DIDAKTIKA

Skripta

Grki pojam - pouavati, obuavati, biti uitelj, obrazovati, dokazivati

Didaktika je djelatnost pouavanja, uenja, uvoenja ili upuivanja u tada nepoznato
Osobe zaduene da provode tu djelatnost su nastavnici, profesori, uitelji
Shvaanje pojma didaktike pod utjecajem je
1. Razvoja pedagogije kao samostalne sveuiline znanosti, doprinijeli su Rousseau, Locke,
Kant
2. Recepcije filozofskih misaonih smjerova, znanstveno teorijskih opredjeljenja te drugih
duhovnih trendova
3. Stvaranja suvremenog kolstva
4. Obrazovanost i samosvijest uiteljskog i nastavnikog kadra
Didaktika znai:
Tehniku pouavanja
Teoriju obrazovanja i obrazovnih sadraja
Teoriju nastave i pouavanja
Teoriju razvoja kurikuluma
Teoriju drutvenog, komunikacijskog djelovanja
To suvremeno shvaanje oblikovalo se u posljednjih 300 godina
Didaktika je drutvena znanost, nastoji osim nastavnih razumjeti i drutvena pitanja, poseui
za empirijskim metodama.

DIDAKTIKA U 17.om STOLJEU

- instrumentalni pristup
- osvajaki ratovi, bolesti i sila i nasilje
- ovjek je individua, potjee od Boga i njemu se vraa
- mora osjeati obvezu prema vlastodrcima
Ratke - nastojao obnoviti vjeru, carstvo i ivot
- 1612. g. Djelo Memorial - uz boju pomo mogue je latinski, grki i druge jezike
nauiti u kratko vrijeme
- prakticira vjebanje i ponavljanje da bi se potvrdilo znanje, vano za uenje jezika,
nita ne uiti napamet, pauza izmeu nastavnih sati
- u nastavi nema mjesta prisili, i nita ne smije biti zasnovano na autoritetu
- vani su i prostori u kojima se ui, kolske uionica, kolska zgrada i sl.
- uenika samoinicijativa
- zbog limitiranja uenike kreativnosti i straha izloen kritici drugih pedagoga

Komensky - shvaa didaktiku kao umijee pouavanja

- metode uenja i pouavanja treba izvlaiti iz prirodnog reda

- gradivo se mora pozorno i sustavno pripremati, mora krenuti od lakeg ka

teem, posebnog ka opem
- usredotoenje procesa uenja na narav uenika
- nove metode uenja i pouavanja
- usredotoenje na narav uenika
- gradivo maksimalno prilagoditi individui
- udbenik - Slika sjetilnog svijeta
- prednost dao slici a ne rijei, ovjek je slika Boja
- antropocentrini pristup i njegova pozitivna antropologija
- moto: umjesto apstraktnih pojmova, uenicima treba nuditi stvari
- djelo: Velika didaktika gdje kae - slijedimo putove koje je zacrtala priroda, pravovremeno
krenuti s pouavanjem, priprema duha, od lakeg ka teem, nikoga ne optereivati mnotvom,
nita ne nametati i polagano ii naprijed, sve pouavati preko osjetila, pouava se za
svakodnevnu korist.
- njegovo uenje se zasniva na motiviranju aka, na upotrebi pomagala koje e omoguiti brz
i ugodan uinak
- tretira didaktiku vie u smislu individualnog doprinosa
Descartes, Montaigne, Verulam - zastupaju novi odnos prema odgajaniku kojeg dre kao
razumnog ovjeka, koji je inteligentan i od kojeg se dalje ire krugovi znanja.

RAZVOJ DIDAKTIKE U 18.om STOLJEU

Razvoj politike, drutva i kulture, omoguava bolje razumijevanje kolske prakse
Prosvjetiteljstvo - drutveno - politiki razvoj kolstva
Leibniz - ovjeka definira kao monadu, pod tim misli na vrstu sredita moi i akcije koja je u
stanju svijest prilagoditi sebi i biti njegovim predstavnikom
- samorazvoj i razumno djelovanje, bez obzira na spol, boju koe
- nutarnje snage koje se razvijaju zajednikim djelovanjem iskustva i misli
Lock - odgojna pitanja o znaenju individualne i jedinstvene prirode svakog pojedinog
ovjeka za drutvo i za odgoj
- poticanje djece uz pomo odgoja i nastave na njihov bolji moralni razvoj
- usvajanje drutvenih spoznaja za mlade kako bi bili drutveno uinkovitiji
Franckesa - predstavnik pijetizma, ovjek se mora pokloniti Bojoj volji i volji gospodara,
znai da djeca moraju biti podlona svojim roditeljima i nastavnicima
- moraju biti dobri i podatni, marljivi
Rousseau - nastava se mora orijentirati prema razvojnoj dobi odgajanika
- tjelesne, duhovne, duevne i drutvene razvojne etape odgajanika
- kola slui za reprodukciju nacionalnih ideja i njihovo pretakanje u konkretnu
stvarnost
- razvoj pogoduje stvaranje posebne drutvene klase, trgovaca i obrtnika

1763. g. kralj Fridrich II. - osnova za obvezatnost osnovnog kolovanja; inzistira i na

kolskom moralu, kolskom planu i programu, posebnoj izobrazbi uitelja
1794. g. Wilhelm II. Proglaava kole i sveuilita dravnim ustanovama
- u to vrijeme na germanskom podruju razvijaju se 3 oblika kola:
puke kole, realke i gimnazije
- nove graanske kole, otjelovljenje su novog graanskog duha: veza kranskih kreposti i
realnog ovladavanja svijetom na osnovi morala njemakog prosvjetiteljstva
Basedow - izravna korist od prirode i svijeta, umijea i osposobljenost koja tome doprinose
- medij - igra - mnogo igre potie uenje i pamenje, npr. igra slova
Filantropi - nauk o udoreu i krepostima
- preobrazba kranskih sadraja u opevaei nauk, zadravanje logike i etike,
respektiranje racionalnog aspekta, operacionaliziranje razliitih tema kao ciljeva uenja i
pouavanja
Pestalozzi - svako znanje poiva na tri stoera :
broj - osnova za uenje raunanja,
oblik - nauk o prostoru, znakovima i pisanju,
ime - kole moraju biti ugodni prostori, stvaranje prilike za razvoj intelekta
- poinje spoznajno - teorijsko profiliranje didaktike
Prosvjetitelji - smatraju da je mogue nauiti i krepost, tj. nutarnju istou svakog ovjeka
- svrha odgoja i nastave je da mladi narataj uini kreposnim
- volju treba poticati i razvijati
- treba povezati kolu i prirodu
- mediji koji se javljaju su materinji jezik, koji je osnovni medij uenja i pouavanja, itanka,
zbirke i modeli, zemljovidi, globusi, igra za vjebanje i ponavljanje
Trapp - djelo: O nastavi uope - spominje didaktike vrijednosti - prikupljanje ideja i
pojmova, vrednovanje onoga to je korisno, aktualiziranje, ritmiziranje pouavanja

DIDAKTIKA U 19. om STOLJEU

- hijerarhiziranje ivota, respekt prema autoritetu, razvoj birokracije
Predstavnik:
Herbart - vie inzistiranja na praksi, nastava kao proces pedagokog planiranja,
provoenja, vrednovanja, treba poticati proces osobne angairanosti uenika
- didaktika je znanstveno utemeljen nauk o nastavi

- ovjek je razumno bie, odrasla osoba koja je u stanju istraivati, djelovati, misliti,
pitati. . .
- najvaniji su iskustvo i odnos
- vanjske djelatnosti je mogue motriti
- odgoj i nastava su organizirani mediji, sredstva kulturalnog i socijalnog iskustva i
odnosa, ljudsko obrazovanje je vrhunac
- pedagogija i didaktika se prvi puta vide kao znanosti upuene jedna na drugu
- navodi 3 odgojna sredstva : vladanje, stega i odgojna nastava
- zadatak odgoja i nastave je umjetno pobuditi interese
- proces uenja je apercepcijski postupak
- snagom mate uenici uspostavljaju misaone veze s novim sadrajem
- nastava je prilika za nadogradnju odnosa i iskustva
Individua koja je u stanju sama sebe razvijati postala je sreditem pedagokih nastojanja,
emancipacija ovjeka
Obrazovni proces je izmjena produbljivanja i prosvjeivanja
Produbljivanje odvija se kroz stupnjeve jasnoe i asocijacije
Prosvjeivanje do njega se dolazi kroz sustav i metodu
Svrha nastave potaknuti proces obrazovanja
kola i nastava organizirana ivotna podruja u kojima mora biti mjesta za iskustvo i odnos
Herbart pedagoki takt potreba za senzibilnosti kod uitelja da omogui prostor za interese
uenika, otvoriti uenicima put do organizirane spoznaje.
Ziller 1876. g. teorija formalnih stupnjeva nastave
analiza uitelj detaljno razrauje pojedine elemente od kojih se sastoji novi sadraj, ueniku
dati na znanje posredni cilj
sinteza precizno i sukcesivno pojanjavanje novog nastavnog sadraja
asocijacija povezati novo s ve poznatim, vei stupanj apstrakcije
sistem sposobnost usvajanja novih sadraja u predmet
metoda postupak koji omoguava uenicima da novo spoznati sadraj znaju upotrebljavati
u praksi, pomou njega rjeavati probleme
Reina prihvatio 5 teorija, ali je metodu preimenovao u funkciju
DIDAKTIKA NA PRIJELAZU 19. U 20. STOLJEE
Sredina 19-og st. Pokreti koji su vezani za obrazovanje, osnivanje graanskih kola, strani
ivi jezici, tehniko obrazovanje, osnivanje radnikih drutva, osnivanje politikih stranaka,
sindikata, radnikih drutva
Humbolt individualistiki pristup obrazovni proces je od velike koristi svakom lanu
drutva i drutvu openito
individualna izobrazba pojedinca
izgradnja kolskog plana i programa
strukturiranje obrazovnih znanosti

interes usredotoen na individuu

dijalektiki odnos svijeta i ovjeka, prosvjeeno djelovanje pojedinca
Willmann obrazovni sadraji, njihova etika komponenta
psihiki razvoj djeteta treba slijediti i u obrazovnom procesu
na prvom mjestu religija, vjeronauk pa materinji jezik, zatim o svijetu, povijest, matematika,
filozofija
Weniger drutvena stvarnost, nastava je odgojna djelatnost koju karakterizira podlonost
povijesti, odgovornost uitelja za nastavu i obrazovni ideali
nastavni program naziva kodiranje sklopa pouavanja
obrazovanje ima i drutvenu funkciju
nastavni program karakterizira znanost, k. Predmet i drava koja regulira

20. STOLJEE
Francuska revolucija, sloboda, jednakost, osnovni motivi drutva i kulture
Kulturni i znanstveni razvoj
Sputavanje slobode i spontanosti zbog razvoja znanosti, a u umjetnosti kubizam i
ekspresionizam
Vanost individualnog naspram shvaanja povijesti
Spencer evolucijska osnova ivota razvoj sredinji pojam tumaenja ljudske egzistencije
pouavanje i uenje treba shvaati kao proces koji mora imati u vidu ontogenezu, tj. osobni
razvoj ljudske dinamike
odgoj i nastava trebaju se ravnati prema tjelsenom, duevnom i intelektualnom stanju djeteta
osnova pedagokih i didaktikih teorija postaje motrenje djejih potreba, nagona i interesa
dovelo je do zakljuaka da na uenje utjeu razvojni procesi
MARIA MONTESSORI
osnovala kuu za djecu San Lorenzo gdje se prouavao pedagoki koncept
-glavne ideje:
-odgoj se zasniva na poznavanju ovjeka
-ovjek se razvija prema unutarnjem planu
-dijete ima duh koji je u stanju usvajati
-dijete je graditelj onoga to nazivamo ovjekom
-vanost okruenja za odgoj djeteta
-razvoj djeteta ima senzibilna razdoblja
nuno je temeljito promatranje djeteta
djeci je potrebno mnogo poticaja iz okoline
kroz zapreke i kazne odrasli sputavaju djeju aktivnost
konstruirala mnogo pomagala i materijala
dunost odgajatelja je da pripremi okolinu, uini je privlanom i motivirajuom da djete moe
informirati o odgojnim pomagalima i materijalima
svaka razvojna faza ima senzitivne periode, one su prolazne i slue stjecanju posebnih
kvaliteta

str. 64 faze prema Montessori i senzitivnost

1. faza do 6 g. dijete pokazuje posebnu osjetljivost, upijajui duh
2. faza 6-12 g. 2 senzitivna perioda intelektualni razvoj i drutvena, moralna svijest
3. faza 12-18 g. diferenciraju se senzitiviteti postignuti u drugoj fazi
Otto procesi uenja su procesi formiranja koji se dogaaju i iznutra i izvana
cjelovita nastava, odnosi se na sve komponente ljudske osobe
statusna pitanja nisu vana
kola se mora otvarati ivotnim iskustvima pojedinih uenika
inzistiranje na refleksiji, naglasak na globalizaciji iskustva
teme se raspravljaju kroz cijeli tjedan
Steiner- zaetnik WALDORFSKE KOLE
Waldorfska pedagogija- glavne odrednice:
odgoj pretpostavlja istraivanje i poznavanje ovjeka
ovjek se sastoji od fizikog, ivotnog i osjeajnog tijela i ja-tijela
Elementi su obloeni korom
Razvoj pojedinih elemenata ostvaruje se kroz sedmogodinji ritam
ovjek je satkan od tijela, due i duha
Etersko tijelo razvija se u sedmoj godini, a u njemu su smjetene snage za rast i razvoj,
unutar njega je memorija o obiajima, sklonostima, radost, pouda, alost
U prvoj fazi odgoj je proet naelom nasljea
Druga faza vano poticati pamenje
Trea faza spolno sazrijevanje, dodatno klovanje razuma
etvrto razdoblje, prestaje odgoj i ovjek ravna samim sobom
Waldorfska kola:
nastava bi morala biti u blokovima, kad su djeca najodmornija bave se novim podrujem
- slobodna je i neovisna ustanova, nastavni program nije razraen do detalja
- ocjenjivanje je verbalno, da se izbjegne hladna matematika procjena, koja moe
isto biti subjektivna
- djeca automatski prelaze iz razreda u razred, da se zadre homogene zajednice
Scheiberov radni postupak bavio se metodikim problemima
Pedagoki radni postupak, sastoji se od:
postavljanja radnog cilja
potrage i pripreme radnog materijala
koncipiranja radnog plana
izvoenja radnih koraka
kontrole i provjere rezultat
Radni postupak ima dvije dimenzije: Radne tehnike i Radni doivljaj
60-ih god. Sredinji pojam postaje socijalno uenje

- kola svim ljudima mora omoguiti iste anse, otvoriti prostore za potrebe i interese, to je
posljedica demokratizacije
Roth u nastavi se osim uz strune sadraje mora raunati i sa socijalnim, moraju se
poboljati drutveni oblici nastave, umjesto inzistiranja na frontalnoj, prednost grupnoj
nastavi
Socijalno uenje ide u smjeru otvaranja kole drutvu, vlastitom samoorganizacijom i
samoangairanju. Obrada nastavnih sadraja morala bi imati za cilj socijalizaciju.
Sredite preokupacije didaktike je konkretni ovjek, razvoj njegove osobnosti
Didaktiko problematiziranje vezano je uz empirijski i iskustveni doivljaj
Nastava se zasniva na kriterijima ljudskog razvoja i iskustva, upuena je na kolu kao
organizaciju
Svrha pouavanja i uenja je omoguiti mladima da sustavno grade vlastita znanja, osjeaje,
elje i vjetine
Genetski faktori podrazumijevaju stupanj zrelosti koji ovjek dostie u pojedinom periodu
Moemo upravljati samim sobom i postavljati ivotne ciljeve, planove, samodisciplinu
Podsvjesni faktori su mehanizmi obrane, strah, ideali i uzori, nagoni
Razvoj osobnosti je kompleksan proces, tei stalnom napretku
Okolina ne moe utjecati na tjelesnu konstituciju, bioloku vitalnost i temperament
Okolina utjee na psihike i drutveno-kulturalne potrebe, stavove, vrijednosti i sl.
Nastajanje ljudske osobnosti je plod interakcijskog i integracijskog procesa vezanog za
nasljee, utjecaj okoline i sposobnost upravljanja samim sobom.
Svatko stjee vlastiti oblik ponaanja u sueljavanju s drugima.
Tko eli postati lan drutva, nacije mora pomiriti vlastite potrebe sa potrebama drutva,
dolazi do individualizacije i personalizacije
ovjek cijelog ivota djeluje s namjerom i ciljem sueljavajui se s okolinom mijenjajui nju
ili ona njega.
Socijalizacija je posredovanje relevantnih normi, vrijednosnih stavova, osposobljenosti i
vjetina.
Djeca su egocentrina, a mladi se oslanjaju na razum.
Struktura je kostur miljenja, osjeanja, djelovanja koji je svojstven svakome.
Piaget
dijete ima sliku svijeta koja je drugaija od one koju imaju odrasli
djetinje razumijevanje dogaa se pomou podraaja izvana

asimilacija je sposobnost ureivanja percipiranih informacija to dolaze iz okoline, njihovo

tumaenje ovisi o shemi djeteta, tj. spremnosti na djelovanje koje je prilagoeno dobi i
sposobnostima
dijete stalno uvjebava odreene sheme
kulturalni faktori mogu ubrzati ili usporiti razvoj, ovisi o utjecaju kulture, motivacije, stavova
Razvojne faze :
Razina senzomotorike inteligencije (0 2 godine)
Simboliko/predlogino miljenje (2-5 godine)
Konkretno operativno miljenje (6-10 godine)
Formalno operativno miljenje (od 11 god.)
Detaljnije na str. 83,84
Kohlberg-ove razvojne faze:
Pred-moralna faza (0-6 god)
Pred-konvencionalna faza (6-10 god)
poslunost i kazna
instrumentalno-relativistiko upravljanje
Konvencionalna faza (11-13 god)
Dobar deko/dobra cura, po modelu
Ravnanje po pravu i redu
Adolescencija (od 13 god.)
Drutveno ugovaranje
Ravnanje prema etikim naelima
Selman-ove razvojne faze
Stupanj 0 osoba gleda na sebe i druge kao na fizike pojave, momentalno prijateljstvo,
odnos djete- roditelj/gospodar-sluga
Stupanj 1 osoba je intencionalni subjekt, prijateljstvo razvijenije, roditelji.djeca/zatitnicizatieni
Stupanj 2 blisko prijateljstvo se usmjerava na vlastitu korist, roditelj- djete/savjetnikostvaritelj elja
Stupanj 3 ovjek ima subjektivne i promjenjive misli, osjeaje, stavove. Prijateljstvo je
intimno zajednitvo, grupa vrnjaka je homogena, odnos s roditeljem je tolerancija i respekt
Stupanj 4 osoba je sloeni psihiki sustav svijesti i podsvijesti, svojstva i vrednost,
prijateljstva su sustavi odnosa, grupa je pluralistiki kolektiv, odnos s roditeljem je oblik
trajno promijenjivog sustava
Oser religiozno shvaanje
Stupanj 0: predreligiozno ponaanje
Stupanj 1: Deus ex machina
Stupanj 2. Do ut des
Stupanj 3: perspektiva deizma
Stupanj 4: perspektiva korelacije i spasenjskog plana
Stupanj 5: perspektiva religiozne autonomije pomou bezuvjetne intersubjektivnosti
Piaget miljenje je logina operacija bez osjeajnih i drutvenih elemenata

Erikson Procesi razvoja mogu se shvatiti kroz ljudsku povijest, tj. osam faza u kojo svako
ovladavanje krizom nosi sa sobom neku vrlinu.
Shemati dojmovi i iskustva koje ovjek stjea, a koji se integriraju u sustav osjeajnih
reakcijskih tenji
Uenje spremnost da se eli, hoe i moe baviti zadanim, ponuenim, predanim sadrajima
Aktivirajua snaga pokazuju se motivi, emocije, osjeaji, stavovi koji su u uskoj vezi s
kognitivnim procesima
Motivi su prilike koje su nastale aktivnim sueljavanjem s okolinom; nisu uvijek svjesno
steeni i nije ih mogue znaajno mjenjati.
Motivacija je proces to ga aktiviraju motivi, a svrha je djelovanje usmjeravati na postizanje
eljenog cilja.
Heckhausen istrauje motivacijsko djelovanje, smatra da su uz svaku fazu motivacijskog
procesa vezana oekivanja. Vani su i uzroni faktori. model na str.95
Volja upravlja namjerom i akcijom. Mentalna vrijednost, djeluje kao nutarnji glas s
konkretnom tendencijom i ne spreava ju rastresenost situacije.
Osjeaji i stavovi utjeu na duu i tijelo i mogu nastupiti spontano, ovisni su od nagona i
temperamenta, ovise o kulturi.
Osjeaji su subjektivna tjelesna i duevna stanja pojedinog ovjeka koje uzrokuju
neuropsihika uzbuenja, percepcije, motivi, htijenja i spoznaje. Potiu na djelovanje,
razliitog su intenziteta.
Stavovi su kognitivno-emocionalna dranja ovjeka naspram drugih ljudi, dogaaja, zakona,
ideja. . .
Atribucije su kognitivni procesi pri emu neki ovjek ponaanjima drugoga pripisuje
konkretne nakane i motivacije.
Samoostvarujue proroanstvo ili Pigmalijevski uinak oekivanja zasnovana na
atribucijama to ih pripisujemo drugima i slike o sebi se brzo mijenjaju.
Interesi su rezultat sueljavanja osoba sa stvarima, a uzrok su im nakane pojedinca, tj.
njegova osobna iskustva; traju dugo.
Prihvaanje informacija ovisi o intrinzinim i ekstrinzinim faktorima motivacije i o
sljedeim procesima:
-Percepcija proces koji se sastoji od proimanja fizikalnih i fiziolokih podraaja i
psiholokih okolnosti.
-Pozornost prolazna, poviena spremnost ovjeka da prihvati neke podraaje svoje okoline i
da ih preradi.

-Miljenje - duevna operacija, koja moe biti posljedica tjelesnog angairanja

uvanje informacija ovisi o profilu uenja i individualnim nainima
Neadekvatno osmiljeni materijal zaboravlja se bre, i bez audiovizualnih pomagala (kod tih
pomagala su ukljuene obje polutke mozga)
70% nauenog gubi se nakon 5 dana, ako nema ponavljanja

Znanje se strukturira pomou nastavnih planova i programa. Inzistira se na :

odreivanju cilja to ga se mora postii uenjem
upoznavanju uenika, razvojnih i soc. Mogunosti
poznavanju drutva u kojem su kole
Flitner kanon obvezatnog znanja; jezik i matematika, a zatim kranska vjera, filozofsko
znan. Tretiranje problema, prirodno-znan. Metoda i politiko drutveno podruje
Nicklis planovi i programi moraju imati podruja, prirodno-znanstvena, tehnoloko
praktina, povijesno -drutveno -kulturalna, matematika i jezina
Hentig ishodite za uenje je svakodnevni ivot, predmeti i dogaaji do kojih uenici
dolaze na temelju iskustava, obavezno podruje suivot ljudi u sklopu drutva

Analiziranje i prilagoavanje kolskog znanja

nastavni sadraj mora biti analiziran i
prilagoen mogunostima uenja i pouavanja
Nastavni sadraj se analizira u kontekstu znanosti u koju pripada, koji su znan. Rez. Na
raspolaganju, izvori kojima se moe sluiti, koji su najvaniji sadraji i njihova uloga u
svakodnevnoj primjeni
moraju biti prilagoeni ueniku
Vaan je prostor za uenje kolska organizacija, ozraje, razred, vrsta interakcije
Faktori kolskog ozraja:
ponaanje nastavnika i vrsta interakcije nastavnika i uenika
struna, didaktika, psiholoka kompetentnost nastavnika
odgojna filozofija kole
kolska atmosfera
kolska organizacija
Vano je i ponaanje nastavnika koje mora biti prijateljsko, ali pravedno prema svima
Osobnosti uitelja koji mogu djelovati pozitivno ili negativno na uspjeh:
- Socijalizirajua iskustva iz djetinjstva

-Pripadnost spolu i spolnoj ulozo

-Oekivanja obzirom na angairanje i uspjeh uenika
-Poimanje samoga sebe
Uenike potie:
prihvaanje uenika
onoguavanje sudjelovanja u nastavi
budno i aktivno sluanje onoga tko govori
prijateljski oblik interakcije
optimizam
kolski prostor mora biti:
dostatan za broj uenika
opskrbljen istim zrakom
izoliran od buke
opremljen didaktikim ponagalima, projektori, gramofoni, video, udobne stolice, dekorirani
zidovi. . .
dati uenicima da sami urede prostor
Nezrelost nemo da se ovjek slui razumom bez vodstva drugog
Ljudska autonomija je prema Kantu postupni razvoj djeje moi ovladavanja samim sobom
Norme su vrijednosno utemeljena pravila ljudskog ponaanja i djelovanja. Djelomino su
ovjekove fundamentalne vrijednosti, a djelomino relativne i moraju biti stalno definirane
novim spoznajama
Drutvo je skup meuljudskih odnosa i formi ija se nunost zasniva na ljudskoj naravi
Osnovna su naela u drutvu sloboda i jednakost, potivanje ivota, soliarnost, altruizam,
spremnost na suradnju, i sl.
Privatni ivot utjee na uspjeh i kolovanje - str.129

DIDAKTIKE TEORIJSKE OSNOVE

Djelovanje je injenje razumnoga bia koje proizlazi iznutra za razliku od ponaanja koje je
potaknuto izvana.
Socijalizacija proces tijekom kojeg se ovjek aktivno konfrontira sa svojom drutvenom i
materijalnom okolinom prilagoavajui se i aktivno sudjelujui u ivotu drutva kako bi
postao sposobnim za vlastito djelovanje.
Kako u pojedinoj situaciji reagiraju i nastavnici i uenici ovisi o percepciji i subjektivnim
faktorima, o individualnoj obradi inf. I o repertoaru alternativnih naina djelovanja.

Roth sustav zapaanja, orijentacije, poriva, potrebe, vrijednosni sustav, sustav uenja
Sustav je vieslojna cjelina s meusobno povezanim elementima koji imaju zadau odravana
i daljnjeg razvoja to je ostvarivo kroz vanjske i nutarnje kvalitete.
Spoznavanje je postupak pomou kojeg ovjek snagom razuma i uz podrku osjetila prihvaa
u sebe vanjsku stvarnost na slikovit nain.
neposredna spoznaja bez posrednika
posredna spoznaja dedukcija, indukcija, simbolika, enaktivna
Razumijevanje nastaje putem oblikovanja predodbi o nekoj stvari, izvoenjem znaenja i
rastavljanjem na jednostavnije elemente, rekonstrukcijom.
Teorija uloga
Dahrendorfova teorija ljudi se susreu kao nosioci pojedinih svojstava, kao obnaatelji
razliitih drutvenih pozicija.
svatko ima svoju ulogu, a uloge slue stabiliziranju drutva
Simboliki interakcionizam
Peirce, Dewey, Blumer Aktivno ophoenje ovjeka s oekivanjima vezanima uz uloge je
vrlo vano. Na raspolaganju su im simboli i znakovi kao glavni prenosioci znaenja, kao
sredstva razumijevanja i sporazumijevanja.
Osnovni cilj je generaliziranje ponaanja unutar drutva
ovjek voljno odabire odreene radnje Self
Komunikacijske teorije
U smislu predstavljanja i izmjene informacija
Jednodimenzionalni modeli usredotoeni su na govor i govorenje
Wratzlawich ometanje komunikacije ima razliite uzroke, a jedan je potiskivanje ili
obezvreivanje stavova komunikacijskih partnera
Habermas Konstrukt transcendentno zamiljenog komunikacijskog zajednitva str.141
Teorija svakodnevnice
ovjekovo poimanje samoga sebe, njegova ivota i svijeta, stavova i naina sudjelovanja u
pedagokom procesu
vrednuje ponaanje nastavnika, uenika, nastavne metode
vana za didaktiku, jer nudi informacije o tome kako uinkovitije oblikovati put do
pouavanja nastavnika ka uenju uenika
Teorija modificiranja stavova i ponaanja
Black box ovjeka kontroliraju poticaji iz okoline Biheviorizam
Ulich razvoj stavova i ponaanja dogaa se kroz uenje, prilagodbu vjetina i asocijacija

Heider i Festinger promjena stavova zbog napetosti, neke promjene stavova su uvjetovane
simpatijom osobe
Vano je poznavati socijalno okruje gdje ivi uenik

Str. 152
Uenje je usvajanje relativno trajne izmjene ponaanja i doivljavanja, tj. promjene
mogunosti ponaanja na osnovi iskustva.
Kod uenja promatramo i ponaanje kognitivno
emocionalno i
sihomotoriko
Oblici uenja:
Asocijativno uenje
Uenje na osnovi pokuaja i pogreke
Instrumentalno uenje
Uenje kroz spoznavanje
Imitacijsko uenje
OSNOVNI DIDAKTIKI POJMOVI
POUAVANJE (NASTAVA) fale mi 4 str. U skripti tak da ni od toga
UENJE usvajanje relativno trajne izmjene ponaanja i doivljavanja, odnosno promjene
mogunosti ponaanja na osnovi iskustava to ih je pojedinac stekao sueljavajui se sa
svojom okolinom
Uenje na osnovi pokuaja i pogreke Thorndike, faze:
1. pokuaji bez izbora i uspjeha
2. sluajno prava reakcija- uspjeh pojaavanje
3. ponovni pokuaji sve manje pogreaka
Za to je potrebno: a) volja za uenje b) samostalnost c) vjebanje, ponavljanje, transfer
Model instrumentalnog uenja Skinner
Nagrade, kazne, generalizacija, diskriminacija
Model: uenje kroz direktnu spoznaju kogn. Teorije uenja, Piaget, gestalt- suma je vie od
pojedinanih dijelova, a saimanje cijelog dojma je kogn. Napor koji se moe sastojati od:
aha-dojma, plodonosnog trenutka (Copei), hvatanja zraka (Wertheimer), percipiranja
rjeavanja problema. Proces uenja se odvija prema slijedeim zakonitostima: slinosti,
blizine, zaokruenosti (dovrenosti) i dobrog napredovanja. kola treba poticati istraivanje,
kreativnost, brainstorming, audiovizualnost
Model uenja kroz nasljedovanje imitacijsko, po modelu, Bandura i Walters
Model uspjean, privlaan, slian promatrau i slian situacijama promatraa
Osnovni tipovi uenja: auditivni (sluanjem), vizualni (promatranjem), haptiki (dodirom) i
intelektualni (apstrakcija)

ODGOJ namjenska pomo pri uenju sa eljom da se uenicima omogui ovladavanje

kulturnim sadrajima te adekvatnim ivljenjem u istoj to ukljuuje vrijednosna uvjerenja i
norme ponaanja
Cjelovito dozrijevanje preko kole kao odgojne ustanove znai: osposobljavanje za
samopomo, prihvaanje odgovornosti solidarnosti i spremnost na premiljanje (refleksiju)
o sebi
OBRAZOVANJE otvaranje ovjeka prema duhovnim i materijalnim sadrajima svog
okruenja, koji mu omoguuju spoznaju, iskustvo i doivljaj uz iji pomo pronie i oblikuje
stvarnost te biva solidaran sa svijetom
Da je netko obrazovan vidimo iz: njegova odnosa prema znanosti, sebi samome, kulturi,
koncipiranja smisla vlastitog ivota, vezivanje tolerancije i kritike = Kategorijalno
obrazovanje (Klafki)
Materijalno (objektivno) o. = ovladavanje literarnim, poetskim i povijesnim sadrajima
Formalno (subjektivno) o. = raspolae kvalitetama miljenja, rjeavanja problema, donoenja
zakljuaka, vrednovanja
KOLA drutvena ustanova u kojoj se pomou planirane nastave prua mogunost uenja
mladima, to s jedne strane omoguava nastavak i razvoj kulture, a s druge dozrijevanje i
emancipiranje pojedinih uenika = drutveni podsustav sa pedagokim zadatkom.
kola sudjeluje u diferencijaciji preko opih i profesionalnih tipova obrazovanja i stupnjeva
obrazovanja. kola takoer prema drutvu stoji u emancipacijskom odnosu tj., transcendira
socijalizaciju kao puku prilagodbu i discipliniranje uz pomo inkulturacije.
kolu karakterizira: otvorenost (prema drugim sustavima i ustanovama), Statinost i
dinaminost, reproduktivnost i drutvenost.
Osnovni zadatak kole - omoguiti mladima da dou do zrelosti. Od kole se oekuje da obavi
zadatke socijalizacije, personalizacije i kvalifikacije + selekcija, drutvena integracija i
kompenziranje opih drutvenih deficita
DIJALEKTIKA INTERAKCIJA
Dijalektika je misaoni oblik razmatranja problema gdje su zastupljene teza i antiteza kako bi
se sugovorniku omoguilo rjeenje nastalog problema. Primjereno uenje se shvaa kao
dijalektika interakcija, a to znai da s jedne strane uenici tek moraju razvijati svoju
sposobnost, a s druge da sadraji uenja nisu objektivno zadani i da se od njih moe odstupati.
Taj proces je atehniki tj. nemogue ga je realizirati primjenom puke tehnike, on je
viedimenzionalan:
Dijalektiko sueljavanje (preko drugih doi e do sebe Hegel)
Dijalektika analiza (drutvene veze slobode i neslobode ovjeka) (?!)
Dijalektiki odnos (izmeu uiteljevog poticaja i uenike recepcije)
DIDAKTIKE TEORIJSKE OSNOVE
Znanstvenost u prvom planu
Glavna obiljeja znanstvene civilizacije: eksplozija znanja, brza produkcija informacija tu mi
opet fale 4 str. Ubit u ene u kopiraoni!
Didaktika teorija
Logino osmiljena i dobro strukturirana nastava omoguuje ueniku napredak u usvajanju
sadraja te postizanju njemu primjerenih ciljeva, ali i rasta i razvoja.
Kvalitetno pouavanja zasnovano na naelima provjerenim u praksi omoguuje uenikovo
uenje:

nastava mora biti usredotoena na uenika, na gradivo i mora imati praktinu vrijednost
smisleno gradivo i smisao u zalaganju nastavnika
nastavni sadraji moraju postati dijelom misli, osjeaja i ponaanja uenika
okolnosti moraju poticati uenje
uenje mora imati uporite u htijenju uenika (to se posebno odnosi na ovaj predmet!)
uenje mora biti samostalno
uvjeti uenja moraju olakati shvaanje, socijalizaciju, razvoj
Nastava ili pouavanje je dijalektiko, interakcijsko, komunikacijsko dogaanje, najprije
izmeu subjekata, a potom i objekata nastave
Tablica str. 177
Didaktiki modeli
primjenjivi u samo nekim situacijama, heuristika uloga
saimaju stvarnost
subjektivni u otklanjanju pojedinih atributa
naglaavanje vanih aspekata
transparentnost prozirnost sloenih odnosa
primjena modela u svrhu didaktikog stjecanja spoznaja
1. Didaktiki trokut interakcija sadraja, nastavnika i uenika
2. Didaktiki etverokut interakcija sadraja, nastavnika i uenika + tehnologija
3. Didaktiki mnogokut - interakcija sadraja, nastavnika, uenika, tehnologije, pomagala,
obrazovne politike, situacije i sredstava
Nastavni koncepti/koncepcije = markantni stilski oblici pouavanja i uenja
Koncepcije zatvorene nastave
Usredotoena na uenje
Egzemplarno (putem primjera) pouavanje i uenje
Nastava usredotoena na gradivo
Koncepcije otvorene nastave
Projektna nastava
Slobodne aktivnosti
Tjedno planiranje
Nastava u radionici
Genetiko pouavanje
Opa nastava
Nastavni recepti = preporuke praktinog iskustava vie iskusnih manje iskusnim
nastavnicima, neke su promiljene, a neke su nepromiljene rutine
Korist od didaktikih teorija:
Praktiar osjetljiviji na sredinje faktore nastavnog postupka
Nudi kriterije strukturiranja sloenih oblika nastave
Objanjava uzrone veze i naine djelovanja uenika i uitelja
Vjerojatnosti kako nastavu bolje organizirati
Profesionalnost i autonomija u nastavnom djelovanju
Osigurava objektivne kriterije motrenja kod provjeravanja nastave
Obiljeja profesionalnog znanja uitelja:
Poznaju praktinu teoriju
Znanje nastaje i razvija se kroz nastavne situacije

Ekspertno znanje koje je provjeravano i pokazalo se uinkovito

Praktino djelovanje postaje spontana refleksija
DIDAKTIKI ZNANSTVENI POSTUPCI
Didaktiko istraivanje = sustavno analiziranje odnosa pouavanja i uenja tijekom povijesti
i u sadanjosti, koristei se pri tom dokaznim kvalitativnim ili kvantitativnim metodama.
Svako izuavanje mora imati na umu njene tri faze: pripremu, izvoenje i vrednovanje.
Eksperimentalni nain istraivanja u didaktici na nastavu gleda kao na viedimenzionalnu
strukturu. Varijable: NV (razliite nastavne metode, ponaanje uenika ili nastavnika), ZV
(uspjeh, miljenje, stav, izvankolsko ponaanje), intervenirajue. Istraivanja: bivarijatna,
multivarijatna
etiri faze kvantitativnih analiza:
Postavljanje Hipoteza: nulta, alternativna, upravljana (jednostrana pitanja), neupravljana
(dvostrana)
Planiranje eksperimenta dizajn, aranman istraivanja
Prikupljanje podataka
Evaluacija podataka
Interpretativni nain istraivanja subjektivan, pitanje interakcije koje se rjeava
kvalitativnim socijalnim metodama
etiri istraivaka polazita:
Analiza nastave koju provode uenici samoiskaz
Istraivanje kolskih interakcijskih taktika raspravljanje nastavnika i uenika
Istraivanje djelovanja/akcije
Istraivanje nastavnika
Posebna obiljeja interpretativnog istraivanja nastave:
Subjektivna iskustva uenika i nastavnika
Uenje kao proces prilagodbe, prorada iskustava
Nastava kao prostor iskustva kojega se moe interpretirati komunikacijsko interakcijski
Poboljanje djelatne kompetencije svakog sudionika
Konkretna nastavna praksa kao kriterij vrednovanja
Posebnosti kvalitativnih istraivanja:
Tehnike prikupljanja podataka promatranje, razgovor
Priprema materijala
Postupci vrednovanja svojstveni induktivno nastalim teorijama
Povijesno istraivanje
Usredotoenost na povijesne injenice i osobe
Pouavanje i uenje kao pokuaji da se didaktike teorije pretvore u praksu
Intersubjektivnost rezultata istraivanja
Naini i postupci povijesnog istraivanja:
Utanaivanje istraivakog interesa
Sagledavanje svih svjesno/nesvjesno tradiranih izvora
Vrednovanje prikupljenog materijala
Poredbeno (komparativno) istraivanje = opisivanje i analiziranje nastave, odgoja,
obrazovanja u koli u geografski razliitim podrujima.
Osnovna obiljeja:

Usredotoenost na nastavno dogaanje neke zemlje, nacije, kulture

Uenje i pouavanje ovisno o kulturi i drutvu
Nastavnici i uenici prihvaaju funkcije unutar drutvenog sustava
Faze komparativnog istraivanja:
Opis ili deskripcija
Odabir aspekta poredbe
Analiza nastavnih faktora
Vrednovanje rezultata
Istraivanje pojedinog sluaja = analizira s razliitih stajalita stvarni ili fiktivni sluaj
osobe grupe osoba, nekog dogaaja, posebnog programa, institucije ili organizacije sredstvo
konkretiziranja sadraja pri izobrazbi nastavnika.
Didaktika kazuistika = strategija istraivanja kojom se slue nastavnici praktiari i
teoretiari nastave, kako bi bolje opisali, analizirali i vrednovali pojedine svakodnevne
nastavne faktore.
Prednosti istraivanja sluaja:
Kombiniraju kvalitativne i kvantitativne metode
Njeguje pluralizam znaenja
Usmjerava se na aktualnu situaciju
Zanima se i za atipine sluajeve, kontraverze
Koristi praktiaru, studentu, teoretiaru
Faze istraivanja sluaja:
Dolazak do podataka, sastavljanje izvjea, stjecanje spoznaje
Ograniavanje podruja istraivanja
Podjela zadataka istraivanja
Osiguravanje najmanjeg metodikog standarda
Dokumentiranje procesa istraivanja
DIDAKTIKA I NJENE REFERENCE
Opa didaktika = bavi se problemima i zadacima planiranja, provoenja i provjere nastave i
uenja.
Specijalnu didaktiku predstavljaju metodike razliitih predmeta, a didaktika i metodike
spadaju u pedagogiju.
Friedrich Kron didaktika je pedagoka disciplina sheme na str. 202 i 203
Didaktika kao pedagoka disciplina
Klinberg, Peterssen i Klafki d. i p. imaju zajedniki predmet tj. podruje istraivanja
P. se vie zanima za socijalizaciju i uenje, d. se vie zanima za procese pouavanja tj.
momenata koji ih oblikuju poput medija, metoda, drutvenih oblika nastave i evaluacije.
Odnos obaju disciplina je konstantna izmjena opeg i posebnog - treba njegovati naelo
interdisciplinarnosti
Podruja didaktike: antropoloki uvjeti; odgoj, socijalizacija, inkulturacija; institucijski i
organizacijski oblici; odnos d. i kolske p.; Opa d.; d. socijalne pedagogije; d. obrazovanja
odraslih; visokokolska d.; povijest d. itd. (prve 4 vane i pedagogiji)
Vrste didaktike: slobodnog vremena, razliitih vrsta kola, razliitih stupnjeva obrazovanja,
razliitih kolskih predmeta, medijska, rjeavanja problema treeg svijeta
Odnos prema susjednim znanostima
Psihologija, sociologija, politologija, etnologija, antropologija, socijalna pedagogija,
medicina, biologija
Podruja suradnje sa susjednim znanostima:

Parcijalne discipline
Susjedne discipline
Specijalne didaktike
Predmetne znanosti
Drutvene grupe i organizacije (slika str. 208)
Odnos prema specijalnim didaktikama
Klafki 3 didaktike razine:
Didaktika prilagoena vrsti kole i stupnju obrazovanja (npr. O)
Didaktika podruja zadataka (npr. d. odgovorne ekologije)
Didaktika pojedinog kolskog predmeta = metodika
Prema Ruprechetu specijalnu d. (metodiku) karakterizira:
Izrada osnovnih sadraja i pojmova dotinog podruja
Kreiranje konkretnih ciljeva uenja
Znanstvena provjera ciljeva
Obrazovna relevantnost sadraja i argumentiranje tog izbora
Skica kurikuluma, parcijalnog kurikuluma, redoslijed nastavnih jedinica
Izrada evaluacijskih postupaka
Suradnja sa drugim poddisciplinama
Peterssen na specijalnu d. treba gledati kao na dio d. Specijalna d. ima dva usmjerenja:
prema dotinoj znanosti (matematika) i prema istoj ali kao prema kolskom predmetu
(metodika matematike).
4 mogunosti odnosa didaktike i specijalne didaktike:
hijerarhijski
nunost suradnje
podjela zajednikog posla
suradnja na istom zadatku
4 odrednice predmetne znanosti:
nastajanje zbog potrebe
iznalazak istraivanja
predstavljanje rezultata istraivanja
utemeljenost kao plod istraivanja
Odnos didaktike i metodike 2 kriterija odnosa: a) Metodika kao zasebno didaktiko
podruje istraivanja, pouavanja odnosno odreenog radnog zadatka simbiotski odnos,
meusobno proimanje m. i d. b) Didaktika kao metodici nadreena znanost pri emu joj
osigurava adekvatne odgojno obrazovne sadraje
metodiko didaktiki postupak
DEFINIRANJE DIDAKTIKE
Didaktika kao znanost o uenju i pouavanju uope (Dolch, Hausmann)
Tu spada svako podruje koje istrauje pouavanje i uenje. Inzistira na onome to je
karakteristino za pouavanje i uenje:
a) obrazovnim sadrajima, ciljevima uenja, metodama i pomagalima
b) interakcijama i praksi koje se tiu zalaganja, drutvenih normi i vrijednosti
c) evaluaciji uenja i pouavanja
Didaktika kao teorija ili znanost o nastavi (Heimann, Schulz, Weber, Klein)
Didaktika kao teorija obrazovnih sadraja (Klafki, Fischer, Derbolav)

Fale mi str. 217 i 218

Didaktika kao teorija upravljanja procesima uenja
Naiao na primjenu kod programiranog uenja
Didaktika kao primijenjena teorija pouavanja i uenja
Glavni cilj i svrha su aplikacija psiholokih teorija pouavanja i uenja. Faktori koji utjeu na
pouavanje i uenje:
a) individualni (kognitivni, emocionalni)
b) kulturalni (jezina glazbena i dr. oekivanja)
c) socijalni (moralne prosudbe)
d) faktori postizanja ciljeva pouavanja i uenja (oblici zalaganja)
e) medijski
Ovakva koncepcija d. koristi poboljanju svih faktora fali mi strana 221
Danas se veina didaktiara slae da se d. bavi procesima, situacijama i fenomenima nastave
u sklopu kole kako bi ih:
opisala i strukturirala
objasnila i prognosticirala
dola do spoznaje o nastavnoj praksi
Najvaniji i izvorni zadatak didaktike dovesti uenika do najveeg stupnja vlastitog, osobnog,
samoinicijativnog i samoangairanog uenja.
DIDAKTIKI POSTUPAK = skup operacija kojima nastavnik, imajui na umu okolnosti te
potujui pedagoka i didaktika naela, omoguuje uenicima postizanje zadanih ciljeva,
koristei se nastavnim sadrajima.
D. postupak pretpostavlja 3 podruja kompetencije:
Planiranje nastave
Izvoenje n.
Vrednovanje n.
Planiranje nastave = misaoni predloak ili konstrukt nastavne prakse
Transformacijska operacija nastavnika sastoji se u tome da od sadraja i ciljeva stvori
postupak u djelovanje. Reducirajua matrica odvojit e sadraje i metode tj. nastavnikovo
izlaganje i ueniku intervenciju. To transformiranje je znatno ue od onoga koje predvia
vie zasebnih stupova poput: vrijeme kad se to radi, nastavni ciljevi, nastavni sadraji,
interakcija nastavnika i uenika, drutveni oblici, sredstava i pomagala, evaluacija
Sustavno planiranje nastave
Didaktika pomae u planiranju koncipiranju praktinog djelovanja zato to:
a) Upozorava da je pouavanje interakcijski a uenje subjektivni proces
b) kola je mjesto izravnavanja drutvenih konflikata i samostalna struktura
c) Podsjea to su rekle teorije prouavanja ljudskog djelovanja
d) Istie vanost uenika
e) istie vanost interakcije nastavnika i uenika, to ju potie i prijei
f) strukturira kompleksnost nastavnog postupka
g) inzistira na dosljednom provoenju naela
Nastavna naela = pravila djelovanja koja vrijede za sve predmete, a poivaju na
eksperimentalnim postavkama nastavnog pouavanja ija primjena povisuje uinkovitost i
pedagoko didaktiku kvalitetu nastave.
Kao nastavna naela danas vrijede:
diferenciranje, individualiziranje nastave

motiviranje
vizualiziranje
aktiviranje ili samoangairanje
strukturiranje nastavnih sadraja
mnogolikost perspektiva
usredotoenost na cilj
osiguravanje uspjeha
3 osnovna principa: usredotoenost na:
gradivo umjesto na osobe u sklopu nastave
uenika umjesto na nastavnika
djelovanje umjesto na znanja
Uvjeti odravanja nastave:
1. Antropogeni uvjeti nastave = antropoloko psiholoki = okolnosti to ih sudionici nastave
sa sobom unose u nastavni proces.
Uenici spol, dob, interesi, izraavanje, sklonosti
Grupa uenika povijest grupe, atmosfera, stupanj tolerancije
Nastavnik dob, porijeklo, ivotno okruenje, psiho fiziko stanje
Nastavne smetnje i nedolino ponaanje uenika
uzroci nastavnih smetnji ovise o: Nasljeu, psihofizikom stanju djeteta, obiteljskom
okruenju, kolskim pravilima ponaanja, dosadom, nastavnikovom stilu voenja, ulogom
uenika u grupi
Zato se uenici ponaaju tako da namjerno upadnu nastavnicima u oi: svraaju pozornost na
sebe, demonstriraju mo, osveuju se, tite svoj presti
O antropogenim svojstvima uenika nastavnici mogu saznati na slijedee naine: sustavno
motrenje uenika, upitnici za uenike, sociogrami, testovi pri upisu, testovi za prepoznavanje
deficita, vrednovanje kolskog uspjeha, upitnici o strahovima, motivaciji, razgovor s
uenicima i roditeljima izvan kole, referati na slobodnu temu
2. Drutveno kulturalni uvjeti = socijalni, kulturalni i politiki faktori koji se tiu kole i
nastave pa na njih mogu djelovati pozitivno ili negativno.
Razred broj uenika, postotak mukih i enskih, SES, meusobna suradnja
kola vrsta kole, prostori, opremljenost, financijsko stanje
Drutvena situacija znaenje obrazovanja, trajanje kolovanja, sklonost ka reformama
Drutveni razvitak sve vie akademski obrazovanih ekonomska prenapuenost
Sociokulturalno okruenje nastavnici stjeu sliku o sebi, a utjee i na samovrednovanje
uenika
Slika str. 237
Bitni elementi u planiranju nastave
1. Nastavni ciljevi = sredstava za izgraivanje uenike osobnosti i posredovanje
kulturolokih sadraja.
Kurikularna didaktika tvrdi:
Uenici moraju ciljeve prihvatiti kao svoje, to ih motivira za uenje
Dva dijela ciljeva: sadrajni i ponaajni
Vrste ciljeva: kognitivni, emocionalni, pragmatini, prema dugoronosti
Formuliranje ciljeva mora biti jasno i konkretno, stupanj oekivanja
Ciljevi se trebaju ticati svih aspekata ivota: kognitivnih, emocionalnih,
Nuno je da situacija i okolina utjeu na ciljeve
Da bi nastavnik mogao adekvatno odabrati i formulirati ciljeve potrebno je:
Dobro izuiti program svog predmeta, poznavati ciljeve kole

Podijeliti nastavne sadraje i ciljeve na mjesece i tjedne vodei rauna o dugoronosti

Planirati za kolske sate kratkorone ciljeve
2. Nastavni sadraji = materijalna osnova za proces uenja, usredotoeni na konkretni cilj, a
nije ih mogue sasvim funkcionalizirati.
Pri tome je nastavnikova dunost: odabrati, reducirati i rasporediti gradivo.
Pri planiranju nastave treba imati u vidu:
Prema gradivu se odnositi struno i kvalificirano, priopavati putem medija, pristupiti mu sa
vie strana i otkriti mu smisao
Gradivo je plod ljudskog djelovanja i uenici ga moraju za sebe rekonstruirati
Gradivo mora biti didaktiki kvalificirano
Gradivo treba rastavljati i upuivati na logine, uzrono posljedine veze
Didaktika analiza = bavi se pitanjem kako nastavni sadraj potie i razvija obrazovanje kod
pojedinih uenika.
Didaktika redukcija = pojednostavljivanje opsenog i tekog gradiva kako bi ga uenici bolje
razumjeli i usvojili.
Didaktiko sekvenciiranje = redoslijed procesa pouavanja ili uenja pri usvajanju nastavnog
sadraja ili cilja.
3. Nastavne metode = smiljeni postupak kojim se nastavnik slui kako bi uenicima
omoguio dolazak do nastavnih ciljeva uz pomo nastavnih sadraja.
Djelovanje na osnovi znanstvenih ili didaktikih metoda:
Indukcija i dedukcija
Analiza i sinteza
Projektna metoda nastavnici i uenici zajedno rade na problemu/projektu koji su uenici
izabrali kao interesantnog
Slobodni angaman slobodne aktivnosti u prvom planu
Igra sport, gluma,
Postupci karakteristini za pojedine predmete - pisanje sastava, eksperiment...
Tehnike uenja i aktiviranja uenika priprema referata, izvoenje eksperimenta
Metodiki uinci nekih pedagokih koncepcija Montessori metoda, Waldrof - metoda
4. Drutveni nastavni oblici = organizacijske forme odnosa izmeu nastavnika i uenika te
uenika meusobno za vrijeme pouavanja i uenja.
Pojedinano uenje
Partnersko (u parovima)
Grupno
Razredno frontalno
Pojedinano uenje = radni oblici unutar kojih uenik obavlja zadatak bez izravnog vodstava
nastavnika ili pomoi drugih uenika.
Prednosti:
Aktivan, samostalan, otkriva
Individualiziranje
Mogue je slijediti napredak pojedinog uenika
Variranje metoda, vremenski rastereuje nastavnika
Nedostaci:
Nedostatak socijalnih odnosa

Partnersko uenje = dva uenika koji nakratko ali ravnopravno i na osnovu meusobnih veza
sudjeluju u rjeavanju nekog zadatka.
Prednosti:
Aktivnost
Osloboenje od pritiska organiziranog uenja
Ja ti odnos postizanje socijalnih ciljeva
Nedostaci:
Mogunost da jedan uenik dominira
Tipiziranje uloga obaju partnera
Grupno uenje = u sklopu nastave rade zajedno 3 5 osoba
Upravljanje, interakcija, norme, ciljevi, uloge
Prednosti:
Kooperativnost, sloboda i produktivnost
Suradnja, tolerancija, komunikativna kompetencija, simpatije
Diferencijacija = razlikovanje uenika u uenju
Nedostaci:
Predrasude, iskljuivanje nekoga
Podjela uloga moe postati prihvaanje najdrae funkcije
3 faze: priprema, obavljanje zadatka, saimanje rezultata
Razredno uenje = frontalna nastava = drutveni oblik organiziranja nastavnog procesa u
kojemu glavnu ulogu ima nastavnik dok su uenici prvenstveno primaoci nastavnih sadraja i
ciljeva.
Prednosti:
Ekonominost
Brzina, jednostavnost
Jednostavna priprema
Kontrola uenika samo oima
Postignue cilja putem racionalnog planiranja (?)
Nedostaci:
Ne respektira heterogenost s obzirom na tempo, stil, uinak
Ne potie toleranciju, suradnju, kreativnost, kritinost
Receptivno, pasivno, izolirano, ovisno uenje
Naini sjedenja u jednom razredu:
Prema nastavniku
U radnim grupama
U pozicija
Pojedinani rad
Uenici jedni protiv drugih
Sjedenje u krugu (slike str. 250 252)
5. Komunikacijski nastavni oblici = forme pouavanja ili uenja uz pomo izmjene
informacija izmeu nastavnika i uenika te uenika meusobno.
Vrste:
a) Nastavnikovo izlaganje = nastavni postupak koji se moe sastojati od pripovijedanja,
predavanja ili itanja nekog teksta.
Prilagoditi ueniku, oblikovati, uivjeti se, omoguiti sudjelovanje razreda,

b) Impulsi ili poticaji za razmiljanje = govorni izazov kojemu je cilj proirivanje uenikova
podruja miljenja i govorenja.
c) Nastavno pitanje = komunikacijski postupak ija je svrha potaknuti uenika na reakciju.
Kognitivna pitanja, emocionalna, praktina, misaona, konvergentna, divergentna,
funkcionalna, obratna, provjeravajua
d) Nastavni razgovor = komunikacijski oblik nastave koji uenicima omoguava to
samostalnije sueljavanje s nekim nastavnim sadrajem.
Vezani nastavnik na njega utjee i nadzire majeutika
Nevezani uenici se mogu kreativno izraavati, nema unaprijed postavljenog cilja; diskusija,
debata
Akcijski nastavni oblici = nastavnikove ili uenikove djelatnosti, ponaanja, odnosno akcije
za vrijeme akcije. A, u uem smisli: Metodiki planirana nastavnikova djelatnost za postizanje
specifinog nastavnog cilja.
Vrste:
1. Pokazivati kako neto nainiti imitacijsko uenje; tehnike, vjetine, motorika
osposobljenost; potrebna radoznalost, interes, pozornost
Razdvojiti radnju na vie sekvenci
Da bi uenici zapamtili trebaju:
Ponoviti postupak u mislima
Izrei ga napamet
Sami pristupiti izvoenju
Sami provjeriti uinkovitost
2. Izgraditi pojam ili misaoni postupak
Uz pomo projektiranja, treba potivati slijedee:
Povezivanje elemenata koje uenici ve razumiju
Nije vano svega se sjeati
Provoenje operacije u mislima
Vizualizacija operacije
Automatiziranje operacija prema postupku podraaj akcija
3. Zadati da se neto obradi ili izradi
Cilj mu je samomotivirajue angairanje, na umu treba imati slijedee:
Raspolau li uenici misaonim procesima, osjeajima, htijenjem?
Jesu li uenicima poznate najvanije kategorije motrenja: oblik, funkcija, nastajanje, sastav?
Je li uope potrebna priprema za npr. itanje teksta?
Postoji li realni povod da se neto izradi ili je cilj refleksija i spoznavanje uenike slike
svijeta?
Je li praktina vjetina pounutranjena kao predodba?
Odgovaraju li radni materijali uzrastu uenika?
Artikulirajui nastavni oblici = forme nastavnih jedinica kojima se nastavnici slue da bi
uenicima to bolje pribliili nastavne sadraje i ciljeve.
Osnovni elementi ritma jednog nastavnog sata jesu:
Uvod upoznati sa ciljem i sadrajem kako bi bili motivirani za uenje
Razrada raditi to vie zauzeto
Valorizacija - konstatacija onoga to uenik novoga zna i moe
To se moe realizirati na slijedee naine:
Struktura nastavne jedinice usredotoena na postupak pouavanja
- II stjecanje vjetina

- II doivljaj / iskustvo
Otvoreni oblik nastave
Pogledati sheme na str. 264 267
6. Nastavni mediji = nosioci uskladitenih informacija koji mogu u nastavnom procesu
sluiti kao njihovi posrednici. Oni razliito predstavljaju stvarnost. Mogu imati emocionalno
i kognitivno djelovanje, slue boljoj obradi i pamenju sadraja.
Potenciranje uvanja informacija mogue je ako se uenici:
Ozbiljno i pozorno bave medijem
Ako znaju dekodirati simboliki sustav medija
Ako informacije obrauju detaljno
Nastavni mediji u slubi uenja
a) Nastavna sredstva izvori nastavnih sadraja (udbenici, programi, prirunici)
b) Nastavna pomagala tehnika sredstva u nastavi (ploa, papir, grafoskop)
Nastavni mediji imaju slijedee funkcije:
Vizualiziranje
irenje iskustava uenika
Redukcija
Potiu samostalnost
Motivacijska pripomo
Kritiki odnos
Opa naela:
Samoangairanje mora imati prednost
Original je vrjedniji od kopije
Medij mora odgovarati nastavnom sadraju i cilju
Ploa = osnovni medij; zidna, od pluta, preklopna
Prednosti: Prikupljanje informacija, Kljune rijei, Vizualiziranje, Biljeenje DZ,
disciplinska funkcija, Provjera
Nedostaci: ne moe prikazati dinamike procese, necjelovit uvid zbog brisanja
Grafoskop s folijama = tehniko pomagalo koje koristei se folijama istovremeno omoguava
svim uenicima vizualno motrenje odvijanje nastavnog procesa.
Prednosti: unaprijed spremljene folije, otkrivaju se u fazama, prekrivanjem folija jedne preko
druge omoguava se analitiko-sintetiki postupak, ponovno koritenje folija, uenici ih mogu
sami izmjenjivati
Nedostaci: uenici ostaju po strani
Audio mediji (cd, kazete, radio) = suvremena nastavna sredstva i pomagala, zasnivaju se na
zvuku i sluanju.
Prednosti: ujemo iako su bia fiziki odsutna, nazonost teko dostupnih zvunih signala
(umjetniko djelo, glasanje ivotinja), kod uenja stranih jezika, uenici mogu sami snimati
Nedostaci: zabrana javne izvedbe, ne odgovaraju sadrajima
Audio vizualni mediji (film, video, kolski tv program) = suvremena nastavna sredstva i
pomagala, koja omoguuju akcijsko pokazivanje nedostupnog.
Prednosti: izvoenje opasnih i nedozvoljenih eksperimenata, daju specifine efekte
Nedostaci: opasnost manipuliranja miljenjem i osjeajima, preveliki podraaji, pasivnost,
autorska prava

Dijasi, ozvuene dijamontae, epidijaskopi = nastavna sredstva i pomagala, koja pokazuju

statiki ono to je inae nedostupno u nastavi
Kompjuterski programi = nastavna sredstva i pomagala, koja olakavaju ovladavanje
kompleksnim operacijama
Udbenik, prirunik = nastavna sredstva koja rijeju ili slikom nude nastavne ciljeve i
sadraje ih propisuju slubeni programi pojedinog kolskog predmeta.
Prednosti: pregled cjelogodinjeg gradiva, uvijek dostupni, koncipirani sukladno dobi uenika
(ne ba kod nas!), nude mogunost pripremnog i naknadnog rada, gledanje unaprijed,
unatrag
Nedostaci: unaprijed ponueni sadraji i ciljevi, brzo zastarijevaju
Radni listovi = nastavna sredstva/pomagala koja pruaju informaciju, omoguuju vjebanje,
primjenu i kontrolu nastavnih sadraja i ciljeva.
Prednosti: struno sagledavanje dogaaja, statistike, laka i bra primjena didaktikih naela
diferencijacije i individualizacije, fotokopirati
Nedostaci: malo mjesta za kreativnost, smanjuje se uporaba nekih rijei
Rutinsko planiranje nastave:
Nastavnik mora biti upoznat sa strunom didaktikom literaturom
Dostatno koritenje nastavnim programom svoga predmeta
Velika ponuda udbenika
Struna literatura
Struni razgovori sa kolegama
Koritenje iskustva
Postupak ne mora biti standardiziran, ve i varijabilni
Vrlo oskudno preciziranje kod pripreme
Pretvaranje programskih sadraja i ciljeva slijedi logiku dobre navike
Netipina mjesta ili vrijeme planiranja nastave
Izvoenje nastave kao didaktiki cilj
Istovremeno traiti i poticati, posredovati spoznaje, razumijevanje i tono odreivanje
granica, otvorenost i odlunost.
Kvalitetno izvoenje nastave = uiniti da nastavni ciljevi i sadraji postanu uenikim kako bi
uenici sami, metodiki kvalificirani, mogli rjeavati razne probleme.
Plansko razmiljanje o nastavi,
imati na oku sve uenike,
fleksibilno reagirati tijekom nastave,
spontano raspolaganje oblicima djelovanja, tome pripada:
upravljanje pozornou uenika (kretnjama, stavovima, poletom, variranjem metoda)
rutinska upotreba komunikacijskih i drutvenih oblika (partnerski i grupni rad, pitanja,
izbjegavanje previe govorenja i potapalica, zahtijevanje interakcije)
Nastavnik mora imati internalizirana pravila:
izbjegavati agresivnost
ne vrijeati i izolirati uenika
zauzeti stav znati argumentirati
davati primjere
pomoi da bi se pomoglo
Pravila s obzirom na uenike koji ometaju nastavu:

nikada se ne razraunavati s uenikom pred razredom

ne osvrtati se na svako pojedinano ometanje
ne osjeati se pogoeno zbog ometanja
ne reagirati proizvoljno
Neposredna priprema nastavne jedinice to je ono to nam je dao kao primjer za pisanje
seminara!
Evaluacija nastave
Nastavu je potrebno motriti i biljeiti, a potrebni su i neki kriteriji prema kojima e se odvijati
evaluacija
Izvori promaaja kod percipiranja osobe:
Prvi dojam prevelika generaliziranja
Halo efekt zakljuujemo o drugim karakteristikama osobe
Logiki propusti i kognitivni prikljuci vidimo uzrono posljedine veze tamo gdje ih nema
Simpatija i antipatija
Predrasude
Akutne emocije
Greka u stavu
Atributi
Zato bi svaki motritelj trebao dobro poznavati situaciju, ne promatrati preveliki broj varijabli,
biti uvjeban
Kriteriji kojima se motri i procjenjuje nastavnik u nastavi: struktura nastave, ciljevi, metodiki
postupci, araniranje uenja i pouavanja, nastavnikovo ponaanje, razina zahtjevnosti
nastave
Sud o kvaliteti nastave temelji se na odgovorima na slijedea pitanja:
je li kriterij meuzavisnosti uvaavan pri planiranju nastave
jesu li bila potovana osnovna naela nastave
raspolae li nastavnik potrebnim tehnikama
trudi li se probuditi i odrati ueniki interes
Mjerenje uenikog uspjeha ukljuuje:
ocjenjivanje pismenog i usmenog zalaganja i uspjeha
voenje uenike knjiice ili svjedodbe o ocjenama i vladanju
upuivanje uenika u njima primjerene grupe za uenje
prebacivanje ili neprebacivanje iz jedne grupe u drugu
Ovakav cenzurirani pristup je kritiziran zbog: ocjene su nepravedne, ocjene nisu usporedive,
ocjene potiu nastavnika na zlouporabu vlasti, ocjene imaju tek djelominu vrijednost, ocjene
je nemogue tono mjeriti, raspon 1-5 dozvoljava tek opi sud,
Kakva se alternativa nudi?
Slobodni, verbalni sud
Mjerenje uspjeha uz pomo testa
Dijagnostika krivulja
Sadraji koji bi se propitivali trebali bi imati praktinu i izvankolsku vanost
Ispitivanje mora biti pismeno, usmeno, kombinirano
Razliite vrste zadataka
Odrediti najniu granicu istraivanja
Usvajanje ciljeva na tri razine: spoznajnoj, doivljajnoj i djelatnoj

Pogledati tablice od 291-294