Islamska zajednica u BiH

Univerzitet u Zenici
Islamski pedagoki fakultet u Zenici

Jasmina Mustafi
Indeks br. 1300 / 05; JMBG 0810983195018
Odsjek za Socijalnu pedagogiju

SOCIJALNI PEDAGOG U POLICIJIKONCEPTUALNA I PRAKTINA RAVAN

SAGLEDAVANJA PROBLEMA
Zavrni dodiplomski rad

Predmet: Socijalna pedagogija

Mentor: prof.dr. Edina Vejo

Zenica, juni.2009.

Rezime
U zavrnom dodiplomskom radu na temu Socijalni pedagog u policiji- konceptulna i
praktina ravan sagledavanja problema postoje tri kljuna podruja koja
pokuavaju definirati socijalnog pedagoga u policiji.
Prvi dio rada se odnosi na upoznavanje o socijalnoj pedagogiji, kao novoj disciplini
na domaem podruju, te jedno openito upoznavanje sa kompetencijama socijalnog
pedagoga.
Drugi dio rada fokusiran je na davanje informacija o radu policije i njenim
podrujima djelovanja.
Trei dio predstavlja sintezu dva predhodna djela, koji svojim sadrajem pokuava
ponuditi mogua podruja rada socijalnog pedagoga u podruju rada policije.
Kljune rijei: socijalni pedagog, policija, socijalni pedagog u policiji,
kompetencije socijalnog pedagoga u policiji.

1. Uvod

Veliki je izazov danas i ovdje u BiH baviti se socijalnom pedagogijom, kao

jednom novom, na naem podruju relativno nepoznatom iroj javnosti disciplinom.
Tu postoje mnoga otvorena pitanja, poev od toga ta je predmet socijalne
pedagogije, ta socijalni pedagog moe da kao profesionalac ini i gdje sve moe da
djeluje.
U tom smislu postoje nesuglasice ak i u zemljama gdje je socijalna pedagogija u
svom zrelom dobu, pa postoje pokuaji ograniavanja, izdvajanja i razdvajanja na
sve mogue naine i u svim moguim smjerovima.
Pa tako i u samoj naobrazbi socijalnog pedagoga postoje razliiti pristupi, te se jedni
profesionaliziraju na edukacijsko-rehabilitacijskim znanostima, drugi svoje zvanje
stiu u pedagokim znanostima, dok trei pak socijalni pedagozi postaju pohaajui
fakultete politikih nauka- socijalni rad.
Upravo i ta injenica da se socijalna pedagogija izuava na razliitim temeljima
nauka otvara iroku lepezu razliitih podruja rada socijalnog pedagoga.
Jedno od tih podruja jeste i policija.
Policija kao od drave ureen sistem ima zadatak da titi drutvenu zajednicu od
kriminaliteta, retroaktivno i preventivno, te da svojim djelovanjem zatiti drutvo i
graane drutva od naruavanja harmonine zdrave okoline.
U pojavi kriminaliteta mogui i esti poinitelji su i maloljetna lica, sa kojima
svakako treba raditi specifinim pristupom, jer sama injenica da se radi o
maloljetnim licima svjedoi specifinosti i posebnosti rada sa njima.
U BiH jo uvijek nije regulisan rad socijalnog pedagoga u policiji, ali iskustva
Republike Hrvatske ipak idu u prilog angairanju socijalnog pedagoga kao
strunjaka u radu policije, bez obzira o kojem podruju rada ili odjelu se radilo.
Posebno zanimljivo razmatranje socijalnog pedagoga u policiji nudi projekat
Policija u zajednici, koji svojom strukturom vapi za profesionalcem poput
socijalnog pedagoga, koji treba da posjeduje osobine, koje projekat trai od
slubenika.
Sam koncept socijalne pedagogije, ma gdje da se izuava, sadri upoznavanje sa

 normalnim , ali i patolokim zakonitostima, pojavama kako individualca tako i

drutva.
Tako studenti socijalne pedagogije imaju priliku da izuavaju pedagogoku grupu
predmeta, psiholoku grupu predmeta, ali i predmete iji predmet se bavi patolokim
pojavama, kako pojedinca tako i socijalne patologije.
Time socijalni pedagog stie znanja koja upotrebljava u praktinom aspektu.
Posebno primjenjivo znanje u praksi socijalni pedagog moe iskoristiti iz oblasti
socijalne patologije, krivinog prava, tretmana maloljetnih lica, ovisnika isl.
Ukoliko postaje dio strunog tima u radu policije, ali isto tako u jednom opem
drutvenom razvoju gdje postoji niz faktora nastanka kriminaliteta, socijalni
pedagog svojim znanjem iz metodologije istraivanja moe doprinijeti kvalitetnijem
spoznavanju tih faktora, te na osnovu znanja djelovati programima preveniranja i
intervencije.
Upravo ove teze e se pokuati argumentirati ovim radom.
Ipak u samoj argumentaciji za socijalnog pedagoga u policiji, veliku potekou
predstavlja to to niti jedan socijalni pedagog nije uposlenik u policiji, u BiH, ali i
mladost socijalne pedagogije u BiH oteava mogunost koritenja iskustava na
praktinoj ravni.
Pokuaj da se na jednoj jednostavnoj ravni posvjedoi u korist angairanja
socijalnog pedagoga u policiji e biti moda i jedna vrsta zvijezde vodilje ovog rada.

2. Socijalna pedagogija

Identitet socijalnog pedagoga

Identitet neke strune discipline, a time i strunjaka te discipline razaznaje se
prema predmetu kojim se bavi, a i po funkcijama kojima je namjenjena, ali i prema
kompetencijama koje posjeduje strunjak te discipline.
U socijalnoj pedagogiji se radi o intencionalnoj (namjernoj, planskoj, osmiljenoj,
struno voenoj) socijalizaciji osoba s poremeajima u ponaanju.
Izuavajui historijat definiranja i odreivanja predmeta, funkcija socijalne
pedagogije moe se primjetiti neslaganje meu strunjacima.
Ipak Meunarodno udruenje socijalnih pedagoga (AIEJI,2005) kao temeljnju
zadau socijalne pedagogije prepoznaje proces socijalne integracije radi podrke i
pomoi socijalno iskljuenim osobama ili rizinim skupinama kako bi one u
promjenjivim drutvenim uvjetima mogle razviti osobne potencijale. U tome je
procesu socijalna pedagogija orijentirana na primjenu multidimenzionalnih metoda,
koji ukljuuju skrb, odgoj, intervenciju, tretman i razvoj nediskriminirajue
socijalne okoline.
Temelj svakog socijalnopedagokog procesa trebao bi da bude izgraivanje
kvalitetnog odnosa meu sudionicima tog procesa, uz potivanje socijalnog
konteksta i primjenu specifinih profesionalnih znanja, vjetina i sposobnosti to e
ukljuiti odreivanje uloge i odgovornosti svakog sudionika.
AVTES communique (fr. Association vandoise des travailleuses et travailleurs de
leducation sociale, 2002) funkcijom socijalnopedagoke djelatnosti smatra i:
-

uoavanje, razumijevanje, prihvaanje, analiziranje i evalvacija potreba

odgajanika i obiljeja konkretnih socijalnih situacija

pronalaenje i osmiljavanje odgojne strategije socijalnopedagoke intervencije

djelovanje usklaeno s akademskim znanjima, profesionalnim i osmiljenim

iskustvom, suvremenim tehnikama rada, protokolom i procedurom postupanja

analiza osobnih reakcija i sustava razmiljanja

komuniciranje s lanovima interdisciplinarnog strunog tima, to esto ukljuuje

i organizaciju i pokretanje timskog rada

evalvacija profesionalnih aktivnosti

neprestani razvoj osobnih potencijala i kompetencija

upravljanje cjelokupnim procesom, to esto ukljuuje i administrativne,

finansijske i logistike poslove

rad na preoblikovanju socijalnih veza i odnosa, socijalnog identiteta i praenja

procesa resocijalizacije odgajanika

rad u sklopu multidisciplinarnog tima na razvoju socijalne mree podrke

odgajanicima

provoenje razliitih socijalnopedagokih intervencija

preveniranje i suoavanje s raznorodnim kriznim situacijama, to ukljuuje i

posredovanje u njihovu rjeavanju (Bouillet, Uzelac, 2007:99).

U okviru identiteta socijalnog pedagoga nuno je odrediti i njegove kompetencije. U

samom definiranju kompetencija socijalnog pedagoga mogue je prepoznati dvije
dimenzije; prva koja obuhvata razliite nivoe sposobnosti socijalnog pedagoga da
djeluje, intervenira i prua odgovore u razliitim praktinim prilikama, dok druga
dimenzija utemeljuje se na perpektivama profesije socijalnog pedagoga.
Komptencije kao tako odreene mogue je razdjeliti na devet cjelina:
-

sposobnost interveniranja, koja podrazumijeva mogunost neposrednog,

prikladnog i promiljenog djelovanja u konkretnoj situaciji, s obzirom na
potrebe i elje djeteta/ mlade i/ili odrasle osobe, a u skladu s teorijskim i
iskustvenim spoznajama

sposobnost evalvacije, koja podrazumijeva sposobnost planiranja, organiziranja i

pronalaenja odgovarajuih odgovora s obzirom na budue aktivnosti i
intervencije, rakoer u skladu s teorijskim i iskustvenim spoznajama, a imajui
na umu povezanost namjere, aktivnosti i oekivanih rezultata

sposobnost pronalaenja rjeenja, koja podrazumijeva sposobnost suradnikog

dijaloga meu socijalnim pedagozima i drugim strunjacima koji je usmjeren
postizanju zajednikog profesionalnog razumijevanja pojedinih problema i
zajednikog razvoja profesije

sposobnost kreiranja profesionalnog odnosa, koja podrazumijeva sposobnost

kreiranja osobnog i profesionalnog odnosa s osobama koje iziskuju posebnu

odgojnu pomo, a u kojemu e socijalni pedagog uvijek imati ulogu voditelja,

zbog ega je, pak, nuna internalizacija odreenih humanistikih i demokratskih
vrijednosti, stavova i drugih osobnih karakteristika (npr. empatinost, etinost,
odgovornosti idr. )
-

socijalne i komunikacijske sposobnosti- kako socijalnopedagoka djelatnost nije

individualna, njezin uspjeh ovisi o suradnji s brojnim suradnicima (djeca, mladi,
odrasli, kolege, korisnici, roditelji, roaci, ostale profesionalne grupe i autoriteti
itd.) to je, pak usko povezano s razvijenou socijalnih i komunikacijskih
vjetina

organizacijske sposobnosti, koje podrazumijevaju planiranje i primjenu

socijalno- pedagokih aktivnosti i procesa utemeljenih na socijalnopedagokim
odnosima, a radi postizanja profesionalno motiviranih ciljeva

sposobnosti djelovanja u zajednici, koje podrazumijeva sposobnost djelovanja u

postojeim socijalnim uvjetima, uzimajui u obzir socijalne potrebe i neprestane
promjene, koje se odraavaju na socijalnopedagokim radni prostor, pri emu se
socijalni pedagozi esto nalaze u situaciji da usuglaavaju potrebe svojih
korisnika i ire zajednice, politikih autoriteta, javnih i privatnih ustanova idr.

sposobnost osobnosog razvoja i razvoja profesije, koja podrazumijeva

spremnost na cjeloivotno uenje i usavravanje, ali i primjenu novih spoznaja u
praktinom radu

sposobnost proizale iz profesionalne prakse, koje podrazumijevaju teorijska

znanja i metodike kompetencije, poznavanje pravnih, etikih i moralnih normi
profesije, samorazumijevanje, razumijevanje razliitih kultura i kulturnih
vrijednosti te kompetencije koje proizilaze iz kreativnosti i ostalih osobnih
talenata. (Bouillet, Uzelac 2007: 94).

Kako e socijalni pedagog biti u prilici komunicirati sa raznim profilima sturnjaka,

sa ljudima iz razliitih socijalnih okruenja bitno je da poznaje i posjeduje znanja iz
oblasti razliitih zanimanja, da poznaje tehnike jaanja timskog rada, rada u grupi,
metode interdiciplinarne suradnje, tehnike rjeavanja konfliktnih situacija.
Za socijalnog pedagoga vano je poznavanje metoda

savjetodavnog rada,

poznavanje zakonskih okvira, pravila i propisa koji odreuju socijalni okvir.

Podruja rada socijalnog pedagoga

Socijalni pedagozi su prisutni u brojnim podrujima, a posebno u socijalnoj zatiti,
zdravstu, prosveti, nevladinom sektoru, privatnom sektoru, pravosuu, policiji,
studentskim i drugim organizacijama, udruenjima isl. Takoer socijalni pedagog
djeluje u podrujima interventnih mjera i aktivnosti drutva koji su usmjereni na
unaprjeenje razvoja i napretka djece i mladih sa poremeajima u ponaanju i njihovoj
uspjenoj integraciji.
Socijalni pedagog moe i treba biti prisutan u svim slubama i institucijama kao
ravnopravan lan strunog tima, ali strana iskustva ne zaustavljaju ulogu socijalnog
pedagoga na tome.
Njihova iskustva su pridonijela obogaivanju okoline radom socijalnih pedagoga u
podruju zatite i pomoi mladoj populaciji, djeci i mladima sa poremeajima u
ponaanju, kao i njihovoj porodici, ali i sveukupnom kvalitetnijem socijalnom
okruenju.
Podruja djelovanja su brojna i vrlo iroka i kompleksna tako da pruaju brojne
mogunosti. Upravo ova brojnost prua i mogunost interakcije u razliitim podrujima
to e pridonijeti i sveukupnoj kvaliteti razvoja kako socijalne pedagogije tako i
kvaliteti razmjene znanja i iskustava razliitih disciplina.
Upravo iroka podruja rada socijalnog pedagoga trae poznavanje mnogih disciplina
kao i traenje novih mogunosti za rad i djelovanje.

Socijalni pedagog u svijetu i kod nas

U sistemu znanosti socijalna pedagogija se moe razlikovati kao:
- edukacijsko- rehabilitacijska znanost,
- dio socijalnih znanosti, i
- dio pedagokih znanosti.
Sam razvoj socijalne pedagogije kao i njen identitet razliit je u razliitim zemljama, a
ovisi o konceptu njenog razvoja, kao i razvoja srodnih joj nauka. Ovaj raznoliki razvoj
odreuje i studije socijalne pedagogije,kao i fokus socijalne pedagogije u okviru studija.
Tako, na primjer u Maarskoj i Hrvatskoj je razvoj socijalne pedagogije tekao u sklopu
edukacijsko- rehabilitacijskih znanosti, dok se u kontekstu socijalnog rada socijalna
pedagogija razvija i prouava u Austriji, Finskoj i Holandiji. U Slovakoj se nalazi
primjer prouavanja socijalne pedagogije u sklopu odsjeka za pedagogiju i socijalnog
rada pedgaokih fakulteta.
U ekoj, Poljskoj i Sloveniji na pedagokim fakultetima dok u Belgiji, Latviji i Litvi
na pedagoko- psiholokim fakultetima.
U Njemakoj se na nekim fakultetima socijalna pedagogija razvija u sklopu pedagokih
znanosti, a na nekim u sklopu socijalnih znanosti (posebno socijalnog rada).
Kada je u pitanju BiH socijalna pedagogija kao studijski smjer ivi svoje poetne
godine razvoja u okviru edukacijsko-rehabiitacijskih znanosti1 i u sklopu pedagokih
znanosti.2

Kao studijski smjer poremeaji u ponaanju, kojim studenti stjeu zvanje diplomiranog socijalnog
pedagoga
2
U sklopu posebnog odsjeka na Islamskom pedagokom fakultetu u Zenici. Ovakav nain funkcioniranja
je veoma popularan u svijetu, i spaja teoloke, pedagoke, psiholoke i penoloke znanosti u procesu
formiranja linosti socijalnog pedagoga i njegovih profesionalnih kompetencija. Zavretkom studija u
trajanju od etiri godine studenti stiu zvanje diplomiranog socijalnog pedagoga, profesija koja posjeduje
kompetencije rada i organiziranja rada sa ljudima u pojedinanom, grupnom radu, temeljenom na
znanstvenim i strunim principima drutvenih, bimedicinskih, humanistikih i teolokih nauka

Budunost socijalnog pedagoga

U procesu rasta i razvoja drutva, gdje egzistiraju razliitosti u svakom pogledu,
gdje se mijeaju djelovanja znanih ali i tek nadolazeih (nepoznatih) faktora odgoja i
formiranja, gdje je nuno problemu pristupati multidisciplinarno, socijalni pedagog
vie nego ikad ima jako dobre perspektive i pozitivne prognoze svog djelovanja.
Upravo sam slijed razvoja drutva u globalnom smislu podrava i trai postojanje
profesije socijalnog pedagoga koji svojim kompetencijama, svojom linosti i
funkcijama moe postati jedna veoma vana karika u podrci razvoju zdrave
linosti.
Posebno mjesto socijalni pedagog zauzima u procesu socijalne integracija, sa
fokusom na djecu i mlade sa premeajima u ponaanju.
Ako bi se socijalna pedagogija podijelila (a strunoj javnosti je ova podijela
poznata) na defenzivnu i ofenzivnu

tada socijalni pedagog svoje razvojne

perspektive proiruje na procese preveniranja i procese interveniranja.

Danas je zadatak socijalnog pedagoga odgoj, obrazovanje, socijalno uenje, razvoj
socijalnih kompetencija, podrka alternativnim oblicima ivota, pomo pri
iznalaenju izlaza iz ivotnih tekoa, to jeste svojevrsna prilagodba socijalnog
pedagoga da odgovori zahtijevima drutva, a svojim strunim kompetencijama
socijalni pedagog je sposoban odgovarati i pratiti razvoj drutva u budunosti.

Defenzivna socijalna pedagogija uklanja simptome socijalne depriviranosti, i svodi se na ulogu

socijalnog pedagoga kao socijalnog vatrogasca, dok ofenzivna socijalna pedagogija svoje temelje nalazi
u principima i koceptima ljudskih prava, ije e ouvanje omoguiti dostojanstvenost razvoja i
iskoritavanje potencijala ovjeka

10

3. Policija
Rad, djelovanje, ovlatenja policije

Rad policije usmjeren je na efikasno suprotstavljanje kriminalitetu, te stoga ista treba

dobro poznavati odreenje, strukturu, dinamiku, etiologiju kriminaliteta.
U obavljanju svojih dunosti policijski slubenik djeluje na nepristran i zakonit nain,
voen javnim interesom da slui i pomae javnosti, promovirajui razvitak i ouvanje
demokratske prakse, sukladno zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.(Zakon o
policijskim slubenicima FBIH, lan 3, stav 2)
U Zakonu o policijskim slubenicima FBIH, poglavlje III , pojedine policijske ovlasti,
lan 10. odreuju se policijske ovlasti, kako stoji
lanak 10.
Policijske ovlasti propisane ovim Zakonom
(1) Pored dunosti i ovlasti propisanih ZKP-om, policijskim slubenicima, odnosno
policijskome organu, radi spreavanja kaznenih djela i odranja javnoga reda i mira,
ovim se Zakonom daju slijedee policijske ovlasti:
1. provjera i utvrivanje identiteta osoba i stvari;
2. obavljanje razgovora;
3. privoenje;
4. potraga za osobama i stvarima;
5. privremeno ogranienje slobode kretanja;
6. izdavanje upozorenja i naredaba;
7. privremeno oduzimanje predmeta;
8. privremeno koritenje tuih vozila i komunikacijskih sredstava;
9. pregled osoba, stvari i prijevoznih sredstava;

11

10. audio i video snimanje na javnim mjestima;

11. uporaba sile;
12. obrada osobnih podataka i voenje evidencija;
13. zaprimanje prijava.

12

Podruja rada policije

U okviru podruja rada policije, kao najznaajnije podruje, radi kojeg policija i postoji
kao dravom ustrojen sistem, jeste kriminalitet.
Kriminalitet je drutvena pojava, koja svojom pojavnosti naruava svakodnevnu
harmoninost drutva i osjeaj sigurnosti kod graana drave, te drava kao uznemirena
djeluje sa svojim instrumentima na suzbijanje i preveniranje istog.
Kriminalitet se javlja u razliitim oblicima, pa tako postoje i mnoge klasifikacije, ali
vana za predmet ovog rada jeste ona klasifikacija koja kriminalitet dijeli s obzirom na
starost odnosno na dob, u okviru koje se pojavljuje kriminalitet mladih.
U pojmu kriminaliteta mladih, sadran je (radi neodreenosti pojma mladih) i
kriminalitet djece (pojam dijete u smislu Krivinog zakona BiH, l. 1. oznaava lice
koje nije navrilo etrnaest godina) i kriminalitet maloljetnika (kojeg Krivini zakon
BiH u l. 1. oznaava kao lice koje nije navrilo osamnaest godina), te kriminalitet
mlaih punoljetnika (gdje spadaju lica koja se nalaze na rasponu godina izmeu
osamnaest i dvadesetijednu godinu).

13

4. Socijalni pedagog u policiji

U sklopu profesionalnog uobliavanja socijalnog pedagoga mogue podruje rada istog
jeste i u policiji, kako u okviru preventivnog tako i u okvirima reaktivnog odgovora na
pojavu kriminaliteta.
U okvirima rada, djelovanja i svrhe policije, kao dravom ustrojene institucije, koja
radi reaktivno ali i preventivno socijalni pedagog, kao u poglavlju 2. ovog rada opisan
svoje mjesto moe nai u podrujima i prevencije i intervencije.
Kako u BiH nije jo uvijek regulisan poloaj socijalnog pedagoga u policiji, sluit emo
se primjerima iz susjedne nam Republike Hrvatske, gdje se primjeuju kvalitetne
pozicije i mjesto socijalnog pedagoga u radu policije.
Upravo su u Hrvatskoj neki od kolegija na Odsjeku za poremeaje u ponaanju
Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta imaju svoje mjesto i znaaj i u edukaciji
studenata Visoke policijske kole, poput Kriminologija, Delinkvencija mladih i
kriminalitet na tetu djece i maloljetnika te Socijalna patologija.
Takoer u Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske u okviru

Sektora

kriminalistike policije, 1996. ustrojen je odjel za suzbijanje maloljetnike

delinkvencije, to ukazuje osvijetenost hrvatske policije o posebnosti maloljetnike
delinkvencije i kriminaliteta na tetu djece i maloljetnika u ukupnom kriminalitetu te o
neizostavnosti drugaijeg pristupa ovom problemu.
Rad ovog odjela se svodi na suzbijanje svih vidova delinkventnog ponaanja djece i
maloljetnih lica te rad na jaanje kazneno- pravne zatite djece i maloljetnika,
potivajui odredbe Konvencije o pravima djeteta, Standardnih minimalnih pravila UNa za primjenu sudskih postupaka prema maloljetnicima te drugih pravila o postupanju u
sluajevima maloljetnike delinkvencije. Takoer, djelovanje ovog odjela svoje uporite
nalazi i u Zakonu o sudovima za mlade, gdje se navodi da slubenici moraju biti
specijalizirani za poslove maloljetnikog kriminaliteta, to znai poznavanje
maloljetnika u okvirima psiholokih, biopsiholokih, pedagokih i patolokih znanosti.

14

Kao dio strunog tima u radu policije sljedea podruja su, prema kriterijima strunih
kompentencija i profesionalnih sposobnost, najbolji ilustrator za opravdanost
angamana socijalnog pedagoga u radu policije.
4.1. Odjeli maloljetnike delinkvencije
4.2. Odjeli kriminaliteta mlaih punoljetnika
4.3. Odjeli politike suzbijanja kriminaliteta
4.4. Odjeli kriminaliteta ena
4.5. Odjeli rtava kriminaliteta

15

4.1. Odjel za maloljetniku delinkvenciju

U odjelima za maloljetniku delinkvenciju fokus rada policijskih slubenika jeste
kriminalitet mladih.
Posebnu panju gotovo svako suvremeno drutvo poklanja upravo kriminalitetu mladih.
Razlog za to lei u injenici da se radi o segmentu drutva koji preuzima odgovornost za
razvoj drutva i drutvene zajednice, te i nije tako svejedno kakav e kvalitet, sklonosti i
opredjeljenja imati taj dio populacije.
Oblici delinkventnog ponaanja kod mladih su
a) 4.1.1. kaznena djela protiv imovine
b) 4.1.2. kaznena djela protiv ivota i tijela
c) 4.1.3. kaznena djela protiv spolne slobode
d) 4.1.4. kaznena djela protiv ope sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa
e) 4.1.5. kaznena djela protiv javnog reda
f) 4.1.6.kaznena djela vezana za zloupotrebu opojnih droga
g) 4.1.7. kaznena djela poinjena u sauesnitvu
h) 4.1.8. kaznena djela poinjena u povratu

U radu socijalnog pedagoga kao strunog lana policijske ekipe, najvanija uloga se
upravo ogleda u radu sa maljetnim poiniteljima.
Socijalni pedagog kao profesionalac veoma dobro poznaje specifinosti razvojne faze
maloljetne osobe, tako da u procesuiranju maloljetnika , u vidu prikupljanja dokaznih
materijala, najznaajniju uloga moe uiniti socijalni pedagog.
Poseban naglasak u policijskom postupanju u maloljetniim sluajevima odnosi se na
prikupljanje obavijesti o maljetnikovoj osobnosti i ponaanju, obitelji, tijeku kolovanja
te nainu provoenja slobodnog vremena. (Kovo, 1999: 149).

16

Upravo socijalni pedagog u svom fakultetskom edukovanju ima priliku da se

profesionalizira kroz kolegije psihologije u svim specifinim disciplinama, pedagogije u
svim specifinim podrujima, kao i socijalne patologije,komunikologije, i penologije
stie kompetenciije za rad u procesu voenja razgovora sa maloljetnikom i roditeljima
maloljetnika.
Uzme li se u obzir da rad policije u savremenim drutvima, ali i u BiH temelji se i
poinje da se temelji na projektu Policija u zajednici (vidjeti Prilog 1.)veoma je vano
pronai prostor za djelovanje socijalnog pedagoga, ne samo u odjelima za rad sa
maljetnim licima nego i u ostalim odjelima.

17

4.2. Odjeli kriminaliteta mlaih punoljetnika

Ovi odjeli rade na obradi i procesuiranju mlaih punoljetnih lica, u rasponu godina 1821. Ova dobna skupina delinkvenata posebno dominira meu nekim pojavnim oblicima
kriminalnog ponaanja (kao poinioci silovanja i drugih delikata protiv dostojanstva
linosti i morala).
Uoeni trend i struktura kretanja kriminalitetta te dobne skupine posebno zabrinjava jer
je rije o populaciji za koju je svako drutvo izuzetno zainteresirano. Na njoj poivaju
perspektive drutva, ona treba da bude nosilac sutranjice i realizator odgovarajuih
drutvenih stremljenja. (Singer, Mikaj- Todorovi 1993: 239).
U svim raspravama o kriminalitetu bilo koje dobne skupine znaajno mjesto zauzimaju
teme koje se tiu etiologije problema kriminaliteta.
Kako policija ima zadatak da djeluje i preventivno time je obavezna da bude upoznata
sa faktorima koji mogu uticati na porast kriminaliteta, te da u tom smislu djeluje.
U samom radu sa mlaim punoljetnim poiniteljima, pored samog rada koji se odnosi
na prikupljenje dokaza, razgovore i ostale etape procesuiranja, socijalni pedagog kao
djelatnik policije, moe djelovati na suzbijanje kriminaliteta ove populacije.
Ovaj dio zadatka socijalni pedagog moe vriti prikupljanjem podataka o trendovima
rasta, o moguim rizinim faktorima nastanka kriminaliteta, te da u okvirima istog
istraivanja nudi projekte koji e pokrenuti preventivno djelovanje.

18

4.3. Odjeli politike suzbijanja kriminaliteta

Politika suzbijanja kriminaliteta je teorijska i praktina disciplina koja izuava i bavi se
spreavanjem i suzbijanjem kriminaliteta. (Singer i suradnici, 2002: 350)
Preventivni rad podrazumijeva kreiranje programa preveniranja koji e kvalitetno sluiti
svojoj svrsi.
Reaktivna uloga policije moe da utie na odnos policija- graanin, tako da preventvni
rad danas predstavlja znaajan segment u razvoju drutvene zajednice.
Postoje novi pristupi u radu policije, koji naglaavaju da je policijski djelatnik prije
svega graanin pa time i sam konzument usluga policije, stoga je vano da isti budu
ukljueni u preventivni rad.
U podruju preventivnog rada policije socijalni pedagog moe da odigra najznaajniju
ulogu i to u svim fazama, koje za cilj imaju kvalitetnije odnose policija- graani, ime
se doprinosi prevenciji kriminaliteta.
Takoer , prevencijom bi se takoer trebalo rjeiti pitanje straha od kriminaliteta jer je
istraivanje

pokazalo

kako

takav

strah

esto

moe

biti

tetan

poput

kriminaliteta.(Cajner- Mraovi, 2005 : 5).

Za prezentaciju preventivnog rada prikladnim je spomenuti projekat policija u zajednici,
za koji se opredjelila i Hrvatska, a koji djeluje i u Zeniko- dobojskom kantonu u BiH.
Ovaj projekat najkvalitetnije svjedoi upoljavanje socijalnog pedagoga u okvir rada
preventivnog okvira.
U smislu preventivnog rada ali i aktivnosti policije koji e doprinjeti poboljanju
kvalitete i suzbijanju kriminaliteta mogua su sljedea podruja:
1. Edukacija
a) edukacija kolske djece o ulozi policije, posebno policajaca pozornika, u kojoj bi
naglasak bio na uspostavljanju odnosa prijateljstva,

19

b) upoznati vodee ljude u politici, obrazovanju, socijalnoj skrbi, zdravstvu i crkvi4

s ulogom policije u drutvu, te dogovoriti nain suradnje,
c) ponuditi organiziranje seminara o sigurnosti za ene, djecu, stare ljude i sve
ostale mogue rtve,
d) sudjelovati u supostavljanju programa aktivnosti alternativnih za kriminalitet,
npr. sportske lige mladei i sl.
2. Sluenje
a) rjeavati kaznena djela,
b) usmjeravati ili pomagati ljude kojima je potreban medicinski tretman, smjetaj,
prehrana ili skrb,
c) pomagati siromanima, starima i nesposobnima u kojih he vei rizik od
viktimizacije,
d) tititi zlostavljane osobe (ene i djecu),
e) izvjetavati o uvjetima na cestama, osvjetljenosti, potencjalnim opasnostima,
f) pomagati pri organizaciji drutvenih dogaaja, sportskih programa mladei i
drugih dobrotvornih programa.
3. Suradnja
a) pokazati voljnost za zajedniko djelovanje, povjerenje i potovanje,
b) razvijati naine na koje graani mogu sudjelovati bez straha od odmazde ili
straha od pogrenog shvaanja,
c) pruiti prikladne nagrade ili publicitet za ohrabrenje i poticanje suradnje u
zajednici,
d) pomagati pri formiranju drutvenih grupa koji bi radile zajedno s policijom u
odreivanju prioriteta i pronalaenju rjeenja problema kriminaliteta u zajednici.
(Singer i suradnici, 2002: 368,369)

Vjerskim institucijama

20

U preveniranju kriminaliteta znaajno je uspostavljanje odnosa povjerenja i suradnje sa

policijom. Takav rezulat je mogue postii ukoliko se izvri kvalitetna edukacija
slubenika u treninzima socijalnih, komunikacijskih vjetina.
Ovo kvalitetno znanje moe prenijeti socijalni pedagog koji u profesionalnom smislu
mora imati dobro razvijene spomenute vjetine, ali i druge osobine koje su neizostavne
kod programiranja projekata prevencije, jer je nuno preventivne programe prilagoditi
ciljanoj populaciji, njihovim specifinostima i potrebama.

21

4.4. Odjeli kriminaliteta ena

U ukupnom kriminalitetu udio osoba enskog spola je relativno malen. Ali i pored toga
to je udio veoma malen ipak je veoma specifina grupa kriminaliteta, kriminalitet ena.
Najea djela iji su poinitelji ene veu se za sociopatoloku pojavu- prostitucija, i
edomorstvo.
Upravo ove dvije pojave ali i neke prirodne specifinosti ene, iziskuju temeljniji
pristup kod procesuiranja ena kao poinitelja kaznenih djela.
Temeljnijem pristupu u radu sa enama moe pristupiti socijalni pedagog, koji
izuavajui socijalnu patologiju stie znanja, i vjetine za rad sa poiniteljicama
krivinih djela.

22

4.5. Odjeli rtava kriminaliteta

U toku prikupljanja dokaznih materijala i izjava neizostavan je susret sa rtvama
kriminaliteta.
Prema Deklaraciji o osnovnim pravima rtava kaznenih djela i zloupotrebe moi, koju
je Opa skuptina Ujedinjenih naroda prihvatila 29. studenog 1985, pod rtvom treba
razumijeti svaku osobu koja je pojedinanoo ili kolektivno pretrpjela stradanje,
ukljuujui fiziku i psihiku povredu, emocionalni stres, ekonomsku tetu ili bitnu
povredu osobnih prava injenjem ili neinjenjem koji su pozitivnim kaznenim zakonima
drutva lanica predvieni kao kaznena djela(ukljuujui kaznenopravno reguliranje
zloupotrebe moi). (Singer i suradnici, 2002:285)
Kao rtva se mogu pojaviti svi ljudi, bez obzira na rasu, nacionalnu i vjersku pripadnost,
bez obzira na spol i bez obzira na dob. Takoer ti ljudi mogu biti rtvama razliitih
krivinih djela.
Sve ove specifinosti je nuno uzeti u obzir kada je rije o susretu sa rtvama i o
prikupljanju podataka protiv poinioca.
Takoer, treba voditi rauna o odnosu rtva- poinitelj, koji esto diktira otkrivanje i
procesuiranje poinitelja.
Sve ove specifinosti socijalni pedagog ui u viktimologiji i time posjeduje teoretske
osnove za rad sa rtvama kriminaliteta. A same kompetencije socijalnog pedagoga mu
omoguavaju da ista znanja primjeni i praktino.

23

5.Zakljuak
Socijalna pedagogija je jako mlada disciplina, koja svoje okvire nalazi u pedagogiji,
te upravo zbog toga postoje potekoe kod definiranja predmeta socijalne
pedagogije.
Socijalni pedagog svojim

profilom na burzi ponude i potranje poslova nudi

najatraktivnije kompetencije.
Kompetencije koje zadovoljavaju zahtjeve savremenog drutva.
Razvoj i napredak drutva neizostavno utie na reforme rada policije, koja je dio
sistema svake drave.
Reforme policije u BiH su i specifinijeg karaktera u odnosu na druge drave, zbog
specifinosti dravnog poretka, koji diktira politiko djelovanje u dravi, tako da se
BiH nalazi pred mnogim izazovima, pored izazova koje donosi savremeno drutvo,
kao neke vrste vanjskog faktora, tako i pred izazovom unutranjeg ustrojstva drave,
kao faktora koji djeluje iznutra.
Socijalni pedagog je jedno izazovno zanimanje, koje moe kanalisati djelovanje tih
faktora, i u podruju rada policije moe ponuditi uoblien program rada, koji e
doprinjeti napretku drutvene zajednice, kroz funkcije koje izvrava policija.
Postoji potekoa u segmentu definisanja rada socijalnog pedagoga u policiji u
smislu nedostatka literature na domaem govornom podruju, ali i nedostatak i
smislu nepostojanja uposlenika socijalnog pedagoga u policiji.
Ipak, slobodno je zakljuiti da je socijalni pedagog vaan u radu policije, i da je isti
veoma vana i primamljiva karika u lancu koji titi sigurnost graana, i sistemima
iji zadaci su unaprijeenje kvalitete ivota drutvene zajednice.
Socijalni pedagog e udovoljiti zahtjevima koje postavlja drutvo i zahtjevima
reforme rada policije u praktinom smislu, iako je jedna velika tekoa u ovim

24

poetnim ponudama profesije izvriti adekvatno reklamiranjesocijalnog pedagoga

i stvaranje atmosfere za angairanje istog.
Postoji potreba i u radu policije za socijalnim pedagogom, ali je sada neizostavno
stvoriti pogodnu atmosferu i izvriti argumentovanje u tu korist.
Iskreno se nadamo da je ovaj rad uspio na jedan jednostavan nain da dotakne bar
problematiku socijalnog pedagoga u policiji, u okvirima jedne deskriptivne
diskusije.

25

6. Prilozi
Prilog 1.
Strategija djelovanja policija u zajednici

Definiciju policije u zajednici dali su autori Robert Trajanowicz i Boonie Bucqueroux,

koja glasi:
Policija u zajednici je nova filozofija policijskog djelovanja utemeljena na ideji da
policijski slubenici i graani rade zajedno te da na razliite kreativne naine rjeavaju
aktualne probleme na razini lokalne zajednice koji su vezani uz kriminal, strah od
kriminala te razliite oblike drutvenih poremeaja. Radi se o filozofiji koja u svojoj
osnovi ima cjerovanje da postizanje tih ciljeva zahtjeva od policije razvitak novih
kvalitetnih odnosa s graanima koji potuju zakone u sklopu kojih e onda ti isti graani
dobiti priliku da definiraju prioritete te da se ukljue u razliite djelatnosti u svrhu
unaapreenje ukupne kakvoe ivota na podruju gdje stanuju. Dakle, policija u
zajednici pomie fokus policijskog djelovanja s reagiranja na dojave graana na
rjeavanje problema. (Trojanowicz, Bucqueroux, 1990: 5 prema Cajner-Mraovi,
Faber, Volarevi, 2003:1).
Policiju u zajednici moemo definirati i na nain koji odraava njezine temeljne
aspekte. U tom sluaju policija uzajednici je filozofija policijske slube koja je
usmjerena na graane kao korisnike usluga, ija je svrha djelovanja poboljati svoju
uinkovitost i pouzdanost tako da se usredoi na rjeavanja problema na razini lokalne
zajednice. (Cajner-Mraovi, Faber, Volarevi, 2003: 1).
Policija u zajednici se znaajno oslanja na ukljuenost graana, te i kljuna djelatnost
jeste policijska ophodnja, akljune osobe su kontakt- policajci. Kontakt- policajcji
uspostavljaju odnose povjerenja sa graanima, to je i svojevrsna bit policije u
zajednici, jer oni provode proirene policijske zadae, pored otkrivanja i rjeavanja
kaznenih djela vre uoavanje i rjeavanje razliitih problema koji ne moraju biti
kriminalnog karaktera.
Ipak projekat policija u zajednici je model iji rezultati nisu odmah primjetni ali imaju
dogorono obiljeje.

26

Kako su programu policija u zajednici kljune osobe kontakt- policajci nune je

spomenuti predviene kompetencije istih:
Od kontakt- policajca oekuje se sposobnost uinkovita komuniciranja (susree se s
razliitim profilom ljudi i s razliitim drutvenim skupinama) te sposobnost suosjeanja
s onima koji imaju drugaije vrijednosti i drukije ciljeve od veine stanovnitva.
Nadalje, trai se dalje poznavanje i razumijevanje samog sebe pa onda i drugih ljudi,
poznavanje razliitih tehnologija, razboritost, obrazovanje i zrelost.
Ostale traene sposobnosti su:
-

ophoenje s ljudima,

socijalne i interpersonalne vjetine,

rukovoenje,

motivacija,

inicijativa,

integritet.

Od kontakt- policajca se oekuje visoka razina prilagodljivosti te sposobnost da se

snae u razliitim situacijama i novim odgovornostima.
Od policijskih rukovoditelja koncepcija policije u zajednici zahtijeva:
-

sposobnost rukovoenja,

sposobnost komuniciranja,

sklonost sluanju,

sklonost inovacijama i konzultacijama,

mentorstvo,

motivaciju,

poticanje,

timski rad,

rjeavanje problema.

27

Model policije u zajednici podrazumijeva koncept osnaenja, koji je potkovan

navedenim zahtjevima.
Naime,

uinkovita

prevencija

devijantnog

ponaanja

ne

razumijeva

samo

usredotoenost na prepoznavanje i uklanjanje rizinih imbenika, nego je kljuno znati

uoiti i potaknuti pozitivne zatitn imbenike. Taj kocept zahtijeva i irenje informacija,
samopromatranje, vjetine pravilnog postavljanja ciljeva, podjelu kontrole i uvaavanja
razliitosti. (Cajner- Mraovi, Faber, Volarevi, 2003: 9,10 ).
U procesu oblikovanja ovakvog radnog tima, neizostavno je ukljuiti motivisane i
fleksibilne pojedince, koji su sposobni raditi timski, koji su povjerljivi, i voljni su se
suoavati sa razliitim tekoama na terenu. Tim bi trebale inite osobe koje su voljne
uspostavljati veze i odnose u svojem okruenju, koje su sklone promjenama i u stanju su
evaluirati vlastitu uinkovitost i uinkovitost tima.
Kako bi opisani profil policijskih slubenika i njihovih rukovoditelja mogli
funkcionirati u svakodnevnoj policijskoj praksi, prijeko su potrebne promjene na razini
organizacijske strukture i kulture policije. Ovdje se primarno misli na decentralizaciju i
debirokratizaciju slube te uspostavu mehanizma dobre i otvorene komunikacije,
povratnog izvjeivanja i horizontalnog rukovoenja. (Cajner- Mraovi, Faber,
Volarevi, 2003: 10 ).
Model policija u zajednici zapravo je povratak policije meu ljude i svakodnevni ivot.
Bitne sastavnice policije u zajednici su partnerstvo sa zajednicom, rjeavanje problema i
promjene na razini policijskog rukovodstva i organizacijske strukture. Partnerstvo sa
zajednicom je nain ukljuivanja graana u obavljanje policijskih zadaa; rjeavanje
problema nije nita drugo nego povratak policije u svakodnevni drutveni ivot, a
promjene na razini policijskog rukovodstva i organizacijske strukture policije su uvjet
koji omoguava prethodna dva procesa. Naime, nemogue je oekivati realizaciju
partnerstva izmeu policije i graana te usmjerenost policije na rjeavanje razliitih
problema u drutvenoj zajednici u okvirima tradicionalnog stila policijskog
funkcioniranja koji policijskim slubenicima u ophodnji ne doputa kreativnost i

28

samoinicijativnost, a uinkovitost policije mjeri iskljuivo brojem rijeenih kaznenih

djela. (Cajner- Mraovi, Faber, Volarevi, 2003: 11,12).
Bit policije u zajednici je reduciranje kriminaliteta sa poboljanjem cjelokupne kvalitete
ivota na nivou lokalne zajednice, uz ukljuivanje svih raspoloivih potencijala, a
dobrobiti koje donosi policija u zajednici su smanjivanje straha od kriminaliteta uz
uporedno poveanje kvaliteta ivota kao i poveanje uinkovitosti i pouzdanosti
policije.
Policija u zajednici kriminalitet suzbija tako to veliki problem raslanjuje na manje
dijelove sa kojima se lake nositi, a to ine tako to policijski slubenici postaju
odgovorni za manja podruja i manje projekte. Ovim postupkom se daju lake uoiti
krizna mjesta, ali svakako je u okviru rjeavanja problema neophodna suradnja sa
graanima.

29

7. Popis literature

Cajner- Mraovi, Faber, Volarevi. (2003).Strategija djelovanja Policija u

zajednici. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske.Policijska akademija.
Zagreb
Dejana Bouillet, Slobodan Uzelac.(2007)Osnove socijalne pedagogije.kolska
knjiga. Zagreb
Faber, Cajner- Mraovi.(2003)reforma operativno-preventivnog rada policije u
odori.Pilot-projekt.Ministrarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Policijska
akademija. Zagreb.
Kriminologija i socijalna integracija (1999). Struni asopis. Tematski broj
Porfesionalni identite i podruja rada socijalnih pedagoga.
Krivini zakon Bosne i Hercegovine.(2003). Slubeno glasilo Bosne i Hercegovine,
broj 37.
Mladen

Singer,

Irma

Kovo-

Vukadin,

Irena

Cajner

Mraovi.

(2002)Kriminologija.Tree, izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Nakladni zavod

Globus. Edukacijsko- rehabilitacijski fakultet. Sveuelita u Zagrebu.
Mladen Singer, Ljiljana Mikaj- Todorovi. (1993) Delinkvencija mladih. Nakladni
zavod Globus. Fakultet kriminalistikih znanosti ministarstva unutarnjih poslova
Republike Hrvatske. Zagreb
Prevencija kriminaliteta u evropskoj uniji . (2005). Ministarstvo unutarnjih poslova
Republike Hrvatske
www.ipf.unze.ba
Zakon o policijskim slubenicima Federacije Bosne i Hercegovine.(2006). Slubene
novine FBIH.

30