Hercegovina

Ekonomska regija Hercegovina
Bosna i Hercegovina, novembar 2004.

__________________________________________________________________________
Ova publikacija je izdata uz podrku Evropske unije. Sadraj strategije odraava miljenja
lokalnih aktera-lanova partnerske grupe i konsultanata EU RED projekta te ne predstavlja
zvanine stavove Evropske unije.
Sadraj
Dio I
O regiji Hercegovina ...... 5

1- Uvod ... 5
2- Veza sa PRSP ... 8
3- Metodologija .. 12
4- Stanje u regiji . 20
5- SWOT analiza .60
6- Izazovi u regiji 65
Dio II
Vizija ... 67
Dio III
Strateki dio .............................................. 71
Dio IV
Operativni dio/programiranje .....145
Dio V
Monitoring .... 203
Dio VI
Obrasci top projekata 207
Evropska unija je, tokom niza godina, razvijala strateki usmjerene politike kako bi
poboljala ekonomske prilike u svojim manje razvijenim regijama. Te je politike
uspjeno primjenjivala i u pretpristupnoj fazi to je vodilo ka nedavnom proirenju
EU, a nastavlja ih primjenjivati u Rumuniji i Bugarskoj. Nedavno su ove odluke
osigurale da i Hrvatska sada ima koristi od pretpristupnih shema.
Odrivi razvoj u zemljama u tranziciji zahtijeva strateke planove razvoja, budui da
neusmjereno finansiranje pojedinanih projekata, sektora ili geografskih podruja,
vodi ka rasipanju sredstava ukoliko ne postoji odgovarajui sistem planiranja. U tu
svrhu, BiH je nedavno izradila srednjeronu strategiju smanjenja siromatva i plan
razvoja.
U Bosni i Hercegovini, Evropska komisija prua podrku regionalnom razvoju, to e,
kada se BiH pridrui Evropskoj uniji, konano voditi ka finansiranju iz strukturalnih
fondova. Ovu regionalnu ekonomsku razvojnu strategiju je koordinirala nova
Regionalna razvojna agencija za Hercegovinu (REDAH), tokom opsenog procesa
konsultacija unutar regije tokom posljednjih 9 mjeseci, pod vostvom EU RED
projekta. Opine i ostale lokalne vladine strukture, zajedno sa nizom organizacija i
grupa koje predstavljaju privatni i javni sektor, s entuzijazmom su uestvovale u
diskusijama vezanim za njihovu ekonomsku budunost. Detaljan nacrt mjera u ovoj
strategiji rezultat je njihovog doprinosa i pokazuje njihovu predanost.
Potrebno je uraditi jo puno toga kako bi privreda Bosne i Hercegovine ponovo 'stala
na svoje noge', a regionalna strategija e pomoi u ovim naporima. Strategija e
posluiti kao priruni dokument za ulagae, vladu i Evropsku uniju. Nadamo se da e
vlada i ostali donatori koristiti strategiju pri planiranju svojih aktivnosti, kako bi
strateki projekti imali najbolje mogue efekte. Regiji Hercegovina i njenim akterima
razvoja elimo sve najbolje u implementaciji strategije.
Ambasador Michael B. Humphreys

ef Delegacije
Evropske komisije u BiH
DIO I
O REGIJI HERCEGOVINA
1. UVOD
Sprovedba prvih faza procesa regionalne politike u Bosni i Hercegovini uz pomo
EU RED projekta (Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj ) ima za
cilj upoznati BiH sa evropskom politikom ekonomske i socijalne kohezije (ESC).
Evropska komisija je ve usvojila ovakav pristup za upoznavanje zemalja u
predprijemnoj fazi sa procedurama strukturnih fondova i drugih struktura koje su
neophodne nakon prijema u EU. Ciljevi ovog procesa su osnaivanje dravnih
upravnih kapaciteta i budetnih struktura, postepeno uvoenje pristupa strukturnih
fondova u podruju razvoja privatnog sektora, poveanje ljudskih resursa i poslovne
infrastrukture.
Usvajanje pristupa regionalne politike zahtijeva pripremu regionalne ekonomske
strategije koja ima slijedee zadatke:
x
x
x
osiguravanje stratekog okvira za uravnoteen ekonomski i drutveni

razvoj u regiji;
kao strateki dokument, strategija slui za planiranje buduih fondova
EU, i konano, lokalnih fondova; i
obezbjeivanje osnove za budue uee u mehanizmima strukturnih
fondova EU.
RED projekat Evropske unije finansiran u okviru projekta CARDS 2002, olakao je
izradu nacrta stratekih dokumenata u svih 5 specificiranih regija Bosne i
Hercegovine. Centralno mjesto u procesu donoenja nacrta svake strategije
regionalnog razvoja zauzimale su slijedee ideje:
x tokom regionalnog razvoja u BiH treba se slijediti princip od dole prema
gore , tj. lokalni uesnici trebaju biti izravno ukljueni u proces
prepoznavanja potreba lokalnih podruja i razvoja strategija i projekata
koji bi odgovorili na te potrebe;
x regionalni razvoj treba biti integrisani proces, a ne niz individualnih

projekata i programa ; i
x regionalni razvoj treba podrazumijevati partnerstvo koje ukljuuje
opinske vlasti, lokalne lanove poslovne zajednice, volonterska tijela i
privatni sektor.
Prema tome, proces izrade nacrta strategije regionalnog razvoja za regiju
Hercegovine, bio je snano voen principom da stanovnici date regije mogu na
najbolji nain identifikovati svoje potrebe i donijeti najbolja rjeenja. U skladu sa ovim
principom, proces je u svakoj regiji ukljuivao lokalne stanovnike koji su djelovali pod
vostvom EU RED projektnog tima, a koji je metodoloki pristup uinio lakim. U
drugim zemljama, izgraivanje regionalnih i lokalnih kapaciteta kroz proces
partnerstva dokazano je ubrzao oivljavanje privredno nerazvijenih podruja.
Regionalna strategija moe igrati kljunu ulogu u pomaganju stanovnicima lokalnih
zajednica da se organizuju u cilju prepoznavanja svojih potreba, i potraivanja
unutranjih i vanjskih rjeenja radi odgovaranja na date potrebe.
Princip partnerstva je sutinski dio pristupa EU politici ekonomske i socijalne kohezije
i tokom izrade regionalne strategije za regiju Hercegovine u potpunosti se potovao
taj princip. Proces, koji je zapoeo u januaru sakupljanjem socio-ekonomskih
podataka, podrazumijevao je detaljne konsultacije izmeu opinskih vlasti, poslovnih
predstavnika i drugih partnera u drutvu. U cilju pokretanja procesa, EU RED se
pismeno obratio naelnicima opina i pozvao ih da izaberu predstavnike za uee u
regionalnoj Radnoj grupi iji je zadatak da analizira podatke i priprema osnove
eventualnih stratekih dokumenata.
Radnim grupama su kasnije pridodate fokusne grupe, koje analiziraju prioritete
odreenih sektora, te partnerska grupa, koja vri pregled svih etapa rada oko
strategije. U posljednjoj gupi brojni su predstavnici javnog i privatnog sektora, te
civilnog drutva. Izravan pristup EU RED tima i partnerske grupe moe imati vanu
ulogu u podrci preokretanju BiH privrede.
Smjernice za skiciranje praktine metodologije za pripremu strategije koje su
obezbijedili savjetnici EU RED tima, trebaju pomoi odreivanju ekonomskih ciljeva
regija, identifikovanju stratekih prioriteta koji podupiru te ciljeve, i konano,
predlaganju investicija/projekata koji su u skladu sa ciljevima strategije. Cjelokupna
metodologija izloena je u Poglavlju 3.
Zadatak sastavljanja liste konkretnih prijedloga za investiranje je osjetljiv zadatak,
poto postoji rizik da se pretvori u kupovnu listu najomiljenijih projekata. Dok su
potrebe Bosne i Hercegovine velike, prijedlozi za rashode u okviru strategije moraju
biti opravdani i poredani po prioritetu zavisno od toga koliko doprinose sljedeem:
x uklanjanju prepreka koje mogu ugroziti srednjeroni rast;
x ojaavanju proizvodne moi regionalne privrede;
x poboljanju produktivnosti i konkurentnosti;
x podrci rastu odrivih radnih mjesta;
x integrisanju nezaposlenih u trite aktivne radne snage;
x vie izbalansiranoj geografskoj rasporeenosti ekonomske djelatnosti.
Tokom godina koje slijede, kada proces izgraivanja strategije u BiH dostigne vii
nivo i bude u potpunosti u skladu sa zahtjevima EU, bie neophodno da vlasti koje su
odgovorne za izraivanje nacrta strategija ponude ekonomsko obrazloenje za javne
intervencije u podrujima koji se smatraju prioritetom za priliv investicija; da ponude
prijedloge za uee privatnog finansiranja (javno-privatna partnerstva); da
obezbijede viegodinji profil faza investicionih prioriteta; te da osiguraju da su
prijedlozi u skladu sa politikama zajednice, posebno po pitanju okolia i
ravnopravnosti. Poto ovaj dokument predstavlja prvi napor u osmiljavanju
regionalnog ekonomskog plana i poto je pripremljen sa ogranienim finansijskim
sredstvima, on ne tei da ispuni ove ambiciozne ciljeve.
Fond EU RED je, kroz svoj prvi i drugi poziv za iznoenje prijedloga projekata, izrazio
bitnost shema EU, ne samo prilikom finansiranja direktnih ulaganja, ve i prilikom
poveanja sposobnosti lokalnih grupa da osmiljavaju i sprovedu razliite projekte.
To e, opet, promovirati kulturu preduzetnitva koja je vitalna za nastajanje
samoodrive i iroko zastupljene privrede na podruju cijele regije. Izazov koji sada
predstoji jeste upoljavanje lokalnih kapaciteta i njihovo usmjeravanje u skladu sa
Strategijom u cilju ostvarivanja veih dohodaka za regiju i dravu kao cjelinu.
2. VEZA SA SREDNJERONOM RAZVOJNOM STRATEGIJOM

BiH (PRSP)
Izrada regionalnih strategija predstavlja dodatak dokumentu Srednjerone razvojne
strategije BiH (PRSP), i izmeu njih ne postoji nesaglasnost. Srednjerona razvojna
strategija BiH je informativni i detaljan dokument koji se odnosi na period 2004.-2007.
god. Openito, on sadri mnoge elemente koje bi Evropska komisija oekivala da
nae u dravnom razvojnom planu, naime, informativnu analizu ekonomske i
drutvene situacije, prepoznavanje razvojnih praznina i prijedlog reforme. Strategija
je jasno prikazana i lako se ita. Analiza trenutnog stanja u BiH je detaljno i dobro
predstavljena, iako je naglasak radije na sektorima nego na regijama. Iako
prepoznaje znaaj zapoinjanja procesa regionalnog ekonomskog razvoja, ona ipak
ne identifikuje ciljne regije niti sadri finansijski plan. Strategija prepoznaje rad koji je
dosad utroen u RED proces i istie da su prioriteti za daljnji razvoj ekonomskih
regija slijedei :
x usvajanje odgovarajueg zakonskog okvira i osnivanje adekvatnog
foruma, na dravnom nivou, koji e iznositi prijedloge politika i mjera u
cilju regionalnog ekonomskog razvoja;
x finaliziranje procesa definisanja ekonomskih regija na osnovu
dobrovoljnog povezivanja opina;
x utvrivanje strategije regionalnog razvoja;
x ojaavanje postojeih i uspostavljanje novih agencija za regionalni razvoj.
Osim to tretira pitanja makroekonomskih osnova i potrebe fiskalne i strukturne
reforme, Srednjerona razvojna strategija BiH, takoer, prepoznaje specifine
sektorske prioritete. Mnogi zakljuci socijalno-ekonomskih finansijskih revizija na
regionalnom nivou, odslikavaju zakljuke Srednjerone razvojne strategije BiH na
dravnom nivou, a saznanja o sljedeim kljunim sektorima predstavljaju pozadinu
regionalnim ekonomskim planovima.
Industrija i mala i srednja preduzea (SME)
Poboljanje poslovne klime i stimulisanje preduzetnitva su bitni preduslovi za rast
privatnog sektora. To, prije svega, podrazumijeva uspostavljanje odgovarajue
zakonske, poslovne i drutvene sigurnosti i, openito, drutveno-ekonomske klime.
Nepostojanje jedinstvenog ekonomskog prostora je velika prepreka nastajanju
privlane poslovne klime za domae i strane investitore i pribliavanje Evropskoj
uniji. Jo uvijek postoji niz prepreka meuentitetskoj trgovini. Upravne smetnje
zapoinjanju poslova (oduena registracija, visoki poetni trokovi, poreska stopa
koja je od najviih u Evropi, inspekcije i korupcija) predstavljaju prepreke brem
razvoju privatnog sektora. Zakonski okvir o steaju, koji nije unaprijeen, ini dio
ovog problema. Obim sive ekonomije predstavlja poseban problem. Prema
procjenama Evropske komisije i Svjetske banke, siva ekonomija ini otprilike 36%
ukupne ekonomije drave.
Poljoprivreda
Poljoprivreda je jedna od kljunih djelatnosti u ruralnim podrujima i glavna djelatnost
ruralnog stanovnitva. Ona predstavlja veoma vaan faktor za odranje ravnotee i
zatite okolia. Poljo-prirodni uslovi u BiH su povoljni za poljoprivrednu proizvodnju.
Meutim, poljoprivreda se takoer suoava sa neophodnim procesom saniranja ratne
tete i tranzicije od centralizovane ka trinoj ekonomiji. Sa izuzetkom proizvodnje

krompira, BiH nije dostigla samodovoljnost ni sa jednim drugim osnovnim
poljoprivrednim proizvodnom. Mali broj zemljoradnika je dostigao nivo proizvoaa i
strana trita su izgubljena. Srednjerona razvojna strategija BiH stavlja najvei
naglasak na ekonomski razvoj ovog sektora, podrazumijevajui iskoritavanje
prirodnih i ljudskih resursa, otvarajui priliku za smanjenje siromatva ruralnog
stanovnitva. Poljoprivredna politika mora se zasnivati na ojaavanju konkurentnosti
unutar sektora.
Bolji razvoj uzgoja stoke i ovaca, svinjogojstva, uzgoja ribe i pelarstva rezultirao bi
veim iskoritavanjem domaih prirodnih resursa i poveanjem lokalne proizvodnje
trenutano rijetkih proizvoda (mlijeko i mlijeni proizvodi, govedina). Postoje, takoer,
velike prilike za izvoz poljoprivrednih proizoda, posebno ovijih proizvoda, ribe i
meda. Prioritet u ovom podruju bio bi uspostavljanje zakonskih i institucionalnih
okvira za certificiranje proizvoda u skladu sa standardima EU (posebno,
uspostavljanje Veterinarskog ureda BiH).
Obrazovanje
Obrazovana radna snaga nije garancija ekonomskog uspjeha drave, ali predstavlja
sutinski preduslov. Najnaprednije i najbogatije drave svijeta imaju najbolje
obrazovne sisteme. Pravo na obrazovanje je utvreno Ustavom BiH. Bijela knjiga
smatra obrazovanje jednim od najvanijih elemenata procesa eliminacije
diskriminacije, putem meusobnog prepoznavanja profesionalnih kvalifikacija, to
ima za cilj slobodno kretanje ljudi i usluga.
Finansijska sredstva alocirana u obrazovne svrhe nisu dovoljna. Operaciona
odgovornost za obrazovne institucije je nejedinstvena. Neophodno je usvajanje
okvirnih zakona, te usklaivanje entitetskih i kantonalnih zakona. Veliki broj
univerziteta ne posjeduju dovoljan broj kvalifikovanog osoblja ili dovoljna finansijska
sredstva, te se koriste zastarjelim planom i programom. Nedostaje im razvijena
unutardravna mrea i nisu povezani sa univerzitetima u inostranstvu.
Struno obuavanje predstavlja kljuan preduslov za ekonomski razvoj i smanjenje
stope nezaposlenosti i siromatva. Poslovne kole i centri za poduavanje
informacionoj tehnologiji (IT) neophodni su za podrku tritu i obezbijeivanje veeg
potencijala za zapoljavanje. Profesionalno obuavanje takoer zahtjeva reformu.
Posebna panja treba se posvetiti stimulisanju privatnog sektora da investira u ovo
podruje i uspostavljanju agencije za profesionalne standarde.
Transport
Ceste u BiH su u veoma loem fizikom stanju, a godinji trokovi odravanja glavnih
i magistralnih cesti iznose oko 40 mil. eura. Nivo sigurnosti u cestovnom saobraaju
je nizak, dok jasno definisan zakonski okvir na dravnom nivou ne postoji. Poveana
gustina saobraaja ukazuje na potrebu za modernizacijom postojee cestovne mree
i poboljanjem sigurnosti na lokalnim i magistralnim cestama. Do sredine 2003.
godine, kada je izgraeno prvih 11 km modernog autoputa, BiH je bila jedina drava
Jugoistone Evrope bez ijednog kilometra autoputa.
Trenutno stanje eljeznike infrasturkture omoguuje normalan saobraaj bez veih
ulaganja.
BiH posjeduje 4 aerodroma u Sarajevu, Mostaru, Banjaluci i Tuzli. Sva etiri su bila
obnovljena nakon rata i registrovana za meunarodni zrani saobraaj. Zrani
saobraaj i infrastruktura danas imaju znaajniju ulogu nego prije rata. Sva etiri
aerodroma bivaju unaprijeena do nivoa propisanih u skladu sa njihovim
kategorijama po ICAO standardima. Isto se odnosi i na kontrolu leta.
ume
Preko 50% povrine BiH pokriveno je umama ili je golo, ali se procjenjuje da se
samo 25 % moe ekonomino iskoristiti, ali ak i ovaj dio ima male zalihe drveta.
Strateki razvoj trebao bi se zasnivati na znaajnijem poumljavanju, poveanju
proizvodnje i ouvanju bioloke raznolikosti. Iako je odreeni dio gole povrine
uniten u nepovrat u procesu obaranja drvea, kopanja ruda, gradnje rezervoara,
umskih poara itd., ostatak bi mogao biti ukljuen u strategiju poveanja umovitih
podruja procesom poumljavanja. Neophodno je poboljati umsku cestovnu
mreu da bi ovakvo upravljanje umama bilo mogue.
Upravljanje vodama
BiH ima znaajne vodne resurse, to predstavlja osnovu ekonomskog razvoja u
mnogim podrujima. Poput ostalih sektora BiH privrede, vodni sistem je u tekoj
situaciji zbog pretrpljene ratne tete, loeg odravanja i neodgovarajueg
regulativnog okvira. Osim toga, kvalitet pitke vode se pogorava, postojea
infrastruktura je u loem stanju a vodni izvori su sve vie zagaeni.
U Odredbama Dejtonskog mirovnog sporazuma upravljanje vodama stavljeno je pod
nadzor entitetskih vlasti (u FBiH odreen stepen odgovornosti snose i kantoni).
Izgradnja i odravanje infrastrukture finansira se od strane Vodovoda i lokalnih
zajednica putem subvencija, grantova, zajmova, itd., a djelimino i ueem javnih
korporacija za upravljanje podrujima vodomijea.
Uz implementaciju tekuih reformi, sektor za upravljanje vodama trebao bi rijeiti
pitanje odrivog, efikasnog i transparentnog finansiranja sektora za upravljanje
vodama, kao i izgradnje i odravanja vodne infrastrukture i objekata.
Energetski sector
Osnovni identifikovani izvori primarne energije u BiH su ugalj i hidroenergija. U 2001.
godini, godinja proizvodnja energije iz ovih izvora iznosila je 62% od ukupne
potronje, to ukazuje na to da BiH zavisi od uvoza energije.
Efikasnost proizvodnje energije u BiH je niska u poreenju sa razvijenim privredama.
Proizvodnja energije zasnovana je na tehnologijama razvijenim prije 30 godina.
Meutim, elektrina energija koja se proizvodi u hidro i termoelektranama ima veliki
izvozni potencijal. Trenutno, proizvodni kapaciteti prevazilaze domau potranju, te
se elektrina energija izvozi u Hrvatsku, Sloveniju i Srbiju i Crnu Goru. Sudei po
protoku novca, sektor elektrine energije je profitabilan, ali obezvrijeenje uzrokuje
velike gubitke. Prihodi pokrivaju samo 30% iznosa trokova godinjeg
obezvrijeenja, to rezultuje velikim zakanjenjima po pitanju odravanja sistema, te
uzrokuje ogromne gubitke. Privlaenje investitora je jedan od najvanijih preduslova
za uspjean razvoj bosanskohercegovakog trita elektrine energije. Neophodno je
uspostaviti konkurenciju u proizvodnji da bi se privukle strane i domae investicije.
Preduslov za investiranje jeste da proizvodne kompanije djeluju u konkurentnoj
atmosferi i na osnovu jasnih pravila.
10
osnovu jasnih pravila.

Okoli
Politika zatite okolia predstavlja vaan element u uspostavljanju domaeg trita.
Pitanja okolia trebaju biti sastavni dio procesa trgovine i ekonomske integracije kao
elementi dravne predprijemne strategije.
Zakljuak
U toku rada na strategiji, dosta e se panje posvetiti slaganju sektorskih razvojnih
planova u Srednjeronoj razvojnoj strategiji BiH sa regionalnim razvojnim planovima,
te omoguiti njihovo koherentno voenje i implementacija. Kako se BiH pribliava
integraciji u EU, za oekivati je da e se Srednjeronoj razvojnoj strategiji BiH
(unaprijeenoj) pridodati detaljniji regionalni planovi koji e, onda, sainjavati osnovu
za prepoznavanje budue pomoi EU za ekonomsku i socijalnu koheziju. Kao to je i
jasno veini zemalja lanica, dravni plan razvoja koji se osmiljava radi pristupa
finansijskim sredstvima EU, u veini sluajeva predstavlja skup regionalnih planova
drave. Kada BiH doe u predprijemnu fazu, bie neophodna daleko detaljnija
ekonomska analiza na regionalnom nivou.
Kako bi se naglasila komplementarnost Srednjerone razvojne strategije BiH i
regionalnih strategija, EU RED je pripremio objedinjavajui dokument u kojem se
identifikuju zajednike teme i istrauje na koji se nain mogu uklopiti obje
inicijative. Ovaj se dokument moe dobiti i odvojeno.
11
3. METODOLOGIJA
Razvoj koncepta regionalnog razvoja u BiH zavisi od meusobno povezane
kombinacije razliitih reformskih aktivnosti, odgovarajuih politikih odluka i
radikalnog odgovora, koji e odgovarati irokom spektru ekonomskih ciljeva u skladu
sa ekonomskim, socijalnim i potrebama okruenja u zemlji. Odluka da se zapone
sa izgradnjom potrebnih kapaciteta za proces regionalnog razvoja odraava potrebu
da se pomogne u ekonomskoj regeneraciji Bosne i Hercegovine, a isto tako i da se
doprinese pripremanju zemlje za buduu integraciju u EU i koritenje pretpristupnih
fondova.
Uei iz iskustava i starih i novih zemalja lanica EU i drugih pristupajuih zemalja,
bh razvojni akteri su, u procesu potrebne izgradnje kapaciteta za regionalni razvoj,
identifikovali tri glavna pravca intervencije:
a. pristup odozdo prema gore u vezi sa konsolidacijom ekonomskih regija;
b. transfer metoda, mehanizama i instrumenata stratekog planiranja, generalno
baziranih na primjeni smjernica EU za pretpristupne i strukturalne fondove ; i
c. uspostavljanje sveobuhvatnog i koherentnog sistema sa potrebnim
strukturama za provoenje regionalnih politika.
Pristup
1. Prihvatajui isti pristup kao u konsolidaciji ekonomskih regija, proces
izgradnje regionalne strategije je zapoeo i nastavio se kao proces
odozdo prema gore, kroz osnivanje radnih grupa i partnerskih
grupa kao generalnih voa i donosioca odluka o razvojnim
orjentacijama i podrujima intervencije.
2. Vremenski okvir je bio drugi vaan elemenat u pokretanju planiranja
stratekog razvoja. Zbog injenice da je ovaj proces izrade regionalne
strategije prvi takve vrste koji je razvijen poslije rata, vremenski okvir
strategija obuhvata kombinaciju dugoronog stratekog plana te
srednjeronih i kratkoronih operativnih programa. Jaz izmeu
dugoronog plana i kratkoronih do srednjeronih programa je
prevazien kroz logiki poredak u definisanju implementacijskih mjera
i prioritetiziranju implementacije odreenih programa i potprograma.
Koristei ovaj pristup, strateki ciljevi i prioritetni zadaci, su definisani
kao dugorona razvojna usmjerenja (za 7 godina), dok su programi i
potprogrami vie orijentisani prema prioritetnim podrujima djelovanja
(koja se trebaju ostvariti u roku od 3 godine). Mjere, kao kljuni
elementi stratekih dokumenata, su definisale scenarije i puteve za
ostvarivanje stratekih ciljeva. Pored toga to je predvodio regionalni
proces, nizak opti nivo razvoja u svim ekonomskim regijama u BiH, u
kombinaciji sa potrebom da se definiu opti strateki ciljevi kao
potsticaji za dugorone razvojne vizije, bio je i drugi razlog za pristup
dvostrukog vremenskog okvira.
3. Srednjerona razvojna strategija za BiH (PRSP) je dala opte
smjernice za identifikovanje podruja intervencije za regionalni razvoj.
Meutim, specifinosti svake regije su bile veoma vana osnova za
regionalno strateko planiranje, obzirom da predstavljaju kombinaciju
12
regionalnih potreba i rjeenja za identifikovane probleme, pri emu su

u potpunosti uzete u obzir komparativne ekonomske i socijalne
prednosti sa svaku regiju. Ipak, srednjerona strategija je definisala
strateke orijentacije na viem nivou, uz pretpostavu da e se
reformski zadataci implementirati u slinom vremenskom okviru kao i
realizacija regionalnih strategija.
4.
Filozofija predstavljena kroz cjelokupan proces stratekog planiranja

je uzela u obzir metodologiju i principe EU, gdje god je to bilo mogue.
Glavna razlika izmeu pristupa strukturalnih fondova EU lei u
injenici da su, u toku procesa izgradnje strategije u BiH, potrebe
regija koritene kao poetna taka za definisanje podruja
intervencije, dok je princip pretpristupnih i strukturalnih fondova da
prvo obezbjede podruja intervencije i finansijske izvore regijama.
Dakle, u BiH je primjenjen izmjenjen pristup u odnosu na onaj
primjenjen u regijama EU.
Metodologija
Principi
Glavni principi metodologije koriteni u procesu su veim dijelom ekvivalentni onim
koritenim u regijama EU i primjenjivi u specifinim uslovima u BiH u dananje
vrijeme. Uzimajui u obzir geografske, administrativne, ekonomske i socijalne
elemente u BiH koji su veoma povezani i meusobno uslovljeni, neki odluujui
elementi su razmatrani kao veoma bitni u stvaranju razvojnih planova. Glavni principi
koji su primjenjivani u sadraju dokumenata su:
1. Partnerstvo. Ovo je jedan bitan zahtjev za odrivost i potrebu
ubrzavanja promjena u ekonomskim uslovima kroz primjenu
dinamikih instrumenata planiranja. Osnova stratekog razvoja je
izgraena kroz razliite konsultacije, u cilju izgradnje konsenzusa i
usklaivanja razumnih oekivanja zajednice sa aktivnostima vlasti. Iz
tog razloga, svi vani razvojni akteri (kao to su: predstavnici dravnih
vlasti, akademskih institucija, udruenja preduzetnika, privrednih
komora, razliitih preduzea, nevladinih organizacija, civilnog drutva
itd.) pozvani su da uestvuju u procesu donoenja odluka i u razvoju
stratekih pravaca djelovanja.
2. Zajedniko vlasnitvo i uee. Namjera ovog principa je da
obezbijedi zajedniko vlasnitvo uesnika iz javnih administracija i
privatnog sektora, to obezbjeuje irok drutveni konsenzus kao i
jasnu javnu podrku strategijama i programima. Sve aktivnosti su
dizajnirane na nain koji obezbjeuje jak uticaj svih razvojnih aktera
koji podstie ukljuivanje odabranih donosioca odluka, razvojnih
aktera, eksperata, predstavnika nevladinih organizacija, donatora itd.
3. Odrivost. Glavno pitanje u odnosu na odrivost je vezano za dobru
uravnoteenost i koherentnost unutranjih elemenata strategije
(zadaci, mjere, programi) podranu kroz primjenu svih ovdje
navedenih principa. Drugi bitan elemenat, koji podrava odrivost, je
13
razvoj komparativnih prednosti kroz primjenu maxi-maxi stratekog

pristupa koji proizilazi iz SWOT analize (odnosno, razvoj na
kombinaciji regionalnih snaga i razvojnih mogunosti). Ovaj odluujui
faktor odrivosti je posebno bitan u regijama BiH, jer regije karakterie
nizak stepen razvoja. Poreg toga, mini-maxi SWOT matrica je
koritena kao korektivni faktor za ukljuivanje bitnih pretpostavki za
odrivost (inae poznato kao menadment rizika).
4. Integracija je implementirana na dva naina:
x integracija zajednikih lokalnih potreba na regionalnom
nivou, i u geografskom smislu i po sadraju, to bi u
konanom znailo da e bilo koji regionalni cilj dovesti do
uticaja na lokalnom nivou; integracija je postignuta kroz
aktivno uee svih regionalnih aktera; te
x integracija kao multidimenzionalni plan za razvoj meusobno
podravajuih prioritetnih sektora i podruja djelovanja koja
izbjegavaju konflikte ili negativne uticaje; to u ovom smislu
znai, da je integracija obezbjedila usmjerenost na
kompatibilnost i sinergiju identifikovanih mjera.
5. Kvalitet. Kvalitet stratekog plana je postignut kroz identifikaciju
socioekonomske situacije, komparativnih prednosti i moguih podruja
intervencije. Kombinacija ova tri elementa odredila je nivo kvaliteta
planova u cijeloj BiH.
6. Inovacija je primjenjena kao princip u identifikovanju projekata i
najefikasnijeg naina koritenja raspoloivih resursa za identifikovane
projekte.
7. Jasna struktura stabla ciljeva kao princip omoguava sinergetski i
komplementarni uticaj elemenata i jasan pogled na to:
x
x
x
x
x
gdje smo
gdje idemo
kako da stignemo tamo
kada da stignemo tamo
sa kojim resursima i kapacitetima.
8. Paradoks dualiteta. S jedne strane, strategija je dinamian dokumenat

podloan promjenama, dok s druge strane ona se mora potovati i
provesti.
9. Hijerarhija stratekih planova. Strateki planovi na niem nivou su
specifiniji, dok su strateki planovi na viem nivou vie uopteni i
obezbjeuju okvir za donoenje specifinijih odluka na niim nivoima
(subsidijarnost).
14
Metode
Strateki plan su izradile slijedee grupe:
- radne grupe;
- partnerske grupe;
- fokus grupe;
- ekspertne grupe.
Izrada samog plana obuhvatila je veliki broj radionica, gdje je partnerima u procesu
prvo obezbijeena tehnika pomo u vidu treninga, a nakon toga su grupe nastavile
sa diskusijom, da bi se dolo do odreenih kompromisa i, konano, do odluka
vezanih za glavne elemente strategije. Neprekidne konsultacije lanova grupa
garantovale su predanost i konsenzus.
Radionice su, takoe, koritene i kao alat za osiguranje primjene dogovorenih
principa te, u isto vrijeme, za fokusiranje na podruja intervencije koja su najvei
razvojni prioriteti. Kao primjer, ovo se moe vidjeti kroz aktivnosti aktera razvoja u
definisanju kriterija za identifikaciju projekata i programa.
U toku izrade dokumenta, panja je konstantno bila usmjerena na potencijalne rizike
koji mogu uticati na odrivost strategije, kroz push -pull analizu, koritenu kada su
svi glavni elementi u procesu odreeni.
Da bi se poboljao kvalitet strategija, u toku procesa su koriteni i slijedei alati:
-
analiza poreenjem parova;

analiza ukrtanjem;
push pull analiza;
GMA metod (pristup globalnog menadmenta) za identifikaciju stratekih
ciljeva i zadataka;
analiza trokova u odnosu na koristi (za projekte);
sinergija, komplementarnost i uslovljenost (za definisanje programa);
mrea meusobne povezanosti za svaki elemenat strategije (unutranja
uravnoteenost i koherentnost).
Proces
Principi procesa
Principi, koji su definisani za sadraj strategije, koriteni su i u procesu:
1. partnerstvo;
2. vlasnitvo;
3. integracija.
Pored navedenih, koriteni su i slijedei principi:
1. Subsidijarnost. Ovaj princip je povezan sa principom partnerstva i pristupom
odozdo prema gore, koji je koriten u cjelokupnom procesu. Vrsta strukture
potrebne da bi se implementirao princip subsidijarnosti zasniva se na
sektoralnom i geografskom prikazu i izgraena je na nain da pomogne
zajednike razvojne interese na regionalnom nivou. Ovo znai da definicija
15
stratekih intervencija proizilazi iz najniih nivoa lokalnih potreba (potrebe

zajednice), ali ukljuuje izvore sa regionalnog nivoa.
2. Koordiniran proces. Proces izgradnje strategije je organizovan i mentorisan,
na nain da radne grupe i partnerske grupe imaju odvojene uloge u
definisanju dugoronih stratekih zadataka. Prije svega, kao akteri sa
sektorske take gledita, a potom i sa geografskog i lokalnog aspekta.
Koordinacija izmeu obje grupe je u potpunosti postignuta na zajednikim
sastancima u fazi definisanja prioritetnih ciljeva. Princip koordinacije je i dalje
razvijan u definisanju mjera i projekata u fokus grupama. Koordinacija svih
grupa koje su uestvovale je zahtijevala postepeno i stalno unaprijeenje,
voenje i jaanje. Ovo je bio osnovni doprinos tehnike pomoi EU RED
projekta procesu, zajedno sa transferom know-how.
3. Pristup uea. Ovaj princip je iroko primjenjivan u toku cjelokupnog
procesa, kroz aktivno uee brojnih regionalnih aktera (predstavnika lokalnih
zajednica, nevladinih organizacija i drugih uesnika u ekonomskom i
drutvenom razvoju). Principi partnerstva i uea su doveli do predanosti u
djelovanju prema zajednikim zadacima, visokog nivoa meusobnog
povjerenja, podjele odgovornosti i prihvatanja obaveze za dostizanje krajnjeg
rezultata.
4. Korak po korak i savjetodavni pristup. Proces izgradnje strategije je
sadravao niz faza i koraka, meusobno povezanih, na nain da su rezultati
jednog koraka koriteni kao polazita za slijedei korak. EU RED je
obezbijedio grupama sve rezultate ranijih faza, kao i analize i tehnike
materijale za diskusiju u narednim fazama.
Proces
Proces je voen i koordiniran u fazama. Na kraju svake faze, pregled rezultata
prethodne faze je predstavljen, prodiskutovan i odobren na regionalnim
konferencijama.
Faza I - Socioekonomski pregled, SWOT analiza

Poetna taka za proces razvoja strategije je prikupljanje socioekonomskih podataka
vezanih za regiju. Prije poetka sakupljanja podataka bilo je vano identifikovati koje
su informacije potrebne, poto raspoloivost informacija o odreenom podruju moe
znaajno varirati. To znai da su informacije morale da se prikupljaju na
odgovarajuem nivou previe nekoherentnosti na ovom nivou je moglo oteati
identifikovanje kljunih pitanja. Nakon to su specifina pitanja identifikovana,
ponekad je bilo prikladno izvriti dalja istraivanja i analize. Obrazac za prikupljanje i
analizu podataka je dostavljen svim vanim institucijama i optinama u regiji.
Pri prikupljanju podataka, nailo se na probleme koji su karakteristini za regije u
BiH:
x nemogunosti da se prikupe regionalni podaci zbog sistema centralizovanog
upravljanja podacima u entitetskim ili kantonalnim institucijama, kao to su
zavodi za statistiku;
16
x nedostatak auriranih i profesionalno obraenih informacija, i

x nedostatak pouzdanih izvora podataka.
Strateke analize su predstavljale vie od obinog razmatranja statistikih indikatora,
a sadravale su i procjenu strukturnih, politikih, ekonomskih i drutvenih uslova. U
ovom smislu, kvantitativni/empirijski aspekti su bili usko povezani sa kvalitativnim
aspektima.
Nakon zavretka analize stanja, zapoeta je analiza regionalnih potencijala.
Metodologija po kojoj je ova aktivnost uraena je bila klasina SWOT analiza. Radne
grupe i partnerske grupe su, u praksi, identifikovale regionalne snage, razvojne
mogunosti, slabosti i vanjske prijetnje. Na nekoliko radionica, izvren je
brainstorming po sektorima. Na kraju, rezultati su integrisani u regionalnu SWOT
analizu.
Identifikovane snage, slabosti, mogunosti i prijetnje predstavile su jasnu viziju
trenutne situacije, komparativne prednosti i razvojni potencijal regija. SWOT se moe
posmatrati kao dokument koji povezuje socioekonomski pregled (SEA) sa strategijom
i koji je omoguio stratekim orijentacijama i glavnim elementima stratekih ciljeva da
postanu evidentni na kraju ove faze.
Rezultati faze I:
- SEA;
- SWOT i matrica;
- komparativne prednosti regije (sa analizom rizika).
Faza II: Vizija, strateki ciljevi i prioritetni ciljevi

a. Vizija, kao optimistina slika koju bi ljudi imali o stvarnom razvoju
njihove regije, definisana je za period od 20 godina. Definicija vizije je
zasnovana na razvojnom potencijalu i dala je ideju stratekih
orijentacija.
b. Za BiH, kao manje razvijenu zemlju, je bilo nemogue definisati
stablo problema, jer su u svim podrujima ekonomskog i
drutvenog ivota identifikovane potrebe za reformom i razvojem.
Kako su problemi regionalnog razvoja predstavljeni kroz identifikaciju
prioritetnih ciljeva, bilo je jako vano fokusirati se na prioritetne
principe.
c. Strateki ciljevi su uopteno postavljeni u svih 5 regija i za najmanje 7
godina. Ovaj vremenski okvir je uzet za cjelokupan strateki dio, kao i
za uspostavljanje platforme za dva trogodinja operativna ciklusa da
bi se izbjeglo ponavljanje cjelokupnog procesa izgradnje strategije u
srednjoronom periodu te da se obezbjedi odrivost planiranja i u
dugoronom periodu. Identifikacija stratekih ciljeva je zasnovana na
viziji, stratekoj orijentaciji i komparativnim prednostima regije.
d. Prioritetni ciljevi su specifini zadaci iz odabranih (prioritetnih)
podruja intervencije i predstavljaju dio stratekih ciljeva. Prioritetni
ciljevi su postavljeni za 7 godina.
Vizija, strateki ciljevi i prioritetni ciljevi su definisani na nekoliko sastanaka radnih i
partnerskih grupa i bili su predmet brojnih konsultacija, diskusija i kompromisa aktera
razvoja, sve do postizanja konsenzusa.
17
Rezultati faze II:

- vizija (vrijednosti vizije);
- strateke orijentacije;
- strateki ciljevi (analiza meusobnih veza);
- prioritetni zadaci.
Faza III: Mjere i projekti

Da bi se ostvario svaki prioritetni zadatak, definisane su mjere i to za period od 7
godina. Mjere su vrlo esto bile kombinacija regionalnih intervencija (projekata) i
zapoetih reformskih aktivnosti vlasti. U identifikovanju projekata, partnerske grupe
su se uglavnom fokusirale na podruja intervencije koja su u nadlenosti lokalnih (i
kantonalnih) tijela. Oko 30 mjera i preko 100 projekata je identifikovano u svakoj
regiji.
Rezultati faze III:
- mjere;
- projektne ideje.
Faza IV: Operativni plan

a. Razvijanje projektnih ideja u projekte. Ova je aktivnost ukljuivala ekspertne
grupe i bila je realizovana na nekoliko sastanaka putem brainstorming
sesija, proirenih sa dodatno prikupljenim informacijama.
b. Definisanje glavnog sadraja karakteristika projekata. Ova aktivnost je
zahtjevala definisanje glavnih ciljeva projekata (fokusiranje na specifine
probleme), glavnih aktivnosti kroz koje bi to bilo implementirano, vremenskog
okvira i sredstava potrebnih za implementaciju, kao i indikatora za monitoring.
c. Odabir prioritetnih projekata. Regije su identifikovale 12 kriterija odabira za
prioritetiziranje prvog paketa projekata za moguu implementaciju u naredne
3 godine.
d. Definisanje programa i potprograma. Veza izmeu mjera i liste eventualnih
projekata je bila osnova za identifikovanje programa. Unutar programa,
projekti su grupisani u potprograme, kroz primjenu slijedeih principa:
- uslovljenosti,
- komplementarnosti i
- sinergije.
e. Programiranje. Nedostatak potrebnih informacija o regionalnim finansijskim i
implementacijskim kapacitetima umanjio je vanost programiranja, koje je
uobiajena praksa za pretpristupne i strukturalne fondove EU. Zbog toga su
partnerska i radna grupa identifikovale jednogodinji implementacijski plan,
koristei slijedee principe:
- prioritet,
- logiki slijed i
- brz i vidljiv uticaj.
Rezultati faze V:
- identifikovano oko 50 projekata (implementacija u slijedee 3 godine);
- plan implementacije za 2005. godinu.
18
Zakljuci
Oigledno je da evropski standardi u regionalnom planiranju nisu mogli biti direktno
primijenjeni u zemljama u tranziciji, sve dok prepreke za razvoj i nejasni politiki i
institucionalni stavovi jo uvijek postoje. Ipak, know-how i najbolja praksa preneseni
su velikoj grupi regionalnih aktera i eksperata. Najvaniji rezultati procesa izgradnje
strategije su ostvareni: regionalno i lokalno vlasnitvo nad sadrajem dokumenta
strategije, jaanje kapaciteta partnerskih grupa i nihova spremnost i odgovornost za
implementaciju.
19
4. SITUACIJA U REGIJI
UVOD
Pilot projekat za regionalni razvoj u Bosni i Hercegovini, finansiran od strane
Evropske Unije, realizirao se na lokalnoj razini u gradu Mostaru pod nazivom MEDA
(Agencija za ekonomski razvoj Mostara; orig. Mostar Economic Development
Agency). Uslijedilo je iniciranje procesa udruivanja lokalnih aktera regije
Hercegovina u Asocijaciju za ekonomski razvoj REDAH. U sklopu pomenutog pilot
projekta napravljen je nacrt Socioekonomske analize regije Hercegovina, koji je
obuhvatio dostupne statistike podatke. Naalost, izvori podataka koji su bili dostupni
tokom realizacije ovog projekta bili su ogranieni, tako da prezentirane brojke vie
nisu reprezentativne zbog poveanog uea aktera u regionalnom procesu.
Djelomini podaci te Socioekonomske analize, kao i poznavanje regije od strane
uesnika partnerskih i radnih grupa posluilo je za izradu dodatnog dokumenta
Indikatori, trendovi i SWOT elementi. Taj dokument izradio je EU RED tim u
saradnji sa REDAH-om i prezentiran je u aprilu 2004. godine. On predstavlja
osnovne indikatore i trendove, uz procjenu mogunosti i ogranienja za ekonomski
razvoj regije Hercegovina. Isti dokument posluio je kao osnova za izradu
Regionalne strategije ekonomskog razvoja.
U narednim mjesecima REDAH e prezentirati kompletnu, auriranu
Socioekonomsku analizu regije koja e postati sastavni dio Regionalne razvojne
strategije. Ovaj dokument predstavlja kratki opis regije i nema namjeru posluiti kao
saetak Socioekonomske analize. Naprotiv, on e posluiti za prikaz regije onima koji
nisu upoznati sa njom. Kompletna Socioekonomska analiza biti e na raspolaganju
svim zainteresiranim osobama nakon njene izrade.
1.
Bosna i Hercegovina BiH
Bosna i Hercegovina je jedna od sredinjih zemalja Balkana, smjetena izmeu

42026' i 45015' sjeverne geografske irine te 15045' i 19041' istone geografske
duine. Granii sa sjevera, zapada i jugozapada Hrvatskom (931 km), s istoka
Srbijom i Crnom Gorom (606 km; Srbija - 357 km, Crna Gora - 249 km). Uskim
pojasem od 23 km razuene obale izlazi na Jadransko more. U svom milenijskom
kontinuitetu drava je mijenjala granice, da bi uz neznatne razlike one bile
stabilizovane na dananjim pozicijama prema dananjoj Hrvatskoj - mirom u
Sremskim Karlovcima (26.januara 1699.godine), a prema Srbiji i Crnoj Gori Berlinskim kongresom (13.jula 1878.godine). Uski pojas Sutorine, Igala i Prevlake
predat je Crnoj Gori i Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata. Povrina drave je
51.129 km2; na njoj je tokom posljednjeg popisa (1991.godine) ivjelo 4,4 miliona, a
sredinom 2003.godine prema procjenama MMF-a (popis nakon rata nije vren)
3,9 miliona stanovnika. Gustina nastanjenosti iznosi 75,5 stanovnika po km2.
Popisom iz 1991.godine registrovano je prisustvo preko 40 etnikih skupina od kojih
je 9 skupina s brojem veim od 3000 pripadnika (pripadnici svih republika bive
SFRJ, Romi, Albanci, Ukrajinci) Najbrojnije registrovane etnike skupine bili su
Bonjaci (1,9 miliona), Srbi (1,4 mln.) i Hrvati (760 hiljada).
20
BiH ima dugu historiju koja see u glavne civilizacije starog svijeta. Kultura njenih
ljudi razvila se iz irokog spektra razliitih uticaja: Islama, Istonog i Zapadnog
Kranstva, kao i Judaizma. Ti razliiti civilizacijski uticaji potvruju injenicu da je
BiH zemlja koja spaja Istonu i Zapadnu Evropu.
Slika 1: Karta sredinjeg Balkana
Geoloka graa formirana je tokom paleozoika, mezozoika i kenozoika, a tektonski

pokreti doveli su do formiranja reljefa u kojem dominiraju Dinaridi, na jugozapadnoj
strani nagnuti prema Jadranskom moru, a na sjevernoj i sjeveroistonoj prema
panonskoj niziji. Po konfiguraciji ovo je preteno brdsko-planinska zemlja. Oko 60%
povrine nalazi se na nadmorskoj visini od preko 500 m, a svega 8% povrine na
visini ispod 150 m. Sredinom prostora protee se dinarski planinski masiv koji zemlju,
u pogledu reljefa ini vrlo heterogenom. Geografski ona je razgraniena u etiri
regije. Sjevernu Bosnu ine ravniarski i blago nagnuti tereni s umjereno
kontinentalnom klimom, Srednju Bosnu uglavnom brdski s kontinentalnom, Regiju
visokog kra brdski i brdsko-planinski tereni s planinskom, a Nisku Hercegovinu juni
ravniarski i blago brdoviti tereni nadmorske visine ispod 500 m sa
submediteranskom klimom.
Dinarski masiv i vegetacija uticali su da zemlja po koliini padavina (prosjeno 1250
mm godinje) spada u bogatije u Evropi. On je odredio i pravac vodenih tokova, tako
da rijeke BiH orijentisane ka sjeveru pripadaju Dunavskom (Crnomorskom), a one
orijentisane ka jugu Jadranskom slivu.
21
Karakter terena bio je osnovni uzrok slaboj saobraajnoj povezanosti sjevernih i

junih dijelova zemlje, tokom novije istorije i danas. Glavni saobraajni koridor
predstavlja transverzala sjever-jug koja prolazi sredinom zemlje, povezujui
srednjobosanski industrijski bazen s evropskim saobraajnicama na sjeveru i, preko
luke Ploe (Hrvatska), s plovnim putevima na jugu. Prosjena brzina kretanja vozova
manja je od 60 km/h, a u zemlji je (nakon rata) izgraeno svega 40-tak kilometara
evropskih puteva. Saobraaj je jedno od najuih razvojnih grla u zemlji.
Ekonomsku razvijenost zemlje do rata odreivao je planski karakter ranijeg politikog
sistema u kojem je BiH bila glavni snabdjeva drugih podruja baznim proizvodima i
energijom, na kojima je u posljednjih dvije decenije razvoja graena preraivaka
industrija. Kao takva, spadala je u slabije razvijena podruja u bivoj dravi, s
obimom proizvodnje po stanovniku ispod svjetskog prosjeka za oko 15%. Ipak, njena
industrija je bila vrlo visoko izvozno orijentisana i, izvozei 2/3 svog obima
proizvodnje od kojih 65% u visoko razvijene zemlje Evrope, ostvarivala pozitivan neto
izvoz.
Privrednu obnovu nakon rata prate brojne unutarnje i vanjske tekoe. Mada je
pomo meunarodne zajednice bila apsolutno i relativno visoka, i jo uvijek dodue
s manjim intenzitetom - traje, obim proizvodnje u 2003.godini dostie svega 40%
predratnog, zaposlenost je manja za 45%, a nezaposlenost vea za 50%. Pri tome
socijalne potrebe stanovnitva daleko nadmauju poreski kapacitet privrede. U tome,
jedan od najveih problema ostaje revitalizacija privrede, na jednoj strani, i unoenje
novih proizvodnih sadraja u zemlji (koji bi mogli biti ostvareni direktnim stranim
ulaganjima), na drugoj strani.
2.
Administrativno-dravna struktura BiH
Dejtonski mirovni sporazum (dogovoren u Daytonu 25. novembra 1995., a potpisan u

Parizu 14. decembra iste godine) temelj je administrativno-dravne strukture BiH. Na
osnovu spomenutog mirovnog sporazuma nastali su svi dokumenti kojima se ureuje
nain organiziranja i funkcioniranja BiH, koja je formirana iz dva dijela - entiteta:
x Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), ija je povrina 51,08% teritorija, na kojoj
ivi 61,32 % stanovnika drave BiH;
x Republike Srpske (RS), koja ima 48,92% dravne teritorije i 38,68% stanovnika.
Kasnijim dogovorima, tanije poetkom 2002. godine formirana je zasebna
administrativna jedinica Distrikt Brko pod direktnim suverenitetom Bosne i
Hercegovine.
FBiH sastavljena je od deset organizacijskih jedinica kantona/upanija, u kojima su
grupirane lokalne jedinice samouprave opine/optine, dok je RS organizirana
preko svojih optina.
Parlamentarna skuptina drave BiH provodi zakonodavnu vlast i ima dva doma:
Zastupniki/poslaniki i Dom naroda, dok je izvrna vlast, prema Daytonu,
organizirana putem funkcija Vijea ministara sa malim brojem resora (6
ministarstava).
U nadlenosti institucija drave Bosne i Hercegovine su slijedea pitanja: 1
Ustav BiH
22
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
vanjska politika
vanjsko-trgovinska politika
carinska politika
monetarna politika
finansiranje institucija i meunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine
politika i reguliranje pitanja imigracije, izbjeglica i azila
provoenje meunarodnih i meuentitetskih krivinopravnih propisa,
ukljuujui i odnose sa Interpolom
8. uspostavljanje i funkcioniranje zajednikih i meunarodnih komunikacijskih
sredstava
9. reguliranje meuentitetskog transporta
10. kontrola zranog saobraaja
Entitetske zakonodavne vlasti Federacije BiH i Republike Srpske osigurane su putem

dvodomnih parlamenata: Zastupnikog i Doma naroda, a izvrnu vlast provode vlade
entiteta sa ovlastima u veini oblasti izuzev dogovorenih za razinu BiH (dravna
ingerencija), pa su tako zaduene za funkcije sistema i reguliranje ivota. Svaki
kanton u FBiH ima skuptinu, koju ine predstavnici opina iz sastava kantona
(zakonodavna vlast), i vladu (izvrna vlast).
Sloena i komplicirana dravna struktura BiH, koju bi teko podnosile i naprednije
ekonomije od bosanskohercegovake, najbolje se moe ilustrirati injenicom da je
struktura izvrne vlasti organizirana u 124 ministarstva (dravna, entitetska i
kantonalna), te da u BiH jedan radnik u javnoj administraciji opsluuje 500 graana
(evropski prosjek je 1:2000). U ovako sloenoj strukturi javlja se niz funkcionalnih
problema, od kojih su najizraeniji problemi nadlenosti i komunikacije izmeu
brojnih organizacionih jedinica. Rjeavanje ovih i slinih problema je od krucijalnog
znaaja u procesu integracije BiH u Evropsku Uniju. Dakle, sloena i glomazna
aparatura javne slube dejtonske BiH i problemi koji iz nje proizilaze, kao i napori
nae zemlje ka ukljuivanju u proces evropskih integracija, osnovni su uzrok za
reformu nae javne slube u skladu sa standardima zemalja EU-a. Pored reforme
javnog administrativnog sektora, ekonomski aspekt pribliavanja EU je od kljunog
znaaja. Meutim, devet godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma,
bosanskohercegovaka ekonomija se nalazi u nezavidnom poloaju. Visoka stopa
nezaposlenosti, 40,3% za 2002. godinu (statistika FBiH), enorman vanjskotrgovinski
deficit, pokrivenost uvoza izvozom je svega 27% (2002. godina, statistika FBiH),
nizak nivo stranih investicija, nezavren proces privatizacije, velika prisutnost sive
ekonomije i nejedinstven ekonomski prostor samo su neki od indikatora tekog stanja
bosanskohercegovake ekonomije.
Izgradnja jedinstvenoga ekonomskog prostora, kroz harmonizaciju sistema legislative
na dravnom nivou, te njegovo usklaivanje sa evropskim standardima, predstavlja
jedan od najveih izazova BiH na putu ka punopravnom lanstvu u EU.
Proklamiranom cilju i zadai - punopravno lanstvo u EU, podreene su sve
raspoloive lokalne snage BiH uz asistenciju i pomo meunarodne zajednice, koja
nastoji promijeniti prisutni etniki pristup u demokratski, sa trino orijentiranim i
savremeno organiziranim sistemom vrijednosti koji se prakticira u zemljama
lanicama EU-a. U samom centru spomenutog cilja, kao jedan od temeljnih
standarda strukturalnih fondova EU-a, nalazi se primjena koncepta regionalnog
planiranja i upravljanja ekonomskim razvojem drave.
23
3.
Hercegovaka regija
Regija Hercegovina, locirana na jugu i jugozapadu Bosne i Hercegovine, ekonomski

je dobro integrisana regija. Njena povrina iznosi 12.276 km2 to ini 24% povrine
BiH, a broj stanovnika je procijenjen na 452 hiljade koji, u stanovnitvu drave
uestvuju sa 12% (graf 1). Najvei ekonomski centar je Mostar (105 hiljada
stanovnika) i smjeten je u geografskoj sredini regije. Drugi znaajni privredni centri
su Trebinje, Konjic, Jablanica, Livno i iroki Brijeg.
Graf 1: Pokazatelji povrine i broja stanovnika regije Hercegovina u odnosu na BiH
Povrina HER/BIH
BIH
76%
Broj stanovnika HER/BIH

HER
24%
BIH
88%
HER
12%
Regija raspolae osnovnom privrednom infrastrukturom sa dobro lociranim

aerodromom u Mostaru, lakim pristupom hrvatskoj luci Ploe. ivopisna eljeznika
pruga Ploe Mostar - Sarajevo povezuje regiju s evropskom mreom, ali je
neophodna njena modernizacija zbog neprihvatljivo male transportne brzine.
Cestovna mrea je relativno gusta, ali dosad nije izgraen niti jedan jedini kilometar
modernog evropskog puta, pa su trokovi transporta jako visoki. Regija dodiruje
Jadransko more u priobalnoj opini Neum u duini od oko 20 km razuene obale. Na
prostoru regije djeluju tri univerziteta; dva su locirana u Mostaru, a u Trebinju djeluje
fakultet koji organizaciono pripada Univerzitetu u Srpskom Sarajevu.
Ova regija oduvijek je predstavljala jedinstvo razliitosti: od klime koja je i
mediteranska i kontinentalna, kultura razliitih epoha, do vjerske pripadnosti razliitim
religijama i razliitim etnikim skupinama. Ba ta simbioza razliitih kultura, jezika,
obiaja koja vijekovima egzistira na ovim prostorima daju joj neku posebnu ar.
Tragove svog dueg ili kraeg boravka u regiji ostavili su razni narodi i osvajai:
Huni, Avari, Rimljani, Iliri, Mleani, Goti, Turci, Austro-Ugarska, Nijemci i Talijani.
Arheoloka nalazita dokazuju kako je regija od prapovijesti stanite ljudi. Dokazuju
to lokaliteti iz kamenog i eljeznog doba (Vukodol-Mostar), helenskog i rimskog
(Gabela i Hutovo-luke); Mogorjelo-apljina (rimska utvrda); eljua i Daorson-Stolac
(rimska naseobina). Iz ranog starog vijeka prisutna je bazilika u Mostaru. Bogumilske
24
nekropole (steci) sreu se na cijelom podruju, a najvie ih je u Radimlji kod Stoca.

Iz srednjeg vijeka (predtursko doba) mogu se nai ostaci gradova - tvrave Blagaj,
Stolac i Poitelj, a iz doba turske vlasti graevine u Mostaru, Stocu, itluku,
Ljubukom, itd.2
Povijest se vidi i iz urbanistikog izgleda naselja, gdje se opet reflektira spoj razliitih
uticaja i stilova. Istonjaki (uticaj Turske) i zapadnjaki stil graenja, pored razlika, u
skladnoj simbiozi tvore specifian izgled i kreiraju specifinu urbanu fizionomiju.
Gradska naselja, sa starom jezgrom, nastala su od varoi u dolinama rijeka,
raskrijima cesta ili rubnim dijelovima krakih polja. Seoska su najee razbijenog
tipa, osim onih sa rubova polja (zbijenog). Zadnjih godina javljaju se naselja/sela uz
prometnice.
Stanovnitvo je dinarske etnike skupine, a profilirale su se tri nacionalnosti: Hrvati,
Srbi i Bonjaci. Surovi uvjeti ivota i ratovi u povijesti uzrokom su migracija
stanovnitva. Posljednji je producirao turbulentne demografske promjene ije e se
posljedice manifestirati jo dugo.
Zatitni znak itave regije Hercegovina je rijeka Neretva koja stvara prelijepu kotlinu i
prirodnu sponu planinskog sjevera i mediteranskog juga. Ona je ne samo
hidrografski ve i energetski potencijal. Uz njeni tok prolaze magistralni i eljezniki
put od sjevera prema jugu.
Iako se stanovnitvo ove regije od davnina bavilo razliim oblicima poljoprivredne
proizvodnje, ono po emu je cijela regija bila prepoznatljiva jesu duhan i vinova loza.
Klimatski faktori pogoduju uzgoju mediteranskih kultura (agrumi, smokva, ipak,
breskve, rane sorte treanja, kajsija, dunja, aktinidije i dr.), ranog povra, ukrasnog
bilja i cvijea, u planinskom dijelu srednjoevropskog voa (jabuka, kruka, ljiva i dr.).
Ljekovito bilje ovih prostora je dokazane kvalitete sa velikim procentom eterinih ulja.
Poznat je i veoma cijenjen hercegovaki med.
Stoarstvo, sada reducirano, karakteristikom je brdsko-planinskog dijela, a rijeke,
prirodna i vjetaka jezera pored sportskog ribolova i rekreacije omoguavaju
kavezni uzgoj ribe.
Hercegovina je bogata boksitom, granitom, ali i lignitom i mrkim ugljem, zbog ega se
zadnjih nekoliko desetljea razvila laka industrija, industrija aluminija, ali i tekstilna,
hemijska i prehrambena industrija.
Zbog povoljnog geopolitikog poloaja, brojnih prirodnih ljepota, bogatog kulturnog
naslijea, prometne povezanosti sa Bosnom i Dalmacijom, te blizine tri meunarodna
aerodroma (Sarajevo, Split, Dubrovnik), u zadnje vrijeme se poeo razvijati turizam,
istina sa jo nerazvijenim kapacitetima, ali sa velikim potencijalima: Mostar, Neum,
Popovo polje, Vjetrenica, Mogorjelo, Hutovo blato, Meugorje, Poitelj, Stolac, rijeka
Trebiat sa slapovima Kravice, Ramsko, Blidinjsko, Borako i Buko jezero, prelijepe
2
Monografija Hercegovina-PKK 1998
25
planine i rijeke, uz brojne muzeje, samostane, crkve, damije, sinagogu i mostove,

Humaku plou i kulturne vrednote koje daju perspektivu za razvoj ove privredne
grane.
Jake strane regije Hercegovina jesu u njenoj blizini moru, prekrasnoj prirodi,
pristupanosti komercijalnim lukama, te u buduoj izgradnji evropskog autoputa. To
je regija koja ima sve najljepe to priroda moe dati: istu vodu, blagu klimu,
prelijepe krajolike, plodna krka polja, mistine i neistraene peine i pilje i brojne
spomenike nekih davnih vremena. Pored prirodnih ljepota i kulturnog znamenja,
Hercegovina ima brojne druge prednosti koje joj mogu osigurati perspektivnu
evropsku budunost. Marljivost i sposobnost njenih stanovnika od pamtivjeka su bili i
ostali njeni glavni aduti.
Raznolikost kultura, ljudi, tradicija i raspoloivi resursi ine komparativne prednosti
regije i potvruju kako ovaj prostor ima realne razvojne anse ako ih se ispravno i
racionalno koristi.
4.
Administrativna struktura i stanovnitvo regije Hercegovina
U administrativnom smislu regija Hercegovine sastoji se od 22 opine. Njih 16 nalazi

se u FBiH, i to u 3 kantona Hercegovako-Neretvanskom, ZapadnoHercegovakom i u dijelu Herceg-Bosanskog kantona. Preostalih 6 opina nalazi se
u RS.
Slika 3. Karta regije Hercegovina
26
Slika 4. Administrativna struktura regije Hercegovina3
B0SNA I HERCEGOVINA
REPUBLIKA SRPSKA
FEDERACIJA BiH
Hercegbosanski
kanton
LIVNO
Zapadnohercegovaki k.
BRKO DISTRIKT
Hercegovakoneretvanski k.
POSUJE
TOMISLAVGRAD
GRUDE
KUPRES
IROKI BRIJEG
LJUBUKI
MOSTAR
TREBINJE
KONJIC
LJUBINJE
JABLANICA
PROZOR/RAMA
ITLUK
APLJINA
BILEA
GACKO
NEVESINJE
STOLAC
NEUM
RAVNO
BERKOVII
ISTONI
MOSTAR
Istoni Mostar je opina koja je u vrijeme osnivanja REDAH-a administrativno pripadala Nevesinju
(tadanji naziv opine bio je Srpski Mostar). Zbog nepostojanja njene administrativne strukture, nije
bila osniva REDAH-a.
27
Tabela 1: PROCJENA BROJA STANOVNIKA PODRUJA REGIJE, NA DAN

31.12.2002.GODINE
Izvori: 1. Statistiki podaci o privrednim/gospodarskim i drugim kretanjima, 3/2003,
Zavod za statistiku FBiH, Sarajevo
2. Za optine na podruju RS - podaci dobijeni od optina.
Optina
Berkovii
1)
Entitet
Kanton
RS
Povri
-na
2
(km )
270
RS
Broj prisutnih stanovnika

0-14
god.
Svega
15-64
god.
65+
god.
4000
Stanovnika
na
2
1 km
Starosni sastav (%)

0-14
god.
15-64
god.
65+
god.
14,8
633
14591
apljina
FBiH
HNK
256
19414
3908
13566
1940
75,8
20,1%
69,9%
10,0%
itluk
FBiH
HNK
181
16370
3425
11077
1868
90,4
20,9%
67,7%
11,4%
Gacko
RS
736
11500
Grude
FBiH
ZHK
221
13361
2897
8543
1921
60,5
21,7%
63,9%
14,4%
Jablanica
FBiH
HNK
301
13047
2435
8730
1882
43,3
18,7%
66,9%
14,4%
FBiH
HNK
1300
29908
5278
21149
3481
23,0
17,6%
70,7%
11,6%
FBiH
HBK
622
3012
608
1895
509
4,8
20,2%
62,9%
16,9%
FBiH
HBK
994
32505
4853
24576
3076
32,7
14,9%
75,6%
9,5%
326
5000
ZHK
293
22099
4682
14801
2616
75,4
21,2%
67,0%
11,8%
Bilea
Konjic
2)
Kupres
5)
Livno
Ljubinje
RS
Ljubuki
FBiH
23,1
15,6
15,3
Mostar
FBiH
HNK
1109
105357
18417
73038
13902
95,0
17,5%
69,3%
13,2%
Neum
Nevesinje
FBiH
HNK
225
4795
765
3274
756
21,3
16,0%
68,3%
15,8%
1040
18280
3350
9365
5565
17,6
18,3%
51,2%
30,4%
Posuje
FBiH
ZHK
461
16084
3700
10835
1549
34,9
23,0%
67,4%
9,6%
Prozor
FBiH
HNK
477
17221
2741
12085
2395
36,1
15,9%
70,2%
13,9%
3)
FBiH
HNK
440
1866
21
1248
597
4,2
1,1%
66,9%
32,0%
1)
FBiH
HNK
271
9881
1292
7178
1411
36,5
13,1%
72,6%
14,3%
FBiH
ZHK
388
29852
5736
20868
3248
76,9
19,2%
69,9%
10,9%
FBiH
HBK
967
27754
3898
20005
3851
28,7
14,0%
72,1%
13,9%
4)
4)
Ravno
Stolac
iroki
Brijeg
Tomislavgrad
3)
Trebinje
RS
RS
765
36000
HNK
4560
217859
38282
151345
28232
47,8
47,1
17,6%
69,5%
13,0%
ZHK
1363
81396
17015
55047
9334
59,7
20,9%
67,6%
11,5%
HBK
Optine u
RS
REDAH,
svega
2583
63271
9359
46476
7436
24,5
14,8%
73,5%
11,8%
3770
74780
19,8
12276
451897
36,8
Napomene:1) Optina Stolac podijeljena na Stolac (271 km2) i Berkovie (270 km2).
2)
Optina Konjic uveana za podruje Ljute (cca 111 km2) iz optine Kalinovik.
3)
Optina Ravno nastala izdvajanjem iz optine Trebinje (cca 440 km2)
4)
Prikljuena optina Istoni Mostar (nastala izdvajanjem iz optine Mostar, cca
118 km2).
5)
Optina Kupres prije rata nije pripadala regiji Hercegovina (podruje OPK
Mostar).
HNK Hercegovako-Neretvanski Kanton
ZHK Zapadno-Hercegovaki Kanton
28
HBK Herceg-Bosanski Kanton
Priblina predstava o veliini opina, kao i o broju stanovnika u njima, moe se stei
iz naredna dva grafa, za koje su podaci prezentirani u gornjoj tabeli.
Graf 2: Uporedni pokazatelji povrina opina u regiji Hercegovina
km 1400
1300
1200
1109
1040
994 967
1000
765 736
800
633 622
600
477 461
400
440
388
326 301
293 271 270
256
225 221
200
181
O
N
JI
O C
ST
EV
A
ES R
IN
TO
JE
M
IS LIV
LA N
VG O
TR RA
EB D
IN
JE
G
AC
K
O
B
IL
E
K
U A
PR
PR ES
O
P O ZO
R
SU
J
I
E
R
R
O AV
K
I B NO
R
LJ IJE
G
U
JA BIN
J
B
LA E
LJ NIC
A
U
B
U
K
ST
I
B OL
ER A
C
K
O
V
AP II
LJ
IN
A
N
EU
G M
R
U
D
E
IT
LU
K
Graf 3: Uporedni pokazatelji broja stanovnitva u opinama regije Hercegovina
106000
5
10
35
91000
76000
61000
46000
36
31000
00
0
32
50
5
29
90
8
29
85
2
27
75
4
22
16000
9
09
19
4
41
18
0
28
17
1
22
0
4
1
37 608
1
7
59
0
16
36 304
1
14
50
13
1
81
11
98
50
00
47
95
40
00
30
12
18
66
EU
M
O
VI
C
I
K
U
PR
ES
R
A
VN
O
ER
K
B
LI
VN
O
K
I
O
R
N
O
J
IC
K
IB
TO
R
M
IJ
IS
E
LA
G
VG
R
A
LJ
D
U
B
U
K
C
I
A
PL
JI
N
N
EV
A
ES
IN
JE
PR
O
ZO
R
C
IT
LU
K
PO
SU
J
E
B
IL
EC
A
G
R
U
JA
D
E
B
LA
N
IC
A
G
A
C
K
ST O
O
LA
LJ
C
U
B
IN
JE
TR
O
ST
A
R
EB
IN
JE
1000
29
5.
Geografija, topografija i klima
Podruje ekonomske regije Hercegovina zaprema oko 12,276 km2. Smjeteno je na

junim padinama Dinarida, a na njemu danas ivi oko 452 hiljade stanovnika. Sa
sjevera ono granii s Bosnom, s istoka Srbijom i Crnom Gorom, s juga i zapada
Republikom Hrvatskom (Dalmacijom). Na primorskom dijelu granice s R. Hrvatskom
izlazi na Jadransko more u zalivu Neum-Klek, u duini od 23,5 km razuene obale.
Ekonomski centar regije je grad Mostar, lociran u sredini regije, udaljen od Sarajeva
130 km, zatim od hrvatskih regionalnih centara Dubrovnika 180 km, Splita 160 km i
Zagreba 430 km, te od Beograda 530 km.
Jake strane ovog podruja jesu u njegovoj blizini moru, njegovoj prekrasnoj prirodi,
pristupanosti komercijalnim lukama, te u buduoj izgradnji evropskog autoputa.
Naalost, brdoviti reljef onemoguava direktniju vezu sa priobalnim i kontinentalnim
dijelom zemlje, a devastirane povrine, usljed nedostatka urbanog planiranja i
propisa o koritenju zemljita, predstavljaju ogroman problem. Meutim, ovakvo
stanje moglo bi se rijeiti izgradnjom modernih saobraajnica i unapreenjem prakse
urbanog planiranja, te propisima o koritenju zemljita. Za ovo bi bila potrebna
ogromna investicija, ali pomanjkanje volje vlasti da poboljaju propise u opini, kao i
nedostatak saradnje sa drugim opinama u regiji pokazuju se kao velike prepreke.
5. 1.
Reljefne karakteristike
Reljef Hercegovine izgraen je od mezozojskih, trijaskih i jurskih krenjaka.

Izgledom, on predstavlja prostranu krenjaku zaravan koja se stepenasto izdie
prema najviim planinama Dinarskog gorja u unutranjosti. Prostor do 500 mnm
poznat je kao niska ili primorska Hercegovina, a prostor iznad ove izohipse kao
visoka ili planinska Hercegovina.
U reljefu niske Hercegovine, pored doline Neretve istiu se oaze krakih polja, zatim
vrtae, uvale, krenjaka brda i humovi na kojima dominiraju raznovrsni oblici ljutog
golog kra. U visokoj Hercegovini dominiraju visoke planine, duboke rijene doline i
prostrana kraka polja. Ledeno doba, rijena i kraka erozija stvorili su konglomerat
raznovrsnih mezo mikro oblika u holokarstu.
Geomorfoloki i kraki karakter u veini regije odreuje razvoj specijalne privredne
"strukture kalupa". Orijentacija regije ka moru je poseban bonus, ali su podignute
prepreke razvoju saobraajne infrastrukture. Broj krenjakih polja onemoguava
razvoj poljoprivredne proizvodnje. U ovoj oblasti je potreban visok nivo ulaganja.
Planine Hercegovine preko 1000 m/nv prikazane su u Tabeli 1.
30
Tabela 1: Planine regije Hercegovina
Hercegovina
Dio u FBiH
Hercegovako-Neretvanski k.
Zapadno-Hercegovaki k.
Herceg-Bosanski k.
Planine > 1000 m

Bitovnja (1744 m), Prenj (2103 m),
vrsnica (2228 m), Visoica (1974 m),
abulja (1780 m) i Vele (Brusina 1897
m)
Zavelim (1347 m), Otrec (1304 m),
vrsnica (2226 m), abulja (1561 m),
Mratnjaa (1227 m) i Vrani (1117 m)
Dinara (1831 m), Gnjat (1805 m), Troglav
(1913 m), Vagamk (1173 m), Konj (1849
m), Vijenac (1656 m), Lunjevaa (1707
m), ator (1673 m), emernica (1631 m),
Golija (1890 m), Vitorog (1907 m),
Ljubua (1797 m), Vran (2074 m)
Dio u RS-u
Strievica 1050 (Berkovii); Baba 1733
(Bilea); Volujak 2336, Bjelanica 1867,
ivalj 1696, Kapi 1644, Mjedena Glava
1602, Javor 1553 (Gacko); Vele 1968,
Crvanj 1921(Nevesinje), Orjen 1894
(Trebinje)
5.2.
Klimatske karakteristike
Hercegovina je podruje s raznovrsnom klimom. U niskoj Hercegovini klima je

izmijenjena mediteransko-jadranska, ija je srednja godinja temperatura zraka iznad
100C. Ona se odlikuje velikom koliinom sunevog sjaja, malom relativnom
vlanou i oblanou, pojaanim vazdunim strujanjima, kiama u zimskoj polovini
godine i toplim, dugim ljetima. Snijeg i mrazevi su u niskoj Hercegovini rijetkost. Ti
uslovi pogoduju uzgoju razliitih mediteranskih kultura (vinova loza, duhan, smokve,
rano povre, ipak i dr.) po kojima je Hercegovina daleko poznata. Klima u visokoj
Hercegovini je otrija. Ona se odlikuje dugim zimama i kratkim i toplim ljetima. Visoke
hercegovake planine imaju subalpsku klimu, a u dolinama srednje gornje Neretve
osjeaju se znatni mediteranski uticaji. Planinska Hercegovina primi godinje oko
1800 mm padavina koje se zadravaju u obliku snijega ija debljina moe biti znatna
i zadrati se sve do sredine ljeta.
Tlo, klimatske karakteristike i bioenergetski potencijal osiguravaju prikladnu osnovu
za proizvodnju hrane (poljoprivredne aktivnosti), mada ljeta znaju biti jako vrela i
suha, pa dolazi do sunih perioda. Ovdje se javljaju mogunosti za koritenje
suneve energije, kao i energije vjetra, a voda takoer nudi mnogobrojne
mogunosti.
31
Graf 4. Temperature u regiji zabiljeene u 2003. godini
Temperature na podruju regije Hercegovina
C
50
40.5
40.5
35.9
40
30
15.3
16.1
20
Max.tem p.
Min.tem p.
10.3
10
Prosjena tem p.
0
-10
Mostar
Livno
-3.5
-3.8
-20
6.
Trebinje
-17.4
Prirodni resursi
6.1.
Vode
U hidrografskom pogledu Hercegovina je vrlo specifino podruje Evrope i svijeta.

Zbog izrazite ogoljenosti prostora, krenjakog sastava tla i ljudske aktivnosti
stvoreni su na tom prostoru raznovrsni fenomeni povrinske i podzemne hidrografije.
Brojne su ponornice, podzemni tokovi, kraka vrela, estavele i drugi hidrografski
fenomeni golog kra. Jedino su se rijeka Neretva i njene pritoke oduprle karstifikaciji.
U Tabeli 2. navedene su sve vanije rijeke regije Hercegovina, kao i prirodna i
vjetaka jezera.
Tabela 2. Nadzemni vodeni tokovi regije
Hercegovina
Rijeke
Prirodna
Jezera
Vjetaka
Dio u FBiH
Neretva i pritoke: Ljuta,
Borako,
Rama, Dreanjka,
Blidinje,
Jasenica, Buna,
Hutovo
Bregava, Trebiat, Krupa,
Bistrica, abljak, Sturba
Grabovako,
Salakovac,
itsko,
Jablaniko,
Svitava, Buko
blato
Trebinjica i njene pritoke: Nema

Maunica i Zalomka
Gorica, Klinje,
Vrba, Bileko,
Alagovac
Dio u RS-u
32
Povrinski i podzemni tokovi voda u regiji su obilni. Ovaj stabilan resurs predstavlja
potporu dugoronom razvoju.
Godinje padne oko 1500 mm oborina to je za 50% iznad prosjeka u zemlji. Uz
pedoloki sastav, tlo je, mjereno potencijalnim trinim prinosom, 4.4 puta bogatije
od prosjeka u BiH, a 6.6 puta bogatije od svjetskog prosjeka. Ovo je najvei razvojni
potencijal i razvojna snaga regije za proizvodnju hrane i energije, te snabdijevanje
naselja i industrije ak i za vrijeme zimskog perioda.
Sa ekolokog aspekta, vode regije u gornjim tokovima rijeka su iste. Zbog
otopljenog krenjaka vode su tvrde. Mada raspolae obiljem vode, regija je poznato
kao suho i edno podruje. Osnovni razlog tome je neravnomjeran raspored
padavina tokom godine. U jesen i proljee kie su znatno obilnije i dovode do
plavljenja gotovo svih krakih polja, to mogunosti njihovog intenzivnijeg koritenja
ograniava na raspoloiva investiciona sredstva za hidromelioracije kojih je
nedostajalo tokom cijele novije istorije. Prve intenzivnije melioracije izvedene su oko
1830-32 godine u dolini rijeke Trebiat. U vrijeme Austrougarske monarhije
izgraena je akumulacija Klinje kod Gacka i meliorisano Gatako polje, a kasnije su
vrene djelimine melioracije Popovog i drugih polja, ali sistem nikada nije potpunije
razvijen. Danas su gotovo svi ranije izgraeni sistemi snabdijevanja poljoprivrednih
povrina vodom uglavnom razoreni ili naputeni.
Karakteristike tla ograniavaju industrijski razvitak ekoloki istih sektora.
Neispitane podzemne vode, kao i nestaica katastra podzemnih vodenih tokova jeste
problem, kao to je to i nestaica propisa o zatiti vode i o kvaliteti otpadnih voda iz
industrije i domainstava.
6.2.
Zemljite i ume
Ukupna povrina poljoprivrednog zemljita regije Hercegovina iznosi oko 660 hiljada
ha, od kojih na obradivo otpada oko 171 hiljada ha (25,9%), na panjake 485 hiljada
ha (73,3%) i na trstike, bare i ribnjake 3,7 hiljada ha (0,4%).4
Unutar obradivog, na oranice otpada oko 95 hiljada ha, na livade 69 hiljada ha,
vonjake 2,7 hiljada ha i vinograde oko 5 hiljada ha. Struktura koritenja je znatno
nepovoljnija nego u ostatku BiH, pogorava se na tetu produktivnijih kultura, a
obradive povrine se smanjuju tempom od oko 3000 ha godinje. Dobra strana je u
srazmjerno veoj zastupljenosti vonjaka i vinograda. Privatni posjed, koji dominira u
vlasnikoj strukturi zemljita, je jako usitnjen. Prosjena veliina posjeda (u svim
kulturama i klasama) ne premauje 5 ha, posjed je rasut na prosjenih 10 parcela
meusobno udaljenih vie kilometara. Osim toga radi se o agrarnoj prenaseljenosti,
jer na 100 ha obradivih povrina u prosjeku ivi 110 stanovnika.
Raspoloivo zemljite moe se privesti intenzivnom koritenju. Cijeni se da je
mogue navodnjavati oko 75 hiljada ha ili oko 44% obradivog zemljita i ovdje postoji
najvea razvojna mogunost.
4
Podaci se odnose orijentaciono na 1980. godinu. Izvor: Vlado Smoljan, Poglavlja iz ekonomske
historije
Hercegovine, IV izdanje, Gospodarska komora Herceg-Bosne Mostar 1999. Ne raspolae
se podacima o strukturi zemljita za opinu Kupres i dio bive opine Kalinovik koji je prikljuen
opini Konjic u ukupnoj povrini od oko 733 km2
33
Tla Hercegovine su krenjakog, fluvioglacijalnog i aluvijalnog porijekla. Na pojedinim

podrujima susreu se rijetke oaze flia i kvartarnih nanosa. U planinskim podrujima
dominiraju livadska tla, crvenice i humusno-silikatna tla.
Zemlja je dugoroan, stabilan resurs. Ona je stalno dostupna za koritenje, a sa
obraivanjem i navodnjavanjem, postoje mogunosti visokih prinosa. U ovoj oblasti,
meutim, u opadanju su gazdinstva sa obradivim zemljitem, a velike povrine
zemljita preputene su propadanju. Ogoljeno brdsko zemljite prua malo
mogunosti za proizvodnju, a sezonske poplave stvaraju pusto. Situacija bi se
mogla poboljati propisima o upotrebi zemlje, agrarnom minimumu, osiguravanju
podrke socijalne sigurnosti poljoprivrednim domainstvima, kao i propisima o
nasljeivanju.
Povrina umskog zemljita u regiji (prema popisu iz 1979.godine), bez ranije
pomenutih podruja, iznosi oko 500 hiljada ha od kojih oko 72% otpada na dravnu,
a preostalih 28% na privatnu svojinu. Od navedenog, na visoke ume (locirane na
srednje Neretvanskom, Nevesinjsko-Gatakom i Konjikom umskoprivrednom
podruju) otpada svega (108 hiljada ha), a na niske i degradirane preostalih
(397 hiljada ha, rasutih po gotovo svim opinama podruja). Pouzdanih podataka o
ukupnoj drvnoj masi, godinjem prirataju i sjei nema. Ono to je za umarstvo i
preradu drveta bitno, je da sjea ne smije premaivati godinji prirataj. O tome se,
nakon rata, ne vodi dovoljno rauna.
Sjea drvea nakon rata prevazilazi godinji rast to za tendenciju ima propadanje
uma.
Resursi bi se mogli obnoviti, te bi se na taj nain poboljala i kvaliteta i kvantiteta
uma, kao i okolia. Za ovo je potreban dugi period investiranja i staranja, mada bi se
one mogle koristiti u roku od godinu dana. Ponovna sadnja drvea na naputenim i
zaputenim povrinama bila bi od velike koristi. Potrebno je razvijati svijest o vanosti
uma za ekoloku i klimatsku ravnoteu i stabilnost u podruju. Za sada ne postoji
adekvatan propis o koritenju umskog bogatstva.
Vegetacijski dekor je raznovrstan. U niskoj Hercegovini dominiraju zimzelene
primorske biljne vrste, listopadne ikare i rijetke ume na viim humovima i brdima. U
planinskoj Hercegovini zastupljene su razne vrste listopadnih i etinarskih uma, a
znatne su i travne povrine.
ivotinjski svijet takoer karakterie raznovrsnost. Ovo je podruje jarebica
kamenjarki, jarebica poljki, a u planinskom podruju obitavaju divokoze, medvjedi,
srne, tetrijebi i druge rijetke ivotinjske vrste.
6.3.
Minerali i rude
U regiji postoje znaajne rezerve crnog uglja, magnetita i boksita od metalnih ruda, te
krenjaka, gipsa, dolomita, pirofilita i arhitektonsko-graevinskog kamena od
nemetala i graevinskih materijala.
U tabeli u nastavku dat je pregled sirovinskog potencijala regije, prema dosad
istraenom stanju.
34
Sirovina
Ugalj
Lokacija
Mostar
Koliina
23 mln. t
Rezerve
Kvalitet
Srednji
Eksploatacija
Trend
Obustavljena
Slabi izgledi za
obnavljanje
proizvodnje
Kao kod
prethodnog
Bijelo polje,
Mostar
69 mln.t.
Srednji
Nije vrena
Kongora,
Duvno
206 mln. t.
Niskokalorian
(energetski
ugalj)
Nije vrena
elebi,
Livanjsko
polje, Livno
100 mln.t.
Niskokalorian
Nije vrena
Prolog, Livno
250 mln.t.
Niskokalorian
Nije vrena
Gacko
289 mln.t.
Niskokalorian
U toku
Boksit
Disperzirana
leita na
povrini od
150*10 km.
40 mln.t.
Prosjean
Obustavljena
Magnetit
Tovarnica,
Jablanica
7 mln.t.
Visokovrijedan
Obustavljena
Gips
Sovii,
Jablanica
6,4 mln t.
Nije vrena
Dolomit
Podbor,
Prozor/Rama
32,3 mln.t.
Potvren
laboratorijskim
opitima
Potvren
laboratorijskim
opitima
Tuf
Livno
0,45 mln.t.
Obustavljena
Pirofilit
Parsovii,
Konjic
15 mln.t.
U obnavljanju
Dugorono
pozitivan trend
Tehniki
kamen
Ubikvitetna
sirovina;
Kamenolomi
otvoreni
prema potrebi
Praktino
neograniene
Potvren
dugogodinjim
koritenjem u
Cementari
Split
Potvren
laboratorijskim
i industrijskim
opitima
Prema potrebi
Stacionarna
samo u blizini
veih gradova
Oscilatoran,
zavisan od
obima
investicija
Samo za
lokalne
potrebe
Ovisan o
izgradnji TE
Zavisan od
trajanja rada
TE Gacko
U znatnoj mjeri
zavisan od
promjene
uslova na
tritu.
Ovisan o
glavnom
potencijalnom
kupcu,
eljezari
Zenica
Porast tranje
na vanjskom
tritu
Trend nije
odraavao
mogunosti jer
je izostala
industrijska
prerada
35
Gabro
Jablanica
0,8 mln.m3
Krenjaki
blok
Vie lokacija u
Posuju i
Bilei,
Indikacije o
drugim
leitima
Vie lokacija;
Proizvodnja u
apljini
Berkovii
1,2 mln.m3
ljunak i
pijesak
Glina,
opekarska
Ispitan,
dokazan i
prihvaen na
tritu
Poznat i
prihvaen na
tritu
Oivljena
nakon rata
60 m3 /h
betona i
prefabrikata
Dokazan
Kontinuirana
...
Potvren
laboratorijskim
opitima
Nije vrena
Kontinuirana
Dugorono
stabilan trend
visoke trine
tranje
Umjeren rast
tranje
Oscilatoran,
zavisan od
investicija
Visoka tranja
za opekom i
crijepom u
regiji, dobavlja
se iz uvoza
Tabela 3. Pregled dokazanog sirovinskog potencijala regije

Nuno je napraviti posebnu i detaljnu analizu mogunosti eksploatacije minerala i
ruda u poslijeratnim uslovima, naroito u vezi s koncesijama.
7.
Infrastruktura
Gradska infrastruktura opina iz sastava regije Hercegovina po razvijenosti zaostaje

za veinom u ostatku BiH. Infrastrukturna mrea postoji u dijelovima opina,
razvijana je fokusirano, duinom pravaca urbaniziranja (uz vanije prometnice i u
sreditima naselja).
Disparitet u razvijenosti infrastrukture postoji izmeu opina i dijelova podruja regije.
Stanje je bolje u federalnom, nego u dijelu iz RS. Grad Mostar ukupno ima najbolje
rijeenu i razvijenu mreu u federalnom dijelu regije, a Trebinje u dijelu u RS.
7.1.
Prometna infrastruktura
Geoprometno gledajui Hercegovina je raskrije dva osovinska komunikacijska

pravca regionalnog, dravnog, meudravnog (BiH-RH) i evropskog karaktera to
determinira sadanju, ali odreuje i njegovu buduu poziciju u ovom dijelu Europe.
Oba pravca su podjednakog znaenja, ali se onom osovine sjever - jug daje vei
prioritet. Ta poveznica mora i kopna, dolinom Neretve, je zavrni dio vertikale
evropskih komunikacija iz poznatog Koridora 5-C (Baltik-Adriatik). Druga osovina,
Jonski pravac, slijedi obalu Jadranskoga mora i povezuje Europu preko Balkana sa
Bliskim istokom.
Na slijedeoj slici prikazana je karta BiH sa glavnim cestovnim i eljeznikim
pravcima.
36
Slika 5. Glavni cestovni i eljezniki pravci u BiH
7.1.1.
Ceste
Postojee ceste u regiji su funkcionalne sastavnice dvaju pomenutih komunikacijskih

pravaca. Ove ceste, meutim, nisu ni blizu evropskih standarda, i iznimno loe
tehnike karakteristike puteva uzrokuju visoke trokove prevoza. Ovaj podatak
upuuje na potrebu poboljanja cestovne mree izgradnjom novih i moderniziranjem
postojeih cesta.
37
Po strukturi cestovne mree, Hercegovako-Neretvanski kanton u dijelu FBiH i dvije

opine iz RS (Trebinje i Gacko) imaju ceste najvie kategorije magistrale, a ostale
su regionalnog ili lokalnog karaktera, mada znaajni kao alternativni osnovnim
magistralnim pravcima.
Prometnice regije su veinom asfaltirane (masa ljunka i katrana). One makadamske
su usko lokalnog karaktera i bez velikog znaenja, a nalaze se u planinskim
dijelovima podruja gdje povezuju zaseoke i naseobine.
Najvaniji cestovni pravac-magistrala koji prolazi dolinom rijeke Neretve od vorita
sa Jadranskom magistralom u Opuzenu (RH) kroz Mostar, Sarajevo i dalje dolinom
rijeke Bosne do dravne granice na Savi oznake je M-17. Projektiran je trasom
staroga, austrijskog puta 50tih godina 20. stoljea, izgraen 60tih, i moderniziran
vie puta, shodno mogunostima. Redovno odravan, adekvatne horizontalne i
vertikalne prometne signalizacije ipak nije odgovarajui frekvenciji prometa i voznim
karakteristikama savremenih vozila pa je spor. Npr. za razdaljinu od 130 km
(Mostar Sarajevo) treba cca 2,5 sata vonje stoga to cesta velikim dijelom prolazi
kroz naselja (izgraena je samo jedna obilaznica, ona oko Mostara) pa nije mogua
vea prosjena putna brzina (oko 50 km/h).
Drugi magistralni pravac - Jadranska magistrala duinom od samo 20tak km prolazi
podrujem regije u jedinoj BiH pomorskoj opini - Neumu. Trei vodi u pravcu sjeverjug dolinom rijeke Drine i povezuje Zvornik preko Foe, Trebinja sa Dubrovnikom u
RH.
U zakljuku treba imati na umu slijedee:
1. U regiji postoje 124 km glavnih cestovnih pravaca (Ivan Sedlo - Mostar Doljani). Ove ceste, meutim, nisu niti blizu evropskih standarda, a to vodi ka
izoliranosti. Iznimno loe tehnike karakteristike puteva uzrokuju visoke
trokove prijevoza. Sredstva koja se izdvajaju za odravanje su nedovoljna, a
postoji i pomanjkanje planiranja odravanja puteva i razvoja. Postoje teki
uvjeti za dobijanje koncesija, kao i pomanjkanje saradnje sa okolnim
zemljama da se istovremeno razvija mrea evropskih saobraajnica u
podruju Balkana.
2. Gledajui na svjetliju stranu ovog problema, izgradnja evropskih
saobraajnica kroz BiH, koje bi povezivale Brisel sa Azijom i zapadnom
obalom Grke, a posebno izgradnja Koridora 5C i njegovog povezivanja sa
Jadranskom magistralom, bili bi vie nego povoljni.
7.1.2.
eljeznica
Jedina eljeznika pruga u regiji prolazi dolinom rijeke Neretve i svom duinom je u
Hercegovako-Neretvanskom kantonu. Napravljena je kao uskotrana pruga u
vrijeme Austro-Ugarske krajem 19. i poetkom 20. stoljea. Moderniziranjem,
zavrenim1966.god. postala je prugom normalnog kolosijeka (evropski standard) i
elektrificirana svom duinom do Sarajeva, preko kojega, kao i preko vorita u
Doboju, ima spoj na evropsku mreu.
38
Pored magistralnog eljeznikog pravca duine 177 km (Gabela-Ivan), prisutan je i

91 km industrijskih, neelektrificiranih kolosijeka.
Tokom rata razruena, eljeznika pruga obnovljena je potporom meunarodne
zajednice i sada zadovoljava postavljene prometne standarde. Ne koristi se ni
priblino mogunostima i prije rata dostignutoj razini prevoza roba i putnika. Njezin
udio u ukupnom prevozu u regiji smanjio se sa 17% na 1,5% uslijed poslijeratne
blokade industrije. Koristi se za lokalni prevoz putnika, a tek unazad nekoliko mjeseci
obnovljena je meudravna vozna linija ka Zagrebu, time i Evropi.
Sa stanice Mostar dnevno polazi u oba pravca vie lokalnih i jedan meunarodni
voz. Preko Sarajeva mogue je ostvariti veze sa zapadom (preko Zagreba) i istokom
(preko Beograda). Za prevoz roba evidentno je kako se ne koristi. Jedini je izuzetak
tvornica Aluminij iz Mostara, koja koristi eljeznicu za prevoz proizvoda i
repromaterijala iz terminala u luci Ploe.
Od vee vanosti za zapadni dio Hercegovine i BiH u cjelini bila bi izgradnja dugo
planirane eljeznike pruge Split Sarajevo.
Drugi bitan nedostatak cijelog eljeznikog saobraaja je prosjena brzina kretanja
(ispod 50 km/h), koja ga unaprijed diskvalifikuje kao prometnu alternativu. Zbog toga
je, na nivou drave, potrebno razmotriti mogua rjeenja problema, posebnom
studijom.
7.1.3.
Rijeni i pomorski promet
Na podruju regije nema rijenih i morskih luka jer nema pogodnosti lokaliteta za
izgradnju lukih kapaciteta. Neretva je plovna od Metkovia do ua u Ploama, pa je
jedina dostupna rijena luka za podruje u Metkoviu (RH). Postoji projektna ideja da
se Neretva uini plovnom do apljine, ime bi BiH dobila jo jednu rijenu luku, ali je
daleko od realiziranja, mada vrijedna pozornosti i daljnje analize.
Pomorska luka u Ploama (RH) je strateki planirana, opremljena infrastrukturom i
kapacitetima kao odgovor potrebama okruja gravitirajueg koridoru 5-C, pa time i
same regije Hercegovina. Njen status je dogovoren meudravnim ugovorom RH i
BiH.
Istonom dijelu regije (dio u RS-u) u blizini su luke: Dubrovnik (RH) i Herceg Novi
(Srbija i Crna Gora-SCG).
7.1.4.
Zrani promet
U junoj mostarskoj kotlini, naselju Ortije, samo 6 km magistralnim putem M-17 od

sredita Mostara nalazi se jedini aerodrom regije Hercegovina. Isti je pod upravom i u
vlasnitvu Grada Mostara i registriran je za meunarodni zrani promet.
39
Poletno sletna i ostale staze, infrastruktura i aerodromska zgrada renovirani su uz

pomo meunarodne zajednice, a nakon nabavke dijela nedostajue opreme uskoro
bi trebao biti u punoj funkciji. Obzirom na pogodnosti zasigurno je kako adekvatnom
poslovnom politikom moe postati jednim od vanijih aerodroma ireg podruja,
prvenstveno u funkciji turista koji pohode Meugorje, kao i oblinju Dalmaciju, dok bi
zimi mogao sluiti kao alternativa glavnom aerodromu u Sarajevu.
Sada osim leta za Zagreb (Croatia Airlines) nema redovnih zranih linija iz Mostara,
ali je preko aerodroma u Sarajevu, Dubrovniku i Splitu (udaljeni oko 2,5 sata vonje) i
Tivta u Crnoj Gori povezan sa ostatkom svijeta. U 2002.godini realizirana su ukupno
424 leta na redovnim i arter linijama sa aerodroma Mostar, to predstavlja polovicu
u odnosu na broj prije rata. U istoj godini prevezeno je 10,318 putnika (treina u
usporedbi sa prijeratnom brojkom). To je samo 23,99% putnika ovog vida prevoza u
BiH.
7.2.
Snabdijevanje vodom i otpadne vode
7.2.1.
Snabdijevanje vodom
Organiziranim snabdijevanjem vode putem vodovodne mree pokriveni su korisnici

uskih sredita opinskih centara i veih naselja regije. Periferni dijelovi istih koriste
alternative: lokalne, kapilarne izvore ili cisterne (atrnje).
U Mostaru vodovodna mrea je najrazvijenija i ima najveu tradiciju (prvi vodovodni
sistem ovih prostora napravila je Austro-Ugarska krajem 19. stoljea), ali ipak nije
odgovarajua potrebama korisnika. Deava se, posebno ljeti, da visoke gradske
zone imaju oteano redovno vodosnabdijevanje. Rjeavanje ovog problema
Gradska uprava Mostara realizira kreditom Svjetske banke, a njegovim zavretkom
gradsko podruje Mostara dobiva dugorono stabiliziranu vodovodnu mreu
adekvatnu potrebama, uz ravnomjerniju zastupljenost na cijelom teritoriju. Ostaje
nerijeeno pitanje snabdijevanja vodom preostalog podruja opine.
Rjeenje vodosnabdijevanja podruja cijele regije nastavak je planirane provedbe
dugoronog projekta Hercegovaki vodovodni prsten. On postojee opinske
sisteme podruja, kapacitetno pojaane, povezuje u jedinstvenu mreu ire regije
(Hercegovina i Dalmacija). Taj strateki projekt ostvaruje se djelimino i, naravno,
vodi boljoj pokrivenosti teritorija. U dijelu regije na podruju RS-a aktuelan je projekt
Gornji horizonti. U tom projektu evidentna su dva stajalita jedno, kojim se smatra
da je to konano rjeenje pitanja vodosnabdijevanja opina RS, i drugo, koje
podrava tezu da e prevoenje vode iz sliva Neretve u Trebinjicu ugroziti vei broj
vrela (Buna, Bunica i Bregava) i izazvati ekoloke posljedice veih razmjera.
Nedostatak u sistemu koritenja voda na prostoru regije je u pristupu. Voda je
jednako potrebna snabdijevanju naselja, poljoprivredi, elektroprivredi i industriji, ali ne
samo na prostoru regije nego i nizvodno u Dalmaciji i Hercegnovskoj rivijeri u Crnoj
Gori, kojima voda takoer mora stii nezagaena. Zbog toga je neophodno
integralno upravljanje slivovima Neretve, Trebinjice i Cetine, a za prostor regije
nuna je izrada strategije vienamjenskog koritenja voda.
40
7.2.2.
Otpadne vode
Instalirani kapaciteti odvodnje, deponiranja i prerade otpadnih voda niti priblino ne

zadovoljavaju potrebe stanovnitva i zahtjeve privrede. Samo ue, sredinje zone
veih naselja opina u regiji Hercegovina imaju organiziranu kanalizacijsko-odvodnu
mreu, pa se u ostatku regije ovo pitanje rjeava alternativnim, ekoloki
neprimjerenim nainima (rezervoari, septike jame ili direktno prikapanje u
vodotokove).
Kolektora za proiavanje otpadnih voda nema mnogo, osim gradskog postrojenja u
opini iroki Brijeg, industrijskog u Tvornici Aluminij, i gradskog u Trebinju. Ekoloka
je olakica za regiju da je poslijeratno iskoritenje privrednih kapaciteta jako
smanjeno, pa je u istoj mjeri reducirano zagaenje iz ovih izvora u odnosu na
predratno stanje (izlijevanje luine iz tvornice glinice, hemikalija iz Hemijskog instituta
ili PI uro Salaj).
Odravanje kanalizacijske mree je minimalno zbog akutnog nedostatka sredstava i
problema ingerencija. Za jaih kia lokalne prometnice u naseljima postaju potocima
izazivajui prometni kolaps i oteenja kolnika. Meutim, vei je problem u tome to
u svim opinama postoje kuni prikljuci na septike jame, a nisu rijetki ni sluajevi
neposrednog isputanja sadraja kune kanalizacije u vodene tokove ili na povrinu
tla.
Odravanje i funkcioniranje vodovodnih i kanalizacijskih mrea je nadlenost
posebnih javnih poduzea koje osnivaju opine.
Tretman otpadnih voda jedan je od problema ije rjeenje mora poivati na principu
zagaiva plaa. Tehnoloka rjeenja za odlaganje i tretman otpada poznata su i
mogue je uspostaviti katastar i sisteme monitoringa. Meutim, zakonski sistem je
neharmonizovan i ne funkcionie, zbog izostanka politike volje da se to rijei na
jedinstven nain. Takoer je nuno podii opi nivo svijesti o znaaju ovog pitanja za
zajednicu.
7.3.
Odlaganje krutog otpada
Svaki opinski centar ima posebno javno poduzee koje se bavi prikupljanjem,
odvozom i deponiranjem krutog otpada. Ova poduzea suoena su sa mnotvom
problema i nemaju rijeen status i osiguranje elementarnih uvjeta za funkcioniranje.
Bave se prikupljanjem otpada i njegovim deponiranjem bez tretmana na veinom
neureenim odlagalitima. Jo nema privatnih poduzea u ovoj oblasti mada
zakonska osnova u BiH to omoguava.
Ope loe stanje po ovom pitanju posebno je alarmantno u Mostaru gdje postoje dva
komunalna poduzea i jedno odlagalite sanirano za vrijeme Administracije EU u
Mostaru. Vodi se spor ko mu je vlasnik, a politika antagonizma i podjela rezultirala je
stvaranjem vie divljih odlagalita otpada ime se ozbiljno naruava ekoloka
ravnotea i oneiava prostor (povrinski kop Rudnika, Rodo, Jasenica i dr.).
41
Postoji projekt Svjetske banke koji se bavi ovom problematikom i Mostar moe
postati primjerom reguliranja tretmana otpada shodno svim standardima ouvanja
okolia, uz recikliranje sekundarnih sirovina. Taj projekt je prioritet regionalnog
znaenja. Kada se on realizira regija e dobiti adekvatno postrojenje za tretman
otpada i mogunost razvoja jednog broja privrednih subjekata koji koriste reciklirane
materijale. To je ansa ouvanja ekoloke ravnotee podruja.
Poseban je i problem odlaganja medicinskog otpada jer nema palionica, pa je u
pojedinim dijelovima prostor oneien kemikalijama.
7.4.
Elektroenergetska mrea
Rijeke u regiji Hercegovina ine 50% hidro-potencijala BiH.

Na Neretvi i Rami izgraeno je pet proizvodnih pogona-hidrocentrala, esta
reverzibilna je u opini apljina (Svitava), kao i tri hidrocentrale na Trebinjici. Jedina
termocentrala locirana je u Gacku i omoguava stabilnost za elektroenergetski
sistem podruja.
U 9 hidrocentrala (HE) proizvode se godinje prosjeno 4.918 GWh, a u
termocentrali (TE) Gacko 2.153 GWh elektrine energije, to je znaajan procent
udjela u proizvodnji ove vrste u BiH.
Graf 5. Proizvodnja elektrine energije Hercegovine
Proizvodnja elektrine energije

Hercegovine prema vrsti pogona
TE
30%
HE
70%
Za distribuiranje elektrine energije izgraena je mrea dalekovoda i trafostanica. Uz

donacije meunarodne zajednice ona je sada funkcionalna i udovoljava potrebama,
mada ne u prijeratnim kapacitetima.
U visokonaponskom dijelu mrea je znaajna u elektro-energetskom sistemu
Balkana, pa je oekivati njeno dalje moderniziranje i razvoj.
42
Nisko-naponska tj. korisnika, elektro-mrea regije je zadovoljavajua jer nema

neelektrificiranih naselja. Iako je stradala tokom rata, revitalizirana i modernizirana je
potporom donacija meunarodne zajednice.
Za distribuciju i proizvodnju eleketrine energije regije, trenutno su zaduena dva
javna poduzea (Elektrodistribucija BiH i Elektroprivreda HZHB) u dijelu Federacije i
Elektroprivreda RS u RS. U fazi su tranzicijskih promjena, privatiziranja i fuzioniranja.
To e rezultirati izjednaavanjem usluga i cijena za sve korisnike podruja i olakati
dalji proces transformiranja.
Zavretkom procesa privatizacije postojeih javnih poduzea moe se oekivati
stabiliziranje distribucije i osiguranje razvoja to e zasigurno poveati atraktivnost
podruja.
Poboljavanje, racionaliziranje i stabiliziranje energetskog sistema regije, time i cijele
BiH moe dobiti na kvaliteti ako se realizira planirana izgradnja TE u okolici Livna, ali
i iskoriste evidentne mogunosti alternativnih izvora energije solarne i energije
vjetra.
Iznadprosjene mogunosti hidroenergetskih potencijala, kao i snaan potencijal za
proizvodnju termalne energije jesu jake strane hercegovake regije, a ne smiju se
zanemariti ni znaajne mogunosti za koritenje energije sunca i vjetra. Dostupni
izvori osiguravaju znaajan potencijal za poveanje proizvodnje energije, a
adekvatan sistem njezine distribucije mogao bi omoguiti izvoz energije u podruja
izvan granica zemlje.
7.5.
Toplinska energija
Stanovnitvo u Hercegovini uglavnom koristi elektrinu energiju i kruta goriva za

grijanje. Zanemariv procenat domainstava koristi se organiziranim grijanjem putem
mree ili alternativnim mogunostima (plin, mazut ili drugim oblicima grijanja), to i
pored vikova struje koje proizvedu pogoni, izaziva probleme u snabdijevanju
elektrine energije i redukcije u pojedinim dijelovima regije.
Interesantno je kako nije praksom upotreba toplote suneve svjetlosti u ovu svrhu
iako se evidentira cca 2300 sunanih sati godinje. Razloga je vie, ali lo standard i
niska kupovna mo stanovnitva su zasigurno najveim.
Prijeratna organizirana usluga grijanja bila je ograniena na pojedine kvartove ili
zgrade urbanih centara (najvie ih je bilo u Mostaru) iz pogona-kotlovnica na mazut ili
vrsta goriva, koje su tokom rata devastirane ili su unitene instalacije, pa je upitno
investiranje u njihovu obnovu.
43
7.6.
Telekomunikacije
Sistem telekomunikacija Hercegovine podijeljen je na tri sistema fiksne i mobilne

telefonije. Na podruju djeluju tri javna poduzea iz ove domene: HT Mostar, BH
Telekom i Telekom RS. Na podruju mobilne telefonije, znaajan dio regije je takoer
pokriven ERONET-om (operater Hrvata u BiH).
Tranzicija pomenutih poduzea je u toku, ali za konstatirati je dostatnu razvijenost
kapaciteta fiksne i pokrivenost signalom mobilne telefonije.
Svaki od tih telekomunikacijskih sistema tehniki omoguava servisne usluge
(internet, automate, ISDN vezu i dr.).
Karakteristike trita usluga fiksne i mobilne telefonije u hercegovakoj regiji su
slijedee:
-
fizika prostorna podjela trita po entitetima i kantonima;

monopol davalaca usluga fiksne i mobilne telefonije;
usluge fiksnih i mobilnih telekomunikacija su preskupe;
usluge koje se nude nisu zadovoljavajue kvalitete.
Ubrzan razvoj telekomunikacija poslije rata ve je prevaziao ratne gubitke,

ukljuujui i broj pretplatnika. Informatike komunikacije ostaju vrlo niske (BiH se
nalazi veoma nisko na evropskoj ljestvici s obzirom na broj Internet korisnika), ali
dostupnost globalnim informacijama je zadovoljavajua.
Iz razloga to ekonomski razvoj zaostaje, razvoj modernih komunikacija je spor.
Postoji monopol davalaca usluga, a takoer postoji i nedostatak svijesti na lokalnom
nivou o trendovima, standardima i mogunostima komunikacija u Evropi i u ostatku
svijeta.
Telekomunikacije i informatika tehnologija (hardver i softver) mogli bi se razvijati na
temelju predratnog iskustva UNIS tvornica u Mostaru (UNIS Electronic, UTA,
Telekomunikaciona oprema).
7.7.
Industrijska infrastruktura
Ranijim urbanistikim planiranjem postignuto je formiranje industrijskih zona pri

svakom od veih naselja Hercegovine.
Izvjestan broj prije rata izgraenih pogona i industrijskih zona sa neophodnom
infrastrukturom poslije rata lei neiskoriten. Ovi stari industrijski pogoni su na
lokacijama od srazmjerno visoke vrijednosti i jo uvijek imaju iskoristivu infrastrukturu
i objekte. Evidentne su takoer i nove lokacije sa investiranim resursima (imovinom),
proizvodnjom i zaposlenou. Biljei se pomanjkanje znaajnih postratnih investicija,
kao i sve vea zabrinutost u vezi sa razvojem novih privrednih objekata zbog
44
vakuuma u novom ekonomskom sistemu. U velikom broju sluajeva prisutna je

neracionalna upotreba prostora i izgradnja sve skupljih graevina za industrijske
kapacitete nastalih usljed novih zahtjeva za infrastrukturom.
Naputene lokacije bi se mogle analizirati, a preostali kapital procijeniti. Postoji
mogunost ponude tih lokacija na prodaju. Ovo bi potpomoglo urbanizaciju gradova i
organizaciju upotrebe zemljita to bi se moglo pokazati povoljnim za investitore,
ukljuujui koncesionare. Korisno je pomenuti da je uraen dokument o identifikaciji i
kategorizaciji poduzetnikih zona, koji moe posluiti pri rjeavanju ovog pitanja.
Problem lei u neizbalansiranom privatnom i javnom interesu, u nedovoljnom
zanimanju lokalnih i regionalnih vlasti da uravnotee situaciju, kao i u nedostatku
stimulansa za racionalnu upotrebu lokacija i pogona.
8.
Obrazovni sistem u Hercegovini
Obrazovni sistem je metodski i programski naslijeen iz prolih vremena s odreenim

modifikacijama. Sastoji se od obaveznog osnovnog i dobrovoljnog srednjeg i visokog
obrazovanja koji se sprovode u institucijama koje su iskljuivo dravno vlasnitvo.
Obrazuje se veliki proporcionalni udio stanovnitva, ali je obrazovanje, openito
govorei, dezintegrisano i pod kontrolom je etnikih stranaka.
Nuna je opa modernizacija obrazovnog sistema u skladu sa evropskim
standardima. Ona je u toku, ali e biti potrebno jako dugo vremena. Postoji
mogunost da se taj proces ubrza.
8.1.
Osnovno obrazovanje
Osnovno kolovanje je obavezno za svu djecu starosti od 7 do 15 godina. Nastava je

organizirana u osam razreda, a izuavaju se predmeti za sticanje elementarnih opih
znanja. Prema karakteru osnovne kole su redovne, specijalne (za djecu sa
posebnim potrebama) i dopunske-muzike.
Broj osnovnih kola i uenika u njima opao je za 13% u poreenju sa predratnom
situacijom, a broj nastavnika poveao se za oko 6%. Financijski izvori za
modernizaciju ovih kola su ogranieni.
Nastava u osnovnim kolama se odvija po tri razliita plana i programa (na
hrvatskom, bonjakom i srpskom jeziku). Nuno je provesti transformaciju u skladu
sa evropskim naelima, to bi imalo trajne prednosti.
8.2.
Srednjokolsko obrazovanje
Broj uenika u srednjim kolama blizak je onome od prije rata, ali je obuhvat
odgovarajue generacije povean s 50% na oko 70%. Broj srednjih kola porastao je
za 15%, a broj nastavnika se udvostruio. I srednje kole su dravno vlasnitvo, a u
njima se uenici educiraju za zanimanja prema odabiru budueg posla. Program
45
pored teorijskih izuavanja predvia praktino obrazovanje uenika, ali se ono

sprovodi formalno. Kabineti su rijetkost, pa uenici nemaju priliku teorijske spoznaje
provjeriti pokusima.
Kvaliteta obrazovanja se postepeno mijenja zahvaljujui uvoenju moduliranih
planova i programa.
Postoje redovne srednje kole raznih usmjerenja koje su trajanja 3 ili 4 godine,
specijalne za omladinu sa posebnim potrebama, kao i vjerske kole.
kole su podijeljene po etnikoj osnovi. Sugerira se, meutim, da bi se modularni
sistem mogao i dalje razvijati, te da bi se kolski planovi i programi mogli integrirati.
Dijelom reforme kolstva je stvaranje kvalificiranih mladih ljudi koji pored teorijskih
znanja imaju praktina znanja iz svoje struke. Odabir zvanja i zanimanja se mora
korigirati i voditi po programima koji trebaju poslovnim subjektima sa jasno
odreenom strategijom koja zanimanja poveavaju anse mladih na tritu radne
snage prostora.
8.3.
Visoko obrazovanje
Postoji povean broj visoko-obrazovnih institucija u hercegovakoj regiji:

- Dva univerziteta u Mostaru,
- Fakulteti u Trebinju (sastavni dio Univerziteta u Istonom Sarajevu).
Broj studenata je za 50% vei od onog od prije rata, a broj profesora i asistenata je
takoer vei u odnosu na prijeratni period (za 25%). Takoer je zabiljeen porast
obuhvata generacije dospjele za visoko obrazovanje sa predratnih 10% na 25%.
Koristi se produeno studiranje zbog malih mogunosti za zapoljavanje po
zavretku kolovanja.
Obrazovni sistem je prilino rigidan, a paralelizmi u izvjesnim institucijama visokog
obrazovanja (dva univerziteta koja nude iste studije) ini obrazovanje skupljim.
Mogunost poboljanja lei u implementaciji Bolonjske deklaracije, kao i u
usklaivanju dijapazona obrazovanja koje se nudi u skladu sa sadanjim i buduim
potrebama privrede u drutvu. Ovo se moe dogoditi samo ako postoji volja za
promjenom.
8.4.
Centri za obuku i ostala obrazovna infrastruktura
Izvaninstitucionalna nastava je u povojima. Jedini vid stjecanja dopunskih znanja je

izobrazba u koritenju informatike u svakodnevnim poslovima i uenje stranih jezika.
Ti teajevi organiziraju se pri postojeim poslovnim subjektima i provode povremeno.
Sistem obrazovanja za odrasle treba organizirati tako da se dostupno znanje moe
prilagoditi tehnolokim promjenama u privredi. Za sada ne postoje nikakve
obrazovne institucije za obuku u javnom sektoru i javnoj administraciji, posebno za
upravljanje u ovim sektorima.
46
9.
Tradicionalni sektori u trinoj aktivnosti regije
Privredna struktura regije je diverzificirana. Meutim, prije njenog kratkog opisa

potrebno je ukazati na ogranienja koja poprilino deformiu sliku o njoj.
Ne uputajui se u terminoloke nejasnoe oko pojmova ekonomija, privreda, privatni
sektor i slino, u nastavku emo ukupnu aktivnost na podruju razgraniiti na trini i
javni sektor. U trini sektor ukljuena je veina djelatnosti koje svoje proizvode i
usluge naplauju u novcu, bez obzira kako su ranije registrovane u pogledu
vlasnitva, a u javni sektor usluge za koje se naknada ostvaruje iz poreza
(posredstvom budeta) ili doprinosa.
Prednje razgranienje nee biti dovoljno da bi slika tradicionalnih sektora u
Hercegovini bila potpuna, jer nedostaju brojni podaci, nekad uzrokovani sistemskim
rjeenjima, a nekad nepotpunim statistikim obuhvatom djelatnosti. Glavni nedostaci
su:
1. Podaci o prikupljenim porezima i njihovoj distribuciji po djelatnostima smatrani
su tajnim i, razumljivo, nisu objavljivani. Zbog toga nije mogue dobiti
osnovne SNA kategorije (bruto domai proizvod), poresko optereenje
privrede, itd.
2. Poljoprivreda privatnog sektora nikada nije statistiki obraivana na nain kao
druge trine djelatnosti, pa o njoj nema pouzdanih podataka niti o njenom
drutvenom proizvodu niti broju zaposlenih. Broj zaposlenih u njoj skriven je
pod brojem lica aktivnih u poljoprivredi, a ova druga snimana su samo
tokom popisa stanovnitva. Broj stvarno zaposlenih u pravilu je precijenjen,
ali nije mogue utvrditi u kojem procentu.
3. Zbog izostalih podataka o poljoprivrednoj djelatnosti, opa slika o apsolutnoj i
relativnoj razvijenosti pojedinih podruja je iskrivljena, bilo da se mjeri stopom
zaposlenosti (nezaposlenosti) ili drutvenim proizvodom po stanovniku
konkretnog podruja.
4. Podaci o zemljinim povrinama, njihovoj namjeni i upotrebi (koji su u
katastru opina uredno voeni) po pravilu nisu prezentirani u statistikim
publikacijama po opinama, pa nije mogue pouzdano utvrditi ni posljedice
konkretne zemljine politike. Analogno vrijedi za umsko zemljite i ume,
izuzete iz privatnog posjeda ubrzo nakon Drugog svjetskog rata i prenesene u
dravnu, kasnije drutvenu, svojinu bez naknade.
5. Broj stvarno zaposlenih u trinim djelatnostima u drutvenoj svojini, nakon
rata proglaenoj dravnom, takoer je jako precijenjen, jer zakon nije
dozvoljavao usklaivanje broja zaposlenih sa trinim potrebama preduzea.
Podaci o formalnoj zaposlenosti uredno su registrovani u statistici, ali je na
osnovu analize iskoritenosti kapaciteta u vie strunih radova dokazano da
je stvarni broj zaposlenih dostizao svega polovinu formalnog broja istih pred
rat.
Navedeni nedostaci u velikoj mjeri ograniavaju uvid u znaaj pojedinih djelatnosti u
ukupnoj aktivnosti ne samo u regiji koja je predmet analize nego i u zemlji kao cjelini.
Zbog navedenog je u tabelama 4, 5 i 6, za opine podruja ekonomske regije
Hercegovina, prezentirano ono to je bilo mogue:
47
1. Broj zaposlenih po opinama u 1989.godini (Tabela 4). Obuhvaena je samo

trina privreda u drutvenoj svojini.
2. Ostvareni drutveni proizvod u drutvenom sektoru privrede po opinama,
prema stanju iz 1989.godine (Tabela 5). Podaci su prezentirani u milionima
njemakih maraka (DEM/BAM) i mogu se tretirati kao da su dati u stalnim
cijenama jer je u toj godini kurs domae valute bio stabilan u odnosu na
njemaku marku (1DEM=7YUD). To podatke, mada su nepotpuni, ini
uporedivim sa stanjem nakon rata.
3. Osnovni pokazatelji razvijenosti po opinama u 1991.godini dati su u dva
bloka. U tabeli 6.1. prezentirani su sirovi podaci, a u tabeli 6.2 izvedeni
pokazatelji o apsolutnoj i relativnoj razvijenosti opina. Apsolutna razvijenost
iskazana je stopom zaposlenosti ukupnog broja stanovnika i drutvenim
proizvodom po stanovniku. Kod relativne razvijenosti usvojeno je da nivo
razvijenosti regije u tim pokazateljima ini 100, pa izraunate odgovarajue
stope za svaku od opina. Pokazatelji su, naravno iskrivljeni u skladu s
gornjim objanjenima, a jako izmijenjeni u toku rata tako da je njihova
upotreba prilino diskutabilna. Ipak, druge (preciznije) podatke nije mogue
dobiti bez posebnih i opsenih istraivanja.
Privreda Hercegovine razvijala se, nakon Drugog svjetskog rata, sistematskim
zanemarivanjem privrednog potencijala u agrarnom sektoru u privatnoj svojini (u
ruralnim sredinama) i snanim razvojem preraivake industrije u drutvenom
sektoru (u gradovima). Na taj nain je cjelokupna struktura izmijenjena u korist
preraivake industrije i tercijarnih djelatnosti, te gradova u lokacionom smislu.
Takvim razvojem u tradicionalne djelatnosti (poljoprivreda, zanatstvo, trgovina)
ugraeni su novi sektori (aluminijska industrija, metalopreraivaka, tekstilna i vojna
industrija), okupljenih oko industrijskih konglomerata i klastera. Struktura trinog
sektora bila je slijedea:
1. Rudarstvo i preraivaka industrija stvarali su 57,8% drutvenog proizvoda
regije i zapoljavali 47% svih formalno zaposlenih ljudi. U rudarstvu dominirali
su proizvodnja boksita, uglja, tehnikog kamena za beton i asfalte,
arhitektonsko-graevinskog kamena, te eksploatacija gline i tufa koje su
kasnije naputene. U preraivakom sektoru proizvoen je aluminij, metalne
konstrukcije, proizvodi razliite namjene u metalopreraivakoj industriji,
industriji alata, tekstilnoj, industriji namjetaja, vazduhoplovnoj i elektronskoj
industriji. Ove djelatnosti bile su, pored poljoprivredne proizvodnje, glavni
nosioci razvoja i vanjskotrgovinskih odnosa u kojima je ostvarivan pozitivan
saldo razmjene. Vodei privredni subjekti bili su Aluminijski kombinat,
Vazduhoplovna i Metalopreraivaka industrija Soko (sve sa sjeditem u
Mostaru), Igman Konjic, UNIS Mostar, Industrija alata Trebinje, Pamuna
industrija uro Salaj Mostar, industrije namjetaja u Mostaru i Konjicu,
industrija granita Jablanica, Tvornica ilima Bilea itd.
Posebno mjesto u ovoj djelatnosti pripada proizvodnji elektroenergije u
elektranama na Neretvi, Trebinjici i Cetini. Sistem je izgraen na 8
hidroakumulacija i jednom rudniku uglja, te 9 elektrana na tri rijena sliva u
kojima koristi oko 60% vodenog potencijala podruja. Vodu podruja koristi i
susjedna drava (Republika Hrvatska) u nizvodnim elektranama (Plat kod
Dubrovnika i Orlovac na Cetini). Proizvodnja je nadmaivala potronju regije i
viak izvozila u energetski sistem zemlje.
48
2. Mada po formalnom broju zaposlenih tako ne izgleda, prerada poljoprivrednih

proizvoda i ribarstvo bili su druga po znaaju djelatnost. Okupljena oko
poljoprivrednog kombinata Hepok (kasnije agroindustrijskog kombinata
Hercegovina) i Fabrike duhana Mostar bila je znaajan izvoznik specifinih
regionalnih proizvoda (voe, groe, vino, cvijee, duhan i proizvodi).
Individualna proizvodnja ranih povrtlarskih i voarskih kultura odvijala se u
velikoj mjeri izvan tog sistema plasirajui proizvode u Dalmaciju na jugu i
Bosnu na sjeveru.
3. Trgovina je trea po obimu drutvenog proizvoda i broju zaposlenih.

Ostvarivala je oko 11,1% drutvenog proizvoda i zapoljavala 10,8% formalno
zaposlenih stanovnika.
4. Zbog visokog obima investicija graevinarstvo je tokom cijelog perioda

predstavljalo djelatnost koja je u privrednoj aktivnosti uestvovala s oko 1012%. U prvim decenijama razvoja ono je bilo oslonjeno na investicije na
podruju regije da bi u posljednjih dvije decenije priblino treinu kapaciteta
zapoljavalo izvan regije, Bosne i Hercegovine i bive Jugoslavije.
5. Saobraaj se odvijao eljeznicom i regionalnim cestama. U eljeznikom

saobraaju koji se odvijao jedinom prugom (Ploe-Sarajevo) prometom je
upravljalo eljezniko transportno preduzee Sarajevo, a u drumskom
prevozu dominiralo je nekoliko preduzea za prevoz putnika i robe u kojima je
bilo zaposleno oko 6,2% ukupnog broja zaposlenih i ostvarivano isto toliko
uee u obimu proizvodnje.
6. Ostale djelatnosti uestvovale su u zaposlenosti i ostvarenom drutvenom

proizvodu s procentom ispod 5%. Ovdje ulaze umarstvo (odravanje i
eksploatacija uma), vodoprivreda (odravanje vodotoka i zatita voda),
ugostiteljstvo, zanatstvo i komunalne usluge. Status trine djelatnosti pri
kraju perioda priznat je tehnikim i poslovnim uslugama, izdavakoj
djelatnosti i zdravstvenoj i socijalnoj zatiti, nakon to je zakonom omogueno
da se u ovim djelatnostima mogu osnivati privatna preduzea. Bankarstvo je i
dalje tretirano kao netrina djelatnost i nije obuhvaeno podacima.
49
REGIONALNA STRATEGIJA EKONOMSKOG RAZVOJA

Tabela 4: BROJ ZAPOSLENIH PO OPINAMA U 1989.GODINI
Ko
Opina
apljina
Privreda
Ukupno
sektor
svega
6740
830
5910
Industrija
i
rudarstvo
3128
Poljoprivr.
umar-
Vodo-
Graevi-
Saob-
Trgo-
Ugosti-
Zana-
i ribarstvo
stvo
privreda
narstvo
raaj
vina
teljstvo
tstvo
523
160
177
598
823
261
116
itluk
2935
361
2574
1691
58
215
74
280
249
Jablanica
3151
355
2796
1319
17
40
606
162
226
184
235
Konjic
10684
1085
9599
6019
65
301
298
851
527
655
369
181
Mostar
42720
6170
36550
17508
856
94
3708
3030
5730
1540
1429
931
148
783
60
37
40
17
92
422
15
Neum
Prozor
2063
414
1649
854
18
88
211
152
230
76
Stolac
4186
562
3624
2616
46
265
174
277
143
64
73410
9925
63485
33195
1620
523
458
6073
4734
8313
3244
2040
HNK/HN
Grude
2020
385
1635
989
247
67
243
47
Ljubuki
3694
598
3096
1721
21
64
307
233
620
97
Posuje
2567
429
2138
1670
32
26
11
27
293
28
0
0
iroki Brijeg
4482
631
3851
2552
32
29
495
212
447
76
12763
2043
10720
6932
87
26
93
1060
539
1603
248
5185
271
4914
2226
111
697
877
598
270
113
Kupres
2864
1206
1658
681
173
353
62
130
159
79
Tomislavgrad
3029
728
2301
929
136
29
167
251
577
93
18
11078
2205
8873
3836
420
382
926
1258
1334
442
131
ZHK/ZH
Livno
KHB/HB
Bilea
4041
385
3656
2770
29
327
132
265
124
Gacko
3339
331
3008
1401
75
70
160
221
233
299
455
Ljubinje
1316
128
1188
796
112
69
41
116
28
Nevesinje
2622
391
2231
1476
183
103
53
81
164
57
Trebinje
11582
1317
10265
6059
203
46
36
1660
420
911
348
108
Opine u RS
Regija,
priblino
22900
2552
20348
12502
576
248
36
2269
895
1689
856
565
120151
16725
103426
56465
2703
1179
587
10328
7426
12939
4790
2736
Procenti
100,0%
13,9%
86,1%
47,0%
2,2%
1,0%
0,5%
8,6%
6,2%
10,8%
4,0%
2,3%
Izvor:
Napomena:
50
Javni
RZS BiH: Drutveni proizvod, narodni dohodak i osnovna sredstva u SR BiH 1989 (Statistiki bilten 215/91) Sarajevo
U podatke nije ukljuen broj zaposlenih u poljoprivredi u privatnoj svojini.
dje

Tabela 5: DRUTVENI PROIZVOD PREMA STANJU IZ 1989. GODINE (mln DEM/BAM1))
Opina
Svega
D r u t v e n i
Poljoprivreda
umaVodoi
rstvo
privreda
ribarstvo
5,29
0,00
0,46
s e k t o r
Graevi-
Saob-
Trgo-
Ugosti-
Zana-
narstvo
1,01
raaj
2,30
vina
2,97
teljstvo
0,89
tstvo
0,67
Komuna
lne
apljina
31,49
Industrija
i
rudarstvo
17,64
itluk
15,64
8,23
1,29
0,00
0,00
1,76
0,80
1,64
1,61
0,30
0,0
Jablanica
14,83
8,67
0,59
0,11
0,00
2,21
0,44
0,84
0,64
1,30
0,0
djel.
0,2
Konjic
33,07
18,67
3,01
1,16
0,91
2,31
1,90
2,31
0,86
0,79
0,3
Mostar
208,71
129,24
6,99
0,26
0,00
10,94
13,10
26,51
7,90
6,50
2,3
Neum
3,39
0,39
0,49
0,00
0,00
0,27
0,10
0,53
1,29
0,14
0,1
Prozor
8,97
5,73
0,87
0,26
0,00
0,67
0,56
0,71
0,10
0,03
0,0
12,57
328,67
8,36
6,44
195,01
2,66
3,37
21,89
1,39
0,00
1,79
0,00
0,00
1,37
0,00
0,74
19,93
1,74
0,51
19,71
0,80
1,01
36,54
1,13
0,24
13,53
0,34
0,16
9,89
0,13
0,0
3,
0,1
13,16
5,59
2,44
0,00
0,17
1,19
1,17
2,03
0,34
0,17
0,0
Stolac
HNK/HN
Grude
Ljubuki
Posuje
10,97
6,50
1,47
0,03
0,00
0,49
0,23
2,01
0,14
0,06
0,0
iroki Brijeg
ZHK/ZH
Kupres
15,53
48,01
6,14
6,74
21,49
1,94
1,94
7,24
1,14
0,00
0,03
1,27
0,04
0,21
0,00
2,84
6,26
0,21
1,00
3,20
0,66
2,41
7,59
0,70
0,34
1,17
0,14
0,19
0,54
0,03
0,0
0,
0,0
Livno
24,17
8,01
2,93
0,00
0,00
3,49
5,09
3,09
1,00
0,53
0,0
12,59
327,97
9,93
5,27
15,23
5,43
1,14
5,21
2,41
0,11
1,39
0,49
0,00
0,00
0,00
1,63
5,33
0,17
0,99
6,73
0,21
2,37
6,16
0,64
0,51
1,66
0,13
0,11
0,67
0,01
0,0
0,
0,0
Gacko
25,53
18,34
1,84
0,34
0,00
0,54
0,74
1,27
0,74
1,54
0,1
Bilea
15,97
12,41
1,06
0,09
0,00
0,53
0,50
1,14
0,17
0,06
0,0
Tomislavgrad
HBK/HB, dio
Nevesinje
Ljubinje
4,24
2,24
0,91
0,00
0,00
0,24
0,16
0,54
0,07
0,01
0,0
Trebinje
Opine u RS
45,97
743,84
30,87
69,30
2,37
8,60
0,10
1,01
0,06
0,06
4,11
5,60
1,16
2,77
3,79
7,39
0,74
1,86
1,03
2,66
0,3
0,
Regija,
priblino
521,23
301,03
42,94
4,21
1,64
37,11
32,41
57,67
18,21
13,76
3,8
100,0%
57,75%
8,24%
0,81%
0,32%
7,12%
6,22%
11,06%
3,49%
2,64%
0,75%
Procenti
Izvor:
Napomena:
RZS BiH: Drutveni proizvod, narodni dohodak i osnovna sredstva u SR BiH 1989 (Statistiki bilten 215/91) Sarajevo
1)
U podatke nije ukljuen drutveni proizvod ostvaren u privatnoj privredi, ukljuujui poljoprivredu; konvertirano, kurs
Tabela 6.1:
OSNOVNI POKAZATELJI PO OPINAMA U 1991. GODINI

Povrina
Broj
Broj zaposlenih u 1991.godini

U javnom
sektoru
U privredi
Svega
4940
830
5770
2140
361
2501
2243
355
2598
8741
1085
9826
32282
6170
38452
835
148
983
1637
414
2051
3361
562
3923
56179
9925
66104
Dr.proizvod
km2
256
181
301
1089
1227
225
477
541
4297
stanovnika
27882
15083
12691
43878
126628
4325
19760
18681
268928
Grude
Ljubuki
Posuje
iroki Brijeg
ZHK/ZH
221
293
372
388
1274
16358
28340
17134
27160
88992
1087
2702
1769
2818
8376
385
598
429
631
2043
1472
3300
2198
3449
10419
34,26
69,03
37,03
45,69
186,00
Kupres
Livno
Tomislavgrad
KHB/HB
622
994
967
2583
9618
40600
30009
80227
1336
4461
1948
7745
271
1206
728
2205
1607
5667
2676
9950
24,77
100,06
52,51
177,34
Bilea
Gacko
Ljubinje
Nevesinje
Trebinje
OPINE U
RS
633
736
326
922
1205
13284
10788
4172
14448
30996
3306
2928
1062
2087
9671
385
331
128
391
1317
3691
3259
1190
2478
10988
49,51
99,74
19,44
41,36
170,29
3822
73688
19054
2552
21606
380,34
11976
511835
91354
16725
108079
2074,27
Opina
apljina
itluk
Jablanica
Konjic
Mostar
Neum
Prozor
Stolac
HNK/HN
REGIJA,
PRIBLINO
Izvori:
Napomene:
RZS BiH: Statistiki godinjak R BiH 1992, Podaci po opinama, Sarajevo

1992.
Podaci o broju stanovnika krajem 2003.godine prikupljeni od opina u regiji
Podaci o broju zaposlenih i drutvenom proizvodu odnose se samo na
drutveni sektor svojine.
1)
52
mln DEM1)
124,39
84,29
52,59
135,69
797,66
24,74
41,84
69,40
1330,59
konvertirano, kurs 7YUD=1DEM
Tabela 6.2: POKAZATELJI RAZVIJENOSTI OPINA
Opina
apljina
itluk
Jablanica
Konjic
Mostar
Neum
Prozor
Stolac
HNK/HN
Relativni nivo
Apsolutni nivo razvijenosti razvijenosti (Regija=1,00)
Zap/100
Zap/100
BDP/St
stan.
BDP/St(DEM)
stan.
(DEM 90)
20,7
4461
98,0%
110,1%
16,6
5588
78,5%
137,9%
20,5
4144
96,9%
102,2%
22,4
3092
106,1%
76,3%
30,4
6299
143,8%
155,4%
22,7
5721
107,6%
141,2%
10,4
2118
49,2%
52,3%
21,0
3715
99,5%
91,7%
24,6
4948
116,4%
122,1%
Grude
Ljubuki
Posuje
iroki Brijeg
ZHK/ZH
9,0
11,6
12,8
12,7
11,7
2094
2436
2161
1682
2090
42,6%
55,1%
60,8%
60,1%
55,4%
51,7%
60,1%
53,3%
41,5%
51,6%
Kupres
Livno
Tomislavgrad
KHB/HB
16,7
14,0
8,9
12,4
2576
2464
1750
2211
79,1%
66,1%
42,2%
58,7%
63,6%
60,8%
43,2%
54,5%
Bilea
Gacko
Ljubinje
Nevesinje
Trebinje
OPINE U RS
27,8
30,2
28,5
17,2
35,4
29,3
3727
9246
4660
2862
5494
5162
131,6%
143,1%
135,1%
81,2%
167,9%
138,9%
92,0%
228,1%
115,0%
70,6%
135,6%
127,4%
REGIJA,
PRIBLINO
21,1
4053
100,0%
100,0%
Iz podataka prezentiranih u gornjim tabelama dobija se orijentaciona predstava o

relativnoj razvijenosti opina (u odnosu na prosjek u regiji) kao u narednom grafikom
prikazu.5
U prikaz nisu unesene opine Ravno i Istoni Mostar, jer se za njih ne raspolae podacima
53
Relativni nivo razvijenosti opina u regiji 1991. godine
Regija = 100%
250%
Zap/100 stan.
BDP/St(DEM 90)
200%
150%
100%
50%
Opine
54
Gacko
Mostar
Neum
itluk
Trebinje
Ljubinje
apljina
Jablanica
REGIJA
Bilea
Stolac
Konjic
Nevesinje
Kupres
Livno
Ljubuki
Posuje
Prozor
Grude
Tomislavgrad
iroki Brijeg
0%
10.
Ljudski resursi i trite rada
Stanje na tritu rada u regiji nepovoljno je kao i u dravi. Ratom su uniteni osnovni
privredni kapaciteti u centralnom dijelu regije, a nakon rata izostala je revitalizacija na
velikom dijelu tog prostora. Dokapitalizacijom tokom i nakon rata u zapadnim dijelovima ovo
podruje je uinjeno razvijenijim nego prije rata i razvijenijim od prosjeka u zemlji, ali taj
razvoj nije mogao kompenzirati predratnu zaposlenost ni na tom prostoru niti uticati bitno na
opu sliku zaposlenosti i nezaposlenosti u regiji.
U tabeli 7. dati su podaci o stanovnitvu, zaposlenosti i nezaposlenosti te odgovarajuim
stopama za opine i regiju. Iz njih se vidi da je broj registrovanih zaposlenih u regiji u periodu
od 1991. do kraja 2002. godine smanjen sa 108,1 na 82,4 ili za 25,6 hiljada lica. Stopa
registrovane zaposlenosti radnog kontingenta u posljednjoj godini iznosi 26,7%, a
nezaposlenosti 14,7%. Stopa nezaposlenosti mjerena kriterijem Meunarodne organizacije
rada znatno je vea i iznosi 35,6%6. Bilo koji od pokazatelja da uzmemo, podaci upuuju na
krupne razlike po opinama. Stopa zaposlenosti radnog kontingenta varira u rasponu od
11% (Prozor) do 20% (Bilea), stopa nezaposlenosti istog u rasponu od 8% (Neum) i 30%
(Gacko), a ILO stopa nezaposlenosti u rasponu od 20% (Neum) do blizu 55% (Prozor).
U poreenju sa stanjem u Bosni i Hercegovini, stanje u regiji je relativno povoljnije. ILO stopa
nezaposlenosti u zemlji premauje 40% s tendencijom rasta (Tabela 8). Tamo se odvija
dvostruko nepovoljno kretanje: broj zaposlenih pokazuje tendenciju smanjenja to je rezultat
privatizacije, a broj nezaposlenih stalno raste, kao posljedica izostale razvojne strategije.
Ukupna ponuda radne snage daleko premauje ukupnu tranju, a ravnoteu je mogue
postii jedino uticajem na tranju za radnom snagom. Stanje je teko kod gotovo svih
starosnih grupa i kvalifikacija, jer prosjeno vrijeme traganja za poslom iznosi oko tri godine.
Navedena tendencija je prisutna i na podruju regije. injenica da je situacija u regiji neto
povoljnija predstavlja samo nijansu u svemu.
Trite rada u regiji optereeno je brojnim problemima. U takvim uslovima veoma je razvijeno
neformalno trite (tzv. siva ekonomija).
Evidentno je da mnogi zaposleni nisu registrirani. Razloga ovoj pojavi ima vie, a neki su:
x
x
x
x
x
x
x
autokratsko ponaanje veeg broja poslodavaca

velika izdvajanja poreza i doprinosa po zaposlenom
loe funkcioniranje dravne uprave koja ne sankcionira rad na crno
formalno, a ne sutinsko pridravanje uzusa Zakona o radu
nema asocijacija zaposlenih osoba koje bi skrbile o njihovim pravima
pogreno tumaenje pojma poduzetnitva
neadekvatna i nestimulativna zakonska regulativa itd.
Brojke dokazuju postojanje rada na crno, neaurne evidencije i potrebe za pravilnim

tretmanom ovog pitanja. Zaposlenici institucija i organizacija meunarodnih organizacija,
zaposleni u drugim dravama, predstavnitvima stranih tvrtki i neprijavljenim poslovnim
subjektima, kategorija radnika na ekanju, samo su neke od kategorija zaposlenih kojima nije
pravilno odreen status. Primarna je zadaa svih poveanje discipline u ovom segmentu
drutvenog ivota to e rezultirati utvrivanjem realne slike na tritu rada.
Indikator ILO-a ima broj nezaposlenih u brojniku, a zbir zaposlenih i nezaposlenih u nazivniku. Kriterij koji se
primjenjuje u EU ima u brojniku broj nezaposlenih, a u nazivniku broj stanovnika u radnoj dobi i po definiciji
je manji od ILO pokazatelja.
55

Tabela 7: Ranglista - zaposlenost i nezaposlenost u opinama REDAH-a, stanje u 2002.godini

Izvori:
1. Za opine u FBiH: Zavod za statistiku FBiH, Statistiki podaci o privrednim/gospodarskim i drugim kretanjima, 3/2003, Sarajevo
2. Za broj zaposlenih i nezaposlenih lica u FBiH:Zavod za statistiku FBiH: Statistiki podaci o privrednim i drugim kretanjima u FBiH po kanto
3. Za opine u RS: Podaci iz opina, dobijeni na zahtjev.
Broj stanovnika
Opine
Radni
Svega
Neum
5)
nezaposlenih
3), 4)
zaposlenih
nezaposlenih
stopa
nezaposlenos
1038
257
31,70%
7,85%
19,85%
36000
25200
8504
2321
33,75%
9,21%
21,44%
2)
5000
3350
900
300
26,87%
8,96%
25,00%
22099
14801
3681
1273
24,87%
8,60%
25,70%
16370
11077
2965
1061
26,77%
9,58%
26,35%
5)
5)
apljina
5)
5)
3012
1895
693
312
36,57%
16,46%
31,04%
19414
13566
3330
1574
24,55%
11,60%
32,10%
Posuje
16084
10835
2241
1071
20,68%
9,88%
32,34%
5)
105357
73038
25804
13113
35,33%
17,95%
33,69%
451897
309150,8
82441
45488
26,67%
14,71%
35,56%
Mostar
REDAH
5)
Jablanica
Konjic
Livno
5)
5)
Bilea
13047
8730
2135
1185
24,46%
13,57%
35,69%
29908
21149
4652
2882
22,00%
13,63%
38,25%
32505
24576
4604
2906
18,73%
11,82%
38,70%
29852
20868
4637
2938
22,22%
14,08%
38,79%
2)
14591
8463
3300
2215
38,99%
26,17%
40,16%
5)
13361
8543
2678
1839
31,35%
21,53%
40,71%
11500
7705
2800
2300
36,34%
29,85%
45,10%
9881
7178
1065
915
14,84%
12,75%
46,21%
18280
9365
2898
2527
30,95%
26,98%
46,58%
27754
20005
2776
2488
13,88%
12,44%
47,26%
iroki Brijeg
5)
Grude
Gacko
Stolac
5)
Nevesinje
1)
5)
Tomislavgrad
Berkovii
2)
5)
Prozor
5), 6)
Ravno
Napomene:
56
broj
3), 4)
3274
5)
Kupres
broj
zaposlenih
ILO
4795
Ljubuki
itluk
kontingent
Uee u radnom kontingentu

broja
broja
registrovanih
registrovanih
2)
Trebinje
Ljubinje
Registrovani
1)
4000
2200
350
418
15,91%
19,00%
54,43%
17221
12085
1333
1593
11,03%
13,18%
54,44%
1866
1248
57
...
4,57%
...
Ukljuena opina Istoni Mostar; 2) Broj stanovnika u radnom kontingentu procjena; 3) Podaci o registrovanim zaposlenim
RS dobijeni iz opinskih izvora; 4) Broj zaposlenih i nezaposlenih opina Gacko i Ljubinje je provizoran, jer opine nisu dosta
zaposlenih i nezaposlenih u opinama FBiH odnose se na stanje krajem aprila 2003.godine; 6) Podaci o nezaposlenosti u o

Relativni nivo razvijenosti opina u 2002.godini, mjeren stopom zaposlenosti i

nezaposlenosti radnog kontingenta i ILO kriterijem, vidljiv je iz naredne slike. Pri tome
treba imati na umu da se radi o registrovanoj zaposlenosti i nezaposlenosti, te da su
podaci o broju stanovnika preuzeti od opina (uz ostale napomene date u prethodnom
tekstu).
% radnog
kontingenta
60%
Stopa zaposlenosti i nezaposlenosti po opinama REDAH-a

Stopa zaposlenosti
Stopa nezaposlenosti
50%
ILO stopa nezaposlenosti

40%
30%
20%
10%
Prozor
Berkovii
Tomislavgrad
Stolac
Gacko
Grude
Bilea
iroki Brijeg
Livno
Konjic
Jablanica
REDAH
Mostar
Posuje
apljina
Kupres
itluk
Ljubuki
Ljubinje
Trebinje
Neum
Nevesinje
Opine regije
0%
57

Izvor:
Tabela 8: Registrovani broj zaposlenih i nezaposlenih u BiH

Centralna banka BiH: Bilten 4/2003, Tabela 09, Sarajevo
Broj zaposlenih
Broj nezaposlenih
Stopa
nezaposlenosti
Godina
1998
1999
2000
2001
2002
Mjesec
12
12
12
12
12
FBiH
407047
410104
411305
405689
390201
RS
244267
220786
227748
219954
234713
BiH
651314
630890
639053
625643
624914
FBiH
256487
261793
261773
269004
290715
RS
142009
147497
153264
137949
134990
BiH
398496
409290
415037
406953
425705
FBiH
38,7
39,0
38,9
39,9
42,7
RS
36,8
40,0
40,2
38,5
36,5
BiH
38,0
39,3
39,7
40,3
40,9
2003
12
387294
234685
621979
304830
138111
442941
44,0
37,0
42,0
43,0
600000
42,0
500000
41,0
400000
40,0
300000
39,0
200000
38,0
100000
Broj zaposlenih
Broj nezaposlenih
Stopa nezaposlenosti
Procenti
Broj lica
Zaposlenost i nezaposlenost u BiH 1998-2003.

700000
37,0
36,0
1998
1999
2000
2001
2002 Godine 2003
ZAKLJUAK
Regija Hercegovina locirana je na jugu i jugozapadu Bosne i Hercegovine. Ona je
ekonomski dobro integrisana regija i sastoji se od 22 opine. Najvei ekonomski centar
regije je Mostar. Drugi znaajni privredni centri su Trebinje, Konjic, Jablanica, Livno i
iroki Brijeg.
Prednosti regije su u njenoj blizini moru, prekrasnoj prirodi, pristupanosti komercijalnim
lukama, te u buduoj izgradnji evropskog autoputa.
Hercegovaka regija uiva srazmjerno stabilne klimatske uslove koji omoguavaju
dugorono planiranje i koritenje resursa.
58

Voda je kljuni prirodni resurs budunosti ove regije. To je najvei razvojni potencijal i
razvojna snaga regije za proizvodnju hrane i energije, te snabdijevanje naselja i
industrije.
Razvoj agroindustrijskog sektora temeljenog na plodnom tlu, broju sunanih dana i
kontrolisanoj upotrebi vode, te srazmjerno ouvanom okoliu ini se da pruaju
mogunost specifine proizvodnje hrane, ne samo za potrebe stanovnitva regije, nego i
ire.
U regiji postoje znaajne rezerve minerala i ruda, ali je prisutna njihova nedovoljna
geoloka, rudarska, hemijskotehnoloka i ekonomska istraenost.
Saobraajna infrastruktura je najslabija karika u razvoju regije. Koridor 5-C moda je
najvanija srednjorona investicija koja e doprinijeti boljem povezivanju regije s
ostatkom svijeta.
Povoljan geopolitiki poloaj, dobro lociran aerodrom u Mostaru, 20 km razuene obale,
eljeznika pruga koja povezuje regiju s evropskom mreom samo su neke od prednosti
koje ova regija prua.
Energetski potencijal podruja svrstava ovu regiju u najbogatije po stanovniku u Evropi.
U dilemi izmeu dva osnovna resursa - ugljena i vode, vjerovatno bi trebalo dati prioritet
hidroenergiji. Ne treba gubiti iz vida solarnu i energiju vjetra, gdje je potreban transfer
stranih znanja i iskustava.
Na prostoru regije djeluju tri univerziteta. Nuna je opa modernizacija obrazovnog
sistema u skladu s evropskim standardima. Mogunost poboljanja lei i u usklaivanju
dijapazona obrazovanja koje se nudi u skladu sa sadanjim i buduim potrebama
privrede u drutvu.
Na podruju regije Hercegovina postoje ljudski i materijalni resursi koji omoguavaju
njen razvoj. Stanovnici regije kao nosioci razvoja moraju biti podsticani da budu
produktivni i poslovno orijentirani. Sve anse za koritenjem prirodnih resursa na
poslovan i odgovoran nain trebaju biti razvijane i podsticane.
Revitalizacija ekonomske aktivnosti u regiji, kao i u cijeloj BiH, od velike je vanosti za
odrivi razvoj i stabilnost zemlje kao i ire regije.
59

5. SWOT ANALIZA
Radna grupa, formirana specijalno u ovu svrhu, je poetkom 2004. godine izvrila
SWOT analizu regije Hercegovina. Radna se grupa sastojala iz predstavnika REDAH-a,
opina, te profesora sa tri univerziteta i drugih partnera irom regije, a radila je uz upute
strunjaka EU RED projekta.
Tokom prva etiri mjeseca 2004. godine, odran je niz sastanaka, diskusija, brainstorming sesija i radionica, nakon ega je radna grupa podijeljena na 8 podgrupa kako
bi se izvrila analiza osam odreenih sektora od kljunog ekonomskog znaaja za regiju
Hercegovina:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Industrija
SME (mala i srednja preduzea)
Turizam
Poljoprivreda/umarstvo/Razvoj ruralnih podruja
Obrazovanje, obrazovanje odraslih i razvoj ljudskih resursa
Energetika
Infrastruktura i komunikacije
Urbanizam i zatita okruenja.
Radna grupa se fokusirala na razliite aspekte razvoja. Njen se posao nije sastojao
samo u snimanju stanja, utvrivanju i analizi postojeih uvjeta u regiji, ve je kao cilj
imala i ukazati na pravace i mogunosti za budui razvoj, te istai prepreke
sveukupnom procesu razvoja.
Kao rezultat sektorske SWOT analize, izraena je integralna SWOT analiza, u kojoj su
izloeni kljuni faktori vanjskog i unutranjeg uticaja na razvoj ekonomske regije
Hercegovina.
Regionalni potencijali
Zahvaljujui svojoj geo-stratekoj poziciji, regija ima relativno dobro razvijenu osnovnu
ekonomsku infrastrukturu, to ukljuuje aerodrom u Mostaru koji ima povoljnu lokaciju,
jednostavan pristup luci Ploe (Hrvatska), ivopisan pejza uz ceste i eljeznicu do
Sarajeva, a takoer obuhvata i jedinu taku u BiH koja izlazi na more u opini Neum. U
regiji se nalaze tri sveuilita, dva u Mostaru i jedno u Trebinju, koje je povezano sa
Univerzitetom u Banja Luci.
Prije rata je u regiji poslovalo nekoliko velikih kompanija koje su upoljavale tisue ljudi.
Meutim, svega se par njih, koje danas rade smanjenim kapacitetom, pokazalo kao
konkurentne i odrive. Danas se najvea panja posveuje novonastaloj generaciji
dinaminih malih i srednjih preduzea, koja su, u velikom broju sluajeva, vezana sa
poljoprivrednim sektorom, a koje se zasnivaju na proizvodnji malog obima. Inicijative
podrane od strane donatora su u olakale poslijeratni razvoj malih i srednjih preduzea.
60

Vano je spomenuti i energetski sektor, koji se zasniva na regionalnoj mrei

hidroelektrana, uglavnom du rijeka Neretve i Trebinjice.
Obim stranih ulaganja u regiju je i dalje ogranien, ali je ohrabrujua injenica da je, i
kao takav, znatno doprinio poboljanju nivoa zaposlenosti u regiji, kao i privrede uope.
Pored stranih ulaganja u Ledo itluk, Lasta apljina, Norfish Mostar, Nerfil Mostar i
Uniline Grude, treba istaknuti da je i Carnex, preduzee iz Srbije i Crne Gore, investiralo
u Republici Srpskoj, odnosno u dioniko drutvo za uzgoj peradi u Ljubinju. Neka od
ovih preduzea danas izvoze, to naglaava potrebu za brom privatizacijom u
sluajevima gdje se to jo nije postiglo. Znaajni industrijski i ekonomski potencijali
ostaju zamrznuti upravo radi odgaanja procesa privatizacije, to ozbiljno ugroava
regionalni ekonomski napredak i onemoguava daljnje zapoljavanje te anse za nova
mala i srednja preduzea.
Glavni stubovi regionalne ekonomije ogledaju se u jakim stranama regije, a to su:
-
Izuzetno povoljna geo-strateka lokacija - Hercegovina predstavlja sjecite

dvaju komunikacijskih smjerova od regionalnog, dravnog i meunarodnog
znaaja, koji odreuju sadanju i buduu poziciju regije u ovom dijelu Evrope.
Regija granii sa rastuim tritima, a njena geografska pozicija osigurava dobre
veze sa obalnim i kontinentalnim trinim destinacijama, to osigurava uvjete za
brz i jeftin prevoz.
Obilje prirodnih resursa zajedno sa gospodarskom tradicijom u razliitim
sektorima nudi komparativne prednosti razvoju agrokompleksa, kao i visok
potencijal za razvoj turizma.
Proizvodnja energije Proizvodnja energije je na zadovoljavajuem nivou to
dokazuje i injenica da regija trenutno izvozi elektrinu energiju u susjedne
zemlje;
Mogunosti za multi-sektorski razvoj zasnivaju se na raznovrsnosti koja
karakterizira regiju, poevi od mediteranske do planinske klime, raznolikosti
industrijskih potencijala, mineralnim resursima, tradiciji u razliitim vrstama
poljoprivredne proizvodnje, itd.
Rastua stopa malih i srednjih preduzea i snaan poduzetniki duh
predstavlja jedan od najvanijih privrednih segmenata u regiji Hercegovina.
Dostupna radna snaga s konkurentnom cijenamom rada, kao i razliiti prirodni
resursi predstavljaju kljunu i obeavajuu snagu za mnoga razvojna usmjerenja,
ukljuujui mala i srednja preduzea.
Ekoloka raznolikost kao i isto regionalno okruenje su osobine koje
Hercegovinu ine prijatnom, zdravom lokacijom, prikladnom za razvoj ekopoljoprivrede, eko-turizma, eko-proizvodnju energije itd.
Problemi sa kojima se regija suoava

Problemi sa kojima se suoava ekonomski razvoj Hercegovine su kako slijedi:
Zastarjela tehnika i tehnologija postojeih proizvodnih kapaciteta, te, to je umnogome
povezano sa navedenim, zastarjela organizacija i slab menadment. Neodgovarajue
obrazovanje i nedostatak inicijativa vezanih za nauna istraivanja koi stvaranje novih
tehnologija i novih proizvoda. Rezultat svega ovoga je slaba konkurentnost na tritu,
nedovoljna iskoritenost prirodnih resursa koji su na raspolaganju u regiji, mali broj
61

funkcionalnih industrijskih kapaciteta te visok procent nezaposlenosti radne snage koja

je dostupna/obuena za rad u odreenoj industrijskoj grani.
Neorganizirani poduzetnici - usljed razliitih razloga, kao to su: nedostatak
institucionalne podrke malim i srednjim preduzeima, nepovoljne kreditne linije i visoke
kamate za ulagaki kapital; loi rezultati ostvareni u procesu privatizacije. Veina
postojeih malih i srednjih preduzea u regiji Sarajevo bavi se trgovinom i pruanjem
razliitih usluga; svega 5 posto je proizvoakog karaktera. Ovome je djelimino razlog
nepostojanje velikih kompanija sa kojima bi se mala i srednja preduzea mogla povezati
(a to bi, s druge strane, vodilo ka njihovom meusobnom povezivanju) a djelimino i
nepostojanje institucionalne podrke proizvodnom sektoru na svim nivoima BiH drutva.
Nedovoljna iskoritenost kljunih regionalnih kapaciteta. Mnogi znaajni pokazatelji
naglaavaju velike potencijale za razvoj poljoprivredne proizvodnje u regiji Hercegovina.
Problemi koji su uzrokovali da ovaj sektor ostane nedovoljno razvijen u poreenju sa
raspoloivim kapacitetima u regiji ukljuuju slijedee: znatne ratne tete; zastarjele
tehnologije i neodgovarajua obuka u poljoprivrednoj proizvodnji; suvie mala i
nepovezana poljoprivredna dobra. Bespotreban i neopravdan uvoz poljoprivrednih
proizvoda, kao i neprikladno regulisane carinske dadbine su smanjile ionako limitirano
unutranje trite. Sve gore navedeno smanjuje anse za razvoj poljoprivrede te ruralni
razvoj openito.
Turizam u regiji zasluuje posebnu panju i prua niz mogunosti. Meutim, prisutan je i
odreeni broj slabosti koje se moraju otkloniti, ili barem reducirati: neadekvatna i
nedovoljna turistika infrastruktura/kapaciteti; slaba promocija i marketinke aktivnosti;
nedostatak adekvatno obuenog kadra. Negativni imid koji je BiH stekla zbog rata, koji
je dalje pojaan dobro poznatom injenicom o postojanju minskih polja u mnogim
turistikim i ekolokim oblastima, kao i nedostatak podsticajnih mjera za ulaganja u
turizam, su meu glavnim problemima sa kojima se suoava ovaj sektor.
Znaajni energetski resursi u regiji Hercegovina su nedovoljno iskoriteni radi slijedeih
razloga: zastarjela tehnologija; podjela na tri distributivna sustava po etnikoj liniji; loa
organizacija oko upravljanja distribucijom elektrine energije; nepovoljna starosna i
kvalifikaciona struktura radne snage; visoki trokovi izgradnje novih postrojenja.
Nedostatak integralnog i planskog upravljanja vodnim resursima, kljunim prirodnim
resursem u regiji, smanjuje mogunosti za viestruka razvojna usmjerenja. Nedovoljna
geoloka, rudarska, hemijska, tehnoloka i ekonomska istraivanja onemoguavaju
sistematino i plansko koritenje raspoloivih mineralnih resursa.
Usljed openito loeg tehnikog kvaliteta puteva i eljeznikih pruga u regiji, nedovoljnog
javnog ili privatnog finansiranja za infrastrukturne projekte i niskog nivoa povezanosti sa
meunarodnim transportnim linijama, saobraajna infrastruktura regije Hercegovina
ostaje nedovoljno razvijena. Nedostatak sveukupne, cjelovite, politike prostornog
ureenja, zajedno sa niskim nivoom prostornog planiranja, ne samo u vezi sa
infrastrukturom, ve i sa drugim oblastima prostornog ureenja, potkopavaju mogue
budue izglede za sistematski razvoj infrastrukture.
Sustav obrazovanja ne odgovara modernim zahtjevima. Slaba ekonomska i
socijalna situacija, zajedno sa zastarjelom opremom i zastarjelim kolskim programima,
spreavaju sticanje raznovrsnijeg i kvalitetnijeg obrazovanja. Ovo se naroito ogleda u
62

nedostatku programa strunog usavravanja i nerazvijenih ema za obrazovanje

odraslih. Aktualni, tradicionalni sustav obrazovanja za djecu i omladinu provodi se na
neorganiziran nain, to rezultira visokom koncentracijom odreenih specifinih
kadrovskih profila, a, s druge strane, nedostatkom ostalih, izuzetno potrebnih, profila.
U isto vrijeme, a to je esto povezano sa gore navedenim problemima, moe se rei da
su anse za razvoj regije Hercegovina brojne i raznovrsne.
- Bolja iskoritenost prirodnih resursa, revitalizacija postojeih proizvoakih kapaciteta,
koritenje i implementacija klaster proizvodnog modela (mala i srednja preduzea
uvezana u klastere oko industrijskih centara) pruaju realnu ansu za podsticanje
ekonomskog razvoja i smanjenje nezaposlenosti.
- Postojee i budue proizvodne kapacitete je potrebno usmjeriti kako bi bili izvozno
orijentisani, s tim da bi posebnu panju trebalo posvetiti onim sektorima koji imaju
visoke trine potencijale. Ovim se prua prilika za uvoenje programa supstitucije,
kako bi se ograniila uvezena dobra i usluge.
- Prvenstveno usljed svoje geo-strateke pozicije, Hercegovina je uspostavila
ekonomsku saradnju sa drugim regijama, kako u zemlji, tako i u inostranstvu.
Iskoritavanjem mogunosti daljnjeg jaanja ekonomskih odnosa sa susjednim
zemljama i ostalim regijama, prilike za poveanje obima domaih i stranih ulaganja
postaju realne.
- Postojea radna snaga je brojna, mlada i jeftina, pri emu je lako mogue izvriti njeno
prilagoavanje i pre-zapoljavanje.
- Na svim nivoima BiH drutva je porasla svijest o potrebi za uvoenjem i podrkom
inovacijama te primjeni novih tehnologija, to ukljuuje informacione tehnologije u svim
sferama procesa ekonomskog razvoja, naroito meu poslovno orijentiranim akterima.
Sve gore navedeno, zajedno sa najavljenim reformama sistema obrazovanja, otvara
mogunosti da regija Hercegovina postane dio moderne evropske ekonomske
zajednice.
Budui da su eksternog karaktera, prijetnje regionalnom razvoju je teko kontrolisati.

Neke od njih, pod sadanjim uvjetima, nije mogue kontrolirati. Ovo se, prvenstveno,
odnosi na prijetnje koje prevazilaze regionalne granice i/ili one koje se odnose na
zakonske ili administrativne prepreke koje nisu u domenu regionalnih interesnih grupa, a
koje su npr.: sporo usvajanje i primjena podsticajnih zakona i propisa; nepostojanje
institucija za podrku ekonomskom razvoju; slaba podrka ekonomskom razvoju od
strane drave; nedovoljan nivo svijesti o potrebama za cjelovitim upravljanjem regijom;
odgaanje reformi, zastarjeli sistem obrazovanja-sve navedeno usporava proces EU
integracija.
Meutim, paljivim procesom planiranja te identifikacijom i koritenjem jakih potencijala

koji su na raspolaganju u regiji, negativni efekti pojedinih prijetnji se mogu oslabiti ili
eliminisati, kao to se moe vidjeti iz slijedeih primjera:
63

Nelojalna konkurencija uvezenih roba i proizvoda na lokalno trite, moe se

smanjiti putem uvoenja programa supstitucije kako bi se ograniila uvezena
roba i usluge, pruanjem podrke onim sektorima za koje se dokazalo da imaju
trini potencijal (naroito ona koja su izvozno orijentisana) te kroz maksimalno
iskoritavanje povoljnih lokacija u blizini rastuih trita (pristupanost, niski
trokovi logistike, itd.)
Rastua cijena industrijskih inputa moe se drati pod kontrolom mobiliziranjem
raspoloive radne snage koja ima iskustva u industrijskoj proizvodnji i nudi
konkurentne cijene, putem aktiviranja optimalnog koritenja prirodnih i mineralnih
resursa te raspoloivih energetskih potencijala.
Negativni efekti nedostatka poticajnih mjera kako bi se privukla strana i domaa
ulaganja mogu se smanjiti promocijom regionalnih potencijala i kapaciteta kroz
uspostavljanje jae ekonomske saradnje sa drugim regijama unutar i van BiH.
Uvjeti za razvoj proizvodnog poduzetnitva bi se mogli stvoriti, a broj
proizvoakih malih i srednjih preduzea bi se mogao poveati koritenjem
tradicije u razliitim industrijama te uvoenjem modela uvezivanja proizvoaa u
klastere i to naroito onih koji su izvozno orijentirani.
Tekue zagaivanje tla bi se moglo sprijeiti promocijom i jaanjem angamana i
posveenosti zatiti okruenja, u skladu sa meunarodnim konvencijama.
Primjena novih, ekoloki povoljnih, tehnologija u proizvodnji, kao i optimalna
upotreba postojeih prirodnih resursa, omoguili bi razvoj irokog obima ekoloki
istih procesa proizvodnje.
U kontekstu gore navedenog, ali naroito uzimajui u obzir prednosti i znatno

neiskoritene potencijale regije, regija Hercegovina ima mogunost da ostvari dobro
izbalansiran regionalni ekonomski miks. Njeni strateki prioriteti moraju biti u onim
oblastima koje kreiraju dodatno zapoljavanje, ubrzavaju proces privatizacije preostalih
industrija koje sun a kraju tog procesa, privlae daljnja strana ulaganja; prilagoditi sustav
visokog obrazovanja kako bi ispunjavao potrebe budue privrede; djelovati na odriv i
efikasan nain; maksimizirati infrastrukturne kapacitete. Ovim e se omoguiti da se
regija suoi sa konkurentskim pritiskom koji e na pred nju postaviti budue lanstvo u
EU.
64

6. IZAZOVI ZA REGIJU
Opis Regije ukazuje na postojanje odreenih i jasnih prilika privlanih za odabrana
ulaganja, ali i na neophodnost iznalaenja naina i sredstava sa ciljem potpunog
iskoritavanja njihovog potencijala. Opis takoer ukazuje na postojanje mnogih
prepreka koje je neophodno prevazii da bi se istinski ojaala regionalna privreda u
korist stanovnitva i biznisa.
SWOT analiza je omoguila prepoznavanje komparativnih prednosti Regije i stratekih
pravaca koje je neophodno slijediti da bi se u potpunosti ispoljio potencijal Regije.
Komparativne prednosti koje strategija za Hercegovaku regiju tei da iskoristi su
slijedee:
x njen geostrateki poloaj;
x potencijal Regije za viesektorski razvoj izvozno orijentisane ekonomije koja
je otvorena za strana ulaganja, kao i razvoj i unaprijeenje infrastrukturnih
kapaciteta koji su povezani sa evropskom infrastrukturnom mreom;
x potencijal Regije za razvoj ljudskih resursa, razvoj i primjenu informacijskih i
telekomunikacijskih tehnologija, kao i razvoj, uvoenje i koritenje inovativnih
i novih tehnologija;
x potencijal Regije za razvoj ekolokog i kljunog turistikog sektora i razvoj
cijelogodinjeg turizma.
Uzimajui u obzir ove faktore i zakljuke SEA i SWOT analiza, izazov za regiju
Hercegovina nalazi se u iskoritavanju raznolikih potencijala irom cijele Regije na
usklaen nain. Najvei dio Regije ima mediteransku klimu, prednosti koje ispunjavaju
preduslove za proizvodnju i izvoz specifinih poljoprivrednih proizvoda za kojim postoji
velika potranja na tritu EU, kao i prednosti za razvoj brojnih turistikih sektora.
Blaga klima i dobar geostrateki poloaj pruaju mogunost upotrebe Mostarskog
aerodroma, koji bi se trebao koristiti kao alternativa Sarajevskom aerodromu u zimskom
periodu, kao i za ljetni turizam za turiste i hodoasnike koji dolaze u BiH, te za turiste koji
dolaze na dijelove Hrvatskog primorja koji su blie Mostaru nego drugim aerodromima u
Hrvatskoj. Podruja sa prirodnim ljepotama, kulturnim naslijeem i planinama, pruaju
prilike za razvoj zimskog, avanturistikog, ruralnog i kulturnog turizma.
Drugi izazov za Hercegovaku regiju sastojat e se u irenju preduzetnikog duha, koji
je posebno prisutan u zapadnom dijelu, na sve dijelove regije, stavljajui naglasak na
podrku razvoju proizvodnih malih i srednjih kompanija (SME-a).
Optimalno iskoritavanje vodnih potencijala, te istraivanje i kasnije koritenje izvora
mineralne vode, mnogostruko bi doprinijelo ekonomskom razvoju Regije.
65

Razvoj ljudskih resursa treba prvenstveno postii kroz uvoenje komplementarnog

obrazovanja u strukama koje su traene na tritu rada, te putem uvoenja stalnog
obrazovanja u polju novih tehnologija.
Ova saeta procjena komparativnih prednosti i stratekih pravaca nastala je tokom
radnih sjednica za izradu Strategije, i predstavlja usaglaene poglede svih uesnika. Ti
pogledi usmjereni su ka koracima koje je neophodno napraviti sa ciljem uklanjanja svih
prepreka ekonomskom rastu i razvoju. Da bi se pronala rjeenja identifikovanih
problema, potrebno je postaviti ciljeve, prepoznati prioritete i odrediti mjere i prioritete
koji e zajedno pomoi lakem odgovaranju na izazove sa kojima se suoava
Hercegovaka ekonomska regija.
66

DIO II
VIZIJA
VIZIJA
Na temelju analize postojeeg stanja, te na temelju usaglaenih razvojnih potencijala,
Strategijom razvoja postavlja se i osigurava temelj za odrivi ekonomski razvoj regije
sljedeih 20 godina. Ina se temelji na viziji koju dijele svi koji su radili na njoj i koji su
doprinijeli izradi stratekog plana.
Izjava o viziji regije Hercegovina

Razvijena ekonomska regija u okvirima Europske unije,
sa razvijenim ljudskim resursima, ouvanim prirodnim ljepotama
i kulturnim naslijeem, koji je ine prijatnom za ivot, ulaganje i posjete.
U ovoj viziji Hercegovina se u budunosti vidi kao regija sa dobro razvijenim partnerskim
odnosima sa susjednim regijama unutar Bosne i Hercegovina kao i izvan nje, as dobrop
obrazovanon radnom snagom i sa zadovoljavajuom razinom zaposlenosti; regija koja
e biti privlana za domaa i strana ulagamka, prvenstveno zbog razvijenih ljudskih i
privrednih esursa, snanog poduzetnikog duha i fleksibilnih poslovnih djelatnosti.
Zahvaljujui svom izuzetnom geo-stratekom poloaju, te postojanju bogatog kulturnog
naslijea i prirodnih ljepota u ekoloki zdravom okruenju, kao i sa postojanjem moderne
67

infrastrukture, informatikih i telekomunikacionih tehnologija, Hercegovina e uivati sve

vei ugled kao regija koja ugodna za ivjeti u njoj, koju vrijedi posjetiti, u kojoj je ugodno
raditi i obavljati posao.
Ova vizija regije temelji se na postizanju slijedeih vrijednosti (pretpostavki):
* sektori poljoprivrede, turizma, energije i industrije meusobno
povezani kroz suvremene zahtjeve ka izvozu orijentiranog trita;
* razvijena tehnoloka i inovativna privreda;
* razvijena mala i srednja poduzea;
* razvijen snaan poduzetniki duh, te odgovarajua poslovna fleksibilnost;
* razvijen obrazovni sistem i podtignuta visoka stopa zaposlenosti;
* razvijeni ljudski resursi;
* primijenjeni modeli proizvodnih klastera;
* razvijena infrastruktura, a prirodni resursi optimalno iskoriteni;
* razvijene informatike i telekomunikacione tehnologije;
* zatien zdrav okoli, te postignut znaajan ekoloki razvoj;
* razvijene maksimalne mogunosti voda;
* zatiene i ouvane prirodne ljepote i kulturno naslijee;
* postignut drutveni dogovor putem snane meusobne saradnje privatnog,
vladinog i ne-vladinog sektora
* postignuti partnerski odnosi sa susjednim regijama (i dalje).
Vodei principi za implementaciju

Izvravanje svih aktivnosti iz Strategije rukovodit e se na temelju sljedeih kljunih
principa koji su horizontalni i koji e se primjenjivati u svim regionalnim strategijama BiH:
Lokalno vlasnitvo - koliko god to bude mogue, lokalni djelatnici e se ukljuivati u
izradu nacrta i implementiranje planova i politika za oivljavanje privrede.
Partnerstvo - stvaranje snanog partnerstva koje ukljuuje javne organe, privatni sektor
i lokalne NGO-e bit e jedan od ciljeva REDAH-a koji je nadzorni organ Strategije.
Partnerstvo e se razvijati na lokalnoj razini, te na sub-regionalnoj i viim razinama sa
vladinim agencijama i predstavnikim organima.
Unapreenje jednakih mogunosti i ukljuivanja - niti jedna grupa ne bi se trebala
iskljuiti iz blagodati regionalnog razvoja, a sve dijelove drutva trebalo bi stimulirati da
se ukljue u regionalni razvoj. Strategija treba da promovira jednake mogunosti u
okvirima identificiranih prioriteta.
Unapreivanje kulturnih i tradicionalnih vrijednosti - blagodati kulturalnog pluralizma
promovirat e se putem regionalnih razvojnih aktivnosti.
Pomirenje i drutveni odnosi - u Strategiji se ne zanemaruje posljedica etnikih
podjela i, gdje je god to mogue, Strategija e se njima baviti unutar konteksta ireg
drutvenog i privrednog razvoja. Takoer, u ovoj Strategiji posvetit e se duna panja
68

poeljnosti unapreenja dobrih odnosa meu osobama razliitog religioznog uvjerenja,

politikog miljenja ili rasne grupe.
Trajan napor - ovom Strategijom nastojat e se provesti sve programe i projekte koji e
uroditi trajnim ekonomskim i drutvenim blagodatima.
Kvaliteta - potreba za postizanjem najviih standarda kvalitete bit e posebno
naglaena u svim djelatnostima ove Strategije.
Integracija i koordinacija - aktivnosti ove Strategije bit e integrirani i u skladu sa
ciljevima i svrhama drugih regionalnih, nacionalnih i europskih politika i programa.
Inovacija - razvoj i promoviranje novih naina za rjeavanje potreba regije e se
podsticati u svim aktivnostima ove Strategije.
69

70

DIO III
STRATEKI DIO
UVOD
Tradicija planiranja regionalnog razvoja u svijetu, a posebno u Europi, zapoela je
osamdesetih godina prolog stoljea i razvijala se i doivljavala evoluciju do
dananjih dana . Taj koncept i proces regionalnog ekonomskog razvoja postao
je
vremenom standardni
model kojeg su prihvatile mnoge zemlje, pa i one
tranzicijske, pogotovu one koje su u procesu pribliavanja i pristupa EU . To
se odnosi i na BiH , koja je takoe na tom putu.
Proces izrade strategije razvoja hercegovake ekonomske regije je imao za cilj
da trasira ekonomsku budunost regije kroz usmjeren i ravnomjerno izbalansiran
razvoj .
Sama strategija je raena na transparentan nain uz primjenu EU metodologije
(opisane u poglavlju 3) koja se temelji na snanom partnerstvu javnog i privatnog
sektora i civilnog drutva, te sudjelovanje svih znaajnijih grupa u odluivanju. Prisutnost
inter-disciplinarnosti i potpora razliitih aktera bila je jako vana radi otvaranja novih
vidika i spoznaja i sinergije dopunskih efekata pojedinih mjera, jer su i faktori koji
uvjetuju te procese simbioza razliitih ciljeva i interesa.
Donoenje odluka o stratekim i prioritetnim ciljevima strategije se odvijalo kroz
selekcijski proces izmeu vie opcija koji je trebao da rezultira u postizanju eljene
situacije.
U ovom sluaju, strateki ciljevi su odreivani u nekoliko faza:
71

1.
2.
3.
4.
Identifikacija problema prepoznavanje i dijagnosticiranje;

Razumijevanje komparativnih prednosti i stratekih ciljeva;
Definiranje socio-ekonomske razvojne vizije regije Hercegovina;
Odabir ekonomskih razvojnih ciljeva regije do 2007. godine.
STRATEKI I PRIORITETNI CILJEVI I MJERE REGIJE HERCEGOVINA

Definiranje stratekih ciljeva ekonomskog razvitka regije je bilo oteano injenicom da je
strategija raena za period do 2007. godine, to je vrlo kratak vremenski okvir za njihovu
realizaciju. U tom smislu, strateki ciljevi se oslanjaju na viziju koja je definirana za
dvadesetogodinji period.
Sljedea tabela sadri etiri strateka cilja koja su odreena za regiju Hercegovina i
odgovarajue prioritetne ciljeve i mjere.
Drvo ciljeva regije Hercegovina
S.C.
Prioritetni ciljevi
Razvitak poljoprivrede
Razvijena i odriva privreda
Razvoj turizma
Razvoj MSP sektora

Razvijen optimalni
regionalni sistem
upravljanja prirodnim
resursima
Podsticanje izvoza
Razvoj transportne
infrastrukture
72
Mjere
Razvoj specifinih grana poljoprivrede
Razvoj poljoprivredne infrastrukture
Organizirano povezivanje poljoprivrednih
proizvoaa i preraivaa hrane radi promocije
prodaje i poveanja izvoza
Promocija turizma
Poboljanje turistikih kapaciteta
Razvijanje meuregionalnih veza za turistike
aktivnosti
Izgradnja poslovne infrastrukture za MSP
Stvaranje povoljnog ambijenta za razvitak
proizvodno orijentiranih malih i srednjih poduzeaMSP
Uspostava institucija za upravljanje prirodnim
resursima
Studije i analize o stanju i optimalnom koritenju
prirodnih resursa
Racionalno vienamjensko iskoritavanje vodnih
resursa
Poboljanje kvalitete proizvoda i njihovo
usklaivanje sa EU standardima
Razvitak novih proizvoda i poveanje postojee
konkurentnosti
Povean nivo stranih ulaganja
Poboljanje regionalne cestovne infrastrukture,
zranog prometa, te eljeznike mree
Ouvan okoli
Razvijeni ljudski resursi i

postignuta dobra stopa
zaposlenosti
Izgradnja istitucionalne strukture

za ekonomski razvoj regije i
prostorno planiranje (sa
auriranom dokumentacijom)

Uspostavljen
institucionalni okvir za
ekonomski razvoj regije i
za meuregionalnu
suradnju
Izgradjen adekvatan
institucionalni okvir za
poveanje ivotnog
standarda
Uspostava sistema za sakupljanje i razmjenu

informacija na regionalnom nivou
Postignuta interaktivna
povezanost institucija za
urbanistiko/prostorno
planiranje
Jaanje kapaciteta za urbanistiko/prostorno

planiranje
Pruanje informatiko-tehnoloke podrke za
stvaranje jedinstvene prostorno- urbanistike
dokumentacije
Pruanje podrke zapoljavanju i
samozapoljavanju
Usklaivanje struktura i sistema za obrazovanje i
obuku sa potrebama trita rada
Razvijeno i efikasno
trite rada
Razvijeno obrazovanje i
komplementarno
obuavanje
Razvijeni obrazovni
kapaciteti za
informacijske tehnologije,
inovacije, transfer
tehnologija i istraivanje i
razvoj
Institucionalno jaanje
sektora okolia
Poboljanje kvalitete
okolia
Izgradnja kapaciteta za uspostavu mree izmeu

privatnog, NVO i javnog sektora
Jaanje institucionalnog okvira za zatitu potroaa
Uspostava struktura komplementarnog

obrazovanja
Uvoenje informacijskih tehnologija i modela
uenja na daljinu
Permanentno educiranje za razvoj,transfer i
primjenu inovacija i novih tehnologija
Pruanje podrke za razvoj mladih talenata
Izgradnja institucionalnih kapaciteta za prostorno
planiranje i monitoring
Uspostavljanje sistema ekoloke edukacije
Uvoenje EU eko standarda u proizvodni sektor
Poveanje ekoloke svijesti
Uspostava sistema za plansko upravljanje otpadom
Strateki ciljevi za ekonomsku regiju Hercegovine su slijedei:

1. Odriva privreda;
2. Izgraena institucionalna struktura za ekonomski razvoj regije i aurirana
prostorno planska dokumentacija;
3. Razvijeni ljudski resursi i postignuta zadovoljavajua stopa zaposlenosti; i
4. Ouvan okoli.
73

Strateki cilj 1: Razvijena i odriva privreda
Stanje: Nivo proizvodnje i zaposlenosti iznosi oko 40% predratnog uz znatno

izmijenjenu strukturu u kojoj dominiraju proizvodnja energije, trgovina, metalska i
proizvodnja alata te turizam u dvije enklave. Uz izuzetak aluminija, saldo prometa s
okruenjem je jako nepovoljan. Postoji znatan broj mikro i malih preduzea koja se brzo
gase zbog nedostatka tehnike i finansijske podrke razvoju. Realna stopa
nezaposlenosti je blizu 40% i neto je povoljnija od prosjeka u zemlji.
U poljoprivrednoj proizvodnji, za koju postoje znaajni fiziki resursi i komparativne
prednosti, nedostaju ili nisu aktivni preraivaki kapaciteti kojima bi se osigurao stabilan
plasman primarnih proizvoda i njihova finalizacija te plasman na ire trite. Uz
navedeno, u poljoprivrednim gazdinstvima dominira sitan posjed, ogranien
prevazienim zakonskim propisima koji ne omoguavaju sistematsku proizvodnju za
trite niti pruaju minimum socijalne sigurnosti poljoprivrednim proizvoaima. Ne
postoje ni institucije koje bi pruale tehniku pomo opstanku stanovnitva u ruralnim
uslovima, kao to su mree zadruga, poljoprivredno-veterinarskih usluga, centri za
trine informacije, sistem osiguranja, finansijska podrka, informacijski sistem o stanju
usjeva i plodova.
U proizvodnji energije, za koju podruje raspolae srazmjerno velikim resursima, stanje
je, sa stanovnita iskoritenja instalisanog kapaciteta, povoljnije od prosjeka, u prvom
redu zahvaljujui stranim donacijama koje su omoguile rehabilitaciju osnovnih
hidroenergetskih kapaciteta na podruju. Uinci ove djelatnosti na razvoj podruja su,
ipak prilino skromni jer je sistem kapitalno intenzivan (slabe mogunosti zapoljavanja),
centralizovan (ne reinvestira se u podruje) i ograniava mogunosti koritenja voda u
alternativne svrhe.
Kapaciteti u preraivakoj industriji, u najveoj mjeri izgraeni prije rata, predstavljali su
privrednu i razvojnu kimu, na koju se naslanjao sektor usluga. Pred rat proglaena
dravnim bez naknade, tokom rata su u znatnoj mjeri devastirana. Nedostatak
finansijskih sredstava za poslijeratnu rehabilitaciju proizvodnje te spor i neadekvatan
metod privatizacije uinili su da se proces dezinvestiranja na podruju odvija punom
snagom.
Konfiguracija terena u regiji ne nudi velike razvojne mogunosti za eljeznice,
srazmjerno mali prostor ne nudi snaniji razvoj vodenom i vazdunom saobraaju, pa je
regija u najveoj mjeri zavisna od razvijenosti drumskog/cestovnog saobraaja. Mada je
mrea ovih saobraajnica naelno gusta, njihov kvalitet i brzina kretanja ni izdaleka ne
zadovoljavaju potrebe, jer na ovom prostoru nema niti jednog dunog metra pravih
evropskih puteva. Pri tome, koridor 5C ija se izgradnja predvia u bliskoj budunosti,
mada prolazi sredinom regije, ne nudi kvalitetno iskoritenje resursa u njoj. Do
djeliminog poboljanja kvaliteta saobraajnica doi e i izgradnjom Jadransko-jonske
magistrale (ukoliko zahvati podruje donje Hercegovine). Ali, stvarno otvaranje podruja
i njegovo povezivanje s ostatkom Evrope veoma je zavisno od promiljanja novih
koridora u zemlji, u svjetlu evropske budunosti Bosne i Hercegovine. U njoj regija koja
je predmet analize ini preko jedne petine prostora, a u saobraajnoj infrastrukturi je,
74

gledano sa stanovita potrebnih investicija, u najnepovoljnijoj poziciji od svih regija u

zemlji. Drugi elementi privredne infrastrukture nisu kritini.
Ozbiljan je nedostatak i u poslovnoj infrastrukturi. Lokalne i regionalne informacione
veze izmeu tzv.krupnih na jednoj strani i malih i srednjih preduzea na drugoj rijetko su
i veoma slabo razvijene. Nisu razvijene ni mree saradnje malih i srednjih preduzea u
regiji, a tek su u povoju nevladine organizacije za tehniku podrku mikro, malom i
srednjem biznisu. Ne postoji dovoljna institucionalna (finansijska i poreska) podrka
preduzeima u nastajanju, a nema ni zadovoljavajuih informacija o mogunostima
investiranja na podruju. Ranije je pomenuto da je posebno nepovoljna situacija u
ruralnim sredinama, u ovom pogledu.
Snage ove regije lee u njezinoj blizini moru i njezinoj predivnoj prirodi koja je lako
dostupna. Ovo je rezultiralo razvojem industrije turizma, posebno tijekom ljetnih odmora
(Neum), religioznog turizma (Medjugorje) i zimskih sportova (Kupres). Visoka
koncentracija kulturnih i historijskoh spomenika i mjesta, kombinirana sa bogatim
tradicijama razliitih religija (muslimanska i kranska) predstavljaju viestruke
mogunosti za razvoj turizma. Smanjenje privrednih aktivnosti tijekom posljednjeg
desetljea, kombinirano sa nedostatkom investicija u ovom sektoru, kao i sve slabija
kvaliteta puteva rezultirali su padom vrijednosti smjetajnih i ugostiteljskih kapaciteta i
objekata i reduciranjem granice za usluge na koje se turizam oslanja. Ponude nisu
koordinirane, a mogunost za razvoj promotivnih strategija/materijala je takoer vrlo
slaba.
Scenarij: Sastoji se u iskoritenju razvojnih mogunosti u oblastima:
1.
2.
3.
4.
Poljoprivredi, umarstvu i ruralnom razvoju. Naglasak je na iskoritenju

komparativnih prednosti, izgradnji sistema podrke ruralnom razvoju i izgradnji
odgovarajueg sistemskog (zakonskog) okvira za trino poslovanje i socijalnu
sigurnost ruralnog stanovnitva.
Preraivakoj industriji i energetici. Naglasak je na zaustavljanju procesa
dezinvestiranja u preraivakoj industriji, kroz zavretak procesa privatizacije i
doinvestiranja u onaj dio postojeih kapaciteta koji imaju uslove za opstanak na
tritu. U energetici je potrebno sistemski rijeiti pitanje koritenja voda
(hidroenergija), ugljeva (zagaenje, rekultivacija prostora) i alternativnih izvora
energije (energija vjetra i sunca, otpadna energija).
Razvoju mikro, malog i srednjeg preduzetnitva. Naglasak je na izgradnji sistema
zakonske, tehnike i finansijske podrke mikro (porodinom), malom i srednjem
poduzetnitvu, sa ciljem da se olaka njihov proces etabliranja na tritu.
Unapreenje privredne i poslovne infrastrukture. U privrednoj infrastrukturi potrebna
je koncentracija napora na razvoju cestovnog saobraaja izgradnjom evropskih
puteva,. U tome je bitno, osim poznatih i oekivanih koridora, istraiti mogunosti i
opravdanost novih, najkraih, veza s Briselom, na jednoj, i Grkom i Turskom, na
drugoj strani. Budui da su projekti ovakve vrste dugoronog karaktera, mogue je,
u periodu na koji se odnosi strategija, izvriti prethodna istraivanja, u prvom koraku
konferencijom o moguim novim koridorima, a zatim studijom opravdanosti. Kasnije
bi se, ovisno o rezultatu, razmatrao meudravni sporazum zemalja Balkana. U
prvoj fazi razvijat e se infrastruktura nacionalnih i lokalnih cesta i eljeznice da bi se
obezbijedila pristupanost u regiji, kao i poveanje pokretljivosti ljudi i robe. U
75

5.
poslovnoj infrastrukturi mogue je intenzivno raditi na razvoju mree centara za

tehniku, tehnoloku, informacionu, finansijsku i drugu podrku mikro, malom i
srednjem te biznisu u nastajanju.
Razvoj turizma i zatita prirodnog, kulturnog i historijskog naslijea. Postojee
turistike enklave koje se ve daju prepoznati u regiji trebalo bi poboljati (kapaciteti
i objekti smjetaja, ishrane i rekreacije), a takoer bi trebalo podsticati i uvezivanje u
mreu turistikih ciljeva kako bi se poboljali ekonomski rezultati u ovom sektoru.
Ovaj strateki cilj moe se postii putem irokog raspona razliitih mjera koje treba
koordinirati na dosljedan nain, to znai da svaka pojedinana mjera treba da bude dio
velike slike.
Da bi se ovaj strateki cilj postigao i da bi se rijeili naznaeni problemi, treba poduzeti
slijedee korake:
x Razvoj poljoprivrede putem odgovarajue poljoprivredne strukture, potpore i
usredsreivanja na specifine poljoprivredne grane u industriji proizvodnje hrane;
x Razvoj turizma podravanjem poboljanja turistikih kapaciteta i unapreenjem
turizma sa podrkom meuregionalnim turistikim mreama;
x Razvoj industrije obrade sa naglaskom na jaanju sektora MSP sa
odgovarajuom
tehnikom i institucionalnom podrkom: poslovni inkubatori, i td;
x Uspostavljanje natjecateljskog poslovnog okruenja, izgradnja cjelokupne
poslovne infrastrukture: financijskog sektora, efikasne administracije, povoljnog
sistema oporezivanja, razvijenih fondova, sektora poslovnih usluga, i td;
x Podsticanje razvoja poduzetnitva u proizvodnom sektoru i razvoj odgovarajueg
okvira za podrku izvoznim aktivnostima;
x Usporavanje propadanja poljoprivrednog i umskog tla i umarstva
uspostavljanjem institucija za rekultiviranje poljoprivrednih, naputenih rudarskih i
industrijskih podruja;
x Analiza situacije u pogledu svih prirodnih resursa u cijeloj regiji i ocjena
mogunosti razvijanja vodenih resursa za vie svrha.
Oekivani rezultati:
x Razvijena poljoprivreda i ruralno podruje utemeljeni na industriji prerade hrane i
na jakim meusobnim vezama izmeu poljoprivrednih proizvoaa, proizvoaa
hrane i trita;
x Turizam koji se razvija i promovira na objedinjen nain;
x Razvijen sektor MSP;
x U potpunosti uspostavljena natjecateljska poslovna klima i poslovna
infrastruktura;
x Potpuna slika postojeih prirodnih resursa i rjeenja predloena za planiranu
eksploataciju na sistematian nain.
Osnovni pokazatelji realizacije ciljeva su:
x Bruto/neto zaposlenost koja se kreira ili osigurava godinje (broj i % ukupnih
radnih mjesta);
x Povean promet kompanija koje su primile financijsku potporu nakon 3 godine;
76

x Poveanje dodane vrijednosti stvorene nakon 3 godine;

x Broj regionalnih poduzea ukljuenih u iskazivanje pozitovnog restrukturiranja/
privatizacije/rezultata sporednje proizvodnje nakon 3 godine;
x Broj kompanija koje su primile pomo prilikom kupovine patenata,
dozvola/licenci, ili koje su ukljuene u projekte suradnje na godinjoj osnovi;
x Poveanje proizvodnje na farmama koje su primile pomo (do/godina) nakon
jedne godine.
Prioritetni ciljevi proizilaze iz stratekog cilja na nain da se priorited da onim
aktivnostima koje bi trebalo poduzeti u vremenskom okviru od sedam godina. Sa tog
stanovita svi prioritetni ciljevi predstavljaju neizbjeive korake u procesu realizacije
stratekog cilja. Svaki prioritetni cilj se fokusira na grupu meusobno povezanih
problema, tako da je veoma znaajno koordinirati proces realizacije svih prioritetnih
ciljeva. Postizanje svih prioritetnih ciljeva jeste "sine qua non" uvjet u postizanju
stratekog cilja.
Posebice, ovaj strateki cilj je sredinji cilj zbog injenice da e ovaj cilj s jedne strane
generirati posao i stimulirati privredu regije, a s druge strane e doprinijeti valorizaciji
regionalnih prirodnih resursa i geostratekog poloaja, te e stvoriti osnovu za
poveanje razine i kvalitete zapoljavanja.
Za postizanje ovog stratekog cilja moemo identificirati sljedei niz prioritetnih ciljeva:
1. Razvitak poljoprivrede;
2. Razvoj turizma;
3. Razvoj MSP sektora;
4. Razvojen optimalni regionalni sustav upravljanja prirodnim resursima;
5. Razvoj transportne infrastrukture.
1.1 Prioritetni cilj: Razvitak poljoprivrede

Uvodna napomena: Naslov prioritetnog cilja odraava razvojnu oblast od najveeg
prioriteta, ali s razvojnog stanovita - ne ini cjelinu. Primarna poljoprivredna (ratarska,
voarska i stoarska) proizvodnja odvija se uglavnom na privatnom posjedu, u najveoj
mjeri u ruralnom ambijentu, a koritenje zemljita podrazumijeva i umsko zemljite i
plodove s njega (ukljuujui ume). Zbog navedenog e, u nastavku, sve tri oblasti biti
razmatrane kao cjelina.
Stanje: Regija, u poljoprivrednom smislu, predstavlja7 raznolik prirodni ambijent u kojem
su zastupljeni razliiti sastavi tla i vrlo razliita upotrebna vrijednost zemljita. Njena
zajednika karakteristika je u bogatstvu sunca i voda, tradiciji u proizvodnji i spremnosti
ljudi da se nastave baviti poljoprivrednom proizvodnjom. U prirodno-okolinom smislu,
7
Ocjena stanja u velikoj mjeri se podudara sa stanjem u Hercegovako-neretvanskom kantonu. Odatle je

preuzet i scenarij razvoja. (Vidjeti Strategija razvoja poljoprivrede HNK, 2004-2010. Mostar 2004.).
77

juni i sredinji dijelovi regije s dugim i sunanim ljetima, ranije ureenim i buduim
(potencijalnim) hidromelioracijama predstavljaju podruje izvanrednih poljoprivrednih
potencijala. U tri decenije predratnog razvoja je u ovom sektoru tradicionalna
mediteranska proizvodnja, u (tada) drutvenom i privatnom vlasnitvu, bila vertikalno
integrisana u Hepok, kasnije APRO Hercegovina u okviru kojih su ostvarivani vrlo
visoki proizvodni efekti. Sjeverniji dijelovi, s klasinom (u osnovi brdskom i brdskoplaninskom) proizvodnjom identini su onima u kontinentalnom ostatku BiH,
karakteristinim po tome to su stalno koriteni ispod svojih mogunosti. Proizvodnja na
privatnim poljoprivrednim gazdinstvima je ovdje zaostajala za 2,6 do 10,2 puta u odnosu
na istu u zapadnoj Evropi. Rat je gotovo u cjelosti unitio stoni fond, pa proizvodnja
hrane ivotinjskog porijekla biljei nove poetke.
Nakon rata slika je bitno izmijenjena. Struktura proizvodnje, osim u dijelu koji je
privatizovan i preputen poduzetnitvu, ne zadovoljava ni izdaleka. I u vertikalnoj
povezanosti postoje brojne praznine, zbog ratom razorenih a privatizacijom dokrajenih
proizvodnih kapaciteta Hepoka. Usamljeni primjeri preraivakih kapaciteta uglavnom
poivaju na privatizaciji i zakupu dravnih preduzea.
Druga bitna karakteristika je trajan gubitak poljoprivrednog zemljita, intenzivan prije rata
(izgradnja naselja i saobraajnica, hidroakumulacije), nastavljen nakon rata naputanjem
sela i
nekontrolisanom gradnjom, stvaranjem nekontrolisanih deponija MSPa,
naputanjem majdana i rudita. Nekontrolisana sjea uma (sjeverni dijelovi regije)
prijeti erozijom tla i pretvaranjem u goleti. Vodoprivredna djelatnost je u sutini ukinuta,
pa se ni vodeni tokovi i bujice ne reguliu. Istorija devastacije uma ovdje se ponavlja i
iri na sjever.
Slijedea karakteristika stanja u poljoprivredi, u cijeloj zemlji, je dualnost vlasnitva na
zemljitu. U privatnoj svojini pravo vlasnitva je, u ranijem sistemu, bilo ogranieno
maksimumom, a u drutvenom (dravnom) to ogranienje nije postojalo. Iz te dualnosti
proisteklo je okrupnjavanje poljoprivrednog posjeda u drutvenom (dravnom) i
usitnjavanje u privatnom sektoru. To pravno rjeenje omoguilo je razvoj drutvenih
poljoprivrednih gazdinstava i njihovo pretvaranje u krupne trine subjekte (ukljuujui
Hepok) na jednoj strani i sputavalo razvoj privatnih gazdinstava u bilo kakve trino
odrive subjekte. To je, uz sistem naslijea koji prirodno vodi usitnjavanju posjeda, sa
svoje strane uticalo na naputanje sela i migracije ka gradovima. Uz navedeno, ruralna
podruja zahvaena ratom ne uspijevaju rekonstruisati proizvodnju i naseljenost. Ne
uputajui se u razloge za to, znatan broj naselja raspolae manjim ljudskim
potencijalom nego prije rata, a neka meu njima bie izbrisana iz karte naseljenih mjesta
zbog tekih optih uslova za opstanak.
Scenarij: Poljoprivreda i na njoj razvijen agrokompkes su, nakon turizma, najsloenije
privredne djelatnosti u razvojnom i u smislu opstanka stanovnitva na prostoru regije.
Uspjenost tog razvoja zavisi od faktora koji se nalaze na prostoru, ali i od ureenja
sistema na nivou drave. etiri su kljune oblasti koje treba urediti da bi se podrao
opstanak stanovnitva u ruralnim uslovima:
1.
78
Izmjena propisa o vlasnitvu i socijalnoj sigurnosti poljoprivrednog stanovnitva.

Poljoprivredno gazdinstvo, zakonom, treba tretirati kao specifino preduzee.
Kad raspolae vlasnitvom na nekom minimalnom posjedu, koji omoguava
trinu proizvodnju, ono treba da je subjekt uobiajene podrke ruralnoj

proizvodnji. Ako ne raspolae minimalnim posjedom, mora biti subjekt posebne

(socijalne) podrke, za onoliko koliko mu nedostaje da bi opstalo u datim
uslovima. Optereenje budeta e u ovom sluaju biti znatno manje nego u
sluaju kad je cijelo domainstvo socijalni zavisnik. Zemljini maksimum kao
mjeru treba ukinuti, a stimulisati okrupnjavanje posjeda. O tome postoje dobra
iskustva u razvijenim trinim zemljama i potrebno ih je, uz odgovarajuu
adaptaciju primijeniti.
2.
Promovirati koncept vienamjenskog koritenja voda. Obilje vode u regiji,
omoguava njeno vienamjensko koritenje, ali je potrebno napraviti
odgovarajuu strategiju njenog koritenja. Piroritet bi, ovdje, bio njeno koritenje
u poljoprivredne svrhe, zatim za potrebe stanovnitva i, na kraju, za energetske
svrhe. Na mnogim podrujima regije mogue je izgraditi vienamjenske
akumulacije, kojima bi se voda zadrala izvjesno vrijeme, koristila i, nezagaena,
putala na koritenje nizvodnim korisnicima. Cijeni se da je mogue na ovaj
nain osigurati navodnjavanje priblino 1/3 poljoprivrednog zemljita. Na nekim
od podruja bie potrebna kombinacija postisnih cjevovoda, za izbacivanje vode
na odreene kote (napr., Podveleje, Dubrave,...) i akumulacija, za koje je
potrebno koncesijama regulisati pravo koritenja voda i izgradnje regionalnih
vodovoda.
3.
Urbanizacija ruralnih naselja i izgradnja institucija za podrku ruralnom razvoju.
Mnogim ruralnim naseljima nedostaju kvalitetne saobraajnice, vodovodi,
kanalizacija i telekomunikacije. Kod razvoja ruralnog podruja u obzir treba uzeti
poboljanje saobraajne infrastrukture koja e osigurati dobru povezanost sa
urbanim naseljima i moguim tritima. Na ovaj problem emo se vratiti u
Prioritetnim Ciljevima 1.6. U podrci ruralnom razvoju potrebno je afirmisati
zadrugarstvo, izgraditi sistem osiguranja od poljoprivrednih teta, razviti mreu
finansijskih institucija za podrku tom razvoju, instalisati GIS centre za
informisanje o stanju usjeva i nasada, razviti sistem trinih informacija o
cijenama, otkupljivaima poljoprivredno-umskih proizvoda, i na kraju, ali
nikako manje vano povezati s institucijama za certifikaciju proizvoda i za
savjetodavne usluge. Ni u ovoj regiji, naime, nee biti mogue iznositi na trite
proizvode bez odgovarajueg certifikata, a izvoziti posebno. Ovo je posebno
vano ako se ima na umu da se radi o podruju koje, po svemu, moe biti krupan
proizvoa organske hrane.
4.
Rehabilitacija preraivakih kapaciteta koji imaju trine uslove za opstanak i
razvoj novih. Individualna proizvodnja ne moe opstati ako se poljoprivredni
(trini) vikovi nee preraivati. Ovdje nije potrebno posebno obrazloenje, ali
optine podruja mogu mnogo uiniti na stimulaciji investicija. Optine bi, ustvari,
trebalo da razviju slube investicionog marketinga koje bi se starale o privlaenju
investicija te predlagale nadlenim organima sistem stimulacija za otvaranje
novih radnih mjesta.
5.
Razvoj kvalificiranih ljudskih resursa u poljoprivredi. Osiguranje uslova za one
koji ive u ruralnim podrujima da zavre dopunske oblike obrazovanja to e im
osigurati adekvatne vjetine i znanja za efikasno voenje farmi, kao i za privatne
poslovne inicijative. Na ovaj nain smanjit e se rizik od migracija ka urbanim
naseljima, kao i od naputanja sela. Ovo e se povezati sa ciljevima Stratekog
Cilja 3 kojim e se pripremiti podloga za integrirani sistem upravljanja ljudskim
resursima.
Oekivani rezultati: Promjene prikazane scenarijem nune su ali ih nije mogue u
cjelini ostvariti u kratkom roku.
79

Sistemska rjeenja prikazana u taki 1 e se ostvariti kad se postigne konsenzus o

potrebi izgradnje kvalitetnog pravnog okruenja vezanog za ruralne sredine i sociijalne
sigurnosti svih graana na nivou drave. Trebalo bi odrati regionalnu konferenciju o
putevima i metodama ureenja sistema vlasnitva i socijalne sigurnosti seoskog
stanovnitva. Kljuni akteri u regiji odgovorni za ruralno podruje bili bi pozvani da
sudjeluju u procesu planiranja i odobrenja regionalne strategije za ruralni razvoj.
Strategija za viestruko koritenje vode bit e rezultat implementacije Mjere 1.4.3. Iz
ovoga bi mogle proistei opinske studije za ovu istu svrhu, za koje e trebati dodatni
period od jedne ili dvije godine, a koji e biti izvan perioda kojeg obuhvata regionalna
strategija.
Ono to je mogue uiniti u roku od 3 godine je da se osmisle pilot projekti podrke
ruralnom razvoju na 3-5 lokacija, i da se za iste (u istom roku) urade urbanistika
rjeenja i odgovarajue fizibiliti studije kojima bi se odgovorilo, pored ostalog, na pitanje
finansiranja cijelog procesa. U narednim koracima mogua je diseminacija iskustva i
irenje procesa urbanizacije seoskih naselja na podruju regije. Reziltat bi, ovdje trebalo
da bude: etablirano 3-5 centara za ruralni razvoj i izraena urbanistika dokumentacija
Rehabilitacija i izgradnja novih preraivakih kapaciteta je paralelan i komplementaran
proces kojemu mogu doprinijeti dovretak privatizacije, na jednoj strani, i investicioni
marketing u optinama, na drugoj. Rezultat bi trebalo da budu aktivirani trino
opravdani preraivaki kapaciteti i izgraen jedan broj novih.
Rezultati:
x Regionalna strategija za ruralni razvoj isplanirana i dogovorena na regionalnoj
razini;
x Poljoprivreda postaje jednom od vodeih industrijskih grana u regiji;
x Poboljana kvaliteta i raznolikost poljoprivredne proizvodnje;
x Poboljane tehnike i upravljake vjetine samozaposlenih farmera;
x Poboljana infrastruktura za poljoprivrednu proizvodnju;
x Poboljana industrija prerade hrane;
x Poveanje zaposlenosti i samozaposlenosti;
x Smanjenje uvoza prehrambenih proizvoda.
Pokazatelji:
x Dodatna vrijednost na farmama/gazdinstvima koja su primila pomo nakon jedne
godine;
x Broj razliitih poljoprivrednih klastera;
x Broj poduzea za preradu hrane;
x Bruto/neto zaposlenost koja e se kreirati ili osigurati nakon 3 godine (broj i %
ukupnih radnih mjesta);
x Broj poduzea osnovanih u ruralnom podruju.
U cilju ostvarivanja ovog prioritetnog cilja, trebalo bi poduzeti slijedee mjere:
- Razvoj specifinih grana poljoprivrede;
80

Razvoj poljoprivredne strukture;

Organizirano povezivanje poljoprivrednih proizvoaa i preraivaa hrane
radi promocije prodaje i poveanje izvoza.
1.1.1. Mjera : Razvoj specifinih grana poljoprivrede

Stanje: Sve provedene analize, kao i ranije ostvareni proizvodni rezultati pokazuju da
regija Hercegovina ima vrlo povoljne prirodne i ekonomske resurse i velike mogunosti
razvoja poljoprivrednog kompleksa - uglavnom tradicionalnih poljoprivrednih kultura kao i
specifinih grana poljoprivrede. Topla klima, osunanost, plodno tlo, neiscrpne koliine
kvalitetne vode za navodnjavanje, ljudski i radni potencijali omoguuju proizvodnju
povra, voa, groa, cvijea izuzetne kvalitete i to u zimskom i ranoproljetnim rokovima,
u periodima kada je potranja za ovim proizvodima najvie izraena i kada se postiu
najpovoljnije cijene. Analize pokazuju da su ove proizvodnje konkurentne na europskom
tritu zbog niskih trokova proizvodnje i trokova prijevoza naspram onima koje dolaze
na europsko trite iz udaljenih destinacija, a koje takoe imaju povoljnije prirodne
uvjete(Izrael, Kenija, Juna Afrika, Srednja Amerika, i dr.) Proizvodnja ovih kultura koja
je prije rata bila razvijena je danas i obimom i tehnolokim rjeenjima na nivou koji ne
koristi niti dio stvarnih mogunosti. Pored toga postoji mogunost razvoja i drugih
specifinih proizvoda poevi od aromatskog i ljekovitog bilja, proizvoda zdrave
(organske) hrane, proizvodnje specifinih agroruralnih proizvoda i drugo.
Scenarij: PRSP stavlja glavni naglasak na privredni razvoj sektora, to podrazumijeva
aktiviranje prirodnih i ljudskih resursa, te otvaranje mogunosti za smanjenje siromatva
na selu.
Prije svega je potrebno uspostaviti osnovne postavke za intenzivan razvoj
agrokompleksa, kao to su: zakonski propisi, standardi i tehnike institucije koje zahtjeva
meunarodno trite,pitanja gospodarenja zemljitem, skladnog koritenja prirodnih
resursa, pitanja financiranja obnove i razvoja poljoprivrede, te odgovarajue distribucije
poljoprivrednih prioriteta na pojedina podruja regije (vezano za Mjeru 1.5.2.). Trebalo
bi podsticati privatne inicijative za razvoj mrea i klastera da bi se ubrzano poveali
privredni uinci i da bi se iskoristile savjetodavne slube na koordiniran nain. Stoga je
neophodno:
-
Osnivanje centra za introdukciju novih sorti i proizvoda u poljoprivredi iumarstvu;

Inventura vinograda na podruju Hercegovine;
Unaprijeenje vinogradarstva i proizvodnje vina u Hercegovini;
Razvoj klastera proizvodnje organskih proizvoda;
Razvoj klastera proizvodnje i prerade pelarskih proizvoda;
Povezati MSP-e sa gazdinstvima sline proizvodne orijentacije (uzgajanje cvijea,
medicinskih aromatskih zainskih biljaka, sjemenja, i td.);
Uspostaviti mreu mini farmi za: ribogojstvo, ribnjake za pastrmke, koljke,
uzgajanje gljiva, vinogradarske proizvode, mlijene proizvode, voe (bobiasto
voe, breskve, kivi, smokve, ipke, ljive, kajsije, trenje i vinje, jabuke, kruke,
dunje, bademe, orahe, ljenjake, nektarine), pueve itd;
Mrea mini i mikro voarskih-vinogradarskih rasadnika;
Iniciranje eksperimentalne farme za proizvoae duvana;
81

Uspostavljanje klastera za proizvodnju mesa od peradi i za jaja;

Uspostavljanje staklenika i odabirnih centara za uzgoj voa i povra.
Oekivani rezultati:
x Poboljana kvaliteta i raznolikost poljoprivredne proizvodnje;
x Poboljana zaposlenost i samozaposlenost u ruralnom podruju;
x Poveanje kapaciteta za industriju prerade hrane;
x Smanjenje razine uvoza prehrambenih proizvoda.
Pokazatelji:
x % Kvalificiranih kompanija za proizvodnju organskih proizvoda;
x Stopa opstanka novo formiranih klastera nakon perioda od 18 mjeseci;
x Poveano dodatno kultivirano podruje (struktura i % u odnosu na total);
x Porast broja samozaposlenih ljudi u poljoprivredi (% u odnosu na ukupan broj,
kao i struktura mukaraca/ena);
x Dodatni kapacitet za gazdinstva koja primaju pomo (do/godina).
1.1.2 Mjera: Razvoj poljoprivredne infrastrukture
Stanje: Poljoprivreda prua velike razvojne mogunosti za regiju Hercegovina.
Ona je u prijeratnom periodu znaajno uestvovala u ukupnom gospodarstvu regije. U
tom periodu bila je i vrlo razvijena poljoprivredna infrastruktura kako znanstvenoistraivaka, tako i tehniko-tehnika. Rat je praktino unitio najvei dio infrastrukture
regije, a posebno u njenom najintenzivnijem dijelu doline rijeke Neretve. Danas postoje
3 kolsko obrazovne ustanove (2 fakulteta i srednja kola) i jedna znanstvenoistraivaka(Agronomski institut), koji se zbog niskih izdvajanja za obrazovanje,
znanstveni i istraivaki rad praktino bori za goli opstanak. Veina tehniko-tehnoloke
infrastrukture je unitena.
Scenarij:
- Utemeljenje fondova za rekonstrukciju poljoprivredne strukture;
- Izgradnja modernih laboratorija, transfer centara za istraivaku tehnologiju;
- Utemeljenje novih centara za obuavanje u poljoprivredi;
- Izgradnja trnica;
- Izgradnja centara za prijem i pakiranje;
- Izgradnja rashlaivaa.
Projekti za koje se predvia da e biti implementirani tijekom narednih 7 godina su:
-
82
Centar za poljoprivredni i ruralni razvoj;

Regionalni garancijski fond za poljoprivredu i umarstvo;
Razvoj sistema veleprodaje u cvjearstvu;
Izrada poljoprivredne karte regije;
Usluni centar za hercegovake ekoloke poljoprivredne proizvode;
Centar za transfer tehnologije u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji;
Mobilni savjetodavni centar za poljoprivrednike;
Servisni centar za MSP-s i mini farme orijentirane ka uzgajanju cvijea;
Studija o mogunostima razvoja zadrugarstva;
Izgradnja mree sistema za navodnjavanje u regiji;

Usluni centar za uzgoj stoke;

Usluni centar za pelarstvo.
Oekivani rezultati:
x Razvijena poslovna podrka slubama u ruralnom podruju;
x Razvijeni kapaciteti za kontrolu, potvrdu i analizu kvalitete;
x Povean kapacitet prijema i skladitenja;
x Poveana razina prodaje poljoprivrednih proizvoda;
x Poboljana razina vjetina i znanja zaposlenih u poljoprivrednom sektoru.
Pokazatelji:
x Izgraeni ukupni skladini kapaciteti;
x % Kompanija kvalificiranih za proizvodnju organskih proizvoda;
x Povean broj samozaposlenih ljudi u poljoprivredi (% po ukupnom broju i
strukturi mukarci/ene);
x Povean promet na gazdinstvima koje primaju pomo.
1.1.3.
Mjera: Organizirano povezivanje poljoprivrednih proizvoaa

preraivaa hrane radi promocije prodaje i poveanja izvoza
Stanje: Razmatranje postojee slike uvezanosti trita i domaih proizvoaa u naoj

regiji, dovodi nas do zakljuka da je situacija nepovoljna. Regija Hercegovina pored
proizvodnje primarnih poljoprivrednih proizvoda, koji se troe u svjeem stanju ima i
proizvodnju za preraivake kapacitete. Ta proizvodnja se moe i znatno poveati i biti
oslonac poljoprivrednim farmerima. U junom dijelu regije je znaajno zastupljena
poljoprivredna proizvodnja, ali nije dobro organizirana i povezana sa tritem.Taj
segment funkcionira kao siva zona, iji su nositelji nakupci. Razlozi za takvo stanje su
viestruki i najvie tete tritu i proizvoaima. Izmeu ta dva nivoa ponude i potranje
ubacio se trei faktor, koji svojim monopolistikim posredovanjem znaajno poskupljuje
proizvod, a proizvoaa dri u bezrazvojnoj poziciji.
Povezanost izmeu poljoprivrednih proizvoaa i preraivaa ostvarena je uglavnom u
proizvodnji i preradi mlijeka, proizvodnji vina, te u manjem obimu u preradi itarica.
Takoer je slaba povezanost i izmeu poljoprivrednih proizvoaa kako u planiranju
proizvodnje, izboru sorata tako i u plasmanu proizvoda. Jasno je da veliki prodajni lanci
nuno trae povezanost proizvoaa meusobno, a isto tako i proizvoaa i
preraivaa. Zajednikim nastupom ne samo u izvozu ve i kod prodaje na domaem
tritu smanjuju se trokovi, a znatno poveavaju druge koristi. Nee biti napretka i
razvoja u poljoprivredi ako se ne organizira takvo povezivanje. Danas je stanje na tom
polju vrlo loe.
Scenarij: Potrebno je razviti moderan i efikasan nain povezanosti proizvodnog
sektora sa tritem, prioritetno domaim, a nakon te faze prii realizaciji povezivanja
proizvoaa sa izvoznim tritem.S obzirom da Mostar kao sredite regije ima najvee
potencijale, u njemu bi bilo najprihvatljivije organizirati i formirati nove veletrnice i ostale
institucije, odnosno centre kao spone izmeu trita i proizvodnog sektora.To se moe
postii realizacijom sljedeih projekata:
83

Razvoj klastera prerade poljoprivrednih proizvoda;

Razvoj klastera sakupljanja i prerade aromatinog i ljekovitog bilja i umskih
plodova;
Razvoj klastera proizvodnje i prerade mlijeka, te prerade mlijenih proizvoda;
Izgradnja mree hladnjaa za voe i povre;
Izgradnja trnice cvijea Mostar;
Izgradnja trnice povra i voa apljina;
Izgradnja mree trnica za livanjske proizvode od sira;
Klasteri za meso i mesne proizvode;
Mrea proizvoaa konzerviranog i suenog voa i povra;
Uspostavljanje mree za MSP i mini farme za uzgoj povra;
Uspostavljanje vinskih cesta u regiji;
Promoviranje poljoprivrednih programa u regiji;
Organizacija sajma za predstavljanje i prodaju domaih proizvoda.
Oekivani rezultati:
x Poveana proizvodnja za potrebe industrijske prerade;
x Unoenje raznolikosti u prehrambene proizvode sa naznakom "Proizvedeno u
sunanoj Hercegovini";
x Poveanje izvoza;
x Supstitucija uvoznih proizvoda;
x Porast investicija;
x Razvoj proizvoda tercijarne faze.
Pokazatelji:
x Pokrenuta nova istraivanja i otvoreni kapaciteti za transfer tehnologije;
x Povean broj samozaposlenih ljudi u poljoprivredi (% po ukupnom broju i
strukturi mukarci/ene);
x Povean promet na gazdinstvima koje primaju pomo.
1.2 Prioritetni cilj: Razvoj turizma

Stanje: Regija, nakon rata, i razorenosti privrede ne raspolae industrijskim
preraivakim kapacitetima koji bi sluili kao snaniji oslonac za razvoj poslovnog
turizma. U stacionarnom turizmu raspolae Neumskom enklavom, koja je u osnovi
destinacija ljetnog turizma, i Meugorjem, cjelogodinjom destinacijom vjerskog
hodoaa s prosjenim boravkom 4-5 dana po posjetiocu. Raspolae i s nekoliko
lokacija na kojima je mogue raunati sa zimskim, u osnovi 2-3 dnevnim (vikend)
boravkom domaih i znaajnim brojem stranih turista, preteno iz Dalmacije.
Ono to moe biti zanimljivo za turistiku ponudu su sadraji prirodnog i kulturnog
naslijea, u osnovi pogodni za izletniki, sportsko-rekreacioni i, dijelom, seoski turizam.
Osnovna karakteristika tih sadraja je njihova raznovrsnost. Prirodno naslijee nudi se
posjetama peinama, kanjonima, prirodnim jezerima i akumulacijama i jedinstvenom
panoramskom pogledu, sportovima (kajakatvo, rafting, ronilatvo, planinarenje i
alpinizam, paraglajding, lov, ribolov) i dokolici. U kulturnom naslijeu, osim posjeta
objektima naslijea, nude se brojne tradicionalne manifestacije triju etnikih zajednica
84

koje mogu biti oslonjene na lokalno proizvedenu hranu s dugom tradicijom i noenje u
specifinom ambijentu. Ovakvi sadraji pogodni su za jedno do dvodnevni boravak
turista, a zahtijevaju izvanrednu organizaciju, promociju, meusobnu i povezanost s
destinacijama stacionarnog (ljetnog) turizma da bi se broj posjeta izveo na nivo koji bi
turizam podruja pretvorio u industriju.
Orijentisanost turistikih tokova u okruenju (sjever-jug) nudi se i razvoju tranzitnog
turizma, koji u osnovi poiva na ugostiteljskim uslugama pruenim du saobraajnica u
kratkim zadravanjima za koja mora postojati vrlo jak razlog.
Slijedei preduslov trajnoj orijentaciji na turizam u regiji je ist i ouvan okoli (1) i
proizvodnja organske hrane na tradicionalnim receptima uz osiguranje kvaliteta (2).
Scenarij: Zatita okolia i proizvodnja organske hrane obraeni su u posebnim
dijelovima Stratekog cilja 4 i prioritetnog cilja 1.1. Ovdje e fokus biti stavljen na
turistiku ponudu. Dugorono gledano, podruje e biti potpuno otvoreno za turizam
tada kad se na njemu izgrade evropske saobraajnice i novi koridori (vezano i za
Prioritetni cilj 1.6). U roku od 5-7 godina mogue je deminirati prostore koji spreavaju
koritenje objekata ponude, izgraditi informacioni sistem o turistikoj ponudi, razviti
turistiku infrastrukturu, formirati mreu institucija za podrku razvoju, razviti sistem
edukacije osoblja koje se bavi pruanjem usluga i stimulisati ulaganja. Turistike
vrijednosti od znaaja za regiju i dravu mogue je i potrebno zatiti posebnim
propisima.
Oekivani rezultati:
x Deminirana turistika podruja u regiji;
x Izgraen informacioni sistem o sadrajima, lokacijama, kalendaru dogaaja i
glavnim ponuaima turistikih usluga;
x Primijenjene koncesije za koritenje turistiki pogodnih lokacija;
x Obnovljeni ratom razrueni turistiki objekti;
x Razvijen sistem edukacije u turizmu;
x Organizovana mrea institucija koje se bave turizmom;
x Odgovarajuim propisima zatieni objekti od posebne vrijednosti.
Pokazatelji:
x Broj deminiranih objekata, deminirana povrina i trokovi deminiranja;
x Godinji porast broja posjetilaca (%) i noenja;
x % stvaranja i poboljanja smjetajnih kapaciteta;
x % konferencija povezanih sa lokalnim ekonomskim aktivnostima;
x % korisnika koji su uspjeno zavrili obuke;
x Postojanje informacionog sistema o turistikoj ponudi;
x Broj odobrenih koncesija;
x Postojanje propisa o objektima posebne vrijednosti.
-
Promocija turizma;
Poboljanje turistikih kapaciteta;
Razvijanje meuregionalnih veza za turistike aktivnosti.
85

1.2.1 Mjera: Promocija turizma

Stanje: Potencijali Hercegovine za turizam su izuzetni, ali nedovoljno iskoriteni, jer
nema konkretnih turistikih proizvoda, niti je razvijena relevantna turistika promocija.
Jadranska obala i zalee nude velike mogunosti za ljetni turizam, ruralni turizam,fotosafari,
kanu-safari,
rafting,
posjete
jezerima
i
nacionalnim
parkovima
Hercegovine,obilaske kulturnih i vjerskih odredita.Takoe, velike su mogunosti i za
zimski turizam na podrujima Blidinja, Kupresa, Livna, Gacka, Nevesinja, Trebinja. Ove
blagodeti su danas iskoritene samo 10%, a turistike promotivne aktivnosti treba da
podstaknu veu iskoristivost potencijala gledano sa turistikog, ekolokog i finansijskog
aspekta. Nema odgovarajue razvijene turistike infrastrukture (turistiki centri,
promotivni centri, hoteli, restorani, i td.). Nuno je objediniti, standardizirati i kategorizirati
ponudu da bi se poboljao pristup tritu, posebno intenzivnim promoviranjem putem
razliitih kanala.
U naredne tri godine nije realno oekivati brze promjene jer je GDP(godinji dravni
proraun) u BiH mali, a izdvajanja za turizam i ekologiju takoer mala, ali, ako se povea
interes privatnog sektora mogue je oekivati bolje rezultate.
Sreena turistika ponuda podrazumijeva sigurne putne pravce, a u ruralnim
podrujima, sigurne i deminirane prolaze (vezano za mjeru 1.6.1.), izgraenu
informacionu i kablovsku infrastrukturu, zdravu pijau vodu (vezano za mjeru 4.2.3.),
zatiene line vrijednosti i imovinu, primjenu modernih sredstava komuniciranja i
izgraen sistem internet-centara za karte, smjetaj i rezervacije.
Scenarij: U narednih nekoliko godina je potrebno uloiti vie napora na izradi
kvalitetnog promotivnog materijala, osmiljavanju bolje turistike ponude, te postizanju
turistike valorizacije.To se moe postii realizacijom sljedeih projekata:
- Identifikacija i oznaavanje vinskih cesta Hercegovine;
- Razvoj informacionog sistema o turistikoj ponudi regije;
- Organizovanje centra kunih radinosti te stalnih i mobilnih prodajnih izlobi;
- Izrada promotivnog turistikog materijala za regiju;
- Obiljeavanje turistikih odredita u regiji i izrada mape;
- Izrada web-sitea o turistikoj regionalnoj ponudi;
- Organizovanje sajma radi promocije domaih jela;
- Izrada promotivnog materijala za seoski turizam;
- Elaboracija strategije turizma u regiji;
- Sezonske ture, promocija i prodaja poljoprivrednih i domaih proizvoda.
Oekivani rezultati:
x Uspostavljanje turizma kao jedne od vodeih industrijskih grana u regiji;
x Bolji pristup tritu, promoviranje cijele regije kao jedinstvene turistike cjeline;
x Povean broj turista;
x Zatieno istinsko historijsko naslijee i prirodni kompleksi.
Pokazatelji:
x Doprinos turizma BND-u (%) i promjene u njegovoj strukturi;
x % Novih smjetajnih kapaciteta ili njihovo poboljanje;
86

x Zadovoljavajua stopa klijenata (mukarci/ene u %).

1.2.2. Mjera: Poboljanje turistikih kapaciteta
Stanje:
Dananje stanje turistikih kapaciteta je loije nego prije rata, jer su mnogi
turistiki kapaciteti devastirani a novi, uglavnom, izuzimajui privatni sektor, nisu
graeni. Iako je poslije zavretka rata izgraen znaajan broj turistikih objekata,
posebno hotela i restorana, ipak glavni smjetajni kapaciteti predstavljaju prijeratni hoteli
sa, najee, nedovrenom privatizacijom. U te objekte spadaju: kupalita, centri za
odmor, hoteli, moteli, pansioni, turistiko-putnike agencije,banje i objekti za razvoj
zdravstvenog turizma, muzeji, kongresni centri, sportsko-rekreativni centri, kapaciteti
seoskog i eko- turizma. Objekti u privatnom vlasnitvu su, u najveem broju sluajeva,
manjeg kapaciteta.
Prije svega nije izraena baza podataka o raspoloivosti turistikih kapaciteta (vrste,
vlasniki sastav, broj leaja u regiji), te nema evidencije na jednom mjestu pa tako ni
koordinacije , a turistiki biroi jednostavno ne rade ili, ako rade, nisu ukljueni u te vrste
aktivnosti. Ne postoji integrirani razvojni koncept.
Nisu raeni eko- projekti za razvoj ruralnog turizma pa uopte nisu poznati kapaciteti koji
se mogu ponuditi u toj oblasti.
Scenarij: Scenarij predloen za ovu mjeru uzima u obzir institucionalni i zakonski okvir
u turistikom seltoru.
Regija ima velike mogunosti za ruralni turizam utemeljene na prekrasnom netaknutom
okoliu i nekim jedinstvenostima (hrana, arhitektura, obiaji, i td.). Postoji sve vea
globalna potranja za takvom vrstom turizma, pa bi ovu mogunost trebalo iskoristiti da
bi se privuklo turiste.
Turizam utemeljen na sportovima na otvorenom (planinarenje, rafting, lov, ribolov,
plivanje, i td.) treba podrati odgovarajuim kapacitetima i uslugama da bi se turiste
potaklo da posjete nekoliko ciljeva i da provedu vie vremena u ovoj regiji.
Razvitak prometne infrastrukture isto kao i privrednih aktivnosti dovest e vie
posjetilaca u regiju koji e vidjeti potencijalna mjesta za sastanke, seminare i
konferencije (poslovni turizam). Ova vrsta turizma mogla bi osigurati normalno
funkcioniranje turistikih kapaciteta koji su obino sezonske naravi.
Da bi se dolo do nekih pozitivnih rezultata u ovoj oblasti potrebno je uiniti slijedee:
- Mora se uspostaviti relevantna baza podataka kao i informacijski centar na
regionalnom nivou o raspoloivosti turistikih kapaciteta u regiji i koordinirati sa tog
mjesta izmjene u ponudi;
- Osnovati turistike biroe i evidentirati tranju, zatim nainiti prijedloge za relevantnu
izmjenu kapaciteta;
- Uspostaviti integrirani razvojni koncept u ovoj oblasti;
- Sanirati devastirane turistike objekte i pokuati ih finansirati sistemom konkursa,
privatnim kapitalom ili davanjem u zakup na dui vremenski period.
87

Slijede projekti koji bi doprinijeli ostvarenjima ovih zamisli.

-
Regionalni centar za razvoj turizma;

Izrada i elaboracija strategije razvoja turizma hercegovake regije;
Projektovanje i izgradnja objekata medicinsko rehabilitacionog i sportsko
rekreacionog centra u Trebinju;
Rekonstrukcija cesta koje vode do parkova prirode;
Studija o turistikim potencijalima regije;
Regionalni centar koji e sprijeiti da zanatstvo bude naputeno, te omoguiti da
ono ostane autohtoni (domai) proizvod;
Uspostava centara za eko-turizam;
Ustanovljavanje fondova za stimuliranje razvoja turizma;
Mrea centara za uzgajivae rijetkih vrsta divljai;
Revitalizacija lovita u regiji;
Poboljanje kapaciteta za avanturistiki turizam na vodi;
Izgradnja objekata za plivaki sport;
Promocija inostranih investicija u turistike kapacitete;
Promocija jahakog sporta i dresure konja u regiji.
Oekivani rezultat:
x Razvoj turizma kao industrije.
Pokazatelji:
x Broj novih smjetajnih kapaciteta ili njihovo poboljanje;
x Broj hotela novosagraenih/renoviranih;
x Broj atrakcija novih/poboljanih;
x Broj utemeljenih turistikih poslova (mukarci/ene vlasnici).
1.2.3. Mjera: Razvijanje meuregionalnih veza za turistike aktivnosti
Stanje: Susjedne regije Hercegovine su snano orijentisane ka turizmu. Turistika
privreda, na primjer Hrvatske, znaajno poboljava GDP Hrvatske. ak sezona koja nije
dobra, turistiki gledano, eliminie mnoga potraivanja iz dravnog prorauna. Obzirom
da nam rijeke, more, zrak, i uopte okoli nemaju granicu, logino je da se meusobno
poveemo radi odrivog razvoja kako turizma tako i cijele privrede openito. U
predratnom periodu se ba po pitanju turizma povezivala cijela Jugoslavija i tu nije bilo
nikakvih granica, to trebamo ponovo postii. Sve turistike aktivnosti trebamo povezati
preko postojeih JOB centara u okruenju i institucionalno i zakonski podrati takvu
saradnju.
Scenarij:
Uspostavljanjem monitoringa zajednikih zagaivaa zraka,mora i voda
stvorit e se predispozicije za saradnju i u drugim oblastima, a naroito u turizmu.
Privredne ljepote Hercegovine i njeno kulturno blago moraju postati dostupni gostima u
okruenju i inostranim gostima, a to treba omoguiti uspostavljanjem saradnje izmeu
turistikih djelatnika, kao i pozitivnim zakonskim aktima svih u susjedstvu. Svakako e
kljunu ulogu u ovom procesu odigrati uspostavljanje saradnje izmeu turistikih
djelatnika regije. Ljepote peine Vjetrenice moraju biti dostupne svima, a slino vrijedi i
za kompletnu turistiku ponudu iz te vrste turizma. Ova mjera je usko povezana sa
88

mjerama Stratekog cilja 4 Zatien okoli, poto PRSP naznauje razvoj turistike
industrije baziran na jakoj zatiti okoline.
To bi se trebalo ostvariti projektima koji slijede:
- Formiranje Regionalnog info-centra za povezivanje sa turistikom ponudom
okruenja;
- Studija o zajednikim ulaganjima u turizam koji je za Hrvatsku i Crnu Goru
deficitaran;
- Studija o edukaciji naih turistikih kadrova u institucijama Republike Hrvatske;
- Studija o zajednikim ulaganjima u zdravstveni turizam.
Oekivani rezultati:
x Porast broja dovedenih turista iz Hrvatske i Crne Gore u Hercegovinu, kao i
gostiju iz Evrope;
x Porast broja noenja;
x Razvoj zdravstvenog turizma.
Pokazatelji:
x Broj sklopljenih ugovora o saradnji na dovoenju turista u Hecegovinu ;
x Broj sklopljenih ugovora o zajednikim ulaganjima za eko- sistem i cestovnu
infrastrukturu;
x Ulaganja u turistike i zdravstvene objekte u Hercegovini.
1.3 Prioritetni cilj: Razvoj MSP sektora

Pristup: Razvijenu privredu ine mnogo malih i malo velikih preduzea, pri emu krupna
preduzea ine kimu, pokrivaju najvanije djelatnosti stvaraju profit i investiraju, a mala
preduzea zapoljavaju obilje radne snage i posluju na principu zadovoljavajue dobiti
umjesto njene maksimizacije. Ako kime nema privreda nije osposobljena za opstanak.
Nju mogu formirati i mala preduzea, kad izrastu dovoljno da mogu preuzeti ulogu
nosioca razvoja, ali taj proces je u pravilu - spor. Poboljanje poslovnog okolia i
stimulacija poduzetnitva su vani preduslovi za rast privatnog sektora i PRSP insistira
na razvitku jedinstvenog privrednog prostora da bi se privukli strani investitori, a i zbog
pribliavanja privrednim standardima Europske Unije. Razvitak zdravog MSP sektora
doprinijet e ograniavanju i smanjenju negativnih efekata sive ekonomije.
Budui da su prisutni u svim proizvodnim sektorima, MSP-ovi predstavljaju vezu sa
privrednim ciklusom koji daje vrijednost prirodnim izvorima i industrijskoj infrastrukturi,
poveavajui razvitak ljudskih resursa da bi se zadovoljile potrebe trita radne snage.
Stanje: Nacionalna strategija za razvoj MSP sektora odobrena je u srpnju/julu 2003.
godine, a novi regulatorni zakoni osiguravaju stalnu potporu drave da bi se podstakao
ovaj sektor u BiH. Meu novoosnovanim tijelima, jedan vei broj NGO-s ima direktnu
orijentaciju ka poslovnim savjetodavnim slubama da bi se dala podrka MSP-ima. Osim
njih, na nacionalnoj razini se pruaju nove mogunosti koje se takoer odnose na ovaj
sektor: stvaranje preduvjeta za poboljanje financijskog osiguravanja materijalnih
sredstava (labava fiskalna politika, sistem subvencija, smanjenje razine poslovnog rizika
89

koji utjee na snienje kamatnih stopa, i td.) i stvaranje i uvezivanje granskih udruga na
svim razinama koje su izvan regije.
Predratna privreda u zemlji, pa i regiji, raspolagala je krupnim privrednim sistemima koji
su, u nekim sluajevima, predstavljali konglomerate, a u rjeim klastere specijalizirane
za neku djelatnost. Njoj su nedostajali vitalni mali privredni subjekti prilagodljivi brzim
trinim promjenama. Tokom rata su ti sistemi finansijski uniteni, a tokom poslijeratne
privatizacije prijete nestajanjem. Dobra stvar u tome je da se Misija Svjetske Bankarske
grupe u BiH konano odluila da ponudi izlaz za njih, to bi trebalo da rijetke meu
preostalim barem djelimino rehabilituje. Odreene, ali skromne, efekte mogue je
oekivati i na regiji.
Razvojni naglasak nakon rata bio je, uz rijetke izuzetke, stavljen na mikro, malo i srednje
poduzetnitvo, pri emu u poljoprivredi jo uvijek nije naeno kvalitetno rjeenje za
egzistenciju porodinih farmi. O tome je bilo rijei u prioritetnom cilju 1 i nije ga nuno
ponavljati. Mikro i mali biznis dominira u trgovini i uslugama, ali je jako slabo razvijen u
proizvodnji i bie potrebno vrijeme da rijetki meu njima izrastu u stabilne subjekte i
nosioce razvoja. Ovdje nije izgraen sistem tehnike, finansijske i informatike podrke
koji bi olakao njihovu stabilizaciju na tritu. Neto poslovnih inkubatora biljee tek
poetne korake u vlastitoj stabilizaciji i, u osnovi, ive od zakupnina pa je njihov uticaj na
razvoj malog i srednjeg poduzetnitva jako ogranien. Finansijske institucije veoma
rijetko nude prihvatljive kredite, a informatiki sistem koji bi ih bolje povezao s tritem
nije razvijen.
Za interakciju malih i srednjih s velikim preduzeima na regiji nedostaju privredni klasteri
(vertikalno organizovani sistemi). Rijedak primjer takvog sistema je proizvodnja i prerada
aluminija, pri emu mu je, s opravdanim razlogom ili ne, odsjeeno rudarstvo. Neto
elemenata klastera postoji u proizvodnji vina i rakije, ali je sistem prilino rovit jer njegov
vrh nije oslonjen na jakog promotora i izvoznika.
Mada, sa stanovita profita, ne predstavljaju atraktivan oblik preduzetnitva (to je
prednost velikih preduzea) mikro (porodina) mala i srednja preduzea veinom su
radno intenzivna i omoguavaju srazmjerno visoku zaposlenost. Ona su, ujedno, i
prilino krhki privredni subjekti jer velika veina njih nestaje u roku od godinu dana.
Mada se, kad se pojedinano gleda, radi o srazmjerno malim ulaganjima, njihova masa
je veoma velika i svako zatvaranje takvih subjekata predstavlja dezinvesticiju koja
proizvodi i adekvatno visoku drutvenu tetu. Zbog toga je, izmeu ostalog, nuno
adekvatno privredno i poslovno okruenje te sistem podrke njihovom etabliranju,
osposobljavanju i razvoju.
Pomenuta preduzea egzistiraju u veini privrednih djelatnosti i predstavljaju sastavni i
neizbjean njihov dio, U poljoprivredi su to, nesumnjivo, porodine farme, u industriji,
zanatstvu, turizmu i uslugama mogu biti etablirani kao zanatske radnje, servisi ili
preduzea. Zbog te raznovrsnosti posla kojim se bave esto se dogaa da ostanu izvan
dometa mjera ekonomske politike - fokusirane na rjeenja pogodna tzv. velikim
privrednim subjektima. To oteava izvlaenje zajednikih karaktersitika i problema s
kojima se susreu, te formulisanje moguih rjeenja za poboljanje stanja u mikro,
malom i srednjem poduzetnitvu. S druge strane, njihov poseban tretman u odnosu na
velike privredne subjekte moe dovesti do zanemarenja djelatnosti kojom se bave.
90

U pristupu ovoj kategoriji poduzetnitva prihvaen je prvi koncept razmatranje mikro i

malog poduzetnitva u sastavu djelatnosti kojom se bave. Stoga je, u ovoj strategiji,
problematika tog poduzetnitva obraena u okviru vie prioritetnih ciljeva. U prioritetnom
cilju 1 (Razvoj poljoprivrede) opisano je stanje mikrobiznisa u ruralnim uslovima, u PC
1.2 (Razvoj turizam) gotovo cjelokupna djelatnost predstavlja mali biznis.
Scenarij: Proces nove izgradnje privredne strukture regije, zasnovane na snazi
unutarregionalnih poslovnih veza, bie prilino dug. Ono to je u srazmjerno kratkom
roku mogue uraditi sastoji se od tri paralelne aktivnosti:
1.
Izgradnja sistema tehnike, finansijske i informatike podrke malom i srednjem
poduzetnitvu. U tehnikoj podrci potrebna je, osim inkubatora, mrea tehnikih
(tehnolokih) parkova, koji bi pruali sve elemente tehnike podrke
preduzeima u nastajanju i, istovremeno povezani s istraivakim
organizacijama, pomagali u razvoju odgovarajuih tehnologija. Razvoj MSP-a
uvjetovan je postojeim odgovarajuim poduzetnikim vjetinama i znanju koje
se moe osigurati putem obrazovnog sistema ili strunog usavravanja (veza sa
Stratekim ciljem 3). Poslovni okoli takoer se dopunjava savjetodavnim
kompanijama i strukturama koje obuhvataju segmente kao to su poslovni
management, priskrbljivanje nabavki, marketing, standardizacija, oznaavanje
naljepnicama, i td. U finansijskoj podrci moraju se pronai eme po kojima e
se ta preduzea rasteretiti poreskih obaveza i, takoer, smanjiti kamatne stope
na kredite, nune za finansiranje razvoja za sve vrijeme dok svoje poslovanje
obavljaju u okrilju inkubatora odnosno tehnikih parkova. U informatikoj oblasti
potrebno je uvesti iroku primjetu informatikih tehnologija, te formirati mreu
srodnih i/ili komplementarnih preduzea okupljenu oko tehnolokih parkova ili
poslovnih udruenja i nuditi usluge odnosno proizvode u paketu te prikupljati
informacije o mogunostima plasmana u vlastitoj i drugim regijama.
2.
Uz podrku opinskih i regionalnih razvojnih tijela stimulirati nastajanje klastera
specifinih za regionalnu privredu. Poetak bi bio izrada studije o mogunostima
klasterizacije u privredi regije. Studija bi trebalo da odgovori na pitanje
konkurentskih (ne komparativnih) prednosti regije a, zatim, o mogunostima i
nainu izgradnje klastera. Iz nje bi proistekao i odogovor o nedostajuim
subjektima u strukturi djelatnosti i nainu njihovog etabliranja te o elementima
inicijalne podrke razvoju klastera. Rezultati studije treba da su dostupni
javnosti, ali i potencijalnim investitorima.
3.
Podrka rehabilitaciji ostataka velikih privrednih sistema. Dobar put koji Misija
Grupe Svjetske Banke u BiH nije i dovoljan za ubrzanje razvoja. Regiji je
potreban i informacioni sistem o neiskoritenim proizvodnim kapacitetima
raspoloivim za direktna (strana) ulaganja. Prvi korak koji je mogue uraditi je
izrada web-stranice o raspoloivim a neiskoritenim privrednim kapacitetima i
pogodnostima za strana ulaganja. U narednim koracima to bi moglo da se
razvije u ekonomsku opservatoriju regije.
4.
Obuavanje odgovarajueg osoblja koje e biti ukljueno u upravljanje
inkubatorima i klasterima, isto kao i pruanje tehnike i financijske pomoi
kompanijama koje se razvijaju unutar ovih struktura. Ovim pitanjima emo se
ponovo vratiti u odjeljku Prioritetni ciljevi 3.3.
Oekivani rezultati:
x Osnovano 5-10 inkubacionih centara u regiji;
x Osnovano 3-5 tehnikih parkova;
91

x Formirana informaciona mrea o ponudi i tranji poslova i proizvoda;

x Uspostavljena saradnja s poslovnim subjektima u regiji;
x Uspostavljeni specifini klaster;
x Izraen web-site o neiskoritenim privrednim kapacitetima pogodnim za
investiranje.
Pokazatelji:
x Stopa opstanka novih MSP-a koji primaju financijsku potporu koji jo uvijek
posluju nakon 18 mjeseci (%)
x Bruto/neto zaposlenost, novoostvarena ili osigurana, nakon 3 godine (broj i %
sveukupnih radnih mjesta)
x Poveanje prometa firmi koje primaju financijsku potporu nakon 3 godine
x Broj nonouvedenih postupaka/proizvoda
x Regionalne firme od kojih MSP-i kao % smabdjevaa u pruanju pomoi
poslovima nakon 3 godine
U cilju ostvarivanja ovog prioritetnog cilja, trebalo bi poduzeti sljedee mjere:
- Izgradnja poslovne infrastrukture za MSP;
- Stvaranje povoljnog ambijenta za razvitak proizvodno orijentiranih malih i
srednjih poduzea MSP
1.3.1 Mjera: Izgradnja poslovne infrastrukture za MSP

Stanje: MSP sektor ne dostie svoj puni potencijal. Veina MSP-a posluje u trgovinskom
sektoru (trgovina na veliko i na malo). Naalost, u preraivakoj industriji nema
adekvatno razvijenih MSP aktivnosti. Uspjene MSP trae i povoljnu poslovnu klimu i
adekvatnu financijsku potporu. Zbog stanja poslovnog okolia, mnogo je lake djelovati
u okvirima trgovinskog sektora nego u preraivakoj industriji. Stoga postoji ogroman
nesrazmjer izmeu uvoza i izvoza.
ak ni u elementarnom obliku u regiji ne postoje zajednike regionalne poslovne
infrastrukture od ekonomskog znaenja ili ekonomskog karaktera. Stoga MSP-ovi nisu u
prilici niti pruiti niti traiti informaciju od njima ekonomskog znaenja, kao ni od
znaenja te informacije drugim potencijalnim korisnicima u poslovne svrhe. Ovaj
problem
nemogunosti
poslovno-ekonomske
komunikacije
nije
samo
unutarnjoregionalne naravi, ve je to problem koji se javlja na svim nivoima prilikom
uspostavljanja komunikacije sa podrujima u drugim ekonomskim regijama BiH i izvan
BiH. Trenutno je uglavnom svatko preputen sam sebi, osim u sluaju protoka
informacija koje omoguavaju Gospodarske komore. Meutim, ni to nije dovoljno, radi
toga to ni subregionalne gospodarske komore nisu uvezane, niti su organizirane da
imaju stalan i auran protok informacija od interesa za njihove lanice.
Pored gornjeg problema, ne postoji ni ostala nuno potrebna suportna poslovna
infrastruktura institucionalnog karaktera za podrku i razvoj proizvodnog MSP u regiji.
Scenarij: Potrebno je neodloivo pristupiti formiranju i uspostavi potrebnih poslovnih
kapaciteta koji bi najprije svestranom protonou i dostupnou informacija od
poslovno ekonomskog znaenja otvorili prostor za unutar i izvanregionalnu svestranu
92

poslovnu suradnju. Nuno je prii uspostavljanju institucionalnih regionalnih centara

potrebnih za podrku i razvitak proizvodnih postojeih i novih MSP, kao i za razvitak
ostalih segmenata MSP u regiji, a sve to izgradnjom sistema tehnike, financijske i
informatike podrke MSP.
Ovakve centre bi trebalo formirati u poetnim fazama implementacije strategije, tako da
najkasnije za dvije do tri godine profunkcioniraju zadovoljavajuim kapacitetima.
To je mogue postii implementacijom slijedeih projekata:
- Formiranje regionalnog centra za razvoj poduzetnitva;
- Uspostava klastera za proizvodnju ljekovitih ajeva i drugih pia;
- Studija uspostave slobodnih carinskih zona;
- Centar za transfer tehnologija u industrijskoj preradi hrane;
- Centar za transfer tehnologija u metalopreraivakoj industriji;
- Klasteri za obradu kamena;
- Klasteri za obradu drveta;
- Klasteri za proizvoae plastenika i staklenika;
- Upotreba prirodnog otpada i organskih sirovina u proizvodnji humusa;
- Uspostava klastera za proizvodnju sokova (bezalkoholnih pia);
- Tehnoloki park u Mostaru za nove tehnologije i proizvode.
Oekivani rezultati:
x Razvijena infrastruktura poslovne podrke za MSP-ove;
x Poveanje prodaje proizvoda sa potvrdom kvalitete.
Pokazatelji:
x Broj MSP-ova (u vlasnitvu (mukaraca/ena) koji primaju savjetodavne usluge;
x Broj primatelja potvrde kvalitete za proizvode nakon 3 godine;
x Poveanje prometa u firmama koje primaju pomo nakon 18 mjeseci.
1.3.2 Mjera:
Stvaranje povoljnog ambijenta
za razvitak proizvodno
orijentiranih malih i srednjih poduzea- MSP
Stanje: U regiji je potpuno nepovoljan i negativan ambijent za razvitak proizvodnog
MSP-a. Dugo godina je proizvodnja meu stanovnitvom tretirana kao potpuno
neisplativa djelatnost, a takav mentalni ambijent je stvaran organizirano i tendeciozno
da bi se to vie mogao opravdati uvoz svega i svaega, a nerijetko i najloijeg i
neprihvatljivog kvaliteta. Takav trend je jo uvijek nazoan, ali je u opadanju, zbog
spoznaje i u trgovakom sektoru da je standard i kupovna mo jako oslabljela kod
najireg sloja stanovnitva i da je to jedino mogue popravljati oivljavanjem domaih
proizvodnih procesa u regiji.
S druge strane, uvjeti za proizvodnju na financijskom tritu su najnepovoljniji, to stvara
jo pogubniji poslovni ambijent. Dostupnost financiranja po povoljnijim stopama je veliki
problem za MSP i to sprijeava njihov razvoj. Vrijedno je spomenuti da je Feedralna
Vlada za ovu svrhu namijenila veoma skromna sredstva (objavljeno u Slubenim
novinama Federacije BiH broj 36) ali to je samo jedan takav primjer. Gubitak navika
proizvodnog rada zbog nefunkcioniranja velikih industrijskih kapaciteta i gubitak trita
kao i licencnih prava, dodatni su udari na proizvodno okruenje.
93

Ne postoje regionalne kao ni subregionalne institucije za razvoj MSP. U sklupu

Sveuilita u Mostaru i Trebinju postoje odreene insitucije, kao to su instituti, koji
nemaju adekvatnu financijsku potporu, niti stranke koje trae njihove usluge. Zbog
nerazvijenog proizvodnog sektora MSP, te zbog nepostojanja svijesti o nunosti
investiranja u razvoj, kapacitet njihova djelovanja je ogranien
Interes mladih da upisuju fakultete tehniko proizvodnih smjerova je znaajno oslabio.
Oni koji su zavrili fakultet smjera proizvodnje ili konstruiranja, teko nalaze posao, a
mainski inenjeri kojih je u regiji jako mnogo nemaju adekvatna radna mjesta, kao ni
ostali tehniko proizvodni kadar jakog potencijala u Hercegovini. Mladi i kolovani ljudi
ele napustiti regiju i potraiti ivotnu egzistenciju irom svijeta, jer je jasno da im
usluni i trgovaki MSP ne mogu omoguiti dovoljno novih i kvalitetnih radnih mjesta. S
druge strane, broj proizvodnih MSP-a, koji pruaju mogunost za otvaranje veeg broja
radnih mjesta je nedovoljan.
Scenarij: Potrebno je organizirano i sinhronizirano djelovanje vladinog, nevladinog i
privatnog sektora na stvaranju pozitivnog ambijenta za razvitak proizvodnog MSP u
regiji. Pri tome nezaobilaznu ulogu imaju mediji i privatni poslovni sektor.
Nazonost velikih preraivakih poduzea prua izvanrednu mogunost za uspostavu
MSP sektora. Velika poduzea su pogonska ekonomska snaga regionalnog razvoja, a u
isto vrijeme bi mogla biti i kima odreenih klastera koji e prigrliti MSP sektor kao
dobavljae ili ugovarae (kontraktore). Ovoj ideji podrku e pruiti postojea industrijska
infrastruktura (privredna postrojenja i skladita), koja bi se lako mogla pretvoriti u
adekvatna mjesta za nove privredne aktivnosti. Drugim rijeima reeno, ekonomski je
logino da bi izvjestan broj aktivnosti velikih poduzea trebalo razgranati na MSP-e da bi
se postigle sinergije.
Nuno je uspostaviti nove institucije za razvoj MSP-ova, posebno onih u proizvodnji.
Potrebno je pronai, organizirati i staviti u razvojnu funkciju relevantna financijska
sredstva. To je mogue ostvariti kroz javno, privatno partnerstvo i partnerstvo nevladinog
sektora, te kroz primjenu inovativnih mjera u odnosu drave prema uvoznicima.
(deponiranjem sredstava uvoznika u razvojne fondove po razraenoj skali, odreenog
postotka u ovisnosti koji se proizvod uvozi. Ako se uvozi proizvod koji se dokazano
moe tuzemno proizvesti, stupanj deponiranih sredstava neka bude 100% u vrijednosti
uvozne robe i sl., linearno smanjujui postotak depozita u odnosu na smanjenje
mogunosti proizvodnje robe u dravi. Ova sredstva bi uvoznici mogli ponovno preuzeti
nakon zakonski odreenog roka, a rizik plasmana tih sredstava pokrivati preko u svijetu
provjerenih i primjenjivih garancijskih ema u suradnji sa dravnim i bankarskim
sektorom, itd.).
Potrebno je takoe:
- Aktivirati i motivirati dijasporu iz regije u inozemstvu;
- Formirati i aktivirati razvojno garancijski fond naslonjen na postojee snane
regionalne energetske potencijale, kroz djelominu privatizaciju energetskog i
telekomunikacijskog sektora. Profit od tog dravnog restrukturiranog sustava
usmjeriti u taj fond, te ta sredstva usmjeriti u razvitak proizvodnog MSP-a i u
izgradnju kapaciteta institucijske potpore razvitku domae proizvodnje;
94

Koristiti strukturne fondove EU-a namjenjene za pripremu i prilagodbu drava u

tranziciji za inegracijske procese u EU.
Mjera e se oslanjati na adekvatno istraivanje i kapacitete transfera tehnologije koji se

razviju u regiji (veza sa M 3.3.2) isto kao i na uslove povoljne za poslovni okoli (veza sa
Prioritetnim ciljevima 1.5).
Poduzetnika kultura e se instalirati putem adekvatnih programa obuke (veza sa M
3.1.1) to e pruiti mogunost raznim drutvenim grupacijama (mladim enama
diplomantima) da otponu svoj novi posao.
Mogue je ubrzati proces realizacije slijedeih projekata:
-
Osnivanje proizvodnih poslovnih i poduzetnikih zona za MSP-ove;

Formiranje inkubatora proizvodnih programa za MSP-ove;
Formiranje regionalnog fonda za podrku razvoja MSP-ova;
Regionalni savjet za privredni razvoj (sa ciljem, izmeu ostalih, da pokrene
dugoronu kampanju da bi se promovirao oporavak domae proizvodnje);
Usluni centri za MSP-ove i mini farme za uzgoj povra;
Regionalni centar za industrijski dizajn;
Mrea proizvoaa tradicionalnog hercegovakog namjetaja.
Oekivani rezultati:
x Pozitivno miljenje stvoreno o proizvodnji kao procesu i jedinom nainu koji bi,
polako ali sigurno, izveo ovu regiju i njezoni stanovnitvo iz sadanje privredne
recesije i apatije;
x Uspostavljene
regionalni
institucionalni
oblici
podrke
proizvodnom
poduzetnitvu;
x Ustanovljeni fondovi za podrku proizvodnje MSP-ova;
x U proizvodnji stvorena nova radna mjesta;
x Jai i vei proizvodni kapaciteti;
x Stvoreni novi proizvodi i proizvodni programi;
x Povean broj ljudi spremnih da pokrenu svoj vlastiti posao;
x Poboljana razina znanja o poslovanju.
Pokazatelji:
x Broj novoutemeljenih poslova;
x Broj poduzetnika (mukaraca/ena vlasnika);
x Broj poslova koje pokrenu mladi ljudi;
x Inkubirana nova radna mjesta u srazmjeru sa investicijama i u srazmjeru od oko
2000 / jedno proizvodno radno mjesto;
x 10 novih proizvoda razvijeno godinje/trolani konstrukcioni tim - sa prosjenom
cijenom od oko 20 000 / program industrijske proizvodnje.
95

1.4 Prioritetni cilj: Razvijen optimalni regionalni sistem upravljanja

prirodnim resursima
Stanje: Iskoristivi prirodni potencijali koji nesumnjivo postoje su bitno izmijenjeni
nakon rata. Poljoprivredno zemljite je u velikoj mjeri zaputeno i nema pouzdanih
podataka o veliini destrukcije. Ogranieni umski resursi se nemilosrdno unitavaju s
nesagledivim posljedicama po tlo, vodne reime i krhku okolinu ravnoteu.
Eksploatacija boksita je naputena, a nemetalni resursi nisu dovoljno istraeni da bi se
moglo pouzdano kalkulisati s njihovim iskoritenjem. Vodni resursi, koji predstavljaju
kritini resurs budunosti, koriste se uglavnom ad hoc. Sve to ukazuje na potrebu da se
resursi snime, registruju i valorizuju a zatim osmisli njihova upotrebna vrijednost.
Na drugoj strani, model upravljanja njima morao bi poivati na trinoj valorizaciji i
konkurentskim prednostima regije. Trite je, meutim, u velikoj mjeri deformisano
tokom rata a nakon njega nisu izgraeni mehanizmi koji regiju (i dravu) stavljaju u
ravnopravan poloaj u trinoj utakmici s okruenjem.
Scenarij: Za potrebe ove analize moe se poi od pretpostavke da e Strategijom
razvoja zemlje (PRSP) predviene makroekonomske mjere, uz asistenciju aktera koji
rade na pribliavanju evropskim integracijama, biti takve da omoguavaju normalno
funkcionisanje trine privrede.
Sve opine bi trebale provesti istraivanja o rezervama sirovina i, u skladu sa tim
istraivanjima, napraviti plan eksploatacije i odgovorne upotrebe tih izvora, koordinirajui
aktivnosti sa drugim relevantnim subjektima.
Nakon provedenih istraivanja o prirodnim isvorima, trebalo bi razraditi strategiju
koritenja sirovina na regionalnom nivou, a povezano sa drugim prioritetnim ciljevima
(razvoj poljoprivrede - PC1.1, infrastruktura - PC1.6 ili turizam - PC1.2). Trebalo bi
stimulirati i potpomoi sve poslovne aktivnosti povezane sa dodatnom vrijednou na
sirovine.
Strategiju bi trebalo razvijati na veoma odgovoran nain, a posebno za prirodne izvore
koji se mogu viekratno upotrijebiti. Drugim rijeima reeno, upotreba prirodnih izvora u
poslovnim aktivnostima mora se kontrolirati, vodei brigu o ekolokim aspektime. Sektor
rudarstva se mora restrukturirari da bi se osigurala proizvodna sigurnost, kao i
poboljana tehnologija.
Osim ovoga, takoer je neophodno pripremiti studije izvodljivosti povezane sa
upotrebom nekih energetskih potencijala (voda, ugalj, plin). Takoer je nuno uspostaviti
regionalni institucionalni okvir koji bi mogao doprinijeti optimalno upravljanje ovim
izvorima kroz koordiranje kompetentnih tijela i institucija.
Oekivani rezultati:
x Smanjenje trokova energije;
x Poveanje udjela energetskih izvora koji se mogu obnavljati u odnosu na ukupne
energetske zalihe;
96

x Odgovarajua razina energije proizvedene u regiji;

x Odrivi izvori energije;
x Kvaliteta ivota u drutvenoj zajednici sa ekoloke toke gledita.
Pokazatelji:
x Dodana vrijednost koju generiraju nova postrojenja (Euro/godina);
x Datoteka svih raspoloivih prirodnih izvora;
x Odgovarajui plan - strategija koritenja izvora;
x Poveanje procijenjenog broja korisnika (koritenjem prosjenih koeficijenata
energetske potronje).

-
Uspostava institujcije za upravljanje prirodnim resursima;

Studije i analize o stanju i optimalnom koritenju prirodnih resursa;
Racionalno vienamjensko iskoritavanje vodnih resursa.
1.4.1. Mjera: Uspostava institucija za upravljanje prirodnim resursima
Stanje: Kao problem se moze istaknuti to to na regionalnom nivou ne postoji institucija

za upravljanje prirodnim potencijalima. Postoje institucije lokalnog i subregionalnog
karaktera za pojedine prirodne potencijale, kao i nevladina tijela koja su usmjerena ili
formirana za upravljanje prirodnim potencijalima. Medjutim, njihov rad je parcijalan i nije
uvezan to mu je glavni nedostatak. Ne postoji na jednom mjestu jedinstvena
regionalna baza podataka o prirodnim potencijalima i njihovom trenutnom
stanju.Takoer, ne postoji koordinirana suradnja nadleznih institucija za pojedine
potencijale, (zbog dvoentitestskih nadleznosti i viezupanijskih nadleznosti) to moze
prouzroiti velike probleme i dugorone posljedice, ako se koordinirano i zajedniki ne
pristupa upravljanju prirodnim potencijalima, npr. gornji horizonti i neki drugi
potencijalni projekti koritenja prirodnih potencijala u regiji.
Scenarij: Nuno je formirati glavnu centraliziranu bazu podataka o prirodnim izvorima u
regiji. U prvoj godini REDAH e preuzeti inicijativu za uspostavljanje institucionalnog
okvira za obradu podataka i njihovo sakupljanje u jednoj jedinoj regionalnoj bazi
podataka. Institucionalni kontakti ostvareni sa relevantnim strukturama lokalne vlasti te
sveuilinim institucijama u dravi za upravljanje prirodnim izvorima. Dijagnosticirano
stanje postojee upotrebe prirodnih izvora i obavljene analize.
Projekti:
- Izrada strategije za koritenje prirodnih resursa regije;
- Razvoj regionalne agencije za prirodne resurse;
- Ojaavanje sistema za ometanje ilegalne upotrebe prirodnih resursa.
Oekivani rezultat:
x Poboljana kvaliteta ivota u drutvenoj zajednici sa ekoloke toke gledita.
97

Pokazatelji:
x Baza podataka sa svim raspoloivim izvorima;
x Odgovarajui plan - strategija za koritenje tih izvora;
x Implementirani mehanizmi za upravljanje prirodnim izvorima;
x Uspostavljeni standardi i propisi EU koji se tiu upravljanja prirodnim izvorima.
1.4.2. Mjera: Studije i analize o stanju i optimalnom koritenju prirodnih

resursa
Stanje: Ne postoji integralna, regionalna, dokumentirana i sluzbena analiza stanja

prirodnih resursa u regiji, barem ne uinjena u zadnjih 15 godina. Postoje radovi
eminentnih strunjaka s ovog podruja koji su vrlo kvalitetni, ali su to naalost parcijalni
zahvati. Takoer ne postoji uvezanost i objedinjenost tih podataka o istraenosti
odreenih prostora. Polazite u ovoj oblasti bi mogla biti istraivanja mineralnih,metalnih
i nemetalnih resursa koja su provoena u viegodinjim razdobljima prije rata od strane
bivih drutvenih poduzea, koja su se bavila eksploatacijom rudnih bogatstava.
Zasigurno su ta istrazivanja dala obilje podataka, kao i podatke o vodnim,nadzemnim i
podzemnim regionalnim resursima.
S obzirom da se mineralni resursi u Hercegovini iskoritavaju ve desetljeima, a
pogotovo kamen i boksitna ruda, teko je rei je li to iskoritavanje bilo optimalno ili ne.
Iskoritavalo se na tada dostupan tehnoloki nain.Ako gledamo s pozicije devastiranog
i nesaniranog prostora nakon povrinskih rudokopa, moze se rei da je to bio
neoptimalan nain iskoritavanja boksita i kamena kao mineralnih resursa. Takvo stanje
je i danas problem.
Da se takva iskustva ne bi ponovila budue koncesijsko iskoritavanje bi morala pratiti
periodina kontrola saniranosti povrinskih rudokopa ili kamenoloma, po unaprijed
utvrenom planu i obostrano prihvaenom i od koncesora i od koncesionara.
Ne postoji regionalna geoloka karta sa svim sadrzajnim podacima o zalihama
mineralnih resursa i njihovoj kategorizaciji po kvaliteti i po dostupnosti obzirom na
isplativost eksploatacije.
Scenarij: Potrebno je poduzeti korake u prikupljanju i obradi postojeih podataka i
informacija o stanju prirodnih resursa. Za te podatke formirati institucionalni kanal ili
okvir,kroz koji e ti podaci dolaziti s terena i odlaziti prema relevantnim adresama,kako
domaim tako i inozemnim u funkciji odrzivog ekonomskog regionalnog razvitka.
Potrebno je, u ovisnosti od raspolozivih financijskih sredstava,prii izradi novih
dokumenata i u njih ugraditi sve relevantne prije sainjene podatke i informacije kroz
provedena geoloka istrazivanja i druga mjerenja na terenu. Potrebno je izvriti
prijeratnu i poslijeratnu analizu stanja resursa.
Ovo e se postii u prve 3 godine realiziranjem slijedeih projekata:
-
98
Studija o koritenju mineralnih resursa regije;

Osnivanje regionalnog fonda za rudarsko-geoloka istraivanja;

Studija izvodljivosti o proizvodnji i upotrebi solarne energije;
Pilot projekat izgradnje malih vjetroelektrana;
Studija o nemetalnim mineralima regije;
Studija o procjeni zagaenosti poljoprivrede i poljoprivrednog zemljita,
Studija o upotrebi specijalnih vrsta kamena i izrada geoloke mape;
Studija izvodljivosti za eksploataciju kamena;
Pilot projekti za elektrane na solarnu energiju;
Studije o izgradnji plinovoda u regiji,
Studija izvodljivosti o eksploataciji i obradi gline;
Studija izvodljivosti o eksploataciji poludragog i dragog kamena.
Oekivani rezultati:
x Kompletne informacije o stanju prirodnih izvora dostupnih u regiji
x Zavrena geoloka mapa regije
x Identificirani odrivi izvori energije koja se moe obnavljati
x Pripremljena dokumentacija za investicije u energetsku infrastrukturu
Pokazatelji:
x Poveanje udjela energetskih izvora koji se mogu obnavljati u poreenju sa
sveukupnim snabdijevanjem energijom (%)
x % promjene utjecaja na okoli u terminima poveane ili smanjene zagaenosti
(CO2, SO2, NOx, itd.)
x dodana vrijednost generirana novim postrojenjima (euro/godina)
1.4.3. Mjera: Racionalno vienamjensko iskoritavanje vodnih resursa
Stanje: Vodni resursi regije su ogromni. Neki su u vienamjenskoj funkciji iskoriteni,

npr. za proizvodnju elektrine energije u hidrocentralama.U tim akumulacijskim jezerima
su instalirani i odreeni ribogojilini kapaciteti. Pored toga, prisutna je i turistiko
ugostiteljska djelatnost na tim vodama, zatim ribolovni sport itd. I pored toga ostaje
otvoreno sljedee pitanje:jesu li racionalno vienamjenski iskoriteni ovi vodni resursi.
Scenarij: Potrebno je napraviti odgovarajuu studiju, i u nju ugraditi polazno postojee
stanje, te ispitati mogue varijante optimalnog vienamjenskog iskoritavanja voda.
Studijom obuhvatiti sve postojee vodne resurse regije, te za one koji nisu
vienamjenski iskoriteni predloziti mogue modele iskoristivosti i mogui dinamiki plan
takvog iskoritavanja.
Najbre i najuinkovitije bi se to moglo postii realizacijom slijedeih projekata:
- Centar za istraivanje, zatitu i koritenje voda;
- Studija o koritenju i zatiti voda;
- Osnivanje i razvoj centra za monitoring podzemnih voda;
- Studija vienamjenskog koritenja voda u regiji. Rok za provedbu scenarija bi bio
najkasnije za tri godine;
- Razvoj agencije za upravljanje vodama (Neretva, Trebinjica, Cetina);
- Analiza uslova i aspekata zatite vode za pie;
99

Osnivanje klastera za proizvodnju prirodne vode;

Studija o zatiti podzemnih voda;
Projekti integralnih planova i upravljanje vodenim resursima;
Sistem vodenih tornjeva za kontrolu kvalitete vode.
Oekivani rezultati:
x Poveanje udjela energetskih resursa koji se mogu obnavljati u odnosu na
cjelokupno snabdijevanje energijom,
x Odgovarajua razina proizvodnje energije u regiji;
x Poveanje u izvozu energije (000/godina).
Pokazatelji:
x Koliina proizvedene energije (u KW/MW/) po pojedinom energetskom izvoru (%
stupnja dovrenja mree);
x Broj novih energana koje primaju pomo;
x km novih/rekonstruiranih vodova.
1.5 Prioritetni cilj: Poticanje izvoza

Stanje: Privreda Bosne i Hercegovine je tokom razvojnog perioda nakon Drugog
svjetskog rata razvijana kao komplementarna drugim podrujima u bivoj dravi, a uz to i
kao otvoreno trite. Vanjskotrgovinski promet tog podruja (ukljuujui promet s drugim
republikama tadanje SFRJ) dostizao je bruto domaeg proizvoda to je ovo podruje
inilo veoma uovzno zavisnim, na jednoj, i izvozno orijentinim podrujem, na drugoj
strani. Pri tome je u kriznim godinama pred rat vanjskotrgovinski bilans (ne raunajui
promet unutar bive SFRJ) bio pozitivan.
Analogna orijentacija bila je i u privredi regije, s tim da su uvozna zavisnost i izvozna
orijentacija bile naglaenije. Rat je razorio privredne veze, proizvodnja nakon rata nije
oivljena, a ekonomska saradnja s dravama nastalim iz raspada SFRJ, uz izuzetak
Hrvatske i Slovenije, veoma smanjena. Vanjskotrgovinski bilans je vrlo negativan i nije
ga mogue izravnati u kratkom niti u srednjem roku. Sistemske mjere kojima bi se ovaj
debalans smanjio u nadlenosti su entiteta i drave i od njih e, u velikoj mjeri, zavisiti
oporavak regije i smanjenje odliva kupovne snage regije.
Ako se izuzme nekoliko glavnih izvoznika gotovih proizvoda i poluproizvoda u regiji,
moe se rei da su kompanije za proizvodnju domaih proizvoda slabo razvijene, a onih
koje su razvijene i koje posjeduju dobru tehnologiju su jako malobrojne. Ovo je jedna od
glavnih bolesti hercegovake privrede ako sagledamo regionalnu sliku kao cjelinu. Da bi
se ova situacija poboljala, nuno je poduzeti konkretne korake u sinergiji sa cijelim
nizom faktora koji mogu doprinijeti ovom poboljanju.
Osim domaih poduzea, nuno je privui 'green-field' direktne inostrane investicije da bi
se osnovala nova industrijska poduzea koja e predstavljati izvoznu osnovu za
investitore. Stoga je nuno podrati razvoj industrijskih zona i na regionalnoj i na
opinskoj razini.
100

Da bi se uspostavila natjecateljska poslovna atmosfera nuno je slijediti i primijeniti

standarde Europske Unije za peivredne aktivnosti i regionalni razvoj, tako da bi regija
trebala imati skoro istu poslovnu klimu kao i bilo koja druga regija u Europskoj uniji.
Scenarij: Pod preduvjetom razvoja adekvatne poslovne insfrastruktura sa MSP-ove
(veza sa M. 1.3.1.) i poslovnog okolia za MSP-ove (veza sa M- 1.3.2.), podsticaji za
stimulaciju izvozno orijentiranih aktivnosti prije svega e se osigurati poveanjem
standarda kvalitete domaih proizvoda (ISO certifikati proizvodnog procesa), koritenjem
modernih tehnologija i porastom pristupanosti kreditorima za investicije u proizvodnom
procesu), te razvojem trinih kapaciteta.
Ono to je potrebno uraditi na razini regije da bi se poboljala njezina platna bilanca
jeste rehabilitacija privredne aktivnosti, poboljanje kvalitete roba u skladu sa EU
standardima, uvoenje novih proizvoda i poveanje postojee konkurentnosti, kao i
poveanje razine stranih investicija. U sutini, scenarij za smanjenje debalansa definiran
je u drugim prioritetnim ciljevima, a posebno u Prioritetnom cilju 3.
Oekivani rezultati:
x Koordinirane aktivnosti za podrku poduzeima sa izvoznom orijentacijom;
x Pozitivna trgovinska bilanca;
x Poboljanje strukture izvoznih proizvoda.
Pokazatelji:
x Broj poslovnih organizacija koji postaju novi izvoznici;
x Broj poslovnih organizacija koje izvoze robu na nova trita.
-
Poboljanje kvalitete proizvoda i njihovo usklaivanje s EU standardima;

Razvitak novih proizvoda i poveanje postojee konkurentnosti;
Poveana razina stranih ulaganja
1.5.1 Mjera: Poboljanje kvalitete proizvoda i njihovo usklaivanje sa EU

standardima.
Stanje: Vrlo strogi kriteriji EU koji se odnose na sve karakteristike jednog proizvoda
jedna su od krupnih barijera na putu izvoza u zemlje EU. I ostale zemlje koje nisu
lanice EU imaju zahtjevna trita i kontrolne mehanizme uvoznih roba, to takoer pred
domaim proizvoaima predstavlja i MSPtnju i izazov. Proizvod ne moe izii na trite
EU bez CE znaka, a proizvoa mora imati certifikate o kvalieteti i sigurnosti proizvoda
koji je pred kupcem, po ISO standardima. Vrlo mali broj domaih poduzea ima
certificirano poduzee, bilo da se radi o proizvodnim ili uslunim poduzeima.
Scenarij: Potrebno je proiriti postojee kapacitete u regiji ovlatene za certifikaciju
poduzea obzirom na ISO standarde i dobijanje CE znaka ako se radi o proizvodima za
izvoz na trite EU. Potrebno je izvriti dodatne edukacije poduzetnika i svih uposlenih
101

u tim poduzeima kako bi mogli zadovoljiti traene kriterije sigurnosti i kvalitet

proizvodnje i proizvoda, odnosno pruanja usluga.
To se moe postii realizacijom sljedeih projekata:
- Osnivanje regionalne agencije za kontrolu kvaliteta;
- Kontrolni centar za poljoprivredne proizvode;
- Regionalni centar za standardizaciju.
Oekivani rezultati:
x Povean broj poduzea sa certifikatom;
x Ojaani kapaciteti sa certifikatom u regiji tijekom prve godine aktivnosti;
x Poveana razina konkurentnosti postojeih poduzea;
x Razvitak prateih industrijskih usluga po EU standardima.
Pokazatelji:
x Broj poduzea sa ISO certifikatom;
x Broj poduzea koja primaju savjetodavne usluge;
x Broj projekata koji primaju financijsku pomo.
1.5.2. Mjera: Razvitak novih proizvoda i poveanje postojee konkurentnosti
Stanje: Obzirom na injenicu da je uvoz pet puta vei od izvoza, a u paleti roba iroke
potronje taj omjer je puno vei, stvarna slika uvoza u odnosu na izvoz je pogubna za
budunost ivotnog standarda u regiji za oko 90 % stanovnitva. U financijskom iskazu
izvoz
aluminijuma ini 90 % strukture regionalnog izvoza. Postojei proizvodni
kapaciteti u regiji (osim Aluminija Mostar i tvornice alata Trebinje) su skoro nezamjetljivi
kad je izvoz u pitanju. Slina je situacija i sa proizvodnjom za domae trite.
Tom negativnom trendu doprinosi niz sljedeih faktora: skupi proizvodni inputi,
nezatienost trita adekvatnim carinskim mjerama, nepostojanje odgovarajue
kontrole kvalitete uvezenih roba, nazonost plagijatstva, neposjedovanje vlastitih
razvojnih sektora u proizvodnim kompanijama, neulaganje u razvoj vlastitih novih
proizvoda sposobnih za trinu utakmicu kod kue i vani , neulaganje u nove
tehnologije,
neposjedovanje licencnih prava kvalitetnih proizvoda, nepostojanje
svijesti, znanja i vjetina potrebnih za razvoj vlastitih resursa i razvoj novih proizvoda,
neposjedovanje alternativnih proizvodnih programa za proirenje kapaciteta i jaanja na
tritu, nepostojanje poslovne komunikacije izmeu uvoznog trgovakog sektora i
domaeg proizvodnog sektora u smislu razmjene poslovnih informacija i zajednikog
osmiljavanja za nastupe na domaem i inozemnom tritu.
Scenarij: Potrebno je poduzeti korake institucionalne naravi u suradnji sa
odgovarajuim nadlenim dravnim vlastima, privatnim sektorom, socijalno
gospodarskim vijeem i nevladinim sektorom i formirati mehanizme koji mogu ublaiti
vrlo teke posljedice kreditnih zaduenja sa izrazito visokim kamatama. Kamate treba
svesti na razinu slinu onoj u razvijenim europskim regijama. Nadalje je potrebno
educirati stanovnitvo i poslovni sektor o nainu i mogunostima maksimalnog koritenja
kredita.
102

Konkretni koraci u provedbi ove mjere su viestruki i treba ih paralelno implementirati,

kako bi sve nune karike tog lanca osposobljavanja MSP-a za supstitucijsku proizvodnju
i izvoz dale eljene rezultate, a to su: poboljanje ili izgradnja znanja i vjetina potrebnih
za poboljanje proizvodnje, uvoenje novih proizvoda u proizvodnju, uvoenje i primjena
novih tehnologija u proizvodnji, poboljanje postojee tehnologije i njeno podizanje na
vii tehnoloki nivo, otvaranje relevantne suradnje sa drugim ekonomskim regijama i
njihovim proizvodnim MSP-om, stvaranje vlastitih razvojnih timova i proizvodnih
programa, praenje suvremenih trendova u tom podruju.
Ovo se moe postii implementiranjem sljedeih projekata:
- Regionalni razvojno garancijski fond;
- Formiranje regionalnog tehnolokog centra;
- Studija o mogunostima supstitucije uvoza i podsticaj izvoza;
- Proizvodni klaster sa ciljem supstitucije dijela uvoza izvozom;
- Regionalni centar za industrijski dizajn;
- Regionalni garancijski fond za MSP-s.
Oekivani rezultati:
x Poetak promjene na financijskom tritu u korist pozajmljivaa;
x Povean prodor izvoza domaih proizvoda;
x Koordinirane aktivnosti za podrku izvozno orijentiranim poduzeima;
x Pozitivna trgovinska bilanca;
x Postignut konsenzus o nunosti suradnje izmeu izvoznog trgovinskog sektora i
domaeg proizvodnog sektora da bi se to je mogue vie uvoza zamijenilo
domaom proizvodnjom;
x Poduzete mogue mjere od strane drave koji stimuliraju i tite domau
proizvodnju;
x Proireni kapaciteti za domau proizvodnju;
x Povean obim proizvoda za izvoz.
Pokazatelji:
x Broj/obujam fondova kapitala za poduhvate i za sjeme koji primaju financijsku
potporu;
x Broj i obujam zagarantiranih fondova koji primaju financijsku potporu;
x Broj leasing operativnih ema koje primaju financijsku potporu.
1.5.3. Mjera: Povean nivo stranih ulaganja
Stanje: Postojee pouzdane i updatirane informacije u svezi sa uvjetima za registriranje

kompanija, podsticaji za investicije, dostupne zelene povrine i objekti, postojei sustav
podrke za poduzea (advokatski uredi, banke, i td.) vani su i ine velike prednosti za
jaku FDI politiku isto kao i postojanje dobrih primjera koji se predstavljaju javnosti.
Ne uputajui se dublje u razloge, injenica je da, i pored visokog obima donacija, nije
dolo do znaajnijeg privrednog oporavka zemlje nakon rata. Na drugoj strani, obim
domae tednje nedovoljan je da bi se bre pokrenula privredna aktivnost. Takoer, u
uslovima u kojima posluje, privreda nije u stanju izdrati teret visokih kamatnih stopa na
103

kredite. Navedeno vrijedi i za privredu regije. Jedini preostali izvor finansiranja, kojim je
mogue dopunski ubrzati opravak i razvoj privrede, su direktna strana ulaganja.
Privredni ambijent, meutim, ne ide na ruku potencijalnim investitorima, pa se ovaj
proces odvija prilino sporo i nedovoljnim intenzitetom. Odreeni interes ipak postoji i
njega treba podstaknuti.
Ne postoji aurirana i kompletna baza podataka o potencijalima regije.
Scenarij: Investicione konferencije jesu nune ali nisu dovoljen da bi strana ulaganja
postala intenzivnija. Potrebno je da se poduzmu aktivnosti na nivou optina opisane u
M2.3.2. (Obezbjeivanje informacija i tehnoloke podrke za kreiranje jedinstvenog
prostornog planiranja), M1.3.1. (Razvijanje infrastrukture za pruanje poslovne podrke
za malo i srednje poduzetnitvo) i M 1.6.1. (Poboljanje infrastrukture regionalnih
puteva, avionskog saobraaja i eljeznike mree).
Prvi korak je napraviti bazu podataka i omoguiti dotok i protok svih relevantnih
informacija i podataka od mogueg interesa za potencijalnog ulagaa. Nakon toga,
koristei napredne informacijske tehnologije i druge oblike promidbe plasirati te
informacije vani i prema domaem poslovnom svijetu. A zatim: uvezati se sa
institucijama
zemlji i inozemstvu koje po prirodi svog djelovanja mogu doprinjeti
plasiranju poslovne informacije na javni uvid u poslovnom svijetu; osmisliti i specifine
oblike promocije.
Sve to bi se postiglo realizacijom slijedeih projekata:
- Razvoj regionalnog centra za pomo u primjeni standarda EU;
- Razvoj klastera univerzalnih runih alata;
- Izrada analize stanja neiskorotenih industrijskih i drugih kapaciteta regije;
- Formiranje regionalnog centra za investicioni marketing;
- Utemeljen regionalni informatiki centar;
- Formiranje prekograninih trgovinskih zona;
- Regionalni centar za obuku u pogledu standarda za inostrana trita;
- Promocija inostranih investicija u proizvodnju u regiji;
- Razvoj centra za pruanje usluga isporuke i osiguravanje informacija investitorima.
Oekivani rezultati:
x Stvoreni uvjeti za promoviranje regije;
x Stvorena datoteka i organiziran nain njenog auriranja;
x Napravljena web-stranica sa ciljem promoviranja regije stranim investitorima;
x Promoviranje stranih ulaganja u proizvodnju u regiji;
x Razvoj industrijskih zona;
x Jednostavan pristup relevantnim informacijama;
x Uklonjene administrativne prepreke za osnivanje poslova.
Pokazatelji:
x Broj pruenih savjetodavnih usluga;
x Razvijen broj povrina i strukture industrijskih zona;
x Bruto/netto zaposlenost stvorena ili unapreena na godinjoj osnovi (broj i %
sveukupnih radnih mjesta);
x Duina postupka za utemeljenje poduzea.
104

1.6. Prioritetni cilj: Razvoj transportne infrastrukture

Uvodne napomene: Razvitak infrastrukture podrazumijeva dobru infrastrukturu
transporta (eljeznica, ceste, autoputevi, aerodromi, luke, vodene prometnice, gradski
prijevoz, multimodalni prijevoz kao i inteligentan sistem transporta), ali isto tako i
insfrastrukturu telekomunikacija, energetsku infrastrukturu, okolinu infrastrukturu,
planiranje i popravak, drutvenu infrastrukturu, te javno zdravstvo. Ovaj kompleks
struktura osigurava osnove za razvoj svake privredne aktivnosti kao i drutvene i ljudske
aktivnosti.
Od svih ovih gore navedenih, infrastruktura transporta je ta koja osigurava ne samo
mogunost transfera/razmjene osoba i roba nego i mogunosti da se osigura
pristupanost i meusobna povezanost ekonomskih mjesta i zajednica. Infrastruktura
transporta je stoga vaan faktor za ekonomski razvoj.
Pod uvjetom razvoja transportne infrastrukture, turizam je takoer jedna od industrijskih
grana koja stjee dobit iz broja ljudi koji posjeuju nova mjesta, koristei se prirodnim
ljepotama, historijskim i kulturnim bogatstvom drugih regija (veza sa Prioritetnim ciljem
1.2).
PRSP ukazuje na injenicu da su ceste u BiH u krajnje loem fizikom stanju i da
godinji trokovi odravanja glavnih i regionalnih puteva iznose oko 40 miliona. Niska je
bezbjedonosna razina u cestovnom prometu, a niti ne postoji jasno definiran zakonski
okvir na razini drave. Porast saobraaja naglaava potrebu za modernizacijom
postojee cestovne mree, a sigurnost na regionalnim i lokalnim putevima treba
poboljati. Trenutano stanje eljeznike mree zorno pokazuje da je normalan promet
nemogu bez kapitalnih investicija.
Hercegovina ima jedan aerodrom u Mostaru koji je restauriran nakon rata, koji je
registriran za meunarodni zrani promet i koji se dovodi na nivo propisan za tu
kategoriju po ICAO standardima.
Stanje: U saobraaju, naelno, postoje uslovi za sve vrste transporta. U vodenom
saobraaju podruje se uglavnom oslanja na luku Ploe, koja je sve do rata bila glavna
uvozno-izvozna luka privrede BiH i bila jedna od najvanijih jadranskih luka. Odreene
mogunosti, za specifine oblike pomorskog transporta, postoje i u Neumu, ali to dosad
nije sistematski razmatrano, pa je uloga te lokacije u postojeim uslovima zanemarljiva.
Za vazduni postoji aerodrom lociran u centru regije (Mostar), ali je njegova funkcija u
prevozu roba i ljudi prilino ograniena. Glavni saobraajni mediji podruja su eljeznice
i ceste.
Jedina eljeznika pruga, djelimino osposobljena nakon rata, prolazi pravcem sjeverjug sredinom regije, uz prosjenu brzinu kretanja ispod 50 km/h, to znatno zaostaje ne
samo za evropskim brzinama nego i za lokalnim potrebama. Osim toga, rentabilnost
njenog koritenja nakon rata vrlo je diskutabilna jer u najveoj mjeri zavisi od godinje
koliine rasutih i tenih tereta iz ili za potrebe privrede zemlje, a razorena privreda ih ne
nudi niti, u postojeim uslovima, ima potrebu za njima. Ta potreba e narasti po
dovretku procesa privatizacije i rehabiitacije jednog dijela privrednihpotencijala, ali e
105

proi najmanje jedna decenija da bi se dostigao predratni obim prevoza. Obzirom na

prosjenu brzinu kretanja, nije realno raunati ni sa znaajnijim porastom obima
putnikog saobraaja u budunosti.
Glavni saobraajni medij u regiji je cestovni saobraaj. Regija je, nakon akcije izgradnje
1750 km cesta u BiH tokom sedamdesetih godina prolog vijeka, srazmjerno dobro
pokrivena cestovnom mreom, ali njihov kvalitet kao i u cijeloj zemlji daleko zaostaje
za potrebama pa se s ovog stanovita moe se rei da je, kvalitet ovih saobraajnica
najvea dugorona prepreka razvoju regije.
Najvaniji saobraajni koridor protee se sredinom regije, pravcem sjever-jug i uvrten je
u evropsku mreu kao koridor 5 C, na kojemu se kao glavni terminal u regiji ispoljava
Mostar. On je predvien za izgradnju u narednih nekoliko godina i bie koristan i privredi
i turizmu podruja, ali se njim dugorono ne rjeava problem razvoja regije i iskoritenja
njenih konkurentski prednosti. Osnovne mane ovog rjeenja, iz unutarnjeg ugla razvoja
regije, su:
a) izvan gravitacionog podruja te saobraajnice ostaju istoni i zapadni dijelovi regije,
koji prirodno gravitiraju a privredno su komplementarni jadranskom arealu u ijoj
se pozadini nalaze;
b) nedostaju kvalitetne poprene saobraajnice (pravcem istok-zapad) kojima bi
trokovi prevoza roba i ljudi bili snieni na objektivni minimum i, time, bila dodatno
stimulisana unutarregionalna i meuregionalna saradnja na ovoj trasi.
Cestovna mrea u zemlji, pa i regiji, daleko zaostaje za razvijenou iste u Evropi, i
predstavlja grlo i kljunu prepreku razvoju cjelokupne privrede. Pri tome, da bi se
dostigao evropski nivo izgraenosti cestovne mree u BiH potrebno je 100 do 150
godina, ako bi se iskljuivo koristili interni inputi. Kad se, meutim, posmatraju kao dio
budue Evrope, regija pa i cijela zemlja, mogu privredno funkcionisati kao njen integralni
dio, a ne kao saobraajno izolovano ili, u najmanju ruku, teko dostupno ostrvo s
visokim transportnim trokovima. Tada postaje uoljivo da najkraa saobraajna veza
trougla London-Pariz-Brisel sa zapadnom obalom Grke i Male Azije, u najmanju ruku
za teretni saobraaj, nuno prolazi kroz najneuralginije (saobraajno zatvorene)
prostore Balkana (BiH, Crnu Goru, Sandak, Kosovo, Albaniju i Makedoniju). Prihvati li
se, takoer, da za razvoj ovog neuralginog podruja moe biti iskoritena sinergija
okruenja tada postaje oito da se nalazimo pred potrebom promiljanja novih
saobraajnih koridora. Oni bi, zapravo, trebalo da postanu razvojna osnovica zapadnobalkanskog new deala. U njegovom kontekstu, razvoj saobraaj u regiji postao bi znatno
jednostavniji i bri, a izvori finansiranja dostupniji.
Scenarij: Trgovina takoer moe biti koritena u svrhu razvoja privrednih djelatnosti,
posebno u sektoru mikro, malihi srednjih preduzea. Na marginama privrednih
manifestacija podruja (sajam u Mostaru, prezentacije veih gradova drugim gradovima i
podrujima) mogue je organizovati susrete (konferencije, prezentacije,...) trgovine s
proizvodnim sektorom, na kojima bi trgovina informisala potencijalne investitore o tranji
za proizvodima koji bi se mogli proizvoditi, pakovati i plasirati na lokalnom i drugim
tritima. Isto je mogue uiniti i u organizaciji privredne/gospodarske komore. Iz tih
prezentacija mogli bi proistei investicioni projekti (ocjena opravdanosti) i okvirni
sporazumi o proizvodnji i plasmanu dogovorenih proizvoda (Vezano za Prioritetni cilj
1.5.2.).
106

Promiljanje novih cestovnih pravaca i saobraajnih koridora je stalan posao razvijenih

zemalja Evrope. Obzirom da se, u ovom prijedlogu, radi o projektu koji zahvata vie
zemalja i interesa, procedura je osmiljavanja je zantno sloenija. Ona bi
podrazumijevala:
1. organizaciju balkanske konferencije o moguim novim razvojnim koridorima. Na njoj
bi trebalo da uestvuju strune organizacije tangiranih zemalja radi tehnike ocjene
potreba i postizanja saglasnosti o izradi fizibiliti studije. Konferencija bi mogla biti
organizovana u roku od godinu dana od dana donoenja odluke o nosiocu
organizacije i obezbjeenjupotrebnih finansijskih sredstava.
2. izradu fizibiliti studije o moguim i najpovoljnijim cestovnim razvojnim pravcima.
Studijom bi trebalo, osim okvirne procjene visine ulaganja, trebalo predloiti
kontaktne take na granicama susjednih zemalja, osnovne elemente ugovornotehnikih uslova graenja, nain finansiranja i nacrt meudravnog sporazuma o
izgradnji. U njenoj izradi trebalo bi da uestvuje konzorcij odabranih srunih
organizacija regije, pod vostvom neke od najeminentnijih projektnih organizacija
Evrope. Izrada fizibiliti studije mogla bi trajati oko dvije godine, nakon koraka a).
3. organizaciju balkanske konferencije o koridoru. Na njoj bi bilo potrebno prezentirati
oblasti u kojima bi se drave uesnice u izgradnji usaglasile, da bi izgradnja mogla
poeti i biti zavrena u odgovarajuem roku. Sastavni dio tog memoranduma o
razumijevanju trebalo bi da bude dogovor o harmonizaciji propisa o koncesijama, jer
se pretpostavlja da jedan broj zemalja nee raspolagati internim izvorima
finansiranja. Memorandum o razumijevanju bio bi predmet ratifikacije u
odgovarajuim organima konkretne zemlje, nakon ega bi se stvorili uslovi za
meunarodni natjeaj za projektovanje i, zatim graenje. Konferencija bi mogla biti, u
dobroj politikoj klimi, organizovana u roku od narednih godinu dana, nakon koraka
b).
4. ugovaranje i izgradnja. Opis ovih aktivnosti nije nuan na ovom mjestu. Fizibiliti
studijom pod b) bi trebalo preciznije razraditi dinamiku relizacije cijelog
makroprojekta.
5. razvoj cestovne mree regije i njeno uklapanje u evropski sistem saobraajnica, te
osiguravanje sistema odravanja na visokom nivou da bi se zadovoljile lokalne i
regionalne potrebe za ekonomski razvoj i mobilnost.
Rezultati:
1. U trgovini je mogue srazmjerno brzo postii razvojne efekte, ukoliko se ostvare
prethodno navedene aktivnosti. Ti efekti nee biti jako visoki, ali bi svakako mogli
rezultirati proizvodnjom manjeg broja novih proizvoda, njihovim plasmanom putem
regionalne trgovinske mree, porastom bruto domaeg proizvoda i zaposlenosti
(vezano za Prioritetni cilj 1.5.).
2. Ukoliko se odlui za kvalitetnije rjeavanje problema razvoja cestovne mree, u roku
za koji se radi strategija mogue je raunati o dranog regionalnom konferencijom i,
eventualno, dogovorom o izradi fizibiliti studije, formiranjem projektnog konzorcija i, u
najboljem sluaju, izradom nacrta fizibiliti studije. Ostali efekti zavisie od rezultata
studije.
Scenarij za postizanje ovog prioritetnog cilja je slijedei:
- Podravanje svih aktivnosti povezanih sa koridorom Vc i proirenje eljeznice;
- Razvijena infrastruktura lokalnih puteva.
107

Oekivani rezultati:
x Poveana duina puteva;
x Poveana duina eljeznikih pruga;
x Poveana kvaliteta puteva i eljeznice.
Pokazatelji:
x Poveanje godinjeg protoka prometa motornih vozila/tereta (%);
x Poboljanje sigurnosti (broj prometnih nezgoda godinje).
U cilju ostvarivanja ovog prioritetnog cilja, trebalo bi poduzeti slijedeu mjeru:
-
Poboljanje regionalne cestovne infrastruktur, zranog prometa te

eljeznike mree
1.6.1. Mjera: Poboljanje regionalne cestovne infrastrukture, zranog

prometa, te eljeznike mree
Stanje: Postojee stanje cestovne infrastrukture u regiji je loe na dvije razine: a)

konstrukcijsko-izvedbena velika starosti prometnica i b) nedostatak novca potrebnog
za obnovu i odravanje tih prometnica.
Aerodrom Mostar je pretrpio ratne posljedice to je rezultiralo ne samo fizikim
oteenjima nego i gubitkom meunarodnih linija, to je jo vei problem od fizikih
posljedica rata i poratnog statusa aerodroma.
eljeznika mrea,takoer,trpi jo uvijek posljedice rata i poratnog ekonomskog loeg
stanja u regiji. Zbog loeg gospodarskog krvotoka u BiH i regiji stupanj zaposlenosti je
vrlo nizak, a to za posljedicu ima neposjedovanje akumuliranog vlastitog razvojnog
kapitala. Posljedica toga su zastrjeli kapaciteti i nemogunost praenja tehnolokih
dostignua voznog i sigurnosnog parka eljeznice.
Scenarij: Kljuno je pristupiti planiranju i izradi projektno- planske i izvedbene
dokumentacije za nunu rekonstrukciju dijelova regionalnih cesta, koji znaajno
usporavaju promet i ine ga nesigurnim i uzrokom su velikih teta po ljude i njihova
vozila. A nakon toga treba pristupiti konkretnoj rekonstrukciji tih mjesta.
Za aerodrom je potrebno angairati eksperte koji e napraviti cjelovit scenarij za
prometnu revitalizaciju aerodroma. Za eljeznicu je potrebno uiniti viefazni plan
osuvremenjavanja eljznikog voznog parka i proirenja kapaciteta.
Sve se to moe postii realizacijom slijedeih projekata:
- Unapreenje kapaciteta mostarske zrane luke;
- Odravanje balkanske konferencije o novim saobraajnim koridorima;
- Izrada studije i projektne dokumentacije rekonstrukcije uskih grla prometnica regije;
- Popravak i poboljanje eljeznikih kapaciteta u regiji;
- Rekonstrukcija dijelova regionalnih puteva zbog breg ekonomskog razvoja.
108

Oekivani rezultati:
U prvoj godini izraena dokumentacija za rekonstrukciju i revidirana. U drugoj godini
zapoeta rekonstrukcija na vie mjesta u regiji na pravcima Livno -Mostar ( u duini od
oko 25 km) na tri najbolnije dionice i Mostar- Trebinje, ( u duini od 20 km na vie
dionica), te itluk Mostar ( u duini od 5 km na dvije dionice) i Mostar- Konjic (u duini
15 km na vie dionica) .U treoj godini zavrene rekonstrukcije tih dijelova regionalne
ceste. Aerodrom u drugoj i treoj godini rada udvostruio broj prijema i otpreme putnikih
aviona. eljeznica dobila prvu modernu kompoziciju za putniki promet u okviru prve tri
godine.
Pokazatelji:
x Porast protoka saobraaja motornih vozila / tereta (% / godina);
x Porast protoka putnika / tereta (% / godina) kao pokazatelj razine upotrebe
eljeznice;
x Dodana vrijednost ostvarena godinje (%);
x Godinja ostvarena ili osigurana bruto / netto zaposlenost;
x Broj posjeta godinje objektima kojima je pruena pomo.
Strateki cilj 2: Izgradnja istitucionalne strukture za ekonomski razvoj

regije i prostorno planiranje (sa auriranom dokumentacijom)
Stanje: Tri aspekta ovog cilja su kljuna: struktura institucija za tehniku podrku razvoju
(1), uspostavljanje adekvatnog modela za poveanje ivotnog standarda (2) i prostornoplanska dokumentacija kojom se stvaraju uslovi za racionalno koritenje i upravljanje
prostorom (3).
(1) Na podruju regije ne postoji gotovo nikakva struktura koja bi podravala regionalni
razvoj (sa izuzetkom novoformirane agencije REDAH) niti su etablirani fondovi
namijenjeni dugoronijoj sistematskoj podrci istom.
(2) Sivo trite je daleko vee sada u odnosu na ono prijeratno. Procjenjuje se da iznosi
40-70 % od drutvenog bruto proizvoda, a da je samo 50% zaposlenih registrirano.
Prihod i zaposlenje su prednost, ali se na taj nain izbjegavaju drutvene obaveze.
(3) Tradicionalni koncept tednje prostora u osnovi je naputen ubrzo nakon Drugog
svjetskog rata, zatim je industrijalizacijom i privrednim razvojem znatan dio plodnog
poljoprivrednog zemljita pretvoren u industrijsko, a primjenom neadekvatnih
tehnologija u velikoj mjeri zagaen. Tek je poetkom sedamdesetih godina dolo do
ozbiljnijeg razmatanja namjene prostora i njegovog racionalnog koritenja.
Prostornim planom tadanje republike BiH nastojao se uspostaviti sistem modernog
upravljanja prostorom i gradovima i razvijati slube za urbanizam i prostorno
ureenje. Rat je uzrokovao naputanje tog koncepta i, u nedostatku sistema, doveo
do dalje devastacije istog u svakom smislu. Urbani sadraji su potpuno izmijenjeni,
ali je razmjetaj naselja u prostoru uglavnom zadran i odraava njihovu
policentrinost. Saobraajnice, devastirane u toku rata, su u osnovi dovedene u
predratno stanje ali se struktura prometa drastino promijenila. Dominirajui je
autosaobraaj, ali saobraajnice svojim kvalitetom daleko zaostaju za potrebama.
Gaenje kapaciteta u preraivakoj industriji donijelo je jednu dobru stranu u nevolji
109

zagaenost vodenih tokova i zraka je vie nego prepolovljena. Nalazimo se pred

novim poetkom u kom prostor i sadraje u njemu treba valorizovati i koristiti na novi
nain.
Scenarij: Sadri tri komponente: izgradnju strukture institucija za razvoj (a), izgradnju
istitucija za smanjenje uinaka sive ekonomije (b) i izgradnju institucija za plansku
upotrebu prostora (c).
a) Da bi se izgradila institucionalna struktura nuna za razvoj, pored mjera pomenutih u
okviru Stratekog cilja 1, optine na podruju regije treba da formiraju poseban resor
koji bi se bavio privrednim razvojem i zapoljavanjem (1), da formiraju fond za
podrku razvoju na njenom podruju (2) da saradnjom s drugim optinama formiraju
regionalni razvojni fond (3) i da takoer u saradnji s drugim optinama formiraju
fond za regionalna istraivanja mineralnih resursa (4). U oblasti zapoljavanja bilo bi
korisno da svaka od optina izradi vlastiti akcioni program zapoljavanja na konceptu
analognih akcionih programa Evropske Unije (vezano za Prioritetni cilj 3.1.).
b) Uvoenje EU standarda u proizvodni sektor morat e biti popraen poveanom
kontrolom struktura za kontrolu ekonomskog okolia: uspostavljanje struktura za
zatitu potroaa, zatita prava intelektualnog vlasnitva, kao i razvoj zakonskog
okvira za ouvanje privatnog vlasnitva. Ova stavka je povezana sa mjerama 1.5.1
(Poboljanje kvalitete roba u skladu sa EU standardima), 4.2.2 (Uvoenje EU eko
standarda u proizvodni sektor) i 1.3.2 (Stvaranje pogodne atmosfere za razvoj ka
proizvodnji orijentiranih MSP-ova).
c) Nerazvijeni urbani i prostorni planovi predstavljaju glavne prepreke za sistematian
razvoj regije. Da bi se to popravilo neophodno je zavriti proces razvoja ovih planova
sistematski kako na opinskoj tako i na regionalnoj razini.
Nuno je posvetiti dunu panju dvjema komponentama aktivnosti prostorne aktivnosti:
1. Rehabilitaciji principa racionalnog koritenja prostora. Bie potrebno revalorizovati
postojee urbanistike i planove prostornog ureenja optina i izvriti obuku i
opremanje savremenim sredstvima i metodama planiranja i projektovanja u
postojeim i novim institucijama za urbanizam i prostorno ureenje. Uz dalji razvoj
gradova, trebae razviti koncept urbanizacije ruralnih naselja kako bi ona postala
jednako atraktivna kao i gradovi.
2. Eksploataciji mineralnih resursa, rudarstvu i vodoprivredi. Razvoju podruja nude se
poznate i dokazane rudne rezerve, kao i one koje jo nisu dovoljno istraene.
Eksploatacija veine njih neizbjena je i moe biti atraktivna za domaa i strana
ulaganja. Uz (uglavnom) kapitalno intenzivna ulaganja njihova eksplatacija moe biti
korisna razvojna komponenta, ali je potrebno definisati pravila ponaanja, ukljuujui
koncesije i obavezu adekvatne zatite prostora. Pri tome se vodom, kao kljunim
resursom podruja, mora upravljati integralno da bi se iskoristila njena viestruka
upotrebljivost i osiguralo da nizvodni korisnici takoer uivaju njene blagodeti.
Oekivani rezultati:
1. Formirani optinski resori za razvoj i zapoljavanje i adekvatno opremljeni
osposobljeni; Formirani optinski fondovi za podrku privrednom razvoju i regionalni
razvojni fond; Izraeni i primijenjeni akcioni programi zapoljavanja;
2. Uspostavljanje institucija za poveanu zatitu potroaa i razvoj odgovarajuih
institucija za identifikaciju prijevare u trinim aktivnostima.
110

3. Razvoj auriranih urbanih i prostornih planova za svaku opinu koji e se uzimati u

obzir u procesu planiranja na regionalnoj razini. Koritenje urbanog dizajna kao
sredstva uspostavljanja industrijskih zona (prostori gdje bi trebalo locirati industrijske
kapacitete). Formiran fond za regionalna rudarsko-geoloka istraivanja; Napravljen
regionalni bilans rudnih rezervi; Identifikovane pojave rudnih tijela; Pripremljeni uslovi
za regionalna i detaljna rudarsko-geoloka istraivanja.
Pokazatelji:
x Ostvarena ili osigurana bruto / netto zaposlenost u regiji nakon 3 godine (broj i %
sveukupnih radnih mjesta);
x Dodana vrijednost u regiji (MEuro / godina);
x Usklaivanje sa regionalnim standardima Europske Unije;
x Broj projekata koji primaju dotacije;
x Broj novo formiranig nevladinih organizacija i njihova odrivost;
x Broj utemeljenih poduzea u podrujima koja primaju pomo nakon 3 godine;
x Broj stanovnika lociranih u blizini (manje od 1 km) obnovljenog podruja.
Na osnovu gore pomenutog, slijedei prioritetni ciljevi su ukljueni u ovaj strateki cilj:
1. Uspostavljeni institucionalni okvir za ekonomski razvoj regije i za meuregionalnu
suradnju;
2. Izgraen adekvatan institucionalni okvir za poveanje ivotnog standarda;
3. Postignuta interaktivna povezanost institucija za prostorno planiranje, to e stvoriti
osnovu za izmjenu, dopunu i preobilkovanje postojeih planskih dokumenata.
2.1. Prioritetni cilj: Uspostavljen institucionalni okvir za ekonomski razvoj

regije i za meuregionalnu suradnju
Uvod: Institucionalni okvir ine sistemski propisi i institucije zasnovani na zakonu sa
ciljem da podravaju razvoj privrede u dravi. Saradnja izmeu regija se, u pravilu,
ostvaruje na jedan od dva krajnja naina: (1) ili je privreda periferije monostrukturna
(uglavnom orijentisana na primarnu poljoprivrednu proizvodnju) pa slui kao podruje
izvlaenja profita od strane ekonomskih ili centara finansijske moi (razvijena podruja),
ili su (2) i centar i periferija razvijeni pa se saradnja ostvaruje na trinoj osnovi. U
uslovima kad je razvoj preputen stihiji, najee se dogaa prvi tip razvoja. Njegove
posljedice su migracije iz nerazvijenih ka razvijenim podrujima i to je potvrdila svjetska
ekonomska praksa.
Stanje: BiH je podijeljena u pet ekonomskih regija. Ove ekonomske regije su neovisne
od postojee entitetske i upanijske-kantonalne podjele BiH. Na osnovu ovakve
ekonomske podjele (inicirane od strane EU-a) formirano je pet regionalnih razvojnih
agencija za svaku od tih pet ekonomskih regija u BiH. U inicijalnoj fazi ovog koncepta
jedine regionalne institucije u svakoj regiji su regionalne razvojne agencije.
Meuregionalna suradnja, kao takva, jo ne postoji, ako izuzmemo odreene kontakte i
suradnju meu regionalnim razvojnim agencijama preko EU RED projekta . Potrebno je
uloiti napore za daljnji razvoj meuregionalne suradnje unutar BiH. Nadalje, s obzirom
na specifinost Hercegovine kao regije i njenu poziciju u odnosu na regije susjednih
111

drava, Dalmacije u Republici Hrvatskoj, kao i poziciju u odnosu na dravnu zajednicu

Srbije i Crne Gore nuno se namee potreba za razmiljanjem o ekonomskoj
meuregionalnoj prekograninoj suradnji koja,takoer,ne postoji. Nedostatak
meuregionalne suradnje unutar BiH, kao i prekogranine meuregionalne suradnje
ekonomski gledano je tetan i moe se ocijeniti kao nedostatak ili problem za nau
regiju.
Ako BiH vidi svoju budunost u evropskim integracijama, tada je nuno da izgradi
institucionalni okvir analogan onom koji se tamo primjenjuje. To podrazumijeva da se
formira Regionalni fond koji bi, kao sredstvo trajne brige i prema posebno definisanim
pravilima, imao zadatak da podrava razvoj u regijama i djelatnostima koje zaostaju u
razvoju. Druga dobra stvar takvog fonda je da on moe i treba da slui kao partnerski
fond odgovarajuem fondu EU, kako bi iz ovog drugog izvora mogla biti koritena
sredstva za razvoj regija unutar zemlje. Ta podrka bi mogla rezultirati u boljoj
meuregionalnoj suradnji.
Scenarij:
1. Kvalitetna saradnja izmeu regija u zemlji postie se njihovim privrednim razvojem i
to je dugoroan posao. Potreba da se organizira regionalni izvor informacija koji bi se
mogao koristiti pri promoviranju svih regionalnih razvojnih inicijativa, morat e
otpoeti sa podrkom opina i kantona/upanija. Baza podataka obuhvatat e
informacije koje se odnose na ekonomsku situaciju u regiji (tradicionalne industrijske
grane, MSP-ovi, relevantna velika poduzea, strani investitori, na institucionalni okvir
za sektor poslovne podrke (NGO-i, profesionalna udruenja, kompanije za poslovnu
podrku), na obrazovni sistem (struktura i broj reprezentativnih univerziteta, struktura
radne snage, centri za izuzetno nadarene, R&D centri, i td.), kao i reference za
socijalne slube, komunalne slube, turistike usluge i kulturu. Ovdje se postavljaju
dva problema: jedan je prikupljanje informacija, a drugi je njihovo organiziranje i
periodino auriranje. to se tie prvog, morali bi se utemeljiti posebni odjeli na
lokalnoj razini sa adekvatnim IT sposobnim ljudima. to se tie drugog, morat e se
uspostaviti specijalan odjel (najvjerojatnije unutar RDA) na regionalnoj razini. Poto
uvjeti za utemeljenje Regionalnog fonda, koji u konanici nuno treba odgovarati
fondovima iz analognog EU fonda, jo nisu sazreli, mogue je inicirati uspostavljanje
razvojnih (stimulativnih) fondova u svakoj pojedinanoj opini u regiji, isto kao i na
regionalnoj razini. Paralelno s time, mogue je otpoeti inicijativu za raspavu u
entitetima, t.j. rasparvu dravnih partnerskih struktura o opravdanim razlozima za
uspostavljanje regionalne ekonomske politike i specijalnog fonda za razvoj.
2. Potrebno je stvoriti institucionalni okvir za meuregionalnu suradnju unutar BiH i
prekograninu meuregionalnu suradnju. Oba pravca suradnje treba usmjeriti prema
obostranim ekonomskim interesima,kako bi ta suradnja na tom principu to prije
zaivjela i dobila to bolje ekonomske efekte. Hercegovina ima mnogo svojih
potencijala i za turistiku prekograninu suradnju i za plasman svojih poljoprivrednih
proizvoda u Dalmaciju i Crnoj Gori, pogotovo u ljetnoj turistikoj sezoni. S obzirom na
industrijski potencijal susjedne Srbije, prekograninu suradnju treba usmjeriti u
sektor proizvodnih MSP, kao i trgovaki segment MSP-a iz Hercegovine. Da bi se to
ostvarilo, potrebno je osnovati sektorske institucije ili ojaati ve postojee, kako bi
postale potpuno operativne, tako da one ponu poduzimati zajednike inicijative za
suradnju. Dobar poetak u tome je privredni sajam u Mostaru i prezentacije resursa i
mogunosti veih gradova regije za saradnju s drugim podrujima. Realno je
raunati s postupnim privrednim oporavkom drugih regija i zemalja u okruenju koji
112

e logino poveati obim saradnje. Dobar poticaj toj saradnji mogla bi dati stalna
(godinja) konferencija o privrednoj saradnji zemalja obuhvaenih Paktom stabilnosti
za jugoistonu Evropu i sajmovi fokusirani na njen razvoj.
Oekivani rezultati:
Realizacija mjera spomenutih u scenariju jeste proces, tako da nije mogue oekivati
potpunu formulaciju regionalne razvojne (ekonomske) politike, ali je mogue oekivati da
proces otpone.
x Uspostavljen institucionalni okvir za meuregionalnu suradnju;
x Stvoreni preduvjeti za razmjenu informacija od meuregionalnog interesa;
x Ostvareni i formalizirani suradniki kontakti;
x Napravljeni planovi suradnje u pograninoj interregionalnoj suradnji, isto kao i
planovi meuregionalne suradnje unutar BiH;
x Postojanje stimulativnih razvojnih fondova u 8 do 10 opina;
x Utemeljenje regionalnog razvojnog fonda;
x Unutar regije zapoeli samostalni projekti sa ciljem otvaranja meuregionalne i
pogranine suradnje;
x Otpoela poslovna suradnja izmeu stodnih kompanija iz regije sa ciljem
zajednike promocije na inostranom tritu.
Pokazatelji:
x % uea u financiranju razvoja;
x dodana vrijednost u regiji (poveanje svote privuenih investicija kao rezultat
stimulacije iz fonda) nakon 18 mjeseci;
x Povean obim razmjene robe i usluga;
x Ostvarena ili ouvana bruto / netto zaposlenost nakon 18 mjeseci (% i broj u
odnosu na sveukupan broj).
-
Uspostava sustava za skupljanje i razmjenu informacija na

regionalnoj rezini;
Izgradnja kapaciteta za uspostavu mree izmeu privatnog, NVO i
javnog sektora.
2.1.1. Mjera: Uspostava sistema za sakupljanje i razmjenu informacija na

regionalnom nivou
Stanje: U okvirima regije tokom rata dolo je do unitenja nekih postojeih materijalnih
resursa iz ove oblasti (npr. UNIS-Mostar), koji ni do danas nisu obnovljeni. Inae je
ugroen razvoj regije zbog zaostajanja u primjeni informacijskih tehnologija, a nisu
razvijeni privredni subjekti, kao ni nosioci razvoja informatike djelatnosti. U regiji ne
postoji organiziran i uspostavljen sistem prikupljanja obrade i protoka relevantnih
poslovnih i drugih bitnih informacija, socio ekonomskog karaktera, bitnih za
potencijalnog investitora bez obzira odakle dolazio.
113

Scenarij: Obzirom da je prije rata postojalo iskustvo u razvoju i primjeni informatikih

tehnologija, posebno u veim industrijskim kompleksima, institucijama, kolama i
fakultetima, nee biti posebno teko stii Evropu, jer mladi svih uzrasta imaju afinitet i
volju da budu moderni Evropljani.
Za formiranje sustava prikupljanja i obrade podataka i protoka tih podataka, potrebno je
uiniti slijedee:
- Stvoriti prostorno informatike pretpostavke da se sustav moe instalirati i da se
njime moe upravljati. Treba ga smjestiti u REDAH i dati mu regionalni karakter.
- Prikupljanje bi se vrilo tako da svaka opina u okviru svoje Slube za gospodarstvo
ima zaduenu kompetentnu osobu koja e, uz redovite zadae, odraivati i taj posao
prikupljanja i odailjanja informacija, po jedinstvenom softveru.
Vrijeme potrebno za profunkcioniranje sustava u cjelosti je nekoliko mjeseci.
To se moe postii realizacijom slijedeih projekata:
- Formiranje regionalnog info centra;
- Kreiranje baze podataka za investicije u okvirima i izvan ekonomije, to rade javni,
privatni i inozemni sektori;
- Uspostavljanje baze podataka (GIS) u skladu sa standardima EU.
Oekivani rezultati:
x Razvijen informatiki sustav na razini opina sa odgovarajuim bazama
podataka;
x Informatiki sistem meusobno povezan izmeu opina i drugih institucija (t.j.
ureda za statistiku, ministarstava, udruenja) u regiji;
x Stvaranje jedinstvenih sustava baza podataka regije;
x Poveana konkurentnost regije;
x Olakano planiranje i donoenje odluka;
x Bolje komuniciranje.
Pokazatelji:
x Broj korisnika sustava;
x Razina koritenja sustava.
2.1.2. Mjera: Izgradnja kapaciteta za uspostavu mree izmeu privatnog, NVO
i javnog sektora
Stanje: Saradnja privatnog i javnog sektora kod izgradnje institucionalnih struktura za
ekonomski razvoj regije je danas veoma loa i treba je poboljati. Formiranje sektorskih
institucija je neophodno, ali tu treba odrediti prioritete u razvoju istih.
Tako na primjer, prioritet treba biti formiranje regionalne agencije za koordinaciju
urbanistikih i prostornih planova da bi se zaustavila divlja gradnja irom regije i
ujednaili principi razvoja u ovoj oblasti, te omoguila informiranost o promjenama na
jednom mjestu. Slino je i sa drugim oblastima.
Scenarij: Uspostavljanje agencije za koordinaciju planova urbanizma i prostornog
planiranja; formiranje baze podataka prema normama Evrope u svim naunim oblastima
114

kao i formiranje raznih sektorskih institucija koje e pospjeiti razvoj i informatike

djelatnosti. Da bi se ovo postiglo, nuno je realizirati nekoliko projekata, a o odreivanju
njihovih prioriteta trebao bi odluiti tim relevantnih profesionalaca:
- Uspostavljanje regionalnog savjeta za ekonomski razvoj;
- Primjena EU standarda u organima lokalne uprave;
- Osnivanje regionalne agencije za koordinaciju urbanistiko prostornih planova;
- Povezivanje RDA sa LDA-ima i izgradnja kapaciteta;
- Regionalni BSC;
- Regionalna ekonomska opservatorija.
Oekivani rezultati:
x
Poboljana suradnja meu privatnim, nevladinim i javnim sektorima;
x
Izgraene institucionalne strukture za razvoj gospodarstva.
Pokazatelji:
x
Broj novih mrea sa podrkom;
x
Broj projekata opinskih organizacija sa podrkom;
x
Broj projekata za obnovi urbanih sredita sa podrkom;
x
Broj obnovljenih objekata.
2.2. Prioritetni cilj: Izgradjen adekvatan institucionalni okvir za poveanje

ivotnog standarda
Stanje: Najbolja metoda porasta ivotnog standarda je privredni razvoj i zapoljavanje.
Privrednim razvojem iri se poreska osnovica, a zapoljavanjem se ovisnici od socijalnih
fondova drave pretvaraju u poreske obveznike. Brojne su socijalne kategorije koje
teko opstaju o danim okolnostima, i u zemlji i regiji. U regiji je on posebno sloen jer u
nekim od kantona nije donesen ni zakon o socijalnoj sigurnosti graana. Njih, na ovom
mjestu, nije potrebno dokazivati, ali je nuno ukazati na njihove uzroke i nain na koji je
problem rjeiv.
Osnovni uzroci su u injenicama da privreda nije rekonstruirana (1), da je naslijeen
velik teret javnog sektora (2), da je opa teritorijalno-administrativna struktura drave
pretjerano sloena (3), te da postoji jaka siva ekonomija.
Prvo, prije rata je u zemlji bio zaposlen svaki etvrti stanovnik, a nakon rata nije
rekonstruirano oko 400 hiljada radnih mjesta ili gotovo toliko koliko ima registriranih
nezaposlenih lica. Da je ta mogunost rekonstrukcije postojala, uz odsustvo jedne
treine izbjeglica u inozemstvu, problem nezaposlenosti bio bi znatno manji. Pri tome
nivo privrednih aktivnosti u nekim kantonima/regijama znatno je nii od prosjeka u zemlji.
Drugo, iz ranijeg sistema naslijeen je za date uvjete vrlo razvijen obrazovni, zdravstveni
i sistem mirovinskog i invalidskog osiguranja. Lica zaposlena u njima i korisnike usluga
nije mogue prosto istjerati iz zemlje ili im oduzeti naslijeena prava. Tome treba dodati
veoma visok broj socijalno zavisnih lica proizvedenih ratom, iji status nije rijeen.
Odgovornost za socijalnu sigurnost stavljena je u nadlenost kantona u FBiH odnosno
115

entiteta u RS. U obje varijante postoje znatne razlike u nivou i kvalitetu, inae pretjerano
niske, socijalne sigurnosti graana.
Tree, najmanji od spomenutih, ali ne bez znaaja za poslijeratne okolnosti, je problem
administrativno-teritorijalnog ureenja zemlje to poskupljuje cijenu drave. U dravnoj
administraciji na svim nivoima, nakon rata je zaposleno vie slubenika nego prije rata i
ta tendencija se nastavlja izgradnjom dravnih (u sutini nunih) institucija. Ali, broj
zaposlenih u privrednim djelatnostima se stalno smanjuje i on ne pokazuje tendenciju
rasta.
Scenarij: Suena poreska osnovica (obim privredne aktivnosti i iz njega izvedena opa
poreska stopa i poreska masa) i vrlo visoke socijalne potrebe stvaraju socijalni jaz koji
se ne moe lako premostiti, pogotovu ne u kratkom roku od 3-5 godina. Kvalitetno
rjeenje problema socijalne sigurnosti ipak je mogue postii. Tu su potrebne najmanje
tri paralelne aktivnosti: intenzivan privredni razvoj (1), prijenos odgovornosti za socijalnu
sigurnost graana na nivo drave (2) i uspostava adekvatnog institucionalnog okvira za
suzbijanje sive ekonomije (3).
Privredni razvoj nastoji se ostvariti primjenom Strategije za dravu i regionalnih strategija
ija je izrada u toku. U Stratekom cilju 1 je opisan nain na koji moe biti potaknut taj
razvoj i ovdje ga nije nuno elaborirati.
Prijenos odgovornosti za socijalnu sigurnost stanovnitva na nivo drave potreban je
prije svega radi primjene jednakih prava prema svim graanima u stanju socijalne
potrebe. Ovo vrijedi za apsolutno sve ratne udovice i siroad, invalide i civilne rtve rata,
raseljena i lica s posebnim potrebama te marginalne grupe na rubu egzistencije bez
obzira gdje ive.
Reduciranje sive ekonomije je problem kojem emo se stalno vraati kroz intervencije
predloene za Prioritetni cilj 2.1 Razvijen institucionalni okvir za regionalni ekonomski
razvoj i za meuregionalnu suradnju. To e doprinijeti poveanju vidljivosti ekonomskih i
drutvenih aktivnosti u regiji, emu e takoer doprinijeti i intervencije predloene u
odjeljku Mjere 1.5.1 Poboljanje kvalitete roba u skladu sa EU standardima. Vrlo je
vjerojatno da e mjere kao uspostavljanje regionalne agencije za zatitu intelektualnog
vlasnitva ili poveanje kontrole vlasti nad tritem takoer doprinijeti ostvarenju ovog
cilja. Najnegativniji efekt postojee sive ekonomije jeste veliki broj ljudi koji rade bez
ikakvih zakonskih / legalnih dokumenata, to ih izlae opasnostima povreda na radu i to
im ne daje nikakvu zakonsku osnovu za pregovore o ugovoru o radu.
Pristup ovom predmetu trebao bi poeti sa uzimanjem u obzir slijedeih stavki:
a. Trebalo bi urbanizirati lokacije na kojima se odvija aktivnost sive ekonomije;
b. Aktivnosti koje se odvijaju na takvim lokacijama trebalo bi izuzeti od plaanja
poreskih obaveza tijekom poetnog perioda od 3 do 5 godina;
c. Poduzetnike koji se bave obavljanjem takvih aktivnosti trebalo bi podrati povoljnim
kreditima kako bi im se omoguilo da se zakonski etabliraju na tritu.
Oekivani rezultati:
x Prijenos odgovornosti za socijalnu sigurnost na razinu drave s jedne strane, a
za provoenje studije o mogunostima premoivanja socijalnog jaza s druge
strane;
116

x Regionalna konferencija drutvenih partnera;

x Stvaranje povoljne atmosfere za razvoj autonomnih, ekonomski sposobnih
zadruga koje bi titile i proizvode i proizvoae;
x Donoenje novih zakona i carinskih tarifa zbog zatite stratekih poljoprivrednih
proizvoda kao i stonog fonda, to jest proizvoaa u toj oblasti;
x Osiguranje sistema dobre kvalitete u svim sferama poslovanja, u skladu sa ISO
9000 i ISO 14000 standardima;
x Poticanje koritenja raspoloivog poljoprivrednog zemljita u proizvodne svrhe u
skladu sa sistemom odriveg upravljanja i mjera oporezivanja za neobraeno
zemljite;
x Spreavanje nepotene konkurencije i uvoza robe loe kvalitete.
Pokazatelji:
x Broj novih radnih mjesta;
x Porast Bruto narodnog proizvoda u regiji;
x Prijenos odgovornosti za socijalnu sigurnost na nivo drave;
x Mogua formulacija ideje o izradi fizibiliti studije za premoenje socijalnog jaza.
- Jaanje institucionalnog okvira za zatitu potroaa.
2.2.1. Mjera: Jaanje institucionalnog okvira za zatitu potroaa
Stanje:
Kada se govori o institucionalnom okviru i o zatiti potroaa, uglavnom se
misli na potroaa kao ovjeka koji kupuje, a da mu kvalitet kupljenog odgovara
evropskom kvalitetu, te da mu to garantuju odgovarajue institucije ili zakoni. U irim
evropskim okvirima se misli na: zatitu potroaa i proizvodjaa u sklopu zadrugarstva i
udruivanja u sektore, zatitu prava i intelektualne svojine, usvajanje novih zakona i
carinskih tarifa, kroz koje treba poboljati carinsku zatitu za strateke poljoprivredne
proizvode,odnosno poljoprivredne proizvodjae takvih proizvoda, osiguranje sistema
kvaliteta u svim sferama poslovanja,a u skladu sa sistemom ISO 9000 i ISO 14000.
Scenarij: Da bi se poveao ivotni standard i suzbila siva ekonomija nije dovoljno
samo donositi zakonska akta, a nita ne poduzimati na ostvarivanju mogunosti
samozapoljavanja. Formiranjem asocijacije za zatitu potroaa, treba sprijeiti sve
neeljene pojave koje se mogu desiti prilikom kupovine proizvoda i usluga, to bi se
moglo postii i putem implementacije projekata kao i mjera koje tite potroaa i
obezbjeuju naknade koje se dobijaju u sluaju kad su kupac ili klijent oteeni. Da bi
se gore spomenuto postiglo pored formiranja asocijacije za zatitu potroaa, potrebno
je donijeti i zakonska akta koja definiu ovu oblast i odrediti nadlene u sluaju spora.
Slijedee aktivnosti bi donijele pozitivne pomake vezane za ovo pitanje:
- Formiranje regionalne udruge (asocijacije) potroaa;
- Uspostavljanje centra za zatitu prava na intelektualno vlasnitvo;
- Izrada programa mjera agro-melioracije i poboljanje sistema navodnjavanja
obradivog zemljita;
- Provoenje restitucije dravnog vlasnitva na privatno vlasnitvo;
- Revizija postojeih zakona o nasljedstvu;
117

Uspostavljanje kontrolnog centra za poljoprivredne proizvode i za GMO proizvode.
Oekivani rezultati: Kad se pogleda struktura navedenih centara i asocijacija vidi se

intencija ka uvodjenju reda u poduzetnika zanimanja. To bi se trebalo postici kroz
smanjenje uticaja dravnog sektora, a u svrhu jaanja privatnog obrtnitva i
zadrugarstva.
Pokazatelji:
x Broj procesa ponovnih uzimanja u posjed prava;
x Broj ISO certificiranih kompanija;
x Broj registriranih intelektualnih prava.
2.3. Prioritetni cilj: Postignuta interaktivna povezanost institucija za

urbanistiko/prostorno planiranje
Stanje: Prostornim planom Bosne i Hercegovine, koji je raen poetkom sedamdesetih
godina, postavljene su osnove za suvremeno, integralno, upravljanje prostorom. I pored
toga divlja (neplanska) izgradnja nije suzbijena sve do posljednjeg rata. Unitavano je
plodno poljoprivredno zemljite najveeg boniteta i pretvarano u graevinsko ili je pod
pritiskom migracija od sela ka gradovima prosto naputano. Takav razvoj doveo je do
izgradnje matrice naselja koja odraava policentrinu strukturu istih u zemlji i u regiji. U
planiranju koritenja prostora fokus je bio na urbanizaciji opinskih sredita, zoniranju
gradova, rjeavanju problema saobraaja i povezivanja s ruralnim naseljima.
Najrazvijeniji meu gradovima na podruju regije raspolagali su posebnim urbanistikim
slubama koje su se starale o racionalnosti koritenja prostora i suvremenom izgledu
opinskog sredita. Izvan fokusa ostala su ruralna naselja, koja nisu bila opremljena
potrebnom infrastrukturom i ivot na selu inila neatraktivnim u usporedbi s gradom.
Rat je donio najprije razaranje privrednih subjekata i pasivizaciju industrijskih zona, to
je gotovo u cijelosti izmijenilo saobraajni koncept, a izgradnjom naselja za izbjegla i
raseljena lica veoma je izmijenjena i stambena struktura te arhitektonske karakteristike
naselja. U zonama ratnih djelovanja prisutni su brojni naputeni i razoreni stambeni
objekti, a pod utjecajem ratnih migracija dolo je daljeg naputanja sela.
Na prostoru regije primjenjuju se dva, u osnovi razliita, koncepta koritenja prostora. U
njenom istonom dijelu favorizirani su entitetski interesi na tetu lokalnih, a u centralnom
i zapadnom lokalni, na utrb regionalnih i opih. Prostor regije nije tretiran kao jedinstven
niti se nastoji integralno upravljati njim kao cjelinom, respektirajui pri tome interese svih
korisnika prostora i prioritete u njegovoj upotrebi.
Scenarij: Edukacijom prostornih i urbanistikih planera, prvenstveno u oblasti evropskih
dostignua u upravljanju prostorom, izgradnjom institucija za urbanistiko i prostorno
planiranje te njihovim opremanjem suvremenim ureajima za nadzor i koritenje
prostora, mogue je izgraditi jedinstven pristup urbanizaciji i prostornom ureenju.
Meuopinskim sporazumom mogue je, na jedinstven nain, vrednovati i katalogizirati
prirodne i kulturne vrijednosti u prostoru i identificirati prioritete u njegovom koritenju.
118

Dugorono gledano, regija e biti razvijena tada kad se kvaliteta ivota na selu izjednai
s istim u gradu. To podrazumijeva dvoje: privredni razvoj i urbanizaciju ruralnih naselja.
Privredni razvoj obraen je u Stratekom cilju 1, dok je ovdje fokus na urbanizaciji.
Ravnoteu meu naseljenim mjestima treba postii putem izgradnje/poboljanja stanja
saobraajnica, telekomunikacija, vodovoda, kanalizacije i odlagalitima za vrsti i teni
otpad.
Oekivani rezultati:
x Izvren transfer evropskih znanja o upravljanju prostorom na regiji;
x Formirane institucije za urbani razvoj u svim opinama, izvreno njihovo
opremanje i obuka kadrova;
x Izraen i usvojen sporazum o jedinstvenom upravljanju prostorom u regiji, te
formirana zajednika institucija za upravljanje prostorom regije;
x Izraeno 3-5 pilot projekata i fizibiliti studija o urbanizaciji ruralnih naselja;
x Diseminirana prva iskustva o opravdanosti ireg otvaranja procesa;
x Prisutnost novog znanja o upravljanju prostorom;
x Postojanje i korisnost sporazuma o jedinstvenom upravljanju prostorom u regiji;
x Usvojeni principi urbanizacije procijenjeni fizibility studijom;
x Razvoj koncepta urbanizacije za ruralna naselja; valorizacija prirodnih i kulturnih
vrijednosti; uspostavljanje baze podataka za stanovnitvo, nekretnine, prostorne
jedinice, legalne osobe i standarde u skladu sa GIS metodom;
x Koordinacija urbanih i prostornih planova.
Pokazatelji:
x Broj novih nastavnih planova i programa o upravljanju prostorom;
x Broj novoosnovanih institucija za urbani razvoj u opinama;
x Poveanje efikasnosti u upravljanju prostorom;
x Primjena projekata urbanizacije 3-5 ruralnih naselja;
x Broj odranih seminara i konferencija o iskustvima u urbanizaciji i planiranju
ruralnog razvoja.
-
Jaanje kapaciteta za urbanistiko/prostorno planiranje;

Pruanje
informatiko-tehnoloke
podrke
za
stvaranje
jedinstvene protorno-urbanistike dokumentacije.
2.3.1. Mjera: Jaanje kapaciteta za urbanistiko/prostorno planiranje
Stanje: Obzirom da je potrebno napraviti novi program prostornog ureenja regije jer
se naselja nisu razvijala planski (posebno ruralna) ,neophodno je uspostaviti
jedinstveni informacioni sistem o prostorima i planovima za njihovo korienje. Nisu
usklaeni interesi svih korisnika prostora i nisu uspostavljeni prioriteti djelovanja ; nema
politike integralnog upravljanja prostorima. Kapaciteti za ureenje prostorno-planske
dokumentacije u veini gradova regije postoje. Radnici imaju radno iskustvo iz ove
oblasti, ali nisu osavremenjeni programi i informacioni sistemi integralnog upravljanja
prostorima.
119

Scenarij:
Regionalna agencija za koordinaciju urbanistikih i prostornih planova ne
postoji i treba je stvoriti radi praenja urbanizacije i planskog razvoja iz jednog centra. Iz
tih razloga treba implementirati sljedee projekte:
- Regionalna agencija za koordiniranje urbanog i prostornog planiranja.
Oekivani rezultati:
x Efikasne institucije za urbani dizajn i prostorno planiranje na opinskoj i na
regionalnoj razini;
x Kvalitetnije urbano i prostorno planiranje i odluivanje;
x Metodologija primijenjena na prostorno upravljanje;
x Unaprijeena organizacija industrijskih zona meusobno povezane industrijske
zone na opinskoj razini;
x Uspostavljeni urbani i prostorni planovi.
Pokazatelji:
x Rehabilitacija naputenog i zanemarenog zemljita (ha);
x Kupljen obnovljen podni prostor (u kvadratnim metrima);
x Broj podranih projekata urbane obnove;
x Vrijednost nove opreme i softvera.
2.3.2.
Mjera: Pruanje informatiko-tehnoloke podrke

jedinstvene prostorno- urbanistike dokumentacije
za
stvaranje
Stanje:
Da bi se postigla interaktivna povezanost institucija za izradu urbanistikih
planova i planske dokumentacije, te stvorili uslovi preoblikovanja postojeih planskih
dokumenata, neophodno je uspostaviti bazu podataka prema normama EU. Danas se u
raznim centrima regije rade planovi na razliite naine, bez zajednike metodologije i
sistema, a poseban problem je nepostojanje informacionog sistema za pruanje
informatiko-tehnoloke podrke.
Scenarij: U svakom gradu regije u kojem se nalazi urbanistiki odjel potrebno je
sainiti program mjera prelaska na informatiku obradu prostorno- planske
dokumentacije, a u ruralnim podrujima osnovati kancelarije za koordinaciju po ovom
pitanju. Trebali bi se implementirati sljedei projekti:
- Formiranje baze podataka (GIS) prema evropskim normama;
- Informatiko opismenjavanje u kolama svih nivoa obrazovanja (JKT);
- Izrada godinjih mapa - urbanistika i okolina zatita;
- Izrada prostornog plana regije;
- Kategorizacija zemljita zbog racionalnog koritenja prostora.
Oekivani rezultati:
x Razvijeni informatiki sistemi sa odgovarajuim bazama podataka na razinama
opina;
x Meusobno povezani informatiki sistemi izmeu opina i drugih institucija (tj.
statistikih ureda, ministarstava, udruga) u regiji;
x Informatizacija opinskih odjela;
x Stvaranje sistema jedinstvene baze podataka u regiji;
x Poveana konkurentnost regije;
120

x Standardizacija;
x Lake planiranje i odluivanje;
x Bolja komunikacija.
Pokazatelji:
x Broj korisnika sistema;
x Razina koritenja sistema.
Strateki cilj 3: Razvijeni ljudski resursi i postignuta dobra stopa

zaposlenosti
Stanje: U nedostatku pouzdanih popisnih podataka nije mogue preciznije definirati broj
ni kohorte stanovnitva na kojima bi se mogla formulirati preciznija demografska,
razvojna i socijalna politika. Broj stanovnika je smanjen za oko 1/3 u odnosu na
predratno stanje, prirodni prirataj se smanjuje, mehanika kretanja pogoravaju,
nezaposlenost raste, a socijalna sigurnost nije postignuta. Raseljena lica su uglavnom
socijalno iskljuena, etnike manjine tee se zapoljavaju, marginalne grupe (Romi) su
zanemarene, stanovnitvo na selu iskljueno iz razvoja. Obuhvat obrazovanjem
generacije dospjele za srednje obrazovanje povean je u odnosu na predratni i dostigao
oko 70%, a za visoko obrazovanje oko 25%. Obrazovanje je podijeljeno po etnikoj liniji,
nastavni programi i planovi uglavnom zastarjeli. Transformacija obrazovanja je poeta.
Uvedeno devetogodinje osnovno obrazovanje, u srednjem obrazovanju instaliran manji
broj kola s modularnom nastavom, u visokom obrazovanju ine se prvi koraci za
provoenje Bolonjskog procesa. Nije razvijen sistem permanentnog obrazovanja.
Korist od kvaliteta ljudskog resursa postoji samo ako je on produktivno zaposlen, ako
stvara novu vrijednost. Podizanje stope zaposlenosti izvedivo je jedino u uvjetima
privrednog rasta. Problem podruja je u tome to predratni nivo zaposlenosti nije
dostignut, a stanovnitvo je u velikoj mjeri proletarizirano, ivi u gradovima i u osnovi
nema kapaciteta za ekonomsku samorehabilitaciju.
Scenarij: Mjerama definiranim o okviru prethodnih ciljeva trebalo bi da se povea
tranja za radnom snagom. Fokusiranjem na obrazovanje treba poboljati njenu ponudu.
Zapoeti procesi transformacije obrazovanja treba da se intenziviraju i smanji
diskriminacija. Ne regionalnom planu mogue je raunati s veim ueem informatike i
telekomunikacija openito, razvojem obrazovnih institucija za potrebe javnog sektora
(ukljuujui javnu administraciju), za poljoprivredna i turistika zanimanja te za
zanimanja u oblasti ekoinenjeringa. Bie potrebno razviti i obrazovne institucije za
zaposlene kojima, zbog zastarijevanja znanja, prijeti gubitak zaposlenja.
Za potrebe trita radne snage bie, u cijeloj zemlji, nuno napraviti akcijske programe
zapoljavanja definirane u Stratekom cilju 2. Posebnim mjerama treba stimulirati
zapoljavanje marginalnih socijalnih grupa. Dobar poetak u ovome mogao biti
121

regionalni akcijskih program i regionalni fond. Osim navedenih mjera korisno bi bilo
raunati s razvojem privatnih institucija za obuku i zapoljavanje.
Oekivani rezultati:
x Bolje organizirano trite rada;
x Efikasnije struno (dopunsko) kolovanje;
x Dobro uspostavljen Univerzitet;
x Dobro uspostavljena mrea instituta i savjetodavnih institucija;
x Uspostavljen centar za inovacije kao i nauno tehnoloki centar;
x Podignuta svijest o poduzetnitvu i poslovni nain razmiljanja meu mladima.
Pokazatelji:
x Stopa plasmana korisnika nakon perioda od jedne godine;
x Smanjenje nezaposlenosti ciljane populacije (%);
x Odrivost udruenja (% jo uvijek postojeih tri godine nakon zavretka primanja
podrke;
x Poveanje kvalificiranosti ciljane populacije (%).
Ovaj strateki cilj naroito je povezan sa Stratekim ciljem 1 "Razvijena i odriva
privreda" iji uspjeh e se temeljiti na sposobnosti regionalne radne snage da udovolji
zahtjevima novo razvijenih privrednih sektora i struktura.
Na osnovu gore spomenutog identificirani su slijedei prioritetni ciljevi:
1.
2.
3.
Razvijeno efikasno trite rada;

Razvijeno obrazovanje i komplementarno obuavanje;
Razvijeni obrazovni kapaciteti za informacijske tehnologije, inovacije,
transfer tehnologija i istraivanje i razvoj.
3.1. Prioritetni cilj: Razvijeno i efikasno trite rada

Stanje: Trite rada u regiji optereeno je brojnim problemima. Globalna ponuda radne
snage daleko nadilazi globalnu tranju8. To je posljedica predratnog razvoja, ratnih
razaranja i poslijeratnog privatizacijskog koncepta. U takvim uvjetima veoma je razvijeno
neformalno trite koje, prema nekim procjenama ini oko 30% ukupne privredne
aktivnosti. Prisutni su svi poznati oblici diskriminacije, od kojih je diskriminacija po
etnikom osnovu najvidljivija. Mladi obrazovani kadrovi, koji prvi put izlaze na trite rada
uestvuju s preko 60% u ukupnoj ponudi radne snage, a prosjeno vrijeme traganja za
poslom premauje 3 godine. Od ukupnog broja lica koja trae posao svega 1,5% njih
ima pravo na naknadu po osnovu osiguranja od nezaposlenosti u prosjenom trajanju od
oko 9 mjeseci. Pri tome, lica koja prvi put trae posao nemaju pravo ni na kakav oblik
socijalne zatite, a za licima starijim od 45 godina gotovo da ne postoji nikakva tranja
8
Jedno istraivanje izvedeno u Zavodu za zapoljavanje BiH pokazalo je da od 250 najbrojnijih zanimanja
u kojima postoji debalans izmeu ponude i tranje za radnom snagom, samo u 5 zanimanja postoji
tendencija smanjenje broja registriranih nezaposlenih lica.
122

bez obzira na zanimanje. Mjere koje se poduzimaju u okviru javnih servisa za

zapoljavanje radi poticanja zapoljavanja daleko zaostaju za potrebama. Uz to, ni na
kojem nivou administrativne organizacije u dravi ne postoji akcijski program
zapoljavanja kojim bi se ovaj problem sistematski rjeavao. Stanje na tritu radne
snage je takvo da preko 60% mladih ljudi eli da napusti dravu.
Scenarij: Tri su osnovna pravca aktivnosti koji bi morali biti poduzeti da bi se ovaj opi
problem mogao kvalitetnije rijeiti: oivljavanje privredne aktivnosti ukljuujui
reaktiviranje zdravih jezgara industrijskih preraivakih kapaciteta (1), formalizacija sivog
trita (2) i razvoj sistema poticajnih mjera za zapoljavanje (3).
1) Oivljavanje privrede obuhvaeno je u Stratekom cilju 1, to jest poglavljem o
privrednom razvoju, i nije ga nuno ponovo elaborirati.
2) Formalizacija neformalnog (sivog ) trita je prezentirana u Stratekom cilju 2,
Prioritetni cilj 2.2.
3) Na nivou drave (entiteta) potrebno je izraditi akcijske programe zapoljavanja koji bi
poivali na etiri temeljna stuba i 13-18 obaveznih mjera kakve se primjenjuju u
zemljama Evropske Unije. U nedostatku tih programa, mogue je pokrenuti akciju da
takav program napravi za regiju i da u njemu participiraju opine s tog podruja.
Odluka o tome, pak, izlazi izvan okvira ove analize.
Ovim nije iscrpljena lista mjera koje bi mogle poboljati stanje na tritu rada.
Neophodno bi bilo stimulirati razvoj privatnih agencija za posredovanje u zapoljavanju
koje bi, uz ispunjavanje posebnih tehnikih i organizacionih pretpostavki, bile ovlatene i
za posredovanje u zapoljavanju u inozemstva. Tritu radne snage potreban je i
integrirani informacioni sistem, kakav postoji u svim trinim zemljama i on bi, u svojoj
strukturi, mogao obraivati i prezentirati informacije o tritima na ekonomskim regijama.
Konkretni koraci za ovaj prioritet koje treba slijediti e obuhvatiti:
- Stvaranje baze podataka;
- Stvaranje meusobno povezanih baza podataka na opinskoj i regionalnoj razini;
- Postavljanje centara za zapoljavanje kao kljunih centara u procesu balansiranja
ponude i potranje.
Oekivani rezultati:
x Meusobno povezani centri za zapoljavanje u regiji;
x Efikasni centri za zapoljavanje;
x Izbalansirana potranja i ponuda na tritu rada.
Pokazatelji:
x Broj udruenja drutveno-ekonomskih partnera u okviru teritorijalnih sporazuma
x Poveanje razmjera osiguranja referentne populacije (%);
x Porast trajanja radnog staa (prosjek / korisnik);
x Nezaposleni koji koriste dopunske savjetodavne usluge (%).
- Pruanje podrke zapoljavanju i samozapoljavanju;
- Usklaivanje struktura i sistema za obrazovanje i obuku s potrebama
trita rada.
123

3.1.1. Mjera: Pruanje podrke zapoljavanju i samozapoljavanju
Stanje: Ponuda radne snage u regiji po svim parametrima ponude prevazilazi potrebe
u veini profesija i u veini nivoa obrazovanja. Veliki je problem to se tano ne zna u
kojem dijelu regije postoji odreena kvaliteta ponude i kolika je potreba za radom iz neke
oblasti. Da bi se poela sistematski i sistemski pruati podrka u zapoljavanju i
samozapoljavanju, prije svega se mora znati ta nam treba a ta imamo, te ta smo u
stanju u okvirima regije stvoriti da bismo odreenoj aktivnosti dali podrku i prioritet.
Drugi problem je to lica koja prvi put trae posao nemaju nikakav oblik zatite (pa ni
socijalne), a lica starija od 45 godina skoro da nemaju nikakvu mogunost zaposlenja.
Scenarij: Uspostava centara za posredovanje pri zapoljavanju u svim dijelovima regije
bi bila neophodna, a ti centri bi trebalo da se meusobno poveu u jedan zajedniki
centar na nivou regije koji bi raspolagao svim relevantnim podacima ponude i tranje, po
svim metodama koje podrava EU. Projekti koji podravaju ovu aktivnost su:
- Centar za razvoj ljudskih resursa;
- Uspostava Centra za posredovanje pri zapoljavanju;
- Uspstavljanje mobilnog centra za obrazovanje, prekvalifikaciju, trening i
poduzetnitvo;
- Uspostavljanjje akcijskog programa zapoljavanja;
- Uspostava fondova za kreiranje novih radnih mjesta;
- JOB centar za animaciju privatnog sektora za investiranje u razvoj osoblja;
- Promocija malog i srednjeg poduzetnitva, razvoj poduzetnike svijesti i duha.
Oekivani rezultati:
Na nivou regije e biti napravljeni akcioni programi zapoljavanja uraeni na osnovu
intervjua i iskaza zainteresovanih subjekata, a oni e biti temelj rada centara u
gradovima regije i centra za posredovanje pri zapoljavanju u okvirima regije i van nje.
Bit e pokrenuta posebna glasila javnog informisanja koja e sedmino aururati
informacije iz ove oblasti.
Pokazatelji:
x Broj korisnika;
x Broj ponuenih radnih mjesta.
3.1.2. Mjera: Usklaivanje struktura i sistema
potrebama trita rada
za obrazovanje i obuku sa
Stanje:
U uslovima privatizacije javnog sektora, u kojima mnoge ranije profesije,
(specifine za odreeno preduzee), prestaju da postoje, uspostava modela za
prekvalifikaciju radne snage ne samo da je potrebna, ve je od kljunog znaaja za
regiju. Postoji vie naina kako taj problem rijeiti, ali najbolji je kombinovati vie raznih
projekata jer je i problem heterogen.
Sredstva za obrazovnu djelatnost u BiH iznose 6,4% od GDP-a. Poto je GDP jako
nizak, ta sredstva nisu dovoljna za usklaivanje obrazovnog sistema sa promjenljivim
potrebama trita rada. Na nivou regije bi trebalo uspostaviti odgovarajue obrazovne
124

standarde, posebno znajui da u zemljama EU akcioni programi zapoljavanja poivaju

na programima obrazovanja.
Scenarij:
Izmeu ostalog, osnovni problem je nepostojanje JOB centra za
prekvalifikaciju kadrova u kome bi se sakupljale sve informacije od interesa za regiju.
Ne postoji ni JOB centar za animaciju privatnog sektora za ulaganja u razvoj kadrova,
ukljuujui i prekvalifikaciju radne snage. Nije formiran Regionalni info centar, pa nije
mogue saznati kakav je profil radnika potreban na kojem mjestu. Nivo konsultantskih
usluga je veoma nizak. Mnogi zanati karakteristini za ovo podruje se suoavaju sa
prijetnjom nestanka. (npr. vezenje zlata na platnu ili izrada sinija, specijalnih vrsta niskih
stolova, za staro hercegovako domainstvo).
Projekti usko vezani za ovu problematiku su slijedei:
- Formiranje stalnog regionalnog savjeta za poboljanje obrazovanja;
- JOB centar za prekvalifikaciju kadrova;
- Uspostavljanje mree JOB centara za turizam;
- Mobilni edukacijski konsultantivni centri;
- Informatiki centri za trite radne snage i mobilnost radne radne snage.
Pored ovih projekata bilo bi potrebno uraditi i sljedee aktivnosti (vezano za Prioritetni
cilj 3.3.):
- Razviti znanstveno-istraivaki rad i sistem institucija za komplementarno
obrazovanje;
- Razviti pristup uenje cijelog ivota-prema potrebama trita rada;
- Nastavne planove i programe prilagoditi zahtjevima EU;
- Uspostaviti infrastrukturu za obuku, prekvalifikaciju i dokvalifikaciju.
Oekivani rezultati:
x Izvrena prekvalifikacija i dodatna obuka u skladu sa potrebama trita rada.
x Poboljanje nivoa obrazovanosti stanovnitva u cjelosti,
x Prilagoavanje strukture ponude strukturi tranje radne snage,
x Poveanje pokretljivosti radne snage u regiji ,
x Usporavanje raseljavanja, posebno mlae populacije;
x Resocijalizacija.
Pokazatelji:
x Stopa zaposlenih korisnika u zapoljavanju (%)
x Nezaposleni koji se koriste dopunskim savjetodavnim slubama
x % ljudi koji se obuavaju a koji su uspjeno zavrili kurs (mukarci / ene)
3.2. Prioritetni cilj: Razvijeno obrazovanje i komplementarno obuavanje

Stanje: Za klasino obrazovanje u cjelini izdvaja se oko 6,5% BDP-a, ali raspoloiva
masa sredstava nije dovoljna za kvalitetno opremanje obrazovnih institucija, jer je
zbog izostale privredne aktivnosti - poreska osnovica jako niska. Obuhvat osnovnim
obrazovanjem nakon rata u zemlji je preko 99%, a u toku je njegova transformacija iz
125

osmogodinjeg u devetogodinje. Srednjokolskim obrazovanjem obuhvaeno je oko

70% generacije i razmjetaj kolskih institucija zadovoljava. Nije izvrena njegova
transformacija, ali se moe pretpostaviti da e ona biti postavljena na modularnom
principu i provedena u narednom periodu. Visokokolske institucije, kojima je
obuhvaeno oko 25% generacije otvorile su proces transformacije u skladu s
Bolonjskom deklaracijom i treba oekivati da e u narednom periodu ovaj sistem biti s
jedne strane racionaliziran (uklanjanje hiperprodukcije zanimanja drutvenog
usmjerenja) a s druge osposobljen za transfer znanja u novim zanimanjima (preteno
tehnikih usmjerenja).
U postojeim privrednim uvjetima, u kojima ponuda radne snage znatno nadilazi tranju
za njom, na povrini pojave izlazi da je cio obrazovni sistem besmislen, jer u ukupnom
broju registriranih nezaposlenih uestvuje preko 60% lica koja su tek izala iz
obrazovnog sistema, prvi put se pojavljuju na tritu rada i tragaju za njim u prosjeku oko
tri godine. Nakon tolikog vremena ekanja znanje steeno u obrazovnom sistemu nuno
je zastarjelo.
Na drugoj strani, tehnologije proizvodnje se radikalno mijenjaju svakih 4-5 godina, to
znai da svi zaposleni u toku njihovog radnog vijeka od 40 godina moraju 8 do 10
puta proi kroz neki oblik dopunske obuke. Na podruju regije koja je predmet strategije
ovo znai bi dopunskim obrazovanjem trebalo biti obuhvaeno oko 20 hiljada zaposlenih
lica godinje. Dodamo li tom broju i lica koja prvi put trae posao (ija znanja, steena u
obrazovnoj instituciji, nisu dovoljna za obavljanje posla na radnom mjestu, oko 3000
svrenih aka i studenata) i, takoer, dugorono nezaposlene osobe (oko 20 hiljada
lica), izlazi da je potrebno razviti posebne oblike obrazovanja za najmanje 40 hiljada lica
godinje.
Zbog nedostatka sredstava, ali i neadekvatne brige drutva, u obrazovanju i
zapoljavanju openito postoje socijalno iskljuene grupe, ije ukljuenje je mogue
jedino kroz njihovu obuku i zapoljavanje. To su u prvom redu fiziki ili mentalno
hendikepirana lica i Romi.
Scenarij: Do sredine 60-tih godina prolog vijeka postojali su centri za prekvalifikacije i
doobuku pri javnom servisu za zapoljavanje i tzv. radniki univerziteti koji su pruali
specifine usluge u obrazovanju odraslih. Reformom iz 1971.godine raunalo se da e
srednje usmjereno obrazovanje i visokokolske institucije moi preuzeti tu ulogu, pa su
prethodne institucije uglavnom ugaene. Pokazalo se, meutim, da redovne obrazovne
institucije svih nivoa i usmjerenja u pravilu zaputaju fleksibilne oblike obrazovanja i da
je nuan razvoj posebnih institucija. To potvruje i evropska praksa.
S druge strane, za prilagodbu znanja steenih u redovnom obrazovnom sistemu
znanjima potrebnim za obavljanje poslova u poduzeima, inicijativa mora polaziti od
poduzea a stimulacija za doobuku i zapoljavanje nakon nje od javnih servisa za
zapoljavanje. Meutim, sredstva koja se u tim servisima izdvajaju u ovu svrhu
predstavljaju tek kap vode u moru potreba (nedovoljna su). Najbolje rjeenje bilo bi da
se na nivou regije koja je predmet strategije izradi akcijski program zapoljavanja.
Konsenzus o potrebi programa mogue je postii, ali je sredstva za to teko osigurati, pa
se realnijom ini izrada entitetskih akcijskih programa zapoljavanja. U oba sluaja
sredstvima bi mogli financijski upravljati javni servisi za zapoljavanje, a institucije koje bi
pruale obrazovne usluge u ove svrhe tek treba razviti. Dobro iskustvo u pruanju ovog
tipa usluga su job centri ili centri za obuku i prekvalifikaciju. Oni, u naelu, mogu biti i
126

u privatnom vlasnitvu ali u uvjetima pretjerano niske tranje nije realno oekivati da e
postojati privatni interes za to. Stoga bi njihov razvoj trebalo ostvariti kroz embrion od tri
do pet javnih institucija na regiji od kojih bi svaka bila profilirana za druga zanimanja
(graevinska, turistika, poljoprivredna,...).
Sredstva za obuku pripravnika (svrenih uenika i studenata, koji prvi put trae posao)
trebalo bi da budu osigurana u entitetskim akcijskim programima zapoljavanja, a
financijsko upravljanje njima da je u nadlenosti javnih servisa za zapoljavanje.
Prijedloge projekata doobuke i zapoljavanja pripravnika trebalo bi da podnose
zainteresirana poduzea, a obuka bi se izvodila od strane u projektu identificirane
organizacije. Obuka i zapoljavanje hendikepiranih lica i Roma morali bi biti rijeena na
trajnoj osnovi, a rjeenje za to moralo bi se nai na nivou drave.
Oekivani rezultati:
x Povean broj mjera koje se primjenjuju u podrci zapoljavanju;
x Razvijeni akcijski programi zapoljavanja na entitetskom nivou;
x Usklaeni programi s odgovarajuim programima Evropske Unije do kraja
perioda koji pokriva Strateki plan;
x Etablirano jezgra javnih centara za obuku i prekvalifikaciju;
x Povean broj pripravnika zaposlenih u institucijama i poduzeima;
x Marginalne grupe ukljuene u proces zapoljavanja.
Pokazatelji:
x % smanjenja dugorono nezaposlenih osoba;
x % smanjenja nezaposlenih mladih ljudi koji po prvi put trae posao;
x Broj javnih centara za prekvalifikaciju i obuku (3-5);
x Broj lica koja su prola proces doobuke u struci;
x Visina sredstava uloenih u zapoljavanje nezaposlenih.
U cilju ostvarivanja ovog prioritetnog cilja, trebalo bi poduzeti slijedeu mjeru:
- Uspostava struktura komplementarnog obrazovanja.
3.2.1. Mjera: Uspostava struktura komplementarnog obrazovanja
Stanje:
Stanje u oblasti informatikih tehnologija se znaajno mijenja u nekoliko
posljednjih godina u svim sferama ivota, ali je ta promjena uglavnom zasnovana na
linim ambicijama pojedinaca, posebno mlae populacije, gdje razlog dobrog vladanja
informatikom tehnologijom obezbjeuje posao u inostranstvu i sl. Dakle,te promjene
nisu plod organizovanih drutvenih akcija i promjene svijesti o informatikim
tehnologijama. Ne postoji model komplementarnog obrazovanja u ovoj oblasti. Manji,
uglavnom privatni edukativni centri su ogranieni, ili na jednu konkretnu naunu oblast
(bankarstvo, ISO standardi) ili su se programi sastavljali po eljama polaznika
usmjerenih, uglavnom, na budue radno mjesto, ovdje, ili u inostranstvu.
Scenarij: Obzirom da je informatika tehnologija veoma sklona brzim promjenama
softvera i pripadajueg hardvera to je logino da se ova tehnologija mora intenzivno
pratiti i za takvu praksu vladati stranim jezicima, a ti epiteti pripadaju mladima.injenica
127

je da ne postoji Regionalni centar za mlade talente i njihovo usmjeravanje po kriterijima

EU.Takoe ne postoji dodatno obrazovanje u svim novim tehnologijama bez obzira na
profesiju.
Iz prethodnog teksta je jasno da bi trebalo prihvatiti slijedee projekte:
-
Utemeljenje regionalnog centra za mlade talente;

Dodatno obrazovanje u pogledu novih tehnologija;
Mobilni konsultatntski obrazovni centar;
Centar za dopunsko obrazovanje poljoprivrednika;
Centar za dodatno obrazovanje u pogledu trgovine s inozemstvom.
Oekivani rezultati:
U bliskoj budunosti, a naroito u projektovanom stratekom vremenu, nije mogue
oekivati neke spektakularne rezultate jer ni programi obrazovanja iz ove oblasti nisu
prilagoeni zahtjevima EU, a ni institucije o kojima je ovdje govoreno ne postoje.
Rezultat provoenja ove mjere bi bio porast broja osoba koje raspolau znanjem
informatikih tehnologija i mobilni edukacijski konsultativni centar koji bi pruao
konsultantske usluge kako u urbanoj, tako i u ruralnoj sredini.
Pokazatelji:
x Broj institucija;
x Broj teajeva;
x Broj sudionika.
3.3. Prioritetni cilj: Razvijeni obrazovni kapaciteti za informacijske

tehnologije, inovacije, transfer tehnologija i istraivanje i razvoj
Stanje: Nove tehnologije, u prvom redu informatike, dobivaju se na tri osnovna naina:
implementacijom informatiki intenzivnih tehnologija u trinom i javnom sektoru (1),
razvojem odgovarajuih reproduktivnih znanja o njima kroz sistem obrazovanja (2) i
vlastitim razvojem novih tehnolokih rjeenja (3). O implementaciji (informatikih)
tehnologija u privatnom sektoru odluuje poduzetnik i u principu na njemu lei i rizik i
odgovornost za njen izbor. Taj aspekt ostavit emo izvan razmatranja.
Implementacija informatikih tehnologija u javnom sektoru u zemlji pa i na podruju
regije specifina je i zavisna od tipa institucija. Zatvoreni sistemi kao to su odbrana,
javni red i sigurnost, penzioni i invalidski te zdravstveni sistem u principu se informatiki
opremaju u skladu s vlastitim mogunostima. Budui da svi zavise od poreskog
kapaciteta privrede iz koje crpe svoje prihode, a on je krajnje nizak, za opu
opremljenost se moe kazati da je prilino niska. To vrijedi i za regiju.
ini se da javna administracija u tome posebno zaostaje, a u ovoj oblasti su u svijetu
razvijene tehnologije koje znatno ubrzavaju proces administriranja, u korist graana i
poduzetnika. Ono to posebno zabrinjava nakon rata, je da su opine gotovo izgubile
128

kontrolu nad onim to se dogaa na njihovom podruju i da, u pravilu, nedostaju znanja
o upravljanju javnim sektorom i, posebno, javnom administracijom. U zemlji, pa ni na
podruju regije ne postoji specijalizirana obrazovna institucija (niti u okviru srednjeg niti
visokog obrazovanja) koja bi obuavala birokrate u administraciji o funkcijama i
metodama upravljanja njom. Nisu ni doneseni propisi kojima bi bili definirani obrazovni
profili ovlateni za rad u javnom sektoru.
Razvoj vlastitih tehnologija je najkvalitetniji ali i najtei razvojni put uope. Prije rata za
istraivanja i razvoj odvajano je 1,5% drutvenog proizvoda, a nakon rata ona nisu javno
podrana ni na koji nain. Odreena mogunost za istraivanja vrhunskog karaktera
nude se nauno-istraivakim organizacijama kroz Okvirne programe EU, ali je odaziv
domaih institucija prilino nizak.
Scenarij: Snaniji ulazak u informatiko drutvo mogue je izvesti informatizacijom
opinske administracije (1), razvojem edukacije u redovnom i obrazovnom sistemu za
odrasle (2), formiranjem regionalnog fonda za istraivanja i razvoj (3) i ukljuivanjem u
istraivako razvojni rad buduih partnerskih zemalja Evropske Unije (4).
U informatizaciji opinske administracije potrebno je i mogue zasnovati dva do tri pilot
projekta informatizacije oslonjene na GIS i e-government, uz nuno opremanje i
edukaciju kadrova.
U redovnom obrazovnom sistemu uveliko se uvode predmeti iz informatike, ali je
potrebno izvriti adekvatno opremanje kako bi sve osnovne obrazovne institucije
postigle informatiku piMSPnost uenika, srednje kole osposobile uenike u koritenju
raunarske opreme u zanimanju za koje se obrazuju, a visokokolske institucije i
omoguile transfer novih znanja u ovoj oblasti. Proces u ovoj oblasti je sloen zbog
nedostatka financijskih sredstava, ali on se ve odvija i s privrednim razvojem e biti sve
intenzivniji. Ono to je posebno potrebno na nivou regije je osnivanje jedne
visokokolske institucije za obrazovanje slubenika za javnu administraciju. Inicijativa
pokrenuta u Mostaru ima sve izglede da bude prototip modernog upravljanja u ovoj
oblasti.
Za ukljuivanje istraivakih i visokokolskih institucija u Okvirne programe EU bie
potrebna promocija i edukacija u izradi projektnih prijedloga, obzirom da je metodologija
njihove pripreme vrlo sloena i zahtjevna.
Oekivani rezultati:
x Etablirana akademija za javnu administraciju;
x Realizirani pilot projekti informatizacije tri do pet opina u regiji,
x Odreeni broj istraivakih organizacija regije ukljuen u evropska istraivanja
vezana za informatiko drutvo.
x Rairena iskustva o primjeni informatike u javnoj administraciji;
x Skraeno vrijeme obrade predmeta graana zbog primjene novih metoda obrade
dokumenata.
Pokazatelji:
x Broj lokalnih poduzea ukljuenih u potporu zajednikim istraivakim projektima
(od kojih su MSP)
129

x Poveano ulaganje u RDTI od strane poduzea ukljuenih u zajednike projekte

x % MSP zadovoljnih uslugama
x Broj stvorenih R&D poslova
-
Uvoenje informacijskih tgehnologija i sustava uenja na daljinu;

Permanentno educiranje za razvoj, transfer i primjenu inovacija i novih
tehnologija;
Prianje podrke za razvoj mladih talenata.
3.3.1. Mjera: Uvoenje informacijskih tehnologija i modela uenja na daljinu
Stanje: U sistemu obrazovanja koje vrijedi u zemljama zapadne Evrope,a koji se

zasniva na uenju kroz cijeli ivot ne postoji granica starosne dobi u kojoj ovjek
absorbira nova znanja. Zahvaljujui tehnikim mogunostima dananjice u razvijenim
zemljama se vrlo esto primjenjuje model uenja na daljinu. U Bosni i Hercegovini je
primjena ovakvog modela uenja tek u zaetku.
Scenarij: Na osnovu potraivanja evidentnih na tritu rada, kreirati odgovarajue
edukativne programe uenja na daljinu. Pozitivnim ve postojeim primjerima
promovirati ovakav nain edukacije kako u urbanim tako i u ruralnim sredinama. Ciljevi
ove mjere e se postii implementacijom slijedeih projekata:
- Uvodjenje sistema uenja na daljinu i koritenje internet aplikacija;
- Uvodjenje sistema internet kafea u gradovima regije i ruralnim naseljima;
- Donoenje zakonskih akata, koji e priznavati diplome dobijene ovim sistemom i
njihovu nostrifikaciju.
Oekivani rezultati:
Znaajno je povean broj usmjereno obrazovanih kadrova, prema prijedlozima
obrazovnih centara i programima koje je odobrila vlada odgovarajueg entiteta. Povean
broj natjecatelja za radna mjesta tamo gdje postoji velika potranja za tim poslovima.
Nuno je naglasiti znaaj uspostavljanja obrazovnih centara za uenje na daljinu koja
pruaju mogunosti velikom broju studenata koji se, iz ma kojih razloga, odlue za ovaj
vid obrazovanja.
Pokazatelji:
x Broj upisanih studenata;
x Broj diplomiranih studenata zaposlenih u javnoj upravi;
x Broj obuhvaenih organizacija iz regije;
x Broj i vrijednosti projekata kojima su one obuhvaene u okvirima tehnologija
informatikog drutva, te u okvirima programa EU.
130

3.3.2. Mjera: Permanentno educiranje za razvoj,transfer i primjenu inovacija

i novih tehnologija
Stanje: U poreenju sa dananjim stepenom razvoja nauke i tehnologija u svijetu, u
regiji Hercegovina je jako nizak nivo ukljuenosti u educiranje za potrebe razvoja, za
transfer i primjenu inovacija i novih tehnologija, te za primjenu novih standarda EZ,
sistema kvaliteta ISO 9000 i 14000.U predratnom periodu na tom polju su bili aktivni
razvojni centri velikih preduzea, kao to su Soko-Mostar, Unis-Mostar, poljoprivredni
kombinati, Industrija alata Trebinje,Energoinvest-pogoni u regiji, Medicinski centri,
Vojne ustanove, itd. Organizovani su razni seminari i simpozijumi u odgovarajuoj
brani, tako da je strukovno obrazovanje ilo ukorak s onim u ostalim dijelovima Evrope.
Sa djeliminim ili potpunim prestankom rada gore navedenih (i ostalih) kompanija,
ovakve vrste aktivnosti su se znaajno smanjile ili sasvim prestale.
Scenarij: Da bi se postigao napredak na ovom polju potrebno je, prije svega, provesti
sljedee projekte:
- Centar za transfer tehnologija u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji;
- Centar za transfer tehnologija u industrijskoj preradi hrane;
- Centar za transfer tehnologija u metalopreradjivakom sektoru;
- Dodatno obrazovanje u novim industrijskim tehnologijama;
- Centar za dopunsko obrazovanje poljoprivrednika;
- Regionalni trening centar o standardima na inozemnim tritima.
Oekivani rezultati:
x Porast proizvodnih djelatnosti
x Konkurentnost proizvoda na stranim tritima.
Pokazatelji:
x Broj poduzea koja primaju financijsku podrku za TDI projekte i za kupovinu
tehnologije
x Broj novih proizvoda usavrenih i lansiranih na trite
3.3.3. Mjera: Pruanje podrke za razvoj mladih talenata
Stanje: Obrazovanje u BiH je regulisano na razliite naine u FBiH i RS, jer su u RS-u
svi nivoi obrazovanja pravno regulisani entitetskim zakonima , dok je u FBiH to uredjeno
na kantonalnom nivou. Zato svaki od 10 kantona ima svoj zakon o predkolskom,
osnovnom i srednjem obrazovanju. Nijedan od entiteta ne izdvaja dovoljno sredstava za
obrazovanje. Smanjenjem medjunarodne pomoi i ubrzanim padom budetskih prihoda,
nema dovoljno brige ni za djake u redovnom kolskom obrazovnom sistemu, a da ne
govorimo o razvoju podrke za mlade talente. Potpuno je zanemaren naunoistraivaki rad kao i dio obrazovnog procesa, a tu i ne postoje zakonski okviri. Slian je
problem i sa mladim talentima.
Scenarij:
Da bi se ovaj problem poeo rjeavati mora se predefinisati uloga
pedagokog zavoda, tako da oni ponu brinuti o mladim talentima uz podrku vlada
preko ministarstava obrazovanja.Putem predkolskog obrazovanja,treba poeti voditi
131

brigu o mladim talentima, a posebnu brigu bi trebalo posvetiti otvaranju predkolskih

ustanova u ruralnim podrujima.
Takoe bi trebalo uspostaviti bri sistem obrazovanja za mlade talente to
podrazumijeva skraeno kolovanje ili napredno kolovanje, koje e omoguiti mladim
talentima bri izlazak na pozornicu praktinih aplikacija. Implementacijom projekta
Osnivanje regionalnog centra za mlade talente bi se uspostavila osnova za pruanje
podrke mladim ljudima. Pored ovog projekta, a u cilju postizanja napretka na ovom
polju, trebalo bi poduzeti sljedee:
- Osnovati regionalni fond za znanstveno-istraivaki rad, stipendije i podrku mladim
talentima;
- Unaprijediti sistem obuke nastavnika i menadera u obrazovanju mladih talenata;
- Predefinisati ulogu pedagokih zavoda sa aspekta brige o mladim talentima;
- Uspostaviti sistem obuke i usavravanja nastavnika i mladih talenata sistemom
mentora;
- Osnovati institucije za brigu o mladim talentima;
- Osnovati fond za brigu o mladim talentima;
- Kod talenata informatike piMSPnosti skratiti rok kolovanja u nas i omoguiti im
nastavak kolovanja u inostranstvu;
- Napraviti posebne planove i programe za mlade talente;
- Uspostaviti podrku EU u ovom pogledu i uraditi studiju izvodljivosti;
- Ojaati nauno-istraivaki rad ukljuivanjem mladih talenata putem stipendiranja i
kreditiranja;
- Usvojiti novi zakon sa uvodjenjem poreskih olakica za mlade talente i institucije
koje se bave mladim talentima;
- Planirati budet za dopunsko obrazovanje mladih talenata u zemlji i u inostranstvu.
Oekivani rezultat:
x Visok stupanj efikasnog koritenja ljudskih resursa.
Pokazatelji:
x Broj utemeljenih centara za obuku;
x Broj inovativnih programa;
x Broj stipendija za talentirane ljude.
Strateki cilj 4: Ouvan okoli
Stanje: Rat je doveo do naputanja znatnih poljoprivrednih povrina, do bjesomune

eksploatacije uma i do devastacije industrijskih zona u gradovima. Uz navedeno, divlja
gradnja u prostoru cvjeta. Dobra strana u toj nevolji je da je, zbog neaktivnosti
izgraenih preraivakih kapaciteta u industriji, zagaenje tla, zraka i vode vie nego
prepolovljeno. Inae vrlo krhka, ekoloka ravnotea mogla bi se pogorati ako u ovoj
oblasti ne bude razvijena politika zatite i ouvanja okolia.
Intenzivan razvoj bazinih industrijskih grana nakon Drugog svjetskog rata doveo je do
uvoza brojnih tehnologija koje su uzrokovale visok stupanja zagaenosti tla, vode i
zraka, naroito u gradovima.
132

Scenarij: Prirodne i kulturne vrijednosti (ukljuujui zrak, tlo i vodu) predmet su

posebnih meunarodnih konvencija ali i sadraj racionalnog upravljanja prostorom. Bie
potrebno valorizirati i katalogizirati ih te zatiti i briljivo uvati. Uz adekvatnu
prezentaciju i promociju te atraktivnosti mogu biti osnovica za kvalitetan turizam i
zapoljavanje.
Sistemom snabdijevanja vodom slabo se upravlja i to uglavnom rade dravne kompanije
koje imaju cijene kakve su odredile opine (ili kantoni). Otpadne vode i vrsti otpad
predstavljaju ozbiljne probleme, i mada zakoni u pogledu zagaenja postotke, njihovo
provoenje u praksi je slabo. Sistemi kanalizacije u regiji su obino nedostatni i uistinu
su dostupni samo u veim naseljima i gradovima. Glavne intervencije u ovom sektoru e
biti uspostavljanje regionalnih ureda za zatitu okolia koji e morati nadzirati privredne
aktivnosti i primjenjivati pravne propise isto kao i razvijati kampanju svijesti da bi se u
ekoloke aktivnosti ukljuila i javnost. Predvia se napredak u razvoju sistema uprave
otpadom i otpadnim vodama sa naglaskom na poveanju kvalitete vode za pie i
sakupljanju i recikliranju vrstog otpada.
Oekivani rezultati:
x Izgraeni instrumenti za primjenu meunarodnih konvencija o okoliu, zatiti tla,
voda i zraka;
x Formirane mjerne stanice za kontrolu kvaliteta okolia i ekoloki opservatorij;
x Izvrena kategorizacija prirodnih i kulturnih vrijednosti, utvrene nadlenosti
pojedinih organa u brizi o njima i formiran fond za njihovo odravanje i njegu;
x Deminiran prostor oko turistikih atraktivnosti;
x Izraen kalendar dogaaja i ponuen turistima.
Pokazatelji ostvarenja:
x Usvojene meunarodne konvencije o okoliu;
x Usklaeni domai propisi s meunarodnim konvencijama o okoliu;
x Broj instaliranih mjernih stanica i Izvjetaji opservatorije;
x Formirane institucije za brigu o rehabilitaciji devastiranih prostora;
x Koliina sakupljenog vrstog otpada za reciklau (tona godinje);
x % recikliranog vrstog otpada za ponovnu upotrebu.
Prioritetni ciljevi u ovoj oblasti definirani su prema slijedeem:
1.
2.
Institucionalno jaanje sektora okolia;

Poboljanje kvalitete okolia.
4.1. Prioritetni cilj: Institucionalno jaanje sektora okolia

Stanje: Intenzivnim razvojem baznih grana industrije nakon Drugog svjetskog rata
uvezene su brojne tehnologije koje su dovele do visokog stupnja zagaenja tla, vode i
zraka, posebno u gradovima. U nudi da se osigura razvoj, smatralo se da je, ako se
mora birati izmeu niskog standarda i zagaenja, na jednoj strani, i visokog standarda
uz zagaenje, na drugoj, bolja ova druga razvojna varijanta. Okoli je, osim devastacije
prostora i zaputanja prioriteta u njegovom koritenju, bio - ekonomsko-politiki gledano
133

- zanemaren. Nakon toga dolo je do privredne krize u zemlji i rata, u toku kojih okoli
dodatno ugroen. Brojna minska polja, postavljena u toku rata, onemoguila su upotrebu
zemljita, beskrupuloznom sjeom uma koja jo uvijek traje ugroavaju se vodni
reimi, pojavljuju klizita u dimenzijama koje dosad nisu bile poznate, odnosei humus i
biljni pokrov iza koje ostaju goleti. Zemlja koja se, zbog umskog bogatstva, smatrala
ekolokim pluima zapadnog Balkana moe postati zemlja teko naruene ekoloke
ravnotee, ako se ne poduzmu odgovarajue mjere.
Svijet je u meuvremenu donio niz konvencija o zatiti okolia, evropske zemlje su
akcijskim planovima za okoli ugradile politiku zatite okolia u druge politike i time
stvorile osnovu za institucionalno jaanje ovog sektora. Izgraene su institucije za
monitoring i izvjetavanje o stanju okolia i stvorene tehnike pretpostavke za kvalitetnije
upravljanje razvojem, uz ukljuenje svih socijalnih partnera u brigu o njemu.
Na podruju regije koja je predmet strategije, ekoloka ravnotea je vrlo krhka. Osim
njenih sjevernih dijelova koji su bogatiji umom, regija je specifina po natprosjenoj
koliini padalina i brojnim podzemnim tokovima ije kretanje i utjecaji na ivot na
podruju jo nisu sasvim poznati. Stjecajem razvojnih okolnosti dogodilo se da ono prije
rata nije bilo zagaeno u mjeri u kojoj se to dogodilo ostalim regijama i da je stupanj
zagaenja nakon rata jako smanjen. Regiji, kao i drugima u zemlji, nedostaju institucije
koje bi pratile tehniko stanje okolia i razvile informacioni sistem i postale neki oblik
okolinih senzora na kojima i pomou kojih bi bilo mogue voditi kvalitetnu politiku
prema okoliu i u skladu s odgovarajuim konvencijama.
Scenarij: Bosna i Hercegovina usvojila je osnovne zakone iz oblasti okolia9, temeljenih
na usvojenim meunarodnim konvencijama10. Usvajanje ovih zakona bi trebalo da,
uvaavajui nadlenosti entiteta i kantona, omogui provoenje jedinstvene politike
okolia u zemlji. Njihova implementacija treba da je prvi korak u institucionalnom jaanju
ovog sektora. U vezi s okoliem uvedeno je preko stotinu standarda (BAS TC7 Okolina) u potpunosti zasnovanih na ISO i EN normama. Ono to u najveoj mjeri
nedostaje u cijeloj zemlji je tehnika infrastruktura koja podrazumijeva mreu ekolokih
osmatranica i opservatoriju koja bi periodino informisala javnost i nadlene organe o
stanju tla, voda i zraka te predlagala mjere za unapreenje. Isto je potrebno na podruju
regije, s tim da bi na njoj postojala i specijalizirana institucija za monitornig podzemnih
voda, bazirana na geografskom informacionom sistemu.
Razvoj totalnog monitoringa stanja u okoliu ovisit e u velikoj mjeri od raspoloivih
sredstava, ali se moe raunati da bi u roku od 5-7 godina moglo da biti instalirano tri do
pet osmatranica i regionalnom opservatorijem za svaku od oblasti vezanih za stanje u
okoliu. Ovo podrazumijeva opremanje raunarima i odgovarajuim softverom, obuku
osoblja i izgradnju indikatora oslonjenu na meunarodni sistem. Meunarodno
financiranje njihovog rada bie neophodno u poetnih tri do etiri godine, nakon kojih bi
opine s podruja regije mogle da preuzmu brigu o njima. Dalji razvoj sistema
osmatranica mogao bi poivati na sufinanciranju, participacijom lokalnih zajednica uz
To su Zakon o zatiti okoline / ivotne sredine, Zakon o zatiti prirode, Zakon o zraku, Zakon o vodama i
Zakon o otpadu
10
Vanije meu njima su Bazelska konvencija, Beka konvencija, Montrealski protokol, Barcelonska
konvencija, Konvencija o klimatskim promjenama, Konvencija o biolokoj raznolikosti.
134

sufinanciranje iz evropskih fondova. Izboru lokacija osmatranica i opservatorija te

sadraja monitoringa morala bi prethoditi odgovarajua fizibiliti studija.
Oekivani rezultati:
x Smanjen nivo zagaenosti;
x Uvoenje ekoloki zdravih standarda;
x Bolje upravljanje otpadom;
x ienje kanalizacije;
x Porast ekoloke svijesti kod ljudi.
Pokazatelji:
x Broj domainstava koja slue za sakupljanje opinskog otpada (% stanovnitva);
x Koliina sakupljenog vrstog otpada za recikliranje (do / godina) u periodu nakon
jedne godine;
x % zatvorenih / saniranih lokacija divlje izgradnje.
-
Izgradnja institucionalnih kapaciteta za

monitoring;
Uspostavljanje sustava ekoloke edukacije.
prostorno
planiranje
4.1.1. Mjera: Izgradnja institucionalnih kapaciteta za prostorno planiranje i

monitoring
Stanje: Problemi koje je donio ratni i poslijeratni period su gurnuli u drugi plan brigu o
ovjekovoj okolini. Aktivnositi vezane za planiranje i provoenje zatite okolia su u
poetnoj fazi. Meutim, vano je istai da postoje dobre pojedinane inicijative za
zatitu odreenih dijelova regije ili parcijalno provoenje nekih od segmenata zatite
okolia.
Scenarij: Uspostavljanjem i jaanjem koordinacije i razmjene podataka izmeu onih
koji se bave zatitom ovjekove okoline, stvorie se preduslovi za planski pristup tom
problemu. Uspostavljena i primijenjena odgovornost opina u svezi stanja okolia kao i
uspostavljena meu-opinska suradnja u ouvanju okolia. Instalirane specijalizirane
institucije kao to su osmatranice i uspostavljeni regionalni opservatoriji za okoli koji
su u opremljeni i popunjeni s obuenim osobljem.
Znaajniji rezultati bi se postigli implementacijom slijedeih projekata:
- Regionalni centar za zatitu okolia;
- Izgradnja kanalizacije i ureaja za neutralizaciju otpadih voda u Bilei;
- Izrada studije o zatiti neumskog akvatorija;
- Formiranje regionalnog centra za upravljanje otpadom;
- Plan zatite ugroenih eko-sistema;
- Studija zatite podzemnih voda;
- Studija procjene zagadjenosti poljoprivrednog zemljita;
- Formiranje agencije za praenje stanja zagadjenosti okoline;
135

Formiranje baze podataka o zatiti okolia;

Ekoloka identifikacija i kategorizacija stanita u priobalnom pojasu;
Rekultivacija stanita unitenih poarom;
Analiza trokova emitera zagaivanja iz velikih izvora;
Uspostava katastra emisija polutanata i zagaivaa atmosfere;
Studija o rehabilitaciji i oivljavanju movarnih stanita.
Oekivani rezultati:
x Rjeavanje pitanja obuhvata i predmet monitoringa stanja u okoliu; Postojanje
5-7 stanica za monitoring tla, vode i zraka i regionalne opservatorije;
x Primijenjen sistem indikatora o stanju okolia i usklaen s evropskim sistemom;
x Primijenjeni propisi o odgovornosti za stanje u okoliu u svakoj od opina u
regiji;
x Brojne i uestale publikacije o stanju tla, zraka i vode te;
x Transparentnost i dostupnost informacija o stanju u okoliu;
x Broj graanskih prijedloga o mogunostima poboljanja stanja okolia, broj
prihvaenih prijedloga.
Pokazatelji:
x Razina zagaenosti;
x Razina ekoloke svijesti.
4.1.2. Mjera: Uspostavljanje sistema ekoloke edukacije
Stanje:
Kod ove tematske oblasti edukacija treba da bude provedena u
domainstvima, vrtiima, kolama i fakultetima, ustanovama i fabrikama,kako kod
urbanog, tako i kod ruralnog stanovnitva.
Scenarij: Napraviti programe ekoloke edukacije po uzrastima i strukovnim profilima
populacije. Provedba sljedeih projekata e doprinijeti realizovanju gore spomenutog:
-
Formiranje agencije za edukaciju i praenje zagadjenosti okoline;

Edukativni centar za uenje na daljinu (aspekt ekologija);
Centar za dopunsko obrazovanje poljoprivrednika;
Centar za dopunsko obrazovanje turistikih radnika;
Ekoloka edukacija uenika u osnovnim kolama.
Oekivani rezultati:
x Vidna promjena u odnosu stanovnitva prema okolini;
x Primjena ekoloki prihvatljivog naina proizvodnje;
x Poveana proizvodnja ekoloke hrane i dobijen relevantni certifikat;
x Ekoloka edukacija uvedena u osnovne i srednje kole;
x Sprovedeni posebni vidovi ekoloke edukacije relevantni za odreene privredne
sisteme.
Pokazatelji:
x Broj relevantnih nastavnih planova;
x Broj studenata godinje.
136

4.2. Prioritetni cilj: Poboljanje kvalitete okolia

Stanje: Prirodni resursi u poljoprivredi i umarstvu i ugljeni i vode podruja obraeni su
u okviru Stratekog cilja 1. Tamo su razmatrani i ekoloki aspekti njihovog koritenja pa
ih nije nuno ponavljati. Izvan promatranja ostali su drugi mineralni resursi u i van
eksploatacije.
Podruje regije nedovoljno je istraeno, pa nije mogue pouzdano govoriti o ukupnim
geolokim rezervama mineralnih sirovina. Poznato je da u regiji postoje znaajne
geoloke rezerve nemetalnih mineralnih sirovina i umjerene rezerve metalnih. Od
nemetalnih sirovina dobro su zastupljeni krenjaci i dolomiti, gips, pirofilit tuf i
arhitektonsko-graevinski kamen eruptivnog i sedimentnog porijekla te gline. Postoje
ubikvitetne rezerve krenjaka a u rijenim dolinama nerijetki su i izdani lokaliteti ljunka
i pijeska. Od metalnih sirovina zastupljeni su boksit i magnetit11.
Osim navedenog postoje brojni naputeni majdani i jalovita koji su ostali neureeni. Ta
posljedica eksploatacije mineralnih resursa i ugljena, naruava izgled okolia a prostori
nisu rekultivizirani ni na koji nain. Istrana i eksploatacijskaa prava nisu u dravi
odgovarajuim zakonima regulirana jednoobrazno, kao ni koncesijska prava, pa ovo
predstavlja znaajnu prepreku koritenju tih resursa. Ne postoje ni fondovi iz kojih bi se
financirala dalja osnovna geoloka istraivanja kao ni fondovi za rekultivaciju naputenih
povrina.
Eksploatacija mineralnih resursa je djelatnost koja zahtijeva dugoroni pristup i rjeenja.
Istraivanja, ma koliko bila skromna moraju se odvijati stalno jer je u pitanju sloen
postupak koji zahtijeva vrijeme. Istrana i eksploataciona prava odobravaju se na
konkretnim lokacijama i, nakon njihovog dobijanja, formira se lokacioni monopol iji vijek
trajanja je direktno proporcionalan rezervama i obrnuto proporcionalan obimu
proizvodnje. Subjekti koji se bave ovom proizvodnjom po pravilu su kapitalno intenzivni,
to podrazumijeva visok poslovni rizik i, sa svoje strane, naglaava potrebu za
dugorono stabilnim pravnim odnosom prema davaocu koncesije.
Primjena visokih i zahtjevnih standarda tek je u zaetku, s obzirom da je regija
Hercegovina u tranzicijskoj drzavi,koja je dozivjela i prezivjela rat, te je to jedan od
najveih otezavajuih faktora u procesu primjene standarda. Nepostojanje dovoljno
izgraenih kapaciteta za uvoenje i primjenu standarda i nepostojanje dovoljno razvijene
svijesti o toj potrebi su ,takoer,veliki problemi.
U cijeloj regiji ne poduzimaju se dostatne mjere brige o vrstom otpadu, a teni otpad se
uglavnom odlae bez ikakve sistematine kontrole i bez dravnih kaznenih odredbi.
Atmosfera se zagauje bez ikakve kontrole i sa minimalnim pokuajima nainjenim da
se to zaustavi (mjere za ispune gasove automobila poele su se primjenjivati, ali samo
kod registracije vozila, a motorna vozila koja ne zadovoljavaju kriterije nisu zabranjena).
11
Osnovni podaci o rezervama mogu se nai u radu Vlade Smoljana: Koncepcija razvoja Hercegovine
Aktualne mogunosti gospodarskog razvitka izd. Gospodarska komora HB Mostar 1998. tako su neto
detaljnije naznaene i indicije o moguim novim nalazitima.
137

Scenarij: Koncesijska prava openito, ije ureenje je u toku, potrebno je uskladiti s

najboljim iskustvima evropskih zemalja. Treba raunati da e ovo biti ureeno na
jedinstven nain u oba entiteta i Distriktu Brko u narednih godinu do dvije dana. U
meuvremenu potrebno je formirati regionalni fond za rudarsko-geoloka istraivanja i
za rekultivaciju naputenih rudita i majdanita, to je izvodljivo meu-opinskim
dogovorom.
Problem izrade jedinstvene osnovne geoloke karte drave treba biti rijeen
sporazumom entiteta. Do tada nije racionalno, jer je skup posao, raunati s geolokom
kartom podruja. Mogue je, meutim, nastaviti rudarsko-geoloka istraivanja na
lokacijama na kojima su poznate i registrirane pojave mineralnih sirovina. Uvjet za to je
spomenuto formiranje regionalnog fonda. Uz dobru volju opina na podruju regija ovo
je mogue postii u roku od godinu dana, nakon ega bi mogao da se otvori proces
daljih istraivanja i ureenja devastiranih majdanita i rudita. Cilj je razviti i ojaati
trenutne kapacitete za primjenu i uvoenje europskih standarda u regiju.
Potrebno je i izvriti medijski protok informacija relevantnih u svim moguim
dimenzijama; Takoer je potrebno podrobno upoznati poslovni proizvodni sektor sa
prednostima brze primjene ekoloki prihvatljivih standarda i potpune ekoloke
proizvodnje.
U planiranom upravljanju otpadom potrebno je uvesti sustav prikupljanja vrstog otpada
u stritko odreeno vrijeme i u posebne kontejnere po vrstama otpada. Nakon toga bi se
uvelo recikliranje i odvajanje organskog otpada za proizvodnju energije i plina, koji bi se
mogli koristiti za centralno grijanje, te bi se na taj nain stvorili sekundarni materijali
ovisno o vrsti poetnog otpada
Oekivani rezultati:
x Jedinstveno regulirano koncesiono pravo u zemlji koje treba da dovede do
intenzivnijih ulaganja u eksploataciju mineralnih sirovina;
x Formiran regionalni fond za rudarsko-geoloka istraivanja i rekultivaciju
naputenih majdanita i rudita;
x Postojanje jedinstvenog propisa o koncesijama u zemlji.
Pokazatelji:
x Porast ulaganja u eksploataciju mineralnih sirovina;
x Povrina (km2) rekultivisanih majdanita i rudita;
x Poveanje ekonomske vrijednosti regionalnog podruja kao rezultat rudarskih i
geolokih istraivanja;
x Broj certificiranih kompanija;
x Broj deponija otpada sa dozvolom;
x Koliina vode koja se konzumira godinje kroz novu / poboljanu mreu;
x % otpadnih voda koje se podvrgavaju primarnom tretmanu.
-
138
Uvoenje EU eko standarda u proizvodni sektor;

Poveanje ekoloke svijesti;
Uspostava sustava za plansko upravljanje otpadom.

4.2.1. Mjera: Uvoenje EU eko standarda u proizvodni sektor
Stanje: Danas u regiji ne postoji formirana baza podataka o zagadjenosti okoline,jer nije
uradjena ekoloka identifikacija i kategorizacija zemljita i okruenja. Posebno u
priobalnom pojasu, nije uradjena analiza emisije zagadjivaa iz velikih izvora regije (IATTrebinje,Soko-Mostar,HET-Trebinje,TE-Gacko,Tepihara-Bilea,Aluminijski
KombinatMostar),.a nije uradjen ni katastar emisije polutanata i zagadjivaa atmosfere. Sve ovo
ukazuje na nebrigu u ovoj oblasti.
Primjena visokih i zahtjevnih standarda tek je u zaetku, s obzirom da je regija
Hercegovina u tranzicijskoj dravi, koja je doivjela i preivjela rat, te je to jedan od
najveih oteavajuih faktora u procesu primjene standarda. Nepostojanje dovoljno
izgraenih kapaciteta za uvoenje i primjenu standarda i nepostojanje dovoljno razvijene
svijesti o toj potrebi su, takoer, veliki problemi. Ne postoji funkcionalna suradnja
Federalnog ministarstva za EU integracije sa regijom, jer regija nije razvila svoje
institucionalne kapacitete da tu suradnju moe prihvatiti, mada je ona prije godinu dana
bila ponuena od strane spomenutog ministarstva. Ovakvo stanje se mora promijeniti, a
relevantne probleme bez odlaganja treba poeti rjeavati.
U Hercegovini, a tako i u susjednim regijama i cijelom okruenju, bez obzira radi li se o
susjednim regijama unutar BiH ili prekograninom okruenju, ne postoji razvijena svijest
o nunosti i veoma velikoj vanosti za meuregionalnu suradnju na mnogo polja.
Nastavak takvog stanja na dui vremenski rok, bi zaista imao nesagledivo tetne i
nepopravljive posljedice u oba pravca. Npr., ukoliko se za deset godina utvrdi veliko
oneienje domaih i susjednih izvorita pitkih voda koje bi bilo nemogue sanirati u
sljedeih nekoliko desetljea ili stoljea, to bi neminovno imalo negativne implikacije na
sada dobrosusjedske i prijateljske odnose meu regijama. Stoga, bez odlaganja, treba
poduzeti korake u pravcu istinske i sadrajne suradnje meu regijama u okruenju.
Scenarij: Razviti i pojaati postojee kapacitete za primjenu i uvoenje EU standarda u
regiji. Pruiti odreene stimulativne mjere za ona poduzea koja uu u proces
prilagodbe primjene EU standarda u svom poslovanju, bilo da se radi o uslunom ili
proizvodnom sektoru.
Potrebno je educirati postojei poslovni proizvodni sektor o prednostima koje donose
brze primjene standarda ekoloki prihvatljive i potpune eko proizvodnje. Bez takvog
naina proizvodnje gotovo je nemogu pristup integriranom EU tritu. Potrebno je,
takoer, educirati i poljoprivredne proizvoae koji imaju veliku ansu za razvoj
ekolokog naina proizvodnje, za koji regija ima potencijala. Potrebno je osigurati
financijsku stimulaciju kako ekoloke poljoprivredne proizvodnje, tako i industrijske
potpuno ekoloki prihvatljive proizvodnje.
To se moe postii provoenjem slijedeih projekata:
- Promicanje eko-turizma i primjena EU standarda;
- Pilot projekti eko-sela;
- Formiranje baze podataka o zagaenju okolia;
- Ekoloka identifikacija i kategorizacija prebivalita du rijeka i u obalnom podruju;
- Trokovno povoljna analiza isputanja u atmosferu zagaivaa iz velikih kompanija;
- Uspostavljanje katastra ispunih zagaivaa u atmosferi;
139

Revitalitacija deminiranog zemljita i deponija za otpad;

Izgradnja regionalne sanitarne deponije za medicinski otpad;
Ponovna kategorizacija zatienih podruja i uspostava novih (UICN);
Studija o lokacijama za deponije i reciklau otpada;
Oekivani rezultati:
x Ojaani regionalni kapaciteti za organizaciju ovog procesa, kao i za njegovo
provoenje;
x Istupanje na stranom tritu sa domaim ekolokim proizvodima;
x Svi industrijski proizvoai odluili su postupno, ali i to prije potpuno primjenjivati
ekoloke standarde u proizvodnji. 10 % njih je u prvoj godini otpoelo sa
primjenom tih standarda, da bi u treoj godini postotak porastao na 60 % onih
koji primjenjuju eko standarde;
x U poljoprivrednom sektoru: svi poljoprivredni proizvoai u prvoj godini upoznati
su sa metodama ekoloke poljoprivredne proizvodnje i njenim prednostima. U
prvoj godini se 10 % proizvoaa ve odluilo i bavi se djelomino ili u cijelosti
eko poljoprivrednom proizvodnjom, a u drugoj godini je taj postotak porastao na
20 %, dok je u treoj godini 30 % poljoprivrednih proizvoaa prelo na eko
proizvodnju za izvozno trite.
Pokazatelji:
x Utemeljen broj inspekcija za okoli;
x Broj poduzea ukljuenih u pogranine projekte;
x Broj certificiranih poduzea.
4.2.2. Mjera: Poveanje ekoloke svijesti
Stanje: Proizvodnja u regiji se moe ugrubo podijeliti u dvije sljedee grupe:
a) Industrijska proizvodnja;
b) Poljoprivredna proizvodnja.
U industrijskoj proizvodnji u regiji radi se openito gledano, o malom obimu proizvodnje,
a ta nerazvijenost proizvodnje zbog tehnolokog zaostajanja, uglavnom je proizvodnja
koja u znaajnijoj mjeri ne zagauje okoli. Ta proizvodnja je daleko od proizvodnje koja
nema nikakvog negativnog utjecaja na okoli, odnosno, uglavnom nije po ISO
standardima. Potrebno je rei da postoji i jedan broj poduzea koja su certificirana po tim
standardima i posluju po njima.
U poljoprivrednoj proizvodnji vlada mjeovito stanje - od ekoloki prihvatljivog, odnosno,
tradicionalnog naina proizvodnje, do suvremenijih oblika proizvodnje, gdje se
primjenjuju zatitna, kemijska sredstva i to, naalost, ne uvijek na propisan i prihvatljiv
nain.
Tek se proklamiranjem suzdrljivog razvoja u svijetu polovinom osamdesetih godina
poela javljati svijest o tome da je razvoj mogu uz istovremeno ouvanje okolia.
Dosadanja politika zatite okolia u zemlji bila je u osnovi pasivna, informiranost
stanovnitva o stanju u okoliu i mjerama koje se poduzimaju je openito nedovoljna,
neorganiziran sistem monitoringa nije omoguavao dobijanje kompetentnih informacija,
140

a ni sistem edukacije u osnovi nije obuhvaao utjecaj ljudske aktivnosti na okoli pa su

znanja o tome vrlo skromna. Tek je donoenjem novih zakonskih propisa i ukljuenjem u
procese uvoenja meunarodnih programa iz oblasti okolia (NEAP, METAP, Strategija
krutog otpada, CARDS, PHARE,...) stvorena prihvatljiva osnova za izgradnju modernog
sistema upravljanja okoliem. Za podizanje ekoloke svijesti je od znaaja i priprema
ratifikacije Aarhuske konvencije o pravu graana na informiranje.
Scenarij: Dvije osnovne aktivnosti nune su za podizanje ekoloke svijesti u drutvu:
izgradnja integralnog informacionog sistema (1) i edukacija stanovnitva (2). O
informacionom sistemu bilo je rijei u prioritetnim ciljevima 16 i 17, pa e to biti
izostavljeno ovdje. U obrazovanju je potrebno u sve obrazovne nivoe ukljuiti u nastavne
sadraje teme vezane za okoli i razviti odgovarajue nastavne planove i programe u
srednjem i visokom obrazovanju za zanimanja iz ekolokog inenjeringa. Dobra prilika
za to mogla bi biti injenica da je cjelokupno obrazovanje u procesu transformacije.
Svijest, po sebi, meutim nije dovoljna. Potreban je sistem represije za subjekte koji
svojom djelatnou ugroavaju okoli. Ovo bi trebalo da je rijeeno postojeom
legislativom i razvojem inspekcijskih slubi u opinama.
Neophodno je: provesti medijsku kampanju o informacijama relevantnima u svim
moguim dimenzijama; poduzeti inicijativu u tom pravcu putem REDAH-a, a REDAH
putem svih drugih institucionalnih kanala prema susjednim regionalnim podrujima;
animirati intelektualnu elitu u svim regijama kao glavnog kreatora pozitivne klime za
meuregionalnu suradnju; izvriti pozitivan pritisak na vlasti bez ije suradnje u ovim
aktivnostima nee biti nikakvog uspjeha.
Poticaj proizvodnji organske hrane bi se pruio putem izgradnje relevantnih
institucionalnih kapaciteta, kao i putem realizacije sljedeih projekata:
- Uspostavljanje edukacijskog eko-centra;
- Uspostavljanje regionalnog eko TV programa i radio emisija;
- Utemeljenje mobilnih edukacionih eko-kampova za djecu;
- Centar za transfer tehnologija u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji;
- Usluni centar za organske hercegovake poljoprivredne proizvode;
- Uspostavljanje mree eko-kampova;
- Mobilni savjetodavni centar za poljoprivredne proizvode;
- Centar za dodatno obrazovanje poljoprivrednih proizvoaa.
Oekivani rezultati:
x Stvorena pozitivna slika o meuregionalnoj suradnju, te podignuta svijest o
potrebi suradnje;
x Bitne vladine strukture ukljuene u tu suradnju zajedno sa nevladinim sektorom;
x Sveobuhvatno, ili u najmanju ruku multilateralno, ukljuenje u konkretne korake
suradnje na zajednikom ili multilateralnom interesu;
x Povean broj organizacija koje se bave problemima okolia;
x Porast kvalitete informacija o stanju okolia;
x Poveana odgovornost ljudi za njihovo vlastito ponaanje u odnosu na okoli;
x Podizanje razine znanja o mogunostima upravljanja okoliem i o po okoli
neutralnim tehnologijama.
141

Pokazatelji:
x Broj organizacija angairanih u oblasti okolia;
x Broj i kvaliteta informacija o stanju okolia;
x Broj incidenata vezanih za okoli;
x Broj lica ukljuenih u rasprave o stanju u okoliu i moguim mjerama;
x Broj radio i TV emisija o stanju u okoliu;
x Broj organizacija specijaliziranih za edukaciju o okoliu
polaznika/studenata.
broj
4.2.3. Mjera: Uspostava sistema za plansko upravljanje otpadom

Stanje: Na teritoriji cjelokupne regije nema dovoljno brige o vrstom otpadu,a teni
otpad se uglavnom odlae bez sistemske kontrole i dravnih kaznenih odredbi i na taj
nain se isputa u recipijent. Atmosfera se zagadjuje bez ikakve kontrole ili uz minimalne
pokuaje (mjerenje izduvnih gasova automobila, pri registraciji je tek poelo da se
primjenjuje,ali, jo uvijek, bez iskljuivanja vozila koja ne zadovoljavaju kriterijume).
Kod planskog upravljanja otpadom bi se trebao uvesti sistem prikupljanja vrstog otpada
u tano odredjenom vremenu i u posebnim kontejnerima po vrstama otpada. Nakon
toga bi se vrila recikliraa i odvajanje organskog otpada za dobijanje energije i
plinova koji bi se upotrijebili za centralno grijanje, te bi se na taj nain dobijali
sekundarni materijali zavisno od vrste polaznog otpada.
Aktivnosti koje se sprovode na zatiti voda su minimalne. Stanje voda u prijeratnim
industrijskim zonama je u veini sluajeva bolje nego to je bilo prije rata radi toga to
veina privrednih subjekata koji su zagadjivali postojee vodne potencijale nije u funkciji.
Ne postoji regionalni centar za upravljnje vodama,ve se vodama upravlja na entitetskim
nivoima. Uredjaji za neutralizaciju otpadnih voda ili nisu uopte ugradjeni (Bilea) ili, ako
su ugradjeni, ne obuhvataju sve otpadne vode iz privrede (Gacko i otpadne vode TE
Gacko). U veini sluajeva se ti ureaji ne odravaju,pa nepravilno rade ili se izlazne
veliine nepravilno ili nikako ne kontroliu. Za svaki ureaj za otpadne vode trebalo bi
traiti reviziju upotrebnih dozvola,a posebno s obzirom na EU kriterijume.
Scenarij: Prvo to bi se trebalo uraditi je formirati regionalnu agenciju za upravljanje
otpadom, te napraviti studiju o sadanjim lokacijama deponija koje imaju dozvolu za rad,
kao i divljih deponija po gradskim i ruralnim naseljima. Nakon toga bi se trebalo pristupiti
sistemskom rjeavanju problema otpada.
Da bi ovaj posao poprimio planske okvire neophodno je ostvariti projekte:
- Izrada plana sanacije postojeih divljih deponija u regiji;
- Formiranje regionalne agencije za upravljanjem otpadom;
- Izrada studije za prelazak na selektivni nain upravljanja otpadom;
- Izrada studije o lokacijama deponija i reciklai otpada;
- Revitalizacija miniranih zemljita i starih deponija otpada;
- Regionalni centar za upravljanje vodama;
- Analiza situacije i oblici zatite vode za pie;
- Rekonstrukcija kanalizacijskog sustava u Mostaru;
142

Izrada studije o zatiti neumskog akvatorija;

Izgradnja kanalizacijskih sistema sa ciljem zatite vode za pie;
Izgradnja kanalizacijskih sistema sa ciljem zatite mora;
Ugradnja ureaja za regulaciju otpadnih voda u Gacku;
Zatita rijeke Trebiat;
Kanalizacijska mrea i filtri za otpadne vode u Bilei.
Oekivani rezultati:
x Bolje snabdijevanje vodom;
x Efikasno upravljanje otpadom;
x Poboljani standardi deponija.
Pokazatelji:
x Broj deponija otpada sa dozvolom;
x Koliina vode koja se konzumira godinje kroz novu / poboljanu mreu;
x % otpadnih voda koje se podvrgavaju primarnom tretmanu.
143

144

DIO IV
OPERATIVNI DIO
PROGRAMIRANJE
UVOD
Programski dokument predstavlja konaan ishod izgradnje procesa strategije. Sve
prethodne faze u ovom procesu zajedno su gradile orue pomou kojeg e se Strategija
implementirati. Programski dokumenat regije Hercegovina zastupa regionalne potrebe
izraene u regionalnim projektima. Projekti su grupirani u 12 potprograma koji su
sastavni dijelovi 4 programa.
Proces programiranja ukljuio je predstavnike Radnih i Partnerskih grupa (RG i PG) koji
su sudjelovali u svim fazama procesa izgradnje strategije, a koje su se sastojale od
predstavnika opina, raznih regionalnih institucija, vladinih i nevladinih organizacija,
sveuilinih profesora, itd.
Programska metodologija prezentirana je kroz niz radionica, nakon ega je odran itav
niz "brainstorming" sesija na kojima je identificiran veliki broj ideja za projekte koji su
odraavali ve odreene Strateke ciljeve, Prioritetne ciljeve i Mjere. Predstavnici PG i
RG iz svih pet regija Bosne i Hercegovine odredili su zajedniki odabir kriterija za
prioritetizaciju projekata. Odabrano je 12 najrelevantnijih faktora za odabir projekata i oni
su podijeljeni u sljedee 4 grupe, u skladu sa tipovima projekata: 1) ekonomski projekti,
2) razvojni projekti, 3) razvoj institucija, 4) ostali. Analizirano je vie od 200 projektnih
ideja od kojih je sastavljena lista od 169 projekata. Projekti su se rangirali u skladu sa
dogovorenim selekcijskim kriterijima putem kojih se dolo do liste od 57 projekata.
Programska grupa za regiju Hercegovine formirana je u avgustu/kolovozu 2004. godine i
sastojala se od nekoliko vrhunskih stranjaka iz regije: gosp. Murat Prao, gosp. Ljubo
Zirojevi, i gosp. Marko Mati, - sveuilini profesori, te gosp. Ivan Milievi - Odjel
145

gospodarstva iz opine Posuje, gosp. Zdenko Mihi - Grad Mostar, gosp. Boo Vukoja
(direktor REDAH-a) i gosp. Mirzo olakovi (REDAH-ov koordinator projekata).
Odrane su dvije programske radionice i niz "brainstorming" sesija da bi se osigurali
ulazni podaci za finaliziranje programskog dijela strategije Hercegovine. Ovakav
"brainstorning" koji zahtijeva dobro poznavanje regije, strategije, projekata i dostupnih
izvora financiranja za implementaciju regionalnih projekata (a samim time i strategije)
rezultirao je odreivanjem 4 regionalna programa i 12 pod-programa u kojima su projekti
bili klasificirani sukladno kriterijima komplementarnosti, sinergije, uvjetovanosti i plusminus relacija. Neki poetno odreeni projekti su bili iskljueni ili su preimenovani, tako
da su se tono odnosili na relevantne strateke ciljeve, prioritetne ciljeve i mjere, dok su
neki dodatni projekti bili dodani u mjere da bi se osiguralo pojaanje svakog pojedinog
programa. Nadalje, za svaki od projekata su odreeni vremenski okviri i izvori
financiranja.
Imajui na umu potrebe razvoja regije, kao i nedostatke ili nepostojanje regionalne
razvojne infrastrukture, a nakon analiziranja svih aspekata implementiranja regionalnih
projekata, dogovoreno je da se izdvoji deset prioritetnih projekata koji bi mogli stvoriti
snane preduvjete za regionalni razvoj. Ove projekte mogue je implementirati sa i sa
aspekta postojanja adekvatnih kapaciteta za implementaciju u regiji.
REGIONALNE PROJEKTNE IDEJE

Zahvaljujui inputima dobijenim od predstavnika Radnih, Partnerskih i Fokus grupa za
pripremu Regionalne razvojne strategije, nastala je sljedea lista od 196 projektnih ideja:
REGIONALNE PROJEKTNE IDEJE
(Napomena: Redoslijed projektnih ideja ne odraava njihov regionalni
znaaj, tj. projekti sadrani u tabeli nisu sloeni po prioritetu)
Br.
1
2
3
4
5
Osnivanje centra za introdukciju novih sorti i proizvoda u poljoprivredi i

umarstvu
Inventura vinograda na podruju Hercegovine
Unaprijeenje vinogradarstva i proizvodnje vina u Hercegovini
Razvoj klastera proizvodnje organskih proizvoda
Razvoj klastera proizvodnje i prerade pelarskih proizvoda
6 Uspostava mree ribogojilita za pastrmku

7 Uspostava mree mini farmi koljki
8 Uspostava mree mini farmi gljiva
9 Uspostava mree mini farmi proizvoaa groa
10 Uspostava mree mini farmi proizvoaa bresaka
11 Uspostava mree mini farmi proizvoaa kivi-a
12 Uspostava mree mini farmi proizvoaa smokava
146

13 Uspostava mree mini farmi proizvoaa ipka

14 Uspostava mree mini farmi proizvoaa ljiva
15 Uspostava mree mini farmi proizvoaa kajsija
16
Uspostava mree mini farmi proizvoaa treanja i vianja
17
Uspostava mree mini farmi proizvoaa jabuka
18
Uspostava mree mini farmi proizvoaa kruaka
19
Uspostava mree mini farmi proizvoaa dunja
20
Uspostava mree mini farmi proizvoaa badema
21
Uspostava mree mini farmi proizvoaa oraha
22
Uspostava mree mini farmi proizvoaa ljenika
23
Uspostava mree mini farmi nektarina
24
Uspostava mree mini farmi pueva
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
Mrea mini i mikro voarskih-vinogradarskih rasadnika

Iniciranje eksperimentalne farme za proizvoae duvana
Uspostavljanje klastera za proizvodnju mesa od peradi i za jaja
Uspostavljanje staklenika i odabirnih centara za uzgoj voa i povra
Centar za poljoprivredni i ruralni razvoj
Regionalni garancijski fond za poljoprivredu i umarstvo
Razvoj sistema veleprodaje u cvjearstvu
Izrada poljoprivredne karte regije
Centar za transfer tehnologije u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji
Mobilni savjetodavni centar za poljoprivrednike
Studija o mogunostima razvoja zadrugarstva
Izgradnja mree sistema za navodnjavanje u regiji
Usluni centar za uzgoj stoke
Razvoj klastera prerade poljoprivrednih proizvoda
Razvoj klastera sakupljanja i prerade aromatinog i ljekovitog bilja i
umskih plodova
Razvoj klastera proizvodnje i prerade mlijeka, te prerade mlijenih
proizvoda
Izgradnja mree hladnjaa za voe i povre
Izgradnja trnice cvijea Mostar
Izgradnja trnice povra i voa apljina
Izgradnja mree trnica za livanjske proizvode od sira
Klasteri za meso i mesne proizvode
Mrea proizvoaa konzerviranog i suenog voa i povra
Uspostavljanje mree za MSP i mini farme za uzgoj povra
Promoviranje poljoprivrednih programa u regiji
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
147

49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
Organizacija sajma za predstavljanje i prodaju domaih proizvoda

Identifikacija i oznaavanje vinskih cesta Hercegovine
Razvoj informacionog sistema o turistikoj ponudi regije
Organizovanje centra kunih radinosti te stalnih i mobilnih prodajnih izlobi
Izrada promotivnog turistikog materijala za regiju
Obiljeavanje turistikih odredita u regiji i izrada mape
Izrada web-sitea o turistikoj regionalnoj ponudi
Organizovanje sajma radi promocije domaih jela
Izrada promotivnog materijala za seoski turizam
Sezonske ture, promocija i prodaja poljoprivrednih i domaih proizvoda
Regionalni centar za razvoj turizma
Izrada i elaboracija strategije razvoja turizma hercegovake regije
61

rekreacionog centra u Trebinju
62
63
64
65
66
67
68
69
70
Rekonstrukcija cesta koje vode do parkova prirode

Studija o turistikim potencijalima regije
Uspostava centara za eko-turizam
Ustanovljavanje fondova za stimuliranje razvoja turizma
Revitalizacija lovita u regiji
Poboljanje kapaciteta za avanturistiki turizam na vodi
Izgradnja objekata za plivaki sport
Promocija inostranih investicija u turistike kapacitete
Promocija jahakog sporta i dresure konja u regiji
Formiranje Regionalnog info-centra za povezivanje sa turistikom
71
ponudom okruenja
72
73
74
75
76
77
78
79
80
81
82
83
148
Studija o zajednikim ulaganjima u turizam koji je za Hrvatsku i Crnu Goru

deficitaran
Studija o edukaciji regionalnih turistikih kadrova u institucijama Republike
Hrvatske
Studija o zajednikim ulaganjima u zdravstveni turizam
Formiranje regionalnog centra za razvoj poduzetnitva
Studija uspostave slobodnih carinskih zona
Centar za transfer tehnologija u industrijskoj preradi hrane
Centar za transfer tehnologija u metalopreraivakoj industriji
Klasteri za obradu kamena
Klasteri za obradu drveta
Klasteri za proizvoae plastenika i staklenika
Upotreba prirodnog otpada i organskih sirovina u proizvodnji humusa
Uspostava klastera za proizvodnju sokova (bezalkoholnih pia)

84
85
86
87
88
89
90
91
92
93
94
95
96
97
98
99
100
101
102
103
104
105
106
107
108
109
110
111
112
113
114
115
116
117
118
119
120
121
122
Osnivanje proizvodnih poslovnih i poduzetnikih zona za MSP-ove

Formiranje inkubatora proizvodnih programa za MSP-ove
Formiranje regionalnog fonda za podrku razvoja MSP-ova
Regionalni savjet za privredni razvoj
Regionalni centar za industrijski dizajn
Mrea proizvoaa tradicionalnog hercegovakog namjetaja
Izrada strategije za koritenje prirodnih resursa regije
Razvoj regionalne agencije za prirodne resurse
Ojaavanje sistema za ometanje ilegalne upotrebe prirodnih resursa
Studija o koritenju mineralnih resursa regije
Osnivanje regionalnog fonda za rudarsko-geoloka istraivanja
Studija izvodljivosti o proizvodnji i upotrebi solarne energije
Pilot projekat izgradnje malih vjetroelektrana
Studija o nemetalnim mineralima regije
Studija o procjeni zagaenosti poljoprivrednog zemljita
Studija o upotrebi specijalnih vrsta kamena i izrada geoloke mape
Studija izvodljivosti za eksploataciju kamena
Pilot projekti za elektrane na solarnu energiju
Studije o izgradnji plinovoda u regiji
Studija izvodljivosti o eksploataciji i obradi gline
Studija izvodljivosti o eksploataciji poludragog i dragog kamena
Centar za istraivanje, zatitu i koritenje voda
Studija o koritenju i zatiti voda
Analiza uslova i aspekata zatite vode za pie
Osnivanje klastera za proizvodnju prirodne vode
Studija o zatiti podzemnih voda
Projekti integralnih planova i upravljanje vodenim resursima
Sistem vodenih tornjeva za kontrolu kvalitete vode
Osnivanje regionalne agencije za kontrolu kvaliteta
Regionalni centar za standardizaciju
Regionalni razvojno garancijski fond
Formiranje regionalnog tehnolokog centra
Studija o mogunostima supstitucije uvoza i podsticaj izvoza
Proizvodni klaster sa ciljem supstitucije dijela uvoza izvozom
Regionalni garancijski fond za MSP
Razvoj regionalnog centra za pomo u primjeni standarda EU
Razvoj klastera univerzalnih runih alata
Izrada analize stanja neiskorotenih industrijskih i drugih kapaciteta regije
Formiranje regionalnog centra za investicioni marketing
149

123
124
125
126
127
128
129
130
131
Formiranje prekograninih trgovinskih zona

Regionalni centar za obuku u pogledu standarda za inostrana trita
Promocija inostranih investicija u proizvodnju u regiji
Unapreenje kapaciteta mostarske zrane luke
Odravanje balkanske konferencije o novim saobraajnim koridorima
Izrada studije i projektne dokumentacije rekonstrukcije uskih grla
prometnica regije
Popravak i poboljanje eljeznikih kapaciteta u regiji
Rekonstrukcija dijelova regionalnih puteva zbog breg ekonomskog
razvoja
Formiranje regionalnog info centra
132
Kreiranje baze podataka za investicije u okvirima i izvan ekonomije, to

rade javni, privatni i inozemni sektori
133
134
135
136
137
138
139
Uspostavljanje baze podataka (GIS) u skladu sa standardima EU

Primjena EU standarda u organima lokalne uprave
Povezivanje RDA sa LDA-ima i izgradnja kapaciteta
Regionalni BSC
Regionalna ekonomska opservatorija
Formiranje regionalne udruge (asocijacije) potroaa
Uspostavljanje centra za zatitu prava na intelektualno vlasnitvo
140
141
142
143
144
145
146
147
148
149
Izrada programa mjera agro-melioracije i poboljanje sistema

navodnjavanja obradivog zemljita
Uspostavljanje kontrolnog centra za poljoprivredne proizvode i za GMO
proizvode
Regionalna agencija za koordiniranje urbanog i prostornog planiranja
Informatiko opismenjavanje u kolama svih nivoa obrazovanja (JKT)
Izrada godinjih mapa - urbanistika i okolina zatita
Izrada prostornog plana regije
Kategorizacija zemljita zbog racionalnog koritenja prostora
Centar za razvoj ljudskih resursa
Uspostava Centra za posredovanje pri zapoljavanju
Uspstavljanje mobilnog centra za obrazovanje, prekvalifikaciju, trening i
poduzetnitvo
150 Uspostavljanjje akcijskog programa zapoljavanja

151 Uspostava fondova za kreiranje novih radnih mjesta
Promocija malog i srednjeg poduzetnitva, razvoj poduzetnike svijesti i
152
duha
153 Formiranje stalnog regionalnog savjeta za poboljanje obrazovanja
154 Uspostavljanje mree JOB centara za turizam
155 Mobilni edukacijski konsultantivni centri
150

156
157
158
159
160
161
162
163
Informatiki centri za trite radne snage i mobilnost radne snage

Utemeljenje regionalnog centra za mlade talente
Dodatno obrazovanje u pogledu novih tehnologija
Centar za dopunsko obrazovanje poljoprivrednika
Centar za dodatno obrazovanje u pogledu trgovine s inozemstvom
Uvodjenje sistema uenja na daljinu i koritenje internet aplikacija
Uvodjenje sistema internet kafea u gradovima regije i ruralnim naseljima
Regionalni trening centar o standardima na inozemnim tritima
164
Osnivanje regionalnog fonda za znanstveno-istraivaki rad, stipendije i

podrku mladim talentima
165
Uspostava sistema obuke i usavravanja nastavnika i mladih talenata

sistemom mentora
166
167
168
169
170
171
172
173
174
175
176
177
178
179
180
181
182
183
184
185
186
187
188
189
190
191
Regionalni centar za zatitu okolia

Izgradnja kanalizacije i ureaja za neutralizaciju otpadih voda Bilee
Izrada studije o zatiti neumskog akvatorija
Formiranje regionalnog centra za upravljanje otpadom
Plan zatite ugroenih eko-sistema
Formiranje agencije za praenje stanja zagadjenosti okoline
Formiranje baze podataka o zatiti okolia
Ekoloka identifikacija i kategorizacija stanita u priobalnom pojasu
Rekultivacija stanita unitenih poarom
Analiza trokova emitera zagaivanja iz velikih izvora
Uspostava katastra emisija polutanata i zagaivaa atmosfere
Studija o rehabilitaciji i oivljavanju movarnih stanita
Edukativni centar za uenje na daljinu (aspekt ekologija)
Centar za dopunsko obrazovanje turistikih radnika
Ekoloka edukacija uenika u osnovnim kolama
Promicanje eko-turizma i primjena EU standarda
Pilot projekti eko-sela
Formiranje baze podataka o zagaenju okolia
Izgradnja regionalne sanitarne deponije za medicinski otpad
Ponovna kategorizacija zatienih podruja i uspostava novih (UICN)
Studija o lokacijama za deponije i reciklau otpada
Uspostavljanje edukacijskog eko-centra
Uspostavljanje regionalnog eko TV programa i radio emisija
Utemeljenje mobilnih edukacionih eko-kampova za djecu
Usluni centar za organske hercegovake poljoprivredne proizvode
Izrada plana sanacije postojeih divljih deponija u regiji
151

192
193
194
195
196
Izrada studije za prelazak na selektivni nain upravljanja otpadom

Revitalizacija miniranih zemljita i starih deponija otpada
Rekonstrukcija kanalizacijskog sustava u Mostaru
Ugradnja ureaja za regulaciju otpadnih voda u Gacku
Ekoloka zatita rijeke Trebiat
Na osnovu 196 projektnih ideja, sainjena je lista od 57 dolje navedenih prioritetnih

projekata u skladu sa utvrenim kriterijima odabira:
Br.
PRIORITETNI REGIONALNI PROJEKTI
Formiranje regionalnog centra za razvoj poduzetnitva
Regionalni razvojno garancijski fond
Regionalni centar za razvoj turizma
Formiranje regionalnog info centra
Formiranje regionalnog tehnolokog centra
Centar za istraivanje, zatitu i koritenje voda
Regionalni centar za zatitu okolia
Centar za poljoprivredni i ruralni razvoj
Studija o koritenju mineralnih resursa regije
10
11
Izgradnja kanalizacije i ureaja za neutralizaciju otpadih voda u Bilei
12
Izrada studije o zatiti neumskog akvatorija
13
Formiranje regionalnog centra za upravljanje otpadom
14
Promicanje eko-turizma i primjena EU standarda
15
Pilot projekti eko-sela
16
Uspostavljanje edukacijskog eko-centra
17
Izrada plana sanacije postojeih divljih deponija u regiji
18
20
Razvoj klastera prerade poljoprivrednih proizvoda

Razvoj klastera sakupljanja i prerade aromatinog i ljekovitog bilja i umskih
plodova
Razvoj klastera proizvodnje i prerade mlijeka, te prerade mlijenih proizvoda
21
Identifikacija i oznaavanje vinskih cesta Hercegovine
22
Razvoj informacionog sistema o turistikoj ponudi regije
23
Organizovanje centra kunih radinosti te stalnih i mobilnih prodajnih izlobi
24
Izrada i elaboracija strategije razvoja turizma hercegovake regije
25

rekreacionog centra u Trebinju
19
152

26
Rekonstrukcija cesta koje vode do parkova prirode
27
Osnivanje proizvodnih poslovnih i poduzetnikih zona za MSP-ove
28
Formiranje inkubatora proizvodnih programa za MSP-ove
29
Formiranje regionalnog fonda za podrku razvoja MSP-ova
30
Izrada strategije za koritenje prirodnih resursa regije
31
Osnivanje regionalnog fonda za rudarsko-geoloka istraivanja
32
Studija izvodljivosti o proizvodnji i upotrebi solarne energije
33
Pilot projekat izgradnje malih vjetroelektrana
34
Studija o koritenju i zatiti voda
35
Osnivanje regionalne agencije za kontrolu kvaliteta
36
Razvoj regionalnog centra za pomo u primjeni standarda EU
37
Razvoj klastera univerzalnih runih alata
38
Izrada analize stanja neiskorotenih industrijskih i drugih kapaciteta regije
39
Unapreenje kapaciteta mostarske zrane luke
40
Odravanje balkanske konferencije o novim saobraajnim koridorima

Izrada studije i projektne dokumentacije rekonstrukcije uskih grla prometnica
regije
Uspostavljanje regionalnog savjeta za ekonomski razvoj
41
42
43
44
45
46
Primjena EU standarda u organima lokalne uprave

Osnivanje regionalne agencije za koordinaciju urbanistiko prostornih
planova
Formiranje regionalne udruge (asocijacije) potroaa
48
Uspostava Centra za posredovanje pri zapoljavanju

Uspstavljanje mobilnog centra za obrazovanje, prekvalifikaciju, trening i
poduzetnitvo
Formiranje stalnog regionalnog savjeta za poboljanje obrazovanja
49
Uvodjenje sistema uenja na daljinu i koritenje internet aplikacija
50
Osnivanje regionalnog fonda za znanstveno-istraivaki rad, stipendije i

podrku mladim talentima
47
52
Osnivanje centra za introdukciju novih sorti i proizvoda u poljoprivredi i

umarstvu
Inventura (popis i snimanje) vinograda na podruju Hercegovine
53
Unaprijeenje vinogradarstva i proizvodnje vina u Hercegovini
54
Razvoj klastera proizvodnje organskih proizvoda
55
Razvoj klastera proizvodnje i prerade pelarskih proizvoda
56
Regionalni garancijski fond za poljoprivredu i umarstvo
57
Razvoj sistema veleprodaje u cvjearstvu
51
153

Uzimajui u obzir razvojne prioritete regije Hercegovina kao i utvrene parametre

odabira, ovih 57 projekata podijeljeno je u dvije ketegorije:
-
Prva kategorija (projekti od 1-10) obuhvaa prvih deset najvanijih projekata koji
imaju apsolutni implementacijski prioritet. Oni na najbolji nain reflektiraju
kljune regionalne potrebe sukladno stratekim i prioritetnim ciljevima. Ovi
projekti su klasificirani uzimajui u obzir sljedee kriterije procesa programiranja:
komplementarnost, sinergiju, uvjetovanost i plu-minus odnose. Veina njih
takoe predstavlja i preduvjet za implementaciju ostalih regionalnih projekata.
Druga kategorija obuhvaa ostalih 47 projekta koji takoe imaju veliku vanost
za razvitak hercegovake regije. Njihova implementacija bi dala poticaj razvitku
pojedinih segmenata gospodarstva, to bi znajno poboljalo cjelovitu
gospodarsku sliku regije. (Napomena: Projekti sadrani u tabeli nisu sloeni po
prioritetima.)
REGIONALNI PROGRAMI I POTPROGRAMI

Svrha programiranja je priprema odgovarajueg slijeda implementacije regionlanih
projekata u pogledu potrebe za ljudskim, tehnikim i financijskim inputima/resursima.
Tijekom programiranja odabrani projekati sa liste regionalnih projektnih ideja, sukladno
definiranim kriterijima odabira, grupirani su u usko povezane programe i pod-programe
na temelju principa uvjetovanosti, komplementarnosti i sinergije.
Svi programi i pod-programi su multidisciplinarni u odnosu na postavljene prioritetne
ciljeve i mjere. Proces programiranja na kraju rezultuira odreivanjem 4 regionalna
programa i 12 pod-programa koji sadre 57 prioritetnih projekata, sa procjenom
financijskog i vremenskog okvira implementacije, to je prikazano u slIjedeoj tabeli:
154

Finansijska
Program
Potprogram
Projekti
vrijednost
2.Industrija, Turizam, Energetika, MSP
1.Ruralni razvoj, poljoprivreda i umarstvo
( Eur)
1.1 Razvoj
specifinih grana
poljoprivrede
1.2 Razvoj
poljoprivredne
infrastrukture
2.1
Razvoj
turizma
1.1.1.Osnivanje Centra za
introdukciju novih sorti i proizvoda u
poljoprivredi i umarstvu
1.1.2.Razvoj sistema veleprodaje u
cvjearstvu
1.1.3.Razvoj klastera prerade
poljoprivrednih proizvoda
1.1.4.Raz. klastera sakuplj i prerade
aromat. i ljek.bilja i ums.plodova
1.1.5.Razvoj klastera proizvodnje i
prerade mlijeka, te prerade
mlijenih proizvoda
1.1.6.Inventura (popis i
snimanje)vinograda na podruju
Hercegovine
1.1.7.Unapreenje vinogradarstva i
proizvodnje vina u Hercegovini
1.1.8.Razvoj klastera proizvodnje i
prerade pelarskih proizvoda
1.1.9.Razvoj klastera proizvodnje
organskih proizvoda
1.2.1Formiranje regionalnog
garancijskog fonda za
poljoprivrivredu i umarstvo
1.2.2.Centar za poljoprivredni i
ruralni razvoj
2.1.1.Razvoj informacionog sistema

o turistikoj ponudi regije
2.1.2.Izrada i elaboracija strategije
razvoja turizma Hercegovake
regije
2.1.3.Regionalni Centar za razvoj
turizma
2.1.4. Projektovanje i izgradnja
objekata medicinskorehabilitacionog i sportskorekreacionog Centra u Trebinju
2.1.5.Organizovanje Centra kunih
radinosti te stalnih i mobilnih
prodajnih izlobi
2.1.6.Rekonstrukcija cesta koje
vode do parkova prirode
2.1.7.Identifikacija i oznaavanje
vinskih cesta Hercegovine
Vrijeme
Implementacije
( mjeseci)
100 000
30
80 000
18
100 000
20
145 000
24
50 000
24
120 000
150 000
30
40 000
18
100 000
24
140 000
24
150 000
24
30 000
24
30 000
24
120 000
18
330 000
20
50 000
12
100 000
20
100 000
18
155

2.2 Razvoj MSP

sektora
2.3 Razvoj novih

proizvoda i podizanje
konkurentnosti
2.4 Unaprjeenje
regionalne
transportne
infrastrukture
2.5 Izgradnja
kapaciteta za
uspostavljanje mree
izmeu privatnog,
vladininog i
nevladinog sektora
2.6 Uspostavljanje
institucija za
upravljenje i analizu
prirodnih resursa
(ukljuujui vode)
2.2.1.Formiranje regionalnog Centra

za razvoj poduzetnitva
2.2.2.Osnivanje proizvodnoposlovnih i poduzetnikih zona za
MSP
2.2.3.Formiranje regionalnog fonda
za podrku razvoju MSP
2.2.4.Formiranje inkubatora
proizvodnih programa za MSP
2.3.1.Razvoj regionalnog Centra za
pomo u primjeni standarda EU
2.3.2.Formiranje regionalnog
tehnolokog Centra
2.3.3.Regionalni razvojnogarancijski fond
2.3.4.Razvoj klastera univerzalnih
runih alata
2.3.5.Osnivanje regionalne agencije
za kontrolu kvaliteta
2.3.6.Izrada analize stanja
neiskoritenih industrijskih i drugih
kapaciteta regije
2.4.1.Odravanje balkanske
konfererencije o novim
saobraajnim koridorima
2.4.2. Izrada studije i projektne
dokumentacije rekonstrukcije uskih
grla prometnica regije
2.4.3.Unapreenje kapaciteta
mostarske zrane luke
2.5.1.Formiranje regionalnog
savjeta za ekonomski razvoj
2.5.2.Formiranje regionalne udruge
(asocijacije) potroaa
2.5.3.Formiranje regionalnog info
Centra
2.5.4.Primjena EU standarda u
organima lokalne uprave
2.5.5.Osnivanje regionalne agencije
za koordinaciju urbanistiko
prostornih planova
2.6.1.Osnivanje reg. fonda za
rudarsko-geoloka istraivanja
2.6.2.Izrada strategije za koritenje
prirodnih resursa regije
2.6.3.Studija izvodljivosti o
proizvodnji i upotrebi solarne
energije
2.6.4.Pilot projekat izgradnje malih
vjetroelektrana
2.6.5.Studija o koritenju mineralnih
resursa regije
2.6.6.Studija o koritenju i zatiti
voda
2.6.7. Centar za istraivanje,zatitu i
koritenje voda
156
100 000
24
2 000 000
25 000 +
K 500 000
120 000
24.
100 000
24
100 000
24
240 000
24
125 000
14
150 000
14
30 000
12
100 000
24
250 000
15
84 000
18
50 000
12
25 000
24
60 000
24
90 000
12
30 000
12
25 000
24
40 000
12
40 000
50 000
12
50 000
12
50 000
30
250 000
24

3.Razvoj ljudskih resurrsa
3.1 Zapoljavanje
3.2 Obrazovanje
4.Ouvan okoli
4.1 Izgradnja
institucionalnih
kapaciteta za
planiranje i
monitoring okolia
4.2 Uspostava
ekolokih
edukacionih sistema
3.1.1.Formiranje Centra za
posredovanje pri zapoljavanju
3.1.2.Formiranje mobilnog Centra
za obrazovanje, prekvalifikaciju,
trening i poduzetnitvo
3.2.1.Formiranje stalnog
regionalnog savjeta za unapreenje
obrazovanja
3.2.2. Osnivanje regionalnog fonda
za nauno istraivaki rad,
stipendije i podrku mladim
talentima
3.2.3.Centar za razvoj ljudskih
resursa
3.2.4.Uvoenje sistema za uenje
na daljinu i koritenje internet
aplikacija
4.1.1.Izgradnja kanalizacije i
ureaja za neutralizaciju otpadnih
voda Bilee
4.1.2.Izrada studije zatite
neumskog akvatorija
4.1.3.Formiranje regionalnog Centra
za upravljanje otpadom
4.1.4.Regionalni centar za okoli
4.2.1.Formiranje eko edukacionog
Centra
4.2.2.Promocija eko turizma i
primjena EU standarda
4.2.3.Izrada plana sanacije
postojeih divljih deponija u regiji
4.2.4.Pilot projekat eko sela
100 000
12
130 000
12
50 000
12
40 000
12
240 000
24
120 000
12
1 700 000
24
25 000
570 000
36
1 800 000
36
50 000
24
19 000
40 000
12
100 000
12
REGIONALNI PROJEKTI
PROGRAM: 1. Ruralni razvoj, poljoprivreda i umarstvo
Ruralni razvoj, te razvoj poljoprivrede i umarstva su najsloenije privredne djelatnosti u
razvojnom i u smislu opstanka stanovnitva na prostoru regije Hercegovina. Resursi za
razvoj poljoprivrede nisu ni izdaleka iskoriteni onoliko koliko bi mogli biti. Ovim
programom se prua podrka ruralnom razvoju, sa posebnim naglaskom na
modernizaciji agro-biznisa, unapreenju strunosti i znanja iz oblasti poljoprivrede i
umarstva, te poboljanju kvaliteta i kvantiteta poljoprivrednih proizvoda. Ovakvim
sistematskim pristupom razvoju poljoprivrede (koja se odvija uglavnom u ruralnim
sredinama) bi se doprinijelo urbanizaciji ruralnih naselja.
157

Projekti unutar ovog programa, koji e utjecati na razvoj poljoprivrede u svim opinama
regije, grupirani su u sljedea dva potprograma:
- 1.1. Razvoj specifinih grana poljoprivrede,
- 1.2. Razvoj poljoprivredne infrastrukture.
POTPROGRAM: 1.1. Razvoj specifinih grana poljoprivrede

Regija Hercegovina, u poljoprivrednom smislu, predstavlja raznolik prirodni ambijent u
kojem su zastupljeni razliiti sastavi tla i vrlo razliita upotrebna vrijednost zemljita.
Njena zajednike karakteristike su obilje sunca i vode, to je ini pogodnom za uzgoj
irokog spektra poljoprivrednih kultura, te dugogodinja tradicija bavljenja razliitim
vrstama poljoprivredne djelatnosti, ukljuujui ratarsku, voarsku i stoarsku. Svi projekti
unutar ovog pod-programa imaju za cilj davanje podrke razvoju specifinih grana
poljoprivrede. Oni doprinose implementaciji sljedeih prioritetnih ciljeva i mjera:
Prioritetni cilj: 1.1. Razvoj poljoprivrede
Mjere: 1.1.1. Razvoj specifinih grana poljoprivrede
1.1.3. Organizirano povezivanje poljoprivrednih proizvoaa i preraivaa hrane
radi promocije prodaje i poveanja izvoza
PROJEKAT: 1.1.1.
Osnivanje centra za introdukciju novih sorti i proizvoda u

poljoprivredi i umarstvu
U Hercegovini ne postoji regionalni centar za introdukciju novih sorti i proizvoda u

poljoprivrednoj proizvodnji, kao niti za potrebe umarskog sektora. Neophodno je uloiti
napore u oivljavanje domae poljoprivredne proizvodnje, s ciljem supstitucije ogromnog
uvoza poljoprivrednih proizvoda i zadovoljenja domaeg trita. Radi obogaivanja
umskog sortimenta potrebno je revitalizirati mnoge posjeene umske povrine.
Formiranje Centra za introdukciju novih sorti i proizvoda u poljoprivredi i umarstvu bi
znaajno doprinijelo ostvarivanju gore navedenog.
Glavne aktivnosti:
- identifikacija prioritetnih aktivnosti u postizanju zadanog cilja,
- personalno ekipiranje centra,
- osiguranje materijalnih pretpostavki za rad centra,
- nabavka neophodne startne opreme,
- provoenje istrage o mogunostima uvoenja novih sorti i proizvoda,
- provoenje relevantne obuke,
- pruanje savjeta i monitoring.
Oekivani rezultati:
- operativan Centar za introdukciju novih sorti i proizvoda,
- proiren asortiman poljoprivrednih proizvoda,
- revitalizirane posjeene umske povrine.
158

Glavni indikatori:
- broj introduciranih sorti,
- broj poljoprivrednih proizvoda,
- broj novih umskih sortimenata,
- broj i veliina novopoumljenih i revitaliziranih umskih povrina,
- smanjenje uvoza poljoprivrednih proizvoda.
PROJEKAT: 1.1.2. Razvitak sistema veleprodaje u cvjearstvu
U Hercegovini postoji veliki potencijal i mogunost raznolike cvjearske proizvodnje, koja
je trenutno nedovoljna. Istovremeno se, potpuno ekonomski neopravdano, uvoze velike
koliine cvijea. Otvaranjem veletrnice omoguio bi se plasman cvijea, te bi se dao
podsticaj domaim proizvoaima, to bi dovelo do razvitka domae proizvodnje cvijea.
Glavne aktivnosti:
- iznalaenje adekvatnog prostora,
- dogradnja potrebne i specifine infrastrukture veletrnice,
- marketinke aktivnosti,
- kreiranje mree sa svim proizvoaima cvijea u regiji.
Oekivani rezultati:
- otvorena i funkcionalna veletrnica u Mostaru,
- proizvoai cvijea organizirani u klaster,
- unaprijeen kvalitet proizvedenog cvijea,
- garantiran otkup proizvoda,
Glavni indikatori:
- broj proizvoaa cvijea i prodavaa na trnici,
-poveanje broja MSP u cvjearskoj industriji,
- smanjenje uvoza cvijea,
- eliminacija uvoza cvijea.
PROJEKAT: 1.1.3. Razvoj klastera prerade poljoprivrednih proizvoda

Uspostavljanje klastera prerade poljoprivrednih proizvoda doprinijee ekonomskoj
odrivosti sela i stvaranju konkurentnih proizvoda u industriji hrane i pia.
Oekuje sa da se u okviru projekta kreira poljoprivredna karta regije, umree mali trino
orijentisani poljoprivredni proizvoai sa preraivaima i kanalima distribucije, unaprijede
tehnike karakteristike proizvoda. Realizacijom ovog projekta bi se takoe ostvarilo i
planiranje proizvodnje u seoskim domainstvima, unaprijedili preraivaki kapaciteti, te
razvile i promovisale karakteristine robne marke.
Glavne aktivnosti :
- ekipiranje tima za implementaciju,
- izrada poljoprivredne karte regije,
- izbor oglednih poljoprivrednih proizvoaa,
- promocija procesa izgradnje klastera,
159

- umreavanje proizvoaa sa kanalima distribucije i preraivaima,

- organizovanje specijalizovane poljoprivredne proizvodnje,
- transfer tehnologija, poboljanje postojeih i izgradnja novih preraivakih kapaciteta,
- marketing,
- organizovanje poljoprivrednih sajmova i izlobi,
- razvoj i promocija robnih marki.
Oekivani rezultati:
- formirani i funkcionalni klasteri.
Glavni indikatori:
- broj umreenih poljoprivrednih proizvoaa i godinja % rasta,
- % poveanja odrive poljoprivredne proizvodnje,
- % poveanja poljoprivrednih preraevina,
- % smanjenja uvoza poljoprivrednih preraevina.
PROJEKAT: 1.1.4. Razvoj klastera sakupljanja i preraivanja aromatskog i

ljekovitog bilja te umskih plodova
U veem dijelu regije postoje povoljni prirodni uslovi i znaajno iskustvo za proizvodnju
ljekovitog i aromatinog bilja i prikupljanje umskih plodova, ali nedostaju kanali
distribucije i tehnike pomoi mnogobrojnim usitnjenim potencijalnim proizvoaima i
preraivaima. Svrha projekta je unapreenje ovog vida poljoprivredne proizvodnje to
e doprinijeti ekonomskoj odrivosti ivota na selu.
Glavne aktivnosti:
- tehniko i institucionalno uspostavljanje Centra,
- izbor lokacije,adaptacija skladinog prostora za doradu,
- organizovanje i uvezivanje u klaster postojeih uzgajivaa aromatskog i ljekovitog bilja,
te umskih plodova,
- istraivanje trita i uspostavljanje poslovnih veza,
- uspostavljanje mree podcentara,
- organizovanje kupoprodaje na veliko, pakovanje i plasman,
- organizovanje marketinga i plasmana,
- aktivnosti vezane za certifikaciju odabranih proizvoda za odabrana trita.
Oekivani rezultati:
- uspostavljen tehniki i kadrovski Centar sa podcentrima.
Glavni indikatori:
- broj uvezanih uzgajivaa,
- broj osiguranih savjetodavnih usluga,
- kvantitativno i kvalitativno poveanje proizvodnje,
- % klijenata koji su zadovoljni pruenim uslugama.
160

PROJEKAT: 1.1.5. Razvoj klastera proizvodnje i prerade mlijeka, te prerade

mlijenih proizvoda
Regija Hercegovina raspolae velikim potencijalom za proizvodnju mlijeka i mlijenih
proizvoda. Organizirani nastup proizvoaa je na niskom nivou, to je nedjelotvoran
odgovor na trine potrebe, dok je istovremeno uvoz ovih proizvoda visok. Formiranje i
razvoj klastera za mlijene proizvode je organizacijski korak naprijed i mjera je koja
doprinosi stvaranju snanog proizvodnog sektora mlijenih proizvoda.
Glavne aktivnosti:
- organiziranje i uvezivanje u klaster postojeih proizvoaa i preraivaa,
- tehnoloko poboljanje proizvodnje,
- proirenje kapaciteta,
- primjena najviih standarda u proizvodnji,
- zajedniki marketinki nastup,
- izvozno nastupanje proizvoaa.
Oekivani rezultati:
- proizvoai i preraivai mlijeka organizirani u klaster,
- unaprijeen kvalitet mlijeka i mlijenih proizvoda,
- obezbijeen otkup proizvoda,
- postignut odriv razvitak ruralnih sredina.
Glavni indikatori:
- poveanje sektora primarne proizvodnje mlijeka,
- kvantitativno i kvalitativno poveanje prerade mlijeka,
- poveanje broja MSP u ovom preraivakom sektoru.
PROJEKAT: 1.1.6.
Inventura (popis i snimanje) vinograda na podruju

Hercegovine
Zajedniki regionalni projekat pod vodstvom Udruge vinogradara i vinara BiH (UVV), kao
podnosioca zahtijeva za grant, uz strunu tehniku pomo i saradnju Agronomskog
Instituta u Mostaru, a s ciljem baznog snimanja i popisa vinograda na podruju
Hercegovine. Teritorija koja e se pokriti ovim projektom protee se od Trebinja do
Gruda i od Gabele do Mostara, to obuhvata oba entiteta, dva kantona, te sve etnike
grupe.
Glavne aktivnosti:
- popisivai e skupljati potrebne informacije kao to su vlasnitvo nad vinogradom, ime
vinogradara, GPS lokaciju, povrinu zemljita, sorte groa, broj vinovih loza, razmak,
palir, starost, zdravstveno stanje biljke, elevaciju (nadmorsku visinu), nagib, tip
zemljita, koritenje sistema za navodnjavanje itd.,
- informacije e biti pohranjene u multi-korisniku bazu podataka,
- napravie se jednostavan sistem direktne pomoi vlasnicima vinograda da uvedu
vinograde u katastarske knjige, kako je predvieno najnovijim Zakonom o vinu.
161

Oekivani rezultati:
- upis u katastarske knjige svih vinograda 0,5 dunuma u skladu sa novim Zakonom o
vinu,
- kreiranje baze podataka u skladu sa uvjetima Evropske unije o registriranju vinograda,
kao dio plana o pridruivanju,
- detaljan uvid u veliinu i stanje postojeih vinograda na podruju Hercegovine pomoi
e u stimulisanju ciljanog rasta ovog sektora, te stvaranju investicijskih prilika unutar
njega, ukljuujui sadnju dodatnih vinograda, te proirenje kapaciteta vinarija.
Glavni indikatori:
- broj premjerenih i uknjienih vinograda (koji e se najvjerovatnije kretati izmeu 7.000 i
10.000),
- izrada realistine regionalne strategije u cilju poboljanja sektora vinarstva i
vinogradarstva na bazi dobijenih rezultata.
PROJEKAT: 1.1.7. Unapreenje vinogradarstva i proizvodnje vina u Hercegovini
U zadnjih 12 godina stanje u vinogradarstvu i proizvodnji vina u regiji znatno je

pogorano. Zbog nedostatka trita proizvodnja groa je drastino opala, a sa njim i
proizvodnja vina. Proizvoai su zapustili vinograde, a u nekim sluajevima i iskrili
nasade, a novi nasadi nisu podizani. Podizanje vinograda kao i proizvodnja vina, je duga
i skupa investicija. Suvremene i nove tehnologije nisu zastupljene kod naih
vinogradara. Iz tih razloga treba unaprijediti proizvodnju groa i vina i vratiti koliine i
kvalitet kakav je bio krajem 80tih godina.
Glavne aktivnosti:
- zainteresirati proizvoae groa i vina da poveaju proizvodnju, kvalitet i uvedu nove
tehnologije,
- ukljuiti relevantne strunjake u proces unapreenja vinogradarstva i proizvodnje vina,
- zainteresirati banke i ostale financijske institucije da povoljnim kreditima omogue
proizvoaima da otponu sa obnavljanjem i osuvremenjivanjem kapaciteta.
Oekivani rezultati:
- obnavljanje zaputenih vinograda i podizanje novih nasada,
- poveanje proizvodnje kvalitetnih vina,
- uvoenje novih tehnologija u proizvodnji groa i vina,
- vraanje na stara trita,
- poveanje izvoza.
Glavni indikatori:
- poveanje koliina proizvedenog groa,
- poveanje koliina proizvedenog vina.
162

PROJEKAT: 1.1.8. Razvoj klastera proizvodnje i prerade pelarskih proizvoda
Hercegovina raspolae velikim potencijalom za proizvodnju svih pelarskih proizvoda

koji su vrhunske kvalitete, kao i sa mogunou proizvodnje eko meda koji je traen i
visoko cijenjen na europskom tritu. Problem je u nedovoljnoj kvantitativnoj proizvodnji,
looj organiziranosti pelarskih subjekata i nepostojanju ozbiljnijih financijera za ovakve
projekte. Formiranje klastera proizvodnje i prerade pelarskih proizvoda, uz kontrolu
kvalitete meda i ostalih pelarskih proizvoda, bi potpomoglo rjeavanju gore pomenutih
problema.
Glavne aktivnosti:
- okupljanje to veeg broja pelara u ovaj klaster,
- pripreme za uvoenje novih pelarskih proizvoda,
- edukacija u prevenciji bolesti pela,
- primjena najsuvremenijih tehniko-tehnolokih dostignua u proizvodnji,
- osposobljavanje za izvozni nastup.
Oekivani rezultati:
- proizvoai meda i ostalih pelarskih proizvoda organizirani u klaster,
- med i ostali pelarski proizvodi certificirani od strane certifikacijskih kua,
- brand razvijen i promoviran,
- poveana stopa zaposlenosti u ovom sektoru.
Glavni indikatori:
- minimalno 50 % pelara ukljueno u klaster u prvoj godini djelovanja,
- tehnoloko osuvremenjivanje proizvodnje,
- smanjenje % oboljenja pela,
- godinje proirenje broja pelara za po 20 %,
- ostvaren izvoz proizvodnje sa oko 50 % ukupne proizvodnje.
PROJEKAT: 1.1.9. Razvoj klastera proizvodnje organskih proizvoda

U regiji Hercegovina su ve uspjeno provedeni pilot projekti proizvodnje organskih
poljoprivrednih proizvoda. Dobijeni proizvod je imao sve karaktersitike visokokvalitetne
organske hrane. Organska proizvodnja predstavlja konkurentnu prednost i ansu za
regiju Hecegovina zbog hemijski nezagaenog poljoprivrednog zamljita, tradicije
prehrambene industrije regije i rasta tranje za organskim proizvodima u zemljama
Evropske unije. Uspostavljanje klastera proizvoaa organske hrane u cijeloj regiji bi
omoguilo stvaranje konkurentnih proizvoda i njihov plasman na strana trita.
Glavne aktivnosti:
- izbor poljoprivrednih proizvoda i proizvoaa,
- okupljanje tima relevantnih strunjaka,
- organizovanje klastera,
- transfer tehnologije i izgradnja kapaciteta,
- certifikacija organske hrane,
- provoenje marketinkih i promotivnih aktivnosti.
163

Oekivani rezultati :
- organizovana organska proizvodnja,
- uspostavljena mrea proizvoaa,
- izvren transfer tehnologija,
- dobijeni certifikati za zemljite, pogone i proizvode,
- razvijena i promovisana robna marka.
Glavni indikatori:
- broj partnera uvezanih u klaster,
- poveanje koliina organskih proizvoda,
- ostvaren izvoz proizvoda.
POTPROGRAM: 1.2. Razvoj poljoprivredne infrastrukture

Jedan od kljunih faktora od kojih zavisi uspjenost razvoja poljoprivrede je postojanje
funkcionalna ureenost poljoprivredne infrastrukture. Projekti unutar ovog pod-programa
su usmjereni kreiranju poslovne infrastrukture i poslovnog okruenja za poljoprivredu u
regiji Hercegovina. Oni doprinose ostvarenju sljedeih prioritetnih ciljeva i mjera:
Prioritetni cilj: 1.1. Razvoj poljoprivrede
Mjere: 1.1.2. Razvoj poljoprivredne infrastrukture
1.1.3. Organizirano povezivanje poljoprivrednih proizvoaa i preraivaa hrane
radi promocije prodaje i poveanja izvoza
PROJEKAT: 1.2.1.
Formiranje regionalnog garancijskog fonda za poljoprivredu i

umarstvo
Analize su pokazale da je pristup komercijalnim kreditima posebno otean za

poljoprivredne proizvoae zbog tekoa u obezbjeivanju odgovarajuih garancija.
Iz tih razloga se ovaj projekat fokusira na specifian vid podrke poljoprivrednoj
proizvodnji u Hercegovini, to jest olakanje pristupa kreditima uspostavljanjem kreditnog
garantnog fonda za pomenute proizvoae.
Oekuje se da e se uspostavljanjem takvog fonda unaprijediti poljoprivredna
proizvodnja u regiji i uspostaviti finansijska osnova za pokretanje novih ili irenje
postojeih agrobiznisa, zatim uvesti instrumenti poslovnog planiranja, podstai bankarski
sektor da vie investira u pomenute grane privrede, te omoguiti bolja sirovinska osnova
za prehrambenu industriju.
Glavne aktivnosti :
- uspostavljanje i registrovanje kreditnog garantnog fonda,
- obezbjeivanje finansijskih sredstava za fond,
- uspostavljanje saradnje sa bankama i drugim institucijama,
164

- promocija fonda prema proizvoaima, prehrambenoj industriji i tritu,

- osiguranje snane pozicije fonda na regionalnom i BiH finansijskom tritu,
- pruena pomo poljoprivrednicima da bi dobili garancije za zapoinjanje ili proirenje
njihove poljoprivredne djelatnosti.
Oekivani rezultati:
- formiran i funkcionalan fond,
- povean nivo poljoprivredne proizvodnje,
- povean kvalitet poljoprivrednih proizvoda,
- obezbijeene dovoljne koliine osnovnih proizvoda prehrambenim preraivakim
industrijama,
- ostvarena finansijska samoodrivost poljoprivrednih proizvoaa.
Glavni indikatori:
- broj izdatih garancija,
- % ukupnog investiranja,
- postotak vraenih kredita i uveanja fonda.
PROJEKAT: 1.2.2. Centar za poljoprivredni i ruralni razvoj

Razvoj sela i razvoj poljoprivrede su od krucijalne vanosti za ekonomski razvoj
hercegovake regije. Sve izvrene analize pokazuju da regija Hercegovine ima vrlo
povoljne prirodne resurse i velike mogunosti za razvoj poljoprivrede. S druge strane,
mnogim ruralnim naseljima nedostaju dobre komunikacijske veze, sustavi vodovoda i
kanalizacije, te telekomunikacija. Osim unapreenja komunikacije i infrastrukture, Centar
na razvoj poljoprivrede i sela trebao bi afirmirati poljoprivredno zadrugarstvo, izgraditi
sistem osiguranja od teta u poljoprivredi, razviti mreu financijskih institucija za podrku
ruralnom razvoju, instalirati GIS centar za informacije o usjevima i nasadima, te
uspostaviti veze sa institucijama za mapiranje proizvoda i za savjetodavne usluge. Kroz
implementaciju ovog projekta pruit e se podrka oivljavanju i unapreenju
poljoprivredne proizvodnje, sa osobitim naglaskom na osiguranju tehnike podrke za
razvoj specifinih grana poljoprivrede, za uvoenje novih poljoprivrednih sorti i za
primjenu novih tehnologija. Druga znaajna komponenta projekta bit e uspostavljanje
veza izmeu poljoprivrednih proizvoaa, trita i poduzea za preradu hrane.
Glavne aktivnosti:
- uspostava Centra,
- pribavljanje nune opreme i materijala,
- uspostava suradnje sa relevantnim akterima u regiji,
- izrada i prihvatanje godinjeg plana rada,
- organizacija i omoguavanje specifinih vrsta obuke,
- osiguranje savjetodavnih usluga,
- osiguranje podrke za realizaciju poljoprivrednih projekata,
- uspostava veza izmeu poljoprivrednih proizvoaa, trita i poduzea za preradu
hrane,
- pomo pri implantaciji projekata povezanih sa razvojem sela.
165

Oekivani rezultati:
- uspostavljen u potpunosti funkcionalan Centar,
- uspostavljena tijesna suradnja sa poljoprivrednim institutima, te sa poljoprivrednim
fakultetima u regiji,
- proizvoai iste vrste poljoprivrednih proizvoda meusobno povezani u funkcionalne
klastere,
- razvijena proizvodnja specifinih poljoprivrednih proizvoda,
- uvedene nove tehnologije, kao i nove poljoprivredne sorte i pasmine,
- realiziran znaajan porast poljoprivredne proizvodnje,
- postignuto poboljanje ivotnih uvjeta u ruralnim podrujima.
Glavni indikatori:
- postignuta razina poljoprivrednog i ruralnog razvoja,
- razina primjene novih znanja i tehnologija,
- % poveanja proizvodnje hrane.
PROGRAM: 2. Industrija, turizam, energija i malo i srednje poduzetnitvo

(MSP)
Ovaj program ima za cilj kreiranje osnove za odriv razvoj u regiji Hercegovina. Proces
izgradnje privredne strukture regije zasniva se na oivljavanju irokog spektra aktivnosti
u industriji, turizmu, energetici i malom i srednjem poduzetnitvu. Ove etiri velike
privredne grupe treba razvijati paralelno i koordinirano. Realizacijom projekata iz ovog
programa bi se bitno i presudno utjecalo na stvaranje poslovne infrastrukture,
unapreenje kvaliteta proizvoda i usluga, razvoj novih proizvoda, unapreenje strunosti
i znanja, poboljanje informisanosti u regiji.
Slijedei potprogrami su sastavni dio ovog programa:
- 2.1. Razvoj turizma,
- 2.2. Razvoj MSP sektora (sektora malog i srednjeg poduzetnitva),
- 2.3. Razvoj novih proizvoda i podizanje konkurentnosti,
- 2.4. Unapreenje regionalne transportne infrastrukture,
- 2.5. Uspostavljanje mree izmeu privatnog, vladinog i nevladinog sektora,
- 2.6. Uspostavljanje institucija za upravljanje i analizu prirodnih resursa
(ukljuujui vode).
POTPROGRAM: 2.1. Razvoj turizma

Regija Hercegovina raspolae raznovrsnim i bogatim potencijalom za razvoj turistike
ponude. Povoljni klimatski uvjeti, arolika prirodna bogatstva, bogato kulturno i
povijesno naslijee, te snano turistiki orijentirano okruenje pogoduju stvaranju
preduvjeta za razvoj velikog broja grana turizma. Implemtacija projekata iz ovog podprograma bi znaajno doprinijela poboljanju postojee i osmiljavanju bolje turistike
166

ponude, izradi kvalitetnog promotivnog materijala i promociji regije, i openito valorizaciji

hercegovake turistike ponude. Ovaj potprogram e doprinijeti implementaciji sljedeih
prioritetnih ciljeva i mjera:
Prioritetni cilj: 1.2. Razvoj turizma
Mjere: 1.2.1. Promocija turizma
1.2.2. Poboljanje turistikih kapaciteta
PROJEKAT: 2.1.1. Razvoj informacionog sistema o turistikoj ponudi regije

Implementacijom ovog projekta bi se kreirao jedinstven informacioni sistem o turistikoj
ponudi regije Hercegovina koji bi omoguio zainteresovanim potencijalnim turistima da
dobiju sve potrebne podatke o regiji ukljuujui generalne informacije o raznolikim
turistikim atrakcijama, smjetajnim kapacitetima, nainima prevoza, kao i detalje o
mogunostima razonode, gastronomskoj ponudi, karakteristinim suvenirima
Hercegovine i slino.
Glavne aktivnosti:
- analiza stanja turistike ponude i potranje u optinama po destinacijama i turistikim
objektima,
- pravljenje baze podataka,
- dogovor sa relevantnim regionalnim akterima o sadraju i nainu izrade turistike
prezentacije regije,
- izrada web stranice,
- izrada ostalih promotivnih materijala,
- aurirnje informacija na web-stranici i ostalom promotivnom materijalu.
Oekivani rezultati:
- uraena i redovno aurirana web stranica,
- napravljen dodatni promotivni materijal.
Indikatori:
- %poveanja broja posjeta regiji,
- % poveanja broja noenja.
PROJEKAT: 2.1.2.
Izrada i elaboracija strategije razvoja turizma hercegovake

regije
Umjesto na razvijanje i promociju domae turistike ponude, domai turistiki operatori

su skoro u potpunosti skoncentrisani na promociju inostranih turistikih aranmana, te
prodaju tih aranmana domaem stanovnitvu. Cilj strategije razvoja turizma
hercegovake regije je da promijeni takvu osnovnu situaciju, odnosno da promovie
domau turistiku ponudu, prvenstveno putem meusobnog uvezivanja atraktivnih
turistikih sadraja regije , te mobiliziranjem kako domaih, tako i inostranih ulaganja u
turistiki potencijal regije. Izgradnja karakteristinog turistikog profila regije bi se
ostvarila uspostavljanjem saradnje izmeu kljunih turistikih aktera, te bi se time
zasigurno postigli efektni uspjesi.
167

Glavne aktivnosti:
- prikupljanje i analiza podataka o turistikoj ponudi regije,
- utvrivanje broja i glavne vrste poslovanja svakog turistikog operatera u regiji,
- izrada pregleda potrebnih nedostajuih operatera po regijama i strukturi aktivnosti
kojom bi se bavili,
- razgraniavanje operatera na prodaju domaih i inostranih aranmana,
- izrada statuta -kodeksa u turistikoj djelatnosti,
- izrada strategije razvoja turizma regije,
- promocija Strategije razvoja turizma regije.
Oekivani rezultati:
- uspostavljena saradnja izmeu turistiki aktera regije,
- definisani pravci razvoja turizma.
Glavni indikatori:
- definisana strategija razvoja za narednih 10 godina,
- razraeni planovi razvoja turizma po kantonima/upanijama i optinama Hercegovine
(na osnovu strategije razvoja turizma),
- identificirni prioritetni projekti.
PROJEKT: 2.1.3. Regionalni centar za razvoj turizma

Hercegovaka regija ima ogromne turistike potencijale, sa mnogim turistikim
atrakcijama (prirodnim ljepotama, kulturnim i povijesnim naslijeem), koje omoguavaju
ponudu mnogih razliitih turistikih proizvoda (seoski, avanturistiki, kulturni, religiozni i
td. turizam) tijekom svakog godinjeg doba.
Ovim projektom predvia se osnivanje Regionalnog centra za razvoj turizma koji e
implementirati promotivne i marketinke aktivnosti i podstai domau i meunarodnu
potranju za lokalnim turistikim proizvodima. Svrha osnivanja Regionalnog centra za
razvoj turizma doprinijet e daljnjem razvoju dobro poznatih i unapreenju uvjeta drugih
potencijalnih turistikih mjesta u regiji Hercegovine, pripremi turistikih promotivnih
materijala za hercegovaku regiju, omoguavanju njihove distribucije unutar i van
zemlje, te openito osiguranju poveanog broja posjetilaca. Uz sve ovo, Centar e
takoer, u suradnji sa ve postojeim turistikim organizacijama, razraditi zajedniku
strategiju razvoja regionalnog turizma koja e se temeljiti na dogovorenom turistikom
profilu regije.
Glavne aktivnosti:
- pripremiti poslovni plan,
- utemeljiti i opremiti Centar, te uposliti osoblje,
- izgraditi kapacitet osoblja Centra,
- provesti SWOT analizu turistikog sektora,
- uspostaviti intra i inter, te meuregionalno partnerstvo sa turistikim institucijama i
ostalim turistikim akterima,
- pripremiti strategiju i plan rada marketinga i promocije,
- provesti istraivanje situacije u regionalnim turistikim potencijalima i unaprijediti
strategiju razvoja turizma,
- pruati savjetodavne usluge u pogledu unapreenja infrastrukture,
- osmisliti, pripremiti i distribuirati promotivni materijal (ukljuujui i web stranicu).
168

Oekivani rezultati:
- regionalni turistiki centar osnovan i u funkciji;
- uspostavljena suradnja izmeu relevantnih aktera u sektoru turizma,
- poboljana kvaliteta i raznolikost turistikih aranmana,
- prihvaena praksa efikasne promocije turizma,
- unapreena turistika slika Hercegovine,
- povean broj posjetilaca u regiji,
- povean broj zaposlenih u turistikom sektoru.
Glavni indikatori:
- % porasta broja posjetilaca,
- broj noenja u Hercegovini,
- broj zaposlenih u sektoru turizma.
PROJEKAT: 2.1.4.
Projektovanje i izgradnja objekata medicinskorehabilitacionog i sportsko- rekreativnog centra u Trebinju
Investiranje u sport, pogotovo rekreativni je najefikasnije voenja brige o zdravstvenom

stanju stanovnitva. Poveanje kulture rekreacije i sporta ima direktnog utjecaja na
smanjenje medicinskih trokova i poveanje radne sposobnosti stanovnitva.
Istovremeno, razvoj sporta i rekreacijske kulture prua mogunost mladim ljudima da
ive zdravijim ivotom. Projekat o zajednikim ulaganjima u zdravstveni i rekreacioni
turizam treba da doprinese stvaranju konkurentne ponude zdravstveno-rekreativnog
turizma koja trenutno ne postoji, te upotpunjavanju i zaokruivanju hercegovake
turistike ponude. Realizacijom ovog projekta, kojom bi se omoguila medicinska i
sportska rehabilitacija graana, bi se smanjio odljev velikog procenta sredstava za
zdravstvo u oblinje regije, uglavnom van Bosne i Hercegovine. Vano je napomenuti da
je ranije uraen nacrt izvedbenog projekta.
Glavne aktivnosti:
- uklapanje nacrta izvedbenog projekta (pretprojekta) u urbanistiki plan grada i EU
standarde,
- izbor lokacije i dobijanje saglasnosti optine,
- postizanje dogovora sa optinama za saradnju i zajednika ulaganja u implementaciju
projekta,
- promocija projekta i nalaenje donatora,
- izrada tendera,
- odabir izvoaa radova,
- izvoenje radova,
- marketinko-propagandne aktivnosti.
Oekivani rezultati:
- formiran Centar u Trebinju za potrebe regije.
Glavni indikatori:
- smanjen broj pacijenata koji odlazi na lijeenje van regije,
- nakon dvije godine stvorena dodatna vrijednost Centra,
- porast rekreativnih aktivnosti graana Hercegovine,
- porst procenta mladih ljudi koji se profesionalno bave sportom.
169

PROJEKAT: 2.1.5.
Organizovanje centra kunih radinosti, te stalnih i mobilnih

prodajnih izlobi
Centar kunih radinosti ne postoji u regiji Hercegovina. Kune radinosti su heterogene i

okupljaju mnogo razliitih zanata i relevantnih prirodnih vjetina zanatlija koje bi
zasigurno privukle znatielju turista. Osnivanjem ovakvog centra bi se ujedinili
pojedinani proizvodjai proizvoda koji karakteriu ovaj prostor. Na taj nain bi se uveo
organizovan nain proizvodnje karakteristinih hercegovakih suvenira. Pored ostalih
promotivnih aktivnosti, jedna od osnovnih aktivnosti centra bi bila organizacija izlobi
rukotvorina u raznim krajevima regije.
Glavne aktivnosti:
- osnivanje centra i njegovo personalno ekipiranje,
- uspostavljanje saradnje sa relevantnim turistikim akterima u i izvan regije,
- prikupljanje podataka o proizvodima karakteristinim kako za urbane tako i ruralne
sredine regije,
- vrenje odabira interesantnih proizvoda, te pravljenje pregleda potencijalnih
proizvoaa i ponudjaa,
- izrada relevantnih promotivnih materijala,
- organizovanje promotivnih i prodajnih izlobi.
Oekivani rezultati:
- formiran centar kunih radinosti,
- umreeni proizvoai iz urbanih i ruralnih podruja Hercegovine,
- proizvodi kune radinosti postali sastavni dio turistike ponude regije.
Glavni indikatori:
- povean procenat ljudi koji se bave kunom radinou,
- uraeni promotivni materijali i poslati na sva relevantna turistika sredita,
- sklopljeni poslovni ugovori o prodaji proizvoda kune radinosti.
PROJEKAT: 2.1.6. Rekonstrukcija cesta koje vode do parkova prirode

Na osnovama ranije navedene Studije o turistikim potencijalima regije, moi e se
tano utvrditi, odnosno rangirati, svako podruje po stepenu interesa za BiH, ukljuujui
i parkove prirode, nacionalne parkove, rezervate, te ostale turistike destinacije.
Nakon izrade studije, odreivae se stepen prioriteta za ulaganja u pojedina odredita. U
okvirima toga sagledat e se i potrebni putni pravci koji vode do parkova prirode, te
njihovo stanje i potreba za ureenjem i popravljanjem.
Glavne aktivnosti:
- utvrivanje stanja prilaznih puteva i cesta koje vode do parkova i unutar samih parkova
prirode,
- izrada studije o potrebnim intervencijama na cestama i pregled potrebnih aktivnosti i
trokova,
- dobijanje potrebnih saglasnosti nadlenih organa,
- izrada potrebne dokumentacije,
- izrada tendera,
170

- prikupljanje ponuda i izbor izvoaa radova,

- izvoenje radova,
- vrenje kontrole radova,
- promocija poboljanih turistikih kapaciteta.
Oekivani rezultati:
- napravljen pregled stanja cesta do i unutar parkova prirode,
- izvreno rangiranje za popravljanje po stepenu prioriteta za regiju,
- uraena dokumentacija i analiza potrebnih sredstava za rekonstrukciju cesta,
- izvrena rekonstrukcija i ureene prioritetne cesta koje vode do ili su unutar parkova
prirode.
Glavni indikatori:
-broj kilometara saniranih i ureenih cesta do parkova prirode,
- postotak poveanja posjeta parkovima prirode.
PROJEKAT: 2.1.7. Identifikacija i oznaavanje vinskih cesta Hercegovine

Proizvodnja groa i vina u Hercegovini je od pamtivijeka bila jedna od vanijih
poljoprivrednih aktivnosti. Blatina i ilavka su uvene sorte vina koje su nekad bile
cijenjene u svijetu od poznavalaca vina i koje su na mnogim sajmovima vina odnijele
prve nagrade. U cilju razvoja turizma, potrebno je napraviti vinski putokaz ove regije, a u
zemljovid regije ucrtati vinske puteve, kako bi turistima pribliili vinske podrume. S neto
izraenijim simbolima potrebno je zastavicama oznaiti vinske podrume s veim
izborom vina, suvremenom tehnologijom, flairanim asortimanom,
te osvojenim
nagradama. Sa bavicama bi se oznaili mali seoski podrumi sa tradicionalnom
preradom groa u vino, skromnijim izborom, ali dobrim vinom i povoljnijom cijenom. U
ponudi treba biti i domaa rakija Lozovaa.
Glavne aktivnosti:
- snimiti puteve koji vode kroz vinogradarska podruja regije,
- upoznati turistike agencije sa ovom aktivnou,
- izraditi promotivni materijal,
- sa proizvoaima vina ugovoriti prezentacije vina i drugih poljoprivrednih proizvoda koji
bi bili interesantni turistima.
Oekivani rezultati:
- izrada vinske karte regije,
- poboljanje turistike ponude,
- ukljuivanje ruralnog stanovnitva u turista aktivnosti i razvitak ovog vida ruralnog
turizma.
Glavni indikatori:
- poveanje proizvodnje vina,
- poveanje broja turista.
171

POTPROGRAM 2.2: Razvoj MSP sektora

Malo i srednje poduzetnitvo (MSP) je prisutno u svim bitnim gospodarskim granama
regije: u industriji, poljoprivredi, trgovini, energetici, turizmu, te stoga preuzima znaajnu
strateku ulogu u daljnjem razvitku regije. Implementacijom projekata iz ovog podprograma e se ostvariti uspostavljanje potrebne infrastrukture i poslovnih kapaciteta, te
pruanje tehnike, financijeske i informatike podrke za razvitak postojeih i novih
proizvodnih MSP-a, kao i za razvitak ostalih segmenata malog i srednjeg poduzetnitva.
Ovi projekti e doprinijeti ostvarenju sljedeih prioritetnih ciljeva i mjera:
Prioritetni ciljevi: 1.3. Razvoj sektora malog i srednjeg poduzetnitva
Mjere: 1.3.1. Izgradnja poslovne infrastrukture za malo i srednje poduzetnitvo
1.3.2. Stvaranje povoljnog ambijenta za razvitak proizvodno orijentiranih malih i
srednjih poduzea
PROJEKAT: 2.2.1. Formiranje regionalnog Centra za razvitak poduzetnitva
Malo i srednje poduzetnitvo u regiji je glavni nositelj gospodarskih aktivnosti. Struktura
tog poduzetnitva je razvojno nepovoljna jer nedostaje proizvodno malo i srednje
poduzetnitvo, odnosno ono je nedovoljno razvijeno.U cilju podizanja BDP, podizanja
ivotnog standarda, smanjenja velike stope nezaposlenosti, smanjenje uvoza, itd.
neophodno je otpoeti aktivan i intenzivan proces razvitka proizvodnog MSP u regiji.
Glavne aktivnosti:
- pronalaenje lokaliteta u Mostaru,
- administrativno-pravne aktivnosti za dobivanje potrebnih dozvola,
- ekipiranje vodstva centra,
- interesno unutarnje strukturiranje centra i stavljanje u funkciju svih tih segmentarnih
struktura (npr. formiranje edukativnog odjeljenja koje u sebi sadrava mobilne specifine
edukativne timove, itd),
- sainjavanje detaljnog poslovnog plana centra za minimalno petogodinje plansko
razdoblje,
- sainjavanje jasnog financijskog plana ili budeta centra.
Oekivani rezultati:
- formiran i u funkciju stavljen regionalni centar za razvitak poduzetnitva, prioritetno
proizvodnog MSP,
- unaprijeeno poslovno okruenje u regiji,
- pruena pomo postojeim i potencijalnim MSP za ostvarivanje njihovih poslovnih
ciljeva,
- poveana stopa zaposlenosti.
Glavni indikatori:
- broj MSP-a koji koriste usluge centra,
- broj novouposlenih u sektoru MSP zahvaljujui aktivnostima centra,
- kvaliteta i kvantiteta razvojnih planova i inicijativa centra.
172

PROJEKAT: 2.2.2. Osnivanje proizvodno-poslovnih i poduzetnikih zona za MSP

Obzirom na nedovoljnu zastupljenost proizvodnog MSP u ukupnoj strukturi
gospodarskih subjekata regije, na potrebu poveanja broja uposlenih, potrebu smanjenja
uvoza, potrebu podizanja ivotnog standarda i BDP-a, nuno je poduzeti aktivnosti za
stvaranje potrebnog okruenja, odnosno uvjeta za bri rast proizvodnog MSP. Jedan od
temeljnih koraka u tom pravcu jeste formiranje proizvodno-poduzetnikih zona u nekim
opinama, jer za to postoje prostorne mogunosti u nekima od njih.
Glavne aktivnosti:
- izrada projektne dokumentacije za zone koje to ve nemaju,
- izrada temeljne infrastrukture (dijelom ili u cijelosti) potrebne za start zona,odnosno
izgradnju proizvodnih pogona i kapaciteta,
- marketinke aktivnosti u cilju to breg popunjavanja zona.
Oekivani rezultati:
- formirane proizvodno-poduzetnike zone u nekim opinama,
- izgraeni proizvodni kapaciteti i popunjeni sa MSP,
- poveanje konkurentnosti MSP,
- poveanje stope zaposlenosti u regiji.
Glavni indikatori:
- otvorene zone za izgradnju relevantnih objekata,
- broj novoizgraenih kapaciteta proizvodnih MSP u regiji,
- broj novootvorenih radnih mjesta u tim zonama,
- transfer novih tehnologija,
- supstitucija dijela uvoza domaom proizvodnjom.
PROJEKAT: 2.2.3. Formiranje regionalnog fonda za podrku razvitku MSP
Neophodnost razvitka MSP u regiji se namee kao nezaobilazno pitanje. Fond za
podrku razvitka, pogotovo proizvodnog MSP, ima za cilj veeslojno djelovanje:
subvencioniranje kamata na kredite za proizvodnju, formiranje garancijskih mehanizama
koji su se pokazali uspjeni u EU, kreditiranje specifinih proizvodnih programa na
neprofitnoj osnovi, sufinanciranje izrade razvojnih i investicijskih projekata za MSP,
davanje financijske potpore i drugim razvojnim koracima u cilju razvitka MSP.
Glavne aktivnosti:
- uspostava garantnih ema za proizvodne projekte,
- sufinanciranje kamata na kredite za proizvodnju,
- sufinanciranje izrade razvojnih projekata i razvojnih programa MSP,
- financijska potpora drugim aktivnostima od znaenja za razvitak MSP.
Oekivani rezultati:
- formiran fond za podrku razvitka MSP u regiji,
- omoguen laki pristup poduzetnika tritu kapitala,
- kreditiranje specifinih razvojnih programa,
173

- ostvareno partnerstvo regionalnog razvojno garancijskog fonda sa evropskim

fondovima.
Glavni indikatori:
- broj kredita za proizvodnju sa subvencioniranim kamatama,
- broj podranih MSP-a kroz garantne eme.
PROJEKAT: 2.2.4. Formiranje inkubatora proizvodnih programa za MSP

Djelovanje inkubatora bi se odvijalo na dvije razine ili u dva smjera:
A) Snimanje stanja uvoznih paleta proizvoda i aktivnosti na izradi proizvodnih
programa s ciljem supstitucije tih proizvoda, pod uvjetom nepovreivanja bilo
kojeg oblika industrijskog vlasnitva, tehniko tehnoloka razrada supstitucijskog
proizvodnog procesa.
B) Izrada potpuno novih, na tritu nepostojeih proizvodnih programa, koji imaju
svoje uporabno mjesto na domaem i inozemnom trzitu; izrada potrebne
dokumentacije za zatitu intelektualnog vlasnitva, izrada i testiranje prototipova
novih proizvoda; usklaivanje tih novih proizvoda sa standardizacijskom
legislativom EU.
Glavne aktivnosti:
- formiranje inkubatora,
- sekcioniranje inkubatora,
- ekipiranje tima u inkubatoru,
- nabavka nune startne opreme,
- radno funkcioniranje inkubatora,
- promidbene aktivnosti prema MSPima,
- popularizacija inventivnog rada na polju tehnike i drugim oblastima.
Oekivani rezultati:
- formiran i funkcionalan inkubator,
- izraeno minimalno 12 supstitucijskih, proizvodnih programa u prvoj fazi od 12
mjeseci,
- razvijeno 6 potpuno novih proizvoda takoer u prvih 12 mjeseci djelovanja,
- odabrani MSP koji prihvataju ideju zajednikog nastupa.
Glavni indikatori:
- broj kreiranih proizvoda,
- broj novih radnih mjesta otvorenih na proizvodnji novih proizvoda,
- broj novih ulaganja bilo domaih ili stranih investitora u nove proizvode,
- broj novih ulaganja na supstitucijskoj proizvodnji uvoza,
- izlobeno sajamski inovacijski nastupi u zemlji i inozemstvu,
- broj podneenih patentnih prijava,
- broj prijava industrijskog dizajna,
- broj prijava za zatitu iga.
174

POTPROGRAM 2.3: Razvoj novih proizvoda i podizanje konkurentnosti

Vrlo nepovoljan omjer uvoza i izvoza je najvjerodostojniji pokazatelj stanja domaeg
proizvodnog gospodarstva. Realizacija ovog pod-programa bi doprinijela kreiranju
uvjeta za poboljanje postojeih proizvodnih kapaciteta, standardizaciju kvalitete
domaih proizvoda, reaktiviranje zdravih jezgara industrijskih preraivakih kapaciteta i
uvoenje novih tehnologija, te inovativan pristup kreiranju novih proizvoda i proizvodnih
programa. Ostvarenje sljedeih prioritetnih ciljeva i mjera bi bilo pospjeeno
implementacijom dolje opisanih projekata:
Prioritetni cilj: 1.5. Podsticanje izvoznih aktivnosti
Mjere: 1.5.1. Poboljanje kvalitete proizvoda i njihovo usklaivanje sa EU standardima
1.5.2. Razvoj novih proizvoda i poveanje postojee konkurentnosti
1.5.3. Povean nivo stranih ulaganja
PROJEKAT: 2.3.1. Razvoj regionalnog Centra za pomo u primjeni EU standarda

Cilj ovog projekta je postizanje visokog stepena kvaliteta proizvoda po EU standardima,
kao to su ISO 9001, ISO 14 000, HACCP, CE marke i drugi standardi, te davanje
relevantnih preporuka koje se odnose na industijske proizvode iroke potronje.
Pruanjem tehnike pomoi proizvodnim preduzeima koja ele da primijene EU
standarde i kvalitete,ovaj Regionalni Centar e omoguiti poveanje izvoza pojedinih
proizvoda.
Glavne aktivnosti:
- analiza potreba i odreivanje vrste tehnike pomoi,
- uspostvljanje centra,
- izgradnja kapaciteta uposlenika i promotivne aktivnosti,
- odabir preduzea,
- priprema preduzea za proceduru cerifikacije,
- oglaavanje rezultata u regiji.
Oekivani rezultati:
- formiran i funkcionalan Centar,
- omoguen pristup evropskom tritu,
- relevantna znanja i tehnike primijenjeni u regiji.
Glavni indikatori:
- broj korisnika usluga Centra,
- broj certificiranih proizvoda i proizvodnih procesa.
175

PROJEKAT: 2.3.2. Formiranje regionalnog tehnolokog centra

Kako bi mogli modernizovati preraivaku industriju u regiji, neophodno je osnovati
Regionalni tehnoloki centar - nauni park. Logino je locirati park u Mostaru kao
univerzitetskom centru regije i gradu sa ostalim neophodnim sredstvima. Ovaj centar
trebao bi osigurati laki transfer tehnologija i njihovih dostignua, te njihovo uvoenje u
praksu. Centar ne bi bio ogranien na uvoz licenci, iskustva i znanja, nego bi se bavio i
inovativnim tehnoloko-istraivakim radom, te izvozom vlastitih dostignua. Direktni
korisnici usluga centra bi bili prvenstveno malo i srednje poduzetnitvo, ali i ostala
preduzea u preraivakim industrijama u regiji, razne domae i meunarodne institucije
i pojedinci.
Glavne aktivnosti:
- postizanje dogovora i potpisivanje ugovora sa vladom i/ili ostalim relevantnim akterima
o koritenju odreenih industijskih (pogotovo mainskih) kapaciteta,
- osnivanje i personalno ekipiranje centra,
- izrada baze podataka o tehnologijama i opremi,
- uspostavljanje saradnje sa univerzitetima i institutima,
- formiranje pool-a (tima) tehnikih strunjaka,
- razvoj, promocija i pruanje odreenih tehnikih usluga preduzeima (na osnovu
njihovih zahtjeva),
- razvoj i pruanje tehnike pomoi inovatorima.
Oekivani rezultati:
- uspostavljen Tehnoloki centar,
- oformljen pool tehnikih strunjaka i uvezan sa univerzitetima i institutima,
- omoguen transfer tehnologija,
- implementirano znanje i tehnika prihvatanja EU tehnikih zahtjeva,
- razvijen sistem zatite inovacija.
Glavne indikatori:
- broj industrijskih klijenata Centra,
- procenat poveanja primjene EU tehnikih standarda,
- broj uvezanih regionalnih inovatora.
PROJEKAT: 2.3.3. Regionalni razvojno-garancijski fond

Prema ekonomskim podacima za regiju Hercegovine, veina poduzea imaju potekoa
sa osiguranjem kolateralnog jamstva, pa tako ne mogu dobiti kredite pod povoljnim
uvjetima kako bi podrali profitabilne poslovne aktivnosti.
Osnivanje Razvojnog garantnog fonda omoguilo bi laki i povoljniji pristup izvorima
financiranja.
Ovo e se odraziti u sljedeem: ko-financiranje projekata razvoja i investiranja,
subvencioniranje kamata na kredite (posebno za proizvodne aktivnosti), kreditiranje
posebnih programa na neprofitabilnoj osnovi i osiguravanje financijske podrke
sektorima poljoprivrede, turizma, MSP-ova, industrije, energetike, ljudskih resursa,
ekologije, te svih ostalih sektora relevantnih za privredni razvoj.
176

Na ovaj nain e dioniati regionalnog razvoja, ukljuujui i poslovno opredijeljene ljude,

biti podstaknuti da uu u nove razvojne programe da bi revitalizirali cjelokupnu privredu
regije.
Glavne aktivnosti:
- osnovati i registrirati Fond,
- obuiti osoblje za upravljanje Fondom,
- provesti ispitivanje trenutne situacije u sektoru privrede sa posebnim naglaskom na
MSP-ove i na bankarstvo,
- analizirati kapacitet apsorpcije Fonda i lokalnih poduzetnika,
- uspostaviti suradnju sa bankama i drugim financijskim institucijama,
- odrediti ciljane grupe za Fond,
- koncipirati organizaciju i aktivnosti Fonda,
- pripremiti poslovni plan,
- pripremiti ugovore i operativne eme Fonda,
- osigurati digresivnu podrku djelovanju Fonda,
- osigurati dodatnu podrku klijentima Fonda da bi se popravio njihov poslovni nastup,
- nadzirati operacije Fonda, kao i proces vraanja kredita,
- promovirati aktivnosti Fonda.
Oekivani rezultati:
- RRGF osnovan i u funkciji sa u potpunosti obuenim rukovodeim i ostalim osobljem,
- poboljan pristup kreditnim olakicama,
- uspostavljen najbolji nain rada i upravljanja fondom,
- povean broj uspjenih poduzea,
- potaknut regionalni ekonomski razvoj,
- poboljane izvozno orijentirane aktivnosti,
- uspostavljena i konsolidirana suradnja izmeu Fonda i banaka.
Glavni indikatori:
- broj podranih poslovnih djelatnosti,
- broj zaposlenih osoba,
- broj implementiranih razvojnih projekata.
PROJEKAT: 2.3.4. Razvitak klastera univerzalnih runih alata

Ovaj proizvodni program je na meunarodnom sajmu inovacija u svojoj klasi osvojio
zlatnu medalju u konkurenciji 60 zemalja. Moe se realizirati postojeom tehnolokom
snagom hercegovakih proizvodnih MSP. Radi te tehnologije nuno je u proizvodni
proces ukljuiti MSP iz Mostara, Posuja, Trebinja i Konjica. Proizvod je patentno
zatien i bez kunkurencije je, kako na domaem, tako i na inozemnom tritu. Klaster
moe uposliti mnogo ljudi, to ovisi o veliini ulaganja. Naravno, patentno je zatien.
Glavne aktivnosti:
- organizacija klastera, uvezivanje partnera (sudionika) u proizvodnom procesu,
- priprema, tj. razrada tehniko tehnoloke dokumentacije,
177

- nabavka potrebitog materijala,

- izrada alata za proizvodnju alata,
- izrada pojedinih dijelova i elemenata, dobivanje nulte serije,
- zavretak proizvodnog procesa (upakiran proizvod),
- marketinke aktivnosti.
Oekivani rezultati:
- organizirana proizvodnja i mrea proizvoaa,
- serijska proizvodnja ovog proizvoda,
- brand naziv razvijen i promoviran,
- poveana stopa zaposlenosti unutar ovog sektora.
Glavni indikatori:
- apsolvirani svi elementi ili pojedine tehnoloke faze proizvodnje,
- napravljeni svi potrebni alati i pribor potreban u tehnolokom procesu proizvodnje,
- proizvod spreman za trite,
- osposobljeni MSP za proizvodnju i steeno iskustvo,
- ostvarena izvozna pozicija proizvoda.
PROJEKAT: 2.3.5. Osnivanje regionalne agencije za kontrolu kvaliteta

Osnivanje agencije za kontrolu kvalitete je prijeko potrebno. Na regionalnoj razini ne
postoji ovakva institucija ili bilo koje drugo slino tijelo. Potroai su nezatieni od roba
sumnjivih kvaliteta i upitne uporabne ispravnosti, pogotovo odreene vrste proizvoda iz
uvoza.
Glavne aktivnosti:
- praenje i kontrola uvezenih i domaih poljoprivrednih proizvoda,
- praenje kvalitete uvezenih i domaih prehrambenih proizvoda,
- praenje i kontrola uvezenih sirovina za domau proizvodnju,
- kontrola kvalitete po zahtjevu subjekata gospodarstva ili potroaa,
- kontrola kvalitete po zahtjevu inspekcijskih organa.
Oekivani rezultati:
- formirana Agencija za kontrolu kvalitete,
- povean kvalitet uvoznih i domaih sirovina i proizvoda,
- smanjen nivo sive ekonomije.
Glavni indikatori:
- broj obavljenih kontrola,
- smanjenje koliine roba slabog kvaliteta na tritu,
- broj zadovoljnih potroaa.
178

PROJEKAT: 2.3.6.
Izrada analize stanja neiskoritenih industrijskih i drugih

kapaciteta regije
U regiji Hercegovina postoji znaajan broj industrijskih kapaciteta koji se ne koriste, ili se
koriste samo neki njihovi dijelovi. Da bi se taj veliki potencijal mogao ponuditi domaim i
inostranim investitorima potrebno je izvriti analizu njegovog stanja, to jest uraditi
sljedee: napraviti pregled objekata dravnih i privatnih preduzea prostora koji su
devastirani i ne mogu se popraviti i onih koji se sa odreenim ulaganjima mogu dovesti u
funkciju, uraditi specifikaciju opreme po srodnosti i stanju, utvrditi stanje infrastrukture i
nivo potrebnih ulaganja za opravku. Potrebno je utvrditi i imovinsko-pravni status
kapaciteta, mogunost prodaje-kupnje, te aproksimativne cijene.
Dostupnou ovih i ostalih podataka i karakteristika koje interesuju mogue investitore
na jednom mjestu (u jednom dokumentu) bi se otvorila perspektiva ulaganju u velike
industijska postrojenja, a time i znaajnom poveanju stope zaposlenosti u regiji.
Glavne aktivnosti:
- obavjetavanje javnosti o potrebi i namjeri provoenja analize putem sredstava javnog
informisanja,
- uspostavljanje kontakata sa relevantnim akterima u regiji,
- prikupljanje podataka na terenu,
- izrada analize,
- izrada publikacija (za potencijalne investitore) sa rezultatima analize.
Oekivani rezultati:
- napravljena analiza stanja neiskoritenih kapaciteta,
- otvorena mogunost potencijalnim investitorima za ulaganje u neiskoritene
industrijske kapacitete, dostupnou relevantnih informacija.
Glavni indikatori:
- broj potencijalnih investitora koji se intresuju za neiskoritene industrijske kapacitete.
POTPROGRAM 2.4: Unapreenje regionalne transportne infrastrukture

U regiji Hercegovina postoje osnovni uvjeti za sve vidove transporta: zemljom, zrakom i
vodom. Meutim, postojee stanje regionalne transportne infrastrukture je vrlo loe, a
oituje se u zastarjelosti kapaciteta cestovne i eljeznike infrastrukture i potrebi za
poboljanjem kapaciteta, te oivljavanjem zrane luke u Mostaru. Implementacija
projekata nabrojanih u ovom pod-programu bi promijenila sadanju nezavidnu situaciju
regionalne transportne infrastrukture i doprinijela ostvarenju sljedeih prioritetnih ciljeva i
mjera:
Prioritetni cilj: 1.6. Razvoj infrastrukture transporta
Mjera: 1.6.1. Poboljanje regionalne cestovne infrastrukture, zranog prometa, te
eljeznike mree
179

PROJEKAT: 2.4.1.
Odravanje balkanske konferencije o novim saobraajnim

koridorima
U Hercegovini je prometna infrastruktura najslabija karika u razvoju cijele regije. S

postojeom prometnom infrastrukturom Hercegovina ostaje izolirana od ostatka svijeta
te je, stoga, ovom pitanju potrebno posvetiti puno vie prostora. U tom cilju potrebno je
razmotriti razvojne potrebe okruenja, tj. Balkana i Europe, i u okvirima tih potreba traiti
poloaj regije i zemlje, s namjerom da se stvore novi prometni koridori za budunost.
Korak k ostvarenju tog cilja jeste i odravanje balkanske konferencije o novim
koridorima. Rezultati ove konferencije trebali bi initi polaznu osnovu za izradu strategije
razvoja prometa u zemlji i oko nje, a unutar nje i regionalne strategije.
Glavne aktivnosti:
- odreivanje nositelja organizacije konferencije,
- identificiranje drava sudionica,
- pozivanje strunih organizacija iz zemalja regije,
- pripremanje radnih materijala za konferenciju,
- promidbena kampanja,
- izrada memoranduma o razumijevanju,
- odravanje konferencije.
Oekivani rezultati:
- uspjeno odrana konferencija sa zakljucima i prijedlozima,
- uraene tehnike ocjene potreba,
- postignuta suglasnost o izradi feasibility studije,
- potpisan memorandum o razumijevanju,
- postignuta suglasnost o formiranju projektnog konzorcija,
- privuena panja javnosti i osoba koje donose odluke o nunosti prolaska prometnih
koridora kroz regiju.
Glavni indikatori:
- odrana konferencija sa zakljucima i preporukama,
- formiran projektni konzorcij za izradu feasibility studije,
- izraen nacrt feasibility studije,
- izvrena opa tehnika ralamba mogunosti,
- odrana evaluacijska konferencija.
PROJEKAT: 2.4.2.
Izrada studije i projektne dokumentacije rekonstrukcije uskih

grla prometnica regije
Postojea cestovna infrastruktura u regiji je 95 % na trasi projektiranoj prije vie od sto

godina. Takva mrea puteva je modernizirana koncem 60-tih i poetkom 70-tih godina
prolog stoljea. Zastarjelost na oko 50 % dijelova prometnica je preko 50 godina.
Potrebna je nuna i to hitnija sanacija najkritinijih dijelova tih prometnica ili tzv: uskih
grla na prometnicama regije.
180

Glavne aktivnosti:
- identifikacija uskih grla na prometnicama: Livno Mostar; Trebinje- Mostar; MostarKonjic, Ljubuki Grude; Meugorje Mostar; Bilea Trebinje, Tomislavgrad
Kupres,
- analiza postojeeg stanja,
- priprema za izradu idejnog rjeenja tih uskih grla sa osnovnim tehnikim parametrima
novog rjeenja,
- izrada glavnog projekta rekonstrukcije za pojedine kritine dionice,
- prijedlog mjera za poboljanje, ukljuujui relevantne trokove.
Oekivani rezultati:
- izraena studija o uskim grlima prometnica regije,
- izraen idejni projekt (rjeenje) rekonstrukcije uskih grla,
- izraen izvedbeni projekt rekonstrukcije uskih grla prometnica regije.
Glavni indikatori:
- uraena studija,
- uraeno idejno rjeenje,
- uraeno glavno rjeenje za najkritinije dionice ili dijelove dionica-uska grla,
- odreeni trokovi novog rjeenja za svaku dionicu pojedinano.
PROJEKAT: 2.4.3. Unapreenje kapaciteta mostarske zrane luke

Mostarska zrana luka je jedina zrana luka u regiji. Obzirom na strateki znaaj ovog
punkta prometa, potrebno ga je osposobiti u svakom smislu za njegovu maksimalno
aktivnu ulogu u transportu ljudi i roba. Pored vlastitih regionalnih potreba, mogue ga je
koristiti kao alternativu sarajevskom aerodromu u zimskim mjesecima (zbog povoljnije
klime), kao i splitskoj i dubrovakoj zranoj luci (Republika Hrvatska), te podgorikoj
zranoj luci (Srbija i Crna Gora) u tijeku ljetnih mjeseci, zbog blizine Dalmacije i Crne
Gore.
Glavne aktivnosti:
- analiza postojeeg stanja,
- projiciranje optimalnog stanja,
- planiranje aktivnosti do postizanja optimalnog stanja,
- sama realizacija.
Oekivani rezultati:
- poboljan kapacitet zrane luke u odnosu na postojee stanje,
- potpisani ugovori sa avio prevoznicima o koritenju mostarske zrane luke.
Glavni indikatori:
- izraena feasibility studija,
- poveanje prometa putnika za 50 % u naredne dvije godine,
- poveanje prometa teretnog prijevoza za 50 % u naredne dvije godine,
- povean broj meunarodnih letova.
181

POTPROGRAM 2.5: Izgradnja kapaciteta za uspostavljanje mree izmeu

privatnog, vladinog i nevladinog sektora
Suradnja izmeu privatnog, vladinog i nevladinog sektora je neizostavan faktor
ekonomskog razvoja. Stvaranjem institucionalnog okvira za suradnju se ostvaruje
osnovni preduvjet za razmjenu informacija i provoenje aktivnosti od zajednikog
ekonomskog interesa. Stoga je i primarni zadatak projekata opisanih unutar ovog podprograma upravo stvaranje relevantnih institucionalnih struktura koje su trenunto veoma
loe ili ne postoje. Pored uspostavljanja institucionalne mree, oekuje se da e projekat
rezultirati dogovorom o suradnji izmeu kljunih aktera u ekonomskom razvoju regije.
Realizacija projekata e doprinijeti ostvarenju sljedeih prioritetnih ciljeva i mjera:
Prioritetni ciljevi:
2.1. Razvijen institucionalni okvir za za regionalni ekonomski razvoj i
meuregionalnu suradnju
2.1. Izgradnja adekvatnog institucionalnog okvira za poveanje
ivotnog standarda
2.2. Postignuta interaktivna povezanost izmeu institucija za
urbanizam i prostorno planiranje
Mjere:
2.1.1. Uspostavljanje sistema prikupljanja i protoka informacija na regionalnom
nivou
2.1.2. Izgradnja kapaciteta za uspostavu mree suradnje privatnog, NVO
(nevladine organizacije) i javnog sektora
2.2.1. Jaanje institucionalnog okvira za zatitu potroaa
2.3.1. Jaanje kapaciteta za prostorno-urbanistiko planiranje
2.3.2. Pruanje informatiko-tehnoloke podrke za stvaranje jedinstvene
prostorno-urbanistike dokumentacije
PROJEKAT: 2.5.1. Formiranje regionalnog savjeta za ekonomski razvoj

Primarni cilj ovog projekta je koordinirani pristup razvoju regije Hercegovina u koji su
ukljueni svi vani regionalni akteri. Na ovaj nain bi se osiguralo sagledavanje svih
aspekata iz razliitih sfera socio-ekonomskog ivota. Realizacijom ovog projekta bi se
postigao balansiran razvoj svih optina u regiji. Jedan od zadataka Regionalnog savjeta
za ekonomski razvoj bi bio kreiranje glavnih parametara i davanje podrke razvojnim
projektima regije, to bi im dalo puni kredibilitet.
Glavne aktivnosti:
- osnivanje Savjeta,
- definisanje naina upravljanja Savjetom,
- definisanje prava i obaveza lanova Savjeta,
- postizanje dogovora o aktivnostima Savjeta.
182

Oekivani rezultati:
- formiran i funkcionalan Savjet,
- stvorena osnova za participaciju svih relevantnih regionalnih aktera u procesu razvoja
regije Hercegovina.
Glavni indikatori:
- broj i uestalost sastanaka Savjeta,
- broj aktivnosti iniciranih od strane Savjeta.
PROJEKAT: 2.5.2. Formiranje regionalne udruge (asocijacije) potroaa

Prvenstveni cilj ovog projekta ja da stvori mogunost potroaima iz cijele regije da
imaju centralnu asocijaciju na nivou regije, koja bi mogla pruiti zatitu od nelojalnog i
nekvalitetno uraenog proizvoda ili usluge i koja bi bila u stanju da poduzme i
odgovarajue mjere za zatitu potroaa, a ne samo da evidentira nepravdu nanesenu
kupcu ili potroau.
Glavne aktivnosti:
- utemeljenje asocijacije sa po jednim predstavnikom iz svake opine,
- profesionalizirano mjesto predsjednika asocijacije,
- uspostavljanje sustava za praenje stanja i kretanja na tritu roba i usluga,
- poduzimanje mjera u interesu zatite potroaa.
Oekivani rezultati:
- formirana udruga (asocijacija) potroaa,
- ostvarena permanentna zatita potroaa.
Glavni indikatori:
- formirana asocijacija ili savjet,
- otvoren ured u Mostaru kao sjeditu asocijacije.
PROJEKAT: 2.5.3. Formiranje regionalnog infocentra

Na osnovu podataka prikupljenih iz razliitih dostupnih izvora, Regionalni informacioni
centar bi trebao da kreira jedinstvenu informacionu i analitiku osnovu za planiranje i
koordinaciju razvojnih aktivnosti regije Hercegovina. Centar bi takoe davao razliite
traene informacije svim zainteresiranim domaim i inostranim akterima. Oekuje se da
se implementacijom ovog projekta kreira jedinstvena i sveobuhvatna socio-ekonomska
baza podataka regije na osnovu koje bi se napravile razliite mape, vodii, broure ,web
stranice sa web portalima. Na taj nain bi se stvorili uslovi za pruanje informacionih
usluga razliitim grupama potencijalnih korisnika: stranih i domaih investitora, poslovnih
ljudi, institucija i slino. Odrivost ovog Centra bi bila osigurana naplaivanjem tih
informacijskih usluga. Podaci dostupni u Centru bi olakali pripremanje regionalnih
projekata.
183

Glavne aktivnosti:
- uspostavljanje i personalno ekipiranje centra,
- obuavanje osoblja,
- analiziranje izvora informacija i sklapanje dogovora o njihovom koritenju,
- izrada baze podataka,
- izrada vodia, mapa, broura,
- izrada web stranice i web portala,
- pruanje informacijskih usluga korisnicima.
Oekivani rezultati:
- stvorena jedinstvena socio-ekonomska baza podataka regije Hercegovina,
- stvorena osnova za investiranje u regiju i za laku pripremu projekata.
Glavni indikatori:
- nivo usluga centra,
- stopa porasta korisnika centra,
- poveanje interesa domaih i inostranih investitora.
PROJEKAT: 2.5.4. Primjena EU standarda u organima lokalne Uprave

Neefikasna opinska administracija je jedan od uzroka slabog ekonomskog razvitka
regije. esto se susreemo sa injenicom da je na izdavanje odreenih dokumenata
potrebno ekati i po nekoliko dana, a poduzetnici ekaju i mjesecima kako bi dobili sve
potrebne dokumente za registriranje poduzea, te neki od potencijalnih poduzetnika na
prvoj stepenici odustaju od svojih ideja svjesni injenice koliko e se procedura oduiti
kada uspostave svoj biznis. Neophodna je primjena EU standarda u organima lokalne
uprave kako bi ista bila efikasnija i sluila kao servis svojim graanima. Svijetli primjer
opine Sarajevo Centar bi trebalo u poetku uspostaviti pilot projektom u tri opine
regije.
Glavne aktivnosti:
- nabavka informatike opreme sa odgovarajuim softverom,
- obuka osoblja,
- pruanje usluga graanima po standardima EU.
Oekivani rezultati:
- implementiran projekt u tri opine,
- efikasnija opinska administracija,
Glavni indikatori:
- uspjena implementacija projekta u sve tri opine,
- promidba projekta radi prihvaanja i u ostalim opinama regije,
- prihvaanje iskustava iz ovog projekta i primjena u ostalim opinama regije.
184

PROJEKAT: 2.5.5.
Osnivanje regionalne agencije za koordinaciju urbanistikoprostornih planova
Formiranjem regionalne agencije za koordinaciju urbanistikih i prostornih planova bi se

stvorio preduslov za uspostavljanje jedinstvene metodologije izrade projekata razvojnih i
urbanistikih planova regiona Hercegovina. Izrada regionalnog prostornog plana bi
postavila snane osnove za balansiran socio-ekonomski razvoj svih dijelova regije, kao i
povezivanje regije u jedinstvenu ekonomsku cjelinu. Regionalna urbanisitika agencija bi
omoguila lake definisanje i implementaciju projekata od regionalnog znaaja.
Glavne aktivnosti:
- uspostavljanje saradnje i postizanje dogovora svih regionalnih urbanistikih institucija o
formiranju i funkcionisanju zajednike koordinacione agencije,
- formiranje Agencije, upoljavanje osoblja i nabavka opreme,
- izrada plana aktivnosti,
- uspostavljanje modela koordinacije i razmjene podataka sa ostalim urbanistikim
institucijama regije.
Oekivani rezultati:
- formirana regionalna agencija za koordinaciju urbanistikih i prostornih planova regije
Hercegovine, te time stvoreni temelji za izradu jedinstvenog urbanistikog plana regije.
Glavni indikatori:
- broj partnera uvezanih Agencijom,
- nivo postignute koordinacije i razmjene podataka.
POTPROGRAM 2.7: Uspostavljanje institucija za upravljanje i analizu

prirodnih resursa (ukljuujui vode)
Iako je Hercegovina poznata po raznolikosti i bogatstvu prirodnih resursa moe se rei
da je podruje regije jo nedovoljno istraeno pa je nemogue pouzdano govoriti o
zastupljenosti i obimu resursa u pojedinim dijelovima regije. Dakle, neophodno je izvriti
istraivanja koja bi, sa naunog stajalita, pokazala stvarno stanje u regiji, pa tako i
stvarnu ekonomsku vrijednost prostora regije (koja bi po zavretku takvih istraivanja
zasigurno porasla). Implementacija projekata iz ovog pod-programa bi stvorila jasniju
sliku o prirodnim resursima regije Hercegovina i doprinijela realizaciji sljedeih
prioritetnih ciljeva i mjera:
Prioritetni cilj: 1.4. Razvijen sistem optimalnog upravljanja prirodnim resursima regije
Mjere: 1.4.1. Uspostava institucija za upravljanje prirodnim resursima
1.4.2. Studije i analize stanja optimalne upotrebe prirodnih resursa
1.4.3. Racionalna vienamjenska upotreba vodnih resursa
185

PROJEKAT: 2.6.1.
Osnivanje regionalnog fonda za rudarsko-geoloka

istraivanja
Rudarska aktivnost u regiji je skoro zamrla. Rudarski potencijal regije je veoma

znaajan, poto regija raspolae i sa metalnim i nemetalnim prirodnim resursima ili
sirovinama. Potrebno je vriti geoloko rudarska istraivanja. Na regionalnoj razini ne
postoji institucija koja bi to financirala.
Glavne aktivnosti:
- provoenje administrativnih aktivnosti vezanih za osnivanje fonda,
- odreivanje prioriteta djelovanja,
- provoenje istraivanja.
Oekivani rezultati:
- formiran regionalni fond za rudarsko geoloka istraivanja,
- izraen elaborat o nalazitima metalnih i nemetalnih resursa na podruju regije,
- izraena studija izvodivosti o isplativosti eksploatacije novih nalazita ruda.
Glavni indikatori:
- izraeni elaborati o nalazitima metalnih i nemetalnih mineralnih resursa na podruju
regije.
PROJEKAT: 2.6.2. Izrada strategije za koritenje prirodnih resursa regije
Prirodni resursi regije su mnogi i viestruki. Neki su djelomino iskoriteni i koriteni, a

neki uope ne. Ipak, kao i sveki drugi resurs i hercegovaki resursi imaju svoje limite.
Potrebno je pristupiti optimalnom koritenju i iskoritavanju ovih resursa. To se treba
propisati startegijom koritenja prirodnih resursa.
Glavne aktivnosti:
- formiranje ekspertnog tima,
- planiranje sektora djelovanja i vremenske dinamike izrade dokumenta,
- proces izrade strategije.
Oekivani rezultati:
- uraena strategija za koritenje prirodnih resursa regije.
Glavni indikatori:
- uraena strategija,
- primijenjeni neki od rezultata strategije.
186

PROJEKAT: 2.6.3.
Izrada studije izvodljivosti o proizvodnji i upotrebi solarne

energije
Regija Hercegovina je poznata po velikom broju sunanih dana u godini. Meutim,

solarna energija se ne koristi u mjeri i na nain kako bi se mogla koristiti. Takvo stanje
treba promijeniti kako bi se ovaj ekoloki prihvatljiv i obnovljiv izvor energije poeo
koristiti u znaajnijoj mjeri. Studija o koritenju solarne energije bi dala jasnu sliku o
nainima iskoritavanja solarne energije, kao i relevantne financijske implikacije.
Glavne aktivnosti:
- prikupljanje relevantnih podataka od znaenja za studiju,
- usmjerenje rada u studiji na pretvaranje solarne energije u toplotnu i u elektrinu
energiju za potrebe domainstva i gospodarstva,
- prikaz modaliteta koritenja sa cjenovnicima.
Oekivani rezultati:
- uraena studija o koritenju solarne energije,
- uraena cost benefit analiza.
Glavni indikatori:
- % primjene solarne energije na nain preporuen studijom.
PROJEKAT: 2.6.4. Pilot projekat izgradnje malih vjetroelektrana

Polazei od sve prisutnije injenice o smanjenju prirodnih energetskih potencijala za
proizvodnju elektrine energije, kako kod nas, tako i u itavom svijetu, proizvodnja
elektrine energije iz snage vjetra postaje sve znaajnija. Prednost ovog naina
proizvodnje elektrine energije u odnosu na mini hidroelektrane, hidroelektrane,
termoelektrane i nuklearne elektrane ne ogleda se samo u snazi instaliranih kapaciteta,
ve se moe izraziti i u slijedeem:
- nema poremeaja prirodnih ravnotenih stanja atmosfere, vode i tla,
- pretvaranje prirodnog energetskog izvora snage vjetra u elektrinu energiju uz
znatan stepen korisnog dejstva,
- mogunost instaliranja veeg broja vjetro-elektrana na terenima koji se gotovo
nikada ne mogu iskoristiti u korisne svrhe,
- mala ulaganja u jeftino postrojenje za proizvodnju elektrine energije.
Glavne aktivnosti:
- osiguranje ljudskih, materijalnih i financijskih resursa za izradu pilot projekta,
- izrada pilot projekta,
- nabavka neophodne opreme,
- putanje projekta u probni rad.
Oekivani rezultati:
- izrada pilot projekta za manje vjetroelektrane,
- dobijanje jeftine elektrine energije iz obnovljivog prirodnog izvora.
187

Glavni indikatori:
- pilot projekt puten u probni rad,
- broj korisnika pilot projekta,
- ekonomska opravdanost projekta.
PROJEKAT: 2.6.5. Studija o koritenju mineralnih resursa regije

Hercegovina posjeduje mnogo rudnih resursa, ali nema dostupnih podataka koji bi
omoguili procjenu njihovog entiteta i potencijal njihove eksploatacije, ili pomou kojih bi
se mogli odrediti regionalni rudni distrikti.
Ovaj projekat ima za cilj obezbjeenje konzistentnog, sveobuhvatnog nivoa informiranja i
analize regionalnih rudnih izvora.
Potreba za znanstvenim istraivanjem rudnih resursa je od osnovne vanosti da bi se
odredio industrijski potencijal rudnih resursa, to moe znatno doprinijeti regionalnoj
infrastrukturi i ekonomskom razvoju.
Potrebno je uspostaviti suradnju sa relevantnim institucijama u regiji koje e pomoi u
prikupljanju podataka.
Kao rezultat toga, ovaj projekat e omoguiti identificiranje ekonomski odrivih rudnih
podruja i mogunost profitabilnog ekonomskog koritenja raspoloivih resursa.
Glavne aktivnosti:
- odabrati i obuiti tim strunjaka,
- izraditi i usaglasiti plan rada sa relevantnim akterima,
- identificirati/analizirati rudne resurse (prikupiti raspoloive podatke, poduzeti geoloko ispitivanje, provesti studije podzemnih voda...),
- predloiti plan koritenja rudnih resursa i identificirati ekonomski odriva rudita,
- procijeniti utjecaj rudarskih aktivnosti na okoli,
- predloiti potencijalne rudarske projekte.
Oekivani rezultati:
- dostupni rudni resursi (vrsta, koliina, kvaliteta, td.) identificirani i klasificirani,
- identificirana ekonomski odriva rudna podruja,
- identificirane mogunosti za koritenje potencijalnih rudnih resursa,
- procijenjen uinak rudarskih aktivnosti,
- odabran izvjestan broj rudarskih projekata.
Glavni indikatori:
- identificiran broj rudnih nalazita,
- poznate (pribline) koliine raspoloivih pojedinih minerala.
PROJEKAT: 2.6.6. Studija o koritenju i zatiti voda

Vodni potencijali regije su veoma veliki i bogati. Voda se koristi i iskoritava na razliite
naine. Iako vienamjenski, vodu treba koristiti optimalno. Posebna pozornost se treba
obratiti na zatitu od zagaivanja i tetnih utjecaja i u nadzemnim i podzemnim
188

vodama. Postoje mnoge parcijalne studije na ove teme. Meutim, ne postoji integralan
regionalan pristup ovoj problematici. Stoga je potrebno uraditi jedinstvenu studiju o
koritenju i zatiti voda na cijeloj teritoriji regije.
Glavne aktivnosti:
- analiza postojeeg stanja u vodnim resursima,
- analiza stanja o postojeem koritenju voda u bilo koje svrhe,
- integriranje tih analiza i izvlaenje zajednikog uinka ili rezultata postojeih stanja na
odrivo koritenje voda,
- analiza ugroenosti glavnih vodocrpilita ili izvorita pitkih voda,
- prijedlog mjera zatite voda na regionalnoj razini,
- sainjavanje prijedloga zajednikog pristupa u koritenju i zatiti voda,
- analiza utjecaja nepostojanja kanalizacija, na podzemne vode i izvorita pitkih voda i
prijedlog mjera za takve situacije u svim gradovima regije.
Oekivani rezultati:
- izraena studija o koritenju i zatiti voda,
- izraen elaborat o sanacijama postojeih vodotokova i izvorita.
Glavni indikatori:
- identificirani glavni problemi u koritenju voda,
- identificirani glavni zagaivai voda,
- identificirane potencijalne opasnosti po izvorita pitkih voda zbog nepostojanja
kanalizacija u nekim gradovima regije,
- odreene mjere za prevenciju u zatiti voda.
PROJEKAT: 2.6.7. Centar za istraivanje, zatitu, koritenje i upravljanje vodama
Vodeni potencijali regije Hercegovine su ogromni i bogati. Obilje vode u regiji

omoguava njezino viestruko koritenje, ali je nuno vrlo paljivo razvijati odgovarajuu
strategiju koritenja voda.
Openito govorei, prioriteti za efikasnu implementaciju regionalnog jedinstvenog
upravljanja vodenim resursima trebali bi predvidjeti adekvatna sredstva za stjecanje
snanih temeljnih znanja u pogledu:
- dinamike opskrbe vodom (nadzemne, podzemne, nekonvekcionalne vode),
- dinamike potranje vode (poljoprivreda, graevinarstvo, industrija, energetika,
turizam, rekreacija),
- razine zagaenja i njegovog nadgledanja,
- mogui scenariji situacija u pogledu vodenih resursa za period od 25-50 godina.
Osnivanje Centra za upravljanje vodama doprinijet e usklaivanje Hercegovine sa EU
standardima, te e optimizirati koritenje vode putem prihvatanja mnogih inovativnih
inicijativa (npr. akumulacijska mjesta; sistem pumpi; ureaji za proiavanje, itd.)
Posebna pozornost e se posvetiti poboljanju zatite voda i smanjenju razine
zagaenosti, a takoer i unapreenju upravljanja tenim otpadom.
189

Glavne aktivnosti:
- osnovati i registrirati Regionalni centar za istraivanje, zatitu, koritenje i upravljanje
vodama,
- uposliti osoblje i ekipirati Centar,
- uspostaviti suradnju sa relevantnim institucijama, agencijama i predstavnicima vlasti u
regiji,
- provesti temeljitu analizu (ponuda/potranja, izvori zagaivanja, itd.),
- predloiti i usuglasiti sa relevantnim akterima mjere za zatitu voda od zagaenja, te
korektivne mjere koje treba poduzeti, kao i poduzeti relevantne zatitne aktivnosti,
- preuzeti koordinativnu i savjetodavnu ulogu u optimalnom koritenju voda,
- podizati svijest o vanosti optimalnog koritenja i zatite voda.
Oekivani rezultati:
- regionalni centar za istraivanja o zatiti i koritenju voda osnovan i funkcionalan,
- provedeno istraivanje o postojeim regionalnim vodama
- identificirani izvori zagaivanja i stavljeni pod kontrolu,
- napravljena studija o sistematinom i optimalnom koritenju voda te implementirane
njezine preporuke,
- poboljan nain i nivo koritenja voda,
- unaprijeeni instrumenti za primjenu meunarodnih konvencija o vodama,
- poveana ekoloka svijest.
Glavni indikatori:
- ekoloki prihvatljivo stanje voda u regiji,
- broj studija izvodljivosti o optimalnoj upotrebi voda,
- postignuta optimalna upotreba voda.
PROGRAM 3:
Razvoj ljudskih resursa
Cilj ovog programa je da doprinese stvaranju dinaminog trita rada, unapreenju

konkurentnosti, prilagodljivosti ljudskih resursa, promociji koncepta doivotnog uenja, te
brem i kvalitetnijem zapoljavanju nezaposlenih ili onih koji su usljed privatizacije ostali
bez posla. Samo meusobnom sinergijom ovog i ostalih navedenih programa e doi do
podizanja stope uposlenosti, jer je to izvodljivo jedino u uslovima privrednog rasta efekti
ovog programa e biti evidenti u broju prekvalifikovanih i ponovo zaposlenih radnika,
smanjenju razlike izmeu ponude i tranje radne snage u glavnim profesionalnim
sektorima, te u analizi stanja zaposlenosti u svim optinama regije.
SlIjedea dva potprograma ine ovaj program:
-
190
3.1. Zapoljavanje,
3.2. Obrazovanje.

POTPROGRAM 3.1:
Zapoljavanje
Ponuda radne snage u regiji daleko prevazilazi tranju u veini profesija i u veini nivoa
obrazovanja. Mjere za zapoljavanje koje se trenutno poduzimaju radi podsticanja
zapoljavanja u regiji daleko zaostaju za potrebama. Cilj projekata ovog pod-programa
je pruanje sistematske podrke zapoljavanju i samozapoljavanju, te tako smanjenju
stope nezaposlenosti u regiji. Projekti e doprinijeti realizaciji sljedeih prioritetnih ciljeva
i mjera:
Prioritetni ciljevi: 3.1. Razvijeno efikasno trite rada
3.2. Razvijanje obrazovanja i komplementarne obuke
Mjere: 3.1.1. Pruanje podrke zapoljavanju i samozapoljavanju
3.1.2. Usklaivanje sistema i struktura obrazovanja i obuavanja sa potrebama
trita rada
3.2.1. Uspostavljanje struktura za komplementarno obrazovanje
PROJEKAT: 3.1.1. Formiranje centra za posredovanje pri zapoljavanju

Visoka stopa nezaposlenosti je, kao i u drugim regijama drave, veliki problem regije
Hercegovina. Cilj projekta je pruanje podrke zapoljavanju i samozapoljavanju, te
uspostavljanje efikasnog i razvijenog trita rada.
Glavne aktivnosti:
- postizanje dogovora sa optinama regije o formiranju Centra,
- upoljavanje osoblja i opremanje centra,
- izrada godinjeg plana i programa rada Centra,
- uspostavljanje saradnje sa lokalnim vlastima, preduzeima i institucijama,
- izrada informativnog biltena o ponudi i potranji radne snage po kvalifikacijama,
potrebnom iskustvu i mjestima,
- izrada web -sajta sa prethodno navedenim sadrajem,
- pruanje pomoi individualnim klijentima (koji su u potrazi za zaposlenjem) prilikom
ispunjavanja prijava za posao, pisanja ivotopisa,
- davanje savjeta o vrstama i nainima dopunskog obrazovanja klijenata.
Oekivani rezultati:
- uspostavljen protok informacija izmeu ponude i potranje na tritu rada.
Glavni indikatori:
- uestalost auriranja podataka u biltenu i na Web stranici,
- broj ljudi koji su na ovaj nain pronali zaposlenje.
191

PROJEKAT: 3.1.2.
Formiranje mobilnog centra za obrazovanje, prekvalifikaciju,

trening i poduzetnitvo
Razlog formiranja mobilnog centra za obrazovanje, prekvalifikaciju, trening i

preduzetnitvo je prevelika disperzija glavnih edukativnih ustanova i centara u regiji, to
jest njihova lociranost po gradovima, dok u ruralnim naseljima praktino ne postoji
mogunost da se na adekvatan nain organizuje edukacija u modernim tehnologijama,
izvri rekvalifikacija ili odre treninzi. Formiranje ovog mobilnog centra bi otvorilo
mogunost lakeg pristupa ruralnom stanovnitvu savremenim nainima obrazovanja i
obuavanja.
Cilj projekta je razvijeno i efikasno trite rada i pruanje podrke zapoljavanju i
Samozapoljavanju.
Glavne aktivnosti:
- obezbjeenje kadrovske strukture centra,
- nabavka opreme za centar (prilagoene mobilnom karakteru centra),
- prikupljanje podataka o vrsti edukacije potrebne u ruralnim podrujima,
- izrada plana i programa rada,
- izrada promotivnog materijala za edukaciju i obavjetavanje javnosti o edukaciji,
- provoenje edukativnih aktivnosti.
Oekivani rezultati:
- postignuta pokrivenost ruralnih podruja specifinim dopunskim edukativnim
programima.
Glavni indikatori:
- broj ruralnih naselja u kojima se obavlja ova vrsta obrazovanja,
- broj polaznika edukativnih programa.
POTPROGRAM 3.2: Obrazovanje

Jedan od razloga znatno vee ponude radne snage od tranje na tritu rada je i
injenica da redovne obrazovne institucije svih nivoa i usmjerenja uglavnom zaputaju
fleksibilne oblike obrazovanja i da je stoga nuan razvoj posebnih institucija.
Implementacijom projekata ovoga pod-programa bi se osnovale institucije koje bi
pruale komplementarne i permanentne obrazovne usluge, te sredstva koja bi
omoguila nauno-istraivaki rad i obrazovanje mladih talenata. Sljedei prioritetni
ciljevi i mjere bi se lake ostvarili ukoliko bi se implementirali dolje opisani projekti.
Prioritetni ciljevi: 3.1.Razvijeno efikasno trite rada
3.2. Razvijanje obrazovanja i komplementarne obuke
3.3. Razvijanje informacijskih tehnologija, inovacija, transfera tehnologija
i obrazovnih kapaciteta za istraivanje i razvoj
192

Mjere: 3.1.2.
Usklaivanje sistema i struktura obrazovanja i obuavanja sa potrebama

trita rada
3.2.1. Uspostavljanje struktura za komplementarno obrazovanje
3.3.1. Uvoenje informacijskih tehnologija i modela uenja na daljinu
3.3.2.
Permanentno obrazovanje za razvoj, transfer i primjenu inovacija i novih
tehnologija
3.3.3.
Pruanje podrke razvoju mladih talenata
PROJEKAT: 3.2.1.
Formiranje stalnog regionalnog Savjeta za unapreenje

obrazovanja
Jedna od glavnih aktivnosti regionalnog Savjeta za unapreenje obrazovanja bi bilo

davanje osnovnih parametara i pruanje podrke razvojnim projektima obrazovanja
kako na regionalnoj, tako i optinskoj osnovi. Meu ciljevima ovog Savjeta svakako je
vano istai: podizanje kvalitete obrazovanja, usklaivanje obrazovnog programa sa EU
standardima i postizanje balansa izmeu obrazovnog sistema i potranje na tritu rada.
Dugoroni rezultat osnivanja regionalnog Savjeta za unapreenje obrazovanja bi bio
osnaenje razvoja regije sa aspekta obrazovanja.
Glavne aktivnosti:
- osnivanje Savjeta i definisanje modela upravljanja,
- definisanje prioritetnih aktivnosti Savjeta,
- uspostavljanje saradnje sa obrazovnim institucijama u regiji,
- participacija Savjeta u pripremi projekata za unapreenje sistema obrazovanja.
Oekivani rezultati:
- osnovan regionalni Savjet za unapreenje obrazovanja,
- evidentni pozitivni pomaci u sistemu obrazovanja.
Glavni indikatori:
- broj odobrenih projekata za unapreenje obrazovanja,
- nivo (i broj) promjena u obrazovnom sistemu.
PROJEKAT: 3.2.2.
Osnivanje regionalnog fonda za nauno- istraivaki rad,

stipendije i podrku mladim talentima
Formiranjem Fonda za nauno-istraivaki rad , stipendije i podrku za mlade talente

omoguavamo pristup mladih ljudi svijetu nauke to je za sada nemogue radi opte
loih finansijskih prilika u zemlji i loeg rada privredno-proizvodnih kapaciteta. Fond e
omoguiti
mladim talentima da studiraju u inostranstvu, te podrati mlade talente da dou do
potpunog izraaja. Fond e svojim pravilnicima usmjeriti sredstva za stipendiranje
naunih radova srednje generacije naunih radnika i dokolovavanje relativno starijih
strunih radnika.
193

Jedna od svrha osnivanja fonda je i stvranje uslova za nauno-istraivaki rad u regiji.

Ovaj projekat treba da doprinese poveanju ansi za mlade, kao kljunog resursa regije,
da ostanu u regiji ili da se vrate iz dijaspore.
Glavne aktivnosti:
- izrada i usvajanje pravilnika i statuta Fonda,
- obavljanje administrativno-pravnih aktivnosti vezanih za osnivanje Fonda, te dobijanje
saglasnosti na statut od strane osnivaa Fonda,
- identifikacija i analiza nedostajuih profila, znanja i vjetina,
- izbor preduzea koja su spremna da uestvuju u projektu i izbor optina koje projekat
podravaju i sufinansiraju,
- izrada softvera koji prati rad Fonda i objavljivanje na web-stranici konkursa za
stipendije,sajmove, naune radove, izlobe i sline aktivnosti,
Oekivani rezultati:
- formiran i funkcionalan fond,
- omoguen daljnji razvoj mladih talenata.
Glavni indikatori:
- broj dobijenih novih strunjaka raznih profila kolovanih uz potporu Fonda,
- broj dobijenih stipendija za dokolovavanje srednje generacije naunih radnika,
- broj posjetilaca raznim naunim dogaanjima, seminarima, izlobama, simpozijumima,
- broj izdatih naunih djela potpomognutih iz Fonda.
PROJEKAT: 3.2.3. Centar za razvoj ljudskih resursa

Dok ekonomska situacija u hercegovakoj regiji i dalje ostaje alarmantna, nesrazmjer
izmeu radne snage i njezine potranje svakodnevno se poveava.
Svrha ovog projekta je uspostaviti Centar za ljudske resurse koji moe obezbijediti
razliite vrste obuke, profesionalnih savjeta, mogunosti prekvalifikacije za ljude koji
trae posao, a u nekim sluajevima i usluge posredovanja u zapoljavanju.
Prilagoavanjem programa obuke sa zahtjevima EU, centar bi mogao uvesti pristup
doivotnog uenja u skladu sa potrebama trita radne snage. Ovo bi doprinijelo
uspostavi veza izmeu ponude i potranje na tritu radne snage, a takoer bi
doprinijelo i upoljavanju ljudi koji trae posao. Stoga bi uspostava jednog takvog centra
omoguila stvaranje dinaminog trita radne snage, poveala konkurentnost i
fleksibilnost ljudskih resursa, promovirala koncept doivotnog uenja, te bre i
adekvatnije zapoljavanje nezaposlenih osoba.
Glavne aktivnosti:
- definirati i sa lokalnim akterima dogovoriti poslovni plan Centra,
- izvriti odabir i obuku osoblja,
- poduzimanje promotivnih i trinih aktivnosti,
- provoenje razliitih programa obuke za nezaposlene,
- stvaranje baze podataka o ponudi/potranji na tritu radne snage,
- osmiljavanje i objavljivanje biltena sa ponudom/potranjom radnih mjesta,
- kreiranje web-site-a i osiguranje njegovog redovitog auriranja.
194

Oekivani rezultati:
- uspostavljen i u potpunosti operativan Centar za razvoj ljudskih resursa,
- usavrene vjetine osoba koje trae posao,
- poveana povezanost izmeu ponude i potranje na tritu radne snage,
- smanjen broj nezaposlenih ljudi.
Glavni indikatori:
- broj prekvalificiranih osoba,
- % smanjenja stope nezaposlenosti,
- broj novootvorenih MSP
PROJEKAT: 3.2.4.
Uvoenje sistema za uenje na daljinu i koritenje internet

aplikacija
Osim zbog relativno niskog stepena ekonomskih aktivnosti i nedostatka novih radnih
mjesta, zapoljavanje je znatno oteano i injenicom da postojei sistem strunog
obrazovanja ne prua praktina znanja i vjetine kakve poslodavci trae.
Ovaj projekat treba da doprinese unapreenju zapoljavanja, naroito mladih ljudi.
Na ovaj nain e mladi ljudi moi da se sami odlue za podruje obrazovanja koje e
dodatno stei kod svoje kue, u vremenu koje im stoji na raspolaganju i koje oni
odaberu, i kojeg e produbljivati po svojoj volji, a prema zahtjevima i potrebama privrede
ili nauke.
Glavne aktivnosti:
- identifikacija i analiza nedostajuih profila, znanja i vjetina koje treba proiriti preko
internetskih aplikacija,
- razvoj modularnih programa obuke i prekvalifikacije,
- izbor preduzea i optina koje su spremne da uestvuju u projektu,
- upuivanje poziva kandidatima putem javnih glasila obavjetavanja (ukljuujui
internet),
- provoenje obuke,
- izrada baze podataka o nezaposlenim obuenim kandidatima internetskim aplikacijama
i slanje informacija o takvima potencijalnim poslodavcima.
Oekivani rezultati:
- iroko primijenjen sistema uenja na daljinu.
Glavni indikatori:
- broj mladih koji se dodatno osposobio za razne profile,
- broj rekvalifikovanih radnika osposobljenih za nova zanimanja.
195

PROGRAM 4: Ouvan okoli
U regiji Hercegovina okoli je u proteklih 12 godina bio zanemaren. Inae vrlo krhka,
ekoloka ravnotea mogla bi se pogorati ako u ovoj oblasti ne budu poduzeti koraci ka
zatiti i ouvanju okolia, te podizanju ekoloke svijesti. Ovaj program ima za cilj
ouvanje i poboljanje ivotnog okruenja svih dijelova regije Hercegovina, a to e se
postii izgraivanjem institucionalnih kapaciteta za planiranje zatite i monitoring okolia,
uspostavljanjem ekolokih edukacionih sistema i primjenom EU ekolokih preporuka i
standarda. Unutar ovog programa definirani su sljedei potprogrami:
-
4.1. Izgradnja institucionalnih kapaciteta za planiranje i monitoring okolia,

4.2. Uspostava ekolokih edukacionih sistema.
POTPROGRAM 4.1. Izgradnja institucionalnih kapaciteta za planiranje i

monitoring okolia
Regiji Hercegovina nedostaju institucije koje bi pratile tehniko stanje okolia i razvile
informacioni sistem, te postale neki oblik okolinih senzora pmou kojih bi bilo mogue
voditi kvalitetnu politiku prema okoliu u skladu sa odgovarajuim konvencijama. Projekti
ovog pod-programa bi pomogli stvaranju tehnikih pretpostavki za upravljanje okoliom,
te izgraivanju institucija za monitoring i izvjetavanje o stanju okolia. Ovi projekti bi
doprinijeli i realiziranju sljedeih prioritetnih ciljeva i mjera:
Prioritetni ciljevi: 4.1. Institucionalno jaanje sektora okolia
4.2. Poboljanje kvalitete okolia
Mjere: 4.1.1. Izgradnja institucionalnih kapaciteta za planiranje i monitoring okolia
4.2.3. Uspostava sistema za plansko upravljanje otpadom
PROJEKAT: 4.1.1.
Izgradnja kanalizacije i ureaja za neutraliziciju otpadnih

voda Bilee
Bilea je jedan od rijetkih gradova Hercegovine koji imaju kanalizacionu mreu koja je
stara skoro 200 godina i koja nije obnavljana. irenjem grada nastao je sistem septikih
jama, koji je zajedno sa razvojem industrije i njezinim nepreienim otpadnim vodama
znatno ugrozio ivotnu sredinu graana Bilee, a i ire. Sve otpadne vode odlaze u
vjetako Bileko jezero zagaujui ga, a njegove vode su neupotrebljive i za
navodnjavanje u poljoprivredi. Izgradnjom kanalizacione mree i instaliranjem ureaja
za neutralizaciju otpadnih voda, Bileko jezero e imati zdravu i istu vodom, to e
doprinijeti kreiranju zdrave ivotne sredine.
196

Glavne aktivnosti:
- urbanistiko snimanje grada i donoenje odluke o izgradnji kanalizacione mree i
ureaja za neutralizaciju otpadnih voda,
- izrada projekta koji bi obuhvatio i period razvoja grada u slijedeih 30 godina,
- odabir tipa ureaja za neutralizaciju otpadnih voda,
- odabir izvoaa radova,
- osiguranje financijskih sredstava,
Oekivani rezultati:
- zadovoljstvo graana rijeenim komunalnim problemom,
- uklanjanje opasnosti od zaraznih bolesti,
- sprijeeno zagaenje podzemnih voda ne samo za podruje Bilee, ve i ire.
Glavni indikatori:
- postignuta ekoloki zdrava sredina,
- broj turista koji posjeuje Bileko jezero,
- postotak poveanja poljoprivredne proizvodnje zbog mogunosti navodnjavanja.
PROJEKAT: 4.1.2. Izrada Studije zatite neumskog akvatorija

Jedini BiH morski akvatorij se teritorijalno nalazi u ovoj regiji. Kao bogatstvo regije od
neprocjenjive vanosti potrebno ga je zatititi i sauvati. Izrada studije zatite Neumskog
akvatorija bi ukazala na postojee i potencijalne prijetnje ouvanju akvatorija, kao i na
nain njihove eliminacije ili neutralizacije.
Glavne aktivnosti:
- snimanje postojeeg stanja,
- prikupljanje i obrada podataka,
- izrada studije sa prijedlogom mjera o zatiti neumskog akvatorija,
- prezentacija studije.
Oekivani rezultati:
- izraena studija zatite neumskog akvatorija,
- ouvan akvatorij.
Glavni indikatori:
- primijenjene preporuke studije.
PROJEKAT: 4.1.3. Formiranje regionalnog centra za upravljanje otpadom

U regiji Hercegovina postoji veliki broj nekontrolisanih odlagalita otpada, takozvanih
divljih deponija. Problem se uslonjava injenicom da veina postojeih gradskih
deponija nije napravljena prema standardima Evropske unije, tako da je, generalno
govorei, odlaganje otpada uglavnom nekontrolisano i protivno ekolokim principima.
Provedba ovog projekta je temeljena na strategiji upravljanja otpadom u BiH. Projekat bi
197

trebao biti striktno proveden prema planu provedbe Strategije i u potpunosti koordiniran
sa svim ostalim projektima koji se bave pitanjima zatite okoline.
Formiranjem regionalnih centara (sa tri agencije) za upravljanje otpadom bi se postiglo
institucionalno jaanje sektora zatite okolia i uspostava sistema za plansko
upravljanjem otpadom.
Glavne aktivnosti:
- postizanje dogovora sa optinama o formiranju Centra,
- formiranje i opremanje Centra,
- izrada godinjeg plana i programa rada Centra,
- uspostavljane redovne koordinacije sa ostalim relevantnim akterima iz regije i
okruenja,
- uestvovanje u izgradnji regionalnih deponija prema planu provedbe Strategije o
upravljanju otpadom u BiH,
- organizovano selektivno prikupljanje otpada po propisanom sistemu i programu
sakupljanja,
- organizovana primarna prerada otpada,
- organizovani transport polusirovine na sekundarnu preradu u centre za reciklau,
- provoenje edukacije graana o novom pristupu otpadu.
Oekivani rezultati:
- ostvaren organizovan nain prikupljanja otpada,
- ouvan okoli,
- podignut nivo ekoloke svijesti graana.
Glavni indikatori:
- broj deponija otpada,
- poveanje procenta otpada za reciklau.
PROJEKAT: 4.1.4. Regionalni centar za okoli

Ako se izuzmu neke sporadine privatne inicijative, intervencije da se ouvaju prirodna
stanita i priroda, te da se minimizira zagaenje u gradovima, u potpunosti su
zanemarivane u Hercegovini tijekom posljednjih nekoliko desetljea.
Regiji nedostaje institucija sposobna da nadzire stanje okolia i da osigura rano
upozorenje o nadolazeim problemima, isto kao i da promovira i implementira najbolje
postupke i tehnologije u zatiti okolia.
Uspostavljanjem Regionalnog centra za zatitu okolia bilo bi mogue postii sljedee:
- Urediti regiju u skladu sa EU standardima;
- Sauvati prirodne resurse (voda, zrak, tlo, i td.);
- Uspostaviti planirano i sustavno gospodarenje otpadom;
- Adekvatno rjeavati sve zdravstvene i probleme okolia;
- Podizati svijest o znaaju koritenja zemljita da bi se sauvala prirodna stanita
i priroda, te da bi se minimiziralo urbano zagaenje;
- Razvijati ekoloki obrazovni sustav;
- Osigurati informacije za stanovnitvo koje e im pomoi da izvre odabire u
skladu sa zatitom okolia.
198

Glavne aktivnosti:
- pripremiti poslovni plan i utemeljiti Regionalni centar za zatitu okolia,
- obaviti analize o uvjetima okolia u regiji,
- kreirati bazu podataka za upravljanje informacijama o okoliu,
- identificirati glavne probleme i izvore zagaenja, te predloiti relevantnim
akterima poduzimanje preventivnih i korektivnih mjera,
- osmisliti specifine aktivnosti ekoloke zatite i zatite okolia, te napraviti plan rada,
- procijeniti uvjete upravljanja otpadom i predloiti poboljanja,
- provesti aktivnosti da bi se podigla svijest u pogledu ekolokih pitanja.
Oekivani rezultati:
- uspostavljen i funkcionalan Regionalni centar za zatitu okolia,
- uspostavljeni odjeli/agencije za nadziranje vode, tla, zraka i vrstog otpada,
- identificirani izvori zagaenja,
- zavrene prioritetne regionalne studije o zatiti okolia, te implementirane preporuke,
- unaprijeeni kapaciteti za zatitu okolia,
- podignuta ekoloka svijest,
- poboljano upravljanje otpadom,
- zahtjevi u pogledu zatite okolia identificirani i implementirani u razliitim industrijskim
sektorima.
Glavni indikatori:
- uspostavljen modalitet za planiranje i implementaciju zatite okolia,
- stvoreni relevantni preduvjeti za razvoj institucija koje se bave zatitom okolia.
POTPROGRAM 4.2: Uspostava ekolokih edukacionih sistema

Ekoloki edukacioni sistem ini zbir razliitih naina educiranja svih kategorija populacije
regije o stanju u okoliu i mjerama zatite okolia. Pored adekvatne edukacije, za
podizanje ekoloke svijesti potrebno je izgraditi i integralni sistem informisanja. Izmeu
ostalog posebnja panja se pri ovome posveuje primjeni EU standarda u okolinski
neutralnim tehnologijama , kao i ekoloki prihvatljivom gospodarenju otpadom. Projekti
ovog pod-programa e doprinijeti realizaciji sljedeih prioritetnih ciljeva i mjera:
Prioritetni ciljevi: 4.1. Institucionalno jaanje sektora okolia
4.2. Poboljanje kvalitete okolia
Mjere: 4.1.2. Uspostavljanje sistema ekoloke edukacije

4.2.1. Primjena EU eko standarda u proizvodni sektor
4.2.2. Poveanje ekoloke svijesti javnosti
199

PROJEKAT: 4.2.1. Formiranje eko edukacionog centra

Cilj ovog projekta je spreavanje zagaenja okolia putem poveanja nivoa svijesti
stanovnitva o vanosti zatite ovjekove okoline. U regiji Hercegovina se provodi malo
konkretnih aktivnosti na ekolokoj edukaciji populacije. Iz tog razloga je potrebno
osnovati eko - edukacioni Centar iji e zadatak biti koordinacija svih aktivnosti vezanih
za ekoloku edukaciju i podizanje ekoloke svijesti. Programi bi morali biti prilagoeni
uzrastu, profesionalnom profilu slualaca i mjestu gdje se vri edukacija. Oekuje se da
e centar doprinijeti kreiranju nove ekoloke kulture, prvenstveno meu djecom.
Glavne aktivnosti:
- identifikacija lokacije , opremanje i personalno ekipiranje Centra,
- organizovanje kreativnih radionica radi profilisanja sadraja rada Centra , sredstava i
metoda komuniciranja,
- izrada plana rada centra i programa edukacije po razliitim profilima polaznika,
- promocija rada centra u sredstvima javnog informisanja (ukljuujui internet),
- izrada baze podataka o kandidatima za edukaciju,
- izrada i odravanje web stranice.
Oekivani rezultati:
- podignut nivo ekoloke svijesti graana.
Glavni indikatori:
- broj educiranih graana u prvoj godini rada Centra,
- broj odranih radionica i broj polaznika po radionicama,
- broj posjetilaca web stranice i redovitost auriranja stranice.
PROJEKAT: 4.2.2. Promocija eko turizma i primjena EU standarda

Nesporni su regionalni turistiki kapaciteti regije, a meu njima i potencijali za ekoturizam koji omoguavaju prirodni resursi, kultura, tradicija itd. Da bi eko-turizam zauzeo
mjesto koje zasluuje u turistikoj ponudi regije, pa i drave, potrebno je uloiti napore u
poboljanje kapaciteta eko-turizma, kao i u njegovu promociju.
Glavne aktivnosti:
- indikacija eko turistikih potencijala,
- sainjavanje plana aktivnosti za razvitak eko-turizma,
- prilagoavanje i kategorizacija potencijala sa EU normama,
- izrada promotivnog materijala eko turizma,
- javna prezentacija eko regionalnog potencijala i turizma.
Oekivani rezultati:
- promoviran eko turizam regije,
- uspostavljena saradnja privatnog i javnog sektora u cilju razvoja eko turizma,
- primjenjeni EU standardi u eko turizmu.
200

Glavni indikatori:
- sainjen promotivni materijal,
- izvrena javna prezentacija eko- turizma.
PROJEKAT: 4.2.3. Izrada plana sanacije postojeih divljih deponija u regiji

U regiji Hercegovina postoji veliki broj manjih i veih nekontrolisanih (divljih) deponija
otpada, koje su nastale u proteklih 12 godina. injenica je da su mnoge od tih deponija u
neposrednoj blizini naseljenih mjesta i poljoprivrednih dobara, to direktno ugroava
stanovnitvo tih podruja. Izradom plana sanacije postojeih divljih deponija bi se
stvorila osnova za rjeavanje ovog problema. Plan sanacije bi se temeljio na
odredbama Strategije upravljanja otpadom u BiH, a bio bi u skladu sa svim ostalim
projektima usmjerenim na rjeavanje problema otpada.
Glavne aktivnosti:
- okupljanje tima strunjaka,
- uspostavljanje saradnje sa optinama i dobivanje njihove saglasnosti za provoenje
pregleda neodobrenih deponija na njihovim podrujima,
- snimanje stanja na terenu,
- izrada baze podataka o postojeim divljim deponijama,
- izrada plana o sanaciji postojeih nekontroliranih deponija otpada (izrada elaborata o
formiranju dvorita za privremeno skladitenje otpada sa neodobrenih deponija, te
elaborata o trajnom rjeenju problema nekontroliranog otpada),
- prezentacija plana relevantnim institucijama i predstavnicima vlasti, te moguim
donatorima i finansijerima za njegovu primjenu.
Oekivani rezultati:
- identifikovane sve divlje deponije u regiji,
- izraen plan sanacije neodobrenih deponija u regiji.
Glavni indikatori:
- procenat nadlenih institucija upoznat sa Planom,
- aktivnosti poduzete na osnovu Plana.
PROJEKAT: 4.2.4. Pilot projekat eko sela

Jedan od potpuno neiskoritenih vidova turizma je seoski turizam,u kome lei ogromni
potencijal za ovu regiju. U Hercegovini postoje brojna sela koja bi, uz malo ulaganja i
truda, mogla ponijeti epitet eko-sela u kojima se promovie zdrav nain ivljenja.
Nedirnuta priroda, planine, jezera, rijeke i more pruaju idealne uslove za stvaranje
interesantnih turistikih destinacija ove vrste. Autentinost i primamljivost hercegovakih
eko-sela se jo vie pojaava ako se ovome dodaju razni kulinarski specijaliteti
napravljeni od zdrave hrane, kulturna batina, interesanti narodni obiaji, karakteristina
muzika i folklor, te mogunost provoenja aktivnog odmora. Implementiranje pilot
projekta eko-sela e zasigurno dati podsticaj domaim i stranim investitorima za
proirenje ovog vida turizma i na druga sela regije.
201

Glavne aktivnosti :
- odabir lokacije za sprovoenje projekta,
- izrada tehnikog plana implementacije,
- edukacija i priprema seoskog stanovnitva koje bi se ukljuilo u projekat eko-sela,
- priprema (rekonstrukcija) objekata za prihvat turista,
- poboljanje infrastrukture u i oko sela,
- promotivna kampanja.
Oekivani rezultati:
- uspostavljeno i promovisano eko selo,
- procijenjena mogunost replikacije projekta u drugim selima.
Glavni indikatori:
- broj sudionika u projektu (turistike organizacije, poljoprivrednici, MSP, itd.),
- broj posjeta i noenja u eko-selu,
- dohodak ostvaren ovom aktivnou.
202

DIO V
MONITORING
MONITORING STRATEGIJE
Monitoring aktivnosti programa finansiranih od strane Evropske unije je obavezan, a
nain na koji e se obavljati zavisi od prirode i sadraja programa i projekata, ije je
napredovanje potrebno provjeriti. U ovoj se fazi ne oekuje uvoenje potpunih EU
monitoring aranmana, zbog nepostojanja odgovarajue legislative i administrativnih
okvira.
Monitoring zahtijeva vrenje redovnih provjera napredovanja, kao i uinkovitu fiziku i
finansijsku implementaciju pomoi i njene efekte u pogledu definisanih ciljeva.
Regionalna razvojna agencija e preuzeti ulogu implementiranja programa izabranih u
okviru regionalne strategije. Kao dio te uloge, osigurae da se monitoring projekta
obavlja na zadovoljavajui nain. Odjel agencije za implementaciju projekta e osigurati
da se svi projekti, koji su u procesu implementacije, prate na odgovarajui nain u
skladu sa prirunikom o monitoringu projekata, koji je izradio EU RED tim, i u skladu sa
zahtjevima donatora. Ovaj e prirunik postati obavezan instrument za regionalne
razvojne agencije pri obavljanju njihovog zadatka upravljanja strategijom.
Operativni monitoring bi se trebao sastojati iz slijedeeg:
x konkretni monitoring aktivnosti, rezultata i uinka pomoi;
x napredak u upravljanju;
x monitoring operativnog okruenja.
Slijedi opis ova tri elementa.
203

(A) Konkretni monitoring aktivnosti, rezultata i uinka moe se vriti:

x na kvantitativnoj osnovi, koristei niz indikatora;
x na opisnoj ili kvalitativnoj osnovi, koristei razliite vrste informacija koje su
na raspolaganju, ili rezultate brojnih studija i analiza.
Poeljno je da se, to je vie mogue, koriste kvantificirane mjere i prezentira napredak
koji je zaista ostvaren, rezultati i postignuti uinak u kvantitativnoj formi, kroz koristei
indikatore. Definicija ovih indikatora trebala bi omoguiti bolje definisanje ciljeva koji se
trebaju ostvariti. ak i ukoliko postoje potekoe u njihovom kvantificiranju, samo
razmiljanje o indikatorima moe biti korisno i pomoi da se pojasne ideje.
Slijedi klasifikacija indikatora.
(I)
Indikatori napretka koji se prate:

x finansijska implementacija i/ili koritena sredstva; finansijski indikatorii se
najee koriste kako bi se pratili trokovi nastali nakon zavretka
aktivnosti: trokovi (u eurima) putarine, trokovi programa obuke, trokovi
tehnoloko uslunog centra itd.;
x napredak fizikog izvrenja pomoi. Ovo su openito fiziki indikatori: broj
km, broj osoba, postotak firmi koje primaju pomo.
(II)
Indikatori rezultata (takoer se nazivaju indikatorima kvaliteta izvrenja) za

mjerenje rezultata, direktnih ili neposrednih efekata, kvaliteta i performansi,
koji bi proizali iz realizacije pomoi. Ovi indikatori mogu biti fiziki (skraenje
vremena putovanja, broj uspjenih studenata, broj prometnih nezgoda, broj
neuspjenih telefonskih poziva po liniji godinje, itd.), ili finansijski (to
ukljuuje produktivna ulaganja, smanjenje trokova prevoza, itd.).
(III)
Indikatori kojima se mjeri efekat pomoi mogu se razlikovati u odnosu na:

x specifini (ili neposredni) efekat aktivnosti i ostvarene rezultate u odnosu
na oekivane;
x ppi (ili konani) efekat usljed realizacije specifinih ciljeva koji su
doprinijeli ostvarenju planiranih generalnih ciljeva. Jasno je da se ovaj
opi efekat moe mjeriti samo sloenim metodama i nakon zavretka
aktivnosti. Stoga se mora posmatrati kao dio ex-post evaluacije.
Na osnovu ovih indikatora, mogue je mjeriti:

x uinkovitost implementacije, odnosno, ta je uraeno u odnosu na ono ta se
namjeravalo uraditi, ostvareni rezultati ili uinak u odnosu na planirane ili
procijenjene;
x uinkovitost implementacije, odnosno, ta je uraeno te koji su rezultat i efekat, u
odnosu na koritene resurse, naroito finansijske.
Dakle, ove mjere ili koeficijenti uinkovitosti i efikasnosti se odnose na sve logine
korake u segmentu pomoi, odnosno aktivnosti, rezultate i uinke. Oni omoguavaju da
se ono to je ostvareno poredi s onim ta je planirano (uinkovitost) ili koritenim
resursima (efikasnost).
204

(B) Napredak u upravljanju

Odnosi se na operativne aspekte implementacije, odnosno, monitoring konkretnih
pitanja, kao to su:
x funkcionisanje mehanizama za administrativno i finansijsko upravljanje;
x funkcionisanje samog sistema za monitoring, kako bi se osiguralo
prikupljanje svih informacija potrebnih za monitoring;
x prikladnost kriterija selekcije i izbor projekata;
x promotivne mjere i publicitet za mjere;
x uee aktera na koje se navedeno odnosi;
x regulatorni ili legislativni aspekti;
x usklaenost sa odreenim politikama (u kontekstu zajednice:
konkurencija, javne nabavke, okruenje, jednake mogunosti, itd.).
(C) Operativno okruenje
U pojedinim sluajevima, partneri su dogovorili posebne odredbe kao uvjete koji
prethode uspjehu odreenih programa. Monitoring bi trebao pokazati da li su ovi uslovi,
ili ne, bili usklaeni sa slijedeim:
x konzistentnost i komplementarnost sa politikama drugih sektora, regionalnim, na
nivou drave ili zajednice, koji pruaju pomo u regiji;
x ekonomske, socijalne, politike, zakonske, legislativne, ili druge promjene, koje
mogu znatno uticati na implementaciju i/ili rezultate mjera ili elemenata pomoi.
Navedeni pristup moe se primijeniti na svakom nivou (projekt, program, itd.). Da bi se
osigurao operativni monitoring svakog nivoa pomoi, neophodno je:
x tano identifikovati (za svaki nivo) aktivnost, oekivane rezultate i efekat koji e
se postii;
x definisati indikatore (indikatori finansijske i fizike implementacije, indikatori
rezultata i indikatori efekata) te osigurati osnovu za mjerenje uinkovitosti i
efikasnosti za svaku fazu plana;
x osigurati prikupljanje informacija vezanih za napredak u upravljanju na svakom
nivou, kao i u operativnom kontekstu u kojem se implementiraju.
Koristei ovaj pristup, regionalne razvojne agencije i drugi akteri e pripremiti razrade
projekata (project fiches) slijedei zahtjeve navedene u priruniku.
205

206

DIO VI
OBRASCI TOP PROJEKATA
207

Program: Industrija, turizam, energetika i MSP
Projekat 1.
Regionalni centar za razvoj poduzetnitva

Nakon rata i kolapsa ekonomskog sustava otpoelo je osnivanje
malih i srednjih poduzea. Unato tome, novoosnovane MSP
karakteriziraju ope pomanjkanje znanja, iskustva i financijske
podrke, pa stoga ne mogu uspjeno odgovoriti na zahtjeve trita.
Implementacijom ovog projekta trebala bi MSP-ima i drugim
zainteresiranim stranama osigurati pomo u identifikaciji poslovnih
mogunosti i u definiranju i implementaciji razvojnih privrednih
projekata.
U svjetlu ovog cilja, predloeni regionalni centar bi
trebao uspostaviti poslovne veze izmeu MSP-a u regiji i

potencijalnih investitora, kao i olakati prodor MSP na nova trita.
Opis projekta Ovim projektom predvia se osnivanje centra za unapreenje
regionalnih poduzetnikih potencijala, a na taj nain i poveanje
konkurentnosti regije.
Centar e osigurati podrku u vidu specijaliziranih tipova obuke i
pruanja usluga kojima se nude informacije, savjeti i razliite vrste
praktine pomoi (marketing, razvoj unutarnjih ljudskih resursa,
poslovno planiranje, identificiranje poslovnih mogunosti i poslovnih
partnera, internacionalizacija aktivnosti poduzea).
Osnivanje Centra doprinijet e revitalizaciji regionalne privrede, te
e osigurati podrku poslovnim inicijativama koje e rezultirati
znatnim smanjenjem nezaposlenosti.
x Unaprijediti konkurentnost MSP-a;
Ciljevi
x Unaprijediti poduzetnitvo;
x Poboljati upravljanje i unaprijediti efikasnost unutar poduzea.
208

x Centar otvoren i u funkciji;

x Povean broj uspjenih novoosnovanih poduzea;
x Unaprijeen nastup poduzea koja primaju pomo;
Oekivani
rezultati
x Poveana stopa zaposlenosti;

x Povean broj proizvodnih MSP-a;
x Pojaana suradnja sa inozemnim partnerima;
x Poveana razina izvoza.
x Pripremiti plan poslovanja;
x Osnovati i ekipirati Centar;
x Osigurati obuku odabranog osoblja;
Nune
aktivnosti
x Analizirati potrebe poduzetnikog sektora;

x Identificirati ciljne grupe i osmisliti programe obuke i usluga;
x Provesti programe obuke;
x Osigurati relevantne usluge za MSP-e;
x Promovirati aktivnosti Centra.
x Centar moe dostii financijsku odrivost do kraja projekta.
Pretpostavke
Timing
Prosjeni
trokovi
x Poduzea su spremna koristiti se uslugama Centra.

2004
2005
2006
2007
KM:.............................
2008
2009
2010
Euro: 100.000
Potencijalni izvori financiranja

Medjunarodna
pomo
Dravni/lokalni
doprinosi
209

Projekat 2.
Regionalni razvojni garantni fond

Prema ekonomskim podacima za regiju Hercegovine, veina
poduzea imaju potekoa sa osiguranjem kolateralnog
jamstva, pa tako ne mogu dobiti kredite pod povoljnim
uvjetima kako bi podrali profitabilne poslovne aktivnosti.
Osnivanje Razvojnog garantnog fonda omoguiti e laki i
povoljniji pristup izvorima financiranja.
Opis projekta
Ovo e se odraziti u sljedeem: su-financiranje projekata

razvoja i investiranja, smanjenje kamata na kredite (posebno
za proizvodne aktivnosti), kreditiranje posebnih programa na
(u poetku) neprofitabilnoj osnovi i osiguravanje financijske
podrke ostalim razvojnim aktivnostima u sektorima
poljoprivrede, turizma, MSP-a, industrije, energetike, razvoju
ljudskih resursa, ekologije, te svih ostalih sektora relevantnih
za privredni razvoj.
Postojanjem Razvojnog garantnog fonda kao jamca
omoguilo bi poduzetnicima da poveaju svoje ugovorne
ovlasti na kreditnom tritu. Ovo e im omoguiti da
finansiraju strukturalne prilagodbe, uspostave konkurentnu
industrijsku
i
poljoprivrednu
proizvodnju,
sustavno
potpomognu mala poduzea i njihovo osnivanje, unaprijede
trgovinske aktivnosti i jo openitije, doprinesu kontinuiranom
ekonomskom rastu Regije.
Na ovaj nain e nositelji regionalnog razvoja, ukljuujui i

poslovno opredijeljene ljude, biti potaknuti da uu u nove
razvojne programe da bi revitalizirali cjelokupnu privredu
regije.
x Stvoriti financijsko okruenje povoljno za regionalni
Ciljevi
ekonomski razvoj
x RRGF osnovan i u funkciji sa upravom i u potpunosti
obuenim osobljem;
x Poboljan pristup kreditnim olakicama;
x Uspostavljen najbolji nain rada u upravljanju fondom;
Oekivani rezultati x Povean broj uspjenih poduzea;
x Potaknut regionalni ekonomski razvoj;
x Poboljane izvozno orijentirane aktivnosti;
x Uspostavljena i konsolidirana suradnja izmeu Fonda i
banaka.
210

Nune aktivnosti
Pretpostavke
Timing
Prosjeni trokovi
x Osnovati i registrirati Fond;

x Obuiti osoblje u pogledu upravljanja fondom;
x Provesti ispitivanje trenutne situacije u sektoru privrede sa
posebnim naglaskom na MSP-e i na bankarstvo;
x Analizirati kapacitet apsorpcije Fonda i lokalnih
poduzetnika;
x Uspostaviti suradnju sa bankama i drugim financijskim
institucijama;
x Odrediti ciljane grupe za Fond;
x Koncipirati organizaciju i aktivnosti Fonda;
x Pripremiti poslovni plan;
x Pripremiti ugovore i operativne eme Fonda;
x Osigurati digresivnu podrku djelovanju Fonda;
x Osigurati dodatnu podrku klijentima Fonda da bi se
popravio njihov poslovni nastup;
x Nadzirati operacije Fonda, kao i proces vraanja kredita;
x Promovirati aktivnosti Fonda.
x Osnivanje i funkcioniranje fonda privuklo lokalne (opinske
vlasti, vladin i nevladin sektor, privatni sektor) i
meunarodne investitore da sudjeluju u uspostavljenom
modelu financiranja regionalnog razvoja;
x Banke spremne na suradnju;
x Zakonski okvir povoljan za osnivanje Fonda;
x Poduzetnici pozdravili osnivanje Fonda;
x Postignuta povezanost sa ostalim postojeim programima;
x Kapacitet apsorpcije ciljanih grupa potvren.
2004
2005
2006
KM:.............................
2007
2008
2009
2010
Euro: 240.000

Medjunarodna
pomo
Dravni/lokalni
doprinosi
211

Projekat 3.
Regionalni Centar za razvoj Turizma

Hercegovaka regija ima ogromne turistike potencijale, sa
mnogim turistikim atrakcijama (prirodnim ljepotama, kulturnim
i povijesnim naslijeem), koje omoguavaju ponudu mnogih
razliitih turistikih proizvoda (seoski, avanturistiki, kulturni,
religiozni i td. turizam) tijekom svakog godinjeg doba.
Meutim, turistika potranja uglavnim je fokusirana na tri
destinacije: Mostar, Neum i Meugorje, dok je malo interesa za
ostale turistike destinacije koje su takoer vrlo zanimljive i
vrijedne.
Ovim projektom predvia se osnivanje Regionalnog centra za
razvoj turizma koji e implementirati promotivne i marketinke
Opis projekta
aktivnosti i podstai domau i meunarodnu potranju za

lokalnim turistikim proizvodima. Svrha osnivanja Regionalnog
centra za razvoj turizma je da doprinese daljnjem razvoju
dobro poznatih mjesta i unaprijedi uvjete drugih potencijalnih
turistikih mjesta u regiji Hercegovine, da pripremi turistiki
promotivni materijal za hercegovaku regiju, olaka njegovu
distribuciju unutar i van zemlje, te openito osigura povean
broj posjetilaca ne samo za tri glavne lokacije, nego takoer i
za druga odredita. Uz sve ovo, Centar e takoer, u suradnji
sa ve postojeim turistikim udruenjima, razraditi zajedniku
strategiju razvoja regionalnog turizma koja e se temeljiti na
dogovorenom turistikom profilu regije.
x Poveati privlanost Hercegovine kao turistikog odredita;
Ciljevi
212
x Unaprijediti razvoj regionalnog turistikog sektora.

x Regionalni turistiki centar osnovan i u funkciji;

x Uspostavljena suradnja izmeu relevantnih nositelja u
sektoru turizma;
x Poboljana kvaliteta i raznolikost turistikih aranmana;
Oekivani
rezultati
x Prihvaena praksa efikasne promocije turizma;
x Unapreena turistika slika Hercegovine;
x Povean broj posjetilaca u regiji;
x Povean broj zaposlenih u turistikom sektoru.
x Pripremiti poslovni plan;
x Utemeljiti i opremiti Centar, te uposliti osoblje;
x Izgraditi kapacitet osoblja Centra;
x Provesti SWOT analizu of turistikog sektora;
x Uspostaviti intra i inter, te meuregionalno partnerstvo sa
turistikim institucijama i nositeljima;
Nune aktivnosti
x Pripremiti strategiju i plan rada marketinga i promocije;
x Provesti istraivanje situacije u regionalnim turistikim
potencijalima i unaprijediti strategiju razvoja turizma;
x Savjetodavne usluge u pogledu unapreenja infrastrukture;
x Osmisliti, pripremiti i distribuirati promotivni materijal
(ukljuujui i web stranicu).
x Unapreenje adekvatnih turistikih proizvoda;
x Porast investicija u turistikom sektoru;
Pretpostavke
x Zainteresirani nositelji spremni na implementaciju
dogovorene strategije;
x Poboljane usluge i infrastruktura.
Timing
Prosjeni trokovi
2004
2005
2006
KM:.............................
2007
2008
2009
2010
Euro: 120.000

Medjunarodna
pomo
Dravni/lokalni
doprinosi
213

Projekat 4.
uspostavljanje Regionalnog Informativnog Centra

Oivljavanje regionalne privrede zahtijeva adekvatne slube
podrke, te dostupnost jasne slike o postojeoj situaciji i uvjetima.
U Hercegovini postoji manjak institucija sposobnih da osiguraju
pouzdane i potpune informacije i savjete u pogledu raspoloivih
izvora i kapaciteta, poslovnog okolia, zakona, ekonomske
strukture, itd.
Ne postoji nikakav centar koji bi poduzetnicima
mogao pruiti sveobuhvatne i detaljne informacije o svim

administrativnim postupcima kako na opinskoj tako i na centralnoj
razini koji se moraju proi da bi se registriralo poduzee i da bi se
otvorio poslovni prostor, niti postoji sluba za osiguranje drutvenih
i privrednih informacija potencijalnim investitorima.
Ovaj e projekat osigurati specijalnu podrku konsolidaciji najboljih
Opis projekta postupaka u pruanju informatikih usluga koji e jamiti
trenutanu i potpunu dostupnost podataka o regiji onda kada se
oni trae, te na taj nain unapreujui sliku i vidljivost regije.
Uspostavljen Info centar e imati vanu ulogu u istraivanju
podataka, u prikupljanju i obradi kao i u prezentiranju auriranih
podataka i makroekonomskoj analizi regije. Informacije e takoer
biti dostupne on-line putem web-sajta Info centra, koji e pruati
podrku veoma irokoj lepezi aktivnosti koje obuhvataju razvoj
MSP-a,
restrukturiranje
poduzetnitva,
unapreenje
izvoza,
promociju FDI, itd.

Info centar e biti lociran u prostorijama REDAH-a, a njegove
aktivnosti e biti uveane kreiranjem baze podataka za upravljanje
sveobuhvatnim drutvenim i privrednim informacijama o regiji.
Ciljevi
214
x Uspostavljanje konkurentnog okolia za poslovne ljude i

potencijalne investitore.

Oekivani
rezultati
Potrebne
aktivnosti
x
x
x
x
x
x
x
x
Uspostavljen i operativan Info centar;

Web site i baza podataka napravljeni i u funkciji;
Tehnike prikupljanja informacija usavrene;
Dostupne informacije o regiji;
Poveani FDI-ji;
Poveane izvozne aktivnosti;
Povean broj novih poslovnih aktivnosti;
Privredni akteri i novi investitori imaju olakan pristup
informacijama koje su potrebne za njihove inicijative;
x Poboljan sustav upravljanja informacijama.
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
Pretpostavke
x
Timing
Prosjeni
trokovi
Identificirani zadatak i organizacija Info centra;

Odabrano osoblje za IC;
Obuka osoblja IC-a;
Precizno definirano koje usluge/informacije e se pruati;
Odreeni postupci za isporuku informacija;
Odreene odgovornosti u svezi s pripremom i upravljanjem
svakom informatikom slubom;
Priprema relevantnih "alatki" za prikupljanje, obradu i isporuku
informacija;
Uspostavljanje tehnike strukture i web-site-a za IC;
Kreirana i uspostavljena baza podataka o relevantnim
podacima u regiji;
Provoenje primarnog prikupljanjea i dostava informacija;
Provoenje redovitog auriranja podataka na web-site-u.
Uspostava i funkcioniranje Informatikog centra privuklo bi
mogue investitore, dalo podsticaj lokalnim poduzetnicima da
se ukljue u regionalne projekte i olakalo pripremu lokalnih
projekata.
Ne postoje nikakva ogranienja u prikupljanju selektivnih
podataka.
2004
2005
2006
KM:.............................
2007
2008
2009
2010
Euro: 60.000
Potencijalni financijski izvori

Meunarodna
pomo
Dravni/lokalni
doprinosi
215

Projekat 5.
Osnivanje regionalnog tehnolokog centra

U poreenju s razvojem znanosti i tehnologija u svijetu,
hercegovaka
regija
ima
krajnje
nisku
razinu
udjela
primjenama najnovijih tehnologija i standarda. tavie, kao

posljedica zbivanja u posljednjih 15 godina, hercegovaki
poduzetnici se suoavaju
s kritinom situacijom koja je jo i
pogorana zastarjelim tehnologijama i nedostatkom tehnikih

strunjaka.
Nakon
jednog
perioda,
karakteristinog
po
relevantnim ulaganjima u nove tehnologije (na primjer SOKO vazduhoplovna industrija), regija je trenutno nesposobna da
podri MSP i velike industrije u rjeavanju tehnikih i tehnolokih
Opis projekta
problema. Izuzetno visoka stopa uvoza u odnosu na izvoz

najbolji je dokaz loe situacije u proizvodnoj ekonomiji.
Realizacijom ovog projekta doprinijelo bi stvaranju uvjeta za
unapreenje postojeih proizvodnih kapaciteta, standardizaciji
kvalitete
lokalnih
proizvoda,
primjeni
novih
tehnologija
inovativnom pristupu kreiranja novih proizvoda i proizvodnih

programa.
Osnivanje
tehnolokog
centra
doprinijet
poboljanju
istraivakih aktivnosti i uvoenju novih tehnologija, to e

rezultirati
recionalizacijom
proizvodnje
administrativnih
procedura, kao i poveanju proizvodnje.

x Poveati konkurentnost MSP sektora (sa posebnim
Cilj
216
naglaskom na proizvodne MSP-e).

x Tehnoloki centar osnovan i u potpunosti funkcionalan;

x Poboljani tehnoloki kapaciteti poduzea;
x Poveani profesionalni i znanstveni potencijali regije;
x Uvedene nove tehnologije;
Oekivani
rezultati
x Poveana proizvodnja;
x Povean izvoz;
x Poveana konkurentnost MSP-a na domaem i stranom
tritu;
x Poveana zaposlenost, osobito mladih strunjaka.
x Odabrati poslovne prostorije i osnovati ured,
x Odabrati i obuiti osoblje,
x Priskrbiti nunu opremu,
x Promovirati aktivnosti Centra,
Nune
aktivnosti
x Identificirati klijentelu,
x Razvijati i pobrinuti se za prijenos tehnologije, uvoenje EU
tehnikih standarda, i td. u odreenim poduzeima,
x Uspostaviti suradnju izmeu centra, istraivakih instituta,
kola,
x Razvijati partnerstvo sa slinim centrima u inozemstvu.
x Spremnost lokalne vlade da podri projekat;
Pretpostavke
x Spremnost poduzea da se koriste uslugama Tehnolokog

centra.
Timing
Prosjeni
trokovi
2004
2005
2006
BAM:..........................
2007
2008
2009
2010
Euro: 100.000

Meunarodna
pomo
Dravni/lokalni
doprinosi
217

Projekat 6.
Regionalni centar za istraivanje, zatitu, koritenje i

upravljanje vodama
Vodeni potencijali regije Hercegovine su ogromni i bogati. Obilje
vode u regiji omoguava njezino viestruko koritenje, ali je
nuno vrlo paljivo razvijati odgovarajuu strategiju koritenja
voda. Posebnu pozornost treba posvetiti ekolokoj zatiti
nadzemnih kao i podzemnih voda. Aktivnosti koje se trenutno
implementiraju za zatitu voda su minimalne.
Ureaji za
neutralizaciju tenog otpada uope nisu instalirani, ili, ako i jesu
instalirani, u veini sluajeva se redovito ne odravaju, pa zato i
ne funkcioniraju kako treba. Nema nikakvog jedinstvenog
regionalnog pristupa problemima ispitivanja, zatite i koritenja
vode.
Opis projekta
Openito govorei, prioriteti za efikasnu implementaciju

regionalnog jedinstvenog upravljanja vodenim resursima trebali
bi predvidjeti adekvatna sredstva za stjecanje snanih temeljnih
znanja u pogledu:
- dinamike opskrbe vodom (povrinske vode, podzemne
vode, nekonvencionalne vode);
- dinamike potranje vode (poljoprivreda, graevinarstvo,
industrija, energetika, turizam, rekreacija);
- razine zagaenja i njegovog nadgledanja;
- mogui scenariji situacija u pogledu vodenih resursa za
period od 25-50 godina.
Osnivanje Centra za upravljanje vodama doprinijet e
usklaivanje Hercegovine sa EU standardima, te e optimizirati
koritenje vode putem prihvatanja mnogih inovativnih inicijativa
(npr. akumulacijska mjesta; sustav pumpi; ureaji za
proiavanje, itd.)
Posebna pozornost e se posvetiti poboljanju zatite voda i
smanjenju razine zagaenosti, a takoer i unapreenju
upravljanja tenim otpadom.
Cilj
218
x Uspostaviti objedinjeno regionalno upravljanje vodama, te

sustav zatite

Oekivani
rezultati
Nune
aktivnosti
Pretpostavke
Timing
Prosjeni
trokovi
x Regionalni centar za istraivanja o zatiti i koritenju voda

osnovan i funkcionalan,
x Provedeno istraivanje o postojeim regionalnim vodama,
x Identificirani izvori zagaivanja i stavljeni pod kontrolu,
x Napravljena studija o sistematinom i optimalnom koritenju
voda te implementirane njezine preporuke,
x Poboljani sustavi za proiavanje voda,
x Smanjene koliine tenog otpada,
x Poboljano koritenje voda,
x Unaprijeeni instrumenti za primjenu meunarodnih
konvencija o vodama,
x Poveana ekoloka svijest.
x Pripremiti poslovni plan,
x Osnovati i registrirati Regionalni centar za istraivanja,
zatitu i koritenja voda,
x Uposliti osoblje i ekipirati Centar,
x Uspostaviti suradnju s relevantnim institucijama, agencijama
i predstavnicima vlasti u regiji,
x Provesti temeljitu analizu (ponuda/potranja, izvori
zagaivanja, itd.) o stanju voda,
x Razraditi strategiju upravljanja vodama i njihovoj zatiti s
planom aktivnosti,
x Predloiti i usuglasiti s relevantnim nositeljima mjere za
zatitu voda od zagaenja, te korektivnim mjerama koje
treba poduzeti, kao i poduzeti relevantne zatitne aktivnosti,
x Poduzeti koordinativnu i savjetodavnu ulogu u optimalnom
koritenju voda,
x Podizati svijest o vanosti optimalnog koritenja i zatite
voda.
x Osnivanjem Centra stvorili bi se uslovi za objedinjen pristup
upravljanju vodama.
x Do kraja projekta Centar je financijski odriv.
x Adekvatan zakonski okvir podrava upravljanje i zatitu
voda.
2004
2005
2006
KM:.............................
2007
2008
2009
2010
Euro: 250.000

Medjunarodna
pomo
Dravni/lokalni
doprinosi
219

Program: Ouvan okoli
Projekat 7.
Regionalni Centar za okoli

Zatita okolia je od sutinske vanosti za kvalitet ivota i
sadanjih i buduih generacija. Izazov je kombinirati ovo nastojanje
sa stalnim ekonomskim rastom, na nain koji je dugorono odriv.
Ako se izuzmu neke sporadine privatne inicijative, intervencije da
se ouvaju prirodna stanita i krajolici, te da se minimizira
zagaenje u gradovima u potpunosti su zanemarivane u
Hercegovini tijekom posljednjih nekoliko desetljea.
Ionako ve veoma krhka, ekoloka ravnotea mogla bi se ak i
pogorati ukoliko se smjesta ne poduzmu protumjere.
Regiji nedostaje institucija sposobna da nadzire stanje okolia i da
osigura rano upozorenje o nadolazeim problemima, kao i da
Opis projekta
promovira i implementira najbolje postupke i tehnologije u zatiti

okolia.
Uspostavljanjem Regionalnog centra za zatitu okolia bilo bi
mogue postii sljedee:
-
Ciljevi
220
Urediti regiju u skladu sa EU standardima;

Sauvati prirodne resurse (voda, zrak, tlo, i td.);
Uspostaviti planirano i sustavno gospodarenje otpadom;
Adekvatno rjeavati sve zdravstvene i probleme okolia;
Podizati svijest o znaaju koritenja zemljita da bi se
sauvala prirodna stanita i krajolici, te da bi se minimiziralo
urbano zagaenje;
Razvijati ekoloki obrazovni sustav;
Osigurati informacije za stanovnitvo koje e im pomoi da
izvre odabire u skladu sa zatitom okolia.
x Podrati proces institucionalne izgradnje za zatitu okolia;

x Uspostaviti sustav odrivog ekonomskog razvoja

Oekivani
rezultati
Potrebne
aktivnosti
Pretpostavke
Timing
Prosjeni
trokovi
x Uspostavljen i funkcionalan Regionalni centar za zatitu

okolia,
x Uspostavljeni odjeli/agencije za nadziranje vode, tla, zraka i
vrstog otpada,
x Identificirani izvori zagaenja,
x Zadovoljeni preduvjeti za primjenu/prihvatanje meunarodnih
konvencija o zatiti okolia,
x Zavrene prioritetne regionalne studije o zatiti okolia, te
implementirane preporuke,
x Unaprijeeni kapaciteti za zatitu okolia,
x Podignuta ekoloka svijest,
x Poboljani okolini uvjeti regije,
x Poboljano upravljanje otpadom,
x Identificirani pokazatelji okolia,
x Zahtjevi u pogledu zatite okolia identificirani i implementirani
u razliitim industrijskim sektorima.
x Pripremiti poslovni plan i utemeljiti Regionalni centar za zatitu
okolia,
x Odabrati i obuiti osoblje, te osigurati neophodnu opremu,
x Izraditi i usaglasiti godinji plan rada,
x Obaviti analize o uvjetima okolia u regiji,
x Kreirati bazu podataka za upravljanje informacijama o okoliu,
x Identificirati glavne probleme i izvore zagaenja, te predloiti
relevantnim nositeljima poduzimanje preventivnih i korektivnih
mjera,
x Osmisliti specifine aktivnosti ekoloke zatite i zatite okolia,
te napraviti plan rada,
x Procijeniti uvjete upravljanja otpadom i predloiti poboljanja,
x Provesti aktivnosti da bi se podigla svijest u pogledu ekolokih
pitanja.
x Realizirana primjena legislativnog okvira o okoliu (Zakon o
okoliu/Zatiti ivotnog okruenja, Zakon o zatiti prirode i
Zakoni o vodama, zraku i tlu u skladu sa meunarodnim
konvencijama koje je Bosna i Hercegovina usvojila).
x Vlada potpuno ukljuena u problematiku okolia.
2004
2005
2006
KM:.............................
2007
2008
2009
2010
Euro: 1,800.000

Meunarodna
pomo
Dravni/lokalni
doprinosi
221

Program: Ruralni razvoj, poljoprivreda i umarstvo
Projekat 8.
Centar za poljoprivredu i razvoj sela

Razvoj sela i razvoj poljoprivrede su od krucijalne vanosti za
ekonomski razvoj hercegovake regije. Sve izvrene analize
pokazuju da regija Hercegovine ima vrlo povoljne prirodne resurse
i velike mogunosti za razvoj poljoprivrede. Regija, u smislu
poljoprivrede, predstavlja raznolikost prirodnog okolia u kojem su
zastupljene
razliite
komponente
tla.
Njezine
zajednike
karakteristike ukljuuju obilje sunca i vode, tradiciju u proizvodnji i

spremnost
ljudi
proizvodnjom.
nedostaju
dobre
da
nastave
bavljenjem
poljoprivrednom
S druge strane, mnogim ruralnim naseljima

komunikacijske
veze,
sustavi
vodovoda
kanalizacije, te telekomunikacija. Osim unapreenja komunikacije i

infrastrukture, Centar na razvoj poljoprivrede i sela trebao bi
afirmirati poljoprivredno zadrugarstvo, izgraditi sustav osiguranja
od teta u poljoprivredi, razviti mreu financijskih institucija za
Opis projekta
podrku ruralnom razvoju, instalirati GIS centar za informacije o

usjevima i nasadima, te uspostaviti veze s institucijama za
mapiranje
proizvoda
za
savjetodavne
usluge.
Kroz
implementaciju ovog projekta pruit e se podrka oivljavanju i

unapreenju poljoprivredne proizvodnje, s osobitim naglaskom na
osiguranju
tehnike
podrke
za
razvoj
specifinih
grana
poljoprivrede, za uvoenje novih poljoprivrednih sorti i za primjenu

novih tehnologija. Druga znaajna komponenta projekta bit e
uspostavljanje veza izmeu poljoprivrednih proizvoaa, trita i
poduzea za preradu hrane. Na ovaj nain u poljoprivredni sektor
e se uvesti instrumenti poslovnog planiranja, a bankarski sektor
e dobiti dodatni poticaj da investira vie u proizvodnju hrane, to
bi rezultiralo poveanjem izvoza i smanjenjem uvoza prehrambenih
proizvoda.
222

x POSTII VISOK STUPANJ POLJOPRIVREDNOG I

RURALNOG RAZVOJA PUTEM KORITENJA POSTOJEIH
Cilj
PRIRODNIH RESURSA I PRIMJENE NOVIH ZNANJA I
TEHNOLOGIJA TO E KAO REZULTAT IMATI TO DA E
HERCEGOVINA POSTATI VELIKI PROIZVOA HRANE.
x Uspostavljen u potpunosti funkcionalan Centar,
x Uspostavljena tijesna suradnja s poljoprivrednim institutima, te
sa poljoprivrednim fakultetima u regiji,
x Tijesna suradnja uspostavljena sa drugim faktorima
ukljuenima u razvoj poljoprivrede i sela,
Oekivani
x Proizvoai iste vrste poljoprivrednih proizvoda meusobno
povezani u funkcionalne klastere,
rezultati
x Razvijena proizvodnja specifinih poljoprivrednih proizvoda,
x Uvedene nove tehnologije, kao i nove poljoprivredne sorte i
pasmine,
x Realiziran znaajan porast poljoprivredne proizvodnje,
x Postignuto poboljanje ivotnih uvjeta u ruralnim podrujima.
x Uspostava Centra,
x Pribavljanje nune opreme i materijala,
x Uspostava suradnje s relevantnim akterima u regiji,
x Izrada i prihvatanje godinjeg plana rada,
Nune
x Organizacija i omoguavanje specifinih vrsta obuke,
aktivnosti
x Osiguranje savjetodavnih usluga,
x Osiguranje podrke za realizaciju poljoprivrednih projekata,
x Uspostava veza izmeu poljoprivrednih proizvoaa, trita i
poduzea za preradu hrane,
x Pomo pri implantaciji projekata povezanih s razvojem sela.
x Poljoprivrednici i relevantne institucije/agencije su
zainteresirani i sudjeluju u implementaciji aktivnosti projekta.
Pretpostavke
x Implementacija aktivnosti Centra privlai druge investitore u
sektor poljoprivrede.
Timing
2004
2005
Prosjeni
trokovi
2006
BAM:
2007
2008
2009
2010
Euro: 150.000

Meunarodna
EU RED
pomo
Dravni/lokani
doprinosi
223

Projekat 9.
Studija o koritenju regionalnih rudnih resursa

Hercegovina posjeduje mnogo rudnih resursa, ali nema dostupnih
podataka koji bi omoguili procjenu njihovog statusa i potencijal
njihove eksploatacije, ili pomou kojih bi se mogli odrediti
regionalni rudni distrikti.
Ovaj projekat ima za cilj osiguranje konzistentne, sveobuhvatne
razine informiranja i analize regionalnih rudnih izvora.
Potreba za znanstvenim istraivanjem rudnih resursa je od
Opis projekta
osnovne vanosti kako bi se odredio industrijski potencijal rudnih

resursa, to moe znatno doprinijeti regionalnoj infrastrukturi i
ekonomskom razvoju.
Uspostavit e se suradnja s relevantnim institucijama u regiji koje
e pomoi u prikupljanju podataka.
Kao rezultat toga, ovaj projekat e omoguiti identificiranje
ekonomski odrivih rudnih podruja i profitabilno koritenje ruda
koje treba primijeniti u regiji.
Cilj
x Doprinijeti adekvatnom koritenju regionalnih rudnih resursa.

x Dostupni rudni resursi (vrsta, koliina, kvaliteta, i td.)
identificirani i klasificirani;
x Identificirana ekonomski odriva rudna podruja;
Oekivani
rezultati
x Identificirane mogunosti za koritenje potencijalnih rudnih

resursa;
x Procijenjen uinak rudarskih aktivnosti;
x Odabran izvjestan broj rudarskih projekata.
224

x Odabrati i obuiti tim strunjaka;

x Izraditi i usaglasiti plan rada s relevantnim nositeljima;
x Identificirati/analizirati rudne resurse (prikupiti raspoloive
podatke, poduzeti geoloko ispitivanje, provesti studije
Nune aktivnosti
podzemnih voda...)
x Predloiti plan koritenja rudnih resursa i identificirati
ekonomski odriva rudita;
x Procijeniti utjecaj rudarskih aktivnosti na okoli;
x Predloiti potencijalne projekte.
x Dostupnost podataka potrebnih za aktivnosti procjene rudnih
Pretpostavke
resursa;
x Spremnost nositelja da implementiraju predloene aktivnosti.
Timing
Prosjeni trokovi
2004
2005
2006
KM:.............................
2007
2008
2009
2010
Euro: 50.000

Medjunarod
na
pomo
Dravni/lokal
ni doprinosi
225

Program: Razvoj ljudskih resursa
Projekat 10.

Dok s jedne strane ekonomska situacija u hercegovakoj regiji i
dalje ostaje uasna, nesrazmjer izmeu ponude radne snage i
njezine potranje svakodnevno se poveava. Kao posljedica
(meu
brojnim
drugim
razlozima)
zatvaranja
nekih
velikih
predratnih tvrtki te nemogunosti trita rada da apsorbira mlade

ljude koji trae zaposlenje po prvi put, nezaposlenost je jo uvijek
jako visoka i stalno se poveava. Uz sve to, tehnologije
proizvodnje radikalno se mijenjaju svakih 4 do 5 godina, to znai
da svi zaposleni (i/ili oni koji trae posao) moraju redovito prolaziti
kroz dodatno obrazovanje.
Svrha ovog projekta je uspostaviti Centar za ljudske resurse koji
Opis projekta moe osigurati razliite vrste obuke, profesionalnih savjeta,
mogunosti prekvalifikacije za ljude koji trae posao, a u nekim
sluajevima
usluge
posredovanja
zapoljavanju.
Prilagoavanjem programa obuke s zahtjevima EU, centar bi

mogao uvesti pristup doivotnog uenja u skladu s potrebama
trita radne snage. Ovo
bi doprinijelo uspostavi veza izmeu
ponude i potranje na tritu radne snage, a takoer bi doprinijelo i

upoljivosti ljudi koji trae posao.
Stoga bi uspostava jednog
takvog centra omoguila stvaranje dinaminog trita radne snage,

poveala konkurentnost i fleksibilnost ljudskih resursa, promovirala
koncept doivotnog uenja, te bre i adekvatnije zapoljavanje
nezaposlenih osoba.
x Osigurati podrku razvoju efikasnog trita radne snage:
Ciljevi
226
x Doprinijeti smanjenju stope nezaposlenosti.

x Uspostavljen i u potpunosti operativan Centar za razvoj ljudskih

resursa;
Oekivani
rezultati
x Usavrene vjetine osoba koje trae posao;

x Poveana povezanost izmeu ponude i potranje na tritu
radne snage;
x Smanjen broj nezaposlenih ljudi.
x Definirati i s lokalnim nositeljima dogovoriti poslovni plan
Centra;
x Odabir i obuka osoblja;
x Izrada i dogovor oko godinjeg plana rada;
x Poduzimanje promotivnih i trinih aktivnosti;
Nune
aktivnosti
x Provoenje razliitih programa obuke za nezaposlene;

x Stvaranje baze podataka o ponudi/potranji na tritu radne
snage;
x Osmiljavanje i objavljivanje biltena s ponudom/potranjom
radnih mjesta;
x Kreiranje web-site-a i osiguranje njegovog redovitog auriranja.
x Poduzea su spremna suraivati sa Centrom za razvoj ljudskih
resursa, a nezaposleni su voljni koristiti se uslugama Centra i
Pretpostavke
pohaati programe obuke.

x Postoji povezanost s drugim postojeim mjerama zapoljavanja
prihvaenim na dravnoj i regionalnoj razini.
Timing
Prosjeni
trokovi
2004
2005
2006
KM:.............................
2007
2008
2009
2010
Euro: 240.000

Meunarodna
pomo
Dravni/lokalni
doprinosi
227

LISTA OPINA/OPTINA REGIJE HERCEGOVINA
Opina/Optina
Jablanica
Konjic
Ravno
Stolac
Prozor-Rama
Neum
itluk
apljina
Ljubuki
iroki Brijeg
Grude
Posuje
Bilea
Ljubinje
Trebinje
Nevesinje
Gacko
Berkovii
Mostar
Istoni Mostar
Tomislavgrad
Livno
Kupres
228

REDAH- Asocijacija za ekonomski razvoj Hercegovine

88 000 MOSTAR; Bulevar 17
Tel.: +387 (0)36 557 211; Fax: +387 (0)36 557 210
E-mail: redah@max.net.ba
229

Hercegovina

Uploaded by

Document Information

Original Description:

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Hercegovina

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ekonomska regija Hercegovina

Bosna i Hercegovina, novembar 2004.

Ekonomska regija Hercegovina

O regiji Hercegovina ...... 5

Strateki dio .............................................. 71

Operativni dio/programiranje .....145

Monitoring .... 203

Obrasci top projekata 207

Ekonomska regija Hercegovina

Ambasador Michael B. Humphreys

Ekonomska regija Hercegovina

osiguravanje stratekog okvira za uravnoteen ekonomski i drutveni

Ekonomska regija Hercegovina

x regionalni razvoj treba biti integrisani proces, a ne niz individualnih

Ekonomska regija Hercegovina

Ekonomska regija Hercegovina

2. VEZA SA SREDNJERONOM RAZVOJNOM STRATEGIJOM

Ekonomska regija Hercegovina

tete i tranzicije od centralizovane ka trinoj ekonomiji. Sa izuzetkom proizvodnje

Ekonomska regija Hercegovina

Ekonomska regija Hercegovina

osnovu jasnih pravila.

Ekonomska regija Hercegovina

Ekonomska regija Hercegovina

regionalnih potreba i rjeenja za identifikovane probleme, pri emu su

Filozofija predstavljena kroz cjelokupan proces stratekog planiranja

Ekonomska regija Hercegovina

razvoj komparativnih prednosti kroz primjenu maxi-maxi stratekog

8. Paradoks dualiteta. S jedne strane, strategija je dinamian dokumenat

Ekonomska regija Hercegovina

analiza poreenjem parova;

Ekonomska regija Hercegovina

stratekih intervencija proizilazi iz najniih nivoa lokalnih potreba (potrebe

Faza I - Socioekonomski pregled, SWOT analiza

Ekonomska regija Hercegovina

x nedostatak auriranih i profesionalno obraenih informacija, i

Faza II: Vizija, strateki ciljevi i prioritetni ciljevi

Ekonomska regija Hercegovina

Rezultati faze II:

Faza III: Mjere i projekti

Faza IV: Operativni plan

Ekonomska regija Hercegovina

Ekonomska regija Hercegovina

Bosna i Hercegovina BiH

Bosna i Hercegovina je jedna od sredinjih zemalja Balkana, smjetena izmeu

Ekonomska regija Hercegovina

Geoloka graa formirana je tokom paleozoika, mezozoika i kenozoika, a tektonski

Ekonomska regija Hercegovina

Karakter terena bio je osnovni uzrok slaboj saobraajnoj povezanosti sjevernih i

Administrativno-dravna struktura BiH

Dejtonski mirovni sporazum (dogovoren u Daytonu 25. novembra 1995., a potpisan u

Ekonomska regija Hercegovina

Entitetske zakonodavne vlasti Federacije BiH i Republike Srpske osigurane su putem

Ekonomska regija Hercegovina

Regija Hercegovina, locirana na jugu i jugozapadu Bosne i Hercegovine, ekonomski

Graf 1: Pokazatelji povrine i broja stanovnika regije Hercegovina u odnosu na BiH

Broj stanovnika HER/BIH

Regija raspolae osnovnom privrednom infrastrukturom sa dobro lociranim

Ekonomska regija Hercegovina

nekropole (steci) sreu se na cijelom podruju, a najvie ih je u Radimlji kod Stoca.

Monografija Hercegovina-PKK 1998

Ekonomska regija Hercegovina

planine i rijeke, uz brojne muzeje, samostane, crkve, damije, sinagogu i mostove,