Professional Documents
Culture Documents
Računarske Mreže
Računarske Mreže
Računarske Mreže
RAUNARSKE MREE
(seminarski rad)
Student:
Mentor:
Beisa Saraevi
Prof. Dr amil Suki
Novi Pazar
Maj, 2015. godine
Seminarski rad
Raunarske mree
S AD R AJ
1. UVOD.3
2. Raunarske mree4
3. Podjela raunarskih mrea..4
4. Primjena raunarskih mrea...5
4.1 Dijeljenje informacija..
...6
4.2 Dijeljenje raunarskog hardvera i softvera..6
4.3 Komponente raunarske mree..7
5. Povezivanje raunarskih mrea....9
5.1 Koaksijalni kablovi..
.10
5.2 Optiki kablovi....11
6. Beine mree wireless...11
7. Topologije..13
7.1 Topologija magistrale (Bus topology)...14
7.2 Topologija zvijezde (Star topology)...14
7.3 Topologija prestena (Ring topology).15
7.4 Topologija mree (Mesh topology)....16
8. Mreni protokoli..
..17
8.1. Protokoli bez uspostavljanja veze....19
8.2. Protokoli sa uspotavljanjem veze....19
9. Zakljuak...20
10. Literatura..21
Seminarski rad
Raunarske mree
1. Uvod
Potreba za informacijama natjerala je ovjeka da uspostavlja veze sa raznim izvorima
informacija i da stvara mree preko kojih e sebi olakati prikupljanje, prenos, skladitenje i
obradu podataka. Naglim razvojem raunarske tehnologije posljednjih godina (poveanje
performansi uz pad cijena) i sa pravom eksplozijom Interneta, broj korisnika raunara i
raunarskih mrea raste vrtoglavom brzinom. Sa sve monijom raunarskom opremom
svakodnevno se uvode novi servisi, a istovremeno se u umreavanju postavljaju vii
standardi. Vremenom su se mreni sistemi razvijali da bi danas dostigli nivo praktinog
efikasnog okruenja za razmjenu podataka.
Poeci umreavanja vezuju se za prve telegrafske i telefonske linije kojima su se
prenosile informacije do udaljenih lokacija. Dostupnost i fleksibilnost tehnologija dananjih
savremenih raunarskih mrea omoguava da se sa bilo koje take na planeti moe povezati
na mreu i doi do eljenih informacija. U poreenju sa nekadanjom cijenom koritenja
servisa mrea, cijena eksploatisanja dananjih mrea je sve nia. Raunarske mree su danas
nezamenjivi dio poslovne infrastrukture, kako velikih, tako i malih organizacija. Poznavanje
tehnologije i koritenje mrea ak izlazi iz okvira primjene u poslovanju (koje moe da
obezbjedi poslovnu prednost organizacijama - npr. elektronska trgovina omoguava i malim
firmama konkurentnost na tritu) i zalazi u ostale aspekte ivota ovjeka postajui dio opte
kulture.
Raunarska mrea moe biti prost skup dva ili vie raunara, koji su povezani adekvatnim
medijumom i koji meusobno mogu da komuniciraju i dijele resurse. Koristi se za prenos
kako digitalnih tako i analognih podataka, koji moraju biti prilagoeni odgovarajuim
sistemima za prenos. Mreom se prenose raunarski podaci, govor, slika, video, a aplikacije
na stranama korisnika mogu biti takve da se zahtjeva prenos podataka u realnom vremenu
(govor, video i sl.) ili to ne mora biti uslov (elektronska pota, prenos datoteka i sl.). Mrea se
sastoji od raunara, medijuma za prenos (ica, optiko vlakno, vazduh i sl.) i ureaja kao to
su vorita, svievi, ruteri itd. koji ine infrastrukturu mree. Neki od ureaja, kao to su
mrene kartice, omoguavaju vezu izmeu raunara i mree.
Svaka mrea se moe svesti na slijedee dvije osnovne cjeline: hardversku i softversku.
Hardversku cjelinu sainjavaju mreni vorovi (nods) u kojima se vri obrada informacija,
fiziki spojni putevi i dijeljeni resursi. vorovi su djelovi mrea u kojima dolazi do obrade
podataka. Postoje dve vrste vorova: vorovi u kojima se vri stvarna obrada i oni
predstavljaju ciljne vorove (hosts), i vorovi kojima je uloga da usmeravaju informacije
(routers). Dijeljeni resursi su hardverski (tampai, ploteri, faks maine, diskovi i sl.) ili
softverski elementi (datoteke, baze, aplikacije i sl.). Softversku cjelinu mree ine protokoli
pravila po kojima se vri komuniciranje (razmena podataka) u mrei, operativni sistemi koji
su u direktnoj komunikaciji sa hardverom raunarskog sistema (i imaju podrku za mreni
hardver i mrene protokole) i korisniki mreni softver.
3
Seminarski rad
Raunarske mree
2. Raunarske mree
Raunarska je mrea sistem koji povezuje razliite ili sline ureaje u jednu cjelinu. U
telekomunikacijskom smislu, mrea povezuje ureaje za obradu podataka i komunikacijske
ureaje, na meudravnom planu, unutar pojedine zemlje, grada, u industrijskom postrojenju,
poslovnim zgradama ili u malom uredu. Potreba za umreavanjem posljedica je stalnog
porasta razmjene podataka (pisama, poruka, izvjetaja, i sl.) meu zaposlenima. Izraunato je
da se oko 60 % radnog vremena koristi za komunikaciju ili razmjenu podataka. Za utedu su
vremena napravljeni razni ureaji namijenjeni komunikaciji i razmjeni podataka ( telefaks,
osobna raunala, printeri, viefunkcijski terminali), a sada ih sve treba povezati u raunalnu
mreu za sveopu korist.
LAN
WAN
Visoko razvijena satelitska tehnologija omoguuje danas povezivanje bilo koje dvije
take na Zemlji, a postoje i instalacije na kopnu i u moru koje omoguuju meusobno
povezivanje klasinim medijima - obinim ili optikim kabelima. U razvijenim zemljama
postoji niz telekomunikacijskih firmi koje pruaju usluge povezivanja raznim drugim
tvrtkama i organizacijama unutar zemlje pa i preko granica. Internet - specifina tvorevina
raunarske industrije - omoguuje komunikaciju i razmjenu podataka pojedincima i
organizacijama iz cijelog svijeta. Danas na tritu postoje satelitski ureaji koji omoguuju
pojedincu ili firmi pristup Internetu putem satelita. Na lokalnom planu zanimljive su mree
raunara u kancelarijama, u poslovnim zgradama ili industrijskim postrojenjima, odnosno na
malim udaljenostima. Takve mree spadaju u lokalne raunalne mree. Svaka od ove dvije
kategorije dijeli se na podgrupe koje se razlikuju po vrsti medija za prijenos signala,
brzinama rada, mrenim tehnologijama i protokolima koje koriste, kao i vrsti mrenih
operativnih sistema.
Seminarski rad
Raunarske mree
Dijeljenje informacija
Dijeljenje raunarskog hardvera i softvera
Centralizovanu administraciju pri obradi podataka.
Shodno tome raunari koji su dio raunarske mree mogu da meusobno dijele:
Dokumente
Elektronske poruke
Softver za obradu teksta
Softver za praenje projekata
Ilustracije, fotografije, video i audio datoteke
tampae
Faks maine
Modeme
CD ROM ureaje i druge izmjenljive memorije
Hard diskove.
Seminarski rad
Raunarske mree
Seminarski rad
Raunarske mree
raunari,
terminali,
komunikacione linije,
komunikacioni hardver,
komunikacioni softver.
Slika : Modem
Seminarski rad
Raunarske mree
Switch je ureaj koji upravlja protok podataka izmeu dijelova lokalne mree
(LAN). Za razliku od hub-a, switch dijeli mreni promet te ga alje na
odreena odredita, dok hub alje podatke na sve ureaje koji su u mrei.
supervizor,
regularni korisnik i
operater.
Seminarski rad
Raunarske mree
telefonska linija,
koaksijalni kabl,
optiki kabl,
radio veza i
satelitska veza.
Koaksijalni kablovi
Upredene parice (sa ili bez oklopa)
Optiki kablovi.
Seminarski rad
Raunarske mree
Seminarski rad
Raunarske mree
Bluetooth
Slika : Bluetooth
Beine mree srednjeg dometa:
IEEE 802.1
Seminarski rad
Raunarske mree
Mobilna telefonija
Paging mree
Kod raunarskih mrea je najee koriena IEEE 802.1 tehnologija (koja je i inae
namenski razvijana za raunarske mree) ali se za vea rastojanja koriste i mree mobilne
telefonije kao i satelitske mree.
7. Topologije
Postoje tri osnovne LAN topologije: magistrala (bus), prsten (ring) i zvijezda (star). Ove
topologije predstavljaju logiku arhitekturu mree, ali fiziki, ureaji ne moraju da budu
12
Seminarski rad
Raunarske mree
stvarno rasporeeni u ovom obliku. Bus i ring logike topologije su esto fiziki
organizovane kao star topologija odnosno u obliku zvijezde. Izbor i specifikacija topologije
LAN mree zavisi od: fizikih lokacija nakojima se nalaze korisnici sistema, koliine
podataka u lokalnim bazama podataka kao i potrebnog auriranja tih baza, od uestanosti
pristupa bazama na drugim lokacijama i zahteva za komuniciranjem izmeu dve korisnike
lokacije.
Veina raunarskih mrea koristi kablove za meusobno povezivanje raunara. Meutim,
to ne znai jednosatvno utaknuti kabl u jedan i drugi raunar. Razliiti tipovi kablova,
kombinovani sa razliitim mrenim adapterima, mrenim operativnim sistemima i drugim
komponentama zahtijevaju razliite tipove organizacije mree.
U jednom trenutku samo jedan raunar moe da alje poruku posredstvom magistrale.
Zbog toga broj raunara koji su povezani na magistralu utie na performanse mree.
Ako je na magistralu povezan vei broj raunara, vie njih e ekati da bi poslao svoje
podatke na magistralu, to znai da e cijela mrea biti sporija.
13
Seminarski rad
Raunarske mree
14
Seminarski rad
Raunarske mree
Povezivanje raunara pomou kabla koji formira petlju oznaava se kao topologija
prstena. Problem toplogije zvijezde rijeava topologija prstena u kojoj kvar na nekom
raunaru ne blokira rad cijele mree. Nedostatak prstena je njegova relativno velika duina,
zbog ega se topologija magistrale najee koristi.
15
Seminarski rad
Raunarske mree
8. Mreni protokoli
Prenos podataka kroz mreu se obavlja po protokolima utvrenim pravilima koja su
poznata svim uesnicima u komuniciranju. Protokol predstavlja standard (konvenciju) za
ostvarivanje i kontrolu veze i prenosa podataka izmeu dve krajnje take. Komunikacioni
protokol predstavlja set standardizovanih pravila za predstavljanje podataka, signalizaciju,
proveru autentinosti i kontrolu greaka, neophodnih da bi se informacija prenela
komunikacionim kanalom. Kljuni elementi protokola kojim se dogovara spremnost za
slanje, spremnost za prijem, format podataka i sl. su:
Seminarski rad
Raunarske mree
Na prijemnom raunaru, protokoli sprovode isti niz koraka, ali obrnutim redoslijedom:
Seminarski rad
Raunarske mree
Prekid veze.
Seminarski rad
Raunarske mree
9. Zakljuak
19
Seminarski rad
Raunarske mree
10. LITERATURA
1) Uvod u raunarske mree - Prof. dr Mladen Veinovi, dipl.in. i
20
Seminarski rad
Raunarske mree
21