Eugen Obersmit - Osnove Konstruiranja

SVEUCILISTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE Dr. EUGEN OBERSMIT OSNOVE KONSTRUIRANJA ZAGREB, 1991.‘SADREAT 1, QSNOVE TEHNOLOSKI ISPRAVNOG KONSTRUKTIVNOG UBEYROVANJA STROJNTH DIVEIOVA = =SOSOSOC~S~S* 1.1 Koncipiranje, projektiranje, konstruktivno oblikovanje Strojain dijelova 1.2 Vrste konstrukcija 1.3 Tok procesa konstruiranja, radni koraci u toku Konstruiranja 1.4 Smjernice za izbor materijala 1.5 Medusobni utjecaji proraguna i oblikovanja strojnih dijelova 1.6 Pomoé pri donodenju odluke u konstruktivain uredima 1.7 Vrednovanje 1.8 Optimiranje u procesu konstruiranja Literatura TEHNOLOSEL ISPRAVNO KONSTRUKTIVNO OBLTKOVANTE. ir ‘STROJNIN DIJELOVA U-ODNOSU_PREHA IZHJENITVOST 2.1 Osnove pravilnog oblikovanja u odnosu prema izmjenjivosti 2.2 Standardizacija i tipizacija 2.3 Tolerancije 2.4 Sumarne tolerancije 2.5 Tolerancije oblika i polozaja 2.6 Kotiranje Literatura 3. LIEVAGKT ISPRAVNO KONSTRUKTIVNO OBLTKOVANIE m£ °° °@€@€=€. |||. 3.1 Uvod 3.2 Neke prednosti lijevanih izvedbi 3.3 Stvaranje usahlina 3.4 Napetosti, prekotine 3.5 Lijevanje u pijesku 3.6 Kokilni, tlagni lijev i lijev za lijevanje pod pritiskom 3.7 Debljine stijenki, zacbijenost bridova 3.8 Smjernice za oblikovanje odljevaka 3.9 Usahline, napetosti, plinovi, crak, ukljuéed Stranica n 15 19 22 ery 28 3 33 3B 39 50 5a 56 58 59 el cy 65 67 76 oHt 3e10 Eibéenge od) sevas 3.n1 Geldni 1ijew 3.12 Malai Lijey 3.23 Aluninigeke legure Bute Gvrstoga, dineizka iedrilsivost, proragun seeticki'S dinamiéki opteretenih’ oaljevaka 38 Qyratote Hot Yonstantoog vinénog optere- 3.16 Dinanika i2ér¥ijivost Lteratura JAVARIVAEKT TSPRATMO FONSTSUETEYNO OBLIROVANIE 4 skidenge srha 1 od 48,2 Deformacise 4 napetosti. 4.3 Rapetosti 4.8 Grratoga ravarenth sposeva 4.5, Dinanidiee L2drEljivest zavarenih epojeva AG Int low 4.7 Oblikovanje savarenih konstrukeija ala Osnovaa previla oblskovanga savarensh Yonsrakeige * 48.9 Materijel za zaverone konstrukeiJe 4.10 Konetruktsyno oblikovange tozkasto, brede- Vigesto 1 Bamo saverenth dijelova 4.11 Tupo elextrootporno 1 elektrolugno zavari~ pritiskon 4.12 Lesljense, konetruktivne oblikovange Lelie th apa: 4.15 Proatun severe 41a kvalitet raver 2.15 Marina naprezanda 4.16 Dopubtene naprezanja Literature 5+ KOVABET TEPRAYNO FONSTRUKET WHO OBLTROYANZE SLoROD. ‘HO FOVANTH, KOVANYH U -UOVIIU Y- EROPRUDYRANTH Dro xo rovar mn 2 51 Omnove 5.2 Blobodno kovanje 5.3 Kovange w ukovnina 5: Temolotit tepravne konstruktivno oblikovanje sieath eketrestgos no Aijelova pros Stranica roe 108 107 109 m2. uz 7 126 18 130 36 9° 140 17 178 185 as 226 235 238. 23 26 265 278 2a 25 292 296 6. TEMOLOEKT ISPRAINO_KONSTRUKTTVNO OBLIKOVANSE 6.1 Osnove oblikovanje dijelova od line 6.2 Oblikovange dijelova eavijanjem w ukovnju LPearubijenia gijelova 6.5 Oblikovange rezanih Linenih digelovea 6.4 Oblikovanje duboko izvlagenih diselova Sieenihn dijelove proizvedenih Clatenjen 6.5 Obiéxovanje Lnenih 4ijelova porubl sive jest Hijedijenje Lterature 7. TERMOLOEKE TSPRAYNO KONSTRURTIVNO OBLIEOVANIE whe ‘Jel Nagela tehnolodki iepravnog konstruktivmog oblikevanja stzajain dijelova obradivenin Sdvajangem destica 7.2 Sajernice xn konstruktivas oblikovanse dijelove preavigenin ee obrads odvedens tien Esteratura 8. mOLOBIE,TerguING ROWSE NG ORLTEOUANIE 8.2 Osnove 8.2 Tepravne Konstruktivmo gblikovanje u odnosu proua monta#i 1 donontall. 8.3 Teprame Koustruktivao oblikovanje u odacsu prose transportu Literature 9. MESNOTOEET_TEPRAVWO RONSTEURTTYNO OBLTKOANIE, Eroma 9.1 Konstruktimne oblikov potporaih aijelova Uteratura 366 33Ww PREDGOVOR 1p yajist eu dane osnove a8 tehnolofki ispraao Konstruk~ ‘tivac oblixovanje strojaih dijelova w ednosu pres ajevadki, zavariv odtjevakay Aenjenjivostis Sei 1 Kovatki ispramno Konstruktivmo oblikovanse Trevarenih dijelova 1 otkorakay tebnolodki ispravae Xoo straktivne oblixovanje dijelova of Lisa, ai) coradu ekiganjen Sestics jelova predvidenih a8 strojaih digelova predvidenih 2a sonta- Yo i tehnolotki ispravme Konstruktimmo oblikovanje w odnosu ne wre { velifine opteretenja. U uvodu dan kratki prikes osnova Nauke 0 xoustrairanje i tok process Konetrairanja, Obriron da Je vetina strojaih dijelove KoriStenih u strojarstya dinanigki opteretena dan je i proratun dinanifki optereéenih savarenih i Lijevanih aigelova. T kcastruiranje treba w8iti { wofe se nautiti. Kasten Je nanjenjena coisa koji dele uEith Konstruirati. Tetnitko ertanie, Elenenti strojeva, predetavijaga us posoé predneta priredaih ma~ nosti 4 cenovaih temmigkih samosti prre stepenice w saviadevanja Konstrarterstva. akon toga sligede: Osaove konstrairansa (Tehno- Jotes Leprevae Konstruktivne oblikovanje strojaih dijelova), Mau- Xa o Konstruiranu (Netodizxe Konstroiranje) 1 Konstrutranje ponot reunala. - Dolan san dase javelin evina oniaa koji su ai na bile oft nadin porogli aa radu oko Injiges Overtast | | SSCLOEET TAPRAYGOG HOUSTHUETTINGG OHLIFOVANIA STs Exastary 1, HONCIFTRINE, PROJERTIRANIE, HCNSTRUFTTVNG ORLIFOVANIE SERGINI TISELOVA, Koastruktimme rjedeaje ackog stroja, nekog wrecas woustruktivas rjeSenja sklopova i ugrabeaih grupa i Konséne Koustraktivaa rieBenja oblika svih pojedinaéaih dijelova, utents- fe Xoustruktor oa osnovi postavijenih sabtjeva. Na prvos ajests ‘to su sabtjevi funkeije (evrha). To znadi da Konstruktor sora po- sprije oblikovati funkefonslac iepremo. Zatim ora urinett & obeir itradu i obredu, a to snefi da nore oblixovati 1 tebsoloi- HA isprerac, to ee odnosi kako na izradu { obradu dijelova, take fete 1 na noatada. sin funkelonalac { tebnolodii Lepravnog Konstruktivnoe oblitovanja, aajedaigkia imenon aasvano teaidki sebtjeri (funkei Jay Sereda, obreda i aontala), Keastruktivain cblikovanjen norasu Pith sadovoljeni 4 exonomski tabtJevi. Osim toga, potretao Je e- puniti 4 aabtjeve odrZavanja, poslelivanja, pourdanosti, kao 1 exoloike tantijere. Predact ajelataosti Konstruktora je tetniEks proizvod. od Konstruiranjen treba retunjeti Biesonu realizaciju tebsidke fdese u praktifao iavediv, upotretijiv 4 ekonomski oprevian, teh ini proizvol. Koustruirenje ee sastogi od missone realizscie [Tantciouslae serukture koja onogutuge invriende ulupae funkeise tennittor proizvoda. Teknidhi proivod promatra ge pri tose kao Spteck box" (crna kutija - nepornanica), lla, u kojen se writ pretvorba vlezaih veli€ina (input) u irlamne velitine (autput). Pri toae Je Konstrakeijekiz proceson potretao rijeliti strukturs ao yolifinu elenenata sistens Kofi su relaci jars mefuscbao pove~ tenisAe 2-2 (Cena kutige) Tennizke funkeise Je evosesve tehaigkog profzvoda da od~ retenu koliinu ulazaih velidine, pod odredenin uvjetiza, prevede ne odredenu koli8inu izlemih velitina, Yunkeija opisuje proces koji realizira tenigki proizvod, @ sastoji se of odretenog broja operaciga. Za opis funkeife aoke se koristiti definicijon, blox shemon, matricon itd. Opéenito mole avaki tehnigki sistem ns os~ novi viestite etrukture ispuajaveti veéi broj funkcije (pareijel~ te funkcige) kofe wedusobne etose u odredenim relaci jess. Tebnigel proizvodi kao Eto su strog, aparat, postrod ge, neprava, montaina crupa, atrosni dio, eluge u nckom tennis kom procesu u Kojem ge wri bilo transport bilo pretvorba enerei~ Jey materijala, siguala (podstaks).Frena tone, u tehnigkon siste bu postosi traneport 414 pretvorba enereije, materijale, cimsla. ‘Te pretvorbe uoraju biti odredene podacina o kvaliteti, kvantite- ti 4 trofkoviea, Ne eliet 1.2 prikazan Jo sadatak razvijenja ko- strukeife kao eistena w kojea se vrHi istodobna pretvorbs enereife, materijele i siqnele (podateke). Rjetenje zadatka nije poznato. Zedatak ce nofe opfeati na osnovi ulaenih { iglazain podataxa, rje- Henge te pokazuse kao neporaeaica - black box. rorssion 1 {eerste taerstse fy] xetitina 2 Raeet 1 | setendth Se) mace tor Fe steritfy F Rate § - feces 8) = = ewtt se { Menon 2 Grits) wee CoSatehy SL. 1.2 Hopstrukel se oo cicton u kojen se weit preevorea ulveaih velising a Uiake nspravo snadS de ee tetatek o kos velith eeso tok 114 pretvarta enerriie, potretétt $ nronaés wu “emneg ku 50) kako Je refona, nore satertjala, eicnela, core Agi". Za to trakeno re “3 re promatea kao eistem, more postogati Je¢nozaatne povermoat ize rodu ulaze 4 izlaza © soruéno*éu reprodukcije. Ta povezsnost {2- edu ulate 4 Sclaze Je zaprevo Zoljena 414 prinudna prosjena: xolitina, kvalitete, trodkove, enoreije, materijele, sicasla na lazy, w KeLi8inu, kvalitetu, trotkove, energise, asterijala, sie~ ala na izlazy. Leljeno i1{ prigudno zbivanje koje se odvije v us rofnoj savisnosts Sgnedu ulaze 4 izleze radi tavrBenja sadetka, neziveno funkeijon, ako Je tadetsk dovoljno preciziran, a to 2na~ BL dn ou ave veligine i evojetve u odaocu prema ulazu i irlezu pomnate, noe ee postaviti vkupna funkei sa. Ova se u snogo sluts: Jove nofe rastaviti ne parcijalne fuakeije koje predetavisasu par ejalne eedatke unutar ukupnor sedatka. Povezivanse parcijainih fuokeise u wkupou funkesju dovodi do funketonalne strukture Kose, radi tevrfenja ukupoe funkeije, note biti varisabilna. Ovo Bto Je reteno 0 funkeisi vrijedi, bilo da je rijed o nekon proizvodu {4 fo nexia ugradbenia (nontainin) grupana. Na sl. 1.3 prikazano Je oblikovenje funkeioaalae strukture rastavijenjem ukupne funkeije Pen fe 8h. 1.3 Ponketonsina structure Ba bi se iz ukupue funkeise dobile parcijslne, # agiho- ‘vin povesivangen funkeionalna struktura, potretae je naubits micliti ponoGu 114 preko fuskeija. Ako Di apr. trebele Koncipire {ti feailiju automatskih puspi ofredenog Kapacitets #2 ofpadae vor de, koJe 0 iz ekolofcih resloga moreju prije pubtania u rijeke ‘oeletith ukupne fuakeije inale bi ovaj oblak (el. 1.8):Materia BL. 1,4 Ukupan funkei ja pumpe a otpada voau ‘Unupna funkedje elect: Haterijal (otpadau vodu) treba trensporti~ rati s nivoe wleze (etanje "e") na nivo deleza (stanje "b"). 2a to Je potrebne dovesti enerei ju 4 aignele koji ge vrSiti autonateke repwlaciju paspe. Pokutoso 1i misliti preko funkei) ake Seno utvrditi da gu nan za tzvrfeaje uxupne funkeije potretne ove parci~ Jalne Tunkeige: doveeti enengiju - poveéat! pritisak ~ ajeriti rani- ‘au ~ regulizati preet Da bi oe rodatek oko koncipiranja fanilije sutonetskih puapi odredenog kapaciteta netodizk! rijeBie, potrebao Je ra sve tra percijalnu funkciju naéi odgovarajue rjedeage. Pogledano 1k Bolje, vidjet eno da za evaku pareijalou funkei ju postosi vets ‘broj oguéih njeBenje. Dovedens enereije note biti: elektrifaa, toplineka (motor © unutratnjin izgarnjen), bidreuligka, pueunat~ ‘ke td. T priticar vode eote se povesatt puxpana rezliditih ie vedaba (Klipain, centrifugelain, vrtloiaia it4.). Tz oveg vidieo da 2a rjebenje tadatka postosi veéi tro} noguéih njetenja. Ako ponotu sistema Klasifixac je izredine tev. norfolotku kutiju, dod Juki svakog pareijaioos funketji woquéa mjeBenja, mofeno wegusob- ‘aim spadanjen pojedinih rjetenje po sistem enofljivosti, dobiti zn postavl jent tadatae vaét Wra$ noméih varisentt neBensa. Me el. 1.5 pokasana ea, radi pringera, sano neke of moguéih varijenti rgetenga. CLAS Je bio da ce pokeke nazelo razviganga konatruketse, woristeét se nefinon sifljenja prexo funkeija i moguénosti dobive nga veteg droga routth riefenja. Da bi se lzzedu voéeg broJa guéih varijasti koncepelsezor niefenja aogla odsbrati nesbol potretno Je posedine variiente vrednovati. I aa yrednovanje posto- ‘ge razredent metoditis postupes. 2 3 og sr 2. [rovesats prisienx |O#etrifugaton Segnteaton Teeibtoe 3b |aseits nites [pion tk 4s | magatszens oe fear Raites — tesgatoa Ne Varijonte 1: 2.1 ~ 2.3 - 3.2.2 Verijanta 2: 21.2 ~ 2.2 - 3.3 - 4.2 SL. 1.5 Morfolofka kutisa pumpe 2a otpadau vos Opisano wetoditko razvijanje konstrukcije prikazano je Kao moguénost Koncepet jskog razvijanja novog proizvode, Medutia, Aarada sklopova { redioni®iih erteda # optiniranjea 4 vrednovenjen Provodi se takoter metodisxi. KoriBtenge ratunale moguée Je u evakos of navedenth fax a wetodicke konstruktive ratrade e tim da evaka faze koncipire- je ~ projextiranje - rezreda radioniikih erteza isa evose speci= fBnosti. Sve ovo do sade predstavije osnovu novogs snenstvenog Podrufja "nauka o Konstruiranju*. Na istie aageline a Kojine Je peinaxtao nevoaitio razviganje novor proizvoda, vrli ce netodiski A pobolsBavange askog postojeseg proizvads. Osin koacipiranja, ne toditkd se provedi projektirenje { konstruktivaa razrada radionte~ kth erteza. Pri projektnoj ratradi potrebao Je urinsti u obsir kako ‘elnidke tako i ekonozske rahtjeve. Dosta Je telko eve sahtjeve is etka istovreceno urisati u obsir, da Di ves od prve projextne razrade bili iepunjeni evi postavijeni eahtjevi. ato se u prvos projektno] rerradi pofinge # manjin brojen zahteva, Tada ovake-6- rarratent oretprojekt iteretivais postuskor vostunne pobol faves To mati du ce razredon veéer broje stalno poboljzavene prosektne rarrade, nnstoji dofi do optinalnor jetenja (el+ 1+6)+ Inzada grve profektse rezrate Ueimanjem u obzir funkcije i izrade (erubi prorafuni, prinjena odgovarajute, ekonosski najpovelinisees raspolotivor aaterijala 4 odgoverejuée ekonomski op- avdane raspolobive tehnologife izrade 4 obrede). Kontrola prve projextae razrade Usimenjen u obsir daljagsh eabtjeve 4 Koristenjen, prone potrebi, tofnijin prorafunekih metoda. Tepada druge prose ne peared: Hontrole druge projektne razrade itd. sve dok ne bud Sspunjeni svi sabtgevi. SL. 1.6 Tok profektne rezrado U tok projektne rasrade dolezi do neprestane iznjene Snnegu konstruktivnog prikaze 4 proratuns, Potrebue dimenzije éise~ ova Konstrukeise neprekidao se utvrduju proraéunon, Opéenite se erubin prorefunom utveduju najprije priblifne dimensije diJelova Konstrukeije. Poto se dio po dio projektne razrade nacrta u pri- bittnom sferit postupno ae, Korak po Xorek, rezraduje dalje u mje~ niin progevtna dokusentactta. Pri koatroli prve vrofektne resrade Ueinaju ee a obrir daljasi sehtjovi 4 tofmijim proratunine kontro~ Liraju se dinensise pojedinth digelove konstruket je. Motu zahtgeve koje treba vet u prvoj projektnog razradi usimati u obair nelase se 4 sahtjevi vezent 2a izradu { obradu. Zabtevs Serade 4 obrede Amafu velau uloru uw evakos Konstruket j6. to fe eepravo materija temolotki ‘eprevnoe konstruktivnoe obliko- anja. Podruije tonnolotki Sepravnor Konstruktivnog oblikevanje je velo Hiroko, jer nora obunvatiti eve tehoolopite tzrade 1 obrade velne u etrojarciog proiavodnji. Tenolotxi teprovme Konstruktivmo: oblixovanje strojnih dijelova je aupravo anno pareialn’ dio pro- cose konetruiransa, Fri tome, keda Je rije! 0 tehnolofki isprevaom konstruk- ‘timnon oblikovan ju strojaih ¢ijelow, mieli ee uglavnon na one strojae dijelove koji nisu obubvateni "elenentine strojeva" aie bo, ta elenente strojeva koji ou vetin dijelom standandisinaat, de ‘i su u popledu temolotid epramer konetruktivnog oblikovanse potrebne enjernice u okviry predueta elesent! etroseva. U ingizi Ge, medutin, biti obradene osnove tehnolotki Aspramog Konstruktivnog oblikovan‘e strojaih 4ijelova, 4 to ano Fa one tehnologife koje w strojarskin konstrukcijaze ineju posetau valmost. Ovazo pripad: Ljevadki iepremac konstruktivao oblikova- ge od1jevaka, saverivatki ieprevas konstruktivae oblikevanje 22- varenih dijelova, Kovadki {eprevac konstruktive oblikovanje otko~ ‘veka slobodne Kovanih, Kovanih u utoynju { ekstrudiranih, tehnoloé- Xi ispramo konstruktivno oblikevanje difelova od lina, tetnolodki iepravno Konstruktivne oblikovanje dijelova predvidenth 20 obradu skidenjen Zestica. Osim toga, bit de dane { osnove montaino ispray- nog konstruktivmog oblikovanje 1 ianjenljivosti. U posebaos porlav~ gu dit ée obradeno tomolodii iepravac oblikovanje u odnosu prema opteresenju. Za ligevane 4 zavarene dijelove obrageni ou naSini proraéune statiGki i dinenitki optereéenih lijevanih i savarenih aigelova. Osim nabrojenih osuova tehmolofki isprayog koustruktiv nog oblikovanja, pri konstruktivmes oblikevensu atrojaih afjelova A strogeva potretao Je voditi valine o iepravnom konstraktimon oblikovangu & edaceu pre = Utjecajina okolice: prafia: vote, perey bledaote, topl: Sepatnin dinath plinova, piseeke, prigavitine, viage, aorske ‘xononekin utjecafina: ainizelate troftovine {erade, mented, wontrole, sklediBtenga, traneports = Utgecesina troSenge, vigeka trajanga, te#ine, volunena. Prige neco Bto se prictupi tralenju rJefenje nekog ken” struvtivaog rodatha, potretan je ToxSistits ave uvjete Kost pri niefaveniu todathe voraju Bit urlmonl u obeir. Zabt Jovi Ko! gu Dti poctovijent venend en eecater SeeutPrix chal 2, Minsk. 02 evekoe stroja, uretaja 1 ovakor etrojnoe Bde tahtiseva se odsecent usinek. Lahtjevani uelanh cotrenuie cote ae radnom Prinjenos xaxlizitin strojaih atgelova. Teti uéinek woke a0 ostvariti ma rariisite netine, | 2, Mahanitie optereteasa, Ovdje Je rijet o silane, titra dines sdarisa, trsinana, ubreanjina, Koja proizlase is neflaa pric isso, Frilikos razrade zadatka moreju ova optereéenfa biti atrete selene Be Postode odgovarajuéi tekustveni podack, uoraja se teom Felis Temmatrenjina 424, u slufaju potrede, poxusinn pritupits potretat podaci ga prorafun, 3, Klimatskt 4 kent jeki utjecati. Otolica ajesta upotr be ote insti Sak utjeoay na xonstrukeija, TehaiSei proiaved nore Dstt otporen na vanjeke utjecase keo Eto cu: visoke 1 nicke teape= Sature, Kenijeki utjecaji plinova, para, kerorioal utjeca) vode, vodenih restopina soli, kiselina, 1ufina itd. ‘4, Brostomt utjecast. Ograniéenge prostora. 5. Neli8ine 4 teins, Is exonomskih resloge more 00 nas togeti de su dinensije proizvode Sto manje, ako radathon nisu pore tevijen ogranitenja. Zahtjev 2x Eto manjon potzebon prostore 4 Sto nitim trofiovina materijala ima prinarni malaj za Konstrukciju. 6. Hoguénost transporte. Pri oblikovanju tebniSkog proiz- Yous moraju se usimati u obzir rasli8ite moguénosti transporte. ‘Fri tone inaju trofkovi transporte velik utjecaj. Velike Konstruk~ cige potretno Je zbog trancporta konstruktivme podijeliti take de ‘se onoguéi transport. I pri malin proizvodina valja voditi refuae © treneportnim noguénostion (npr. instrunenti osjetijivi ne ware woew ce pogodne trensportirati posebain ufvriGenjise {li aijelje— agen). 7. Bukovenie, Pri razmatranju problesatike poslufivanja potrebno Je obratiti paiaju na to hoGe poslulivati kvalificivent Af priutens redniet, Ha oblikovenje eredatava za rukovanje utje~ cot ée vest stroja, otnomo uretaja. Moga sredstva za rukovanje ou stendardizirena, Ako se sredstva za rukovange slobedao obliingty potretac Je obratiti patnju na Kvalifixaciju poslusitelja ian vest stroja lf uredaja za kojeg se obliiuju eredetva za rukovanje. 8+ Gérfavenie porons. Ovazo ee ubraja‘u rador! potrebat sateen? ceridanse pogons so Bto au: Ei%Geafe 4 podaarivent Gotezanje vigera, sanjens istrofenth 111 ofteseain eijelores te os Se evs radovi aopli brzo i lako provedits, Koustruktor wore vealed Feluna 0 pristupslnosti tin dijelove 4 ajesta, 9. Odrtavanse strojeva { urotsins Odie se javije neko- 2sko somuéth slaéajeva. Axo bi eventuelat popravak nekog jedgostar- BoE strojnog digele etaseo vise nogo Eto bi stajele ajecove potpa Bs zenjena, onda koastruktivno rjedenje mora onopueits. jedzoctaena sumjeau, esto Je ur stroj 11 uretas yotrebeo preavidgets teporun ws djelove koJt ae brzo tole, kako Di eam kupac nega dsvesite ofeovarajubu ranjeou, U ton elutasu ajesta ugradnje 4 aijelovs Kor 4 ee sangenjuja moragu biti oblikovens take da onoguée itpen Jedao~ stavas { brau anjonu digelova. oki atrojevi 4 uretaji socs biti, eduti, tako Komplicireni da ou sa poprevak £ sanjenu dijelova Potrebne poseban snanja. U toa eluéaju Konstruktivas rjedenfe sore onenoguéiti kupen de eas wedi odrdavenje, Kojo u ton elufeju cher Aga ALL protevoaas i1i specigalizirme radionice popravak. 10, Fotrofnss enersije. Posebau painiu potreta Je posver tits Bto atten potrofic energije. To od Konstruktora zahtijeva da Pri sonstruktivade oblikevenju protzvota odredi eve one faktore kom $i imagu mnataifi utjecas na soanjenge trotka enereijé 1 da te faktore wane u obsir. EkcnoniZacet w potrofaJé energie aekoe protz~ vods Je siguran pokazatel} za kvalitet proievode { predetavija oenovn konkurenteke sposcbaosti, u odnoea prema starijim i renje UL, Vigo tresense. Ze konstruktora Je vaino da tepraye nis dinensiontranjen, pravilnin izboros aterijala { drugim ajera ima origura proizvodu dug vijek trajanja. Bilo Di mafidealaise kad Bi evi dijelori nekog stroja ili uretaga fanlt jednske dug visek trajanja, Nedutin, pofediai dijelovi aajgetse sanju pod utjecade wehanitkog, topLinskog 111 keaijekoe dfelovanda, kreéi vifek te ganja. Da u takvom clufaju ne bi bilo zastoja, potrebne je Konstrak- ‘ivao osigurati roruénost Legume rang 22, Sirummost porons. Fourdenoat tedaidkos proitvoda terajaom pogeas Je svojetve Koje oe tantijeva of evakos ivelitetnoe profavoda, Neonetano izvrfavanjo rodnin wSinaka stroja ili urecasa-16- wih oni konetruktiv- ovisl o pourtanosti 4 riumesti éjelovenia nih elenenate Yoji eudselugu w ontvarenju regain ufinaka. Cé kon~ atruktora ce ento eahtiseva da pri konstruktivnos oblikovanju ob roti pozomost na one nepovoljae utjeceie Koji bi mori dovesti do preoptereéenja, trofenja, i na ostele snetnje kojinn su izlozeni pojedini digelovi § koji ce efekti cigumosti tine Javljaju. 13, Drodkovs ekeplontact fe. Ovi eu trofkovi u tzrevnoj veri 9 utrotkon energije. Trodkovi eksploatact je utjegu najvecin diselon na iskorietivost etroja 411 postrojenje-Honstruktor mora, prena tone, voditi rafuna o svin ovin faktorine Kofi utjefu na Aekorietivost. U eksploataciji mogu, mecutiz, radi nestrutnog ru~ keovanje nectupiti gubici ulja 2a podnasivanje, rasbledne vode, ro- riva, plinova, pare itd. Ovi gudief povegavaju, lopitno, ekeplosta- cijeke trotkove, Ad, Busnost. Stroj koji pri radu stvara buku Je nepoze- jan. Jos Je manJe dopustivo da bugnost etroja ili uredaje uzneni~ rava okolicu. U ton enielu postoge i odreteni propisi. Konstrukto- ra se prugaju rezlifite moguénosti de ukloni ili ber snangi nepo- Zeljnu buks. U evekon elafegu stroj 121 uredaj koji stvara buku nora se izolirati. 15. Sroj Sansdake. Za konetruktore broj icradske ine presudau vainost. Broj izradaka utjee na iztor materijela 4 tehno- Logije, ane taj nein utjee na sen natin konstruktivaog oblixove je. Pri melon broju d2redaka bit ¢ potrebno ratunati da M1 bi bilo ekonomeki oprevdano upotrijediti odljevke ilf ih zanijeniti asvarenin izvedban: 16. Zepled. Eateteko oblikovense predstavija danas jedan od bitnin zohtjeva kuJins tukuder tivbe udovolJiti. M sahtser! od nose se preteino ne vanjeki izeled, tako da konetruktors ostaje mopuénost vie-nanje funkeionslnor oblikevenja unutrainjosti stroJ ‘odnosno uredssae 17. Hotovi. Zs eveki eadatak utveduse 9@ rok isporuke. Hokove propiruje kupse. NeGutim, rokovi eu naJéekée rezultat zujed~ aiSkog dofevors. Zokovi ce moraju utvrditi (isplenirati) sporazusno ienedu konstru\eije'sor ureda 4 porons, posegno ako Je rigef o novin konstruke!an. Cérfevenge rokeve Sesto ve u ucovorina ienuduje propisivanjen pensle 2a nfihovo necdrtavane. -ne 18. Uiuons trodiovi. te red Konstraktors weuent tro Kori Anaga posebne velsk wtjeces. Konstruktor mora nsetejets de izbor atorifale ‘ natin oblikevanja ekoaoask tako podess da uupai tro: Kovi ve budu veés of ugovorene cijese, tJ. de cijena bute konki~ rentae. 1.2 YRSTE ROWSTRUFOTIA . { samudibe tehnidkih prolzveda koje nora realisirati koo~ | strukeijeki ured, sopa Biti narudibe kurace £14 naradibe vlestiter | poduseéa. ‘postogeét proizvod postoseéi proizved s faajenann rekdanacise poprevet nove Konstrokeise pobolgiansa Maraazbe kupeca Marudibe visstitor aEvos podureéa nove konetrakeise sm eventuslain Potencijalni yagte note Vitt tnforninen o viastitis . nt enn Soe eatery ami ie spekti 4 obtali materijeli ne moraju slozics ‘sanoj reklemi, vee acs et ea ee eet tt timate unione na dotatne wet oven tensa 22% Theunent an pentane Sante tex osorere™ ton aly ria aovis, §o8 nedovoljao ism popraved 424 pr Jevsdi rezloge pris enja reci welanjenja nedostet be javitd xexisasctiey datak je Konstruktora da vt fuéim prongensee s2vzEi pobelsrasiees ¥ Gis -w- ‘sgvees sabtjevi postavlJasu se na Kenetruktore sri tre Aengu sJeteaja novih andatata Xunacn Alt vlestiger seaereéen ¢ tek porusina node doéi do o¢govarejuéih meter ne Orie aerudtabe tupsca, postevijagu se keastrukedsekin luredion ~ poduseésee sedact hofl te di aye pontojetib Sevedaba. Fodaci te potrobe pobeljfange exiteriy $8 o0 ts orounde, aontale, Knteeley wuelaie eo Pater es tite repatansa, * ‘ Foneben obLik audataka konetrokes{ekin uredine predetar Asagu andnct koji profeiaze iz teinje podurela de anslicon traiten inicire nore Konstruktivea njefenje {1 mataije tonstrurtiven sor boistanse postoJeéih kenstrakeiay Ore niet ‘a sedtigene viastite patente, pa pres tone predetarijejy sepet~ dak as odretenon tohaiskon podrulju. Pri ovin radovine Honstrukter ore obratits posebnu painju ekonomskin sahtjeviee, take de novi proisved uo predataviga sano potoljfange u moguénostina north rie= Benga, veé da i eiJenom oxoruéi uspjeinn koakurentaoet. Ao $e ride o teradi Konstruketde na escort novth natele Fietenga pri Seton, pronijenljivos 411 novos zedatia, tava se koas strokcije rove nova Konstrukeh{a. Prélagodavanjen nekog ves posaatog nagela ne proxi senfeat aedatae daje tev. pritapadsa fonetrubet ie Yerirenje velidina £ raznjettaja wuter grates olsbra hog Koji se ne migengja daje tay. rari santnu xonstroked i 1.3. JOR PFOCESA FONSRRIIRENTA, RAUNT FORCT U TORY RonSTRUTRANIA Preces Konstrutranga mole oe prikarsti knox fate, od kom 40h peva obunvasa koneipizanje, drusa proektiranje, a tree ken ‘strukeijeku razradu. ‘oneipinense predetavisa one$ dfo process konetrusran sa pri kojew se, akon restiSéevanje ovin padataiea vesanin 20 zedatek trateajen 4 pronaladenjes odgovarajusin neele rjetenja, utvntule we nadelu rjetenje sadatin. Profettinanse 4 ona3 ¢io process koastratsanie prt ojen soy naon restitGunanje sagetie t roscipineain, uatuie funketonsine 1 ekeacasko rivlende zadatha w teen epeers de Je aiJoja konstruttivae resrata, ber dnlinjen, sores Eeastruttime ssccade predetaviga pores fa poo cess toustroiransa, u Hojog ae rerratufe tenaidka cokuseacl jn, (eahmototet teprevne koastrittivas obiinovenje), tehaiteh | 70 onset najpovolioises prejektnce rioBeadas RasSienfivangon svake of trisu savedensh oxasiaea ‘procesa tonstrutranse ea pojedine redue korake, dovive se akiea {felokapace radzog take process kocetrutrenjay pevhazans oh eli~ alte ost Konsteuicange poginge rseElansivansen prob protsiesa 45 sedate, rerredon tev. Late rant jen age oncipirsaja, projertirange 4 kostrurtimae ra2= rae, resSlangage oe a pofedine radne Koreke (elses 1.7)+ror eae Erethodaa satradsvanse Sopmuiset sa sagetia Releiscavange aadetka Invade Tigte: sane jeve (iovrenje za Koncipinaale Tencipinane dealine cantjeva versain 24 sodatex Hitade VariSanata'sjetenie Tokaido f eeoncaes veeetovanse Plasizanje prelavodae Bratenje mofutin aatela tietonse sedate Ravyijenge proiavoda Taine (azada L.projetine restace, kontse% frstins fineeviehs sce isd, ef se) 8 a meee ERE A se (iewrtivanje Konainoe projektaoe wieleal® Diiewanie Optiniranje pojedinssain dijolove Rasrada dovureneaci je T2rada prototips 111 nodaze Projextna! rarrada prolevode Usporeaivanje e-1istos sahtjeva Ternde 2 Rednt koraci process konstruiranja Konsteaktivas Pri progettirengu i xonstruirangu prot svode wie of 70% tsetse propieuse ve trottoving materi ato Je potreono dn Astengers Kojt rade v ronstrutei outa odjelian rnepoleta corovere vein anondine 6 tetni7kin aateriselinn, te zuanga ne bi trebel 4 bude samo nehonsike, tetnolohea, Kenieta eveietwa, vee Bi tree Dole obuhvatiti exoronska gleditte kao dito ou ehjeae, trofkovt om rade, nopuéaost asbeve, Inbor materials predetarige pri avakon kenstruktivacs zadathu tebni8ko-ekononski problea. Sedrias top problese edrete 4 nizom aahtgeve KoJt eo sunerponinaju Utjecesni fektort copa st erupirets u Setirs grope: ©) Zantors verses a8 upotnebu Kenstruket je. >) Tohtjers vorsns 2a cblikovenje. ©) Uantjerd vezani 20 Leradu 4 obrad, 4) Bkononski aehtjevs. Zantjevi vezant 20 upotzeba koustrakeige proilaze 12 Heljene funkeige 4 avjets porona. Koustruktor ib zore xoupletao { wvsntitativne sets iz ete sabtgeva. Specificinansen eabtjera & ninisalne, aokeizelne 1 aszimme, dotiva ee moruénoct veenovangs. porogs Kojog mole Litt provjerea odabrant izbor matersJela. Zantjevi vozoni za oblikovanse protslaze dijeloa ie Lis~ te zantjeva, a cijelon iz rjedenja koje, potev8i of negela preke oncepetiie, dovedi do prosekta. Benegevd 20 Labor esterijala, vezont 20 uvjete na tered proielaze iz aakela ‘arate 1 obrade. Ienedu zahtieva vee ib 2a Koustruktiwmo oblikevanje, teredu 4 obrata, postose mec fsobue tangeniEas oinosi, Poenavanje ovih ednosa i ajihovo pottiv aje odlubase 0 vrijednocti proizveda. ‘a inder Jednog of nejveteg broja tehaidel prinratisivia setecijele mferogera ou eionenoxt ster. Hones ashe Sa fovkjek tajedno © ved sponentin sahtgevina vezsnin za upotrebyy Likovenje, Saradu i obradu.Faogobrejnest 4 usasanno dfelovane utjecasaih fektora Frimjenos matenstigkin metode onoguéeve se izbor optiaalnor aateri- otehava u Konstruktorstoj prakel postizanje ekonomske-teianiZkd pox hale 23 epecifigne uvjete optereéenje. Za br20 4 eigumo prosal volgath rjelenja, #1. 1.8, Ukljulenje rafunola s menorijon snataj- Henge povoljaih materijela oe posiuliti prikesent tok na #1.1.9. ii materiale 4 prinjenon prograna za izbor, olakéava Szbor aate~ Cggovarajuéia Katelozina aaterijela, tablicase odluke i karakte: nis sistikasa ekononifaosti, noguée Je wrists izbor. Iebor eeterijale ime odlutujuci utfecas aa: Troskovi = oblik 4 tehnologiju dobivanja oblika, = obbadivost i kvalitetu povréinake obrade, «it caren Corse . = ee ees corn anne token . otpornoséu ne korozijue Weasavape| | teeie a > onshore) | [Seeks jeooe cblikovone. Ieee “zoverivost ) mn | wz nc Fae i ee eae eS See | | 3 miss ) Zi |e} a a Babee 7 sel | Uy i — ae] eg, fzigini WEE [ae se ee bor moto f Toure Yporabra vrijecrost 9. Postupak tear} Skomekonorskt Sl. 269 NeeteLotence deters averifens, mem cess Suiflieace kao" elo sania kom EyEEEEs pergoa bole Sestaatng aason Biya precaee Ronsteuirenje Retorigala 'o* SAKS strojnog eijele 1 rer ees ‘eee yee neeet Bs" ~1e- Prene tone, odsbrani aaterijal, coin trofkova nabave tele dina troBkove L2rade 4 raftite. Onanjenje utrotka materi jan a i Abor nagtolse ofgovareguder meterijala, predsterljesu magus ne Koreke 28 postizenje tehnitko-ekonoucko optinslne konstruketje. Moguénesti koje se pri tone nude Jesu: = Prinjone profile oblikevanth of 14% ~ Peononi#as upotrebs materijela. = Supetitucije eaterigela. De bi ce sponemutin aoruénoctina morli koristiti, pot rrebno Je odrediti Konstruktivas potreben profil ¢ elediéta vrete jerijela, Fonstroktivas potreben profil mora tadovolavsti: = pringema 4 funkei gu konstrukes Jey tahtJeve vorane a8 evojetva materiale, zahtjeve vezane 28 dimeuri‘e, = ekononeke aahtjeve, ostale zahtjeve (povssineka 2 nopuénost ‘eporuke). Geporesivangen Konstruktimo predvigenos profile e odgo~ ‘Yorajuéin profilima 1 evogetvina uaterijela, koustruktor ée got o¢abrati optinalay varijenty aaterijela. Zs stactoname konstrukeie, dine trofkovi meterijela < Aurade viastite trokove (posude, nossli). Redukeije tefine wvjetue de onangenge trofkove materijala, « tine i viestitih trofkove do odredenoe optinuna. Za daljaju redukcija teline valje wpotrijeditt skuplje Af ze obradu tebe obredive meterisale. Teko dolasi do race te vinetitin trotters, jer nasty troBovi naterijela 4 trodkord serade. Yesutim, troBkovd pogone 4 ofrEavanya inaju veliiey uloru 2 Hincks cestoms vorila, plovila, dislice, poljoprivredne 4 rede \ hae atrojeve. Ovi troBkovi odretent eu takoter uvelixe trofkovine saterijale. ee an 7 pr \tabh foot I 1 Ih, s "estat 4 Pete, 2 eT wep | $a si, 1.20. Soideage ergbeows t2r2- * dake uzimenjen a obzit, StebsSee posoee tof oh SL. 1.9 Ungeoad tefine strojnin Aijelova ea vise Tite trodtore.tzrade ‘ray dene. ergtkovis eterijaia t trosko- vine serade 4.5 HEDUGOBNT UTJEOLET PROBABUNA T OSLIKOVANTA STROSNIS DIJSLOVA eBko, gotovo 4 nonoguée, pokazalo se dobévanje potrebaih wonsteuttiveih greniénih veijednoett iz fonkeije 4 proragunt v1 tote, Postupek Ge u nejvegen broja slubajeva soratt biti iterstivas Aeaogar = grabog proradus ofvedivenja konstraktivnit grenit- ath vrijetaostt, gecnstri jokes oblikovange ukijulivSi izbor saterijala, ao 4 otluke 0 tebsologigt izrade, = proaiuna Evrstote. Sponensti iteraciont tok Bit Ge pokazan na priajert vee ita roje luli 20 prenosense okretacg monenta My. Prinjer # Fer titer je velo Jefaostavan ate Sto je za grebi proragun, kao kor Gtructivel parenetar, poteeban ess0 proajer vrotilA. okon grsbog proraéuna pojetine fexe Konstroktivag obli- reovange 4 proratona Evratote morat Ge se poaovith nekoliko patty ove von ae ve postigne optinelao rieteaje, Pri tone velje usinati o olEse 20+ sir ove kriteni Je 7 anBelo sintealnin trofkove izrade, + nagelo nininalne tofine, = natelo mininelne potrede prostora, 7 Baelo optisalne sigumosti £ pousdanosti, 7 ostale kriterije koji utJetu na tetaitna wporatnoet. Reels 21 prtnazan jo mcutebes utJecn 0 Suna, konstruktiy a 'YS0g oblikovanja i proraduna Evretoce. Konstruktival elecents prenose pri izvrfav. velo ecto sile i nonente. Ze realizect, retenoj Easi dati odreteai oblix. Rpkscte, obiike keastruktivaih ai, Setneatbon: angu tanked je Ju funkeije potredae je ode Osranitino 1i 26 na prizaaticne, Jelova, mofemo macu isracits BeAr 1-8 Cee), 4 (2?) povrdina presjexa 3 (>, dutins Konstrartimoe dt jela Vkw/a? cretoga mater jal, Sut proven ekticivo hor mores o ¥ fonction ob pee es ervtoce Bake 4.B.CD pectin S| “rth rie Toepots SLLAL Medusotat ueseensi proratune 4 oblixovenga fune Evretote veisede elt jecete jedaadine napresanje Koja ti dovela do otkazivange strosace, > vik , = 2 t sevigeate Gye sone curisenge | The sa, | ‘Uasseno 11 Jednadibe napresanje w jednadioa aese, dobivaso: a +n Be) ceevigese as (BED UA) corigense 2 GR) GAD UA, ‘duoeno opéenite: | AOD, to Peee Moen) SW, sedatek —materigel ob dik. Frese tone telina strojaog di¥jela ovis! o tri utfecajan faktore: = paranetara zadatka (opteretensa, velitine, sfgurnosti), jerijala (odnoe gustose 1 neprezanse), = oblika 1 resporede presjeka materiel Fotrebao Je iepiteti rosin xoustruktivas korietiti. ed ovin utjecajaih velizine mote Potsci radatta ~ opteretenje, veliSina, sfgurnost, ou nadani. TeEi se pri tone mininuau,tedutin, = isboron materijele i 's geonetrijekin oblikon presjeke postoji Sitay aiz noquésosti i potreba 28 optivin canes P/eaey Jo tH sluminijcke legure ences povolsnss nego 2a Eelik. Ipak Ge se odluka 0 wpotrebi slusinije keo materi- Sela donijoti sano aluieju enaSajniseg povecanja upotredae vri- Jedaosti, Jer eu cijene elusinija mnogo vile od cijesa Solika. Za utgecaiou velising ~ oblik preejexa, wrigedtt psi vl foe 20 ubjecajne foktore, nos opteredenju, Kako to pokazuje jodaadtt gece ne mode 0 varijacisans oblike presjoka utjeceti na asus Druxtije=e ' 3° Prd aavijnasu { uvisandu, Hoseat otpors aote £0, pri fetes Pevr#ini preejekey povegati 4 newoliko puta, Slika'1.12 peikesuje Sieovarasuce profite oblikovane of Lima, Kodi onorutuiu smenjenje : fatie, anntern theo we cies vetera razligitin izradaka, ‘ * * , cma «2 SOlsett ou ot potretas ottesjh Peet note Coe enie shake, bareene Let ise : crn iter Wet ne ores 04 ony porsoee met wire Prehetnoet. V ewiter La tee | : ~ Petar Eanololin wyjetiy w oteee en i sea else). Cine wae = sats tenes gyi ravine oftute. nt erst tae . \ L were w amit es Sbema “Tabisce ed ucer j j SL. 1-12 Oplikovanje profile pri neprezanjut Teton 1a pevijenje, >) uvijeaje i saviganje, | tS wvijenje, uvijanje podtecens [eins eae ! fener Frets | Baile Pee Oveie 0 nanege pitanje o srreisuodaosti otvorenih ili j cote | Ponte? [Pais [Partie i satvorenth profila, Pri uvojnon naprezanju potrebao fo vedi. toke lj tke war j wosaih aeprecanda Korietiti ae satvorenia profilon. Buuél de ea i ad = | frobkovt obtikovanje, savarivanja, sabtite unutrainjosti satvere i Ce } nih profile setat, prednost pri savijenju treva dati otvoresio { Proflina, Nevedeno vrijedi za vitene, kovane ilf prefane profil | peneeaiTebat UVJetE wosexs ee Seped mabeike Pojeorts 7 rubrians Tridle ottuee potrebno fo sano uplaati aa i ins Sy navedensn province sail 11 ne, Sve ngere Kole dolete w shsie wrteene Pravélon redosliedu, Pod poJedine Pravila eaiune ‘usose Fe Roje treba pod odretenin urjetioa provecies, U feblict 1.2 pritasan Je prinjer docteaja oftute sa Asbor nespovot{nise temotorise epaienge: } 26 Fonoe PRI DONOSENIY ODLURE U_FONSTRUTCTONTH UREDTMA Oro Per poNoSENy omunE v ronomavroroNnN UreozuA | U toku aver vada honctruktor sora donostti osgovarajute Odluke, bilo da Je riget o koncepei{akoj razredi, projektnos 14 Konstruktivios razrodi. De bi se olekbalo donofenje odgoverajuih otluke, potretno Je konstruktoru omoguéiti raspolaganje ponoéain ‘Tevlica se iter temologtse epaseaia Paiica 1.2 redetvina u koja ubrajeno kataloge, odnosno, rafmela. Fatelost TRAE OS _ sredetvina w koja ubrajeno kataloge, od: : a8 = Lo = aso ta neke postbne zadatke. Ovieno o tone da li Jo rijet o kenel= z 0 Pa pats Pirengu, projektirengu 14 konstruktivnes razrad{, ketslozi obuhva- 2 a fofi ft éagut fonkci je, rtruttura 414 oblikovense, Katalog mora, pri to : smatt resroten sisten koriStense 4 kriterije izbora. Preporuuje se, . #4 evzsishocno Je da Katalog ne cari prevolik brog odgovarajuéin, i, wvdeta an odvedtvense parsnetare u kataloru 2880 0 OL se = aenjon | Roragu Dit oplevateét 4 potpuat, Sto nati da ce ne pripresaje | I | © nige mopute, 1 mee ns 2- ae 1.7 wesmwovanse Vrednovange predeteviga priprenmu faru 2a edluima v ko 09 se variJantana koJe dolaze u obsir u odnosu prena postaviy ‘non eflfu dodjeljusu odgoverajuti bodovi. Vrednovanjen ae odredu- $e dobrota (Kerienost) u odaosu prema postevijenom cilju. Prvi korak vrednovanje predstavlja postavijanje sistesa etlgeva, iz kojih se onda igvode kriteriji vrednovanja. Sistem ciljeva obubvata redovito veéi broj ciljeva Koji ne sadrie sano tehnitke 1 ekonomske gledista, nego Snaju 4 rarli8it cantag. Pri utvedivenju keiterija vrednovanja potretmo je odrediti 4 mataj ojedinog oilse. Ovo se Sint radi toga da bi ge Jo8 prije eanog vrednovanja iskljuSili evi oni kriterigi E4jf Je mages Bex obsira na rezligit matej, dodivaja ee ont kriterifi koji su uzeti uw obrir ra vrednovenje, ofregeai faktor veliéine suataja, Foktor veligine snaZaja (g,) predataviga veliéinu kojom odzedent kriterts utjete ne velitiny konadnog eilja. Kriteriji (ei1jevi) Postavifeni eu u ville nivoa, Svakox kriterija odretence nivoa upl~ suje se velitina mafeja, dobivena vrednovanjes. Odsesivanje veligine mataja posedinog eilje, wri oe stepenasto, od ciija (Kriterija) vege komplekenosts prema cilju ite kouplekenosti. CArgevs (riterist) dragog stupnie (atvon), of postosesa Setiri, a elfci 1.13 (CLL, C12, C13), cegenjeni au u ofnoau prane risen eflgu OL velitinena maZaja 0,5,025,025. Zbrof veliSina mated & odnoou prena odgovarajuéen vilen cilju (kriteris) iznost jedi~ nica, Polto su odredene veli8ine snalaje kritertje drugog stupnse, 4 odnosu prema prvom stupnju, prelasi co na odredivanse veliéine enaaja kriterija treéeg stupaja (nivoa) u odmoeu prena argon. Tako Je, npr. cnatad kriterija C111 { C112, oeJensen u odnams prow ma C11 ga C111 = 0,67, a C112 = 0,33, GLIO12 = 1. Ha Asti se natin postupe 9 ostelia efijevina, ‘Stupany rive) —1 008 028 Fa, Si. 15 Staten cligers Gaiteniie) » yenitinoe sondaja'd fortosise veilfias Teele Odgovaresuét faktort velizine maabaja dobivaja se mo Henjea veli®ine mataje odgoverajuteg etupaye ¢ velitinaze rneSe~ Je vi8in otupageva, Ako npr. parcijalnt kniterij C1121 ime 4 od Bova proma kriteriju vides stupaja velifinu anafaja 0,25, eodit Ge ve faktor veli%ine mmafaje keitenija C111 u otnoru prose CL sotenjea veliGine mnaZage (C1111(0,25)x0111(0,€7)x011(0.5)x01(2)« = 9,09. To aneBS da kriterij C1121 utjege ma kriterij Cl sano ea om. ‘Tako stupajevanje veeduovange onoruéeva objektivnise vrednovanje, Jer Je lakie ocijoniti ava 14 tei pareijaloa krite rijasu ofuosu presa vide postev2jenin kriterijiea, nayo eve poret- Jalne kriterife Jednog stupaja, posebao onog asjaileg, veporetivar ‘th sano wetusobao.26 oenadine 1i ¢ €, faxtore velidine suaéaja poJedinih kri- teriga, a 8 w, vrisednosti pogedinin evosetava (dobivene cejenos Odo # 114 0 do 10), uanofek dase wre, vaganu vrijednost krite~ sije vradnovanja Yj. Ze varigantu ¥,, kriterija oznadenog s 4: ¥ 2a verijanty Vy, ve a MD Yess 7 ag * a za varijanta V5. ‘5 Ueupai sbrod vriJednoeti evojsteva pojedine verijante (npr. Vy), doviva ae zbrasaajen svih parci jalnih vrijednosti evojetava: 2 wat 2 ovat 20 varijentu Vy, ee varijanty ¥, Boroj vaganih vrijednosti svosetava varijante Vy Sues -Z eigMig © E Meg eZ Gas” & Mets Uewpna se “korienost" (dobrota) dobiva teko da ee sbroj vrigedn tf svojetava G, (20 varijentu ¥,) dijeli san{S1enos idealnon vri- Jednosts pogedinin svojstava (10°14 4), moZeno brogen vredovanih srosetava (vgq," 8)+ Yorana kerienost “ES ~ (wkupoa vagina dobrota) ay a Kostenost wy path; «ELS jayne apeolutaa dovrota). ; i Ba wh Sonisnost se kod tehnidkop vrednovanja oznaZava sa 8 kod ekonomskog cay. Ka slict 1.18 prikesan Jo pringer vrednovanja tofkasto tavarenoe nosada. Polite Je izvriens redukeija upotri jes Agenin oblika presJoke u odnosu proua isvrfenju TunketJe (prijencs ‘eevogaih 1 wosnih mosenata kao 4 popreinib sila), pristupa se wrednovanja snaiaga evakog keiterija, avake od predvidenth vari- penta woe Ws Va ania th Teijednosti pojedinih evogetave w La Utrotak eaterigale| 7 8 7 20 2 Uerobak rade > krojende 6 2 6 10 = njesta spajnja | $8 8 10 = pripresct 7 7 a0 = odetupande njera 810 10 Zz oe * res im Si oye 5 0476 0476 1,0 5 Roatere Ji. otandaretznctse Is. teeled |6. trobkovi odrtavanse f SL. L.b Prinjer tennidkog vrednovenga UV ovos slugaju korienost nija vegans Jer oe pretpostar- je da evaki kriteris Jednako utjefe na ukupan cilj. Rezlike broja vodova posedinih kriterija, kao 4 ukupnog broja botove preua ideal nom, upozereva ne slabs ajesta koje Je potrebno pokubati potoldisti.obje verigante inagu Asti bros ae cage veeijente Sonja sath ubroFak raga, past 4 Migentuy Jor ona pokazuse povol nisi: wtrofak Mana of funkeiga cilia au denon eluéage passat aterigela, #0 Je Jet 1s GETINTRANTE U PROCESD RONSTRUIRARSA ‘Pesdecotavange tenaitkog protzvoda ma vets funketJe nottkog profavoda oznafavano ao zadatek natenati#kog optinira- jas Punkcifu cfije mofemo oanediti: om Heyy Han By eee De Punkehju eflja nejiekde predetavijaju trofkovi, u ovie~ nocti of Kenstruktivaih parametara, Trofkovi morajy biti sininelat obetzoa ta Koupleksaost podrufja priajene, teBko se aole posta: ‘vies egtakten netematigid model, Hajée8ée ee upotreblsevaju oni Sbatexatisit woteli Koji obubvadaju keiterije optinalizactse 28 parcijalna podrulsa, Oalusajuét probed optinalizacise strojaih 4i- Jelore pestigaut Je rasvojen rafuaela’ Optintrenje strojaih dijelova host u esti majéebée nelinesrae probleze. RjeZenja takvih problema ogy ee lake sevledati upotrebon rafunels Hetode rjelavanga dijele se na Lincare 4 nelinearne postures Linearaa funketja ina obltk C2) = Cyt, HOgtgt woes Coty u propiesetiet teortJe konstrudrenge ssloked Ge se Jevifatt Lines Fitets ode ge potretuo retovite prinjenjivatt nelinearat postupai optiniranja, fateuatitel zcdatek sastogi ee tada u pronelaienu ekstremih vrigednosts. funkeise ofija. Boor g wees... Sion va netoda ne daje rerultate ako se ckstronne vrisedn0s~ ti, wJetovane opranifenjima, nalaze seven tog podrut le. 08 mnogo pornatih metodn ze njetavanje probless optinelic ancije intige co netoda Fonte Cerlo. Ovon metodon ote as vrio ¥s~ Hijatilno koristiti. Foveéane brzine rafumala fine Je vrio strek- Konponentana x treba generirati elufajae brojeve %- Axo su ove definirane 20 podrut je: singsa, dopivano 2a x, pri p slufejath brojeve Yap 7 Sa * (Pa ~ 8) Pri tone su a, 4B, najvete, odnosno najmanje vrijednosti #9 7+ Citevande Yorniranje 8 a=l,2e- ina SepPtat(Eyrta)%p _| | *ap © ‘ Teratunayenje funkei je podrud ja HEE ee Gao ad Deora POC, as eae Ps) FOC) asn(nova) SL.1415 Tok optiniranja Hoste Carlo Veigednosti a, 1 by utvrdagu se subjektivne, Podratje treba driati ueko keko Bi ee pocticla debra konvergencija. § éru~ ge strane mora biti enoflsivo prena ofrenigensina.-e jofe Je tn ea¥iny 1 opten pepeserg Ta vratilo duro 2-2, tose 3 ote. Epieiene TO Neila ellen #y ama cigelos #utins okretnia ma nalna. Zadano Je Treuntoa Pu, tefine more bits sins 2 soeentes e o0 Nay op Ger200 8/08, dopTys70 Hae" 14-50 an, jotnuae teFine ‘unkeija ci1a elesit edi teafenoe oe a 1 —eniny ence O(n) + xP xp—> tiny veriva oo samo xy 4 7+ ocrsnséenge proiziaze is: az d, BL Sap 0; one » Bote Batuéi da postoge samo dvije varijable, problen se Hoke ajeriti u Jednos revaini grefites. 20 P| yz 0. 1 va pribliino. wo. | | Frena motodi Monte Carlo oert | { ' ' | 0 Minieum tefine proiziasi iz 1+ 0 me, a = 35,7 mm Prema setodi Honte Carlo, gor agi requltat ce tskoder dobi- x81 mm Bikeno $e podmuxge tzatenga a, © 15, 0, = 70 as 20 prom Jer 4 a, + 50m, by 28 dubine. Postupske Len pri p » 2000, exe bi bilo du Je trakeno Job 20 150 a2, 2 0 t0mm xed 4 varirenfe materijals us wini- Sts 118 Geatitie optisiranse gi~ | mistrende trodzore, penzije vestiiay 12 uviot Rankedje'za.1, 3. urged savigenja, 3."wviets uvi- Senge obuetay— nt SRI re ? @ 7 Fox) 3 36,0 2 325,82 6 BS 12149 27,95 10 64,9 AE 210,68 a6 an? 66,6 90,30 156 40,0 8 m2 jas 40,2 51g 65,20 lise 38,1 52,9 60,18 hise7 39 5247 59,32 51. 1.27 Optininenje dinensige vretile sBeolu etods Fonte Carte Literatura Inanjev, S-L.5 Koprovid, V.Ps1 Tehnologitnost kenstruketsi+ Moskva: "Mazinostreenio" 1977+ Golineki, J: Uber der Anwendung bestimmter Methoden der MichtLinearen Optinierusg. Konstruktion 21 (1969) #7. Haneen, P+ Konstruktions: Technik 1968. Loyer, Act Algeneine Gestaltungelehce H.2. Maschinenkonstruk- tionslehre, Basel, Stuttgart: Birkhiusar 1985. Matousek, B.i Konstruktionslehre, Springer-Verlag Berlin 1977. yetenstix. Berlin: VEB-Verlag Orlov, Pele: Osnovi Konetrairovenija. Moskva: MaSinostroenie” 97 Pohl, G.1 Grundregelm fir Gestaltung von Maschinen und Apparaten. Konatruktion 25 (1973) 271-277. | | |-32- Beits, Wes Konstruktionslehre. Springer-Verlag Berlin 197. Reiners, A.Nst Osnovi konstrufrovant ja “Ma inostroenie” 1965. Konetruktionslenre. VES Verlag Technik Bertin 1977. Zur Sistenatisierung der Konstruktions~ arveit. Wies. Zeitsehr. d.Univ. Rostock 22(1973) 4/5. Pahl, Ges Bin. Moskva Seplottmann, Det Sentottaana, D. i “De 2, DIMCLGEEE TEPRAIND FoNs-MUKTTINO GUTTFOVAUTE sTeegHT NETEtOH Vs U OMOSU FRSA TENTsUTVOSME 2.2 CSHOVE PRAVTINOS OBErFOVINTA Y OINOGU FATKA TeNTeAETVOSTE Suvreueak strojogradnja tentiseva da strofai dijelovi bude Sgreden tako Kako bi moplt biti SengenlJivi, i ne ta a2- fia onoewéi1s racionslaw montalu 4 odgovarejuéu asbavk rezermatt Aijelovn. Fod pojsom iznjenljivosti razunjeva ge, opin cadriava- ja istin nenonigkih syojetave natenijala (evedate, Evretote) § aadriavenje geoustri jskih velifina, Ovano ubrejano diners ge dise- love, kvelitet poveSinake obrade, geonetrijeki oblik (cilind-ry ravaina) kao { se¢usobaf poloéal yojedinin geonstrijekth oblics (seduscbaa ckonitort dviju ravih povrsina). Za dinenzije difelove, kvalitety povrfinske obrade, geoaetrijeki oblik £ mecusobai polo- Had pojedinih geonetrisexin oblixa, predvi¢aju ee doputtena odetu- ponga. OdrEavange dopuétenih ogetupsnja mera, oblika 4 hrapavosté onoputuje izafenljivost 4 osigurava funkciju. Zato dopubtena of- stupaaje moraju bith wnegens u radionizze rte! Pri {2boru dopudtenih odetupenja mjera i oblike potreb= no Se inet ns uru ove Hnjenice: 4) Dopuftena odstupanja predetavijaju dozvoljenu aetoé= nost u eijeloa opseru danth granifaih ajer b) Voliina dopultenin odatupanse mora e¢ tzabrati tako da bi prekoradenje predstaviselo stvarso neupotrebljivost inratka. Pri tone Je potretno uzinatt u obzir { ofekiveno trofenje w eksploe- tacisi. e) Velidine dopuftenth odetupange valja birati tako d= Azredak bude togsa onolike koliko Je to potrebne s obziros na funk= feign, 4 ne tofan onoliko Koliko Je to coruéee Poveganjen dopudtenih odstupange ajere i oblika pojefti- ajuje se dzreda, PoJednostavijeno s¢ nofe reéi dn je sbroj izrad~ nib trofkova { veliSine dopustenin odstupanja konstanta. Na slick 2.1 pokazana Je fuaketonalna ovienost trofkova izrade o veliéini aopuétenth odstupanga. {-ue Proiavodni troBkovt Velizine pole teleraneija SL. 2.2 Punkefoasing ovienost frefkova iereds 0 veli- Hint copattesin edstue panda 2.2 SUANDARDIZACTSA T SIPIZACIZA Einjenten Je da ce evaki ctroj, odnosno evaki tip stro- Je Sete veste, soctoJ od nize resli8itih etrojaih difelova, raz]i- Hite veliine 1 rasli8iteg oblika. Fri tone su mogi dijelovi tik strojeva {11 easo ajthovt koustruktivai detalji mefusobae eliEal po oblim i po funkeigi. Ta Jo Einjenica onceubila da ee prim non tecretekin eaznanja 4 praktitaih iskustava obgedine konatruk- ‘tivnl oblied tokvin diJelova. To snafi ujedno de ée se u tekvin sludejevine odreditt pravile ze oblixovenge tik 4 tekvin igelova, Ferredith metode prozafuns, pe Eak predlofiti 4 empirizke Jedaadébe 4s prethocat, grub proratun dimenaija, Ujedno 6e trobat! eebira~ Bf tehnitke podatke 4 prinjore dobro S2vedenih konstmukeija itd. Kod snorin oreovnin, snore puta prinfenjiveath ¢ijelova strojeve Biroke prinjene veé dots uetaljenih u svon razvoju, prietupa a A etandardizectsi 4 tpizacksi takvin dijelover Stendurdizacija 4 tipiencisa ou dJelataocti 2154 9e os Romi ci1j mole derinirat! xeo aintenateko aastojanje da ee uklo~ ze reznolixoett Senedu pojedinin predeeta 4 pofnova, koji eu inate keo prednets § pojzovi procvitent 2a Setu svzhu. Vill ae na te Bafin Eto ge iametu odretencra broje pro‘eveda, predacta, dijelova 54 poseove, oesbize defan i vite afin toga od ost edgovernse potest aay f toll wedi nogu poeostate predortoy Prolavose’ eliehore: ee ‘Yes potpuno aedomijestiti. Frena tone gu tako izsbrani proszvedi, prodeeti, dijelovi, pojeovi tipakt uzoret xoji tadevolavasu od Gene sahtJeve w porledu kvalitete, oblika, dinenzija, mjera, teti~ ne, ostelih fizidkih { kemigrkth evosetava £21 anne definsel Je Standardizinats ne nazi da treds stvarati eke nove Proiavode, prednete, dijelove ili pojnove, nego treba kao prvo od postojeéih proisvoda, prednets, dijelova 121 pojsova izabrsti uzor ke, sodele, Kofi eu naSbolJi iu prosfeku najprikledaisi 2a trate au evrhs Sam standerd mora, modutia, biti epiom, tf. definiran tofno prema odredonin pravilina, Standardi ge aajéetée odnose na strovine, poluproizvode, proizvade, ‘njere pojsove, natine proreéu- fa itd, Prema tone zadatak je standardizactje de Zovjeku olaka na- oren umni 4 fizitki rad. Tennitka standardizacija, keo dio opée Ajelatoosts na standerdizact si, Je xdir evih praktizaih, tehaidkin A exonoaskib iekustave, a { rerultata nauinog fetralivensa, E4S¢ ef2J mora bitt naspovol aise rjefense danog tehnigkog problema, odnosno Hvalitetan proizvod. Standvrdizactja ine miz prednosti od Kojih oe kao nesvainije navode ove: Ly Standardicactse ograniBeva broj tipova 4 dimensija poluproisro- 4a, alate, gotovin proizvoda, rezermih dijelova; enanjuse 28Li- bu materijela na ckledigtu, saline gotovin proisvoda, rezervaih Gigelova 4 aleta. 2, Onoguéuje da ao enanjenjen broja rezaih protevoda ue senJi bro Anvedbi, postizu morsénceti velikoserijeke £14 macovne proizvod~ ages Tne se enanjuse broj potrebnih tebnolotkin process Svodengen veéeg droja ramnolikih operacifa na veéi broj Jedat kin, onopuduje bolje uvjefbavanje radnika, povetanse spretzosti, moguéaost specifelicacije radnika, Jedaoetavnise aoreiranje itd. 4, Olekiava, ubrzava 4 userrteva moguinost konstruktivne razrede proizvoda 1 same proizvodnje. 5. Cnoguduje kvelitetalju protevodasus 6, OlexHave 300 vwriete. 7. Onoguéaje uftedu na enerriji po Jedinici proizvods, 8. Onoguéuje upotrabu mehanitkih 4 autosatekib kontrolnia aparata ita.= 36 Osim aabrojenih precnosti koje ee postizu standardien- * odnose ce na konstrukeiju i proizvodnju, standandizecija ove prednosti: ~ Fri prodaji i dietribuetsi: bréa i tofaife ieporuka, suanjense Droge sporova, menja noguénost zastarijevanja, manja mogucnoet sebune pri isporuci, olakSsno pskovanje, olakian treasport, olak- Sana evidencija ita. ~ U prodajno} mresi: bréi pronet, sanje zalihe, manji skiaditni Prostor, menja potreba novenih sredstava ita. ~ % wupee: bolja kvaliteta, nize eijenc, olekien iztor ita. Podrutje tehnitke stendardizactse obubvaéa proizvode, Postupke, definicije itd. Zisi ee Pazvoj ustslio ili ga treba stan~ Gardon usteliti, Pri uvodenju nove proizvodnje mogu se standandiei— Fati i takvi proizvodi koji se ranije nicu proizvodili, ako oo 20 stenderdizactju takvin proievoda stvoreni evi potredni tenmithd 1 ckononeki wwJeti. Priprena za tebaitku stendardizaciju veli se tipizaci jon Profevoda koja se najfeSée odnosi na skupine dijelova 41i proteved- si Selina. Tehnitia standardizaciju u SPRJ vréi Jucoslavenski saved ea otenderdizacisu koJi izdaje Jugoslavenske standande JUS. ‘Jugoslavenski standards s cbavemon primjenon imaju snagu Zakone, odgovarajuée rjefenja Btompase se u Slufbenos itu s¥xs. SPRY Je Elanica Me¢unarcdne orgenizacije 2a standardize cigu (180). Omnovne tenniéxe etandarde (JUS) ona uekladuge va pee porukama Medunarodne orgunizacije en etandardizaci ju IS0- Ma podrut ju elemenats strojeva atandardizactsa ee zaleta Fazvila, Gotove evi elenent! strojeva ou standurdirirant. U mnogim podrudsiea koje sahvata stendartizacija, posto~ $4 potrede da se Jedne 424 vite kerakterietica, koje oe eratevaju brojéonin wrijednostina (prosjert, dufine, pritiect itd.), perenne, $a ¥ redove sreGene po odredenon cistemu. Pri tone Je jedan of grove ih sadatake standerdssacise dase oa Sto manjin brojen Elancva tan vrojéanih redova sadovolse ave potrebe. De bi se tog snd. rosew jatak ostya~ rio na nagprikledniji nafia, ustanovijent au redovi atanderanen koji oim Eto eudovoljevagu cenovnt uvset due nejmengin brojen Elanova pokrivasy sve potrebe, infu { niz drugin prednonei, -- Redovina stasdardnth brogeva, KoSina soleso tortetiti u bilo to Jem podrutju etsadardizaci ie, fina svuda po ston sistenu, ‘Tine se poctitu colene gredvonty ¢ Qdaoeu prea proizvoljno izabrenin velidinans. Prova punoreiee Renardu, koji Je prvi postario redove atanderdsih trojeva, ont ao= omnaku R, Redovi standandnih brojeva odebreni eu take da eaten volje najveés broJ santjeva koJim e@ noes postaviti. onoruéen Je izbor etandardaia veli~ Fostevijona su Eetiri oonovas geonetrijska rede, geomet: Fifske progresije, proua Kojima u dekadi od 1 do 10 nofe, prena fo- LjenoJ udestelosti stupnjevansa, biti 40 (RAC), 20 (20), 10 (R10), 5 (R5) stupnjeve. Ravunom dobivene vrisednoesi progrecije djelomié ao sit aaokrufene, keke bi se prilagodile potrevana prektitne upo- ‘trebe. Ovako izabrant goometrijekt redovi epajaju prednosti dekad~ Rog sietena i geonetrijekog reda Jer 1. obuhvataju ave osnovne bro~ deve dekadaog sistema 1, 10, 100, 1000; 2. u evakod dekadi Amaju Sednak broj FLanove (Jedneku custoéu Slenova reda); 3. Jedaako po- Lokeni SLonovi pojediain dexada razliiasa sano poloiejen deci~ ualnog zareze . 2 8 2D HO wD ao yo 16 02540 100 160-250-800 630.1000 Seat dalsost (Gulls) Ted endstt ove ELanove prethodnog nen s sengin brojen Slanovai 5. bro] Slasovs evakog daljaieg rede enarit Gvoetrait brag Slasova prethodnog Fedas 55 (5 Slanova u aereds of 2 €0 10) io (20 Slesove w dekaai od 2 ao 20) 220 (20 Blasove w dekadi of 1 €2 10) B40 (20 Elanova w ekeds of 2 do 404 6. otnoe bite tojeg fans prone nejbliien tenje S2ane Setoe rede, prona karatteristies geoneteijexog seca Je Konstaatan # iazost 4G, = Vis aie Se» Sednee 54,10, 20, 40. renter porasta rede 85 Gy = /10 = 1,6 4 eadnat w svekon deci hon interval po 5 elenova. 2 | : sndrtt u evskon aect~ Paxton porasta reda R10. Gyo 7/30 = 1525 4 elnoe intervals po 20 81 Faktor poraste reds zt Vi 12 4 onde w evekon deet= poraste reds R20 Qag = 10 = 1412 i ondrti v evn ulnom interval po 20 SLenova,-38- 29, oo Raxtor poreste red B40 Gag = /10 = 1,08 $ Sadrhd & evel decinsinor intervalu po 40 Elanove~ Standerdain brojevine izrefavaju se: dutinake ajeres povrfine, volumeni, tedine, aile, pritiscl, deputtens nepresands, breine vitaje, breine, sage, prijenssnt onjeri td.» Std U ovin ovin slufajevina, kadn Je potrebe odebrati neke veliEine Kojo se nomu fareriti brojevine, potrebac Jo koristiti se stendard: rim brojevins. Od sposeautog oe mole odstupiti sano eko postode narobiti razloti koji to eprigedevass. Pri prinjenl standardnin brojeva velsa urijek nastosett da oe 6 najgrubljim redon, tj. « redon koji ine najveéi etupand poreste, zedovolji postevijene zentgeve stupajevana, To anes de $e potredno, po nogiénosti, kao prvo Koristiti se R5. Ako taj ne radovoljava, Koristino se R10, pa R20 itd. Tevedeai redovi standardain brojera dobivaju se tako de ne of osaornog reda ueni u obsir sano oiredent Slanovi, prean odre- Genor pravilu, na prinjer, avers drugt, treéi, Setrrtt Elen itd. Ma prinjer, iavedent red Kofi sadrit oveki treéi Elan osnownog re da R10 ine faktor poresta Q, = 10°/e2, tako da red, w respons brojeva 1 do 1000 sadri ove Elanove: 1, 25 4, By 16, 32) 6342255 250, 500, 1000, Tzvedent redovi oznaduju ve teko da ee osim oeney- nog reda dotaje bro Kofi ornaduje broj onth Elenova ost ee po trebijavaju od osnovnog reda: Na prisjer R10/3 mundi da se od of- novaog reda upotrebljava ovaki treéi Sian. U nekin elutsjevina redovi ne moraju inati istu gustoéa avon cfjelon opsegu. U takvin ce slufajevina cJelckupni ops note podijeliti ne nekoliko dntervala, a 2a aveki interval oe 2¢ useti drugi red etandarinih brogeva. Nogu ee koabinirati osaoval £ Aevedent redovi. Za izbor rede atendardath brojeva ajerodavan Je izbor faxtora porasta (kvoctJenta) q. Pregled podesnin faktora porasta 4 standardaih redova porotu Logih ve ti fektori mogu ontvariti prikazan Je ne teblict. -39- Fabien 2.1 Paktor Cégovarajués nedovi Procentualal porest rede poraste | osaowni Yevedent |g odnoeu prose wri jednoe: ti’aisee Fane ‘ R 5/3, RIO/e 300 25 R 5/2, RI0/e 150 2 10/3, R20/6 1100 16 RS R 10/2, 220/4 60 10/8 1s 0/7 50 ae 20/3 40 1,32 80/5 xe 1,25 | Ro 20/2, REC /+ 25 218 R0/3, 18 an2 | x0 RW0/2y ReO/4* ae 2,09 20/3 * 9 2,06 | mo 30/2 6 1,03 | RAO" # Azuzetat redowi 2.3. ROLERANCIIE Bog nessvrBenosti judi, strojeva, alata, pa 4 materi je As ora oe misliti na to da Ge v proizvodaji mjere Szratenih pred eta vide S11 manje odetupati of Zeljenth aJera. Zbog toes Je, ako nanjona dijelova to zohtiseva, potrebno odrediti granice dinenzija Aijolova. Na taj se nein odreduju dozvoljena odstupanje etvarnih jere od Jeljenih. Velt#ine dowvoljenin odetupanje stveruit Jere o@ Eeljenin ovise o nanjeni dijelova, a { 0 visini proizvodaih troé~ kova, Podréje u kojem ce nelase cranice doxvoljenth odstupanja mje~ 4 ovens podrufje tolerenciie if tolersnetja. Kose njéve treba tolerirati { kolika mogu biti dozvoljene odetupanje pojedinih njera, ovisi o aanjeni pojedinth dijelova, aji- hove funxeise, nadine inrade, droja Komeda Koji se tzrafusu, kao i od tofnosti izradnih strojeva, alata, priprenaka i naprava 2a upi- gang- 40. Telerizesu ee, u pravilu, sane: 4) Mera Sija DS metatncet ola ueroziti inpravnost fumketje, Ps Zak § upotreblfivost takvin dijeleva. To su velavion one myers © Kofiaa oviss metusovai odnos dvaju is vile diJelov ») Mjere vaine pri monteli, o kojina ovisi Szafenljivost dijetovty tako da digelove ne treba metusobne prilegotarsti. ¢) Vaine agere en proizvosat postupak, Fijom aeodrEovenyen ne bi mogle biti odrdane 1 neke éruge ‘ne ier 4) Mjere Eise neodrtavanse ima utjeced na kvalitetu proisvods (sPr+ teine, Evretoge, volumen, socivost itd.). Metunarodat saver nacionalaih druitava ea stasdardizeci~ fo 190 (International Federation of the National Standerdizing Organization) izredio Je ISO sisten tolerancija, KoJi eadrii nate- La aa odreaivanje dozvoljenih odstupenja sa razne stupnieve tofnosti inrede i ca rezne vrete macuscdnog nalijegange dijelova a sklo~ pu. 180 sistem tolerancija asdrii i nedele za izbor dosvoljenis cdetupanga dijelova koji wleze u exlopove, Kuo i natela te ajore~ je dijelova izragenin po tom sistemu tolermeija i za isradu odeo- varajuéih ajerila. IS0 sisten tolerancija eadrdi 1 brojtane vrised nosti dozvoljeaih odetupenja, utvrdene za odredent broj stupnjeva tofnosti isrede, ta odredene polotaje polja tolerancige (dozvole~ nih odetupanja), u odaoeu prese nazivaoj njeri. Sugoslavenski standardi tolermedja dubinskin mjera potpuno ov usvojil4 150 sfeten toleranci{a. Odretivanje dorvoljenih ‘odetupaaja po Jugoelavenskim standardina obeverno ee mora prinjenji- vati u strojogrednii, logtino, caso onda kade Je potrebao da se od- Teduju toleranchje, Odredivenja tolerancija izvan stendardina odre- dence potrutja dorvoljenih ofstupenia, mole ee pristupiti izusetno kade, na prinjer Jedno od etanderdian propisanih odstupense ne od- govars uvjetina 411 ako to trol upotreds strane dorumeatacie Teto Jo teko potredao pri isboru dosjeda (nalijegsosa) tdge god $e to morte, pringeasivati dosjede propisane Sugosleven- Ghia atunderdine, 1 to Keo prvo ona dena u ulen izboru preporuée- ‘hin cosgeds (nelijeganja). Ako ee Koastrukeifa ne bi mogie Levee th preporuzenin dosfedina, mors se prinijeniti 1 drugs dosiedt do- bivest Kombinaci goa dorvolsenth ofstupenta, We slick 2.2 peikate vets dosvoljene agers, 2. Desa o ajeray 3. Jes 1. s0WaR ORISTEMA MEERA, nage ens TERA RSS, sient, 3. MATTINA VIERA, propigana ngers predarta hoje te startove tela $ of hose ee ratunaju odajere, &, TULERRCIA, optey do olientn otttpanie, 5. GRE ObeTARGE (OTH), relite, ta gu forse granitan afece & nasimae njerey 6, KAJE CLEMANTE (OD faziike izantu donje granitoe ajere t cazivne ajere, Osim Ravedenth pojnova koji ou ozzatent ae el. 2.2 postojs i polem STARRE RUE hao ere Ley eveninih mjera). * § seas $a donvel jena grantina adore, 81. 2.2 Gorge £ don fe i Scaje Sietapaaye oom Ma el. 2.3 prikazane su oguénosti metuscbsog oénoge wra~ tila 4 provrta, De bi se vretilo nogle nemmetano wloliti a provrty Aenega njih mora postojati ZRACKOST (LABAVOST). Kako bi vratilo BI Lo Evrtto wlofeno u provrt, Semedu nJi nora postojeti PRISNOST (PREMIO). MAIYANSA ZRAENOST (LABAYOST) Je aratacst ienet™ pajae- jog provrta 1 najvedog vratile. NAIYECL Z3AENCST (LABAVOST) Jo arataoct ienedu najveéeg provrta i najeanjeg vratile. HALSNCS? (FREX- 10P) Je razlike izpeds stvarcog pronjera wretila { stvaroog promise ra provrta. NAVARA PRISNOGT Je preilop ineu najmnieg vratila § navedeg provrta, NASVECA PRISNCST Je preklop insedu najvedeg vt tite d aageangeg provrta. DOSJED je metusotni ofnos spose dvasu strosaih ¢iJelora, kosim ee osigurava 114 odredent stupans labavesti, {14 odredend stun ponj prisnosti. Dosjedi mocu biti LABAVZ, PRIVELACNT DOS=9I 1 EvaSTr (el. 2.4, 2.5, 206 4 2.7). LABAVE DOSIED (61. 2.8) Je taki dosjed kod kogee Je relative poask diselova w radu ooiguran erat- noSéu, FRIUELAINT DOSJED (81, 245), Je takav doesea kod Koges,-a- soty svojenin ifelovian rofe pojeviti sli arainost 424 pre se vcatt do st od tokvor dosjeda uneorijed ne ane sigurao hoe 14 veo bith Levey S14 Evrets SVRSTE 9059=9 (sl. 2.7) $e take dosjed wot tojer ge eedusvbne nepokretsost diJelova crirursas preklopoa (erstilo Je wider vebe o@ provita) BL. 2.8 Levays dossed SL. 2.5 Poksetni dosjed Dosjedi se nopu oetveriti 414 w skates JEDINSIVENOG PRCH YROA (01. 2.8411 u aeteon TEDISTVENGE YRATIEA W esetens JE: wat ortage Lett. Prensa SL, 246 Ulovigent dosged 61. 2.7 Pretant dossed ncaa set om se SL, 2.8 sisten Jedinigaoe prover 2.9. Staten soatnssno % enti . a a V eloteau SEDINGTVENOG VRAMILA, 20 eve vrste dosieda vra- ova eietenn nazivan Je mjere {shod ze nensBonje odnsere. 2,10 kao i u stim difagraniza u Kojine Je prikazan sisten dos: fconovnu Linifu koJe odgovare nasivae) ajeri nenivaro RULER, 1{ 2110, Hate Linge Folotsd tolerancija u odnosu prose nultoj Liniji ornadava se OLIN TOLEBATCIJE, Veli#ina tolerancije ovis! o pronjera. S po~ ‘vetsnin promjeroa tolerencije reetu pribliino preza kutnoj parabo- 1, Se poveganin pronjeron reste i netofaost pri mjerenju, 180 sister tolerancifa predvide 16 (po JUs-u 16) rezliéitin stupajeva tolnosti izrade proizvoda odredenih KVALITSTON TOLERAICIJE. Mh 16 wvaliteta tolerancija nora zadovoljiti ave potrebe avin podrutja profavodnge, potevEi of valjanja 1 kovanja do fine wohaniko 4 mje~ Fila. Onnove tolerancife odvedene kvalitete oanaéene ou ca IP. Polja tolerancige omafuju se oscakana sastavijeath od slova i bro- Seva, Slovon se ornatava polotaj polja toleranciJe u odnosu prema tog multo§ linisi (sl. 2.12) « droges velidina polja toleraneise (apr. 6) Polotes polga tolerencige vestila onnabava se malin olo- vima, @ polotas proveta velikis slovins (el. 2.12). Za ozna- ku kvalitete koristi se trojeviaa of 1 40 1B texo da se kvali~ teta IM? 1278 upo- srebigevagu 2a tev. netolerirane mgere (presa J0S-u). Poletas polja tole: efge ozcazen prema 160 sistem odredents slo- vou, ina ta ove kvalitete ists polotay pre Reta pola fokrancii provi Pbk polis tolerancija wratile SL. 2.21 Polje toleranci fe -45- sma nulto3 Liniji (osin 20 tolersneije pole Jy k 4 J 40 2 kode w saznin Wvaliteting ineju rasligie poloiay preua avltes Liniji (ele 2.12 4 el. 2.13). Teto Je tako polotas pole tolerancife Jeane erupe prone nultos Minijé ovieen o nazivaon pronjeru (osia pola by Hy KB do 18, 7 4 79 do mI). Na slict 2,18 prikszant su polofajé polja toleraneije vratila u odnosu presa pelju tolerancije provsta (u sistesu Jedin~ ‘stvoncg proveta), ea razlifite vrete labavih, prijelssaih $ Sym ‘tih dosseda. Slike 2.15 prikacuse moruéaoet dodivansa Ladevoe dos Seda u clotenu jedinstveaoe provrts 1 jedinetvenog vratila take de ‘Jeanaka oxaaka polja osigurava 4 Jedaske odaser: ‘Tolerirana njera omaduse se drojfsnon ozaskon nezive ajere, lovon koji ommatuje polofas polja tolerancije 1 brojkon kor $8 ornafava Kvalitetu(na primjer 50 n6 za vratile 1 70 7 28 provrt). U ofredenin clutajevina Korieno je upotrifebiti migetane verifante eietena Jodinetvenog proveta 1 fedinstvence vratila. To se naroBito upotrebljava keda u pogont postose odgovarajués Kalit- xt (ol. 2.16). U elijededog tablict dan Jo progled izbore docjedn. Ove andrEs labave prigelazne 4 Svrete denjede 22 optu upotrebu, Kose treba bireti prema wvjetine njthove funkei fe. VU tabiict 2.2 oxsaten! eu prijelazai desjedi kao pritegli, Jako stogauti doojedi koje karakteriziraju aanji ili veéd pretlopi, Sako teoretekt mote postogati 1 exsEnost. Ovo Je oprevdano ¢ obsiren de pei inredi digelove redaik nastosi izbjedi deaju graniéau ajera vr tile, « goraja granitmu njeru precrta, kako i izbjegao aogutnost | Bearte, Erivulja uFeatslosti (el. 2.17) ne podudare 20s Grusovor ketvaljon normalne raspodjele. Sparivange aijelova daje esto preteine évrsti (prient) dosed.uzia PREOLED POLIA TOLERANCIIA VRATILA U OONOSU PREMA NULTO) LINUS ZA PROMJERE veée 00 30 00 $0 mm eal ‘512.19 POLOJA) POLJA TOLERANCIJA PROVRTA U ODNOSU PREMA NULTOJ LINIJI ZA PROMJERE VECE 00 3000 S0mm 3aa | somcon ri ie rrr on Hy yess [ Ep 4 Polokss pola tolerencije vratila prena poli toleranelje provrea 0 sievems Jedinetvenop provrte Sl. 2.15 Morsénost dobivanga Inbavog dosseda & Jedinetvenoe proveta 1 vratile fom = r eat espa esttost) 4 T 1 ti prot ‘wironet watito SL, 216 Fijotane vers sante jedintinoe proves Sh, 2.27 Rrivuije uteateloets Pjeainithoe wretila ri igzedl proveee Soulless eee & contest Opisai poleci o wrartere Joejeva Objatnjenje aa i 2a 1 priejenu a a Wels spb aba Sonat | Teertine: butense ea epinal peel’ S2VE8ia¢) Bis evrsiog Srjetio. vofena Si toberens rasa ulenge, spit: svjetlo vutens 323] sorsrene antes bee Kom fontrola vretsia oniénis ajeriies 7 ae ‘olupovedl iv coated eae PeIEHeTIgIOE Seatnont Hiss desist, (acti ea permed) ulead Cade peatenle. hepone- jan tn brao scutno pootcanjes Pad 3 le fe |e ig TaRgatal dashed, Seeteviges 1 westevijey pow Egtdevense fevia. Slearaje’protiv dkretanda i posscanges Ne Sajuje: ee kod cijelove host” se prea Decee ‘Nis urjetine morse posteeti. isiibjelae je DrsEljive om loxs| tovt Feiteeli, doejed. Tofe oo eontirats posotu ‘EhialGe Tebitas prinentuse ee tame’ cede df 38, Diet poveenage ra tevigenis Potrero. ge oeleurat pénose prone pouiccnju 1 okretaagu Seles priest i eae FAeisaT Tonia a8 as Tako stersuts don ‘SEiges GP upetrebon fel ike aiie, ape. Tuas proves Fotretue je oripursaje protiv oxresany Spajenje 1 ractevijense of Tater 4 uplevisont doejed 2a nasvans nye po do 00 an. ‘geleta 4 uplevient Goejed te nazivae nic+ ce vete od 66 ah50 2.8 SOFARMe TOL RutoTIE ‘xo Je fednn agora oviene 0 drugos, na prinjer, njera x re sl. 2.28, odnoeno ako #e nekoliko dijelovs nastanje jedan as éri- fis tontrolon tolerancija nora ee utvrditi sefusobat utiecas tolé Za ratunsko utvreivanje Jedue greniéze ajere oviene 0 éro- = Ako Je neks njere 2br0j pojedinaé~ sora ath ajera cada Je najvetéa agera toro} pojedinagain aejvesin agers, 4 tajeange nfere rbrog pojedinet- ‘ash najmansih ajere (1.2.19). = ho je agers razlixe aviga posedi~ atath ajera, nafveéu ajera dobiva- x fo 42 raalike goraje eraniéne nje re (vote ajere) 1 donje eranitne 50-9) gee (aanfe ajere). Najaunju mje ru dobivano obratais posturkea 1. 2.18 Magasobae ovtenost (612.20). tere 2a oli EA 51.2.20 gore dana iro. resii~ ke posedinetath soi 81.219 ners dane kao 20505 9 mera Saash ayers = Rortike preni#ein agers neke efore, sunams tolerenct¥a, Jedueke $e sbrofu {24 avri posedinetath tolerancije (61.2.19, #1-2-20). = Tho se potreben afore dobive sbrajanien 1 edveinanjen pogediain gers (agora x 94 1. 2.21.) korieno Je sarediti lanee ajere (ols 2.22,b). Foginge £0 $ sevrgava ertinson lanes mer ono ajert i utvaduse enjer plus, odaccne atnus, 2a tra ib) e) 51, 2.21 Lanse ager Kajvete mera oviene njere dobiva exanttnth age nova Lanes ger sbrajangen goragih positivaih & dongin grenisaih ajera aegetirath #1e- Nejnanfe nora dobive ee obratnin poetupeiza. a toga prvislani 28 gornJé prinse Yq = 50,0 = 80,0 + 10,05 + 10,01 = 30,06 Hy + 89,9 = 40,2 + 9,95 + 10,00 + 29,75 otermetie ce tate dodiva i T= Ty = Ky = 30,06 - 29,75 = O51, 1 = % posedinainth tolerancija =-0,160,100,140,01 + 0,31 MeraSanje tolersncija soe zavienos afer aati pribiizne velike vrijedaosti cusarne tolerancije i konstruktor ih nora uret! uw obein. vorenon loaes afer barem Jedna 2.22). poresro ‘prove i 1d Wetee-t6 2 pocer Tate) 2s"2? || fae T5099 SL, 2:22 Zatvoreni lenee wjera-e- = Mere 2 snton tolerencisos xoja Je funkcfonslne wrgetoveney iss neta 2.23)- lenise ce odreaivats « vesin broses toleriranih ajers (#2- rks? wets a sate Reg p reiem weg a5 — Tonncindewn racegs lose ebro a) b) a 51, 2.23 Ueke tolerane Dok se kod pojedinatnin ie! Jiga funkeioaelno wvjetovana flova eunaras tolorancija dobiva na anvedeni nagin, kod veteg broja dijelova koji se naleze jeden po- kres drugor dolasi wvijek do stvaranje sumarne toleranctje~ Radi toga nise moguse aa vratilu fikeirati strojai dio porotu uskotnika ber sraaosti. S1ika 2.24 prixazuje taxey slutaj. Isto tako akei— Zar eer Teese $1.2.28 Sunara tolerencifa kod veéeg broje di Jelova ‘Jaae sratnost Kod vetor broja di¥i Jova na vratily (1.2.25) moke Bix ti auatma, Axo, ma prinjer, tolerancija pojedinainih dijelova (el. 2.25) danosi 0 me, @ sigumnosnog pretens 0,06 sm sunaraa toleranci~ Ja mode isnoafti Sak 0,36 mn. Tako veliki utjecasi tolerancija eu ne~ dopustivi. Utjeee sunarne toleran~ ‘oige na dopubtenu mjera mole ce om erani8its zadr¥avanjen istog kon etrukesvacg oblikevanja sano poms- Gu uskih (skupih) tolerancija poje- dinataih dijelova. Mae ee, dodute, ostvaruje iznjenjivost, ali trotko- ‘Vi ferade nogu Jako porasti. Prems droju pojedinetnih diJelova kojt su snjefteni Jeni pokrej drueih, ei kod postupka © einimalno malin ajerena, tolersnei je moraju bit Jako uske. VJerogatnoct da Se se kod vile of triju dijelova Kosi eu eajeBteni jedan pokraj drugog neti dijelovs © granitnin njerana, vrlo je nels. Zeto ce 2a izrafunavanje sunarne tolerancije Ema Soca]<5 nora Yoristitt { stabistiéke artode. Zura sovsiaenr #9 veges age susernih tolerancija, koja ne tanttjove teko wks Foner eects $e upoteeba aetode iznjeasivosti erupe éielove 114 werode MADE aacije. Kod netode Sanjenijivostt erupe aifelora, gobive SAK! UE Sirona pola tolereaciie. Digelovt se siese + eruptreds 10K0 08 ff oot ge wivona Helgesn agora w uabin crvntcans ), odstupanje oblika(c) Le adetupange obltka, 2, valovitest { brapavost. = 95+ adi noruénocts utverivenia odstupanse oblira elininiras 4a s¢ brepavost 4 valovitost ofrecenia postupeiaa mjerenje. wie ta) atin definirens postojeéa povréina pokezuje, & odnosu preus ¢rA- nidnos vrijednosti, ideslne povrfine odetupanga obLika (61.2.26c). ‘ Wokada se obsuvata 4 odstupanse oblixa presjeka (el. 2.27) Fod odstupanen polotaje rezuaijeve se aejveée odstupe: nga polotaje Jedse povrline oti, ravnine eiaetrije, 111 nekor pro f51a, of propisanog polot prikazane Je ne 1.2.28 odstupsnge of koake! jalnosti. Kao pe 3 Fy sss, bat i j | 81.2.27 Oéstupenge oblixe’ presgexe 2,28 OdatupanJe od koaksi jel nests Kod toxarenih ¢ijelova dau se Sesto Kombinirane odstur panJa oblika i polodaja (aksijalno 4 radijalno bacanje), Jer ee Rogu mferiti wie jednostayno. Kod satavanja dopudtenih odetupanja oblika i polofaje potrebao Je mislitd ua 1. Tunedu tolerancije aera, oblika 4 polotasa postoss odredens metuovienost. Opéenito oe radavanjen tolerea- cija mjera, ogranitavagy 4 tolerencije oblika, 4 12 tolerancige polofaja, na odreenu mjeru (0,5 tolerancije ajera). Aco Je Hog funkcionalnth { izradnin razlogs potretae ove cdstupanja ograniZiti, onda se, moras oxnasits na | etelu, Odretivanje dopustenih odetupanye valja uske- Aiti w uoguénosts proizvodnje i dogovoriti sa strufaja cima u radioniel . Na sl. 2.29 pojednostavijeno je prikenano wleBiftense vratile. Pri poveganin eahtjeviea tofaoeti oblikea i polotsda toleriss ln Bf se oGstupanga dijelova 1 4 2, odnoeae & prensa 1.2,29-, 2.2%, Slike 2.2944 4 2.29.6 pokazuju (kerikireno) Kakwe ee Exel ke nopu jevijat! pri velikie odstupmasina polofasa 4 ebiska.a 7 Si, 2.29 Tolerancise oblika 1 pototase 26 KOmRance Frije upletvania ajera potrebao Je aa erteiu strosaoe eijeie odredsts polazou (referentau) revninu, na kogu se worsju avonsth ejere. Polnsae revaine Javljeju ce a pogedinia proseket~ Jana kao polezoe (referentze) liaise ajers. 0 irboru polasae Lint Je niere ovie! satin kotiransa. Feo polanne (referentae) ravaine usimaju ee obratene porrtine koje Lefe okceite Sedna aa drupu. Fao polszne ravaine Di- raju oe tekve revaine koje eo Ditae za uvjete rade etrojnog 41 Tod obrase exitenjen Zeation slute kao oslone ravnine. I ravnine si- etrie woev Pith polanne revaine uz uvfot da cu Kod obiljetsvanja AIK ajerenja Goaerliives Fastest ee de broj polaznih raveine bude fee nent Keobratene povrfins aije poratas kao polazna revnine, po~ +2430 priknzeno je Koti on 502 0,2 of polazne ob- Favnina (1iniju). ‘votenje poleznth (referentaih) linia "¢ noreju polazitt of wage etresnog dijels « tolerirenes wy retest rovaine Hoje Je urete a9 refere enih Lint ga, Jiet 2.3 prikeran Je strosat ato ot hosog uote centh ron wteveia we odretusy ego tek ratesk 4 9 es sewnih Fusobal reenaky Arison ei fevnen neetericn, = 51.2.3) sve kote ne aorafe 51.2.52 Kotsrange sineteitne 44 od polesne linije 32 Ss Fesporedeain provete Slike 2.52 prikaruje prinjer totiranje sinetritec of erednje 1iai- Je koja predetavlJe polessa referentau revainn. Rijef Je 0 eimetrif= ho rasvoretenta provrtina. Ako je ctvorene aera SOaemia kotirene of bride dovelo Of do nesinetriine rasroretenth rupe prema jednos A press dragom briga. Ako Jo raseak tanetu provrta valan, cota fee taj rezaax ge Rotira od referentae revnine vet of rupe do ripe (21.235). Kottranjen o0 cefinire tensions tox. cccas tetrenje w atee, TS Tuto prbzanac an eh.2.% toner 2:58 Kettraade a ele: dy okruglog profiies Baiprtie se token Fi dating 55 mm, aetin Galina 25 am, Di ee nepoedietia aale vratile ore fe dation 85 ma. Siidse ge possae ae 1.2.35. Fotretae Je aejprige befitt provrt #20 a rupee] dulint $5 am, a profirest die Gabine 15 mm wpudtatea ga #32 me. Ako $e na seron strataon ai seta potretas eHith raslidite obrada, tao Bro Je tur 38 Kotirange rosie [82 BA tls 2236 gti oe weil tokarvage 1 fe definirana | dalsase, potredes je i Kotirenje tevesti Resmolopie texe de ertel date preetedan. _a eS 61.2.35 Kotizanse u kojex je definizana tehno- Logija budensa S1.2.36 Pregledao kotirange Literatura Felber, E.: Toleranz-und Passungskunde. YEB Pachbuchverlag Leiprig. Bie won, Get Magchinenelenente, Springer-Verlag Berlin 1975. ortov, P.r, ‘Osnovi Konstruirovanisa, Moskva: "Matinostroeni ge" 1977. Réenite, Hay Kehler, 6: Fortiguesgerechtes Cestalten. Teubner- verlagsgesellechaft Stuttgart 1959. cs chenbuch Maschinenbau; Bd T-Grondlagen, Teil T.3. Aufl.Berlin: VEB Verlag Technik 1978. Ligevande (eivi Lijev, aedulerat 1ijer, tonperovans Lijer, Eeliiai Mijev, obojent meteli, Lake kovine), ogu Lijevanjen na razligite neSine (Iijevanje u pijesia, kokileo Lijevanje, centrifugelno Lijevange, tlalso lijevanje) poprinits rezligite oblike. Lijevangen eo nogu proizvoditi jednostayai kao 4 velo Komplicirani strojni dijelovi. Yelidine odljevake nogy se kretati od anjeanjin (nasa ™ 100 ¢) do velo velikth odijevalea (asa 100 t), zavieno o veli8ini kupolne peéi. Tofaost ajera povrSincka hrapsvost velo su rezligite. Frecimi, tleint 4 koktl~ hd Lijey osoguéyju relativas vieoku tofnost njere 4 nisku povrlin~ ku brepavost. Odljeves ee prinjenjugu a najrazligitije otrojae Gijelove kao Hto cus kuéLta, postolja strojeva, rufice, oplate. Isto se tako koriste odljevel a epoju s Zeliénim éijeloviaa ili aijetovina od drugih materijala, Lijevani dijelovi mogy se £ rave rivati. Na lian nadin dobivaju se koabinirani Lijevani 4 Se1iéni nedusotno zavarent strojat diselovi. od evih nabrojanih najvise se upotrebljava sivi 14Jev. robiite prijenomaike, motors, postolja strojeva, vrlo su Sesto o* pivog lijeva. Nodularai Ceferoidni) ijev sesjenguse ivi, Selitniy teaperovani Lijev, a isto take 1 obojene motele. Nodularal MiJev tenjenjuse eivi LiJev uspdefao tano gdje au potrebna Dolje sebenidke { elastigaa evodstva, odnosno tano gdje se trait lekia izvedba, Hodvlarni Liev zanjeajuse Eeligat Lijev uspJeéne tano edge se oblE- ch odhjevake Kosplicirani 4 teiko bi se 2jevali od Selitnog sever Stare cage fe riged o sultensu troSkova (radi nanje eustote sf feidnog Lijeva uStetuje ee oko 7% na teZint. Press evodin evosetvir te sferoidnl Liev mofe potpano canijenisi tenperovant iJev- Rteroiest Ligev Je jeftiniji of teapezovance. Teline aiJelove of cteroidnog ijeva praitiéno su neogrenigene. Tenperovenis 334°" caerrnome ve postiéi teBine 20 150 ke. Zekay se upotrebleve B02" Jette 20 Lnkcde (40 20 Ke) tano gage miska seheniska evosetes 2°" siyeva ne gadovol{evaiu, pa priajer mufice ¢ agins eliza! digjelovi--60- (od obojenthn setate veline vainost inefu Al-hiJevene aluminijeke slitine, kao materijel ee kusilte aotora 4 20 éruce evrhe. S obai- rom ae relative visoku cijenu, sposenuti se eeterijel pringenjuse taro die sop funkeionsinit rutlore éisensife dijelova moraju bitt alone (vortla). silane Tennolofed Seprevo Koastruktivae oblixevenje ofl fevaka bit ée objatasene aa pringeru ruguoe kaluplienja u pilesku. Te objadnjenge vrijede u omovi 2a uajveéi broj tehnolorifa lijevanda. Fri objefajavanju tebnolofkt iepranog konstruktivnog oblikovanja Koukretnog odljevka nege Viti detaljao objaiajent nagini 1éjevania 4 Anbor materijaln. Pri konetruktivnon oblixevanju dijelova za neki stroj {11 postrojenje jevijagu ee, uz zahtjeve verane za funkeiga, tri vaina pitanja na koja sora ofgovoriti Konstruktort = Kojén opteretengina fe izloien strojai dio? = Foji waterijel najbolje odgovara sahtjevima funkeije 4 optereéenda? = Koja $e tetnologija itrede okononski najopravdanija? De bh mogao ofgovoriti aa postevijens pitenJa, Konstruk- tor ora iets pregled kofia materijelom racpolale, njihova svoj- atva { mopstnoeti prinjene. Tupac etroga £14 postrojenia polasi ponsiprije of toga kolike ‘se tro, etrogal dio 114 postrojenje opravdsio u praket 1 Kolika wu Je cliena, ZehtJevina aora se ufovol iti. Aco ee Konstruktor oflutio 2a odzetent materijal 4 20 odredeau temnolorifu, au prektifaes se pringent pojave odretene tebkoge kod multe eerige S14 kesaije, postodi moruénost da se prosjene eaterijal { tetnologiia. Fatutin, postosi 4 potreda da #0 rrock nastalih tetkota Lepitasu. Cesto se puta prilskon tekvih Aepitivanje cernnse de Je kod previlnog oblikovanga, w odnosa pre- fa odsbranom materi jelu 4 tebnolorisi, potremmo 120 malo prowije~ aith kvalitets materiale, « de pri tome ofsbrana tenologija oe tege tat -4- mod Ligevange predetarige \Serati put of sizovine do goto- vor izratka. Lijevanon xonstruteijoz konstruttor sofe naftolie realizireti evoje ranisli. Mi Jeian temolosija ne omorstuse tolt: ‘ku slobodu oblixovenja kao Lijevanje. Lijevanjen ae noru cstvaritt askonplicirani si oblict iaretka. 2udaéi da kod Mijevenin izvecae ba postose rotove neoerenigene noguéaosti oblikovenje koastrsktor ote, polaxeti of funkcije ieratke dofi do najvoljer risdenia. Ligevana Savedde onocutuje ds se unjesto velikor brose poedinatath dijelova, Fija ueradaje rontigers snoes rade t vrene- ra iersdek ostvari kao fedan {edini odljevak, tine ee ajetso pose ike vets knitosts wae lease aaoe seta sxatarl sens VSoearsath as rod cinta 8 UNupaD=a Lijeveni dijelovi, u ofnosa prema difeloviae is punoc materiale aantijevaju mnogo wanje obrade (aili trofkovi). Obrade se svods eno an nekoliko razligitin povrBinn, to 4 te be obruda moze zane~ nriti ako se prinjent tehnologije precianog 14 tlatnor Mijew Ligevanjen se daju postiés veto vrijednosti Evretoéa oblike Jer ge materijel © cbairon na noruénost oblikovanja bolje srkoriften. Koustruvtor polesi of evoseteve (tebaizkih uvjete) Kose proizlaze it radatka, Ta svojstva nora biti: otpornost na trokenje, sposobacst vodenga topline, elextrigae i maguetaka vodljivosty otpornost na koroziju, otpornost na KeniJeke utsecaje, vatrootpomnosty dvestoéa pri povitenos temperaturi, dinanitka Sndr2ijivoet, udaras Eslavost, priguénost. Zagedao # teknologon konstruktor pora donijeti odluka 0 werijala ta Lijevange. Neprasteno pojavisivanje novi, naterijale izaziva potrebu da se postojeéa rjeSenje stalne preis— pituju. sabora Folariite $e optereéenje kojen Ge lijevani dio Diet is Loken w pogonu. Zanina nes hofe 1i Lifevani strojni dio biti pri oksploataci si irlofen ne tlak, vlak, savijanje, uvijanje, odrer, dere, Ovone pripede potrebua povrdinska tyntota (za koja se noble sabtijevati da na odgovarajusin aJestiaa bude rezlitite vosoka, Mexada ae zabtigeva debra obradivost, a da pri tone obratene por vwrline imaju visok tvrdofu. Zo santiseva moguéaost toplincke ob- pad Elestidnoet, detezenje 4 dinanidia indrEljivost takoter se morasu ureti u obsir kod veéine Konstrukesse. Deljafi utjecajni fake tor Je tefina, S eelor tezinen potzebno Je ostvariti veliin Evrsto- Eu oblika, Nekada dolese u obeir ovosetva klizanja, otrlJauJay otpornest ne trofenje, priguinost, toplinska vodlsivost, zavari~ vost, vatzootpormcet. Kod éijelova postrojeaja sa kent jel indue~ teigu dolari u obzir otpornost na djelovanje Kiselina, Iutina, soli pezligitih koncetracija 4 temperatura Kao Jedan of bitoin faxtora Je 4 elfen koje ne ovied sexo 0 eijeni sfrovine veé 1 od predvitense ternolotkoe postupka, -8- 3.3, SUVARANIE USANLIRA Madenje odijevaka tote u funkeisi vrenena of vanJste povrbine presa unutraajosti. Pri tome nastupe ekruéivanjes £ rajpeije ne blednia povrdinare vealupa, Tu se etvaraju prémarat vristeli. Oni zaurigasu wong! prostor nego Bto gr Je mela te Una of koje Je oastao krista). Nactela Kora 1 aange Je 20 afe= rug od prostors If, kojes 30 prige toga bila talina of Kale Je stvorena Kora 1 x. Ma taj slof Lx eeistalisize sloj 2 x. Grad tna opet 18 ajeru B aangé volusen of toline 2%, of koje Se stvorena 1, 3.2 Shenatend peikes nastec kore 2X. U tekuéen stanju You dtsje aeenline OKTDE19§ gent + » popunjevali ou prostor Boaeiatetie volunena g. U kruton stangu na ton 0 afea- th atvara weshlina. (To predstar= age podednosterijent prias uesbline). Pri tome nije usimano w obrir urastivange teistale u talinu Xofe fe 20 rerlilite materigele Terlitite, U unutratojosti se ne stvare glatka povsEina, veé ovis bo o strutturt, odgovarejuse brapava porziina. Sreénga Supl astevigece jo'an vec! brog pogedinasain usahlina, Tod veéeg bode slitine dolezi do kristalizacje oxo zauotka u telini tako és se tossteld Hire an eve strane, Talina se u ton elufaju alasto slew Enjes 0 ovano rexlititen natina kristalizactge ovist noruénost a pajanja eabline, Postoje 11 ked odljeva ajeste s velikos koliti~ fon materifela, stvaret Go co usshlSne ako in sussednih, tardéh Mee strutnutin preejeka ne noe dotjecati setel potreben 8 m8 dane Eto je vete volunenska KontrakeiJa usshLine su veée. Buduéi da od verudivanje gotove wiser dolasi do stezanja, s tin de opses stetenje ovisi 0 elitini, potrebao Je paziti da se ovo stezmse ne povuke u unutralnjost, Jer Di teno uzrokovalo prekid motal~oe se eteurture Ligeve, slabisenye preesetay ¢ torte bE covet # ge atnog enitenje mehaniéxih evogstevs 3.8 NAPETCOTI, Fesr’ raateger | erative 900 sss, viet greets pattie Helse reste teeerts SOEESNEALS Yaka thease ecm anton ebigevegay ve NOTRE. 2c pitsnn oie aires» cotta « p> TRS spt see tenneratern foreaase f0 8 vets wenger retiiy tarts oth auth, vt av sentntt tod covet] wR. O LIST etet nettle eortotae DAIS Sens rants tmrerstres Beetalange pee SSMS Maas nate ensttvnge hide 1 tine astees te betta sna anea sete at Wpelitennt euiteae oh » oeks vet sposenutih sredine, pe lakbe dolari fo prekotinn, Napetosti a 40 tone Kolike Je rea. Nejednake deblyine stigenkh wo cu earvati velite teapersturae rarlike w Bladenon ofljevea, Deb- Lik dhe oelgevea ins oceorarasude tangy ekrutautu Kory, & a vue tratajorti je elas. Viatoo dJelovense tanjega obladenog étjele ogi we wkuplje aofe, refi aiskih weeniZkin avossteva Kod wifi enperatare mechiateco difela, doventi do prekotiag Wet kot essone pressena , Kofi ae Eeste poserlJasuy 1 katiat de opetosts Kose prelane vrisednoett eraattnih max pretanje predvitenih ae ta konstrukei ‘Thee we toneti martasange prexotine w tolu Bagenja 111 en SL, 3.4 Urlestanse opatnosts a8 stejenje prevatine fno- bifeasen srlow 4 bradova -6- Yad oftri kutovi ne slici 5.3 prelaze # Jecaor presieka an druri sju prekotine. Tranrkristeligeci ja kriezele aa oftros urlu olektava prekctinu 1 ueshling, Pri dovoljnce sectijavanja pri Laze neée doéi do navecenit gerefake (21.3.4). Bactale nepetoets sors bitt odstranene Earenjen radi ukLanjanja preostalih napetosti. 3.5 Lisevanse v prsesmy ‘Axo $e potreban brof odljevaia selen, keluplienje ee naj= Helle viii u pijestu # drveaie aodelon. Ako Je potretao da se oe odljeves ogtvare Fupliine, wlafu ee Jerere. Govoriao 11 © sertiekos ADL aasornos protavodasi aanjih {14 eredndih oft Jevaka, kalupl aje ee rit strofac, Eto poseftinjuse proizved 1 cnomaéuje dobiva- je Jednaxo evelitetaih 041 jevara, akon ali evanga rastopljenogs LiJeva elifett Blatense A eerativanje, Pri tome dolest do ckuplianja, afere ee ekrefusa. ‘Boog tops noraja niere wotela, u odaore press tahtfevania ajeraae ofljevara, Bith povedane te veliZise ampli. Dodatak sbog skuplianja (aedajera) Annes! kod eivog Jere 14, kot Eelitoog 4 tenpertranoe Lieva 28, kod ajeti Bronce, ervence ije- ‘va, elska 1,58, Rod aluniat je aluniaijeria Lerare 1,255. Ka elict 3.5 pritazan Je ednotijel- af wodel (lefajne plots). Model oe portevise as dasa, « iste taka £ onjak i punt pigestae (a). Doajak ee ckrele, ae aiega postavis , 7 ERNE rat piston, Uisgevar (2) 4 posite (2) ee ooti- ajay motel oe adh 4 alate Josrre @) =e.- 66. ty Dict 26 eetasan ge atuphjene etotno shee f nastaveinn A Kalunigenge je noruée sen cate ake se \ Be Rodelu Sarade teko da ce nora akisuti (digelork an aaticense), Ente 4 oe cakon kalupljenja 1 vacenje solovice aodela nogu po sebno Aevuéi is pijeska., Toko dobivent oblik (podrez), canaten Je fhe elici 3.6 a0 B Li Gf Donjak sa reactor SL. 3.6 Kalupty nactaveima Aijelova & Fatkada Je povolinige da ae unjesto podress upotrebljava vanjska Serene, kako to voksruje sltka 3.7. 0, wedutin, santijers pocerae deserentite aa taradu vangckih fezert. Fako Je vee sponenuto ekepi ge ale neterijeia ina évije nepoteline popratne pojave: strerese wy ethiine 4 gevigadu so napetosts. uiuél cn ae Geliéns 1 teonectn BA LiJev skuplJasu Sete, postogs i vets Lina, Da se ne bi stvarsle ucshline, eubijenu elawu jete dinenzionirati ¢ potrebae Je posite o¢noeno dz Posadats h1atense (02. 3.8). Pacnost od stvaranje useh- 51. 3.8 Ergetlone 1, coor. dice: BOS ae od fjevie toh EM Gator didenelonicingy ua Soeetoga cans WEeab!geaos glee! + 3:7 Kalupliense s vanjskin Severaae Mepotosti ee maniteat: $f 3.9 vidi oe izvitoperent nosat naneo Adevensa. Do devitoperensa je do8lo reds 1 SO cme Be am fe 20 siouttle sanje wejente Cee eee ley akon toga debijt gorasi ato (2). ‘regu Lavitoporavanjen § prekotinane. Na slic 81.3.9 Tevitoperent ode Level’ Hod Kokilnog ee Lijeva unjesto piei- fenog kelupa Koristi kekilor porate Kose se kod lakie topijivin metale Role obits necgranizens bro) ott jev Bded, bronea, erveni Lijev, aluninijske elitine, od tlethog Lijeva tladi se asterijat Pod pritisken u kokile Rog materi jela, é (1.3.10), I Fos IsJevenja pod pritiskos tate ve legure setala e vison todkon topljen It ge Cahuninig 1 etitine getala) pod ' 51.3.10 Fostupsk thatnog 14~ #99 pritiston w kelupes | Seva Coe edeCaostevi Jeni prszas) ay Tartgay “OS neeteas sepaicon (2) co vatrostal~ T Sezgre ou aetelne zatvorent kelp69+ 5.7 ZESIWINE stig, 7aomsstosT SELDOU Ze posecine kvalitete sivor lijeve dane ou u teblici 3.2. debtgi- ne sti gents ajene debisin® ict 3.31 dan Je pregied podrutie priagene S20 geared ua zo 2igerense- Ze oovesivense CO atijenki najvataigin anterisi sae vee etajente pri oblikorenju odzjevake eferoce ea 10. Ovi= yronowsk’ opravaen Gebising koje se mode oaliti Ljevacrs t 6} Podrutie prinjene debljine etiJonkt na cae trestt ees $ saoaice 5.2 stint oantene _ cate we z : Boa poze riddle we ke gotpore s Soke aaa re whey wee eas ta i eee wl . Be a JL 1S}4o 2 Joa 2do 4 Jos 4 do 10 aL ae + for saoa0 [teroaois forasesse| 30 = alec [oe sass [ais eoas lcs 2 as 30 race uw = B0]d0 12 Joa 22 do 25 Joa 25 ao 40 40 A Noiensene possatse prin Show (2a |szes| 2 Ties meena Govnstoe ye debi jine Podrudse prin, a5e0L stijenke sa Predaoatt ina davising stenkh presa stupetae TIT 4 17. Da Mt ead autgeand, Tablice 3. ottvarilo raynoajerno hladenje, potrebno Je da stijenke koje eens: ae eo SS \ leks u unutrafajosts kuéista { ol. budu tanJe u odaoeu prewa vanj= SEE PS | ea pe costernlf Coles akin stijentene (vidi tablicn 3.3). ipsa | ete & ° a! Si = @ Sct ymtechgae vetgtagntt 7 @ ue rr fdanett utratasth om lé @ 8 ‘) stijeat! se digelove od elvoe iigees Taplin 3.3 ci 488% |g @ |B B28 |e 8 fy erases vagenmn weigeamd 6 STO Tew Pe T= ac i ego nie ts g siine watratasme stage] 3 LoL Le be tebe {jeduoets u zarradana predatavijasy Jo8 & TPHat enties 3-22Orijentact sexe vrigecnost: deb1sss * stijenkd 2a tenperovasl Higev Topica 3.4 Gajvede ajere oaljevake . Papas on 00) 3p [a |e | SB |S [8 | orselao a 7 eL7-s| 9 20 iaimalne dogovorsti # Ijevaonicon Origentactiexe vrijedpgsti sa Cdljevke lakin netaie Teblica 3.5 Titine, (legura) Taajvege were odijevexa wiobke 0 80 | of 80 do 200 [od 200 do $00 fod 500 do 804} musion a pee 3 35 5 6 rt i, ate * 5 5 7 ‘Yanjoke devijine rechladaip rebara Hed Hajovenge u pigenku 245 may a oa ijevange u Fortin 2" aa! 2D ou KokLInd LiJew moguée su mange deblyine Yolike raslike debifine stienkl valje LzbJeravatt Jer Anarivagu usabline, napetosti. Rerlike debljine etifeakt uvjetora- funkeijon odljevin ne aniju preleziti ove wrijednoeti: tenperovant Lijey #2 2,5 ey & ostali materijeli e, +3 6). Vaija insti ne unu da razlitite debijine etigenei na iaton odijor- je pokanugu veée $214 mange raslike ehasitkih evojetava. Breina mageaja utgede ne veliSinu kriatela. Velika breine hladenja (tan ke etijenke) deje mnogo aitain kristela. Posljodics Je tora da poreston deblfine stijenke nehenitka svojetva postsju nif (1.3.12). ooo | 2B a & E WS Bonmd SL. 5.12 Prongene gehanidith svoj Ljeya istoe 6 Teaevane povelanjen Srietals kod weet Rebidine aeijenei. kao poside ioe polagani jeg hiatense a olici 3.132 prikasan Je ortet ventile s dimensijans 4S omakana obrade, a na alici 3.13.b Je nacrt modela { Jezere ‘s dodacina sn obrasu (uska trafura). uF h$—ns Ret 9 a 2 Tae a i WZ Si. 2.25 Terade ofljevia en sijelo ventila, 0), konsteuee 23 Tamale ciel Uifods seative'y etevdie xoraee EAL C'S) SadteTaoicla s dutacien 20 cbrece (ake Berature)e-R- Dedeei 22 cbradu na povr?inase oéljeveka od sivor Je va dani su u tablick 3.6, cbradu u sn 20 ppyrtine od eivor, ligeve f) apiice 3.6 Here Dadine 11d proajert odljevexa u a= 100 heo| 250] 400] 630] 1000] 16002500 Bolg prose rows a iis let asla|sje]7|@ | 20) 2 opie eiiadare aii 2 [2 ares] 2 [a5] | & D, jOahjevei Kelupljent rukon; ako se kelupl{ease YESS gtrging, BOF So doses foe chlne T60do" 1008" an anteteien'0,9 4o'2 mae Do atch vrigede. ta toxarene, glodane™ 11s Digngane poveBine; 26,22, SEElne' koje ce Drvee aogh Se pirat sangi docect, fa Eeligas 1t- Jerre teijudodact biel mange od nevedenih w tabtici. Castupanja agers pri Lijevanju eu raslitita. Kod prinjene netelash potela i strojnog kelupljenja one ou uange. U tablict 3.7 dana ou odstupanja u an za dufine, Sirine, visine, netolerirenih njere of- Ajevakn (B - rudno, 8 ~ strojuo Kelupl sense). Ruéno keluplgent odlJevi inaju veée tolermotie sbost neleljenog ponicanja kelupnika 4 Jezgri; postranog pomicanje node Le pri votenjus popuktanga pleBsene forme zbog potiska t rastoplJe~ ‘nog netale; nejednakonjernih etezanja; rarligito nabijenog pisecka. T pafljivin radon ne nogu se ukloniti svi uzroci.Kod strojaog ka~ Lupljenga ti Je usroke mane. Axo eu rarixe u debjiui stijeatt #270 oy, potrebno Je kod prix Jeloza of jedne ne drugs deblsinu stijenke poltovats ove orients ‘chjeke vriJednosts (el. 314). Frigelannt polunjeri i zaoblJense ridova nogu bog eereznog dJelovanje, opesnosti of prekotina 1 moog tehnoloskih rerloga, Saati orijentactjske wrisednosti prikeze ne na elfct 3.15. Ungesto polunjera sakrivijenga iz jedaog sreditte (e1.3.15a) bolje fe de avato zekrivifenye ine evose sreditte. Venjcki polusjer urine tbe Yao unutre¥nji do 0,78 unutrelnjee polunjera (e1.3.15¢).Z8 sti- jeake pod tupia kutor radifus texrivijenja R + (50-100)-8 (el. BE)» Be Bolje je usjeste tupoe kuta prigelare estvarStt radisuson (e1Q3, Vig). tho ou atijenke rarliBite debljine, $5 + G45 (21%82)+ fod angi razhika debljina stigentd vse? eet ert esarad 44 spetopetsie Sh. 3.18 Orkjentacs sake more prijelase ako su Gebijine atijonkl 8) > 28) SL, 3.15 Poluajeri sokrsvigenja |sere el Jevara u mz ogno wlupi ease) xe olerizane debl sine Stijenki cal sevens’ (B-redao, Suetrojao Eeluplfenge) Boo 1. #7095, I-(0-19)s, 5-75, pogresno 206s, a-03-5)s, emer, FOR" PeiEitin debt gine-%- 3.7 miERISL 6 OUIFOUEST: © 1. Ako Je mopute, potredno je oblixovets bee jezeri { posrezake Tod jednostavatssh odligevake valja dati prednost oblSko- Yonju dex Jezeri 4 ber podrezaka. Jexgre su skupe i otebevesu Ham LwplJenge. Zato presjeci odisevaka moras biti otvorent, sko Je moguée. Nakon dobivene prve slike o tos kako bi ge v odnosu Prema Funket i wore oblikovati odlijevak (rudna skica), poteebne Je o- Fediti revninu djelfenja modela, odacsno kalupa, a of te ramnine Ageljenja oblikovat! odlijevak bez potrezake 4 ako Je norute bez Jeeeri. Ma slici 3.162 chenatori ge prikazan prinjer unutrainses Todreska radi prirutnice okrenute preae usutreinjosti. IevieBenjen Rodele oftetio bi se kalup. Ka slicl 3.16+b prikezano fe oblikovse age ponotu Jerere, ana slici 3.16.c dio Je precthikovan take 4& Je onoeuéeno 1igevanse bez jerere. SL. 3.16 Oplakovanse cdl serie 2) posresake 2) ferere e) bee Serere Na eliet 3.17 prikasend ou prinjert podreseka, Strelicos su omafent pravei iaviefoaja nodele. Dana eu £ rjekenge 9 izbjegau- tin podrescina. Ako ee podrezak no sole i2bJeti, uoded nora dobs- ‘ti nastavak Kot ge posebao odstranjufe. U tor slufaju nactevak sore Snsti nagib oko 30° (1. 3.222). Sole Je, netutin,odl ever obltkovatt toko da so podressk potpuno dsbjegao, slike 3.1%. Fa eltet Agevaxa Kosi DA 2a Jezera, odaoene da 3.iRa prikazmno Je neprilciedne oblixovense ed= Kalupljenje zontijevae vanjeku 4 wnutratngy se unjesto vanjoke Jezeze koriete vangeki nse: tnved nodele radi podrecks (vidi etrelicn). Ne slict 3.10) pritesee -7- no $e avesishodnije obitzovinge oAljevaka ber Jezere 1 bez podrecins wisp US T : » le + 3.17 Fodresci (a), moevénoets. otctansange podreres (0), Shs 9017. Tetboaje Sach. Se pourezae ne sole davjech Co), SLGUEAIS fe Rtorskene LebSecavanse posredea (4) a) BL. 5.18 Kalupljense pomoéu vanjske 1 unutre jeaere te. @Slikevenge bez Jezgre 4 potreska td-- Re aici 5.19 od a) do p) pokazano Je nekoliko izveads l629e bE po Jednon o¢ prikezanih natina odlikovansa ister od} jevea detere bile potrenne, a po drugon ae. Jezpre sa skupe 1 otes ketuplsenje. a | | ry BES ANAn eee eee ee cet | | i ) | etngbne. se ene edna jexgres eo) Peto Sie ‘vi jezgrenik ‘vedenje soaels 4 i 4 Eotrebas Snover onoeutivo os} Ber nde ne bi pomskles 4a slici 3.21.2 pokazen Je nejaepovoljaiji ela Fa$. Jesere Je sano konzolne enjeftena, pa bi ae kod lijevanda Jexgro novagu biti elgumno wlekiitene 4s se kod Lieve | = o a = Lud) Ty | SSqq) mi my o} p) . “ : Sl. 3.19 Oblikovanje s jezerom i bes . z JetETe: wcrc .e,isk.m,0, peiigtade palit seifforas isp sentlicea ete s2yfohs) ty29p) prikesuge mogiénsatl Sol skeece Abedn‘odljevaia ote dere ih a Kot oath of1jevaka Kod koJih a6 fuakeijon uvjetovane | i Eephjine ne sory Sabjeéi, treba nastosati de vanjeti dijelort { Qelsevaka budu elatki, Na slici 5.20.4 prikazan je odijevak ca fide Bi Maluplsenge bile potrebae tri Jexere, na sliet 3 ose | ) a iets nelto iznfenient oéljevak 9 Zije Je kaluplsenje pocresea sano Jedna sergra. SL, 3.21 Vivrbétvanje Cpodupiranie) sezere YaviJivi jezerenics inaju eet j Rorudnostt ra vetende decere, megutas, notel! inaju case seehu nogle vrio 1st Boguénost (al. 3.20.¢). otvors (e1. 3.21.0 pri Powsknuti. Da bi ce bolje osigursla, ufinjend ev sb) take da Je Jezera dsbro pougrea. #a slick rane je Jednn druca8ija nopuénost potupiranga Jezes Ka slict 3.71.2 pritazano je oblikovanje bez fupljee prostora #8ee i i f aa 5 on stag tontan oviet @ polotage rivnine éielsensa. sie sitet ann 38 ay prinetenn au'se dee pringere tetin seljeveca ali rez- puaien soles weanoster sjeetits orine oo Pevaine dieljeagay Hoke treba Seter. Jeurce aa otvore prikasane on el. 3.21.8 sndedeudise oe in polot 1 Seonu oo rwvainn etset sense, 2 Sui ae sere fru press revnint disedsenia deine ao brane vetsednonts © odnoon pre aijersense. Me el. 3.22 prskarant a a ou aaioleage Vadense motela mogu oteteti 4 digelovs koji tre Sl. 3.25 Odaoe Korine prema revaini dijeliende Ba slick 3.28 i | i | bate | séreten vavcine er pouatint gu ond tated dielovt f natin ublangunge eeteoéee \ | aed 1jenja, potrenne Je i pas ea yet if or Ws? Boss [Bey ‘ti ne umu da vanjeke po~ I a0 97 87 g wrt u odeose prove, | z 4 anjeru vatenje moraju } ‘bith eakodene kako bi se ern aia ie ) / ‘$1.5.22 Kosine (a,b), nepraviine (c) 1 Ktlupe. I popretaa reb- Previlae Se deerte (Saieyat od 8 moraju biti oblikova= | sovaeETaranHaalee' QS on dave stern | Medes i Kutovi zakofensa Tablice 3.9 | TERRE Ta OE aR Ga rua PERIL [ERE wae [PEERLESS i ee lee em [es 2B [ok gee |B [e 3 ao 169 ie vile of 2000 | 33) bcd 1883 | abe Sty e5dea fanavan ogre peo ore{se ne oe IE aastavet X05 oolixovanjen izbjeé{ mora dati ievudi ie kelupe. Ha old- coh 3.25.0 pokazan je odlJevak oge kucista nepovolino obls~ oven, nastaves ge me sory iz- vali fe kelupe. Slike 3.25.0 pokesuje poboljéanu izvedbu 4 nefin PeviaSenja models ie ka hoes Ie sift 3.26.8 pokasaao Jo 1 fejeo postole 20 Rojo #8 poe bmi nestevcl~ ako Joy Betta, nye Bg, austavel se ase BOE wets tate sae to de ha tg, aastaver Ge ee B06h 42- 51.3.25 astavet test ee ag noes? e 19-25 Serttseaa SSE ASS .EE0°" Glan, “inate ge potretmo wpotr : sD pastayel ee ne modu oict geseru. Sengra se woke ©) plveLféena davezba g iebject ato co odldevak obl hue i Moguénokéu iaviecenjs 56 xoxo to pokazuje slika 3.26.d. TA ee Javija nagopilavanje materigala ispod ojstenJa. [© \ Zp 2 0 AS 9) 91.3.26 Oblikovange lezajnog postolja = ns Boz genase (8) 4, Moder i ezera woraiu biti Sto jednostavnt ss Modeli i jezgre noreju biti Eto Jedaostevaiji. Komplici= rent oblici aodela § Jezere poskupljuju proievod. Fonture de: i unutrainjih Suplgina potretne Je oblikovati Jednostavaijia 1i~ nijama ~ pravelma, Iukovime, krazateam Na slict 3.27 prixazoa Je kompliciran motel 4 jezgra Sotovo efgel4 vanjeki i uautrefnji obris iavegeni ou od krivulge =O £ tokove, Hs esck 5.27.0 prikereno Je polednostaviseno cblikovende » nite trotkovina ze model i Jezeru. Gomilanje eateris fenos 6 2 Je nepovoljnije presa 1, pa $e potretno sisliti oa to. bl 81.5.28 RaSfLanyivanje yonplicivanth oft jevaka a) jednodi eta: osiosay SY TabeeEjofal eahyeeagr™s 9 Seenoss geass Veée 4 Konpliciranije odljevee trehs po mceubnoati sige AAtL na vei droj éijelova, na nanje i jednostayasje odljevee t edusobno ih povezati. Tako Je ne elici 3.28 prikazan shemateed stol od sivog lijeva. Ijevatki velo kompliciren’ oblik mole 2« Pojednostavaiti, a vilak karte snanjiti sko se odljevak oblimje kako to pokeruje elika 3.25.d. Konstruktor mora nastojati de odljeveima dade, ako Je Roguée, natvorene oblike. Vat radi Evrstoée potzebno Je. izbjer #4 forme s diJelovina koJi strée daleko. eo prinjer pokaseno Je a slici 5.29 keko se dijeljenjon noe postiéi pojedaostamjenje.vo 81.5.29 I2bjogavange oblika s diJeloviea oat etree 5. Pri oblikovenju potrebno je obratits painju ns ravainu eisel jen, Revainu dijeljenja treba postaviti tako da bi se postie~ 2a Sto wanja dubina kelupljenja. Na slici 3.30 pokazan Je nepovo~ Lgan polofas ravaine dijeljenja u odnosy oa dubinu kalupljenja i povoljaifi poloiaj rammine dijeljenja u odnosu na dubinu kalupljenjae Ravnina dijeljenga utjefe na toénost njera i izgled odljevka. Presa to potrebno Je ravainu dijeljenja pos~ taviti take da povrdine koje ostaju neobratene, ali pri tone mors ju ima- ti dobar dzgled, i mjere koje moraju ostati u granicana doputenth odetupanja, ne saiju biti rezane ravninow didelienda. Uvijek postosi opasnost da se kalupaik pozskns, pa da odrza~ vanje mjera bude dovedeno u pitanje (013.328). $1.3.30 Polofej ravnine aijeljenja a) «GZ SL, 2.51 Posljedice do kosin mote covectt potots ravalne dijeiiense (aby pravilan Poletes (b) kee Nan Rosa 114 ponakuuta ravaina dijeljenia predetavija sa kelupora vite Fada u oénosu preas neposaknutoj { sezskofenog rovaini di jeljeaje- Ka slict 3.32 pokezana Je dvostruce rutica ea zikoSenoa revainon eigeljenja i preoblikovane mutica (21, 3.528) koJa onogxéave po- stavijenje ravnine dijeljenja u jedau ravnina. SL. 3.32 Fotednostevasense ct gelgeasa na dvostruko) rutiel Na slici 3.35 pokazan Jo lijevent dio kojen trebs odetraniti sth. Yrlo je vaino u ton slubasu znati gdje i keko postaviti ravninu aijeljenja. Le:i 14 ravaina dijeljenjs nepovoljno, ekidanje orha node biti oteiane i ckupo. Na slici 3.38 prika Selsengs koja zantiseva vrio kowplicinen alat tx odetzanjense erha. Prikledniga Je revnina dijeljenja prema slici 3.74, koja sehtiseva 1a Je vavning aie Jednostavnigi elat.>=» | Ne oa Suprotae nago- | silevangu mate- FB) yt f= SON Sader \ } ce ae pnt 1 a) b) I fe tagrigatt S1, 3.33 Polotay ravnine dtjeisenja uvjetoven WZ tine te108sts pouaeedrariaae ttinas AIS preven bit Agevetad pide= t cenk, Mano pove= a ») ange razeske 6. Bat obisxovan, jovake treba isbieravats negontenie : J Sante ner sateriiehe 5. 2 ose tise catertiale cakes ge, ve phene 3M ye dont sett pobolste- nfo. He alics 3.58 prikasant 0 nek pri jeri kedt pokazue foguénort wlanjenja Sponenute opeesosti. ; telavasu 4 Levlageanse Na elich 3.34 prikaren Je di koJeg sbog stdecanga veli~ Kongtrustsvas Levedbar sedela, # soeu bith kog droge rebara u aredini dolas! do couilenje neterijela (215.388). : STEERRITS Sissy trates ncenesuetonsee Pokazana Je i moguénost izbjegavanja gonilanja materijale (61.3.3%). per Setiine), 8) wodificirene ia- nim metal yar’ déia'n, Yaabas pa sitet 3 3en dof, pomasat ou pringert sogulnostt silanjende eon ( I a | i milenja mtersjala. | ia “ B) 3 Reconilavange raters sala ne tenkontijenon kuéittu (31.3.37) ole se fot aan (eH seerigate mukavea igbse6i take da ee unjesto punoe rukaven 1iJe 8 srensem, Slike 3.32e pokezuge Keko bi dodsthon 28 obredu mople dott e ‘ererejecastevenge devisine 4 nofina 18 noguénost uklanjenja neujoe~ badenosti. | | | sion tin sn ie 1 | SS ees prifijive preeledats eva ajeote gonilanja materijale kao 1 dodatke } ga nehanigha obradu, koja mjeata bitno utjedu ne reepodselu aatert- | jan Materijel se mofe Leko gomileti ne mogin Lijevanin mjectina pred~ widesim ta provrte Cal. 3.35). Radi melog pronfera provrta nije | Predvidena jerere. PosiJedica Je gonilenge aaterijela. Da bi ee t2- Qyeele posljedice, postogs moguénost cruktijeg oblikovanja (61.3.354) ” Ke prone sit- cas 26 teen agin enna RY aS oes ©) 9) $2 seportiewange sateriielerenee de eipliine Jesnske eeblsine a) A i { I= Oy a 91.5.58 Opasnosts unis prostora katupe £ noruéno Jets uilensende gs Pri cbLikovaniy potrebno je onoruésti izhen opLixovanjen odtjevake potrebno Je onoruéiti iztersk cnexetainih veljufaka 4 plinova Koji ee stvaraju pri blatenju od Sjevaxe, Keo rezultet enanjen{a restvorigivosti plisovs u netale ven nehinova a kalupu ee nalaci { ane, Potrebno Je onoruciti dx cee iveat wetel Setisae press gore {Mt u etrana. ato pri 14Seve- gu volge Sebseeavat odijeves aoredu i ti velike voderavae zetvorene povefine. Euplsi Wei dovol uo velike otvore Keke bi ix unutral- seaatk (jetert aoglt dzlariti plinovi. Fa slick 3.59 pokesan Je rseeser seantajeca.Yodoravae povriine erednje plofe otetavas Peemiey phinova 1 nefistots. Otosdo wlivont liJev dife se presn serent cotncnon on vodorerms plot potinge we Hinitis Zoek $ p= rove ne inlaze, 3 5 portavi genom plofos oxoruls iGo pojila. Osim toesy je i vote Evratoéa. fer ne nofu, doepjeti do pofile. Tzvedba s koso ge da $ plinovi, zrak 4 ukiju®et dos= ovakvin oblikevenjen pootile se belJe ‘SL, 3.39 Spredavanje etveranje srainib ajeburiéa a alict 3.408 do 4) pokazant ou of neki prinjert netine cpy'xovenja radi zpregavanja stvaranje zrainih ejehuriée, PA si 38 shies ENeY plinore'd SSE”A. Onenzensa Reds povetanga Evestote 4 krutonti odlgeveka peingenduse se orobrenje. te slici 3.61 prikazsni eu neki pringeri iavedsba orabranga, i It Ir \ - | wea we i . t is ] 7 2 Sw se aA. bal Cuisiovense rebsew S obziron na nein opteretenja, pravilnige Je da rebro Dude opteregeno na tak (e1-3.41-2) uajeuto ae viak (a1-3-41-1). Tavedba 3.01-4 ¢ jednoatavais oblikos povolJaise Je od i2vedbe B.tl-3, Prekid rebra ne a volition (3441-5) ou gdje moment savisanja ima ofreteny oprevdanja. Praviine Jo invedba 3.81-6. Axo Je riged o odrads, savebect rebara soraju biti ispod povrdine ‘obrade (91,3.41-8), Kako ue bi bila sxanjena obragon (81.3,81-7). Da pri obredi ue bi bile sahvatens rebre (51.3.41-10) potretno Je 48 ou vide uvudene nego Sto pokaruje 3.41-9. Uviatenje aora izno- atts k= 3 do 6 mn (3.tl-11, 3.4115). Toog toga su izvedde 3.41-9 4 3.122 nepreviine. Telazak rebara do vaniske povrdine (3.01-18) otelava Kalupljense. Pravilna Je iavedbe 3.t1-15. Isto vrisedt + ae favedbs 3.U1-16, # tin da eu pravilae Lavedbe 3-41-17 1 3.4118, © polunjeron zekrivijenja 8% 3 - 6 m. ao pravilo vrijedi da reb~ ra treba doveeti do mjosta gije etijeaka aijenga svoj ner (3.81-20) Tnvedbe 5.41-19 1 3.1-21 ou nepravilne, a pravilne su izvedbe 3.120 4 3.81-22, Tavedde 3-41-28 ina prednost pred Levedbon 3.01-23 radi optereéenja na tlak. Pri dvostranoe orebrenju {evedba 5.m1-26 Ana preduost Lepred Aavedve 3.01-25 koja onogutuse goats age materijala: 9. Qiskowaes treba te Preduviget 2a noguénost obrade skidanjon Eesticn Je no gextnost stgurnog upinjanja obradake. esto se dogada da bi ofl Je ‘yak prilikon obrade nora le¥ati ne tekrivisenos plohi, Sto Je upinjanje nepovoljno. Na obradu 4 upinjaaje treba misliti pri oblikovanju of]jevke, Dodsranjen podupora koje ¢ kasnife biti odsti gene onogusava cet olekBava obreda. Na elied 3.42.0 vidi ee odljevak bez podupora i @ poduporama 4 dodacina ra upinjanje, a na elict 3.42. ofljevak # dodacina radi moguénoeti upinjanja ma stroj. SLika 3.03 pokazuje varijanta s dodatkon nalivene podu~ pore radi obrade { varifantu e precblikovanin dijelom kako bi a dobile povebina 24 oslanjenje.baz crabicye gp Tob “7A ostansense na wick sna eet ae Sea 81.3.2 eed ES dotast coors, Dligu drage (sl. 3.45.0) a Fe ie oo arice kr aero wean ye ns i Koo! Je tetas uvi jek opa~ \ san za Jom spirainog a a perdie (etetGra)y 8 te= 51.505, Gaadevak a poduporon (4), presb- to tako twndo o04s thre Bforae ola jevat aban Lelete' Seto tone velge vodle 4 ratuna ne eae nn potetha Yubeaja (ei3-46.4) vet tne Soanjerye flere svete (01,3.86,0) ] ws e1isna problemetika prikes (| F9 sese fat tian stot | loline eligi hee | Povekine koje tote biizy, a noraju biti obragene, treba! [ ‘& xk o te Bi shoe skrséonja vreaeea . obcade lolati na dates wie | Tsduse vardgepse syetenge a) neoteo= sins (al. 3.87). ote fe eaeo so povrSine koje treba ob- Taditi Leio Koso, pa to predetavije tefkoSu pri upinjanju. Eosto fu radi toes potredae pesebne naprave. Povrtine koje ee obratuju oresu po mopuinosti biti nedusotne okonite,. AC. Corihovaes tree ba ponoiu nebare SU kao “upLss Ui ee psa Lger afore. de eoteesksie co rebrastor, oli je kup zbor iarede b) povetangeseri. Retra no- shay") visoks iehotine Tiel pogretan sutdlo be" ge Ag 51.3.85 a) nepovezene niske izbokine, fe Blake. sebod pevezane rebst AY WY a ” Abkovan: kako to poksause elika, 38.8. Bebra prikaze- a na elics 3.49.0 teze ee & skupiic kelupijuju nego rey ra prikerena oa eli- eh 3.49.0. SL, 3.46 Oblikovense ielere i ulaze epizalsoe evedla 91.3.47 Visinekt pototag povrdina xoje tseba obradien "OSS Rote tees 51.308 Sseara ite Faaiets al nepevel gen polofad,") pevelian poleday s1.3.a9A. LOMLINS, WAPETOSIT, PINOVL, cass, vizgttor Najdeiée erefke koje se javigasu Jeou usshline. Yoru se nalozits u unutratnjosti, ali isto take i ma povrfini. Sjinove velifina mote biti mikreskopskn i sakreskopska. Prena uzre%i noe pode se povorits o usshlini {li © ukljudiu grake ilf plic Bova. Coin tora, odljevel fu u eirovor atenju, nakon 1ijevania te Lofeni napetortina. Ove napetosti moru pouekad prelaziti vrijed= nocti evrotoée aaterijela lijevi 4 izazivati prekotine. Sane ore kotine noru nastati pri hladenju lijeva u kalupu (vruge prekotine) Nedutim, prekotine se noru javiti nakon vadende odljevea iz knlu~ Pa i nokon bladenja tor odljevka.toru ee Javiti nakon nekoliko ea #4 424 Sak nekon nekoliko dana (hladne prekotine). = Dercci nestasenja usahti Verok nastajanja usahline Je enenjenje volusena pri le Genju. Keds su vanjeki dijelovi odljevks’ veé ohladeni, tokati ec netorijal { dalje skuplJa u unutrainjosti, te ne aofe ispuniti nee- tali prostor (81.3-50). Opasnost od usshlina postoji narotito na ajestiza gonilanja materijals (1.3.51). Nastajanju usahlina nore se posvetiti posetna peinse nerofito kod materijaia s velikis po: totkon skupijanja (Seligai 1i3ev). Bioer, spaee fewiok fate Gotan” eatin seer SL. 5.50 Froces nestajanja usehlina j | i %- SL. 5.52 a) gomilange natert ge D) noguénosti da ge. odgovernjuia obl tkovan en 12bjeena wean fee Mere * = Usroct nastajonje ajeturiés srake i ptina uw odljeviu Ubjecanjen rastopljenog netele u kalup dolasi do raspli- n§evanga dijelova verivacg materijala pijecks 4 Jezere, a sak ko- Jt se natasi u porana kelupa potinge ee Biriti. Dok Je teline Job teluéa, plinovi nogu izeé 4 kroz sam aaterisel. Na podetia skro- Givanja nofe inlaz zeke { plinova Bit{ satvoren. Stvarenfu mfeni- riéa nogingu velike goaile pijesks, jergre 4 malin {14 nepoveljno snjeftenin otvorina, tev. pjetfant A¥epovi, kno 4 velike vodoramne powréin Na slici 3.52 prikazana cu dva strofna dijela kod koJih debele go- nile pijeska, radi ielaze6in plinova mogu izazvati opesnost da po- vrEine oznagene ne sl. 3.52 8 @ ostenu nefiate, Otvor na 81.53.52 ‘onanjaje donekle noguénost stvaranja njehuriéa. Deljase podolsia- nje dobiva se zatofenjen ¢ na 61.3.526. genie pjeska ~ Oo) b) a 51.5.52 Btvarsage mjehuride 4 woguénost snmnjenja etvaranja njeburiéa arama eeiobend 29 Teldtno ue, prtkas zan na slici 3.55 Mijevo, ne povoljno je Koastruktivna ob- Gobivenc poveéanjen otvora Asegovie povol jai jim snjedta- 51.3.53 Yoruénosti za pobolf= Jen s abziron na woguénost 1s fanjerislaza plinova Jy, pra, Na elict 3.54 prikagsa Je pJebtent dlep. Razlog poveéanog stvarsnja plinova leHi u vicokon zagrisavanju male SS] eollsine pigeete oprotjene ee avin L©, FES] strana tatinon. ~} p Fed velitih horiscatalnih pow prikazanih ns slici 3.588 javijeja 51,3.58 FleKtani afep —*€ 20 comgin povr¥inana areal nje- duriéi 4 netistole Jer Je szlazek : prema gore oteéan. Kose plo- hey ns slick 3.5%, $ pravino Dostavijeng punita togu po- doliSati izlaz plinova i erake 0149.99 urgecay velixin poveina'na stvac Fanje plineva ~ Usroci nectasensa nanetostt ‘spetorti nastaju redi neJecnatog blatenja 4 skupljanje PeeLititih dijeleva odijevea, kso i raéL porreinor oblskovan ja ko= dim oe epreteva stezanje. a elie 5.56 prikcsen Je atrosni aio ob= © na oslabljenon njestu kod hletenge javigasu nej- Lixovan take da Hikovan u odnogy prema morué= Ne id hosts islaza plinove radi pre~ salog otvora d i njegove pravilnog enjestaja. Deena stra: aX na slike prikezuje pobolséanse - 97 vet vintne naprezanja, Jor = etezonge ne tom ajestu spreda- Vopr piseane. "e dovods do vru- Gin prekotinas Tavedba ge po- Dolitania tako da Je izbjeyaut . ‘ aaron pri Lijevanju. Zarez se 51.5.56 8) Spretavenjen steq ¢0i¥8 Keenk je obradon ekida- Seager geolge Se" gee tentices Saget gtvedt ot pranstine Ovisnost atezanje o nadia © EovelSalge obttho- Sittoveaje prinaseae fe 28 siict 3.57. Madi 11 se npr odljevak prikazen na #liet 3458) to se tap b, © obsiron na veé! prgsiek 1 unutralngs polotas, ladi sporiJe. Zag Atap saanjuje evosu dutina £ onda keda ee Ste Pov a 4 ¢ vide ne ekraguju (obladi2i eu ce) (A 26 Cxzmz2 16% < Cammy 097% he i ane) greet a © oblilee SL. 3.58 Matenje Stapora ramnih presjeka Me elict 3.5%, edie ou a Btepove a, b, ¢ dene dubine 4 preeseci, Pokezen Je reepored napetosti, vleiaih wu Btapu b, tiatath u ste Povine 8, « savojnih u Stapovina c. Fa elict 3.5% prikazan je raspored viainih { tleénih napetosti nae kotadine ne kofina radi debljinn vijensea, paoka 4 glavaina do~ last do reciigitin braina hlatenja. To anaSi da odljevek maton hlagenga na texperatura okoline podlise- Ee nohonitkon opteredenju, a de do ekeploatacionih optereéenja jo vuopée nije do#lo,b spared vlaénih, tenth 4 savotnih nn agpbieets "ae totkortan en sartieltin del ‘Jeseee, paoke i plavsn hjere protiv stvarenja usahling, sratnih 4 plinskih aje- huriéa i viastitih uapetosti mogu ditd ostvarene tehnologijon 1ijex Jen, Base 14 Keastruktor, po- torso slifedeéa pravile tebnolotki ispravaog Konstruktivnog ob1iko- vanja, Dt Ge u Ljevaonich potrebue manje podurinanje odgovaraja- vvanja Keo i Konstruktivain oblikey en mjera rbog uclanjenje mavedenih nedostatak as naa 1. Potrebao Je ostvarits Jednake uvjete ohlativente tako da se Asvsemme nayontlavenje patertfale nnstojati da unutrataje stiienke 4 rere boda tania Heonomisiranje aaterijelon, # isto tako 4 oblikovenje bez etesti, rahtijevaju od konstruttora da fetnelodki minizalno moguéin deb- Ajtnane stiyenki (tablicn 3.1 ¢0 3.5) 4 da odgovarajuéin oblikove deblgine etijenke, ostvaré potrebau opasnosti of usablina £ odlgevke konstruktimmo obisiuse agen (rebara) eadrZavanj. kmutost { Evretoéu odtjevea. Ya slici 3.60 pokazeni ou ckt prinjert nepravslaog 4 provileog Konstruktivnog ob} ikovansa. Me slief 3.62 prikssen Je sludad gdje Je razlike u deb]ii- 1-0 tekvon eludegu rjetenje treba potr: Ms elicit 3.62 pokazano Je da Jo bolge sti atigenkame, U-obLik. Ha slick 3.63 skeubivena kod Belignog Lijeva iaevku (4) 4 toplinekon jezerom Bi stigemtt 25> (2,5 ~ Be, 24th uw fupljo) xoneteuked sl usgesto retara aa ukruéenje di pokstan Je prinjer upravl jane) toplinckoa Jezerom u saxon od) - 98 omakautow prose obodu (b). a FF AASOa ‘neoreving fensiruktivna oblkowania gone 81.3.60 Nepsevttag 4 ravsino goltkoraade a 3 51,5462 Yelike raziike fgbisiaa eth ita RA QESY Seni aint Frets Tabet” BO lpehnsiag feu! obsin E000 aavedsne pol > a3 £bbijenge deters, 2 Kod of1fevaia ved! yveine pave nin stiJenkans potre! Lsbseeavatt lense matersjels { rebea (elon duSinom od} fev) cenoatrano| sf Koja protaze Jecnostrano orebrese odlevke velikin powrsine, © rebrima kode idu od kage do Mgr wend, valge iadgegavati (01.3468). t Revra treba tevodith kao rebraste moston Ye, a rubove odafati (paziti na remminu Aigelsensa). Plote Levediti valovite « sininelnin debijinane stijenki (o1.3.65). Okrugle plote velikin povrkina troba obtikova~ $4 koko to prikaruse slike 3.66, da bi se sevi- Jenjen acblene plote isbsegle opssne viaine epetoats. 1.3.62 Rebra ze ukruéenje i U-ob1ik= 190 = oe j | i \ Presiek 8-8, 4 SL. 5:65 Opisxovange oxruelin plete ion vp Yelskin povreine (BES Uprava ge E Miigalne veliEine Jednog otvora Jexgre 3s Zabwansie! te 464 Vovisuostl od volumens Jezere ‘tatiden 210. ined sintering deste a | so [oo senth otvors 22 foams Nonwnge Serer | 4, | a8 | do | do [ed | ao |e | 2 | cae aa’ oo] | S° |S [38 | 2 | Se | x08 | 288 Otvori 8 Jexere moras ini osigurati dobro 1ezis- 1a kod Jecnog, 30 70 | 100] 150|200} 250) 300) 450 | 700 ‘tenje jezgri u kalupu, jerrere too & dalezek plingva te serene. hiniznial otvori za Jezgre dani ‘S. Wise dosvoljeno 164 ispod dopuitenth prosjeke jearri i uu tablicd 3.10. Kod ‘BieSéanth cuepova, aesinetniéath jerget otreboo Je osigurati te$ ostonca (si otvor - aS Dae et oer iavedte bvetola ulje ae postoljina strojeva, mininelai polunjert aa Picloere ned ulgath depova, ivedde kozih priteljutska stijend. Potzebao Je vedsedacee th 28 otvere Ss tattice © £8 to dogovort § ljevacnicen aii od veigecnoets donih u tablie Na slict 3.67 prixessnt oa mindnslas promjeri jezert, his tes ntase 3.65 Fraviino oblixovans plota 3.10 digelits © vrogen otvora. 1 ogy otvori 2a jezere et 3.20,Db bas naz inno vain pata ime tis rao Siena SZ, Ase 51. 3.67 Granice Jerert, pJeBEanih d¥epore 3.9 ESECEWJE opusevaxa T sHTDANZE Oedjerek Sevaden 42 kalupe velje ofistit od pigeske oii primase us odljevak 4 of Jezert ix unutreingosti odljevia. fo ae cntvaruje rufao posoéu zrataih Sekiéa, u dudasevine 2a E8- Genje, pleakarenjen, eafnarenjen, Eiiéenjer posoéu vodenog mlaze. Geta toga, nore biti odstranjen crh, pojilo, uljevak, Konstruktor note ove redove oleklatt ako osfgura dobru pristupalnost umutral- afin dijelovisa re¢i odstranjenja Jezere. Yestabilae i uske Jez~ ere Snafu radi ukrutenja ulotve of Eice { ojetense of lisevance: Helfeza. Sve to valja odstranitt. Zato treba u dogovoru ® 1ijeva- onion predviajeti velike, funkelonalne otvere ta jezgre. Za tije- Lo odor blatenog eflindra prikazanog aa slick 3.68a lagano odstre- agenge Jezrre, ne ororuéusu ni dosta velikt otvori 2a dovotense 4 otvotenje vode za blatenje, enfeSteni jedan na suprot drugog. Od~ stranjenje Jezere kroz otvore za utvrSéenge jexere, eajeitene praven glavae oct Jerre, olokiavosu mefutie, Eikéenge (01.3690). = 103 was oo Saat rte deter ere dees ©) prone gore otvoreai prostorom plasta Popol jSanu konstruketfu predstavlja rjetenje kod koje Je prostor ze bladenje, gotove ctvoren prena gore. Otvor se zatvare kasnije pretensetin poklopeen £11 pesoéu glave eilindra (si. 3.680). Odetranjenje erha predetaviga teBkogu ako ge u.ravaini djeljenja Jevigagu veubijense 4 Azdenei, pa se ork sbog toga mora odstraniti nna tefke pristupsinin ngection. Na elicl 3.69 prikazana je orebreca eigev Kod koje se orb javija ne rebru i oa cijevi. Nadi lektes of- ‘stronjenja exha rebre se poverugu po efeloj virial i211 sexo na éi- Jet vieine ponotu ratponca. U ovoa se eluzesu unutraingi exh ne bdstroasuse.om 9) §1.3.69 Creprena cijev (a), rebra povezana radi lake odstrenjsvenja emnd eijelon vicia fe D odnose prone Bebenitke evogetve. Pres: Aiseva taro Fase se jal odusteti od preduost! kos $e svakt Se1k dodiven Sten: 8 Setoimenes pels, konverter Jevan u kelupe. Agey (U5 0.93, Sven LAJemy Zelda 24Jov dan vite tone priniensivst de se taserto cinog 8 veka opereteasay e ge se oe Need Prue Lijevana iavedba, Celitai lijey sestertnoriepostepton at tnt Ut eloninitag Frolavets se hao write (aserineny ete OH) obits, wenitoat Jeptan! tetdee ety, Seseraice case za temoletht 8 esvee injeve cole tatheme ton ome f¥e 000 Fto ge verane ¥ri tone treba sOSstvT boju eatertzaia meelasien BePLienJe (250°C) 08 stver di sevs stvarangu ajehuriéi feva. Opa vor 113 Obst Singenieu, ae cu A ALov Sma VEEN toes Celden wiciozea Je, vibe ee chloe 12 Se UU ne Jecnelskoee = 105 - aperinentelno jo utveéeno se neometune ekucly=n, nelorivanih Zelika leE na 2,4. Gtporen asterijele kalupe, alt 4 otporen veg chiatenih tanjih etiienki, ometsno Je mkupljanje. (ne tanje rkupljanja dovodi do nepetosti prekotina, ako konetruktor nige prigeleznix polunjerina { postupain prijelasina e jednor pre~ sjeke ne druri preesek (61. 3.70) odfoverasuée oblikovac od]Jevike. as Ah et ER. tee =F SL, 5:70 Previtgo ebtskovanje xi proment a ‘Presjeka éelignog lijeva Dvostiuko vete ekuplianje Geliinor lijeva prema sivon Aiseva, noo u sedi opasnont of Lonova Jo5 u kelupu (wsuéi Inn). Kod eu ine of $00 ma iemost ckupliange oko 10 an. Ako helup toli- ko no penucti, postods opasnost lom (prskotina). Da di se oprije= Ho lon, no opsena njosta dodasu ee rebra (el. 3-71). T G1iGenge Felitnor Lijove teze Je od ELilenss iver Lgevs. Reet veter stozange sezrre su Jate nopretane ne ofljevse, pa i Je tele odotrantti. Zooe tog: Koustruktor sora, inati ns usa @e grscre budu prictupadne i da ce daju loko odstraniti. je Pivog Lijeva vrijede uelevnos= 106 = «BoD Ofadanse pFotiv prekotina ponotu rebare eat tetle oatevewotavbe EelLaog sere za ceijuthsnbilenf vgelltn. tabtadtte eedetre Eeidoeghige- wt stoc su abuidtln mofetsinnstrofeeretevath tite, Saree 1s entre ftltay igen sige tate arte eo atrtna ween {ovat testy vale stent tee atte taednontine ee hin wvfsave, Tata terodaEoliaoe gers ste de eet tent ye et vitae Enetete voy Hijo Hage, theta eee tet scant Jo attog, Dot apetiettEeutuep Ine stbe nee wo loniepeth vies suprestnge aw pet eetsent snes See 5 snraava mogo slot e Hestetivs eolitonnds antes ot fling ign. Svofan nestadeEetmog gore eeoeeane suit o erie Erstte tiv seve, tate ne strate Sees 2isewa tite aio Idee tess cent pel aetna ee Sov dnote, tae 4 tbiaes avlina tonnes tees Oe ‘weit ttees pate seats tenet erties shestitnst ltog jee tao 2h Sie Sefer tae eet ee bristnet.telatimae proatioie te Bs tts ew beltar tise se sete Yost ot pot opteretenien tome eee 1 medutin, vedu elignog Lijeva tznosi 12 ¢0 Ajavats 28 strojae di jelove no, odnosno plactiine defor U sivon fers seer! ; wert Yeni ¢o raspada kanbids urlitee Sensd temperature of 400°C, do- Ba ferit 4 grafit. Ietovroneno ee = 107 = te oa texperaturana immed 400°C, Celigni Liev nena slobodaog ere~ Legivanjes manganon dobiva Seliéni lijev veéu #ilevost 4 otpomost na trofenje. Zato ae Seli8nt Mijev mofe upotredljavati tano gdje se zahtijeva vesa otpornost na trodens Speci salne vrete Selignog lijeva otporne ou na koroziju. Seu. mater tase Snjeraice koje cu dane 2a Lifevanje u pijesku vrijede na tlaiad lijev. Radi vieokih trodkova darade za kelupe, d2raguju ee preteine 42 punog, a ierack eoraju biti Sto Jednostaymifi. Pri ‘tone noraju Ditt fepumjent evi zehtjevi koji se odnose ne pravilno oblikovanje kalupa. Podreze valja izbjegavati. Ako Je rije8 0 kon plicirante odlfeveina, valja razmieliti da 1f bi bile Korienije olgevak podigeliti na ve6i brog pojedinainih odijevaka. I pored ‘trobkova koji Ge nasteti sbog potzebe spajenja pojedinaiaih odl5; Yoke u cjelinu, ukupai troBkovi nogu biti smanjeai, radi uBteda na ‘rofkovSea oko Azrade kelupa. Wa taj nalin amanjuse oe § opasnost od Bkarte. Na lick 3.72 Je pokarano kako Tanona moraju lezati u Jednoj polovict Kelupa, a presjeci treba da se daju lake Serediti (1.3.72). es Doe CZ p> PH om r j ) 4 u 51.3.72 Yepraviten (2) cblikovanta. Cb 5 Peeesles atin+108 sti 9:7 stig ered, wai: lA or ee re a toe gee poten al ee odstraniti. 75 Oeryerak 8 2400 » © oftrin ugion (>) Teputernde trap Slave Iijeva se Se tate Tako tao vet sivog fees Hompbicnun eblcl e anor Broseee ene ee elovian tahestifets poetetvigaje stor Sependende feces Bog tee jn poutene du tsvijengu me tau anenas tested 3. peters fe mpi, Wlitt tpeevn sain ononeaga sian 5 mich 3.75 ottanane we yoeiedion sfeentsh debian ott sene £ aster dteznje dovost,radlovetharetaih fered o muneeg pinbtne, lie do aupetert | opseonet et poketias Me eet 2.73 potion j eer 8 toes Ajuga aster f soe wong toe Ee doéi do prskoting * “ as Frembta wohjenie Yoko fo poten sua 3.76 nega dovests eo secrahivage sterjale 4 do atrarmaie veniane Peres gee Uenie set este ou ponies Seog ete 3.95 Sspetaett tenanan ne nedocnakia, Covi ginnsa tke 25.74 Coisiovense: 8) spraviico 3) take ©) pratizns TTA FAL 3.76 enbtine tao port teeies aa neronilavensa xsterijale felicia poluagerisa ooii- Eovane Yala specttiins tefina, dolja obradivost kenijcka poste= Senoet, dobra schani8ka evojatva, sopuinost lijevenia © pisecks, U kekili, tletno i centeitugizeno, oxoruili ou 4 pored visoke oi- dene, Siroka prinjenu alurinijekih lijevesth lecure. Alurinijeke lepure tele se Lijevasu od efvog 1iJeva. Uerck Leki w velo Jakes okotdacssi. Opsenost of stveranje uesblina aactaje sbor ietib urroke kso kod sivog 1ifeva. Ovdje se, megutin, coru Javiti i venjexe ueah~ Line. Unutrainje ussbline nasteju bog naconilavenje materisele i uvetovane su slupljonjen mnterijela, Usehline se mory izbieéiy o¢- hnosne enmjiti, enenjenjom debijina stijenk! 4 ojetanjenjiza pone Gu vebara (1.5.77) Ip ep SL 4.97 Cvlikovsnge radi izogegavunja usohline-no- tpotreda Yosth povrbine oetieveke unsecto vocorwwnih », a fo je Ko potreban vee hod aivor Lideve. Kod alumtad jana” legura ge toy rath soruteoeth sadrFuvansa AJake, $08 potrebes se Debljine stijenke inaju nid Erstodu of tandih. I - trebno de debi sine etijenkt buda Fu ineti etteake detele 4 do 2 an. shrink ofljeved ge orebrujus Tine ae ostvaruse t urrutenge” Fredtbee eve ston ou etvarnju wsthiiaa, Prone tone madponesr! 21 Sine eee wo 0.50 ty Dm ae No eae pag gauamy sone La mine Bele loadoovehdolge Foedenges NSS redutin, aise pou je od # aa, Handi odljevay on Xo ponicanje Jezere ancgo veto Poshjedice nego Sto to Je elu Eng kod sivog lijeva, Tato tako treba Labjegavats rath Jezere on suk oJe noru lako dovesti do losa forges. (61.3.79) san. 5.13 GUIENCA, DIMwtEs ramizsrvosn, pacnalme smamtter HANICHE OPTRRSCENTH ODL JEVAEA Fod pojnoa funkeionalno Sepravnog oblikoransa ofljevake, vklfusivo inbor materdjala, rezuaijeva se dinenzioairanse of]je Ka koje Ge onoguéiti izvrlenje funkeiJe, u odnosu prene predvide- noe vigeru trajenja. Za dzvrbenje funkesJe moraju biti osteurant: trafaost oblika, loma Evretoéa, klisne evejotva, elektriina svosstva, Ovi ovi sehtjevd sors biti zadovoljeni ako Je opteretense dovoljno tofno posnato. Frena tone, osnova za 4 c odnesu prema funkciji Cini savjesno utvadivanse optereéena.cim Je ‘toinise utvrdeno opteredenje, tin se tofnige mole fepramo konstruk- Bivno oblikovati. Ucupno optereéenje sora biti Drizljivo re: no prema vesti mehaniékih optereéenja. Potretno Je uzimati u obsir { toplineie opteretenga, opteretense odnosu prena trofenju, Keo 4 kent geka opteresenja, Ako fe tratens tunkcije 4 optereéenje odljevka pornato, pristupa ge konstruktivnon oblikevanju, korieteé’ se saznenjina iz poglavije 0 Ljevadki ispremon oblixovenju odljevaka. Faxon toe vrbi so ratuneka kontrola napresanja-kritidkin ajesta. Rafuaska kon- trols nepresanja 1 Korektura veSi se u odnosu prena eventuslaia Promjenena oblika irazvana trofenjes 4 Korozijon. Kentrole se vrii prema vrsti optereéenga (airno optereéenje, proajenl jive optereée- je), usimajen u obstr tesperature 4 korozije. V eerigeko§ proisvodasi lijeveni dijelovi moraju biti lageni, bilo sbog fankcionnlnih razloga 111 sbog cijene koStanja. Zato se dinenzic niranje u tokvim sLutajevina vr8i ne ornovi neuke o pogonskos fvre- tofs. Osim toot, postoje i Lijevant aijolovi 2a koje ee prorefun ‘mora veliti po zaxonckin propiaiza (Soliine konstrukcije, eizalice, arni otlovi). rayne oblikovanse Gd najveteg broja odljovaka tra$i ae postojenost oblika \ ckoploatact jokin uvjetine opteredensa. Preduvijet ta talwo octva~ Fenje Je nepreoptoretencst materi gala, Daljaji bitan uvjet je eo voljno velik onent otpora, u ofnosu prom sevijenju i wijantu, [UE najnengi utrofak materijala, Sto ca mole ostvariti lakie #to su odijevet eangi.ane 16 wiatwos st0¢k KOD KONSRARTH Disensioniranje ofljevaks Koji eu pretefno viaéne opte- ni vr8i se najéedée u odnosu presn dopustenin elastignin 424 8 deforoacijana. Fajtelée se vedi i proviera w odaosu Preen lomo évretoti. Pri tome treba razlikovati #lavi 1 reed iver, Granses ee soe grote pestavits kot Bs = 10%. Potrebno je uteati u obsin utjeca) vreseas i temperature. Zilavi neterijali s0eu postati krti tokos vronena utJecajen pogoncke temperature, i opterecensa. Ako so iz anaéajki naterijele utvedi da aaterijal uauter vigeka trejange ostaye Hilev, kao nazivao ome aaprosange ote se urett viaiae évretoda. potrebijevaju 1S se krti Lieven aaterijall, nazimne tonne n reranje na ugrofenin presjecina je tada nike of viaine Evrstoce. 7x0 a# radune en niskon vrijednosti lomog ietezanja, tada fea, Fino loano neprezanie « Gyy/ilz- dy Je faktor Koncentracije nepee- 24nja uerofenoe prosieka. a slict 5.60 prikarane ou roan derstote Sy(t/an®) 2a SE 15 do SL 40 dobivene tspitivanjes, a sirovi odljevei inali ou roaiere 20, 30, 45 an. place: 86 Viatna tonna Exrstose Jepelaraim erafiton aa ay 20 60 SS aa -u3- Lick 3.91 prikasan Je tok Laisa eile kod viadno opterecenoe presjeka Selika i kod presseka Lanelarnop eivor lijeva. 51, 3.81 Toe 1inija sila kod vieke: 4g) delika, b) Lijevanoe Herjeza's'lonelarain gratiton Dok Lntje ofa u Beliku neoaetane prolaze preajekon, u sivon Ligevu grafstae lasele caetaju neonetan tok. Zhog toga u ei- vos Lijevu postegi unutraiage saresno dJelorenje koje dovodi do etvaranja vrinih naprezenja, Magna Svrctoée Gy (W/an®) sivor 1ize vva oviel 0 sadriaju silfotja, Forastos Si() reste viaSoa Evrsto- pada tasno istesange 5(x). Mo elics 3.62 prikasane su viaéae, tlatse { savajae los ze Evretoge od 6% 15 do SL 40 na IiJevanos probnoj palict pronjere 8 30 mo. Modul elestignosti £(W/en*) u ovienosti od napresanja prikezan Je a Sb 35 do SL 40 na slici 3.83. Visine Bvretoga posedinih iva state (SE 20 de St 40) oviena Je 0 progjera protne palice. JUS C.12.020 daje veijednosts Viatae 4 savojne Evrstoée (t/en*) u ovisnosti o kvaliteti eivor 1i~ Jeva # Isuskestin erafiton proajera epruvete 30 ma. Ne slict 3.0% prikezan Jo dijecran viaine évretoée Gcw/ea®), tvedose po Srineliu 48(t/an"), modula elestizaostt £(1i/s2%) deplgine stijenke (ox) of Jevaka od sivor lijeva, u ovisaosti o vingnog ivretoéi G,,o(t/am®) Lijevanih protnih palica d, = 30 en. a=e ss oenort slike 108 konstrottor sole 28 oblikovani 14 og velieniti ofekivane vriJecnosti viatae Svrstoge, twnige fie 4 nodule elastidzosti. Céljevak treba pronatrats, jest be pe % ia a se = 91.3.63 Motul elagtinosti & on = SETS gosh 80 es Ee ee isa 3s» vo efeting. Polto u petdanon Wslups, Sane datele 1 tenkoe igenih eijelora ofl eve oss 3.€2 Piateay than 1 sev #2 Maton, thas 1 seve Gina delant do temperstonseg See's 15 2o'eb WS * etaranin, on cit ontsevan sw[s [|= EET Eater port Besides” eo 4 = scruintrnsomps eten BETREE ue 22 88 debele iieae™ este Sez 1 asahaanetiftien BE Hey onestert Stats oo Salape grlene te Pl pusLidivin ive BS apeetat craltete 1:3 Sebint seusste. <5 osretenth debi fine etisouke veiie: vrljednonth mebanitksa aved~ stove dane 2 pofedina potfe #1, 3408. Ako a0 aa protacg palieh promjera 9 30 Bn, kvalitete SL 15, dobive viadna Evretoéa 6, = 170 40 190 H/na®, dobit Ge ee un odljeviu of iatog exteris giisae a kveliteri odbevkay mehanitke avefetva of 100 do 300 8/20, tvrdoéa po rinellu izmedu 1500 do 2750 ¥/am”, a modul elastiznos- ti £ izmedu 80.000 do 100,000 3/ma”, Trade If sey det od2jevet of aatenisala ivalitete St 25, a od¢0- varajuta protes palien s promjerop 30 an daje wrigednosti viatne Evrstote 270 do 280 8/na®, saat Ge odljeves viséne Evratoge ime~ du 200 1 800 H/an®, tvndoéu po Brinellu 2200 do 2750 N/an’, modul lastignosti of 110.000 do 120,000 N/m. a siict 3.85 pritacana ou aehanika viaine Evretota, crontca tefe- ajaSy,G;(8/an*), Keo & lomo istezanse §,(8) nodularnoe Lijeva ML 38'do ME 70. (308 6.72.0222574), o85 Matna Evestoés 6 y(¥/a5°) mica tetenjat y Pres Ress ill fame ther PL. ieaeke gabltdS ay wa al a ” $1.3.86 Tletna ivrstoéa Gise BSE Oe aa od geva nl 38 do iL fo ak 51.387 Savoye teens arin Gress SEES ee oot Y "70=e = ven?) ma atiet Jot prikatone eu vrijednoets tiatne dvretode Bay nodulerog Ligers HL 38 ¢0 ‘TL 70+ Iie alict 3.67 prikarase cv erigedsosti om rodularnog 2iJeva KL 38 do NE 70+ Fe piel 3.88 prSzarae ge tendota po Seizelia me(i/an?) 4 uderne Hamvese Maven! sodutarsog Lijeva 32,38 ¢0 SL 70) a na slict 3.69 prikanane fe viadoe Evrctota 6,(8/an°) 4 eranica tetenja Sy(i/an*) Rigelon emoe tenperovinoe Ligeva (JUS 6.22.02) atandizirac Je bigett texperoveni 2iger 8 Ze 200, 8 2 125 4.3 Se 140, & orei D0 135, € fe 58 4 6 De 145. 00 eretate Og fam) Tehanitka svosstva kovkestog (tenperovance) Lijeva lee iamedu senonitkin svosetave sivog 4 Eeliinoe Ligeva. Ma slick 3.90 pritcazane C | Ber een’), lomo istezenje FC) 4 udarne Hievost (iin/os a Eelifni Ley kvelitete &..0505 do 62.0645, prena US 6.3.01 = 1955). fe ED 81. 3.89. Takin vontota erenien toeange Gt bcfelce t cence! Eottachae 22 setanee et -ure SA, 7.90 Hades eyrgtote L), pei teen Ge 3.15 DINAMIGKA TeDRELIIVOST Najanjenitne promjenl iva aisanitea isértifivost savodna Sepi(t/an®), wvojaa Tyng(N/an®) £ thstne viadna Opy(H/an*) ot- ‘og iijera kvalitete SL 15 do SL 40 prikazana Je na slici 3.92. Iaetu prexigne viatne Evrstote 4 nefznjenidno prinjenljivib dia sidkih {2A0f1jivostt postoje ovi pritiifn’ odnoci: Sim v 998% Gum #48 ys Gan + 0,206. we SL. 3.91 Dinanidka Ledr¥ljivost iis savodna, uvogan, tlagno Vigtaa sivog iijeva sla telarniz grariton No olict 3.92 au dant Shnithori dijecrant dinenséke izdr*1jivestt visiue i viaino tlatae 2a sivi Lijev Iuslitete SL 15 do SL 40. Poito sivi lijev nena eranice tetenja ©(3/mn) dane eu sano lone tvretote Sy(r/an®). Ha slick 3.93 nalazi se Syegran dinanitke 12 aeiigivosti uw tisinon i vialnen podruigu sivog Lijeva SL 25.= ns - wi 2.3.92 Pinanitea visina A vieeso than idrsijtvost 114 vee liselarnig enafiton Isueferaia exetiton SL 25 e Me slict 3.98 dane au weijednostt asisnjenidao promjenljive saved ey viatoo tlaine 1 wvojoe diaaaifke Sedr¥ifivosti nocularnoe 1ie £78 M38 40 HL 70, a na slick 3.95 dinantEke iadrftjivestt Si(t/m®) oa viak-tlak nodulamoe 2ijeva, Savoses nateeseniino bronjenlsirs disanidee insthsivest yay = 0,56, Spy = 0,350 aT py * 0,586 roy. 3s slick 5.96 dane su vriSednosti savoine dinantthe S2dréijivosti, Scfltks 2:97 vesdetnostt wrojae dinanitee SedrTlgivosth olulooaey 2iSeva HE 38 do ME 70. te aici 3.80 dane au veijedsosti salenjen {lite prosdeslsive aavosne tlatno-rlaioe 4 woine tedstifivects EUisHee Mews EL.0545 do €1.0645. Prk tone fo Gry = Orso, Sim 7 0140S Tae * 9458Fyy, = 0.296. te aliel h.gp cose gibreens eles hate ses Boect tte nie ae, Ch.04s., es me e aoe alk. SL.5.98 Dianne Sad 39% Ajivosti nodular~ abe Tijeva 31,3.96 Dinaaitko eavajne Flastis erazivoe al 95 Dinenitke t2drt sivests 6, oe ee eae Wakstlek asesiar Lop Iijeva 8 kuglestin ere fom iz 1.3.97 Yinaniéxe isarzisivonté ariljivostt (Grp) go- (Rp) ae uvigenje Lise Gularaog TijaviPes ie va'P kugiostis erafitos| 81.5.98 Pinanttke tleino-- eiadae eerste Z Yosti Seligaor li- 9 eae ealitace ESGE OH? oo Seva, t2.0385 20 G.065: sce a alict 3.100 dane au vrijednosti cavojae, € ma slfei 3.101 uvojne jentEnorproasenlfive dinanidke iaériljivosti Selignog 1ijeva 21.0585 do £0685. Ctpornost prema loau odlfevaka, preteino titrej- no opteresenib, rove se 414 Evratota oblika ili pogoneke vzstoéa, ved prena tone da 11 Je titrajno optereéenje u toku predvicencg. ‘Yijeks trajeaja Délo Konstantuo il proajeal sive. Ovo poslfednde Je noraslnije. Za odredivanse pogonske isdriljivosti Sslaiu se { iepi- fruju gotovo cblikorant éijelovi 111 sklopori opteretenju koje pri~ Dblidno odgovera pogonskom. Ovakay natin utvrdivenja pogonske 12~ arEigivosti, ukljutivit utvrdivanse pogoustog optereéenja, aofe oe yeHiti u an to oprestjenin laboratorijina. Ako ae trali visoka oi gurnost, onda Je laborateriseto utvrdivanse pogonske Lzér#i jivosti gotovo neisbjeino, Certo se, aeutin, Loristi Errstota cblike dobivens pote- E dedanctDs koje obuavatasu utJecaje saterijela, oblita, natine Gpberetenda,aa éfnanidin ieértlsivoet. Pretpostavine 1 da Je ofl IEF {totes somonjerso najveten titmaseen optervtease Love se he os toks ebsplostacige, Evretota oblika ns odrecenan opssaes seen shes Szpeet Bog = 6, 2.6. suo isaetu eraaitnog brass sromsene oro ataleg pada amplitude toja ge fot wien pace 0 fae bao) proses mantaog ngeesente Gh, 40 10+107n0 cote do ay - ie a oss = eos 2.200 Dingaitixe indnsljivosts 81.3.201 Digamstke wosse t= See Be aE eavedecl Phe Geetigaed Seticaoe robenja Celi taoy 115 seve €r.0305 co Eesoshs as bbccBa5 eiiets 4qplituda naprezenda Koja Je u opasnom presjeku praktis~ kA JoB uvigek trajne podnoBijive, mofe se iaraunati iz Jednadibe 6. eh On Be G, + vieine trajno potnosijive anplitute naprezanja u podrut iu tak ~ viak glatkog polirenoe Stapa, by + fatto etanga porsfine ovisan o velifini 4 oBtrini unutral— sth serena u etrukturt materijala, keo 4 0 Ellavosti oenomne etruxturg. Ze ivi Ljev g ne provide finon strukturon erafi- ta (8°10 <5 «13010 Ban), 20 odiivenu ii grubo cbraten: povrSinu fanosi b, 40,9, Grubormaati Eelidai 2ijev ine pri ditine Sate wei Jedaoatt fextora by. By + bi ce 20 xvarinonogene 4 kvaciizotropne anterijale mores pri disine odreditt Peteresnovos getodon By = ot, VE eraser eS VR sorezen- 1 Lolunger dopurstoy tereza Q™ fe refunske Wri jednost oviena 9 seterijale, prikezana a elici 3.162, Vrijedaost polunjera do- punstor zareza Qt uvelike oviei o velifini are if 0 veliZiai nesrednih urljuéeea ostorne strukturt, Zropnormati EelSEnt Asger bit ée u aljngrenu pred= stavifen tekoter pravees koji ée Yeiati vite gornjen preven, Yrijetnoati Qa Eelsenorgre ‘toe aatentine pet vdig. wigs dnottina Byy(Sya p> 24-10" Wane) rete oe Presisho. Proves su eljezno graitee materijele tre= bao 04 Aetatt nefto polotentie. Potto: Qyrijedonts ta deljensoe frefitoe satersjale « ekstreme fines gcatitaon strvktaroa, lete ekio alle, ostevijen Je mete eevee. Heductrant pad naprese 248 (ery eat naprezanse weg ie pribliino Je prikezan se ehtet 3.203. Tk ve | sovinje_| wm fae | get 7 Tee 2 | aye LF re e r %1.3.205 Feinaitng Jeosedibe 24 otrecivany eredijenta’ napresanja Stestivande 21 = oputtene neprezenge u opasace presse ustnaju se dosts niekon fn tone Jou Koefiehientu siumosts § obubvatena ne sano neste gurmost © obeizen na nakeiaalay a{1u { nosivest, nego $ procentual- te uleatelost sekrineine axplitude nepcezanje, u ofmocu prewa whine fom brogu proajena amplitude (61,3,108). #1 posedao velfkoj me (eurosts u porleds vrlaih optere= enga potretno Jo dotatt taktor lara (vids teblicu 411) tag alin dobva ae Jednadtba 0 doputtenu anplituds neprezansa pri eredajen naprezaeje 6, 21 6 Ret Ovako:fzratunata vrijednost do- pultenog neprezanja rrijedi 25 fopasai presfek koji Je kod pro- raluna uzot u obzir. Ina 11 stroi ‘ni dio veéi broj opasnih presje~ a treba dopubteno naprezanje Aeredusati 2a svaxi opasan pres- ok. Dena jednadiba xe izretun vanje vrigednosts doputtenog 1 prezenja u slufaju tlatno-viee~ ‘og naprezanja odgovarejuée obli- kovana vrijedi i za sevojao i za ‘wojno naprezanje. es 9 8 % aye (Deer 233.08 focetgs sgumnt na ea pert aBEEE 0 uber Yrijetnostt by toebs Seratunati posebeo za evar vest naprezonse. Pri tone we Ti(Rs0) sole feratunats grubo iz jesnadibe &, Tatow Se1m = 125 - {1A nefto dolje iz @ nose: presder probae pelice 6,78 an isnost Gray « ¢ 160 taterisad €.0362 Sg = 180 W/m, j Gyr * 200 B/en?, 4 Gy = 280 Wea, 4 = Materi jar 6.0562: wa eal Axo Je na itu plomata probe . mu palicu,kakve Je prikazana eal na elict 4.25 tetih dinensi- Paes! ‘Sy od materisete 8.0362 de ‘len navar popzetao, ae enjer flovange sie, kako 1. 4.25 Saithort dtiagrant ting ‘Slovan +4 be le soolaesh ditastirintts- kare clita ade, weijednostt aeptsivoetd ploseatih prob-tlatao-viatae dinsoiine te EREPEE garter a ovoec tee te sees oes site, = Material 6.0362: Gog «95 5/nn2, Spr + 260 8/002" p= 280 1/en?” Obradiso 14 navar brasteton doa ponoty skidanye fe dete protae patiee, elite 4.27. Proton police bes navara (ol. 8.25 4 4,26), + 8.26 Saithort diJeprant elatnonrlatnih dineattih efet1si- Shs S06 soutt plosnatln probeth palicn od seterigela B:SSe2°s Rivarod { obretesia saveson = ratersse. 8.062: Sy = 180 3/2, ome Gor * 280 W/en?) se 2 on er dill. OR vests ss egies oe OEE, Bega Je doBlo do saiteaja wears Getto ie Eocene 1, 8.2% aaron pice epntee_— Sammie fenton te Hares ta setetiog Wa; [Neste ongamaiel dee je ve i Pellelaza dodanog aaterija~ prouzrokovelo pad jedaosajer Be osnovas BateriJel ” — no-pronsenl ive 20 33,28, & ‘seismjenttno-pronjenljive indv#lsivosti deradon nevara 28 peibliie ‘o 32%, prends se tok sila tzredom navera, u odnosu prema protnos PelicS ber navara, aise mogeo bitue tanjeniti, Rarreteno 1f proba palicu okomito na nevar, a sae prese dek nevare pogledano kroz poveéao, uolit éeno:= 10+ vere ne oanovas materiel Javile eu fe pgetsten at Us Adeinetoje ua proctn san lau igjele (lite 8.27) 2 ape gece Mage Aa Woh Ac. 3. Su pridelanin od aevce senor arterifehviditve 0 ped povetslon prey wahfoter age f lata povesneet Lene cenoang tadteve stergeie (eats NzP>e ore, elgetl Hijet alae pretanat omerog £ doe vot stein setae shoe cogs hte atu Bete prifeles nee seine ctor arerije nelet tana telidinn asteljor sateres dan, toe orb aon! aun tolling topline. fe toatl teleg ideas Menge tllting ‘opti nije Joan etter a semia origuati nastejianjeossornog naterifela & dobro spafenie a 8 freee atoe tote hlateajo snropters Holes pinove oe eske ane! Ueorine, nerarnonjernost vanjake porrsine navere, uk1 jul ct Higate, pore, 108 spoj irmedu osnovnog 4 dodatnog materiale, predstavijeju rarese. Utjecay tih sareza doveo Je do pokazenog saf- Henge dinenidke tedr¥istvoati u prosgeku 22 32,58. Oeradino 14 navar skidenjon Zestion, ali tako da obraon ctstranine 4 dio materiale protae palice, dinknttee {2dzfijivectt dosegle eu wrijedsosts protae palice bez navare (slike 4.26), Om radon koge Je obubvatila { dio probae palice ukloajeno Jo eve B20 $@ Predatevi elo sarere: rapeve povzbina navara, ugorine, uk jue ke B1gake, pore 4 nedovoljno provarena mjesta, na ajestu prelaza nevare na oenovas, eS Baterijel (slike 278). 7 ‘Uklenjenjem usreka (sarezao Agelovanje) wxtonjene su 1 sisedice (enizene dinae SL. 4.27.4 Razrezena potiea oxoatto 7 = na Dever obradena fi tage BAdke dedrd1sivostt) . fo vidi de au obraden ooo jsajeaa fve'njoats Sa i- 20 lose ax€eooog saveray ata Hina ou se stvarali' surest extut optereéene, sete’ ée © aeterdjatu, a kod dinents- osnomat materijad (slike 4.29) Keg optereéenda na prigetace zavera na Respodsele napresansa Hiisevon { penowne says Sen03, kao 4 x4 atitki opteresencg suSeonog V-revara sa ‘arenin korijenom zavara, # neprovarenin norte avares prikasana Je na slict 4.29. Te racpodjele sine eanja moke ae vet 6x1, postosanse wekaib nazrezens vanth utjecajes tareza. Fa "vidi ge prigelas of ot ‘p neprovarent. Kor’ Je stojanjen zavare. granice teBeng ve tlatao-vlatne dinanitke guste je seas develsa ate materiale na oenowns, # na detelja Tok Linije sila Je pravocrtan, nije oxetan po- Soithoy dijagran, « vrijednostine Jednoengerno-pronjenljive i neizejenttno-pronsentjt- Aedrbasi- SL. 4.25 Top stattiet opte> vost plosnatih protath palica od Fetene t dsaaniSicd GasEsesvtatac)op- natend seta 0.0562 4 8.0362 Eeretene suleono #8 zavaronih e V-zavarce,on 21 witens probae pstice protae Pals? soa ¢ ponomae savarenia Yo prikazan ma elici 4.30. Probue palice is eakeono ged] ge- rigesom, eo koru of valjanja. a tokyo eter SE 51. 4.29 Respodge Bonpvatavaréuln oti genous b) kee Feaarees Fenia Korijenon, c) kod X-rkvaray a) tae dint: aprezensa: a) kod Y-zavara sa Ejebigenia 4 ra7 Ae Tavarivange Je Sevrleno wu hori rontelnoe polotaju, a nekon saa varivanje obavlfeno Je 100% pro jetigivinge 1 uidonjer ventual Tr rezultate dobiventh iepitivas fen, proislaze ori zak jutet: A. Granice tedenge msterijala b.o5e2 4 8.0762 ostate ou gotore Reprosijenjene, u odnoeu prema ne. tavarenos probaoj paliei. BL. 4.30 Sastnovs 45 Jagr dednosti Evretoéa 1 di- 2+ Maamike Jednos Ranieein Srazdijive protaih,palica Hjate 010568 4 Jornomprom ajenlfiva £ naiznjeniEno-pronjea- Asiva indr#igivost autetno zav xéme pelice, mogo Je nize kod zavarene nego kod nezavarene prob- ne palice. E agit esgrtrene prota 2.088 | 8.0 m0 | 240 160, 140 Revarean probe ppelice® OO yo | 160 109 6 fsipastitises de4ee [rasiveader tqyecey| 180° | 60 0 * 21 gies Letecoaderno-prongeal sive 1 natenjeniéno-pronjent sive dine Mine shivijivnt! severe pice hte se pace of seterijeie bee segs ae Veet nego 10d materijale &.0362, lel 4 YeLdndoontt Setsonsjera-pronjenigive ¢ aden & nassefentEeonpronfentst~ [idiztnttte tnectistvoats tavannih police of totes Pree 6.0362 gotove eu mecusotao Jednake, . Joalizirano 11 usroke 2b Host dinanitke ssdr8isivosts, raver, 28 razliiny of guste st of ogth zavar enizuse vrijede 4064 Gex0 ponovno do konstatecije ta rrukture esnowmog veljanog materijala, cia er 2153 - tna strukturs koje odgovara Ligevanom aaterijaiu. Osia toga, 4 | pored 100% prosvjetljevanja 1 otkianjanja eventuclnth grefaka, © } avaru ou ostale pore, prostin ckon nevidl jive, ukljutet Aljake, plinova, ostela mu njeota prokida elektrode, prijelest of dodancg Be osnovnd materifal, gretke u korijenu itd., itd. Sve to akupe dovelo Je do enitenja dinasitke L:d#ifivosti 1 to veteg kod ma- terijata 6.0562, Kogt Je saresno onfethiivijt. A es} : omens SL. 85k gulsnert dLsngrant Sretode 4 dinentSein inde sivontt Srssvazs S1/gGrseh oastoe EL ctnsntas tesestroess POSTE STaopedeeleenia t rooers Yanisigive bi bite porledatt aire eu veifednosth grantee faisnje f ainentttin fark Ajivertt protein pelten aeprovarenta Yor! enon, pali= cn taverenih penctractou protaih patice obvadenth ane | Siew ‘kon gavarivanja. Na slici fasiros isin mms, s31 dan fo Gaivhov Al jegran | SSN, 2 Egon eee f.n98 piper gimme tmtita bean vantae nashie sto th pret trate See sce Roem ERED IDGEL vores proce melon i serwicr seek aoa tat kori jenon neproverenim korijenom. Nis- | te writes Soin Gaenbsinatd Poe eee Be | Haba’ Ghani ov adenunirs tae meee thael opteregene spojeve. i‘= see og Tanvare tod Kejth so sevarivande Zortene up vrtits Ejentjenjen 1 peaoraia tevarivanden Bort srarivenion pecetrecien (x 3e4loeue) Quutiay 9 Frsfesncatt dieanthe Ladefljivoett tao t kod tava Tie 1 poner eevarentn Bor! enon. Rote otOv0 Lore 88 Ei jedi je, fs eiict 4.32 prfkazant ou rerltatl toptetvange toeay re ex Hiigetisenin { ponorno ravarenin Korijenom i obradenin sane protee palices Taterigali protein paltcn Jesu €.0562 ¢ 8 oseat Rersieaté porarsju da ou aebanisha evesetva zavareath { opragces protein pelice tek nernatao nia of achani2kin avojetva aetaneect Bin pretete pelican Saifeaje se odsose rapravo aaao aa Jednoesjer- be premiesia & ealenjenifao-pronjen!sivu dinamiéha tsérftsivscy, # scifenje promia ania, veéa su kod auterijela 6.0562 nego kot wont. Figele £0522, Raslog da dinantéka svojetva Leto vrlo lisa exit opi otgovarase seravarenis probain palicasa treba pripieat! ana i Bisse sasvetih utiecaje aareanib djelovaage (elika 4.29, deteng TAY), Nelte aide vrijednosti dinasitkin svosetava, 8 odzosu Presa Betaverenej palici treba pripisati strukturt savara i sitain ered kana zavary. Povrds. Ueporedat pregied resultate dobiventh Sepitivansen sufel- Bib spojeva © Yesavarina rarnib irvedaba, u oduosu prema netaverce oj palici prikarani su na sliei 4.33. Ne slick 4.58 prikazan Je usporedni utjeesy tehnologi je savarivanja na dénenitin indr#lfivost u slufaju tlalso-viatnog epteretenie. Pri tose Je riJe$ o navariza 4 savarina preko kogih a0 ne prenose optereéenja, t§. 0 utjecasina same tehnologt je sara rivangs oa disanitka iedriljivost kod tledne-viainog opteretens Sligno se Javija kod temnologife elektrolitskog nanote- ada setalnih previaka (bakar, cink, nikal, krom) koja takoter dow vous do enitenja dinamigke izdrflfivosti. sin 138 Poveéanja vrinih naprezenja powbinokik olejeva, Bto dovodi do koncentracije naprezanja. Pre= nolenge opteretense nide oil temologige elektrolitekee aesotee nia netelnih previaka kao ni raniJe spontautih navare 1 severas 7s t06 Proizlazi da kod dinani8ki opteresenih konstrak~ Subs, Solus uberdits Keliko savartvanse rebare, ufloa, ojecenge tide idede na dinanigiu tedrsidtvost presjeka kod prenosh dinemstte You might also like
Obrazac Bilanca
Document4 pages
Obrazac Bilanca
sime13
No ratings yet
Uvod U Optimiranje Konstrukcija Šimun Sviličić
Document39 pages
Uvod U Optimiranje Konstrukcija Šimun Sviličić
sime13
100% (1)
Strukturna Analiza Konstrukcija
Document2 pages
Strukturna Analiza Konstrukcija
sime13
No ratings yet
Magazines
Podcasts
Sheet music
Tekst Natjecaja Listopad 2021
Document1 page
Tekst Natjecaja Listopad 2021
sime13
No ratings yet
0 Materijaliiikompoziti2013 PDF
Document36 pages
0 Materijaliiikompoziti2013 PDF
sime13
No ratings yet
Klipni Mehanizam
Document8 pages
Klipni Mehanizam
sime13
No ratings yet
ODredivanje Transportnih Koeficijenata
Document16 pages
ODredivanje Transportnih Koeficijenata
sime13
No ratings yet
Teorija Konstrukcija - Primjeri Dinamičke Analize Elemenata Konstrukcije - Rajko Grubišić
Document126 pages
Teorija Konstrukcija - Primjeri Dinamičke Analize Elemenata Konstrukcije - Rajko Grubišić
Irfan Hogić
No ratings yet
KPR Upute 001
Document1 page
KPR Upute 001
sime13
No ratings yet
MKE Ploce R-M 1
Document7 pages
MKE Ploce R-M 1
sime13
No ratings yet
Motorna Vozila 2014 02 Otpori Voznje
Document91 pages
Motorna Vozila 2014 02 Otpori Voznje
sime13
No ratings yet
T Vjetroturbine 4-6-2013 PDF
Document32 pages
T Vjetroturbine 4-6-2013 PDF
sime13
No ratings yet
Biorazgradivi I Biotopljivi Materijali
Document26 pages
Biorazgradivi I Biotopljivi Materijali
sime13
No ratings yet
Pumpna Stanica
Document15 pages
Pumpna Stanica
sime13
No ratings yet

Eugen Obersmit - Osnove Konstruiranja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Eugen Obersmit - Osnove Konstruiranja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Eugen Obersmit - Osnove Konstruiranja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like