Sveuilite u Zagrebu

Ekonomski fakultet

Marija Sua
Marija Stojkovi

JAVNI RASHODI
Javne financije

Zagreb, oujak 2015.

Sadraj
1

UVOD......................................................................................................3
1.1

PREDMET I CILJ RADA......................................................................3

1.2

IZVORI PODATAKA.............................................................................3

1.3

STRUKTURA RADA.............................................................................3

JAVNI RASHODI.......................................................................................4
2.1

PODJELA JAVNIH RASHODA..............................................................4

2.2

OSNOVNA OBILJEJA JAVNIH RASHODA............................................5

VELIINA JAVNIH RASHODA....................................................................6

UZROCI RASTA JAVNIH RASHODA...........................................................7

ZAKLJUAK.............................................................................................7

LITERATURA............................................................................................9

1 UVOD

1.1 PREDMET I CILJ RADA

Predmet izuavanja ovog rada su javni rashodi. Cilj rada je pojmovno
definiranje, odreivanje veliine kao i njihovih osnovnih obiljeja. Javni
rashodi su vaan dio javnih financija, te s javnim prihodima ine
sveukupnu cjelinu financijskog sustava suvremene drave. Pojedini
suvremeni teoretiari smatraju da bi se u okviru javnih financija najprije
trebali izuavati javni rashodi a potom prihodi. Takva razmiljanja proizlaze
iz injenice da se javnim rashodima zadovoljavaju potrebe drutva,
odnosno javne potrebe, koje omoguuju egzistenciju i razvoj drave.
U suvremenim dravama javni rashodi su predmet izuavanja javnih
financija zato to su vrlo vaan instrument kako ekonomske tako i socijalne
politike. Isto tako, te zemlje se suoavaju s prekomjernim javnim
rashodima te njihovim ubrzanim porastom. Ovaj problem danas pogaa
sve vie zemalja, meu kojima je i Hrvatska, pa emo se osvrnuti i na taj
problem.

1.2 IZVORI PODATAKA

Prilikom izuavanja ove teme, koritena je obvezna literatura za
kolegiji Javne financije, knjiga Javne financije autora Rosen, H.S. i Gayer,
T. te od dodatne literature, knjige Javne financije autora Jurkovi, P. i
Javne financije autora Jeli B . Kako bi se dobio bolji uvid u temu, u radu
e se koristiti informacije preuzete s internetskih stranica Ministarstva
financija te Instituta za javne financije.

1.3 STRUKTURA RADA

U radu e se prvo govoriti openito o javnim rashodima i podjeli,
odnosno vrstama javnih rashoda, zatim o osnovnim obiljejima, a nakon
toga bit e rije o veliini i o uzrocima sve vie ubrzanog rasta javnih
rashoda.

2 JAVNI RASHODI
Pod javnim rashodima podrazumijevamo sve izdatke drave radi
obavljanja njezinih ustavom i zakonom odreenih funkcija kao i izdaci koje
drava ini u javnom interesu, radi zadovoljavanja javnih, odnosno
drutvenih potreba.

2.1 PODJELA JAVNIH RASHODA

Javne rashode moemo klasificirati prema raznim kriterijima. Njihova
uobiajena podjela je na:
redovne i izvanredne
produktivne i neproduktivne
investicijske i transferne
osobne i materijalne
odgodive i neodgodive
novane i nenovane
rashode centralnih, regionalnih i lokalnih tijela
Kriterij za klasifikaciju rashoda na redovne i izvanredne je vrijeme u
kojem se oni javljaju. Stoga, redovni rashodi su oni koji se mogu unaprijed
predvidjeti, ija je visina iznosa stabilna i kontinuirana te se redovito
pojavljuju u proraunima. Suprotno od redovnih, izvanredni javni rashodi
se ne mogu unaprijed predvidjet te ne odgovaraju klasinim funkcijama
drave.
Kod podjele na produktivne ili rentabilne i neproduktivne ili
nerentabilne rashode, kriterij je nain na koji se oni reflektiraju na takvo
poveanje proizvodnih kapaciteta koji dovodi do porasta prihoda.
Produktivni rashodi uzrokuju poveanje gospodarskih ili proizvodnih
kapaciteta i njima se stvaraju novi prihodi, dok neproduktivni rashodi ne
dovode ni do poveanja gospodarskih ili proizvodnih kapaciteta niti dovode
do novih prihoda.
Podjela na investicijske i transferne rashode je novija podjela.
Investicijski rashodi su oni rashodi koji dovode do direktnog ili indirektnog
poveanja BDP-a. Transferni rashodi ne stvaraju nova materijalna dobra
niti utjeu na poveanje BDP-a. Transferi su zapravo jednosmjerni oblik
izdataka iza kojih ne stoji nikakva izravna protuinidba. To su na primjer
primanja na osnovi socijalnih osiguranja, mirovine, invalidnine, stipendije i
slino.
Osobni izdaci su oni koje drava ini prilikom isplate plaa, nagrada,
mirovina, invalidnina i slino. Materijalni su oni izdaci koje drava ini
prilikom nabave nekih pokretnina ili nekretnina, radi mogunosti
4

ispunjavanja zadataka koje svaki sektor ima (ministarstvo, jedinica lokalne

uprave).
Neodgodivi su rashodi oni koje drava, prema Ustavu i drugim
propisima, mora izvriti upravo u onom trenutku kada je i planirano njihovo
izvrenje, npr. isplata plaa. Odgodivi rashodi su oni ije izvrenje drava
moe odgoditi na neki kasniji rok, jer je njihovo planirano izvrenje
onemogueno zbog nedostatka sredstava.
Uobiajeni oblik rashoda je onaj novani, meutim mogui su i
nenovani rashodi koji se rijetko pojavljuju i u nevelikom broju sluajeva.
Primjeri nenovanih rashoda su: organizirani besplatni prijevoz, besplatne
knjige uenicima, besplatna izgradnja objekta od zajednikog interesa u
obliku dobrovoljnog rada i slino.
S obzirom na razinu vlasti rashode smo podijelili na rashode
centralnih tijela, koje poduzima drava, primjerice: vojni rashodi. Zatim,
rashode regionalnih tijela koje poduzimaju ue teritorijalne jedinice i
rashodi lokalnih jedinica koje poduzimaju jo ue teritorijalne jedinice.
Dakle, poveana decentralizacija popraena je poveanjem uih
teritorijalnih jedinica koje sudjeluju u ukupnim sredstvima namijenjenima
za javne rashode. 1

2.2 OSNOVNA OBILJEJA JAVNIH RASHODA (PRINCIPI)

Obiljeja javnih rashoda moemo definirati kroz pet osnovnih principa
u troenju javnih rashoda, a to su:
princip javnog interesa prema ovom principu javni rashodi se
koriste za zadovoljavanje opih odnosno drutvenih potreba, a
ne potreba pojedinaca
princip tednje moemo ga nazvati jo princip najvee,
optimalne drutvene koristi. Ovaj princip zahtjeva da se
sredstva upotrebljavaju uz najmanja ulaganja ,a da daju najvee
rezultate
princip hitnosti (prioriteta) i proporcionalnosti javne potrebe e
se svrstati prema hitnosti njihova zadovoljenja s tim da se prvo
financiraju odnosno zadovoljavaju potrebe koje su na elu liste,
a zadovoljenje ostalih e se odgoditi. Ako se potrebe ne mogu
rasporediti po principu hitnosti, zbog znaajnosti ili zbog toga
to zahtijevaju istodobno zadovoljavanje, primijenit e se
princip proporcionalnosti

Javne financije, Barbara J., str. 478-481

princip izvora sredstava javni rashodi se podmiruju primarno iz

dohotka, a jedino iznimno i na to krae vrijeme na teret
imovine
princip podudaranosti prihoda i rashoda rashodi trebaju biti
raspodijeljeni tako da prema iznosu ,ali i vremenu kad ih treba
izvriti, odgovaraju javnim prihodima.

Principi javnih rashoda mogu se razlikovati izmeu pojedinih drava

kao posljedica njihovih specifinih drutveno politikih i ekonomskih
sustava i razvoja, ali se unato tim
razlikama mogu u gotovo svima identificirati neki zahtjevi, neki
principi, koji su ugraeni u njihove sustave rashoda, a takvi su jer su
imanentni samom karakteru javnih rashoda iz ije prirode odnosno biti oni
proizlaze.2

3 VELIINA JAVNIH RASHODA

Veliina javnih rashoda ovisi o opsegu javnih funkcija koje obavlja
drava. Te funkcije su zapravo zadatci drave koji ovise o promjenama u
drutveno politikom i ekonomskom ureenju drave. Veliina i dinamika
rasta javnih rashoda obino se mjeri sljedeim pokazateljima:
udjelom rashoda u bruto domaem proizvodu
koeficijentom elastinosti rashoda
graninom sklonosti javnoj potronji
Poetkom 20. stoljea udio javnih rashoda u BDP-u rijetko je prelazio
10%, no krajem tog stoljea ovaj udio se u nekim zemljama pribliio brojci
od 70%.

Javne financije, Barbara J., str. 482

Izvor: Ec.europa.eu/eurostat

Grafikon prikazuje udio rashoda u BDP-u Hrvatske u razdoblju od

2002. 2013. Brojevi pokazuju da je udio rashoda varirao tijekom
vremena. Vrhunac je dostignut u 2011. godini najvie zbog izdataka na
zaposlene. Tijekom godina Vlada je mjerama tednje nastojala i jo uvijek
nastoji smanjiti i odrati razinu udjela rashoda u BDP-u.

4 UZROCI RASTA JAVNIH RASHODA

Potkraj 19. stoljea, njemaki teoretiar, Adolf Wagner uoio je i
upozorio na tendenciju ubrzanog rasta javnih rashoda. Uzroke rasta javnih
rashoda Wagner je, izmeu ostalog, vidio u sve izraenijem procesu
podjele rada, rastuem broju stanovnitva, poveanoj gustoi naseljenosti i
procesima urbanizacije. Istim problemom bavili su se i drugi teoretiari od
kojih treba izdvojiti Engleze Peacocka i Wisemena te Nijemca Herberta
Timma. Peacock i Wiseman su uili tzv. uinak izmjetanja koji se odnosi
na pojavu skokovitog rasta javnih rashoda u momentu velikih katastrofa,
koji se ni nakon prestanka tih poremeaja ne smanjuju nego ostaju na
dostignutoj razini. Timm je u analizi uzroka ubrzanog rasta javnih rashoda
istaknuo ulogu tzv. vremenskih pomaka: prirodnog, sistematskog,
institucionalnog i ideolokog.3
Jedan od najee citiranih autora, koji je bio zaokupljen tom
problematikom, je G. Jeze. On je uzroke poveanja javnih rashoda
klasificirao u dvije osnovne skupine, ovisno o tome da li ti uzroci dovode do
stvarnog ili prividnog rasta javnih rashoda.
3

Javne financije, Pero Jurkovi

Uzroci prividnog rasta javnih rashoda su:

smanjenje kupovne snage novca
poveanje broja stanovnika
promjene u tehnici izrade prorauna
Razlozi stvarnog poveanja javnih rashoda su:
ekonomski
politiki
financijski
Osim navedenih uzroka koje spominju navedeni teoretiari, postoje i drugi
financijski autori koji navode sljedee uzroke: rat i ratni rashodi,
urbanizacija, poveanje funkcija drave.
Ovdje su navedeni neki od najee citiranih uzoraka porasta javnih
rashoda u financijskoj literaturi. Lako se moe uoiti da su razliiti
teoretiari prepoznali razliite uzroke.

5 ZAKLJUAK
Javni rashodi su vaan dio prorauna svake zemlje. To su izdaci koje
drava ini kako bi zadovoljila potrebe svojih graana i kako bi uspjeno
mogla obavljati svoje funkcije i zadatke
koji su propisani Ustavom i zakonima. Drava proraunom utvruje
rashode i izdatke te procjenjuje prihode i primitke za jednu godinu, u
skladu sa zakonom. U Hrvatskoj, dravni proraun donosi Hrvatski sabor.
Razlikujemo vie vrsta rashoda koje moemo podijeliti u dvije osnovne
skupine, to su: rashodi poslovanja i rashodi nabave nefinancijske imovine.
U suvremenim dravama najvei dio prorauna troi se na: zdravstveno
osiguranje, mirovinsko osiguranje, osiguranje dohotka, obranu, neto
kamate, socijalno osiguranje, obrazovanje i ostalo. Svaka drava ima svoje
programe i pravila po kojim se odreuje tko ima pravo na pojedini oblik
naknade i u kojem iznosu. Javno donoenje takvih odluka je komplicirano i
esto nije najbolje razumljivo, ali, na dravi je da donese efikasan,
uinkovit i pravedan proraun te da ga kontrolira na zacrtanoj razini. Jer ,
dunost donositelja odluka o proraunu je ne samo briga o dobrobiti
sadanjih nego i buduih narataja.
S ciljem zadovoljavanja drutvenih potreba, drava poduzima
raznovrsne i mnogobrojne mjere i akcije koje zahtijevaju odreena
financijska sredstva. Promatrajui kretanje javnih rashoda tijekom
odreenog vremena, vidljiv je trend njihova porasta s kojim je suoeno
vei broj zemalja. Taj porast, mogu uzrokovati razliiti imbenici, kao to
8

su: porast stanovnitva, rat, urbanizacija, poveanje funkcija drave i

ostalo. Navedene uzroke rasta moemo podijeliti u dvije osnovne skupine,
ovisno o tome da li ti uzroci dovode do prividnog ili stvarnog porasta javnih
rashoda.
Zakljuujemo da je potrebno posvetiti mnogo panje problematici
javnih rashoda. Njihovo izuavanje i pronalaenje naina kako ih
kontrolirat, vaan je zadatak u dravama u kojima se iri svijest o
neizdrivost ekspanzije javih rashoda.

6 LITERATURA
Rosen, H.S. i Gayer T. (2010.), Javne financije
Jurkovi, P. (2002.), Javne financije
Jeli, B. (2001.), Javne financije
Ministarstvo financija, www.mfin.hr
Eurostat, www.ec.europa.eu/eurostat