo objasniti kako je kralj Aleksandar odluio rijeiti krizu uvoenjem diktature.
Istaknuti da je podrku u tim nakanama naao u vojsci, pri emu upuujemo na fotografiju proglaenja
diktature U/139, traei od uenica/uenika da usmeno odgovore na postavljeno pitanje. Potom emo
zamoliti uenicu/uenika da glasno proita dio Proklamacije kralja Aleksandra iz rubrike historijska
itanka U/140, nakon ega emo odgovarajui na postavljena pitanja izvriti njenu analizu. Objasnit
emo politiki program integralnog jugoslovenstva (Zakon o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna
podruja: novi naziv drave Kraljevina Jugoslavija stanovnitvo Jugosloveni, podjela zemlje na 9
banovina, zabrana svih nacionalnih imena i politikih stranaka s nacionalnim obiljejem). Posebno
naglasiti kako i na koje banovine je bio podijeljen bosanskohercegovaki teritorij, te historijske
posljedice takve podjele. Uputit emo uenike da proanaliziraju kartu U/140. Objasnit emo kako su
59
novom podjelom izbrisane nacionalne granice i nacionalni nazivi pokrajina, ime se eljelo afirmirati
integralno jugoslavenstvo.
Podnaslov Oktroirani ustav obradit emo metodom rada na tekstu. Zamolit emo tri
uenice/uenika da itaju pasus po pasus podnaslova. Nakon prvog pasusa uputit emo sve
uenice/uenike da tiho proitaju Preambulu ustava iz rubrike historijska itanka U/141, nakon ega
emo odgovarajui na pitanja izvriti njenu analizu. Nakon proitanog drugog pasusa traiemo od
uenika da navedu promjene koje su uvedene oktroiranim ustavom. Poslije treeg pasusa, zamolit
emo sve uenice/uenike da tiho proitaju izvod iz Sarajevskih punktacija koje su navedene u rubrici
historijska itanka U/142, nakon ega emo odgovarajui na pitanja izvriti njihovu analizu.
ZAVRNI DIO
provjerili stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti eventualne nejasnoe nakon ega emo nekoliko uenica/uenika ocijeniti
Za domau zadau napisati krai esej na temu: ta je za mene diktatura? Uenice/uenici koji
ele dodatno proiriti znanje mogu to uiniti slijedei upute iz zadatka U/142.

BOSNA I HERCEGOVINA U VRIJEME ESTOJANUARSKE DIKTATURE
-
u nacionalnom pogledu, zvanino shvatanje je bilo da su Srbi, Hrvati i Slovenci tri plemena jednog
narodadrugi narodi, meu kojima su i Bonjaci nisu bili priznati
nezadovoljstva oko ureenja drave (centralizam ili federalizam), bili su stalni izvor tenzija u Skuptini
Kraljevine SHS20. juna 1928. atentat na hrvatske poslanike (ubijena su dvojica dok je Stjepan Radi,
predsjednik Hrvatske seljake stranke, neto kasnije podlegao u Zagrebu)
atentat je posluio kao izgovor kralju da 6. januara 1929. godine zavede diktaturuukinuo je Ustav,
raspustio Parlament i zabranio rad svih nacionalnih stranakakralj je preuzeo cjelokupnu vlast u zemlji
oktobra 1929. donesen je novi Zakon o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna podrujadrava je dobila
novi naziv Kraljevina Jugoslavija, a svi njeni stanovnici nazivani su Jugoslovenima
izvrena je nova podjela drave na 9 banovina, pri emu nisu potovane nikakve nacionalne, prirodne niti
historijske granice pojedinih podruja
Bosna i Hercegovina je ula u sastav etiri banovine: Drinsku (Sarajevo), Vrbasku (Banja Luka), Primorsku
(Split) i Zetsku (Cetinje) ovom podjelom izbrisane su njene viestoljetne granice
septembra 1931. kralj je donio novi Ustav Kraljevine koji je prozvan oktroirani ili nametnuti (situacija je ostala
nepromijenjena)
60

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Kraj estojanuarske diktature i sporazum Cvetkovi - Maek
usvajanje znanja o atentatu na kralja Aleksandra, uenice/uenike upoznati sa
OBRAZOVNI
nastalom politikom situacijom i krizom u Jugoslaviji koja je uslijedila nakon
atentata, usvajanje znanja o sporazumu Cvetkovi-Maek i podjeli BiH
razvijanje kritikog stava prema upotrebi nasilja u ostvarenju politikih ciljeva,
razvijanje ljubavi prema domovini, osuditi trgovanje teritorijem tue zemlje,
ODGOJNI
razvijati negativan stav prema dogovorima jednih naroda na raun drugih, razvijati
stav o nedjeljivosti teritorija Bosne i Hercegovine
razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, razvijanje
FUNKCIONALNI sposobnosti uporeivanja i donoenja zakljuaka, vjebanje rada na historijskim
izvorima i njihive analize, vjebanje rada na historijskoj karti
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
obrada

UVOD
povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: Kada i zbog ega je kralj
Aleksandar zaveo diktaturu? Ko je doao na elo HSS-a nakon ubistva Stjepana Radia 1928.
godine? Kakve su promjene u zemlji nastale zavoenjem diktature? Kako se zavoenje diktature
odrazilo na poloaj Bosne i Hercegovine i njenog stanovnitva? Kako se zvao ustav koji je kralj
Aleksandar donio u vrijeme diktature? Da li je njime ita bitnije promijenjeno?
Potom emo najaviti da danas govorimo o kraju estojanuarske diktature i sporazumu CvetkoviMaek. Zamolit emo uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu U/143, nakon ega emo
otkriti naslov na ve pripremljenoj grafofoliji.
GLAVNI DIO
Metodom usmenog izlaganja predstavit emo atentat na kralja Aleksandra u Marseju 1934.
godine. Objasnit emo uzroke koji su doveli do kraljevog ubistva i posljedice ovakvog razvoja
dogaaja (trolano namjesnitvo i knez Pavle preuzimaju vlast).
U nastavku asa prikazat emo politike odnose u zemlji nakon kraljeve smrti, kao i teak
meunarodni poloaj Jugoslavije usljed jaanja nacistike Njemake i faistike Italije. Naglasit emo
da je nerijeeno hrvatsko pitanje uzrokovalo daljnju krizu politikih odnosa u Kraljevini Jugoslaviji
zbog ega se hitno radilo na njegovom rjeenju.
U drugom dijelu izlaganja objasnit emo odredbe srpsko-hrvatskog sporazuma Cvetkovi-Maek;
politike ciljeve koji su se ovim putem nastojali rijeiti i posljedice tog sporazuma na poloaj Bosne i
Hercegovine. Posebno emo naglasiti podjelu koja je tom prilikom dogovorena izmeu pomenute
dvojice lidera, odnosno izmeu Srbije i Hrvatske. Uputit emo uenike da pogledaju fotografiju
Cvetkovia i Maeka nakon postignutog sporazuma U/144 i da odgovore na postavljeno pitanje.
Potom emo istai otpor koji je tom sporazumu dolazio od JMO i Mehmeda Spahe, te njegovu
iznenadnu i nedovoljno rasvijetljenu smrt u beogradskom hotelu srpski kralj. Naglasit emo da ga je
61
na mjestu predsjednika JMO zamijenio Dafer beg Kulenovi (zbog njegove kasnije uloge u NDH), pri
emu emo uenice/uenike uputiti na fotografiju U/145.
Potom emo uenicama/uenicima skrenuti panju na kartu U/145 ijom analizom e moi stei
dodatna saznanja i vizuelnu predstavu posljedica sporazuma po nau zemlju. Zamolit emo
uenicu/uenika da glasno proita tekst iz rubrike historijska itanka U/145, nakon ega emo
metodom razgovora odgovoriti na postavljena pitanja. Pred kraj glavnog dijela asa istai emo
reakcije na sporazum Cvetkovi-Maek (formiranje Pokreta za autonomiju Bosne i Hercegovine, te
pisma studentske omladine).
ZAVRNI DIO
U zavrnom dijelu nekoliko uenica/uenika emo ocijeniti prema stepenu pokazane aktivnosti.
Jo jednom emo ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako bi provjerili
stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti eventualne nejasnoe nakon ega emo nekoliko uenica/uenika ocijeniti. Domau zadau uraditi po
uputama iz zadatka U/146.

KRAJ ESTOJANUARSKE DIKTATURE I SPORAZUM CVETKOVI MAEK
-
9. oktobra 1934. u Marseju je ubijen kralj Aleksandar Karaoreviatentat su izvrile ustae koje su se
zalagale za raspad Jugoslavije i stvaranje nezavisne hrvatske draveumjesto maloljetnog
prijestolonasljednika Petra II (sina ubijenog kralja Aleksandra), vlast je preuzelo trolano namjesnitvo na
elu s knezom Pavlom Karaoreviem
obnovljen je stranaki i politiki ivot u zemljiteka meunarodna situacija (jaanje nacistike Njemake i
faistike Italije)kako bi ojaala dravu, beogradska vlada nastojala je sklopiti sporazum s Hrvatima
sporazumu kojim bi se rijeilo tzv. hrvatsko pitanje, ali na raun Bosne i Hercegovine protivio se ugledni
bonjaki politiar Mehmed Spahoumro je pod nerazjanjenim okolnostima 29. juna 1939. u beogradskom
hotelu Srpski kralj
26. avgusta 1939. potpisan je sporazum izmeu predsjednika vlade Kraljevine Jugoslavije Dragie
Cvetkovia i predsjednika HSS-a Vladka Maekapoznat kao sporazum Cvetkovi Maek
ovim sporazumom formirana je Banovina Hrvatska koju je trebalo da ini Savska i Primorska banovina
ukljuujui i 13 kotara iz Bosne i HercegovineBosna i Hercegovina je ovim inom podijeljena izmeu
Hrvatske i Srbije bez ikakvog konsultovanja sa njenim narodima, posebno Bonjacima
30. decembra 1939. u Sarajevu je formiran Pokret za autonomiju Bosne i Hercegovinezahtijevalo se i
formiranje bosanske banovine (Dafer Kulenovi, nasljednik Mehmeda Spahe na elu JMO)
realizaciju sporazuma Cvetkovi-Maek, sprijeilo je izbijanje Drugog svjetskog rata i slom Kraljevine
62

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Privredni i kulturno obrazovni ivot izmeu dva rata
usvajanje znanja o privrednim, kulturnim i obrazovnim prilikama u BiH za vrijeme
OBRAZOVNI
Kraljevine Jugoslavije
razvijanje kritikog stava prema agrarnoj reformi koja je provedena u Kraljevini
Jugoslaviji, osuda negativnog odnosa drave prema privrednom i kulturnoODGOJNI
obrazovnom razvoju Bosne i Hercegovine, razvijanje pozitivnog stava prema
umjetnosti i osjeaja za lijepo
vjebanje rada na tekstu, vjebanje analize slikovnog materijala, razvijanje
FUNKCIONALNI
sposobnosti uporeivanja i donoenja zakljuaka
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
obrada

UVOD
Zamolit emo uenice/uenike da otvore udbenik U/147, a potom e jedna/jedan od njih
glasno proitati uvod u lekciju. Pitamo: ta je prekinulo privredni i kulturno-obrazovni razvoj u Bosni i
Hercegovini, a koji je zapoet u vrijeme austrougarske vladavine? Kakav je bio odnos Kraljevine SHS
prema Bosni i Hercegovini? Koje je bilo osnovno zanimanje stanovnitva Bosne i Hercegovine u ovom
periodu? ta zakljuuje: da li je u takvim uslovima bilo prostora za znaajniji razvoj kulture i
obrazovanja u Bosni i Hercegovini izmeu dva rata?
Potom emo najaviti da danas govorimo o privrednom i kulturno-obrazovnom ivotu u Bosni i
Hercegovini izmeu dva rata, nakon ega emo otkriti naslov na ve pripremljenoj grafofoliji.
GLAVNI DIO
Na poetku obrade nove nastavne jedinice predstavit emo provedenu agrarnu reformu u
Kraljevini SHS 1919. godine. Istai emo da je ovom reformom beogradska vlada nastojala rijeiti
nacionalno-politike ciljeve ime su najvie bili pogoeni Bonjaci. Naime, najvie zemlje je oduzeto
upravo od njih, jer su Bonjaci na podruju Bosne i Hercegovine u trenutku stvaranja zajednike
drave imali vie od 62% privatne zemlje u svom vlasnitvu. Oduzeta zemlje je mahom dodjeljivana
srpskim bezemljaima ime se mijenjala vlasnika struktura nad zemljom i pravo nad istom u korist
srpske populacije. Nakon toga, zamolit emo uenicu/uenika da glasno proita tekst iz rubrike
historijska itanka U/147, nakon ega emo metodom razgovora izvriti njegovu analizu i odgovoriti na
U nastavku asa objasnit emo da je industrija u Bosni i Hercegovini bila vrlo nerazvijena.
Prosjeno je na 1000 stanovnika dolazilo samo 13 radnika. Upoznat emo uenice/uenike sa
najzastupljenijim granama industrije te vodeim industrijskim centrima. Pojasniti razloge takvog
privrednog poloaja i odnos vladajueg reima prema ovom problemu.
U drugom dijelu asa obrazloit emo obrazovne i kulturne prilike u Bosni i Hercegovini u vrijeme
postojanja Kraljevine Jugoslavije (kolstvo, asopisi, muzika, knjievnost, slikarstvo). Pri obrazlaganju
navedenih tema posluit emo se slikovnim materijalom iz udbenika U/149. i U/150. Pri tome e
popratni tekst uz navedene slike uenicama/uenicima dati dodatna saznanja o opisanim dogaajima i
63
predstaviti neke od najznaajnijih kulturnih stvaraoca ovog perioda.
ZAVRNI DIO
provjerili stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti eventualne nejasnoe nakon ega emo nekoliko uenica/uenika ocijeniti
Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/150. Motivirat emo uenice/uenike da za naredni as
sami osmisle igre za utvrivanje i ponavljanje gradiva (slagalice, krialjke, pitanja za kviz, igre
asocijacija...)

PRIVREDNI I KULTURNO-OBRAZOVNI IVOT IZMEU DVA RATA
-
veina bosanskohercegovakog stanovnitva bavila se poljoprivredomindustrija je bila slabo razvijena

agrarnom reformom 1919. godine, bonjakim zemljoposjednicima oduzeta je skoro sva zemlja (imali su vie
od 62% zemlje u svom vlasnitvu)oduzetu zemlju drava je podijelila srpskim bezemljaima koje je odmah
u zemljinim knjigama zavodila kao stvarne vlasniketime je izmijenjena vlasnika struktura nad zemljom u
Bosni i Hercegovini ije se posljedice osjeaju do danas
pismenost je bila na vrlo niskom nivounajvie je bilo etverorazrednih osnovnih kola, dok su srednje kole
bile slabo razvijene
1937. osnovana je via islamska erijatsko-teoloka kola, koja je bila u rangu fakulteta, a neto kasnije i
Poljoprivredni fakultet
izlazio je znaajan broj listova i asopisa iji su osnivai uglavnom bile politike stranke te vjerske i kulturne
organizacije (Pregled, Hikjmet, Novi Behar, Narod, Jednakost...)
djelovala su Narodna pozorita u Tuzli i Sarajevu kao i Zemlajski muzej u Sarajevu osnovan 1888. godine.
1923. osnovana je Sarajevska filharmonija
istaknuto mjesto zauzimali su knjievnici Hasan Kiki, Hamza Humo, Ahmed Muradbegovi, Nikola op,
Ishak Samokovlija, Alija Nametak, Skender Kulenovi (...), kao i slikari - Ismet Mujezinovi, Gabrijel Jurki,
Ivo eremet, Vojo Dimitrijevi, Adela Ber i drugi...
64

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu
upoznavanje historijskih procesa koji su doveli do raspada Kraljevine Jugoslavije,
predstavljanje poloaja BiH na poetku Drugog svjetskog rata, stjecanje znanja o
OBRAZOVNI
nastanku i ustrojstvu NDH, upoznavanje poloaja BiH u okvirima NDH i razliitim
ideologijama koje su bile prisutne na tom podruju
razvijanje osjeaja ljubavi prema domovini, osuda inkorporiranja Bosne i
Hercegovine u okvir NDH, razvijanje stava o nedjeljivosti Bosne i Hercegovine,
ODGOJNI
osuda njene podjele na velike upe, razvijenje negativnog stava prema politikim
ugovorima i dogovorima izmeu velikih sila na raun malih, razvijanje empatije
kod uenica/uenika i suosjeanja za rtvu progona
razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, razvijanje
FUNKCIONALNI sposobnosti uporeivanja i donoenja zakljuaka, vjebanje rada na historijskom
izvoru i njegova analiza, vjebanje rada na historijskoj karti
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
obrada

UVOD
povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: Kad je poeo Drugi
svjetski rat? ta je blitzkrieg? ta je Hitler osvojio do poetka 1941. godine u Evropi? Od
uenica/uenika emo traiti da nabroje zemlje Trojnog saveza i pokau ih na karti. Nastojaemo da
uoe politiki poloaj Kraljevine Jugoslavije poetkom 1941. godine?
Potom emo najaviti da danas govorimo o Bosni i Hercegovini u Drugom svjetskom ratu. Zamolit
emo uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu U/153, nakon ega emo otkriti naslov na
ve pripremljenoj grafofoliji.
GLAVNI DIO
Metodom usmenog izlaganja pojasnit emo uenicama/uenicima da je pristupanje Kraljevine
Jugoslavije Trojnom paktu prouzroilo dravni udar grupe oficira jugoslovenske vojske koja je smijenila
vladu i kraljevsko namjesnitvo. Naznaiti da je upravo to bio povod za poetak rata u Jugoslaviji
odnosno napad Njemake i njenih saveznika na ovu zemlju tzv. Aprilski rat. Predstavit emo tok i
rezultate Aprilskog rata, te uz pomo zidne ili historijske karte iz udbenika U/153, objasnit emo
uenicama/uenicima raspad jugoslavenske zajednice i drave kojima je pripojena njena nekadanja
teritorija.
Podnaslov Uspostava nezavisne drave Hrvatske i prikljuenje Bosne i Hercegovine obradit emo
metodom usmenog izlaganja i rada na tekstu, te analizom slikovnog materijala. Najprije emo izloiti
nain formiranja i unutarnju organizaciju NDH. Posebnu panju posvetit emo poloaju Bosne i
Hercegovine u njenim okvirima. Istaknut emo nastojanja ustake vlasti da podjelom zemlje na velike
upe izbrie teritorijalnu cjelovitost Bosne i Hercegovine, te dokae hrvatsko dravno pravo na nau
65
zemlju. Potom emo uputiti uenice/uenike da proanaliziraju kartu U/154 kao i pripadajui slikovni
materijal.
U drugom dijelu izlaganja opisat emo ustaku politiku u Bosni i Hercegovini, te nastojanje
najveeg broja Bonjaka da putem protestnih rezolucija dignu svoj glas protiv zloina i zloinaca iz
svih naroda, a posebno iz svog. Zamolit emo uenicu/uenika da glasno proita tekst iz rubrike
historijska itanka U/154, nakon ega emo metodom razgovora izvriti njegovu analizu i odgovoriti na
postavljena pitanja. Takoer emo govoriti i o nastojanjima dijela Bonjaka da osiguraju autonomiju
Bosne i Hercegovine pod njemakom zatitom, te naoruavanju muslimanskog naroda s ciljem vlastite
samozatite (hadiefendia legija, huskina vojska).
Uenice/uenike emo upoznati i sa nastankom i ideologijom etnikog pokreta Drae Mihailovia
te posljedicama etnikih zloina u Bosni i Hercegovini. Predstavit emo ciljeve koje su etnici nastojali
realizirati zloinom i terorom, a kojeg je u lanku homogena Srbija predstavio Stevan Moljevi. Uputit
emo uenice/uenike da proanaliziraju kartu velike Srbije U/156. Nakon toga emo ih zamoliti da
ovu kartu uporede sa kartom NDH U/154 i vide kakva je sudbina bila namijenjena Bosni i Hercegovini
u jednom i drugom sluaju? Pokrenut emo diskusiju.
ZAVRNI DIO
provjerili stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti eventualne nejasnoe nakon ega emo nekoliko uenica/uenika ocijeniti. Domau zadau
uraditi po uputama iz zadatka U/156.

BOSNA I HERCEGOVINA U DRUGOM SVJETSKOM RATU
-
6. aprila 1941. Njemake trupe su zajedno sa svojim saveznicima (Maarskom, Rumunijom i Bugarskom)
napale Jugoslaviju (aprilski rat)15. aprila njemake jedinice ule u Sarajevo17. aprila Jugoslavija
kapituliralakraj aprilskog rata
10. aprila 1941. ustae su u Zagrebu proglasile Nazavisnu dravu Hrvatsku (NDH) koja je uz saglasnost
Njemake i Italije u svoj sastav ukljuila i Bosnu i Hercegovinuvoa NDH, poglavnik Ante Paveli
NDH je bila podijeljena na velike upe koje su formirane tako da je historijska i teritorijalna posebnost Bosne
i Hercegovine bila potpuno izbrisanau Bosni i Hercegovini je formirano sedam velikih upa
ustaka politika se u potpunosti podudarala s rasistikom politikom nacista i faistaprogonili su Jevreje,
Srbe, Rome te Bonjake i Hrvate koji ih nisu podravali
manji broj antijugoslovenski raspoloenih Bonjaka stavio se u slubu ustakog reima (Ademaga Mei i
Dafer Kulenovi)
u jesen 1941. protestne rezolucije Bonjaka protiv ustakih zloina
spontano naoruavanje bonjakog stanovnitva radi vlastite zatite Hadiefendia legija u tuzlanskom
kraju i Huskina vojska u Cazinskoj krajiniod kraja 1942. pristupaju partizanima
cilj etnika pod vostvom Drae Mihajlovia bio je obnoviti monarhistiku Jugoslaviju i u njoj stvoriti etniki
istu homogenu Srbijupri tome su saraivali s okupatorom, a protiv partizana koji su eljeli sruiti
monarhiju
provodei taj cilj vreni su masovni pokolji nad Bonjacima istone Bosne, Bosanske Krajine, istone
Hercegovine i Sandaka.
66

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Narodnooslobodilaki pokret (NOP) u Bosni i Hercegovini
stjecanje znanja o nastanku i rezultatima razvoja i djelovanja NOP-a u BiH,
OBRAZOVNI
upoznavanje uenica/uenika sa najveim bitkama NOB-a koje su voene na
prostoru BiH
razvijanje osjeaja velikog znaaja NOP-a kao pokreta otpora protiv faizma,
razvijanje ljubavi prema domovini, razvijanje pozitivnog stava prema multietnikom
ODGOJNI
karakteru NOP-a, usvajanje pozitivnih stavova prema vrijednostima antifaizma,
razvijanje kritikog odnosa prema historijskim dogaajima
FUNKCIONALNI uporeivanja i donoenja zakljuaka, razvijanje sposobnosti uoavanja uzronoposljedinih veza
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
obrada

UVOD
povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: Opii tok aprilskog rata i
kapitulaciju Jugoslavije? Koja nova drava i uz iju pomo je nastala na njenom tlu? Pojasni stanje u
Bosni i Hercegovini nakon aprilskog rata. Opii ciljeve ustakog i etnikog pokreta u Bosni i
Hercegovini?
Potom emo najaviti da danas govorimo o NOP-u u Bosni i Hercegovini. Zamolit emo
uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu U/157, nakon ega emo otkriti naslov na ve
pripremljenoj grafofoliji.
GLAVNI DIO
Na poetku obrade nove nastavne jedinice uenicama/uenicima emo predstaviti pripremu i
poetak ustanka u Bosni i Hercegovini, pod vostvom KPJ. Istai emo da je taj ustanak na elu s
Josipom Brozom Titom nazvan NOP, te da mu je glavna parola bila bratstvo i jedinstvo. Pojasnit
emo vrijednost te parole i ulogu koju je propagiranje zajednitva odigralo u razvoju NOB-a. Posebnu
panju posvetit emo osnovnim ciljevima NOP-a, pojedinano ih analizirajui i nabrajajui.
U nastavku asa upuujui uenice/uenike na pripadajui slikovni materijal pojasnit emo da je
Bosna i Hercegovina bila centar NOB-a, u Drugom svjetskom ratu na teritoriji Jugoslavije. Opisat emo
tok Drugog svjetskog rata na prostorima Bosne i Hercegovine navodei najvee bitke koje su se desile
i njihov znaaj. Uputiemo uenice/uenike da proanaliziraju tabelu najveih bitaka tokom NOR-a,
U/160, nakon ega emo, zamoliti uenicu/uenika da glasno proita tekst iz rubrike historijska itanka
U/158. Metodom razgovora izvrit emo njegovu analizu i odgovoriti na postavljena pitanja. Isto emo
uraditi i sa tekstom u rubrici historijska itanka U/160.
67
ZAVRNI DIO
Zavrni dio asa u kojem emo provjeriti stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika, moe se
obraditi popunjavanjem priloene tabele:
poetak NOB-a
voa
ciljevi NOB-a
najvee bitke
uenica/uenika ocijeniti. Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/160. Uenice/uenici koji ele
proiriti znanje mogu to uraditi po uputama iz zadatka U/160 ili pogledati film Bitka na Neretvi, reisera
Veljka Bulajia.

NARODNOOSLOBODILAKI POKRET U BOSNI I HERCEGOVINI
-
srpsko stanovnitvo u Bosni i Hercegovini, koje se nalo na udaru ustakog reima NDH, ve u junu 1941.
zapoelo je pruanje sporadinog otpora u istonoj Hercegovini
na poziv KPJ 27. jula dolo je do podizanja organizovanog ustanka pod nazivom Narodnooslobodilaki
pokret (NOP) ustanak je najprije izbio u okolini Drvara, a potom se proirio po cijeloj Bosanskoj Krajini te
istonoj i centralnoj Bosni
etiri osnovna cilja NOP-a bila su: borba protiv okupatora i domaih izdajnika, sprijeiti bratoubilaki rat
izmeu jugoslovenskih naroda, uporedo s oruanom borbom sruiti staru i izgraivati novu vlast, stvarati
uvjete za izgradnju Jugoslavije na federativnim principima
polovinom 1942. osloboena velika teritorija sa centrom u Bihau (Bihaka republika)
Bitka na Kozari
Bitka za ranjenike
Bitka na Sutjesci
Desant na Drvar
mjesto odvijanja bitke

podruje planine Kozare
dolina rijeke Neretve nadomak Jablanice
dolina rijeke Sutjeske na Tjentitu
podruje Drvara
vrijeme odvijanja bitke

10. juni 17. juli 1942.
9. februar 31. mart 1943.
15. maj 16. juni 1943.
25. maj 6. juni 1944.
Najvee bitke u Narodnooslobodilakom ratu
68

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Obnova bosanskohercegovake dravnosti, AVNOJ i ZAVNOBiH
stjecanje znanja o jaanju NOP-a i poecima stvaranja novih politikih tijela (NOO,
AVNOJ, ZAVNOBiH), uoavanje historijske vanosti Prvog i Drugog zasjedanja
OBRAZOVNI
AVNOJ-a na nastanak nove Jugoslavije i politike odnose u njenim okvirima
nakon Drugog svjetskog rata, stjecanje znanja o nastanku i ulozi ZAVNOBiH-a za
dalji tok historijskih procesa u Bosni i Hercegovini
usvajanje afirmativnog stava o pravima naroda na slobodu i samoopredjeljenje,
razvijanje pozitivnog odnosa prema ZAVNOBiH-u i njegovom znaaju za Bosnu i
ODGOJNI
Hercegovinu, razvijanje ljubavi prema domovini, razvijanje sposobnosti
uenica/uenika da upoznaju historiju iz razliitih historijskih izvora
razvijanje sposobnosti uporeivanja i donoenja zakljuaka, razvijanje
FUNKCIONALNI
sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, razvijanje loginog miljenja
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
obrada
metoda usmenog izlaganja i razgovora, demo-nstracija,
udbenik, dodatna literatura, karta, grafoskop

UVOD
povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: Da li je Bosna i
Hercegovina poetak Drugog svjetskog rata doekala kao posebna historijska cjelina? Kojim
teritorijalnim prekrajanjem je Bosna i Hercegovina prestala da postoji kao posebna teritorijalna i
historijska cjelina? Kakva je sudbina bila namijenjena Bosni i Hercegovini sporazumom CvetkoviMaek? ta se desilo sa teritorijom Bosne i Hercegovine nakon to je ona ukljuena u sastav NDH?
Potom najavljujemo da emo danas govoriti o obnovi bosanskohercegovake dravnosti; AVNOJu i ZAVNOBiH-u. Zamolit emo uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu U/161, nakon
ega emo otkriti naslov na ve pripremljenoj grafofoliji.
GLAVNI DIO
Metodom usmenog izlaganja predstavit emo mjere koje je rukovodstvo NOP-a na elu sa
Josipom Brozom Titom, preduzelo u cilju jaanja antifaistike borbe i uspostavljanja
Narodnooslobodilakih odbora, odnosno civilnih organa vlasti na osloboenoj teritoriji.
Istaknut emo da se irenjem NOP-a nametnula potreba za organiziranjem jedne centralne civilne
vlasti, zbog ega je dolo do odravanja Prvog zasjedanja AVNOJ-a 26. i 27. novembra 1942. godine
u Bihau. Objasnit emo ulogu AVNOJ-a kao najvieg opepolitikog i openacionalnog
predstavnitva NOP-a i najvanije odluke sa njegovog Prvog zasjedanja. Da bi olakali praenje dalje
nastave, posluit emo se analizom slikovnog materijala iz udbenika U/162.
U nastavku asa objasnit emo nastanak i znaaj ZAVNOBIH-a za obnovu bosanskohercegovake dravnosti. Vano je naglasiti da su postojale razliite kombinacije oko dravno-pravnog statusa
Bosne i Hercegovine u okvirima nove Jugoslavije. Sve dileme u tome smislu otklonilo je Prvo
zasjedanje ZAVNOBIH-a odrano u Mrkonji-Gradu, 25. i 26. novembra 1943. godine koje je obnovilo
69
dravnost Bosne i Hercegovine u njenim historijskim granicama. Naglasit emo kakav znaaj imaju
zasjedanja ZAVNOBiH-a za dananji dravno-pravni status Bosne i Hercegovine i zato se ba 25.
novembar obiljeava kao Dan dravnosti Bosne i Hercegovine, iako je njena dravnost stara preko
hiljadu godina. Predstavit emo najznaajnije odluke sa ovog zasjedanja i naglasiti njegovu historijsku
vanost za opstanak Bosne i Hercegovine kao ravnopravne drave u novoj Jugoslaviji. Da bi olakali
praenje dalje nastave, posluit emo se analizom slikovnog materijala iz udbenika U/162. Potom
emo zamoliti uenicu/uenika da glasno proita tekst iz rubrike historijska itanka U/163, nakon ega
emo metodom razgovora izvriti njegovu analizu i odgovoriti na postavljena pitanja.
U drugom dijelu asa uenicama/uenicima emo objasniti dalji razvoj NOP-a te dogaaje koji su
nametnuli odravanje Drugog zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu 29 i 30. novembra 1943. godine. Pojasnit
emo i obrazloiti najvanije odluke sa ovog zasjedanja sa posebnim osvrtom na poloaj Bosne i
Hercegovine. Uputit emo uenice/uenike na karikaturu U/163 traei od njih da usmeno odgovore na
pripadajue pitanje.
Na kraju obrade nastavne jedinice predstavit emo dogaaje koji su uvjetovali odravanje Drugog
zasjedanja ZAVNOBiH-a u Sanskom Mostu, u periodu od 30. juna do 2. jula 1944. godine, naglasivi
koje su najznaajnije odluke tom prilikom donesene.
U cilju lakeg usvajanja nastavnog gradiva, prilikom izlaganja koristit emo Izvod iz Deklaracije o
pravima graana Bosne i Hercegovine koja je usvojena na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a U/164.
Analizom navedene Deklaracije uenici e stei uvid u njenu historijsku vrijednost i znaaj koji ima za
sve graane Bosne i Hercegovine, sve do danas. Uenice/uenike uputiti da proanaliziraju tabelarni
pregled zasijedanja AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a U/165.
ZAVRNI DIO
provjerili stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno
zadau odgovoriti na pitanja U/165. Uenice/uenici koji ele proiriti znanje mogu to uiniti prema
uputama zadatka U/165. Takoer pojedinim uenicama/uenicima moemo dati referat na temu:
Znaaj 25. novembra za dravnost Bosne i Hercegovine

OBNOVA BOSANSKOHERCEGOVAKE DRAVNOSTI, AVNOJ I ZAVNOBiH
-
Narodnooslobodilaki odbori (NOO) novi organi vlasti na teritoriji koju su oslobodili partizanizadatak: da
osiguraju prehranu stanovnitva, da organiziraju pomo partizanskim jedinicama, da uvaju red i mir i sl.
razvoj NOO i velika slobodna teritorija razlog su formiranja centralne civilne vlasti pod imenom Antifaistiko
vijee narodnog osloboenja Jugoslavije (AVNOJ)
26 i 27. novembra 1942. odrano Prvo zasijedanje AVNOJ-a u Bihau (centar Bihake republike)
25. i 26. novembra 1943. u Mrkonji Gradu odrano Prvo zasijedanje Zemaljskog antifaistikog vijea
narodnog osloboenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH)obnovljena dravnost Bosne i Hercegovinedonesena Rezolucija u kojoj se isticalo da Bosna i Hercegovina nije ni srpska ni hrvatska ni
muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska 25. novembar Dan dravnosti Bosne i Hercegovine
29. i 30. novembra 1943. u Jajcu odrano Drugo zasijedanje AVNOJ-aizmeu ostalog odlueno da se
Jugoslavija izgradi na federativnom principu, a kralju Petru II Karaoreviu je zabranjen povratak u zemlju
30. juni 2. juli 1944. u Sanskom Mostu odrano Drugo zasijedanje ZAVNOBiH-a na kojem je dodatno
izgraena dravnost Bosne i HercegovineDeklaracija o pravima graana Bosne i Hercegovine
70

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Bosna i Hercegovina u socijalistikoj Jugoslaviji
stjecanje znanja o psoljedicama rata na tlu Bosne i Hercegovine, stjecanje znanja
o uspostavi FNRJ i njenom prvom ustavu, upoznavanje uenica/uenika sa
OBRAZOVNI
poloajem Bosne i Hercegovine u socijalistikoj Jugoslaviji, sa postupnim
ukidanjem privatnog vlasnitva, agrarnom reformom, kolonizacijom te obnovom
zemlje
osuda ratnih razaranja te ljudskih i materijalnih gubitaka, razvijanje patriotskih
ODGOJNI
osjeanja, razvijanje stava uenica/uenika prema ukidanju privatnog vlasnitva,
razvijanje stava uenika prema radnim akcijama i takvom nainu obnove zemlje
razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje snalaenja
FUNKCIONALNI
na historijskoj karti, vjebanje samostalnog opisivanja slikovnih izvora
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
obrada

UVOD
Uvodni dio realiziramo tako to emo se podsjetiti gradiva sa prethodnih asova, a koje je
povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: Kad i gdje je odrano
Prvo zasijedanje ZAVNOBiH-a? Koje su najvanije odluke donesene na tom zasijedanju? Kad i gdje je
odrano Drugo zasijedanje AVNOJ-a? Koje su najvanije odluke donesene na tom zasijedanju?
Potom najavljujemo da emo danas govoriti o Bosni i Hercegovini u socijalistikoj Jugoslaviji.
GLAVNI DIO
Obradu nastavne jedinice zapoet emo predstavljanjem ratnih posljedica na tlu Bosne i
Hercegovine. Nakon toga, rei emo neto o Prvom zasijedanju Ustavotvorne skuptine 29. novembra
1945. godine, kada je i definitivno ukinuta monarhija, a proglaena Federativna narodna republika
Jugoslavija. Uputit emo uenike na kartu U/167, traei od njih da nabroje lanice te federacije. Pri
tome emo istai da je 31. januara 1946. godine donesen Prvi ustav Federativne Jugoslavije u kojoj
Bonjaci nisu bili priznati kao nacija, nego su tretirani kao vjerska grupa. Naglasit emo da se takvom
tretiranju Bonjaka usprotivio Husaga ii poslanik iz Mostara, koji je jedini glasao protiv ustava
(upuujemo na njegovu fotografiju U/167).
U drugom dijelu asa opisat emo izgradnju dravnih organa vlasti u Bosni i Hercegovini odluke
i znaaj Treeg zasjedanja ZAVNOBiH-a od 26. do 28. aprila 1945. godine u Sarajevu. Objasnit emo
politiku organizaciju i poloaj koji je Bosna i Hercegovina imala u Novoj dravi. Na kraju obrade
nastavne jedinice predstavit emo reforme koje je nova vlast provodila u Jugoslaviji, odnosno u Bosni i
Hercegovini (agrarna reforma, nacionalizacija, kolonizacija), te obnovu zemlje organiziranjem
Omladinskih radnih akcija. Pri tome uenice/uenike upuujemo na pripadajui slikovni materijal, te na
tekst u rubrici historijska itanka U/168. i U/169, iju emo analizu izvriti zajedniki, metodom
razgovora.
71
ZAVRNI DIO
uputama zadatka U/169.

BOSNA I HERCEGOVINA U SOCIJALISTIKOJ JUGOSLAVIJI
-
iz Drugog svjetskog rata Bosna i hercegovina je izala skoro potpuno razorena i opustoena
krajem 1945. Bosna i Hercegovina je imala samo 147 kola, 200 ljekara i 2000 bolnikih kreveta, stoni fond
je bio smanjen za 70%, a stanovnitvo uglavnom nepismeno
29. novembra 1945. proglaena Federativna narodna republika Jugoslavija (FNRJ)
31. januara 1946. donesen Prvi ustav Jugoslavije u kojem Bonjaci nisu bili priznati kao nacijaHusaga
ii jedini glasao protiv Ustava
Jugoslavija ureena kao federacija (savez) sastavljena od est republika: Slovenije, Hrvatske, Bosne i
Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Srbije i dviju autonomnih pokrajina u sastavu Srbije (Kosova i
Vojvodine)proveden strogi centralizam
26-28. aprila 1945. u Sarajevu odrano Tree zasijedanje ZAVNOBiH-a koji je preimenovan u Narodnu
skuptinu Bosne i Hercegovineizabrana i prva vlada
Zakonom o agrarnoj reformi i kolonizaciji (1945)ograniena veliina privatnog zemljinog posjeda na 10
hektara, Zakonom o nacionalizaciji (1946) ukinuto privatno vlasnitvokraj kapitalistikog sistema
veliki doprinos obnovi zemlje dala je omladina putem omladinskih radnih akcijaBrko-Banovii (1946),
amac-Sarajevo (1947), Doboj-Banja Luka (1951)
72

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Sukob TitoStaljin i period samoupravljanja
stjecanje znanja o uzrocima i posljedicama sukoba TitoStaljin, upoznavanje
uenica/uenika sa razlozima izbijanja Cazinske bune i njenim posljedicama,
OBRAZOVNI
stjecanje znanja o uvoenju samoupravljanja kao novog privrednog modela u
Jugoslaviji, upoznavanje uenica/uenika sa nacionalnim priznanjem
Muslimana/Bonjaka i ustavom iz 1974. godine
osuditi kult linosti i progon politikih neistomiljenika, istaknuti prednosti
demokracije naspram jednostranaja, osuditi obraun komunista sa uesnicima
Cazinske bune i stanovnitvom tog kraja, razvijati sposobnost uenica/uenika da
ODGOJNI
upoznaju historiju iz razliitih historijskih izvora, razvijati pozitivan odnos prema
nacionalnom priznanju Muslimana/Bonjaka kao bitnom faktoru stabilnosti Bosne i
Hercegovine i njenog razvoja
FUNKCIONALNI uzrono-posljedinih veza, vjebanje samostalnog opisivanja slikovnih izvora,
razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
obrada

UVOD
povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: Koja je zemlja bila prva
socijalistika zemlja u svijetu? Navedi karakteristike privrede socijalistikog sistema? (planska
privreda, dravno vlasnitvo, ogranieno privatno vlasnitvo). Zakljuak: privredni i politiki sistem u
Jugoslaviji, nastao je po uzoru na SSSR, kojeg je predvodio Staljin.
Potom najavljujemo da emo danas govoriti o Sukobu Tita i Staljina te periodu samoupravljanja.
GLAVNI DIO
Metodom usmenog izlaganja predstavit emo uenicama/uenicima uzroke, tok i posljedice
sukoba TitoStaljin. Uenicama/uenicima emo navesti posljedice tog sukoba u vidu okretanja
Jugoslavije prema zapadu i kasnijeg stvaranja pokreta nesvrstanih. Objasnit emo ta je to Informbiro i
zato dolazi do podjele unutar KPJ na lanove odane Titu i informbiroovce koji su podravali Staljina.
Objasnit emo ta se dogaalo sa staljinovim pristaama, ali i brojnim nevinim ljudima u zatvoru na
Golom otoku. Uputit emo uenice/uenike na fotografiju U/171, a potom emo
zamoliti
uenicu/uenika da glasno proita tekst iz rubrike historijska itanka U/171, nakon ega emo
metodom razgovora izvriti njegovu analizu i odgovoriti na postavljena pitanja.
U nastavku asa pojasnit emo zato je u Cazinskoj krajini dolo do bune bonjakog i srpskog
stanovnitva protiv socijalistike vlasti u Jugoslaviji, te kako je ona uguena. Uputit emo uenice/ uenike na tekst u rubrici historijska itanka U/172 nakon ega emo izvriti njegovu analizu.
73
Podnaslov Samoupravljanje obradit emo metodom rada na tekstu. Po jedna uenica ili uenik
glasno e itati pasus po pasus podnaslova. Nakon svakog pasusa poveemo diskusiju
postavljenjem pitanja. Neka od moguih pitanja su:
- Koje su bile karakteristike jugoslovenskog privrednog sistema prvih godina poslije Drugog
svjetskog rata?
- Navedi karakteristike samoupravnog privrednog modela koji je uveden u Jugoslaviji 1950. godine.
- Koje promjene su uvedene ustavom iz 1963. godine?
Uputit emo uenice/uenike na grb SFRJ sa uputama da proitaju pripadajui tekst, nakon ega
emo zajedniki odgovoriti na postavljena pitanja
Pred kraj obrade nastavne jedinice predstavit emo proces nacionalnog priznanja Bonjaka pod
imenom Muslimani. Objasnit emo zato su se komunisti odluili ba za to ime, a ne za jedino
ispravno Bonjaci. Takoer emo predstaviti i promjene koje su ozakonjene ustavom iz 1974.
godine, objasnivi zato je taj ustav postao smetnja svim unitaristikim i centralistikim snagama koje
su vodile raspadu drave. Cjelokupno izlaganje popratiemo analizom slikovnog materijala U/173 i
U/174, traei od uenica/uenika da njegovom analizom razvijaju kritiko miljenje i diskusiju u
razredu.
ZAVRNI DIO
uputama zadatka U/174. Pri tome e morati da: zapiu ta im je to najvanije u filmu; objasne zato
im je ba to najvanije; razmisle i zapiu koje znanje mogu povezati s filmom; navedu koji se osjeaji
javljaju u njima nakon pogledanog filma i objasne zato se tako osjeaju; zapiu svoj vlastiti stav o
filmu te objasne zato tako misle.

SUKOB TITO STALJIN I PERIOD SAMOUPRAVLJANJA
-
1948. sukob Tito Staljinuzrok: tenja KPJ i Tita da sauvaju nezavisnost emu se Staljin protiviomanji
dio lanstva KPJ podrao Staljina, zbog ega su hapeni i upuivani na "prevaspitavanje" na Goli otok
posljedica sukoba: izolacija Jugoslavije od strane SSSR-a i ostalih socijalistikih zemalja
maja 1950. Cazinska bunauesnici: bonjaki i srpski seljaciuzrok: prisilan otkup i otimaina
poljoprivrednih proizvoda, prisilan rad i brutalno ponaanje komunistikih vlastivoe: Ale ovi, Mile
Devrnja i Milan Boi svi strijeljani
1950. uvodi se samoupravljanje u kojem je vlasnitvo na tvornicama bilo drutveno, a ne dravno kao u
SSSR-uradnici sami upravljali procesom proizvodnje preko Radnikih savjetalanovi Savjeta mogli biti
samo komunisti
1952. KPJ mijenja naziv u Savez Komunista Jugoslavije
1963. donesen novi Ustav umjesto FNRJ drava nazvana Socijalistika federativna republika Jugoslavija
(SFRJ) SR BiH
1971. na popisu stanovnitva Bonjaci definitivno priznati kao nacija pod imenom Muslimani
1974. donesen trei po redu Ustav SFRJrepublike definirane kao drave, a pokrajine u sastavu Srbije
dobile iroku autonomiju, potvreno je pravo svakog naroda na samoodreenje ukljuujui i pravo na
odcjepljenjeovaj Ustav je posluio BiH da 1992. proglasi svoju samostalnost
74

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Razvoj Bosne i Hercegovine u okviru SFRJ
stjecanje znanja o razvoju Bosne i Hercegovine u okviru SFRJ (privrednom,
OBRAZOVNI
drutvenom, kulturnom i obrazovnom)
razvijanje ljubavi prema domovini, njenoj kulturi i jeziku, razvijanje osjeaja
ODGOJNI
potovanja za vane historijske linosti i njihovom doprinosu nacionalnoj historiji
razvijanje sposobnosti loginog razmiljanja i uoavanja uzrono-posljedinih
FUNKCIONALNI veza, vjebanje rada na tekstu i uoavanje bitnog, vjebanje analize historijskog
izvora
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
obrada

UVOD
Zamolit emo uenice/uenike da otvore udbenik U/175, a potom e jedna/jedan od njih
glasno proitati uvod u lekciju. Pitamo: Na koji nain se vrila obnova ratom poruene Jugoslavije,
odnosno Bosne i Hercegovine? Kada je zapoela modernizacija Bosne i Hercegovine? Kako se to
odrazilo na njen kulturni i obrazovni razvoj?
Potom emo najaviti da danas govorimo o razvoju Bosne i Hercegovine u okviru SFRJ, nakon
ega emo otkriti naslov na ve pripremljenoj grafofoliji.
GLAVNI DIO
Metodom usmenog izlaganja opisat emo privredni i drutveni razvoj Bosne i Hercegovine nakon
zavretka Drugog svjetskog rata. Istai postojanje dva razliita perioda razvoja (do polovine 1960-ih
godina i poslije toga). Naglasiti da je jedna od posljedica sukoba TitoStaljin razvoj vojne industrije u
Bosni i Hercegovini. Uenice/uenike uputiti na fotografiju Alije Sirotanovia U/175 uz napomenu da
proitaju pripadajui tekst, poslije ega emo zajedniki odgovoriti na postavljeno pitanje.
Vano je da uenicama/uenicima skrenemo panju na smjenu generacija unutar KP BiH, kada
su na njeno elo doli mladi politiari (Demal Bijedi, Branko Mikuli, Hamdija Pozderac i dr.).
Upravo, ova generacija je zasluna za nacionalno priznanje Bonjaka krajem 1960-ih godina, ali i za
ubrzani privredni razvoj Bosne i Hercegovine (izgradnja puteva, gradova, industrijskih kapaciteta,
odravanje olimpijskih igara u Sarajevu...). Uputit emo uenice/uenike na pripadajui slikovni
materijal i popratni tekst ispod njega.
U drugom dijelu asa predstavit emo kulturno-obrazovni razvoj Bosne i Hercegovine u
socijalistikoj Jugoslaviji, nakon ega emo zamoliti uenicu/uenika da proita tekst u rubrici
historijska itanka U/178. Nakon proitanog izvrit emo njegovu analizu.
ZAVRNI DIO
Jo jednom emo ponoviti najvanije injenice kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod
uenica/uenika. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti eventualne nejasnoe. Nakon toga
emo nekoliko uenica/uenika ocijeniti. Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/178. Pojedinim
uenicama/uenicama emo dati referate o liku i djelu Demala Bijedia i Branka Mikulia te o ZOI '84.
75

RAZVOJ BOSNE I HERCEGOVINE U OKVIRU SFRJ
-
do polovine 1960-ih godina ivotni standard stanovnitva u Bosni i Hercegovini bio je jako nizakrazvoj
privrede zasnivao se na prirodnim bogatstvima zemlje (rudarstvo, metalurgija, eksploatacija ume,
hidroelektrane)od 1948. i sukoba Tito-Staljin u Bosni i Hercegovini se podiu brojne tvornice naoruanja
od druge polovine 60-ih godina 20. stoljea, Bosna i Hercegovina poinje da se uurbano razvijana elo
republike doli su mladi politiari iz sva tri naroda koji su bili vezani za ideju napretka Bosne i Hercegovine
Demal Bijedi, Branko Mikuli, Hamdija Pozderac, Dragutin, Braco Kosovac i drugi.
1984. u Sarajevu su odrane 14. Zimske olimpijske igre
broj nepismenog stanovnitva starijeg od 10 godina smanjio se sa 40,2% (1953) na 14,5% (1981)
osnovani su Univerziteti u Sarajevu (1949), Banjoj Luci (1975), Tuzli (1976) i Mostaru (1977)
1951. osnovano je Nauno drutvo BiH, koje je 1966. preraslo u Akademiju nauka i umjetnosti BiH
razvijala se radio i televizija
na podruju knjievnosti djelovali su: Mea Selimovi, Ivo Andri, Dervi Sui, Mehmedalija Mak Dizdar...
uz postojea pozorita u Tuzli i Sarajevu osnovana su i pozorita u Zenici (1950) i Mostaru (1974)
meu slikarima su se isticali: Ismet Mujezinovi, Vojo Dimitrijevi, Roman Petrovi, Afan rami, Mevludin
Ekmei i drugi...
76

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Bosna i Hercegovina u socijalistikoj Jugoslaviji
utvrivanje steenog znanja o Bosni i Hercegovini u socijalistikoj Jugoslaviji
OBRAZOVNI
razvijanje kritikog miljenja, evaluacija znanja, razvijanje stava uenica/uenika o
ODGOJNI
vanosti navedenog perioda i njegovog uticaja na razvoj cjelokupnog
bosanskohercegovakog drutva
razvijanje logikog miljenja, povezivanje nauenog gradiva i primjena steenog
FUNKCIONALNI
znanja
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
ponavljanje
individualni rad
metoda razgovora
samostalno izraeni materijal krialjka, grafoskop

UVOD
Uenice/uenike pripremiti za as ponavljanja isticanjem nastavnih sadraja koji e biti
obuhvaeni ovim nastavnim satom. Zadaci se mogu umnoiti tako da svaka uenica, odnosno svaki
uenik dobije svoj listi sa zadacima ili se pak, isti mogu predstaviti na grafofoliji. Dati im vremena da
se psiholoki pripreme, a zatim objasniti da emo ponavljanje sprovesti pomou krialjke.
Uenice/uenici e zatvoriti udbenike i pripremiti se za rad, dok mi predstavimo/podijelimo materijal.
GLAVNI DIO
Uenice/uenici e pristupiti rjeavanju krialjke.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9
10.
11.
12.
13
77
Pitanja:
1. meunarodna organizacija komunistikih partija
2. oduzimanje zakonom odreenog vika zemlje od veleposjednika i njena podjela
seljacima bezemljaima
3. jednopartijski sistem ili...
4. prezime istaknutog bosanskohercegovakog slikara; jedan od osnivaa Udruenja likovnih
umjetnika BiH
5. organizirani rad mladih na obnovi Jugoslavije
6. pretvaranje privatnog u dravno vlasnitvo
7. pripadnici vladajue partije u socijalistikoj Jugoslaviji
8. naseljavanje plodnih dijelova Jugoslavije stanovnitvom iz siromanih
krajeva nakon Drugog svjetskog rata
9. odrane u Sarajevu 1984. godine
10. privredni model u kojem radnici upravljaju procesom proizvodnje
11. zloglanski logor za jugoslovenske politike zatvorenike
12. savez drava ili republika
13. prezime istaknutog bosanskohercegovakog i jugoslovenskog politiara;
poginuo u avionskoj nesrei 1977. godine
USPRAVNO: istaknuti bosanskohercegovaki politiar 70-ih i 80-ih godina 20. stoljea
Rjeenja: 1. informbiro; 2. modernizacija; 3. jednostranaje; 4. genocid; 5. radne akcije; 6. nacionalizacija; 7. komunisti; 8. kolonizacija; 9. olimpijske igre; 10. samoupravljanje; 11. Goli otok; 12.
federacija; 13. Bijedi
USPRAVNO: Branko Mikuli
ZAVRNI DIO
Nakon isteka predvienog vremena, pokupit emo radni materijal od uenica/uenika, a potom
emo zajedniki odgovoriti na pitanja. Neke od uenica/uenika emo ocijeniti.
78

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Raspad SFRJ i meunarodno priznanje Bosne i Hercegovine
usvajanje znanja o uzrocima privredne i politike krize koje su dovele do raspada
Jugoslavije, usvajanje znanja o raspadu SKJ i prvim viestranakim izborima u
OBRAZOVNI
Bosni i Hercegovini, upoznavanje uenica/uenika sa referendumom za
nezavisnost i meunarodnim priznanjem Bosne i Hercegovine
razvijanje pozitivnog stava prema uvoenju demokracije i viestranaja, isticanje
prava svakog naroda na samoodreenje, slobodu i samostalnost, razvijanje
ODGOJNI
pozitivnog stava prema stupanju BiH u svjetsku organizaciju naroda, njegovanje i
razvijanje patriotskih osjeanja
FUNKCIONALNI uzrono-posljedinih veza, vjebanje analize slikovnog materijala i rada na
historijskim izvorima
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
obrada

UVOD
povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: Ko je zasluan za vei
privredni i kulturni razvoj Bosne i Hercegovine od druge polovine 60-ih godina 20. stoljea? Kada i
kako je izvreno nacionalno priznanje bosanskih muslimana? Navedi najznaajnije odredbe ustava iz
1974. godine. Kome je taj ustav smetao i zato?
Potom najavljujemo da emo danas govoriti o raspadu SFRJ i meunarodnom priznanju Bosne i
Hercegovine. Zamolit emo uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu U/179, nakon ega
emo otkriti naslov na ve pripremljenoj grafofoliji.
GLAVNI DIO
Metodom usmenog izlaganja opisat emo privrednu i politiku krizu u Jugoslaviji 1980-ih godina
(nezaposlenost, inflacija, nedostatak osnovnih ivotnih namirnica...). Istai emo razvoj nacionalizma u
republikama i autonomnim pokrajinama koje su bile lanice jugoslovenske federacije, s posebnim
osvrtom na Srbiju pod vostvom Slobodana Miloevia gdje je porast nacionalizma bio najizraeniji.
Da bi olakali dalje praenje nastave, posluit emo se analizom slikovnog materijala iz udbenika
U/180 (slika govor Slobodana Miloevia na Kosovu 1989. godine), pri emu emo odgovoriti na
Nakon toga, izloit emo dogaaje koji su uslijedili nakon 14. vanrednog Kongresa SKJ 1990, a to
je ubrzani raspad Jugoslavije i uvoenje viestranaja. Objasnit emo promjene koje su uslijedile u
politikom ivotu Bosne i Hercegovine. Naglasit emo kako je dolo do nepomirljivih prijedloga o
ureenju Jugoslavije, usljed ega su Slovenija i Hrvatska proglasile svoju samostalnost. Po ugledu na
njih i Bosna i Hercegovina je krenula istim putem. Skuptina Bosne i Hercegovine je 15. oktobra 1991.
godine usvojila Memorandum o nezavisnosti, nakon ega je donesena i odluka o raspisivanju
referenduma, 29. februara i 1. marta 1992. godine. Uenice/uenici analiziraju referendumsko pitanje
79
U/181. Na temelju referenduma nezavisnost Bosne i Hercegovine je definitivno izglasana i potvrena.

Objasnit emo kako je tekao proces meunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine, 6. aprila 1992. i
njeno primanje u OUN 22. maja 1992. godine, kao i ostale meunarodne organizacije. Nakon toga,
emo zamoliti tri uenice/uenika da glasno proitaju tekst po tekst iz rubrike historijska itanka U/183.
Metodom razgovora izvrit emo njihovu analizu, razvijajui kritiko miljenje i diskusiju u razredu.
ZAVRNI DIO
uenica/uenika. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti eventualne nejasnoe, nakon ega
emo nekoliko uenica/uenika ocijeniti. Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/183. Pojedinim
uenicama/uenicama emo dati referat na temu: referendum za nezavisnost Bosne i Hercegovine 29.
februara i 1. marta 1992. godine.

RASPAD SFRJ I MEUNARODNO PRIZNANJE BOSNE I HERCEGOVINE
-
tokom 1980-ih Jugoslaviju je potresala velika privredna kriza (nezaposlenost, niske plae, inflacija)
jaale su meunacionalne suprotnostiSlovenci su traili vie samostalnosti, Albanci na Kosovu status
Republike, a srbijansko vostvo je napadalo Ustav iz 1974. godine
situacija u Jugoslaviji se dodatno pogorala dolaskom na elo srbijanskih komunista Slobodana Miloevia
(1987)nastojao obnoviti srpsku prevlast u Jugoslaviji kakva je bila prije ustava iz 1974ukinuo autonomiju
Vojvodine i Kosovakrenuo u obraun sa drugim jugoslovenskim republikama u kojima su ivjeli
Srbitraio je autonomiju za Srbe u Hrvatskoj, dok je Bosni i Hercegovini osporavao dravnost i status
republike
20-22. januara 1990. u Beogradu odran 14. vanredni i posljednji Kongres SKJpoetak raspada
Jugoslavije
uvodi se viestranaje i provode izboriu Bosni i Hercegovini pobjedu odnose SDA, HDZ i SDS
za prvog predsjednika Predsjednitva Bosne i Hercegovine izabran Alija Izetbegovi
voeni su bezuspjeni pregovori o unutranjoj reorganizaciji Jugoslavije
29. februara i 1. marta odran referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine 64,14% graana se
izjasnilo za samostalnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu (1. mart, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine)
6. aprila 1992. Bosna i Hercegovina je postala meunarodno priznata drava
22. maja 1992. Bosna i Hercegovina je primljena u Organizaciju ujedinjenih nacija (OUN)
80

JU O
predmet: Historija
razred: 9.
redni broj asa:
nastavna jedinica: Ratni i postratni period u Bosni i Hercegovini (1992-2000)
stjecanje znanja o tihoj okupaciji Bosne i Hercegovine od strane JNA i paravojnih
formacija iz Srbije i Crne Gore odanih SDS-u, upoznavanje uenica/uenika s
embargom na uvoz oruja nametnut od starne UN-a koji je onemoguio Bosni i
OBRAZOVNI
Hercegovini da se brani, stjecanje znanja o poetku odbrambenooslobodilakog
rata, razaranjima, ratnim zloinima i genocidu u Srebrenici, upoznavanje
uenica/uenika sa Dejtonskim mirovnim ugovorom i postratnim periodom u BiH
razvijanje ljubavi prema domovini, osuda agresije jedne drave na drugu dravu,
osuda ratnih sukoba i materijalnih razaranja, osuda ljudskih progona, osuda
ODGOJNI
nacionalizma i vjerske diskriminacije, razvijanje empatije kod uenica/uenika i
suosjeanja za rtvu progona
vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uenica/
uenika da upoznaju historiju iz razliitih historijskih izvora, razvijanje sposobnosti
FUNKCIONALNI
uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje samostalnog opisivanja slikovnih
izvora, razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka
TIP ASA
OBLICI RADA
NASTAVNE METODE
obrada

UVOD
povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: Navedi uzroke politike
krize u Jugoslaviji 1980-ih godina? Koji dogaaj se smatra poetkom raspada Jugoslavije? Opii
stanje u Bosni i Hercegovini poetkom 1992. godine. Kada je uslijedilo meunarodno priznanje Bosne
i Hercegovine i na temelju ega?
Takoer Uenice/uenici mogu odgovarati na pitanja iz hronologije nastanka samostalne i
nezavisne Bosne i Hercegovine:
- odrani prvi viestranaki izbori u Bosni i Hercegovini
- pobjednike stranke
- prvi predsjednik Predsjednitva Bosne i Hercegovine
- odran referendum za nezavisnost Bosne i Hercegovine
- Bosna i Hercegovina meunarodno priznata
- Bosna i Hercegovina primljena u OUN
Potom najavljujemo da emo danas govoriti o ratnom i postratnom periodu u Bosni i Hercegovini
19922000. Zamolit emo uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu U/184, nakon ega
emo otkriti naslov na ve pripremljenoj grafofoliji.
GLAVNI DIO
Metodom usmenog izlaganja opisat emo pripreme koje su JNA i srpske paravojne formacije vrile
u cilju agresije na Bosnu i Hercegovinu tokom 1991. godine (tiha okupacija Bosne i Hercegovine).
81
Istai emo tetnost embarga na uvoz oruja koje je Vijee sigurnosti UN-a, nametnulo zemljama
bive Jugoslavije, a kojim je najvie bila pogoena Bosna i Hercegovina. Uputit emo uenice/uenike
da prokomentiraju karikaturu U/184. Potom emo opisati poetak i tok ratnih operacija u Bosni i
Hercegovini, te zloine nad nesrpskim stanovnitvom koji su poinjeni od strane srpskih paravojnih
formacija, te vojske republike Srpske. Da bi olakali dalje praenje nastave, posluit emo se analizom
slikovnog materijala iz udbenika U/185 (slike zapaljene skuptine i koncentracionog logora u
Trnopolju), pri emu emo odgovoriti na postavljena pitanja. Definisat emo nove pojmove embargo,
etniko ienje, humanitarna pomo i traiti od uenica/uenika da ih zapiu u svoje sveske. Zamolit
emo uenicu/uenika da glasno proita tekst iz rubrike historijska itanka U/186, nakon ega emo
metodom razgovora izvriti njegovu analizu i odgovoriti na postavljena pitanja.
U nastavku asa uenicama/uenicima emo pojasniti potpisivanje Vaingtonskog sporazuma i
nastanak Federacije Bosne i Hercegovine, a zatim i dogaaje koji su prethodili potpisivanju dejtonskog
mirovnog sporazuma (ubistvo 71 Tuzlaka i Tuzlanke maj 1995, te pad zatienih zona epe i
Srebrenice juli 1995). Posebnu panju posvetit emo genocidu poinjenom u Srebrenici, jula 1995.
godine upuujui uenice/uenike na popratni slikovni materijal, te na tekst u rubrici historijska itanka
U/187.
Na kraju obrade nastavne jedinice istai emo dravno-teritorijalno ureenje Bosne i Hercegovine
uspostavljeno odredbama mirovnog sporazuma u Dejtonu (1995), kao i najznaajnije karakteristike
postratnog perioda do 2000. godine. Da bi olakali praenje nastave, posluit emo se analizom
slikovnog materijala iz udbenika U/188. i U/189.
ZAVRNI DIO
uenica/uenika. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti eventualne nejasnoe, nakon ega
emo nekoliko uenica/uenika ocijeniti. Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/189. Uputit emo
uenice/uenike na neke od dokumentarnih filmova o ovom periodu. Pojedinim uenicama/uenicama,
dati emo referat na temu: Srebrenica, jula 1995. godine.
Takoer, moemo uputiti uenice/uenice na istraivaki rad, u kojem e prikupiti novinske
isjeke, fotografije, predmete (stari novac, vojne oznake...) i pripremiti izlobu o ratu u Bosni i
Hercegovini 1992-1995.

RATNI I POSTRATNI PERIOD U BOSNI I HERCEGOVINI (1992-2000)
-
1991. tiha okupacija Bosne i Hercegovine

Vijee sigurnosti UN-a 25. septembra 1995. izglasalo meunarodni embargo na uvoz oruja zemljama SFRJ
1. aprila 1992. paravojne formacije iz Srbije tzv. "Arkanovci" zauzeli grad Bijeljinu
na dan meunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine 6. aprila 1992. jedinice JNA zajedno sa snagama
odanim SDS-u napale Sarajevoslubeni poetak rata u Bosni i Hercegovini
8.aprila 1992. formirana Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine (pretea kasnije Armije Republike BiH)
istovremeno na teritoriji s hrvatskom veinom formirano i Hrvatsko vijee obrane (HVO)jesen 1992. sukobi
s Armijom BiH28. avgusta 1993, Hrvatska republika Herceg-Bosna
maja 1992. jedinice JNA pretvorene u Vojsku Republike Srpskeetniko ienje protjerivanje nesrpskog
stanovnitva sa prostora pod svojom kontrolomunitavanje kulturno-historijskih i vjerskih objekata
nesrpsko stanovnitvo zatvarano u koncentracione logore (Omarska, Trnopolje, Keraterm, Manjaa...)
18. marta 1993. Vaingtonski sporazumformirana Federacija BiHkraj sukoba izmeu Armije BiH i HVO-a
zatiene zone UN-a (Srebrenica, epa, Tuzla, Sarajevo, Biha i Gorade)
1995. osvojena epa, a potom i Srebrenica (11. jula)poinjen genocig nad Bonjacima u kojem je ubijeno
preko 8 000 ljudi
21. novembar 1995. mirovni sporazum u Dejtonuzavren ratBosna i Hercegovina podijeljena na dva
entiteta Federaciju BiH, Republiku Srpsku i Brko distrikt
82
83

Pripreme Za Nastavu Historije 9. Razreda

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pripreme Za Nastavu Historije 9. Razreda

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Izet aboti

deveti razred osnovne kole

Tuzla | Zenica, 2012.

Cijenjene kolegice i kolege!

Pred Vama je metodiki prirunik za realizaciju nastave

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

stjecanje znanja o kolonijalnoj podjeli svijeta, interesima velikih sila i stvaranju

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA

PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE

sprijeiti novu kolonijalnu podjelu svijeta

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

upoznavanje uenica/uenika sa meunarodnim odnosima uoi Prvog svjetskog

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA

PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE

- Napeti i sloeni odnosi izmeu velikih sila posebno su

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

upoznavanje sa naunim, tehnikim i kulturnim dostignuima na prijelazu iz 19. u

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA

PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

stjecanje znanja o uzrocima i povodu Prvog svjetskog rata, stjecanje znanja o

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA

PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

stjecanje znanja o stvaranju tajnih ugovora i ulasku Italije i Bugarske u Prvi

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA

PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE

- ivot stanovnika bio je teak

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

stjecanje znanja o politikim zbivanjima u Rusiji 1917. godine, upoznavanje

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA

PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

stjecanje znanja o odredbama Versajskog mirovnog ugovora, stjecanje znanja o

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA

Opii kad i kako su voeni mirovni pregovori u Parizu?

PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE

u Parizu je od 18. januara do 28. juna 1918. odrana mirovna konferencija

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

stjecanje znanja o tokovima privrednog razvitka Evrope nakon Prvog svjetskog

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA

Koji su uzroci svjetske ekonomske krize?

Opii reforme koje je poduzeo ameriki predsjednik Ruzvelt za izlazak iz krize.

PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE

razvoj potroakog drutva tjerao je privatne poduzetnike da stalno poveavaju proizvodnjurezultat:

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

upoznavanje uenica/uenika sa politikim i privrednim prilikama u

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA

PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE

- Kuomitangnacionalnooslobodilaki pokret protiv dominacije

- nakon Prvog svjetskog rata

- 1921. osnovana KP Kine

Osmansko carstvo i arapske zemlje

SAD i zemlje latinske Amerike

- nakon prvog svjetskog rata

- privreda SAD-a prolazila je kroz

- 1919. Grka je okupirala Anadoliju

- Japanska vojska je postala

- u vanjskoj politici SAD ostaju po

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

upoznati uenice/uenike s osnovnim obiljejima liberalne demokracije, usvojiti

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA

PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE