Professional Documents
Culture Documents
Interkulturni Menadžment
Interkulturni Menadžment
Kulturne dimenzije
Po Hofstedu kultura ima etiri dimenzije preko kojih se objanjavaju naini ponaanja ljudi i zato se
ponaaju po odreenim pravilima:
Distanca moi stepen do kog lanovi organizacije imaju manju ili veu mo ukazuje na
prihvatanje da je raspodela moinejednaka. Ukoliko je distanca moi velika prisutno je slepo
sluanje nadreenih od strane podreenih.Prisutno je promovisanje neravnopravnosti. Ukoliko
je distanca moi mala, prisutna je participacija zaposlenih u odluivanju i zaposleni na niim
nivoima su visokokvalifikovani
Izbegavanje nesigurnosti predstavlja stepen do kog se ljudi oseaju ugroenima u
dvosmislenim situacijama. Pripadnici ove kulturne dimenzije ne vole nesigurnost, izraeno im
je jako verovanje u eksperte i njihovo znanje. Menaderi nastoje da izgebavaju rizik, kao i svi
ostali pripadnici ove kulturne dimenzije
Individualizan ukazuje na tendencije ljudi da se sami brinu o sebi i svojoj porodici.
Zaposleni u kompanijama nastoje da sami ree svoje zadatke, ne oekujui pomo od drugih,
ali ni sa eljom da je sami prue. Potuje se privrenost samo prvom krugu familije, ali se od
mladih oekuje da sa punoletstvom ostvare i individualnost. Kolekvitizam pak ukazuje na
tendenciju pripadanje grupama ljudi ili kolektivima. Izraena je briga ljudi jedne za druge u
zamenu za odanost i lojalnost.
Mukost/enskost Mukost je kulturna dimenzija u kojoj su dominantne vrednosti uspeh,
novac i materijalna dobra. enskost je suprotna dimenzija kulturnoj dimenziji mukosti u
kojoj su dominantne drutvene vrednosti, briga za blinje i kvalitet ivota.
6. Poslovna kultura Nemake
Razlog uspenosti Nemake privrede je usmerenost na proizvodnju kvalitetne robe, ali i dobro g
planiranja koji je prethodio. Veliku ulogu ima i savremena tehnologija u odreenim industrijskim
granama.
Nemako poslovanje je jedno od najuspenijih u svetu zahvaljujui odanim i efikasnim radnicima koji
su spremni da uloe veliki trud da ostvare postavljen cilj. Lojalnost je jedna od karakteristika
nemakog poslovnog sveta, tako da nije redak sluaj da Nemac godinama, ako ne i itavog veka radi u
jednoj kompaniji. Ambiciozni su, ne priznaju neuspehi biti nezaposlen je za njih velika sramota.
Nemaka je najtanija zemlja u Evropi, Veoma je vano biti taan. Radnici dolaze na posao i odlaze s
posla tano na vreme i imaju izraen oseaj pripadnosti kompaniji za koju rade.
Mo se nalazi u vrhu kompanije. Najveu mo ima intelektualna elita, pa je uobiajeno da mnogi
nemaki efovi imaju doktorske disertacije. Informacije u samoj kompaniji nisu svima dostupne, a
proces odluivanja je dosta sloen. Poslovni predlozi se dobro i detaljno analiziraju. Krajnji dogovor
podnosi se u pismenoj formi, na odgovarajuem tampanom obrascu.
Odnos nadreenih i podreenih su sa odgovarajuom distancom. U kompanijama je jo uvek izraena
podela na fahove. Svaka jedinica odgovara za sopstvene rezultate. Sam menader odeljenja ima velika
ovlaenja i ovo pokazuje njihovoj sklonosti zatvorenih vrata i privatnom prostoru.
Poloaj ena u poslovnom svetu jo uvek nema pozitivan pristup i vlada miljenje da ena treba da
bude uz decu, u kuhinji i crkvi. ene ine samo 40 % nemake radne snage, a samo 16% njih je na
visokim pozicijama.
Privatni i poslovni ivot, jasno je razdvojen. Kolege esto idu zajedno na ruak, pogotovo ako postoji i
restoran kompanijeza zaposlene. Kancelarijske proslave su este, ali uvek sa velikom dozom
formalnosti.
Velika vrednost nemakog poslovanja je sistem obuke pripravnika. Veinu poslova u Nemakoj vode
nadzorni i upravni odbor. Veliki uticaj ima radniki savet, koji je nadlean za kadrovei koji radnicima
prua sigurnost zaposlenja, a s druge strane i nemaki zakoni onemoguavaju otputanje radnika.
Radni uslovi i plate su meu najviim u svetu i mali jeraspon plata izmeu rukovodstva i niih
slojeva. Pored plate postoji i dodatni bonus za radnike kao i potpuno zdravstveno osiguranje, socijalno
osiguranje, to slui za odravanje visokog morala zaposlenih.
Kako je jezik direktni jezik kulture, Nemci su od ranog detinjstva naueni da vode rauna o znaenju
svake rei, a kada su u pitanju stranci, oni daju mnogo vie informacijanego to je potrebno. U
pregovorima nastoje da postignu najbolju moguu soluciju, uporni su i insistiraju na povoljnijim
cenama i svakom ustupku koji ele.
Nemaka je zemlja sa visokim radnim moralom koja je postala jedna od najmodernijih drava, gde se
kod svih zaposlenih osea pripadnost i lojalnost datoj kompaniji.
7. Poslovna kultura Austrije
Austrija vai za jednu od najbogatijih i najstabilnijih zemalja EU, iji je lan od 1995. Ima lanstvo u
vanijim meunarodnim ekonomskim organizacijama.
Kao industrijska zemlja sa malim domaim tritem, u velikoj meri zavisi od spoljne trgovine,
odnosno izvozne strategije. Prehrambena, mainska, hemijska, automobilska, elektroindustrija,
proizvodnje elika najvanije su industrijske grane. Izraeno je postojanje malih i srednjih preduzea.
Sauvane prirodne lepote uslovile su razvoj turizma: mnogo velikih jezera, 47% zemlje je prekriveno
umama, a 26% livadama i itnim poljima.
Austrijanci su kao nacija veoma tradicionalni i konzervativni. Prilikom upoznavanja sa poslovnim
partnerima preporuljivo je da predstavljanje obavi trea osoba.
Pre poetka sastanka razmenjuju se vizitkarte sa austrijskim partnerima, ali je interesantno da
vizitkarte treba dati i administrativnim radnicima, kao i recepcionisti i sekretarici date kompanije.
Jednostavnost i elegancija je karakteristka oblaenja Austrijanaca.. Ono to je neophodno potovati je
elja Austrijanaca da ne ele da budu indentifikovani kao Nemci, tako da treba izbegavati
uporeivanje njihovih kultura.
Pogodne teme u slobodno vreme su klasina muzika (Hajdn, Mocart, ubert, traus), opera (Mocart,
traus), austrijska umetnost i arhitektura, zimski sportovi.
Poeljno je znati da Austrijanci prave svoje radne rasporede nedeljama pa ak i mesecima unapred i
nastoje da potuju termine koje su postavili. Veoma su tani i to oekuju i od drugih
Kod Austrijanaca nije uobiajeno da poslovne partnere sa strane pozivaju kui, ali ako se to desi
poeljno je ii sa poklonom za domaina, njegovu suprugu i decu.
Austrija ima veoma formalnu, struktuiranu i konzervativnu kulturu.Karakteristika im je manjak
fleksibilnosti. Ukoliko se ometu njihovi stavovi, obiaji i organizacija, mogu da budu veoma
neprijatni.
Sam proces odluivanja moe da bude spor. Ne vole da rizikuju, odluke donose veoma metodino,
promiljeno i precizno. Karakterie ih i upornost, a kada neto rade ili proizvode kvalitet je na prvom
mestu. Idu na sigurne poslove i veoma su nepoverljivi.
8. Poslovna struktura vajcarske
vajcarska je visokorazvijena zemlja sa modernom trinom ekonomijom, niskom nezapoljenou,
kvalifikovanom radnom snagom. Sastoji se od 26 kantona, a svaki od njih ima svoj ustav i lokalnu
samoupravu. vajcarska je dom najbogatijih ljudi u svetu.
Odbili su lanstvo u EU, ali je nastavljena dobra komunikacija sa Briselom.
Napredovanje u francuskim kompanijama moe da bude brzo, jer francuski rukovodioci mogu da
donose samostalne odluke i izbegnu dug proces sporednih odobrenja. Mali je broj ena koje se mogu
nai na rukovodeim mestima. Uglavnom rade na sekretarskim i administrativnim poslovima niskog
nivoa. Izuzetak je na polju reklama, kozmetike, mode i umetnosti.
Proces donoenja odluka je spor i dugotrajan. Po njima su obavezujue samo pisane obaveze o lako
menjaju miljenje. Davanje poklona je prihvatljivo, ali uz diskreciju.
Velike kole u Francuskoj smatraju se bolje i okupljaju samo intelektualnu elitu. Mnogo su manje od
univerziteta, a prosean broj studenata je oko 400. Velike kole bolje su povezane sa vladom,
lokalnom administracijom, privredom, kompanijama koje se bave zapoljavanjima. Veoma su
selektivne i teko ih je upisati. Ali ko u njih ue, sigurno i izlazi sa diplomom koja obezbeuje srenu i
uspenu karijeru. Da bi neko bio primljen na visoku kolu mora da proe prijami ispit za koji se
spremaju i po dve godine.
Francuski menaderi su daleko ispred svojih kolega bilo gde u svetu, jer naporne godine studiranja
razvijaju kapacitete za kontinualni, dugotrajni marljiv rad i koncentraciju. Njihov obrazovni sistem
razvija memoriju, analitinost, izuzetnu mo komuniciranja. Elokventni su, precizni, poseduju najvii
stepen opte kulture i poseduju veliki stepen samopouzdanja.