Professional Documents
Culture Documents
Antonio Gramsci, O Državi
Antonio Gramsci, O Državi
N aslovi o rig in a la :
A n to n io G ram sci
L O R D IN E NUOVO
(C o p y rig h t by E IN A U D I, 1955)
A n to n io G ram sci
IL M A T E R IA L IS M O ST O R IC O E LA F IL O S O F IA
D l B EN ED ETT O CRO CE
(C o p y rig h t by E IN A U D I, 1966)
A n to n io G ram sci
N O T E S U L M A C H IA V E L L I SU L L A P O L IT IC A
E S U LLO S TA TO M ODERNO
(C o p u rig h t by E IN A U D I, 1966)
Antonio Gram i
Izbor, prevod i
predgovor dr Ivo Petrinovi
B IB L IO T E K A -ID E JE
V KO LO
U r e iv a k i o d b o r
D r J O V A N O R E V IC
D r S T A N IS L A V G R O Z D A N IC
D r V O J IS L A V S T A N O V C lC
B E O G R A D . 1979.
PREDGOVOR
A N T O N IO G R A M S I
pokret, usm jerava ga i vodi, te pokree asopis Ordine nuovo (Novi poredak) koji Gramijevom zaslu
gom postaje organ torinske radnike klase za politika
i kulturna pitanja. asopis zastupa stajalite o revo
lucionarnoj kulturi kao bitnom elementu socijalne revo
lucije, vezujuTTako klasno pitanje s kulturnim.
Koncepcija savjeta nije odjednom sazrela u Gramija i njegovih drugova ve postepeno kroz analizu
iskustava evropskog i amerikog radnikog pokreta,
naroito onih koja su se temeljila na radnikoj kon
troli u privredi. U idejam a o tvornikim savjetima mo
gu se nai postavke koje su pod utjecajem teoretiara
francuskog sindikalizma Zora Sorela, zatim Daniela
De Leona i njegova industrijskog sindikalizma u Ame
rici, kao i pokreta tvornikih povjerenika u Engleskoj.
Meutim, svi su ti utjecaji sporedni u poreenju s ut
jecajem koji su na G ramija izvrili L enjinj, ruski sov
jeti u kojima je u jednom ivom povijesnom iskustvu
vidio ostvarenje radnike demokracije.
Tvorniki savjeti su, po Gramiju, morali biti samo_upravni_organi neposrednih proizvoaa koji e kao
sredstvo radnike kontrole preuzeti upravljanje proiz
vodnjom. To je ono to je Gramijevo vienje tvornikih
savjeta u Italiji ipak razlikovalo od ruskog iskustva,
jer je Grami do tih zakljuaka doao prouavajui
pokret u industrijskim tvornicam a talijanskog Sjevera.
Grami je shvaao savjete kao samoupravna tijela
sa dvostrukom ulogom: ekonomskom i politikom. U
ekonomskom pogledu savjet je predstavljao vrsto je
dinstvo sakupljenih proiozvoaa koji sami upravljaju
procesom proizvodnje i zato stvaraju svoje predstav
nike ustanove kao funkciju steene autonomije.
O DRAVI
1920.
A N T O N IO G R A M I
p ita n je ,
R im ,
E d ito r i R l u n ltl,
1974, s tr .
O D R2A V X
U tren u tk u Gram ijeve sm rti njegova svastika Tatjana Suht (Schucht) uspjela je sauvati njegove tride
set dvije biljenice s oko tri tisue sitno ispisanih stra
nica, napisanih u zatvoru, u kojim a raspravlja o nizu
aktualnih drutvenih pitanja povezanih s prolou i
sadanjou Italije i prom atranih s aspekta talijanske
radnike klase.
Ali upravo u godini G ram ijeve smrti, Benedeto
Kroe (Benedetto Croce), poznati talijanski filozof obja
vio je svoju poznatu raspravu: Kako se rodio i kako
je umro teorijski m arksizam u Italiji, dokazujui da
je smru A ntonija Labriole nestalo teorijskog m arksiz
ma. Ta sluajna podudarnost izmeu G ram ijeve sm rti
i objavljivanja navedenog Kroeova spisa bila je obja
njena poslije rata, kada je izdavaka kua Einaudi
u Torinu objavila G ram ijeve zatvorske spise. Ne sa
mo da teorijski m arksizam u Italiji nije umro, kako je
tvrdio Kroe, ve je u Gram ijevim spisima dobio nove
poticaje i ponudio nova svjea rjeenja.
N ajprije su se 1947. godine pojavila G ram ijeva
Zatvorska pisma koja su reljefno istakla njegovu
ljudsku veliinu i misaonu staturu. Ali prava G ram
ijeva intelektualna dubina i teorijska zrelost poka
zala se kada su od 1947^ d_o_1950. godine objavljene nje
gove Zatvorske biljenice u pet knjiga. One su ponjele ogroman uspjeh, je r se m arksistika, i inae kul
tu rn a javnost, nala pred opusom koji je po tematici
i po pristupu bio drugaiji od dotadanje m arksistike
literature.
Taj poslijeratni susret s G ram ijem bio je toliko
znaajan da je bio presudan za opredjeljenje niza m la
dih talijanskih pa i evropskih intelektualaca prem a
marksizmu. Nedogmatski duh njegove misli doao je do
10
A N T O N IO G R A M S I
1 f ilo z o fija
B e n c d e tta
O D R 2A V 1
11
12
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
13
A N T O N IO G R A M S I
14
O DRAVI
15
m a te r ija liz a m
1977, s t r . 47.
1 f ilo z o f ij a
B e n e d e ta
16
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
17
18
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
19
te o rija
1 s o c ija liz a m ,
Z ag re b .
A N T O N IO G R A M S I
20
II
Antonio Grami rodio se 23. sijenja 1891. godine u
Alezu blizu Kalj arija na S ardiniji u siromanoj obi
telji poreznog inovnika koja se kasnije preselila u
obline selo Gilarca, gdje je Grami zavrio osnovnu
kolu. Po zavretku osnovne kole s jedanaest godina,
kao i mnogi djeaci siromanog imovinskog stanja, bio
je prisiljen da obustavi kolovanje i da se zaposli. Bi
jedan ivot u velikoj obitelji, u seoskom ambijentu
zaostale talijanske provincije, rano je utjecao na nje
govo politiko opredjeljenje. Kada je 1903. poeo po
haati gim naziju u m jestu Santu Lusurgu u blizini
Gilarce pretplauje se na socijalistiki list Avanti,
ita razne socijalistike knjige i tako se upoznaje sa
socijalistikim idejama. Godine 1908. nastavlja licej u
K aljariju gdje se poeo aktivnije baviti politikom, stu
pajui u vezu s radnikom komorom i lokalnom sekci
jom Socijalistike partije. Tu u mjesnom listu objav
ljuje svoj prvi lanak. Licej je zavrio 1910. i idue go
dine odlazi na sveuilite u Torino. Nakon to je dobio
stipendiju iz Fondacije K arla Alberta, koja se davala
siromanim studentima, upisuje se u studenome 1911. na
studije knjievnosti.
U tom sreditu talijanske industrije poetkom sto
ljea, sa snanom i klasno svijesnom radnikom kla
som, pristupa radnikom pokretu i postaje lan Soci
jalistike partije. Surauje u socijalistikom listu II
Grido del popolo (Krik naroda) i postaje lan redak
cije sredinjeg partijskog organa Avanti (Naprijed),
pa zatim sekretar sekcije Socijalistike partije u To
rinu. Oktobarska revolucija otvorila je Grami ju i nje
govim drugovima, mladim socijalistima (Toljatiju, Tera-
O DRAVI
21
A N T O N IO G R A M S I
22
O D R2A V I
23
A N T O N IO G R A M S I
24
Antologije:
Ostala izdanja
Dvije tisue stranica (Duemila pagine, U Saggiatore), 1964.
Historiografska i filozofska misao An toni ja Gram
ija (II pensiero filosofico e storiografico di A n
tonio Gramsci, Palermo), 1966.
Amerikanizam i fordizam (Americanismo e fordismo, Milano, Universale economica), 1950.
O DRAVI
25
II.
A N T O N IO G R A M S I
26
IV
NOVI POREDAK
R A D N I K A D E M O K R A C IJA
28
A N T O N IO G R A M S I
O D R 2A V I
29
30
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
31
32
A N T O N IO G R A M S I
O D R2A V I
33
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
35
36
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
37
38
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
39
40
A N T O N IO G R A M S I
O D R2A V I
41
42
A N T O N IO G R A M S I
O D R 2A V T
43
44
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
45
46
A N T O N IO G R A M S I
O D R 2A V I
47
48
A N T O N IO G R A M S I
O D R 2A V I
49
50
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
51
52
A N T O N IO G R A M S I
PROLOST I SADANJOST
G R A A N SK O D R U TV O
54
A N T O N IO G R A M S I
Struktura i nadgradnja
Izreku, sadranu u uvodu Kritici politike ekono
mije, da ljudi postaju svijesni sukoba u strukturi na
podruju ideologije, treba shvatiti kao tvrdnju spoz
najnog, a ne isto psiholokog i moralnog znaaja.
Odatle slijedi da i teorijsko-praktino naelo o hege
moniji ima spoznajno znaenje, i zbog toga je potrebno
i na tom polju istraiti maksimalni teorijski doprinos,
to ga je filozofiji prakse dao Ilji.6) Time to je pri
donio unapreenju politike doktrine i prakse, Ilji je
zaista unaprijedio filozofiju kao filozofiju. Ostvarenje
aparata hegemonije, ukoliko stvara novi ideoloki teren,
dovodi do preobraaja svijesti i metoda spoznaje, pred
stavlja in spoznaje, filozofskj_in. Ili, Kroeovim7) je
zikom kazano: kad uspije'uvoenje novog morala, koji
odgovara novom pogledu na svijet, uvodi se i taj pogled
na svijet, to jest stvaraju se preduvjeti opoj filozofskoj
reformi.
Stru k tu ra i nadgradnja sainjavaju povijesni blpk,
to jest ~loen, proturjean i neskladan kompleks nad
gradnje, odnosno odraz cjelokupnih drutvenih odnosa
proizvodnje. Odatle se zakljuuje da samo jedan ideo
loki totalitarni sistem racionalno odraava proturjeja
stru k tu re i predstavlja postojanje objektivnih uvjeta za
obaranje prakse. Ako se stvori takva drutvena grupa
koja e biti sto posto ideoloki homogena, to znai da
postoji sto posto nunih pretpostavki za to ruenje,
ili da je ono racionalno zaista realno ostvarljivo i
) L e n j ln ( B llj. t a l. re d .) .
) C ro c e , B e n e d e tto (186C1952), f ilo z o f 1 J e d a n o d
t a l i j a n s k i h m is lila c a , e s t e t l a r 1 k n t l a r (B ilJ. r e d .).
n a jv e ih
O DRAVI
55
E k o n o m ija i id eo lo g ija
56
A N T O N IO G R A M S I
O D R2A V I
57
U en je o p o liti k im
id e o lo g ija m a
58
A N T O N IO G R A M S I
O D R 2A V I
59
60
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
61
62
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
63
64
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
65
66
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
67
ala strast, nego ili teror vojnih sudova, ili pak hladno
krvno prom iljeni i razboriti osjeaj dunosti.
(II m a te r ia lis m o storico e la filo s o fia di B e n e
d e tto C roce, p. 299301; H is to r ijs k i m a te r ija
liza m i filo z o fija B e n e d e tta Crocea, str. 278
280)
S tr a s t i p o litik a
68
A N T O N IO G R A M S I
BILJEKE O MAKIJAVELIJU
O POLITICI I O MODERNOJ
DR2AVI
MODERNI VLADAR
B ilje k e o M a k ija v e lije v o j p o litic i
70
A N T O N IO G R A M S I
O D R2A V I
71
72
A N T O N IO G R A M S I
O D R2A V I
73
74
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
75
76
A N T O N IO G R A M S I
lektivne volje ove vrste, da odre ekonomsko-korporativnu vlast u meunarodnom sistemu pasivne ravno
tee.
Vano poglavlje modernog Vladara m orat e biti
posveeno pitanju intelektualne i moralne reforme, to
jest pitanju religije ili jednog nazora na svijet. I u
ovom podruju nalazimo kako u tradiciji odsutnosti
jakobinstva i strah od jakobinstva (posljednji filozofski
izraaj takvoga straha jest m altuzijanski Kroeov stav
prem a religiji). Moderni Vladar mora i ne moe ni biti
glasonoa i organizator jedne intelektualne i moralne
forme, to pak znai stvoriti teren za budui razvitak
nacionalno-narodne kolektivne volje prema ispunjenju
jednog vieg i potpunog oblika moderne civilizacije.
Te dvije temeljne toke: reform iranje nacionalno-narodne kolektivne volje kojoj je moderni Vladar u
isto vrijem e i organizator i aktivan i djelotvoran izra
aj, i intelektualna i moralna reforma morali bi sa
injavati stru k turu rada. K onkretne toke programa
m oraju se inkorporirati u prvo poglavlje, to jest morale
bi dramatiki proizlaziti iz razgovora, a ne biti jedno
hladno i pedantno izlaganje umovanja.
Moe li biti kulturne reforme, to jest kulturnog
uzdizanja potlaenih drutvenih slojeva, bez prethodne
ekonomske reforme i promjene u drutvenom poloaju
i ekonomskom svijetu? Stoga intelektualna i moralna
reform a ne moe a da ne bude vezana uz program eko
nomske reforme, tovie program ekonomske reforme
je upravo konkretan nain kojim se predstavlja svaka,
intelektualna i moralna reforma. Moderni Vladar, razvi
jajui se, rem eti itav sistem intelektualnih i moralnih
odnosa toliko koliko njegov razvitak znai upravo to
da se svaki in koncipira kao koristan ili tetan, kao
O DRAVI
77
pun vrlina ili opak, samo toliko koliko ima kao polaznu
toku samog modernog Vladara i slui ili da povea
njegovu vlast ili da joj se protivi. Vladar u svijestim a
uzima mjesto boanstva ili kategorikoga im perativa,
postaje temelj jednog modernog laicizma i jedne pot
pune laicizacije itava ivota i svih odnosa u pona
anju.
(A . G ra m sc i, N o te su l M a c h ia v elli, s u lla politica
e s u llo sta to m o d e rn o , T o rin o , E in a u d i E ditore,
1955, p. 3 8)
Znanost o politici
Osnovna novost koju je filozofija prakse unijela u
znanost o politici i povijesti jest dokaz da ne postoji
neka apstrak tn a ljudska priroda stalna i neprom je
njiva, pojam koji, sigurno, potjee od religiozne misli
i transcendencije. L judska priroda je ukupnost socijal
nih odnosa to su povijesno odreeni, to jest povijesna
injenica koja se, u n u ta r odreenih granica, moe
u tvrditi pomou m etoda filologije i kritike. Stoga poli
tiku znanost valja shvatiti u njezinom konkretnom
sadraju (a takoer u njezinoj logikoj formulaciji) kao
organizam u razvitku. Ipak valja prim ijetiti da se Makijavelijevo postavljanje politikoga pitanja (to jest
tv rdnji koja je sadrana u njegovim spisima da je po
litika sam ostalna aktivnost, koja ima svoje principe i
zakone to se razlikuju od m oralnih i religioznih prin
cipa; ta postavka ima velik filozofski doseg je r im pli
citno uvodi novosti u cjelokupno shvaanje svijeta)
danas jo rasp ravlja i osporava, pa ta tv rdnja nije uspjela
postati opi nain miljenja. to to znai? Znai li
78
A N T O N IO G R A M S I
k n ji e v n i k
1 p je s n ik ,
O D R2A V I
79
80
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
81
P o litik a ka o s a m o s ta ln a zn a n o st
82
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
83
84
A N T O N IO G R A M S I
O D R2A V 1
85
86
A N T O N IO G R A M S I
O D R 2A V I
87
88
A N T O N IO G R A M S I
89
O DRAVI
90
A N T O N IO G R A M S
E le m e n ti p o litik e
O DRAVI
91
92
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
93
A N T O N IO G R A M S I
94
O DRAVI
95
96
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
97
98
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
99
100
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
101
102
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
103
104
A N T O N IO G R A M S I
O D R 2A V T
105
106
A N T O N IO G R A M S !
O D R 2A V I
107
103
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
109
110
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
111
112
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
113
114
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
115
116
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
117
118
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
119
120
A N T O N IO G R A M S I
O D R2A V I
121
122
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
123
k n ji e v
124
A N T O N IO G R A M S I
O D R 2A V I
125
126
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
127
128
A N T O N IO G R A M S I
O D R2A V I
129
130
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
131
132
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
133
134
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
13E
136
A N T O N IO G R A M S I
O D R2A V I
137
138
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
139
U sp o re d i O sa m n a e sti B r im c r
L u ja
B o n a p a r te
(B ilj
t a lij.
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
141
142
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
143
144
A N T O N IO G R A M S I
O D R 2A V I
145
146
A N T O N IO G R A M S I
O D R2A V I
147
148
A N T O N IO G R A M S I
ra) odrao u Senatu 19. svibnja 1932. (usporediti) Corriere della sera od 20. svibnja): Disciplinski reim
nae vojske, zaslugom faizma, danas je direktivna nor
ma koja vrijedi za itavu naciju. Druge su vojske imale
i jo uvijek uvaju formalnu i krutu disciplinu. Mi
uvijek imamo pred oima naelo da je vojska stvorena
za rat i da se za rat mora priprem ati; mirovna disci
plina, stoga, mora biti ista kao i u vrijeme rata, mora
u vrijeme mira nai svoj duhovni temelj. Naa disci
plina se temelji na duhu kohezije izmeu mnotva i
obinih vojnika, a to je spontani plod sistema koji sli
jedimo. Taj je sistem velianstveno izdrao za vrijeme
dugoga i tekog rata, sve do pobjede; zasluga je fai
stikoga reima da je na itav talijanski narod protegao
tako velianstvenu disciplinsku tradiciju. O disciplini
pojedinaca ovisi ishod strateke koncepcije i taktikih
operacija. Rat nas je nauio mnogim stvarima, takoer
i tome da je duboka razlika izmeu priprema u doba
mira i stvarnosti rata. Sigurno je, kakva bila da bila
priprema, da poetne operacije na bojnom polju stav
ljaju zaraene pred nove probleme u kojima iznenaenja
niu na sve strane. Ipak nije nuno da se odatle za
kljui kako nije potrebno apriori imati jednu kon
cepciju i kako se iz prologa rata ne moe izvesti ni
kakva pouka. Odatle se moe izvui ratna doktrina koja
se mora shvatiti kao intelektualna disciplina i kao
sredstvo da se potaknu ujednaeni naini umovanja i
takva uniform iranost jezika koji svima doputa da shva
aju aviona koji je objavljen u Rassegna contemporadoktrine prijetilo da se degenerira do shematizma, od
mah se spremno reagiralo, unosei u taktiku, takoer
i zbog napretka tehnike, kakvu brzu obnovu. Takvo
ureenje, dakle, nije statino, nije tradicionalno, kao
O D R 2A V I
149
Cezarizam,
Cezar, Napoleon I, Napoleon III, Kromvel (Crom
well) itd. im ena su vezana za povijesne dogaaje koji
su kulm inirali u jednoj velikoj herojskoj linosti.
Moe se rei da cezarizam izraava situaciju u kojoj
zaraene snage postizavaju ravnoteu na katastrofalan
nain, to jest tako da se nastavak borbe ne moe zavriti
nego uzajam nim unitenjem . K ada se napredna snaga
A bori s nazadnom snagom B, moe se dogoditi da A
pobijedi B ili B pobijedi A, a moe se dogoditi i to
da ne pobijedi ni A ni B, ve da se meusobno iscrpe
pa da jedna trea snaga C intervenira iz inozemstva
podjarm ljujui ono to ostaje i od A i od B. U Italiji
se poslije sm rti V elianstvenoga58) dogodilo upravo to,
kao to se dogodilo u antikom svijetu s barbarskim
invazijama.
Ali, ako cezarizam izraava uvijek arbitrarno
rjeenje povjereno jednoj velikoj linosti jedne povijesno-politike situacije koju karakterizira ravnotea
snaga s katastrofikom perspektivom , cezarizam nema
uvijek isto povijesno znaenje. Cezarizam moe biti
) L o r e n z o , M e d ic i (14491492), f i r e n t i n s k i k n e z
a n s t v e n i ( M a n j lf i k o ) ( B ilj. r e d .) .
nazvan
V e li
A N T O N IO G R A M S I
150
) M a c D o n a ld , J a m e s (18661937), b r i t a n s k i p o lit i a r 1 J e d a n
o d o s n iv a a 1 v o a N e z a v is n e r a d n i k e p a r t i j e (1893) o d k o je Je
n a s t a l a L a b u r is t i k a p a r t i j a : p r e d s j e d n ik 1 m in i s ta r v a n js k ih p o
slo v a p r v e la b u r i s ti k e v la d e u E n g le s k o j (B ilj. re d .) .
O DRAVI
151
152
A N T O N IO G R A M S I
O D R2A V 1
153
zbog asovite politike slabosti tradicionalne vladajue snage, a ne zbog neke organske slabosti koja se
nikako ne bi mogla nadvladati. To se dogodilo u slu
aju Napoleona III.
V ladajua snaga u Francuskoj od 1848. bila se po
litiki razdvojila (sektaki) u etiri frakcije: legitimistiku, orleanistiku, bonapartistiku i jakobinsko-republikansku. U nutranje sektake borbe bile su takve da
su omoguile napredovanje antagonistikoj snazi B (progresistikoj) u preranoj formi; ve postojei dru
tveni oblik ipak jo nije bio iscrpio svoje razvojne
mogunosti, kao to je to bliska povijest obilno poka
zala Napoleon III je predstavljao (na svoj nain, prem a
ljudskom stasu, koji nije bio velik) te latentne i im a
nentne mogunosti: njegov cezarizam, dakle, ima po
sebnu boju. On je objektivno napredan iako ne kao
onaj Cezara i Napoleona I. Cezarizam Cezara i Napo
leona I bio je, da se tako izrazimo, kvantitativno-kvalitativnoga karaktera, to jest predstavljao je povijesnu
fazu prijelaza iz jednoga tipa drave u drugi, prijelaza
u kojem su novine bile tolike i takve da su predstav
ljale potpun preokret. Cezarizam Napoleona III bio je
samo i ogranieno kvantitativan, nije bio prijelaz iz
jednoga tipa drave u drugi, nego samo evolucija
istoga tipa po jednoj neprekinutoj crti.
(N o te su l M a c h ia v elli, p. 59 60)
154
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
155
b o rb a i v o jn i r a t
156
A N T O N IO G R A M S I
O D R2A V I
157
158
A N T O N IO G R A M S I
O D R 2A V I
159
organizacije, koje im aju dva zadatka: posluiti se ilegalnou, dok izgleda da drava ostaje u legalnosti, kao
sredstvo za reorganizaciju same drave. Grupo je vje
rovati da se privatnoj ilegalnoj aktivnosti moe su
protstaviti jedna druga slina aktivnost, to jest arditizam suzbijati arditizmom; to bi znailo vjerovati da dr
ava vjeno ostaje nepokretnom, a to se nikada ne dogaa.
Klasni k arak ter dovodi do tem eljne razlike: jedna klasa
koja svaki dan mora raditi prem a fiksnom radnom
vrem enu ne moe im ati stalne i specijalizirane jurine
odrede, kao klasa koja ima iroke financijske mogu
nosti i nije vezana, ni u kojem od svojih lanova, fiks
nim radom. U bilo kojem satu noi i dana te organiza
cije, postavi profesionalnim , mogu odluno udariti i
zatei iznenada. Taktika artida ne moe, dakle, im ati
istu vanost za jedne i druge klase; za neke je klase
nuna je r je njim a svojstven pokretan i m anevarski
rat, koji u sluaju politike borbe moe kom binirati
korisnu i moda prijeko potrebnu upotrebu arditske
taktike. Glupo je ograniiti se na vojni model: politika
i ovdje mora biti superiorna vojnom djelu, samo poli
tika stv ara mogunosti m anevriranja i pokreta.
Iz svega to je reeno proizlazi da u pojavi vojnog
arditizm a treb a razlikovati tehnike funkcije posebnog
oruja koje je vezano uz moderni pozicijski ra t i politiko-vojne funkcije: u funkciji posebnog oruja arditizam je postojao u drugim vojskam a u svjetskom ratu;
u politiko-vojnoj funkciji postojao je u politiki ne
homogenim i oslabljenim zemljama, dakle u onima ko
je su kao izraz imale jednu nacionalnu slabo borbenu
vojsku i generaltab koji je bio karijeristiki birokra
tiziran i fosiliziran.
160
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
161
o r la
do
crvene
z a s ta v e ,
F i
162
A N T O N IO G R A M S I
O D R 2A V I
163
L ava
T ro ck o g a
p e rm a n e n tn o j
r e v o lu c iji
( B ilj.
164
A N T O N IO G R A M S I
O D R2A V I
165
166
A N T O N IO G R A M S I
O D R 2A V I
167
168
A N T O N IO G R A M S I
" ) G a r ib a ld i, G iu s e p p e (18071882) t a l i j a n s k i r e v o lu c io n a r
z a s lo b o d u 1 n e z a v is n o s t I t a l i j e (BU J. re d .) .
O D R2A V I
169
170
A N T O N IO G R A M S I
D R 2A V T
171
172
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
173
Uvijek u pogledu pojm a pasivne revolucije ili revolucije-restauracije u talijanskom rizorim entu treba
zabiljeiti kako treba tono postaviti problem koji se
u nekim historiografskim tendencijam a naziva odnosima
izmeu objektivnih i subjektivnih uvjeta povijesnoga
dogaaja ini se da je jasno da nikada ne mogu nedo
stajati takozvani subjektivni uvjeti kada postoje ob
jektivni, koliko se radi o jednostavnom razlikovanju
pounog k arak tera: zbog toga se diskusija moe razviti
o m jeri subjektivnih snaga i njihovom intenzitetu, pa
stoga o dijalektikom odnosu subjektivnih suprotnih
snaga.
Treba izbei da se pitanje postavi u intelektualis
tikim term inim a a ne politiko-povijesnim. Sasvim
je jasno da je prijeko potrebna intelektualna jasnoa
u term inim a borbe. Ali ta je jasnoa jedna politika
vrijednost toliko koliko postaje proirena strast, te je
pretpostavka jedne jake volje. U novije vrijeme, u mno
gim radovima o rizorim entu, otkriveno je da je bilo
linosti koje su jasno vidjele, (sjetimo se ocjene to ju
je o O rnatu dao P jero Gobeti73), ali ta se otkria rue
sama od sebe ba zato to su otkria; ona pokazuju
da se radilo o individualnim prouavanjim a, koja da
nas predstavljaju jedan oblik one misli kako je poslije
nekoga dogaaja svatko pam etan. Zapravo, nikada se
nisu ogledali s pravom stvarnou, nikada nisu postali
iroka i djelotvorna narodno-nacionalna svijest. Izme
u S tranke akcije koja je od dvije stranke, Stranke
akcije i U m jerene stranke, predstavljala stvarne subjek
tivne snage rizorim enta? Zacijelo U m jerena stranka,
a upravo zato to je bila svjesna i zadatka Stranke
'*) G o b e t tl, P l e r o (19011926>,
a n tif a f iis ta e m i g r i r a o u F r a n c u s k u
p o li t i a r , li b e r a l n i
( B ilj. r e d .) .
p is a c ,
kao
A N T O N IO G R A M S I
174
O b i r o k r a c iji
1)
U politikoj znanosti i u povijesti dravnih oblika
prvenstveno je vana injenica da se u povijesnom raz
vitku politikih i ekonomskih oblika formirao tip funk
cionara od karijere, koji je tehniki osposobljen za
(civilni i vojni) birokratski posao. Da li se radilo o nu
nosti ili degeneraciji u usporedbi sa samoupravljanjem
(self-government) kao to na to pretendiraju isti
liberali? Sigurno je da je svaki drutveni i dravni oblik
imao svoj funkcionarski problem, svoj nain postavlja
nja i rjeavanja toga problema, svoj sustav selekcije,
svoj tip funkcionara koji treba odgojiti. Kapitalno je
vano rekonstruirati razvoj svih tih elemenata.
Problem funkcionara djelomino se podudara s pro
blemom intelektualaca. Ali, ako je istina da je svakoj
novoj dravnoj i drutvenoj formi trebao novi tip funk
cionara, istinito je takoer i to da nove rukovodee
grupe nisu mogle nikada zaobii, m akar za neko odre
eno vrijeme, utvrenu tradiciju i interese, to jest
nisu mogle mimoii ve postojee i prethodno konsti
tuirane formacije funkcionara, koje su postojale prije
*) V ik to r E m a n u e l I I (18201878), p o s lj e d n ji s a r d i n s k i k r a lj ,
p r i h v a t iv i lib e r a ln i u s ta v o d 1848. g o d in e u s m j e r io s v o ju a k t i v
n o s t u p r a v c u u j e d i n j e n j a I ta l ije . P r v i k r a l j I t a l i j e (od 1861), p o p u
l a r n i o ta c d o m o v in e (B ilj. r e d .) .
O DRAVI
175
176
A N T O N IO G R A M S I
O D R 2A V I
177
178
A N T O N IO G R A M S I
O D R 2A V I
179
180
A N T O N IO G R A M S I
N a e la
is te
e k o n o m ije ,
M ila n o ,
1931.
O DRAVI
181
A N T O N IO G R A M S I
182
( E ilj.
ta li} ,
re d .) .
O D R2A V I
183
misli da postoji jo neto nepoznato i stoga transcendentno? A zar shvaanje znanosti kao stvaralatva
ne znai dakle da je shvaamo kao politiku? Sve se
sastoji u tome da se vidi je li to arbitrarno ili racio
nalno stvaralatvo, to jest je li korisna ljudim a za
proirivanje njihova shvaanja ivota, za podizanje na
vii stupanj (razvijanje) samoga ivota.78)
Broj i kvaliteta u predstavnikim
sistem im a
Jedno od najbanalnijih opih m jesta koja se stalno
ponavljaju protiv izbornoga sistem a form iranja drav
nih organa je onaj da je u njim a broj vrhovni zakon
i da miljenje bilo kakvoga glupaka koji zna pisati
(dapae, u odreenim zemljama, nepism enjaka) vrijedi,
u pogledu uinka u odreivanju politikoga kursa d r
ave, tono toliko koliko m iljenje onoga koji dravi i
naciji posveuje svoje najbolje snage itd.79)
Ali injenica je da ni u kojem sluaju nije istina
da je broj vrhovni zakon, niti da je vanost m ilje
nja svakoga biraa tono jednaka. Brojevi su, i u
ovom sluaju, obina instrum entalna vrijednost, koji
prikazuju m jeru i odnos i nita vie. A to se m jeri?
M jeri se upravo efikasnost i kapacitet ekspanzije i
uvjerljivosti m iljenja m alobrojnih, aktivnih manjina,
elita, avangarda itd. itd., to jest njihova racionalnost ili
*) u p o g le d u P o p u la r n o g o g le d a 1 n je g o v a d o d a t k a p o d n a s lo
v o m T e o r i j a 1 p r a k s a t r e b a p o g le d a ti u N o v o j a n to lo g iji od
16. o u jk a 1933. f ilo z o f s k i p r e g le d A n n a n d a K a r l i n i j a , iz k o je g a
p r o iz l a z i d a je d n a d b a : T e o r ija : p r a k s a
is ta
m a te m a tik a :
p r i m i j e n j e n a m a te m a ti k a b ila i z r e e n a o d je d n o g E n g le z a ( in i
m l s e d a j e to b io W h itta k e r ) .
) F o r m u l a c i j e s u b r o j n e , n e k e a k i s r e t n i j e o d t e k o j u s m c
c i t i r a l i , a k o jo j j e a u t o r M a rio d a S ilv a , u a s o p is u F a is ti k a
k r itik a o d p e t n a e s t o g a k o lo v o z a 1932, a li s a d r a j j e u v i j e k is ti.
184
A N T O N IO G R A M S I
O D R2A V I
185
186
A N T O N IO G R A M S I
O D R2A V 1
187
188
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
189
*) V id je ti u
143146.
K r o e a , K r i t i k i r a z g o v o r i, IV
s e r i j a , B a r i 1932.
190
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
191
192
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
193
A N T O N IO G R A M S I
194
Pojam prava
O DRAVI
195
196
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
197
A N T O N IO G R A M S I
Acalini pie da je dobrovoljna (...) sama Ulpijanova*") definicija i, jo bolje, njegovi prim jeri to ih
donosi u digestu, (...) izvanjska identinost (pa to
onda?) predm eta dviju znanosti: lus publicum ad statum rei (publicae) romanae spectat. Publicum ius, in
sacris, in sacerdotibus, in magistratibus consistit. To
jest, dakle, istovjetnost objekta u javnom pravu i poli
tikoj znanosti, ali ne bitno, jer su kriteriji kojima se
jedna ili druga znanost odnose prem a istoj materiji
posve razliiti. Zapravo, razliita su podruja pravnoga
reda i politikoga reda. I, zaista, dok prva prom atra
javni organizam sa statikog stajalita kao prirodni
proizvod odreene povijesne revolucije, druga proma
tra taj isti organizam s dinamikoga stajalita kao pro
izvod koji se moe ocjenjivati po svojim vrlinama i
manama i koji, dostojno, mora biti modificiran prema
novim zahtjevima i novim evolucijama. Stoga se moe
rei da je pravni red spoznajni i analitiki jer prouava
i analizira razliite javne institute u njihovom realnom
bivstvovanju, dok je politiki red nespoznajni i kri
tiki jer ne prouava razliite institute kakvi jesu, nego
kakvi bi morali biti, to jest naelima vrednovanja i
sudovima oportuniteta koji niti jesu niti mogu biti
pravni.
I takav umiljenko vjeruje da je Makijavelijev potovalac i uenik, pa ak i usavravalac.
Iz toga slijedi da se takvoj opisanoj formalnoj
identinosti suprotstavlja tako duboka i znaajna bitna
razliitost da ne doputa sud to ga je izrazio jedan
od najveih suvremenih publicista koji je drao kako je
teko ako ne i nemogue stvoriti jednu politiku zna
nost koja je posve odvojena od ustavnoga prava. Nama
*) U lp ije n ,
r e d .).
D o m ic ije
(170228), r im s k i k la s i n i
p r a v n ik
(B ilj.
O DRAVI
199
200
A N T O N IO Q R A M S l
O DRAVI
201
S tv a ra la k a
e v o lu c ij a , P a r iz ,
1907 ( B ilj. t a l i j .
A N T O N IO G R A M S I
202
O DRAVI
203
204
A N T O N IO O H A M S I
) S a tn t- S lm o n (17601825). f r a n c u s k i u t o p ij s k i
o d tr o j i c e v e lik ih u to p is ta
(B ilj re d .) .
s o c ija lis ta ,
je
O DRAVI
205
206
A N T O N IO G R A M SI
O DRAVI
207
208
A N T O N IO G R A M S I
O D R2A V I
209
210
A N T O N IO G R A M S I
O D R2A V I
211
Drava
Profesor Ju lije Mikolci (Miskolczy), direktor Ma
arske akadem ije u Rimu, pie u Magyar Szemle (taj
je lanak prenijela Rassegna della tampa estera od
3 10, sijenja) da je u Italiji parlam enat, koji je p ri
je, da tako kaemo, bio izvan drave, ostao dragocjen
suradnik, ali je ukljuen u dravu te je pretrpio bitnu
prom jenu u svom sastavu.
Da parlam enat moe biti ukljuen u dravu to
je otkrie politike znanosti i tehnike dostojne K ristofora Kolumba modernoga forkajolizm a.92) Ipak, tvrdnja
je zanim ljiva da bi se vidjelo kako mnogi politiari
') O d t a l i j a n s k e r i j e i la /o r c a , to z n a i v je a l a , a o v d je
o z n a a v a s h v a a n j e s v ih o n ih k o j i s m a t r a j u d a s u v je a l a n a j
p o g o d n ije s r e d s t v o z a u p r a v l j a n j e ( B ilj. r e d .) .
212
A N T O N IO G R A M S I
]
j
|
O D R 2A V I
213
di
C a s te llo ,
iz d .
p oduzea
s o lc o ,
s tr.
150.
214
A N T O N IO G R A M S I
poetni kritiki poticaj, zbrku izmeu pojma drave-klase i pojma ureenoga drutva. Ta zbrka osobito
dolazi do izraaja u memoriji Ekonomska sloboda to
ju je Spirito razvio na XIX sastanku Drutva za napre
dak znanosti u Bolcanu u rujnu 1930. i koja je tampana
u Novim studijama od rujna listopada 1930.
Dokle god postoji drava-klasa ne moe postojati
ureeno drutvo, jedino kao metafora, to jest samo u
tom smislu da je i drava-klasa ureeno drutvo. Uto
pisti, koliko su izraavali kritiku drutva koje je posto
jalo u njihovo vrijeme, vrlo dobro su shvaali da drava-klasa ne moe biti ureeno drutvo, toliko je istina da
se u tipovima drutva to su prikazni u razliitim uto
pijama uvodi ekonomska jednakost kao nuna baza za
miljene reforme: u tome, dakle, utopisti nisu bili uto
pisti nego konkretni znanstvenici politike i dosljedni
kritiari. Utopijski karakter nekih od njih sastojao se
u injenici pa su i mislili da se ekonomska jednakost
moe uvesti samovoljnim zakonima, jednim aktom volje
itd. Meutim, ostaje tonim pojam, koji se nalazi u
drugih politikih pisaca (i desniara, to jest u onih koji
kritiziraju demokraciju ako se ona slui vicarskim ili
danskim modelom da bi mislila kako je taj sistem op
ravdan u svim zemljama), da potpuna i savrena politi
ka jednakost ne moe postojati bez ekonomske jedna
kosti: meu piscima XVII stoljea taj se pojam nalazi,
naime, u Ludovika Cukola (Zuccolo) i u njegovoj knjizi
Beluzzi, a vjerujem i u Makijavelija. Mora94) misli da
je u vicarskoj mogua ta odreena forma demokracije
ba zato to u njoj postoji osrednje ekonomsko bogatstvo
itd.
M) M a u rr a s , C h a r le s (1808 1954), f r a n c u s k i p je s n ik 1 p o liti k i
p is a c , m o n a r h i s t, u ltr a d e s n l a r , tv o r a c te o r i je I n te g r a ln o g n a c io
na liz m a (B ilj. r e d .).
O DRAVI
215
216
A N T O N IO Q R A M 3 I
O DRAVI
217
218
A N T O N IO G R A M B I
O D R 2A V I
219
C u r z io
(18981957),
ta lija n s k i
k n ji e v n ik
no
220
A N T O N IO G R A M S I
O D R 2A V I
221
222
A N T O N IO G R A M S I
O D R 2A V I
223
224
A N T O N IO G R A M S I
O D R2A V I
225
A N T O N IO G R A M S I
226
O D R2A V I
227
228
A N T O N IO Q R A M 9 I
O DRAVI
229
139 142)
Moral i politika
N astaje borba. Sudi se o pravinosti i praved
nosti zahtjeva dviju strana koje se bore. Dolazi se do
zakljuka da nijedna od tih strana nem a pravo, da
njezini zahtjevi nisu pravini, ili da im upravo nedo
staje zdrav razum. Ti su zakljuci rezultat rairenih
i popularnih naina m iljenja koje dijeli ak i sama ona
stran a koja na taj nain biva pogoena prijekorom . Pa
ipak, ta stran a nastavlja da tvrdi kako je u pravu,
kako je pravina, i, to je jo vanije, nastavlja se
boriti, podnosei rtve, a to znai da njezina uvjerenja
nisu povrna, na jeziku, nisu polemiki razlozi da bi
se spasio obraz, nego su stvarno duboka i aktivna u svi
jetu.
Prem a tome znai da je pitanje loe postavljeno i
loe rijeeno, da su pojmovi pravinosti i pravednosti
isto formalni. Zapravo, moe se dogoditi da obje suko
bljene stranke im aju pravo pri takvom stanju stvari,
ili da se ini kako je jedna vie u pravu od druge, pri
230
A N T O N IO G R A M S I
O DRAVI
231
232
A N T O N IO G R A M S !
i) F o u c h e , J o s e p h (17591820). f r a n c u s k i p o lit i a r . N a p o le o n o v
m in i s ta r p o lic ije ( B ilj. re d .) .
,w) T a U e y ra n d , C h a r le s (17541838). f r a n c u s k i d ip lo m a t 1 p o li
ti a r (B ilj. r e d .) .
SADR2AJ
PRED GOVOR
27
27
32
40
46
53
53
54
54
55
57
63
67
NOVI POREDAK
R a d n i k a d e m o k ra c ija
O s v a ja n je d r a v e
T v o rn i k i s a v je t
D v ije re v o lu c ije
P ro lo s t i s a d a n jo s t
G r a a n s k o d ru tv o
B IL J E K E O M A K IJA V E L IJU ,
M ODERNOJ
DRAVI
_ _
O
_
P O L IT IC I
_ _ _
M o d ern i v la d a r
B ilje k e o M a k ija v e lije v o j p o litic i
Z n a n o s t o politici
P o litik a k ao s a m o s ta ln a z n a n o s t
O
------
69
69
69
77
81
E lem en ti p o litik e
P o litik a s tra n k a
In d u s trija lc i i v eleposjednici
N eki te o re ts k i i p ra k ti n i vidovi ekonom izm a
P re d v i a n je i p e rs p e k tiv a
A n a liz a situ a c ija . O dnosi s n ag a
Z a p a a n ja o nek im vidovim a s tru k tu re p o liti
kih s tra n a k a u ra zd o b ljim a o rg a n sk e krize
C ezarizam
P o liti k a b o rb a i v o jn i r a t
P o ja m p asiv n e re v o lu c ije
O b iro k ra c iji
T eo rem o d re en ih p ro p o rc ija
S ociologija i p o liti k a zn a n o st
B roj i k v a lite ta u p re d s ta v n i k im sistem im a
P ita n je kolektivnog ovjeka ili drutvenog
kom form izm a
E k o n o m s k o -k o rp o ra tiv n a fa za d r av e
H e g em o n ija (g ra an sk o dru tv o ) i p o d jela vlasti
P o ja m p ra v a
P o litik a i u sta v n o p ra v o
R o b e rt M ikels i p o liti k e s tra n k e
D rav a
F u n k cija vlade
P o liti k a k la s a
(90
94
104
<107
120
124
( 138.
149
155
165
174
178
181
183
187
189
192
194
195
(202
211
223
226
227
229
Iz d a v a
N o v in s k o - iz d a v a k a r a d n a o r g a n iz a c ija
R A D N I K A T A M P A
B e o g rad
M ilo a P o c e r c a 10/1
D ir e k t o r
IV O T A K A M P E R E L I C
G la v n i i o d g o v o r n i u r e d n i k
CEDO M ALES
T e h n i k i u re d n ik
D IM IT R IJE D U D V A R S K I
N a slo v n a s tr a n a
S T E V A N V U JK O V
L e k to r
M IR A K O L A R O V
K o re k to r
B R A N IM IR A V R A M O V IC
ta m p a
B IG Z
B e o g rad
B u l e v a r v o jv o d e M i i a 17
T ir a 1.500 p r l m e r a k a