6 Hidroelektrane

Male hidroelektrane
ENergy Efficiency and

RenewablesSUPporting Policies
in Local level for EnergY
Energetska efikasnost i
obnovljivi izvori energije
potpora kreiranju energetske
politike na lokalnoj razini
Energetski institut Hrvoje Poar
Struktura prezentacije
Uvod
Procesi pretvorbe energije u hidroelektranama
Osnovne karakteristike malih hidroelektrana
Prikupljanje podataka i odreivanje potencijala
Budunost hidroelektrana
Potencijal malih hidroelektrana u Hrvatskoj
Uvod
Hidroelektrane danas
Jednak koncept kao i povijesnih mlinova, ali puno sloeniji
Danas proizvode oko 24% svjetskih potreba za
elektrinom energijom
Opskrbljuju vie od 1 milijarde ljudi s energijom
Ukupna instalirana snaga u svijetu 675 GW
Procesi pretvorbe energije u

hidroelektranama
Procesi pretvorbe energije

u hidroelektranama
Potencijalna energija vode pretvara se u kinetiku energiju
vode koja se dovodi turbini kroz kanale odnosno cjevovode
Kinetika energija vode u pokretu se rotacijom turbine
pretvara u mehaniku energiju
Mehanika energija rotirajue turbine se pretvara u
elektrinu energiju u generatoru s kojim je mehaniki
povezana osovinom
Podjela hidroelektrana
Velike
10 MW
Male
500 kW
Mini
100 kW
Mikro
5 kW
Piko
Napomena:
postoje i druge podjele !
9
Velike hidroelektrane
- Vee od 100 MW isporuuju energiju u velike
elektroenergetske mree
Srednje hidroelektrane
10 - 100 MW obino isporuuju energiju u mreu
Male hidroelektrane
0,5 - 10 MW obino isporuuju energiju u mreu
10
Mini hidroelektrane
- 100 - 500 kW
- Otoni rad ili, to je ei sluaj, isporuuju energiju u mreu
Mikro hidroelektrane
- 5 - 100 KW
- Obino daju energiju za malo naselje ili ruralnu industriju na
udaljenijim podrujima udaljenima od mree
Piko hidroelektrane
- Od nekoliko stotina W do 5 kW
- Podruja udaljena od mree
11
Osnovna podjela hidroelektrana

Kako je cilj hidroelektrane je pretvaranje potencijalne energije
volumena vode (koja tee zbog postojanja visinske razlike) u
elektrinu energiju, snaga elektrane je proporcionalna s protokom i
padom.
Prema padu, postrojenja se mogu klasificirati u tri kategorije:
veliki padovi: vei od 100 m,
srednji padovi: 30 100 m,
mali padovi: 2 30 m.
Mali pad
Srednji pad
Veliki pad
12
Osnovne karakteristike
malih hidroelektrana
13
Osnovne karakteristike malih HE
Mala hidroelektrana definira se kao hidroenergetski objekt elektrine

snage do 10 MW (u RH te u veini zemalja EU).
Ovakvo postrojenje zahtijeva prikladno podruje sliva oborina,
odgovarajui pad, te izgradnju odnosno montau slijedeih
komponenti:
dovodni cjevovod ili kanal koji dovodi vodu turbini odnosno
strojarnici koja sadri i elektrini generator te ostalu opremu za
regulaciju vode.
14

Hidroelektrane su vaan energetski izvor sa stajalita zatite
okolia budui da praktiki:
ne emitiraju CO2,
ne emitiraju SO2,
ne emitiraju NOx niti bilo koji drugi tip tetnih plinova,
nema nikakvog otpada proizvodnje (vrstog ili tekueg).
Hidroelektrana koristi prirodni ili umjetni (konstrukcijski stvoren)

pad vodotoka
15
+
Obnovljivi izvor el. energije, nema
emisije u okoli, smanjivanje
potronje fosilnih goriva
Kontrola plavljenja i toka
Sigurnija i pouzdanija opskrba el.
energijom, stupanj djelovanja do
90%., poveana stabilnost, mali
pogonski trokovi
Pogodne za napajanje udaljenih
izoliranih podruja
Pozitivan drutveni utjecaj na
regiju (zapoljavanje i sl.)
Ozljede i migracije riba, utjecaj

na neposredni biosustav
Buka i vibracije, vizualno
naruavanje okolia
Nestalan protok: varijacije toka i
mala akumulacija osnovni
problem pri radu u EES
Izgradnja: visoki inicijalni
investicijski trokovi
16

Male hidroelektrane ponekad su prikladne za decentralizirana podruja
s malom potronjom te otoni pogon (off-grid operation).
Ali i za niskonaponske mree i lokalne mikro mree.
Osim u vlasnitvu velikih elektroprivrednih poduzea, mogu biti i u
vlasnitvu manjih privatnih poduzetnika.
Kratak period izgradnje, mogui znaajan utjecaj na kvalitetu ivota
sredine.
Prilagodba brzim promjenama optereenja.
Vrlo dug ivotni vijek i sigurnost investicija.
17
Tipovi malih hidroelektrana

S obzirom na tip mree:
centralizirana elektroenergetska mrea,
otona (izolirana) ili off-grid mrea,
za vlastite potrebe ili namjensku opskrbu (npr. tvornica cementa).
S obzirom na tip regulacije:
protona (manje snage, snaga varira s protokom),
protona s malim bazenom (pokrivanje dnevnih vrnih
optereenja),
akumulaciona (vee snage, poplavljeno vee podruje),
crpno akumulaciona (koristi energiju iz mree kada je mrea
manje optereena za pumpanje vode, ne tako esto i s malim
snagama)
18
Protona hidroelektrana
19
Mikrohidroelektrana (protona)
20
10
Akumulaciona hidroelektrana
21
Akumulaciona hidroelektrana
22
11
Crpno akumulaciona hidroelektrana
23
za vrijeme niskog optereenja sustava (no)

24
12
za vrijeme visokih optereenja sustava (dan)

25
Crpno akumulaciona nain rada tijekom dana
26
13
Prikupljanje podataka
i odreivanje potencijala
27
Prikupljanje podataka
i odreivanje potencijala
Mjerenje protoka tijekom duljeg vremenskog razdoblja
Odreivanje krivulje trajanja protoka
Ispitivanje izvodljivosti i cijene projekta
Hidrologija, ekologija, prostorni planovi, utjecaj na kulturnu batinu i
ivot...
Princip diskvalificiranja lokacije uz minimiziranje ulaganja
28
14
Bitni pojmovi
Rijeno podruje odnosno slivno podruje
Protok (brzina protoka)
Pad
Osnovni hidroloki podaci potrebni za planiranje (male)

hidroelektrane:
Srednji dnevni (tjedni, mjeseni) protoci na zahvatu vode za dulji period
(~ 20, 30, 40 godina)
(Ovi podaci su rijetko kada dostupni)
Vrlo esto se koriste indirektni postupci

29
Indirektni postupak:
sastoji od premjetanja (transponiranja) podataka dovoljno dugog
perioda mjerenja protoka ( 20 godina) iz drugog slivnog podruja na
kojem postoji mjerna stanica
Mjerna
stanica
protoka
Hidroelektrana
30
15
Indirektni postupak
Slivno podruje potencijalne hidroelektrane i slivno podruje s
mjernom stanicom protoka trebali bi biti locirani u istoj regiji, na
slinom podruju, sa slinim ponaanjem hidrologije (ovdje se
misli na sline razine srednjih godinjih padalina) i sa slinom
geolokom konfiguracijom terena.
Mjerni ureaji za mjerenje padalina bi se trebali nalaziti unutar (ili
blizu) oba slivna podruja i koristiti se za istovremeno mjerenje
padalina.
31
Krivulja trajanja protoka

10
8
6
Q
Q 4
Q = srednji godinji
protok
2
0
0.2
0.4
0.6
0.8
32
16
Procjena energije (primjer)

Akumulacijski bazeni su vrlo malog volumena
Sluaj kod brojnih malih hidroelektrana
Procjena mogue proizvedene elektrine energije iz krivulje

trajanja protoka.
Nema vremenskog slijeda (predvianje dan po dan) izlazne
snage.
U najboljem sluaju, mogue je predvidjeti sezonske varijacije.
33

Protona hidroelektrana i krivulja trajanja protoka
Q
Q
5
4
Max. protok
turbine
Min. protok
turbine
0
Bioloki
minimum
0.2
0.4
0.6
0.8
34
17

Potrebni podaci za procjenu energije:

Krivulja trajanja protoka,
Maksimalni i minimalni protok turbine (odreeno krivuljom
turbine),
Bioloki minimum,
Gubici u cjevovodu zbog pada,
Krivulje efikasnosti turbine i elektrine opreme.
35
Energija vode elektrina energija

A
kanal
H b = bruto pad u metrima

Hb
cjevovod
= bruto pad
L = gubici u kanalu, cjevovodu, u metrima

turbina
B
H = H b L = neto pad
Q = brzina protoka ili usisa, u m3/s
36
18
Proraun snage hidroelektrane

Pb = g Q H b = bruto snaga, u W
Pav = g Q H
Pt = t g Q H
= snaga na turbini
= izlazna snaga turbine
Pe = e t g Q H = izlazna elektrina snaga
g = gravitacija (9.81 m/s2)
= gustoa (1000 kg/m3)
t = uinkovitost turbine
(0<nt<1)
e = uinkovitost generatora i
transformatora (0<ne<1)
37
Proraun snage hidroelektrane

(pojednostavljeni izraz)
P = g Q H
P 10 Q H

P = snaga u kilovatima (kW)

g = gravitacijsko ubrzanje (9.81 m/s2)
= uinkovitost turbina-generator-transformator (0<n<1)
Q = protok (m3/s)
H = neto pad (m)
38
19
Primjer 1a
Planinski potok s neto padom od 25 metara i brzinom protoka 600 litara
u minuti. Kolika e biti snaga hidroelektrane? Pretpostaviti da
uinkovitost elektrane iznosi 83%.
H = 25 m
Q = 600 /min 1 m3/1000 1 min/60sec
= 0.01 m3/sec
= 0.83
P 10QH = 10 0.83 0.01 25 = 2.075
2.1 kW
39
Primjer 1b
Koliko elektrine energije (E) hidroelektrana moe proizvesti svake
godine?
E
E
E=Pt
= 2.1 kW 24 h/dan 365 dana/god
= 18 396 kWh godinje
Koliko se otprilike ljudi moe s tom energijom opskrbiti? (pretpostaviti

aproksimativno 3000 kWh/ovjeku)?
Ljudi = E 3000 = 18396/3000 = 6.13
Oko 6 ljudi
40
20
Primjer 2
Na drugoj lokaciji s neto padom od 100 m i brzinom protoka od 6 000
kubinih metara u sekundi (slino Nijagarinim slapovima). Odgovorite
na ista pitanja.
P 10QH = 10 0.83 6000 100
4.98 mil. kW = 4.98 GW
E = P t = 4.98GW 24 h/dan 365 dana/god
= 43 625 GWh = 43,6 TWh
Ljudi = E 3000 = 43,6 TWh / 3000 kWh
= 1.45 milijuna ljudi
Napomena: ovdje se pretpostavlja maksimalno mogua proizvodnja 24x7
41
US$/kW
Raspon trokova projekata malih HE
Instalirana snaga u kW
42
21
Usporedba trokova proizvodnje energije
43
Wisconsin Valley Improvement Company, http://www.wvic.com/hydro-facts.htm
Budunost hidroelektrana
44
22
Proizvodnja el. energije u svijetu po izvorima
45
Struktura proizvodnje elektrine energije

u svijetu u 2008. godini
46
23
Struktura proizvodnje elektrine energije iz

obnovljivih izvora energije u svijetu u 2008. godini
47
Struktura proizvodnje elektrine energije iz

obnovljivih izvora energije u svijetu u 2008. godini
48
24
Izgraeni kapaciteti hidroelektrana
World Atlas of Hydropower and Dams, 2002
49
Potencijal hidroenergije po kontinentima
50
Boyle, Renewable Energy, 2nd edition, Oxford University Press, 2003
25
Razvoj kapaciteta hidroelektrana
51
hydropower.org
52
26

Iako se energija rijeka i potoka u Hrvatskoj koristila od davnina (za
pogon mlinova i sl.), sustavna istraivanja mogunosti za njezino
iskoritavanje u hidroenergetske svrhe u malim hidroelektranama na
podruju Hrvatske zapoela su tek 1980. godine.
Izradom Katastra malih vodnih snaga u Republici Hrvatskoj

preliminarno je za 63 vodotoka, od ukupno njih 134 analiziranih, utvreno
postojanje 699 moguih poteza koritenja (pribline vrijednosti ukupne
instalirane snage oko 177 MW i tehniki iskoristivog energetskog
potencijala od 570 GWh) koji bi se mogli iskoristiti za izgradnju
postrojenja specifine snage 50 kW/km do snage 5 MW.
53

Daljnjim analizama kroz izradu Katastra malih hidroelektrana I faza i
Katastra malih hidroelektrana IIA faza od ukupno 63 potencijalno
iskoristivih obraeno je za sada 20 malih vodotoka na kojima je utvreno
ukupno 67 moguih poteza koritenja (lokacija) za izgradnju postrojenja
snage do 5 MW
Meutim pokazalo se da je znatno manji broj (njih 18) realno iskoristivih
lokacija, jer izgradnja ovakvih zahvata trai ispunjenje i niza preduvjeta
(prostorni planovi, zatita prirodne i kulturne batine, bioloki
minimum,) koji u vrijeme spomenutih istraivanja nisu adekvatno
uzimani u obzir.
U rasponu snaga hidroelektrana 5 do 10 MW, prema dostupnim izvorima
mogua je izgradnja oko 125 MW, meutim, kako su potrebna dodatna
istraivanja za oekivati je da e se taj broj smanjiti.
54
27

Posebnost malih HE je u tome da je rasprostranjenost i broj
potencijalnih lokacija vei to je predviena snaga instalacije manja, jer
prirodne vodne stepenice s manjom visinskom razlikom su ee nego
one s velikom visinskom razlikom.
Hrvatske vodotoke karakterizira veliki broj lokacija s malim padovima.
U veini sluajeva povoljne lokacije nalaze se u gornjim dijelovima
vodotoka, to u naim uvjetima znai da se radi o nepristupanim i
slabo naseljenim podrujima, gdje ne postoji velika potronja i kvalitetno
razvedena distributivna mrea, a to su takoer u veini sluajeva
lokacije u netaknutoj prirodi.
55

60
300
Broj poteza koritenja
250
Instalirana snaga
50
40
200
30
150
20
100
10
50
0
Ukupna instalirana snaga

poteza koritenja za
pojedine raspone (MW)
Broj poteza koritenja
350
0
Manje od 100
100-500
500-1000
1000-1500
1500-5000
Rasponi instalirane snage (kW)
Priblino 90% poteza koritenja nalazi u podruju snage ispod 500 kW, ali ako
se kao mjerilo uzme instalirana snaga, dobiva se slika iz druge perspektive, tj.
vie od 50% snage koncentrirano je u 11% poteza koritenja.
56
28
ZAHVALJUJEMO NA PANJI !
Dr.sc. Hubert Bai,

dipl.ing.el., MBA
Nikola Matijaevi,
dipl.ing.el.
57
Male hidroelektrane

58
29
Male hidroelektrane
Graevinski radovi i
objekti
59
Graevinski radovi i objekti
Glavni graevinski objekti infrastrukture malih hidroelektrana:

brana, nasip, preljevni prag s
potrebnim ureajima na zahvatu
dovodni kanal, cjevovod ili tunel
strojarnica
odvodni kanal
riblja staza
prikljuni dalekovod s trafostanicom
60
30
Brane/nasipi imaju dvije funkcije:

Poveanje raspoloivog pada
Stvaranje akumulacije vode
Zahvat ima slijedee funkcije:

Prevoenje vode u cjevovod odnosno dovodni kanal/tunel
Minimiziranje koliine ostataka i taloga koja je noena
dolazeom vodom
61
Brana
Na lokaciji brane odnosno nasipa usmjerava se voda u kanal, tunel
odnosno cjevovod prema ulazu u turbinu.
Male hidroelektrane izgraene za primjene u izoliranim podrujima u
veini sluajeva su protone, to znai da se voda u veini sluajeva
ne akumulira odnosno da se koristi onoliko vode koliko je raspoloivo.
Male hidroelektrane financijski ne mogu podnijeti troak izgradnje vee
brane za akumuliranje vode, pa se prema tome obino koristi niska
brana (ili nasip) jednostavnije konstrukcije.
Konstrukcija moe biti od betona, drveta, zidana ili kombinacija svega
navedenog.
62
31
Dovod i odvod vode

Dovod i odvod vode:
Tuneli/kanali: omoguavaju tijek vode prema turbinama, direktno ili
preko cjevovoda.
Pretbazen: u nekim sluajevima projektira se radi osiguravanja
samo onolike dodatne zalihe vode (ekstra volumen) koja je potrebna
samo tijekom pokretanja turbine.
Cjevovod: tlana cijev koja doprema vodu do turbina.
Odvod (ispust): na ovaj nain se voda vraa u rijeku nakon to je
prola kroz turbine.
Riblja staza: za osiguranje nesmetane migracije riba.
63
Dovod/odvod vode
Zahvat se openito gradi od armiranog betona, okna za spreavanje
prolaza smea se izrauje od elika, a vrata (ventil) na ulazu u kanal od
drveta ili elika.
Kanali se openito iskopavaju te slijede konture postojeeg terena
Tuneli se smjetaju pod zemlju i kopaju se buenjem i miniranjem ili se
koristi strojna tunelska builica.
Cjevovod moe biti od elika, eljeza, plastike, betona ili drveta.
Ulaz i izlaz turbine (koji ukljuuje ventile i vrata za zaustavljanje
protoka kroz turbinu u sluaju prekida pogona ili odravanja) se
openito izrauju od elika i eljeza.
Ispust se najee, kao i kanal, iskopava.
64
32
Strojarnica
Strojarnice malih hidroelektrana su openito minimalne mogue
veliine, s tim da pruaju adekvatnu osnovnu zatitu, pristup za
odravanje i sigurnost.
Konstrukcija je betonska ili od
nekog drugog lokalno dostupnog
graevinskog materijala.
Jednostavan dizajn s naglaskom
na praktinost
lako izgradive konstrukcije kako bi
se postigli to nii trokovi (to je
imperativ kod izgradnje malih
hidroelektrana).
65
Dr.sc. Hubert Bai,

dipl.ing.el., MBA
Nikola Matijaevi,
dipl.ing.el.
66
33
Male hidroelektrane
Elektrostrojarska oprema

67
Strojarnica
Turbina
Generator
Regulacija turbine
Automatska regulacija
Dodatna (pomona) elektrina oprema
68
34
Strojarnica
Kod malih hidroelektrana uloga strojarnice je da zatiti
elektromehaniku opremu od vremenskih nepogoda.
Broj, tip i snaga turbina i generatora, njihova konfiguracija,
izvedba pada te konstitucija lokacije (terena) utjeu na
oblik i veliinu zgrade.
Povezivanje turbine i generatora u jednu vodootpornu
(podvodnu) cjelinu koja se moe ugraditi direktno u tok
rijeke znai da uobiajena (konvencionalna) strojarnica nije
potrebna.
69
Strojarnica
Turbina
Generator
Regulacija turbine
70
35
Turbina
Funkcija turbine je transformacija kinetike energije vode u
mehaniku energiju rotirajuih dijelova turbine.
Postoji mnogo razliitih tipova turbina kako bi se pokrio
iroki raspon uvjeta koji proizlaze iz konfiguracije terena
odnosno razliitih kombinacija protoka i pada.
U velikom broju sluajeva turbine koje se koriste kod malih
hidroelektrana su umanjene verzije turbina koje se koriste u
konvencionalnim velikim hidroelektranama.
71
Vodne turbine
Izbor tipa, oblika i dimenzija turbine prvenstveno ovisi o:
Neto padu
Instaliranom (projektiranom) protoku
Brzini vrtnje, koja odreuje tip i osnovni oblik rotora
turbine i ostalih dijelova
Brzini pobjega: najvea brzina koja se moe postii
bez prikljuenog elektrinog optereenja
Trokovima izgradnje male hidroelektrane
72
36
Turbina
Male vodne turbine mogu postii uinkovitost oko 90%
Budui da pojedini tipovi turbina efikasno rade samo unutar
granica odreenih protoka i padova, pri izboru pogodne turbine
o tome se mora voditi rauna.
Kod veine lokacija malih protonih hidroelektrana kod kojih
protoci variraju znaajno, obino se odabiru one turbine koje
efikasno rade u irokim granicama protoka (npr. Kaplan, Pelton,
Turgo i Crossflow)
73
Klasifikacija turbina
Reakcijske turbine
- Snaga proizlazi iz pada tlaka na turbini
- Potpuno uronjena u vodu
- Obodna brzina se pretvara u snagu osovine
- Propelerna, Francisova i Kaplanova turbina
Akcijske turbine
- Pretvaraju kinetiku energiju vode tako da
mlaznice pogaaju lopatice
- Nema pada tlaka na turbini
- Peltonova, Turgo i Crossflow turbina
74
37
Vodne turbine
3 su osnovne kategorije konvencionalnih turbina:
Kaplan i Propelerna turbina; to su reakcijske turbine s
aksijalnim protokom koje se koriste za male padove.
Francis turbina: reakcijska turbina radijalnog protoka s

fiksnim lopaticama rotora i podesivim vodilicama lopatica koja
se koristi za srednje padove.
Pelton: ovo je akcijska turbina s jednom ili vie mlaznica, a

svaka mlaznica osigurava kontrolu protoka kroz prskalicu s
iglom. Koristi se za srednje i velike padove.
75
Tipovi turbina
Francis turbina
Kaplan turbina
Pelton turbina
Turgo turbina
Ostali tipovi
76
38
Tipovi turbina
77
Tipovi turbina
Pelton
Turgo
Crossflow
Kaplan
Francis
78
39
Shema Francisove turbine
79
Francisova turbina
Padovi od 15 do 700 metara

Srednje brzine protoka
Visoka efikasnost =0.96
kod suvremenih izvedbi
80
40
Shema Kaplanove turbine
81
Vertikalno postavljena Kaplanova turbina
82
41
Horizontalna Kaplanova turbina
83
Horizontalna Kaplanova turbina
Mali padovi (od 5 metara do 70

metara)
Velike brzine protoka
Mogue je upravljanje
mlaznicama rotora, ime se
postie vea pogonska
fleksibilnost u cilju postizanja
veeg faktora efikasnosti za
razliite koliine vode (protoke)
Visoka efikasnost
84
42
Peltonova turbina
Veliki padovi (od 100 metara do 1800 metara)

Relativno male brzine protoka
Maksimalno do 6 mlaznica
Visoka uinkovitost
85
Turgo turbina
Turgo turbina:
a) rotor turbine
b) protok vode
86
43
Radna podruja razliitih tipova turbina

Kaplan
2 < H < 40
Francis
10 < H < 350
Turgo
50 < H < 250
Pelton
50 < H < 1300

(H = pad u metrima)
87
Radna podruja razliitih tipova turbina
88
44
Uinkovitost malih vodnih turbina

Pelton
1.0
0.8
Efikasnost
0.6
Crossflow
Kaplan
Francis
Propeler
0.4
0.2
0.0
0.2
0.4
0.6
0.8
1.0
Brzina protoka kao odnos instaliranog protoka

89
Izbor tipa turbine

Pad
Velik
Akcijska
Pelton
Turgo
Pelton
Reakcijska
Srednji
Niski
Crossflow
Turgo
Pelton
Crossflow
Francis
Propelerna
Kaplan
90
45
Fish Friendly dizajn turbine
91
www.eere.energy.gov/windandhydro/hydro_rd.html
Strojarnica
Turbina
Generator
Regulacija turbine
92
46
Generator
U generator se vri transformacija mehanike energije u elektrinu.
Dvije vrste generatora:
Sinkroni generator opremljen s vlastitim sustavom uzbude,
Asinkroni generator koji uzbudu vue iz mree.
93
Generator
Sinkroni generator moe funkcionirati izolirano (odvojen od
elektroenergetske mree), dok asinkroni generator za normalno
funkcioniranje mora biti u vezi s ostalim generatorima (odnosno prikljuen
na elektroenergetski sustav).
Sinkroni generatori se koriste kao primarni izvori proizvodnje energije u
elektroenergetskim sustava, ali takoer i u manjim izoliranim mreama
kao i za samostalne primjene malih hidroelektrana (otoni rad).
Asinkroni generatori esto su najjednostavnije i najjeftinije rjeenje za
male hidroelektrane koje proizvode elektrinu energiju za isporuku u
postojeu veliku elektroenergetsku mreu.
94
47
Strojarnica
Turbina
Generator
Regulacija turbine
95
Regulacija turbine
To je sustav za prilagodbu proizvedene snage

promjenljivom vodnom dotoku, a time i za odravanje
frekvencije u sustavu
Kontrolna oprema:
Regulator koji moe biti mehaniki ili elektrini
Prekidai i njihova zatita
Automatska kontrola (upravljanje)
96
48
Strojarnica
Turbina
Generator
Regulacija turbine
97
Automatska regulacija daljinsko voenje
98
49
Strojarnica
Turbina
Generator
Regulacija turbine
99
Transformator za potrebe postrojenja

Vlastita potronja elektrane ukljuuje rasvjetu i pomone mehanike
ureaje postrojenja.
Na vlastitu potronju elektrine energije otpada oko 1 do 3%
proizvedene elektrine snage u elektrani.
Vii postotak se odnosi na mikro hidroelektrane (instalirane snage
manje od 500 kW).
100
50
Opskrba istosmjernim naponom za potrebe kontrole i upravljanja

Hidroelektrane s instaliranom snagom veom od 500 kW zahtijevaju
istosmjerni sustav s baterijama, punjaem baterija i dr.
Kapacitet u amper-satima mora biti toliki da (u sluaju prekida struje
punjenja) bude osigurana potpuna kontrola (upravljanje) toliko dugo
koliko bi bilo potrebno da se poduzmu mjere uklanjanja kvara.
101
Ureaji za mjerenje protoka i razine vode ispred i iza elektrane

Kao dio monitoringa za potrebe turbinske regulacije
Ureaji u vanjskoj trafostanici za transformaciju napona na razinu
dalekovodne mree
Prekidai moraju u kratkom vremenu odvojiti hidroelektranu od
elektroenergetske mree u sluaju pojave kvara u hidroelektrani.
Katodni odvodnici za zatitu od prenapona iz mree ili udara munje se
obino montiraju u trafostanici.
102
51
Dr.sc. Hubert Bai,

dipl.ing.el., MBA
Nikola Matijaevi,
dipl.ing.el.
103
Male hidroelektrane

104
52
Male hidroelektrane
Primjeri realiziranih projekata

u Hrvatskoj
Izvori:
Energija u Hrvatskoj 2008, Godinji energetski pregled
Hrvatska elektroprivreda
105
Male hidroelektrane u privatnom

vlasnitvu
106
53
Male hidroelektrane u privatnom vlasnitvu
Ukupno instalirano oko 4,9 MW

107
MH Roki slap
Izgraena 1910.
Rekonstruirana 1998.
Instalirana snaga 1,64 MW
Godinja proizvodnja elektrine energije 7,11 GWh (u 2008.)
108
54
109
110
55
111
112
56
MH Tvornica cementa Majdan

Izgraena 1913.
Trenutno izvan pogona
(Instalirana snaga 1,2 MW)
(Prosjena godinja proizvodnja elektrine energije 3,5 GWh)
113
114
57
115
116
58
MH Pamuna industrija Duga Resa

Izgraena 1937.
117
118
59
119
120
60
121
MH abranka (Urh)
Izgraena 1988.
Instalirana snaga 8 kW
Godinja proizvodnja elektrine energije 50 MWh (u 2008.)
122
61
123
124
62
125
126
63
127
MH abranka 1 (Finvest)
Izgraena 1991.
Instalirana snaga 1 MW
Prosjena godinja proizvodnja elektrine energije 3,17 GWh
128
64
129
130
65
131
132
66
133
134
67
135
136
68
MH Kupina (Bujan)
Izgraena 1995.
137
138
69
139
MH abranka 2 (Finvest)
Izgraena 1996.
140
70
141
142
71
143
144
72
MH Mrenica (obrt Matakovi)

Izgraena 2003.
145
146
73
147
148
74
149
Male hidroelektrane u vlasnitvu

Hrvatske elektroprivrede
150
75
Veina malih hidroelektrana u vlasnitvu Hrvatske

elektroprivrede je u sklopu velikih hidroelektrana odnosno veih
hidroenergetskih sustava, pa se male hidroelektrane u
bilancama snage i energije ne promatraju zasebno i do njihovog
pojedinanog doprinosa nije lako doi.
Ukupno instalirano u agregatima snage do 10 MW: oko 68 MW
151
MH Varadin agregat biolokog minimuma

Izgraena 1975.
152
76
153
154
77
155
MH akovec agregat biolokog minimuma

Izgraena 1982.
156
78
157
158
79
MH akovec agregat na drenanom jarku

Izgraena 1982.
159
160
80
161
MH Dubrava agregat biolokog minimuma

Izgraena 1989.
162
81
163
164
82
MH Dubrava agregat na drenanom jarku

Izgraena 1989.
Instalirana snaga 2x340 MW
165
166
83
167
168
84
MH Kri
Izgraena 1988.
Prosjena godinja proizvodnja elektrine energije 2 GWh
169
170
85
171
172
86
Dr.sc. Hubert Bai,

dipl.ing.el., MBA
173
Male hidroelektrane

174
87
Male hidroelektrane
Realizacija projekata i problemi
175
Mogunost realizacije projekata izgradnje malih hidroelektrana prvenstveno

je odreena zakonskom regulativom te situacijom na terenu
S obzirom da se radi o tehnologiji koja je ve dugi niz godina u primjeni,
tehniki aspekti realizacije ne predstavljaju problem
176
88
DRAVNA UPRAVA ZA VODE

PROVOENJE POSTUPKA
ZA DODJELU KONCESIJE
1997.
UGOVOR O KONCESIJI
PROJEKTIRANJE
INICIJATIVA ZA IZGRADNJU MALE

HIDROELEKTRANE
UPANIJSKI URED/
URED GRADA ZAGREBA
(MIN. PROST. UREENJA)
UVJETI I SUGLASNOSTI
GRAEVNA DOZVOLA
INVESTITOR
DOKAZ O VLASNITVU
(PRAVO KORITENJA)
UVRTENJE U DOKUMENTE
PROSTORNOG UREENJA
IZBOR LOKACIJE
INVESTITOR/UPRAVA HEP-A
UGOVOR S HEP-OM
INSTITUTI
STUDIJA IZVODLJIVOSTI
STRUNI NADZOR
IDEJNO RJEENJE
GRAENJE I UGRADNJA
OPREME
KOMISIJA ZA TEHNIKI PREGLED
INVESTITOR/VLASNIK
TEHNIKI PREGLED
(POKUSNI POGON)
SUGLASNOST VLASNIKA
UPANIJSKI URED/
URED GRADA ZAGREBA
UPORABNA DOZVOLA
PREDUGOVOR S HEP-OM
POSTUPAK PROCJENE
UTJECAJA NA OKOLI
UPANIJSKI URED/
URED GRADA ZAGREBA
(MIN. PR. URE.)
UP. URED NAKON MILJENJA

HRVATSKIH VODA
(HRV. VODE UZ POTVRDU DUZV)
DOZVOLBENI NALOG
KATASTARSKE PODLOGE
VODOPRAVNA DOZVOLA
LOKACIJSKA DOZVOLA
MONITORING, ODRAVANJE I
SANACIJE
IDEJNO RJEENJE
(PROGRAMSKA SKICA )
KOMERCIJALNI POGON
177
HEP
POSEBNI UVJETI
1999.
INICIJATIVA ZA IZGRADNJU
MALE HIDROELEKTRANE
INVESTITOR
IZBOR LOKACIJE
UPANIJSKO
POGLAVARSTVO
UVRTENJE U DOKUMENTE
PROSTORNOG UREENJA
UP. POGLAVARSTVO
(VLADA RH)
INSTITUTI
INVESTITOR/VLASNIK
UTVRIVANJE VLASNIKA
(IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI)
STUDIJA
IZVODLJIVOSTI
IMENOVANJE KOMISIJE ZA
OCJENU STUDIJE UTJECAJA
NAOKOLI
PROJEKTANT
IDEJNO RJEENJE
ODJEL SANITARNE INSPEKCIJE

POSEBNI UVJETI GRAENJA ZA ZATITU OD BUKE
PODRUNI URED ZA
KAT.-GEOD. POSLOVE
INVESTITOR/VLASNIK
GEODETSKE PODLOGE I
VLASNIKI LIST
SUGLASNOST
VLASNIKA
DR. UPR. ZA ZATITU PRIRODE I OKOLIA
INVESTITOR / OVLATENA
PRAVNA OSOBA
DP HEP
IZRADA STUDIJE UTJECAJA

NA OKOLI
PRETHODNA ELEKTROENERGETSKA SUGLASNOST
RJEENJE O ODOBRENJU ZAHVATA U PRIRODI
HRVATSKA UPRAVA ZA CESTE

UP. TIJELO ZA ZAT.
OKOLIA (DUZPO)
JAVNI UVID
VGO HRVATSKIH VODA
POSEBNI UVJETI GRAENJA U BLIZINI CESTA

VODOPRAVNI UVJETI
RAVNATELJ DRAVNE
UPRAVE ZA VODE
ODLUKA O POKRETANJU
POSTUPKA
PREDUGOVOR S
HEP-OM
MUP, ODJEL ZATITE OD POARA I EKSPLOZIVA

KOMISIJA ZA PROCJENU
RJEENJE O ZATITI OD POARA
OCJENA STUDIJE UTJECAJA

NA OKOLI
MIN. ZDRAVSTVA, SANITARNA INSPEKCIJA

PODRUNI URED ZA
KAT.-GEOD. POSLOVE

PROVOENJE POSTUPKA
UZ STRUNU SURADNJU
HRVATSKIH VODA
UPANIJSKI URED/
URED GRADA ZAGREBA
(MIN. PR. URE.)
LOKACIJSKA
DOZVOLA
HRVATSKE VODE
STRUNI NADZOR NAD
ISPUNJENJEM OBAVEZA IZ
UGOVORA
POSEBNI UVJETI
MINISTARSTVO OBRANE
NAELNA SUGLASNOST
IZVOD IZ KATASTRA
UPANIJSKI URED/
URED GRADA ZAGREBA
(MIN. PR. URE.)
ODLUKA O DODJELI
KONCESIJE
RJEENJE O SANITARNIM UVJETIMA
JADRANSKI NAFTOVOD
PROJEKTANT
UGOVOR O
KONCESIJI
IDEJNO
RJEENJE/PROGRAMSKA
SKICA
MIN. KULTURE, UPRAVA ZA ZATITU KULTURNE BATINE
JP INA NAFTAPLIN
POSEBNI UVJETI IZ ZAT. SPOMENIKA KULTURE
POTVRDA O DOZVOLI GRAENJA
DR. UPR. ZA ZATITU PRIRODE I OKOLIA
JP HPT
UVJETI ZATITE PRIRODE
POSEBNI UVJETI GRAENJA
MIN. POLJOPRIVREDE I UMARSTVA
JP HRVATSKE ELJEZNICE
POSEBNI UVJETI UREENJA PROSTORA I PRETHODNA

SUGLASNOST ZA IZRADU TEH. DOKUMENTACIJE
POSEBNI UVJETI GRAENJA
HRVATSKE UME
NADLENA LUKA KAPETANIJA
POSEBNI UVJETI ZA IZGRADNJU OBJEKATA
SUGLASNOST O GRAENJU
178
89
INVESTITOR/PROJEKTANT
1999.
UPANIJSKI URED/
URED GRADA ZAGREBA
POSTOJEE PODLOGE I
AKTIVNOSTI
GRAEVNA
DOZVOLA
INVESTITOR/PROJEKTANT
ISTRANI RADOVI
UGOVOR S HEP-OM
PROJEKTANT
GLAVNI PROJEKT
OVLATENI REVIDENT
OVLATENI REVIDENT
STRUNI NADZOR
GRAENJE I
UGRADNJA OPREME
KONTROLA GLAVNOG
PROJEKTA
KOMISIJA ZA TEHNIKI
PREGLED
TEHNIKI PREGLED
(POKUSNI POGON)
INVESTITOR/VLASNIK
DOKAZ O VLASNITVU
(PRAVO KORITENJA)
UPANIJSKI URED/
URED GRADA ZAGREBA
UPORABNA
DOZVOLA
VGO HRVATSKIH VODA
VODOPRAVNA SUGLASNOST
DP HEP
KONANA ELEKTROENERGETSKA SUGLASNOST
MUP, ODJEL ZATITE OD POARA I EKSPLOZIVA
UP. URED NAKON

MILJENJA HRV. VODA
(HRV. VODE UZ POTVRDU
DUZV)
UP. URED NAKON

MILJENJA HRV. VODA
(HRV. VODE UZ POTVRDU
DUZV)
DOZVOLBENI NALOG
VODOPRAVNA
DOZVOLA
MONITORING, ODRAVANJE
I SANACIJE
KOMERCIJALNI
POGON
RJEENJE O ZATITI OD POARA
OSTALI UVJETI I SUGLASNOSTI DEFINIRANI

ZAHTJEVIMA UZ LOKACIJSKU DOZVOLU
179
2004.
180
90
2010.
181
Prepoznato je 48 potrebnih aktivnosti temeljem 19 osnovnih zakonskih akata

To rezultira potrebom ishoenja 67 razliitih dokumenata iz vie institucija
ishoenje svakog dokumenta iziskuje i odreene (ponekad i znaajne)
trokove
Dodatna komplikacija proizlazi i iz dupliciranja odnosno repliciranja nekih
podloga i dokumenata
Nejasna je razina potrebnih obrada prilikom izrade studija utjecaja na
prirodu i okoli
182
91
Procedura je ista za objekt od 10 MW kao i za objekt od 10 kW

Procjene vremenskog opsega procedure (od ideje o gradnji do objekta u
pogonu) je 5-7 godina
ovo se smatra dobrim rezultatom, jer u veini zemalja EU radi se o
slinom (ili duljem) vremenskom trajanju
Zbog nedovoljno jasne procedure neke aktivnosti se mogu vriti i paralelno,
ali u tom sluaju postoji rizik da vie investitora ishodi razliite dokumente za
istu lokaciju
183
Nerijeeni i/ili komplicirani imovinsko pravni odnosi na velikom broju

promatranih potencijalnih lokacija
poseban je problem velikog broja vlasnika ako se radi o tehnikom
rjeenju koje ukljuuje akumulacijsko jezero
Nedovoljna koliina i tehnika razina podataka o protocima (viegodinji
hidroloki nizovi) na promatranim potencijalnim lokacijama
Procedura za male HE je kompliciranija nego za ostale obnovljive izvore, jer
ukljuuje i ishoenje dodatnog paketa dozvola i suglasnosti vezanih uz
koritenje vodnih resursa (vodopravni uvjeti, vodopravna suglasnost,
koncesija za koritenje voda i javnog vodnog dobra, dozvolbeni nalog,
vodopravna dozvola)
184
92
ak i u strunoj javnosti danas se olako barata s podatkom o potencijalu

malih hidroelektrana u Hrvatskoj: 177 MW odnosno 568 GWh godinje na
699 lokacija
Ono to se ne zna je da se radi se o tehnikim rjeenjima za male HE do 5
MW definiranim temeljem metodologije stare vie od 30 godina
bez uzimanja u obzir dananjih shvaanja o uvjetima i ogranienjima
koja proizlaze iz zatite prirodne i kulturne batine te okolia
bez analize mogunosti realnog prihvata proizvedene elektrine energije
u dalekovodnu mreu
To daje iskrivljenu sliku o stvarnim mogunostima izgradnje, a za posljedicu
ima olako pristupanje planiranju, projektiranju i izgradnji ovih objekata
185
Dr.sc. Hubert Bai,

dipl.ing.el., MBA
186
93
Male hidroelektrane
Aspekti zatite okolia


Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost
187
Program
Strateki dokumenti/RH regulativa

Pozitivni i negativni utjecaji na okoli malih hidroelektrana
Smjernice vezano uz utjecaj na okoli
188
94
Strateki dokumenti
Strategija upravljanja vodama (NN 91/08)

Raspoloive vodne snage i preostali hidropotencijal strateki su vani za RH jer rije
je o vlastitom i obnovljivom izvoru energije prihvatljivom za okoli
Interes vodnoga gospodarstva jest sudjelovanje u realizaciji energetskih projekata,
ime se osigurava uinkovitije koritenje raspoloivih vodnih resursa (vienamjenska
rjeenja) i osigurava odrivost vodnog reima (osiguranje ekoloki prihvatljivih
protoka, oplemenjivanje malih voda i slino)
Cilj - Integralnim upravljanjem vodama potrebno je:
osigurati potrebnu koliinu vode odgovarajue kakvoe za razliite gospodarske
namjene
postii i ouvati dobro stanje voda zbog zatite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava
Zahvaanje vode za razne potrebe (stanovnitvo, poljoprivreda, industrija) mora biti

odrivo sa stajalita ouvanja okolia i razvoja gospodarstva. Naelo odrivog razvoja
podrazumijeva integralno upravljanje vodama, kojim e se osigurati ravnotea izmeu
koritenja resursa za poboljanje ivotnih uvjeta i poticanje razvoja, te zatite resursa i
ouvanja njihovih ekolokih funkcija, a sve uz uvaavanje meunarodnih obveza i
normi na graninim i prekograninim vodotocima
189
Strateki dokumenti
Nacionalna strategija zatite okolia (NN 46/02) i Nacionalni plan
djelovanja na okoli (NN 46/02)
Dugoroni sveobuhvatni cilj zatite okolia je dugorona i cjelovita zatita
okolia uz gospodarski napredak i socijalni boljitak kako bi se s vremenom
postigli uvjeti za odrivi razvitak
Energetski sektor odreen je kao jedan od primarnih sektora u koji je
potrebno uvrstiti zahtjeve zatite okolia kao sastavni dio strategije i politike
razvoja, a posebno u sluaju izgradnje novih energetskih objekata
Ciljevi zatite okolia za energetski sektor ukljuuju slijedee:
Promjena tehnologije radi proizvodnje energije i energenata na nain
koji e biti prihvatljiv za okoli
Strategijom je naglaeno da se pri ostvarivanju ciljeva razvoja energetike,

posebna panja treba posvetiti vrednovanju energetske uinkovitosti i
razvoju novih i obnovljivih izvora. Te da je neophodno uzeti u obzir
gospodarske i dravno-pravne imbenike kao i zahtjeve koji proizlaze iz
okolia
190
95
Strateki dokumenti
Strategija i akcijski plan zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti
Republike Hrvatske (NN 143/08)
Sveukupna bioloka, krajobrazna i geoloka raznolikost predstavlja temeljnu
vrijednost i glavni resurs za daljnji razvitak RH
Strateki ciljevi:
Ouvati sveukupnu bioloku, krajobraznu i geoloku raznolikost kao
temeljnu vrijednost i potencijal za daljnji razvitak RH
Osigurati integralnu zatitu prirode kroz suradnju s drugim sektorima
Energetika prepoznata kao jedan od sektora koji ima znaajan utjecaj na

bioloku i krajobraznu raznolikost
Potreba uvoenja obnovljivih izvora energije koji ne proizvode staklenike
plinove. Meutim, kontroverzna pitanja pojavljuju se i oko utjecaja
obnovljivih izvora energije na bioloku raznolikost
Strateke smjernice: Gospodarenje i upravljanje u energetskom sektoru
temeljiti na naelima ouvanja sastavnica bioloke i krajobrazne raznolikosti
s posebnim naglaskom na zatiena podruja, podruje ekoloke mree i
budua NATURA 2000 podruja
191
Strateki dokumenti
Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09)
Cilj: Izgradnja sustava uravnoteenog razvoja odnosa izmeu sigurnosti
opskrbe energijom, konkurentnosti i ouvanja okolia, koji e hrvatskim
graanima i hrvatskom gospodarstvu omoguiti kvalitetnu, sigurnu,
dostupnu i dostatnu opskrbu energijom
Udio obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potronji energije u
2020. godini iznosit e 20%
Udio elektrine energije iz obnovljivih izvora energije, ukljuivo velike
hidroelektrana, u ukupnoj potronji elektrine energije e iznositi 35%
Cilj za male hidroelektrane: Izgradnju barem 100 MW malih hidroelektrana
do 2020. godine (zbog visokih specifinih investicija i ogranienja vezanih za
utjecaj na okoli, zatitu kulturno-povijesne batine i krajobraza taj cilj e biti
teko postii)
Dosljednom primjenom instrumenata zatite okolia (strateka procjena
utjecaja plana i programa na okoli, procjena utjecaja zahvata na okoli,
ocjena prihvatljivosti za prirodu), planirani zahvati u energetskom sektoru
potivat e naelo najmanjeg mogueg utjecaja na bioloku i krajobraznu
raznolikost s posebnim naglaskom na zatiena podruja
192
96
Strateki dokumenti
Strategija odrivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09)
Tri opa cilja: stabilan gospodarski razvitak, pravedna raspodjela socijalnih
mogunosti te zatita okolia
U ostvarivanju spomenutih ciljeva potrebno je zatititi kapacitet Zemlje da
odri ivot u svoj svojoj raznolikosti, potivati ogranienja koja postoje pri
koritenju prirodnih dobara i osiguravati visoku razinu zatite i poboljanja
kakvoe okolia, sprjeavati i smanjivati oneiavanje okolia i promicati
odrivu proizvodnju i potronju kako gospodarski rast ne bi nuno znaio i
degradaciju okolia
Uzimajui u obzir sve vee utjecaje na okoli Strategija definira osam
kljunih podruja meu kojima je i Energija
Glavni cilj u podruju Energija je osiguravanje kvalitetne i sigurne opskrbe
energijom, uz nuno smanjivanje negativnih uinaka na okoli i drutvo
193
RH regulativa
Zakon o vodama (NN 153/09)
Ureuje pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih graevina, upravljanje
kakvoom i koliinom voda, zatitu od tetnog djelovanja voda, detaljnu
melioracijsku odvodnju i navodnjavanje, djelatnosti javne vodoopskrbe i
javne odvodnje, posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama,
institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i druga pitanja vezana za vode
i vodno dobro
Ciljevi upravljanja vodama su:
Postizanje i ouvanje dobrog stanja voda radi zatite ivota i zdravlja
ljudi, zatite njihove imovine, zatite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava
Zatita voda provodi se radi:

Ouvanja ivota i zdravlja ljudi
Zatite vodnih ekosustava i drugih o vodi ovisnih ekosustava
Zatite prirode
Smanjenja oneienja i sprjeavanja daljnjeg pogoranja stanja voda
Zatite i unapreenja stanja povrinskih voda, ukljuivo i priobalne vode
te podzemnih voda, kao i radi uspostave prijanjeg stanja gdje je ono
bilo povoljnije od sadanjega
Omoguavanja nekodljivog i nesmetanog koritenja voda za razliite
namjene
194
97
RH regulativa
Vodne graevine i ureaji za koritenje vodnih snaga moraju biti projektirani
i izgraeni tako da:
Omoguavaju vraanje voda u vodotoke i druga vodna tijela
Ne smanjuju postojei opseg koritenja voda za vodoopskrbu,
navodnjavanje i druge namjene ili ne sprjeavaju koritenje voda za
druge namjene
Ne smanjuju stupanj zatite od tetnog djelovanja voda i ne oteavaju
provedbu mjera takve zatite
Ne pogoravaju zdravstvene prilike i ne utjeu negativno na stanje voda
Ne ugroavaju ivot i zdravlje ljudi, ne uzrokuju tetu na vodama i
vodnom okoliu, na drugim sastavnicama okolia, na okoliu u cjelini, na
imovini i na zakonu utemeljenim interesima drugih osoba
Ne oteavaju pjeaki, cestovni i eljezniki promet te plovidbu na
unutarnjim vodnim putovima
195
RH regulativa
Zakon o zatiti okolia (NN 110/07)

Ciljevi zatite okolia su:
Zatita biljnog i ivotinjskog svijeta, bioloke i krajobrazne raznolikosti te ouvanje
ekoloke stabilnosti
Zatita i poboljanje kakvoe pojedinih sastavnica okolia
Zatita i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajobraza
Racionalno koritenje energije i poticanje uporabe obnovljivih izvora energije
Odrivo koritenje prirodnih dobara, bez veeg oteivanja i ugroavanja okolia
Ciljevi zatite okolia se postiu primjenom naela zatite okolia i instrumenta zatite
okolia
Naela zatite okolia:
Naelo odrivog razvitka
Naelo predostronosti
Naelo ouvanja vrijednosti prirodnih dobara, bioloke raznolikosti i krajobraza
Naelo cjelovitog pristupa
Instrumenti zatite okolia:

Strateka procjena utjecaja plana i programa na okoli
Procjena utjecaja zahvata na okoli
Prostorni planovi
196
98
RH regulativa
Uredba o stratekoj procjeni utjecaja plana i programa na okoli (NN 64/08)

Postupak kojim se procjenjuju vjerojatno znaajniji utjecaji na okoli koji mogu nastati
provedbom plana ili programa
Strateka procjena se obvezno provodi za:
Plan i program, iskljuujui njihove izmjene i/ili dopune, koji se donosi na dravnoj
i podrunoj (regionalnoj) razini iz podruja: poljoprivrede, umarstva, ribarstva,
energetike, industrije, rudarstva, prometa, telekomunikacija, turizma,
gospodarenja otpadom i gospodarenja vodama
Za prostorni plan upanije i Prostorni plan Grada Zagreba, iskljuujui njihove
izmjene i/ili dopune
Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN 64/08, 67/09)
Procjenom utjecaja zahvata na okoli prepoznaje se, opisuje i ocjenjuje utjecaj
zahvata na okoli tako da se utvruje mogui izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo,
vodu, more, zrak, umu, klimu, ljude, biljni i ivotinjski svijet, krajobraz, materijalnu
imovinu, kulturnu batinu, uzimajui u obzir njihove meuodnose
Definirani zahvati za koje se provodi procjena utjecaja zahvata na okoli
Hidroelektrane snage vee od 5 MWel (MZOKPUG provodi ocjenu o potrebi
izrade PUO)
197
RH regulativa
Zakon o zatiti prirode (NN 70/05, 139/08)
Ciljevi zatite prirode su:
Ouvati i obnoviti postojeu bioloku i krajobraznu raznolikost u stanju
prirodne ravnotee i usklaenih odnosa s ljudskim djelovanjem
Osigurati sustav zatite prirodnih vrijednosti radi njihova trajnoga
ouvanja
Osigurati odrivo koritenje prirodnih dobara bez bitnog oteivanja
dijelova prirode i uz to manje naruavanja ravnotee njezinih
sastavnica
Sprijeiti tetne zahvate ljudi i poremeaje u prirodi kao posljedice
tehnolokog razvoja i obavljanja djelatnosti

Zatiene prirodne vrijednosti su:
Zatiena podruja
Zatiene svojte
Zatieni minerali, sigovine i fosili
Ureuje Ocjenu prihvatljivosti plana, programa ili zahvata za ekoloku mreu
198
99
RH regulativa
Uredba o proglaenju ekoloke mree (NN 109/07)

Ekoloka mrea je sustav meusobno povezanih ili prostorno bliskih ekoloki
znaajnih podruja, koja uravnoteenom biogeografskom rasporeenou znaajno
pridonose ouvanju prirodne ravnotee i bioloke raznolikosti. Njezini dijelovi povezuju
se prirodnim ili umjetnim ekolokim koridorima
Podruja ekoloke mree u Hrvatskoj, sukladno ekolokoj mrei Europske unije
NATURA 2000, podijeljena su na meunarodno vana podruja za ptice te podruja
vana za ostale divlje svojte i stanine tipove
Ekoloka mrea RH obuhvaa 47% kopnenog i 39% morskog teritorija RH
Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekoloku mreu
(NN 118/09)
Ocjena je obvezna za plan, program i za zahvat koji sam ili s drugim planovima,
programima ili zahvatima moe imati znaajan utjecaj na ciljeve ouvanja i cjelovitost
podruja ekoloke mree
Pravilnik o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim
staninim tipovima te o mjerama za odravanje staninih tipova (NN 7/06,
119/09)
Propisuje ugroeni i rijetki stanini tipovi te mjere za ouvanje ugroenih i rijetkih
staninih tipova u povoljnom stanju
Pravilnik o proglaavanju divljih svojti zatienim i strogo zatienim (NN 99/09)
199
RH regulativa
Uredba o minimalnom udjelu elektrine energije proizvedene iz obnovljivih
izvora energije i kogeneracije ija se proizvodnja potie (NN 33/07)
Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje elektrine energije iz
obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/07)
Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije
i kogeneracije (NN 33/07)
Pravilnik o koritenju obnovljivih izvora i kogeneracije (NN 67/07)
Pravilnik o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije
(NN 67/07)
200
100
Okvirna direktiva o vodama 2000/60/EZ

Okvir za djelovanje Zajednice na podruju politike voda
Upravljanje vodama na razini rijenih slivova, a ne na razini pojedinih drava
Cilj upravljanja je odriva uporaba voda i postizanje dobrog ekolokog
statusa svih voda u roku od 15 godina od stupanja Direktive na snagu
Potrebno identificirati sve rijene slivove, provesti analizu karakteristika
voda, procijeniti utjecaje ljudskih aktivnosti na vode, provesti ekonomsku
analizu uporabe vode i registrirati podruja koja zahtijevaju posebnu zatitu
Na temelju provedenih analiza donijeti plan upravljanja i program mjera za
pojedini rijeni sliv
Mjere preloene planom upravljanja rijenog sliva trebaju:
Sprijeiti pogoranje, poboljati i vratiti u poetno stanje povrinske
vode, dostii dobar kemijski i ekoloki status tih voda, te smanjiti
oneienje iz ispusta otpadnih voda i emisija opasnih tvari
Zatititi, poboljati i vratiti u poetno stanje podzemne vode, sprijeiti
oneienje i pogoranje podzemnih voda, i osigurati balans izmeu
crpljenja i prihranjivanja podzemnih voda
Ouvati zatiena podruja
201
Kopnene vode u RH
Crnomorski (68% teritorija) i jadranski
(32% teritorija) sliv
Ukupna duljina vodotoka oko 21.000 km
Velika bioloka raznolikost
152 vrste slatkovodnih riba 18 endema
(na 2. mjestu u Europi po broju
slatkovodnih vrsta riba)
89 vrsta je ukljueno u Crvenu knjigu
slatkovodnih riba Hrvatske (znatan broj
pred izumiranjem uglavnom krke
endemske vrste)
Najvei utjecaj na zajednice riba ima unos
alohtonih vrsta, oneienje, degradacija
stanita, posebice zbog regulacije
vodotoka te gradnje brana
hidroakumulacija
1850 vrsta beskraljenjaka
202
101
Tipovi malih hidroelektrana

Male hidroelektrane: 10 10.000 kW
Protone
Akumulacijske
203
Utjecaj na okoli
Kritina mjesta
Promjena fizikalno-kemijskih imbenika
Niski preljevni prag i akumulacija
Dovodni kanal
Odvodni kanal
Stari tok rijeke/potoka
Promjene stanita
Promjena flore i faune
204
102
Utjecaj na okoli
Ekoloki prihvatljiv protok (EPP) osigurava ekoloku ravnoteu i uva prirodnu

stabilnost ekosustava vodotoka
EPP za odreenu dionicu vodotoka ne treba nuno biti definiran kao jedna vrijednost
minimalnog protoka koja vai tijekom cijele godine. esto se radi o nizu razliitih
protoka koje treba isputati tijekom razliitih sezona godine
Najee su vezani sa svojstvima izabranih bioindikatorskih vrsta. Kako se za to
uobiajeno koriste ribe, razliite vrijednosti EPP-a trebaju zadovoljiti njihove razliite
potrebe za vodom u otvorenom vodotoku tijekom mrijetenja, polaganja jajaaca,
migracije itd.
lanak 51. Zakona o zatiti prirode (NN 70/05, 139/08)
U vlanim stanitima nije doputeno pregraivanje vodotokova, isuivanje,
zatrpavanje ili mijenjanje izvora i ponora, bara i dr. ako se time ugroava
opstanak prirodnih vrijednosti i ouvanje bioloke raznolikosti
Koliinu vode u vlanim stanitima koja je nuna za opstanak prirodnih vrijednosti
i ouvanje bioloke raznolikosti, odreuje Ministarstvo kulture uz prethodno
pribavljenu suglasnost sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za vode, na
temelju studije o potrebnim koliinama vodnih zaliha u vlanim stanitima koju
izrauje Dravni zavod za zatitu prirode u suradnji s pravnom osobom za
obavljanje poslova upravljanja vodama
Nadlena tijela u sklopu svoga djelokruga, te fizike i pravne osobe u obavljanju
djelatnosti, duni su osigurati bioloki minimum vode u vlanim stanitima
205
Utjecaj na okoli
Brojne metode, modeli, pristupi za odreivanje EPP-a od jednostavnih i
brzih do sloenih, kompleksnih i dugotrajnih postupaka
etiri osnovne skupine:
Brzi i priblini postupci odreivanja EPP-a
Na osnovu hidroloki podataka
QE=(0,15-0,20) x Q(srednji godinji protok)
QE=(0,7-1,3) x Q(prosjena vrijednost minimalnih godinjih protoka)
Vea vrijednost koeficijenata se koristi za manje vodotoke
Metode kod kojih se koristi jedan ili manji broj vanih kriterija za odreivanje
EPP-a
Metoda omoenog opsega; metoda presjeka
Kompleksne interdisciplinarne metode odreivanja EPP-a
Viekriterijalne metode
Metode simulacija stanita u otvorenim vodotocima
IFIM (Instream Flow Incremental Methodology), PHABSIM (Physical
HABitat SIMulation System)
206
103
Utjecaj na okoli
Prepreke za migraciju riba
Uzroci migracija viestruki
Traenje hrane
Traenje mjesta za prezimljavanje
Traenje prostora za razmnoavanje
Uzrokuju smanjenje populacija pa ak i nestanak migratornih vrsta
Riblje staze
Fish ladder
Fish bypass systems
Fish lift
207
Utjecaj na okoli
Bio-akustina ograda za ribe
Usmjerava ribe prema ribljoj stazi
Elektrine barijere
Fish friendly dizajn turbine
208
104
Utjecaj na okoli
Promjene u pronosu sedimenta
Sedimentacija ispred brane
Erozija nizvodno od brane
Utjecaj na krajobraz
Brana
Dovodni kanal
Zatvorenog tipa
Otvorenog tipa
Tlani cjevovod
Strojarnica
Odvodni kanal
Pristupne ceste
Dalekovod
209
Utjecaj na okoli
Oneienja strojnim i transformatorskim uljima
Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07, 111/07)
Emisije buke iz strojarnice
Zakon o zatiti od buke (NN 30/09)
Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi
rade i borave (NN 145/04)
U zoni namijenjenoj samo stanovanju i boravku imisije buke 55
dB(A) (dan), 40 dB(A) (no)
Zatita postrojenja radi smanjenja buke
210
105
Utjecaj na okoli
Klimatske promjene smanjivanje emisije CO2
Emisije CO2 iz termoelektrana u RH 0,78 kg/kWh
Hrvatska je ratificirala Kyotski protokol i time preuzela obvezu smanjenja
emisija staklenikih plinova za 5% u razdoblju od 2008. do 2012. godine
u odnosu na razinu emisija iz bazne godine
Cilj Europske unije je smanjenje emisija u odnosu na 1990. godinu za
20%, odnosno 30% ako odreene obveze prihvate ostale drave
(posebice Kina, Indija, Brazil)
Smanjenje emisija SO2 i NOx
Emisije SO2 iz termoelektrana u RH 4,82 g/kWh
Emisije NOx iz termoelektrana u RH 1,36 g/kWh
Skupljanje i zbrinjavanje otpada iz vodotoka
211
Primjeri dobre prakse
Backbarrow, Velika Britanija

Instalirani kapacitet: 400 kW
Smjetena u NP Lake District
Odvodni kanal napravljeni meandri,
postavljene stijene za stvaranje vrtloga i
bazena
Postrojenje obloeno materijalima koji
se koriste u okolici
Instalirana bio-akustina ograda kako bi ribe koristile riblju stazu i izbjegle
turbinu
Ispust vode iz postrojenja usmjerava ribe prema ribljoj stazi
Postavljene elektrine barijere koje sprjeavaju prolaz riba do postrojenja
212
106
Primjeri dobre prakse

Saviore dell'Adamello, Italija
Instalirani kapacitet: 1140 kWh
Tlani cjevovod gotovo u potpunosti ukopan u zemlju, u dijelu koji je na
povrini je obloen kamenjem iz okolice
Postrojenje obloeno materijalima koji se koriste u okolici
Izgraena riblja staza koja imitira prirodni vodotok
213
Smjernice
Adekvatan izbor lokacije
Izvan zatienih podruja
Izbjegavati negativni utjecaj na kulturnu batinu
Procjena utjecaja na bioloku raznolikost
Procjena utjecaja na krajobraz
Koritenje ve postojeih brana, pregrada i akumulacija
Tehnika i tehnoloka rjeenja u cilju zatite okolia
Protoni rad
Uklapanje postrojenja u okoli
Tlani cjevovod ukopan u zemlju
Bio-inenjering
Riblje staze
Fish-friendly turbine
214
107
Smjernice
Vienamjensko koritenje postrojenja
Vodoopskrba
Navodnjavanje
Ekoloki prihvatljiv protok

Ne predstavlja samo jednu vrijednost
Kompleksni reim dozvoljenih minimalnih koliina vode razliitih u
raznim razdobljima godine i kod razliitih vodnosti te stanja ekosustava
Multidisciplinarni pristup
Strunjaci iz podruja ekologije, hidrologije, geomorfologije i sl.
Ukljuivanje javnosti
Lokalna zajednica, NVU i sl.
215
Veljko Vorkapi, dipl.ing.bio.
216
108
Male hidroelektrane
Prostorno-planski aspekti

Energetska uinkovitost i obnovljivi

izvori energije potpora kreiranju
energetske politike na lokalnoj razini

Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost
217
Program
Zakonske obaveze
Metodologija izbora lokacije
Kriteriji za ocjenjivanje potencijalnih lokacija
Primjeri definiranih lokacija
218
109
Zakonske obaveze
Razvojna strategija Republike Hrvatske
Ostvarivanje rasta i razvoja gospodarstva,makroekonomska stabilnost,
socijalna kohezija i odrivi razvitak svih regija
Bitan element je i razvoj energetskog sektora i njegov utjecaj na gospodarski
i socijalni razvoj, zatitu okolia i koritenje prostora
Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske
Energetski sektor kao potpora za ostvarivanje rasta i razvoja gospodarstva,
makroekonomske stabilnosti, socijalne kohezije i odrivi razvitak svih regija
Energetski sustav planiran i ostvaren prema kriterijima:
Diktiran potrebama korisnika,
Raznolik i koristi razliite raspoloive izvore i tehnologije ovisno o lokalnim
uvjetima i mogunostima,
Decentraliziran,
Koristi raspoloivu energiju uinkovito,
Tei koritenju istijih energenata i tehnologija u najveoj moguoj mjeri
Uklapanje nacionalnog energetskog sustava u regionalne, europske i
svjetske trendove, tijekove i trita - stvaranje uvjeta za trino gospodarenje
energijom
219
Zakonske obaveze
Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske (1997)
Temeljni dravni dokument za usmjeravanje razvoja u prostoru (l. 64. ZPUG
NN 76/07). Donosi se za razdoblje od 8 godina.
Odreuje dugorone zadae prostornog razvoja, strateka usmjerenja
razvoja djelatnosti u prostoru i polazita za koordinaciju njihovih razvojnih
mjera u prostoru
Razvojni dokumenti pojedinih podruja i djelatnosti ne mogu biti u suprotnosti
sa Strategijom.
Program prostornog ureenja Republike Hrvatske (1999)

utvruje mjere i aktivnosti za provoenje Strategije i odreuje u skladu sa
Strategijom temeljna pravila, kriterije i uvjete prostornog ureenja na
dravnoj, podrunoj (regionalnoj) i lokalnoj razini za razdoblje od 8 (4)
godina.
220
110
Zakonske obaveze
Ciljevi, smjernice i mjere energetskog razvoja obzirom na prostorni raspored
i ureenje:

Zadrati sve postojee lokacije energetskih objekata kao podlogu za irenje i

razvitak energetskog sustava (eksploatacijska polja nafte i plina s pripadajuim
naftovodima i plinovodima, rafinerije, Jadranski naftovod, hidroelektrane i
termoelektrane, dalekovode i transformatorske stanice itd.),
Postojee energetske i prijenosne sustave osuvremeniti i (ili) proiriti
(osuvremenjivanje /proirenje ne postavlja znaajnije nove prostorne zahtjeve),
Zadrati sve do sada istraene i potencijalne lokacije za mogue nove
energetske objekte za koje predstoje potrebna daljnja istraivanja,
Zadrati postojee i osigurati nove lokacije i koridore energetskih objekata koji
Hrvatsku povezuju sa susjednim zemljama,
221
Zakonske obaveze
Ciljevi, smjernice i mjere energetskog razvoja obzirom na prostorni raspored
i ureenje:

Dosljedno primjenjivati Kriterije za izbor lokacija termoelektrana i nuklearnih

objekata u Republici Hrvatskoj (Uredba Vlade Republike Hrvatske),
Istraiti s gospodarskog i ekolokog gledita mogunosti i opravdanost irenja
plinske mree u Republici Hrvatskoj,
Poticati i usmjeravati koritenje dopunskih energetskih izvora na upanijskoj ili
opinskoj razini,
Osigurati odgovarajue nadoknade lokalnoj zajednici na ijem se teritoriju objekti
grade,
Otvoriti mogunost sudjelovanja u razvitku energetike razliitih vlasnikih
subjekata te definirati potrebu za odreenom pravnom regulativom koja bi uredila
odnose meu sudionicima energetskog sustava,
Primjenjivati najrelevantnije kriterije zatite okolia kod gradnje energetskih i
prijenosnih sustava.
222
111
Zakonske obaveze
odreeni su prioriteti i dana detaljna pravila i upute za odreivanje i
ureenje prostora koji e biti namijenjeni za proizvodnju energije
90% potreba za elektrinom energijom iz izvora na vlastitom teritoriju,
modernizacijom i proirivanjem postojeih te izgradnjom novih kapaciteta
Trenutno stanje: kratkoroni cilj o izgradnji 1500 MW novih kapaciteta do 2010.

godine, nee biti ispunjen i da e ispunjenja tog cilja Hrvatska morati
zadovoljavati energetske potrebe iz drugih izvora (najveim dijelom uvozom
elektrine energije)
Mjere na postojeim postrojenjima poveanje uinkovitosti
223
Zakonske obaveze
Zadravanje svih postojeih lokacija energetskih objekata, kod rekonstrukcije ili

zamjene postrojenja, zahvate izvoditi po najviim tehnolokim, ekonomskim i
ekolokim kriterijima uz saniranje i ureenje okolia elektrane, poboljanje
tehnologije i zamjena energenata gdje je to mogue, zadravanje energetskih
objekata koji su nas povezivali sa susjednim zemljama
Izgradnja novih energetskih postrojenja predviena je za tri podruja: ire

podruje srednje i sjeverne Dalmacije, ire podruje istone Slavonije i
ire podruje Zagrebake i Sisako-moslavake upanije
Zagovarati otvoreni pristup, odnosno odreenu internacionalizaciju izgradnje
energetskih postrojenja; razmotriti sve predloene potencijalne lokacije za nove
energetske objekte uz odreenu novelaciju, radi postupka optimalizacije
snabdijevanja energijom do 2015. g. i pri odabiru primjenjivati Kriterije za lociranje
termoelektrana i nuklearnih objekata u Republici Hrvatskoj; osigurati nove
lokacije za povezivanje/zajedniku izgradnju, prvenstveno hidroelektrana s
Maarskom, BiH, i Slovenijom; stvoriti uvjete za koritenje dopunskih izvora na
upanijskoj ili opinskoj razini, osigurati odgovarajue nadoknade lokalnoj
zajednici za energetske objekte, izraditi i provoditi nove plinske projekte, posebnu
panju treba posvetiti izboru energenata.
224
112
Zakonske obaveze
Koritenje drugih izvora energije i dopunska rjeenja s ciljem poboljanja
ukupnih bilanci i sigurnosti opskrbe, te tednji energije, a obuhvaa sustave
postavljene u Nacionalnim programima za izgradnju malih postrojenja:
sustav malih elektrana (MAHE),
Sunceva energija (SUEN),
bioenergija (BIOEN),
energija vjetra (ENWIND),
geotermalna energija (GEOEN).
225
Zakonske obaveze
Ispitati i koristiti hidropotencijale na rijekama Sava, Drava, Lika i Gacka,

provesti plinofikaciju drave, planiranje vienamjenskih sustava kako bi se
pristupilo rjeavanju kompleksnih vodnogospodarskih problema na slivovima
velikih rijeka
Prioritetni, hidroenergetski vienamjenski objekti trebaju se uskladiti s
drugim korisnicima prostora, te sa zahtjevima zatite prostora, a planiraju se
kao sloeni prostorno gospodarski, infrastrukturni i ekoloki sustavi,
ukljuivi sve potrebne pripremne radove i postupke verifikacije koji
omoguavaju cjelovit uvid i prosudbu o svrsishodnosti takvih zahvata
S gledita prostornog ureenja i osiguranja uvjeta u prostoru, smjernice za
uspostavu sustava malih hidroelektrana za lokalne potrebe treba ugraditi u
upanijske prostorne planove uz uvaavanje ouvanja prostora i krajolika te
osiguranja potrebnog biolokog minimuma vode i protoka za druge svrhe.
226
113
Strategija i Program
prostornog
ureenja Republike
Hrvatske (1999)
Termoenergetski
objekti i
hidroelektrane
Godina podataka 1997.
Stanje 2005.
Planirano 2015.
227
Strategija i Program
prostornog ureenja
Republike Hrvatske
(1999)
Elektroenergetski
sustav
Godina podataka 1997.
Stanje 2005.
Planirano 2015.
228
114
Zakonske obaveze
Strategija i Program prostornog ureenja Republike Hrvatske (1999)

Do 10 MW MHE Perua, MHE Pranevii
229
Zakonske obaveze
Strategija i Program prostornog ureenja Republike Hrvatske (1999)

10 - 100 MW Mursko Sredie, Podturen, Gorian, Kotoriba
230
115
Osnovni tehniki preduvjeti potencijal

Poloaj energetskog postrojenja u elektroenergetskom sustavu
Karakteristike okolia lokacije prepoznati ogranienja:
Ekoloka
Prostorno planska
Zatita kulturne batine
Nacionalna regulativa zatite okolia
EU regulativa
Meunarodne konvencije i sporazumi
231

Kriteriji i smjernice
Korisni kod izrade prostornih planova i provedbe strateke procjene utjecaja na
okoli
Cilj: odabir lokacije s najmanjim nepovoljnim utjecajem na zatiene dijelove
prirode i vrijedne ekosustave, te u to veom mjeri osigurati poveanje ivotnog
standarda ljudi
Prirodne karakteristike
Zatiena podruja izbjei lokaciju ili smanjiti utjecaj na zatieno podruje

Ekosustav izvan podruja ekoloki vrijednih i zatienih stanita (ume, movare,
migracijski koridori ptica, imia i dr.) ili primijeniti mjere zatite
Drutvene (socijalne) karakteristike
Preseljenje ljudi prednost nenaseljenim lokacijama ili predstaviti zadovoljavajue

objanjenje i osigurati kompenzacijska financijska sredstva uz sporazumni pristanak
stanovnitva
ivotni standard prednost lokacijama koje e ostvariti pozitivan utjecaj na ivotni standard
stanovnitva, postojea i planirana infrastruktura zadovoljava potrebe energetskog objekta
ili pripremiti i provesti plan unapreenja infrastrukture
Kulturne vrijednosti prednost lokacijama bez ugroavanja lokalnih arheolokih nalazita ili
drugih povijesnih i kulturnih graevina ili smanjiti utjecaje na najmanju moguu razinu i
pripremiti plan zatite i ouvanja ugroenih nalazita/graevina
Krajobraz prednost lokacijama bez naruavanja krajobraznih vrijednosti ili predvidjeti
mjere kojima se smanjuju vizualni utjecaji
232
116

male hidroelektrane
Procjena utjecaja na okoli

Ekosustav malog vodotoka bioraznolikost, hidroloki reim, migracija riba
i plovnost rijeka, sedimentacija u akumulaciji, kvaliteta vode
Stanovnitvo iseljavanje, zdravlje, buka, ugroavanje infrastrukture
Krajobraz i kulturno nasljee vizualni utjecaj, ugroavanje arheolokih
lokacija ili povijesnih objekata
Kumulativni utjecaj izgradnjom vie malih hidroelektrana na jednom
vodotoku
Mjere zatite okolia za sve nepovoljne utjecaje
Na temelju strunih analiza, intervjua, terenskih i ostalih istraivanja
prostorno planiranje, graevinarstvo, elektrotehnika, strojarstvo, biologija,
arhitektura, povijest umjetnosti uz suglasnost nadlenih lokalnih tijela
233

male hidroelektrane
Doprinosi za prostor i zajednicu komplementarnost aktivnosti
Poveanje pouzdanosti u vezi s obranom od poplava i reguliranje toka
vodotoka
Adaptacija starih mlinova i pilana ouvanje spomenika kulture
Poboljanje prometne, vodne i/ili energetske lokalne infrastrukture
Razvoj zona za rekreaciju i sportove uz vodu
Razvoj turizma (planinarenje, lov) i stvaranje novih turistikih atrakcija
Poljoprivredno iskoritavanje zemljita
Uzgoj plemenite ribe u kavezima
Zapoljavanje nove radne snage na upravljanju postrojenja i drugim
posrednim gospodarskim aktivnostima
234
117

male hidroelektrane
Ocjene
Kriteriji ogranienja
Podaci prostornog ureenja namjena povrina, mjere zatite u prostoru,
zatita okolia, zatita prirode
Infrastrukturni sustavi elektroenergetski i prometni sustav
Reljef uzduni presjek vodotoka ili digitalni model terena
Kriteriji lokacije
Tehniki potencijal na temelju hidrolokih, geodetskih i geotehnikih istranih
radova, podloga i elaborata
Tehnologija postrojenja
Uvjeti koritenja i raspoloiv protok vodotoka
Vlasniki odnosi
Ekonomski kriteriji
Isplativost projekta - trokovi pogona i odravanja, amortizacija, trokovi
kapitala, porez na dobit, rezultati poslovanja
235

male hidroelektrane
Teini faktori za ocjenjivanje potencijalnih lokacija

Vrednuju ocjene ogranienja i podataka o lokaciji
Daju konani izbor lokacija
Konana ocjena lokacije metoda matrine evaluacije
Stot = Sk * zk
gdje je,
Stot ukupna ocjena lokacije,
Sk ocjena lokacije po kriteriju k,
zk teinski faktor kriterija k.
236
118

male hidroelektrane
Urbanistiki institut Hrvatske - studija Prostorno planerske podloge za
ocjenu poteza vodotoka za koritenje i lociranje malih hidroelektrana u
Republici Hrvatskoj, MZOPUG i MINGORP (1995)
vrednovanje svih analiziranih vodotoka s prijedlogom prostorno planskih
odrednica, kao podloga za ukljuivanje u prostorne planove opina
Katastar malih hidroelektrana - 163 vodotoka malih vodnih snaga s
primijenjenim kriterijima ogranienja ili uvjetnog ogranienja (verificiranih od
upravnih tijela nadlenih za zatitu prirode, okolia i kulturne batine,
gospodarenje vodama, prostorno planiranje), te ostalim osnovnim podacima.
Zahtjevi ostalih korisnika u prostoru iskljuuju odreeni broj lokacija - zatite
prirodne i kulturne batine, zatita okolia
Lokacije koje nisu u detaljno obraene u dokumentima prostornog ureenja
prema Uredbi o procjeni utjecaja na okoli izrada prethodne (uvrtavanje u PP)
i konane (na osnovu prethodno prihvaene) Studije utjecaja na okoli
Uredba o odreivanju graevina od vanosti za RH NN 116/07
Graevine za koje je u postupku izdavanja lokacijske dozvole potrebna suglasnost
Ministarstva obuhvaene su energetske graevine i hidroelektrane instalirane
snage vee od 20 MW, dakle male hidroelektrane nisu obuhvaene.
237
Primjer definiranja lokacija u PP
Program koritenja hidroenergije koji se zasniva na vodnom sustavu rijeke

Cetine prirodni protok, gotovo je u cijelosti iskoriten u smislu proizvodnje
elektrine energije.
Mogunost dodatnog iskoritenja hidropotencijala upanije (rijeke Cetine i njenih
pritoka i rijeke Jadro) odreuje se mogunou izgradnje ogranienog broja
malih hidroelektrana, koje ne smiju imati utjecaj na ukupni reim vodotoka,
zatitnih dijelova prirode i krajobraznih vrijednosti - Studija o utjecaju promjene
reima voda i utjecaja na floru i faunu vodotoka.
Za gradnju malih hidroelektrana ne smiju se koristiti podruja izvorita, podruja
krajobraznih vrijednosti, te zatieni dijelovi prirode, a to e se utvrditi
prostornim planovima ureenja gradova i opina.
Prikazane su mogunosti gradnje malih hidroelektrana na lokacijama:
Pranevii, Perua, Tisne stine i Riice.
Prostorni plan ureenja Splitsko-dalmatinske upanije Sl.glasnik 1/03, 5/05, 5/06, 13/07)
238
119

Planirani elektroenergetski objekti male hidroelektrane:
HE Perua: izgradnja MHE Perua, u krugu hidroelektrane HE Perua 2,6 MW
MHE Tisne stine, na rijeci Cetini 8 km uzvodno od Omia, 4,26 MW
MHE Riice 6,5 MW
Potencijalne lokacije za male hidroelektrane ( MHE) 12 lokacija:
1. MHE Plejii: vodotok Cetina: 850 kW
2. MHE Ruda 2: vodotok Ruda Velika: 415 kW
3. MHE Ruda 3: vodotok Ruda Velika: 149 kW
4. MHE Bartulovii: vodotok Cetina: 780 kW
5. MHE ikotina laa: vodotok Cetina: 250 kW
6. MHE Voloder: vodotok Cetina: 250 kW
7. MHE Vrilo: vodotok Jadro 2: 600 kW
8. MHE Jadro 2: vodotok Jadro: 200 kW
9. MHE Jadro 1: vodotok Jadro: 192 kW
10. MHE Rumin 1: vodotok Rumin Veliki: 364 kW
11. MHE Kostanje: vodotok Cetina: 200 kW
12. MHE Ovrlja: vodotok Ovrlja: 72 kW
239
240
120
Primjer definiranja lokacija
Nacionalni program koritenja malih hidroelektrana
241
242
121
243
Margareta Zidar, dipl.ing.arh.
244
122

6 Hidroelektrane

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

6 Hidroelektrane

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Male hidroelektrane

ENergy Efficiency and

Energetski institut Hrvoje Poar

Procesi pretvorbe energije u

Procesi pretvorbe energije

Osnovna podjela hidroelektrana

Osnovne karakteristike malih HE

Mala hidroelektrana definira se kao hidroenergetski objekt elektrine

Osnovne karakteristike malih HE

Hidroelektrana koristi prirodni ili umjetni (konstrukcijski stvoren)

Osnovne karakteristike malih HE

Ozljede i migracije riba, utjecaj

Osnovne karakteristike malih HE

Tipovi malih hidroelektrana

Crpno akumulaciona hidroelektrana

Crpno akumulaciona hidroelektrana

za vrijeme niskog optereenja sustava (no)

Crpno akumulaciona hidroelektrana

za vrijeme visokih optereenja sustava (dan)

Crpno akumulaciona nain rada tijekom dana

Osnovni hidroloki podaci potrebni za planiranje (male)

(Ovi podaci su rijetko kada dostupni)

Vrlo esto se koriste indirektni postupci

Krivulja trajanja protoka

Procjena energije (primjer)

Procjena mogue proizvedene elektrine energije iz krivulje

Procjena energije (primjer)

Procjena energije (primjer)

Potrebni podaci za procjenu energije:

Energija vode elektrina energija

H b = bruto pad u metrima

L = gubici u kanalu, cjevovodu, u metrima

Proraun snage hidroelektrane

= izlazna snaga turbine

Pe = e t g Q H = izlazna elektrina snaga

g = gravitacija (9.81 m/s2)

= gustoa (1000 kg/m3)

Proraun snage hidroelektrane

P = snaga u kilovatima (kW)

Koliko se otprilike ljudi moe s tom energijom opskrbiti? (pretpostaviti

Raspon trokova projekata malih HE

Usporedba trokova proizvodnje energije

Proizvodnja el. energije u svijetu po izvorima

Struktura proizvodnje elektrine energije

Struktura proizvodnje elektrine energije iz

Struktura proizvodnje elektrine energije iz

Izgraeni kapaciteti hidroelektrana

World Atlas of Hydropower and Dams, 2002

Potencijal hidroenergije po kontinentima

Razvoj kapaciteta hidroelektrana

Potencijal malih hidroelektrana u Hrvatskoj

Potencijal malih hidroelektrana u Hrvatskoj

Izradom Katastra malih vodnih snaga u Republici Hrvatskoj

Potencijal malih hidroelektrana u Hrvatskoj

Potencijal malih hidroelektrana u Hrvatskoj

Potencijal malih hidroelektrana u Hrvatskoj

Broj poteza koritenja

Ukupna instalirana snaga

Broj poteza koritenja

Rasponi instalirane snage (kW)

Dr.sc. Hubert Bai,

ENergy Efficiency and

Energetski institut Hrvoje Poar