Prof. dr. sc. Z.

Prelec

ENERGETSKA POSTROJENJA
Poglavlje:12
( Hidroelektrane)
List: 1
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

HIDROELEKTRANE
Hidroelektrane su energetska postrojenja koja energiju vodotokova pretvaraju u
elektrinu energiju preko vodnih turbogeneratora.
Iskoristiva energija vodotokova:
energija tlaka,
potencijalna energija,
kinetika energija.
Podjela hidroelektrana:
prema nainu koritenja vode
- protone,
- akumulacijske.
prema visini pada vode
- niskotlane (do 50 m pada),
- visokotlane (preko 50 m pada).
crpno-akumulacijske

Hidraulike karakteristike hidroelektrana

Prema nainu i mjestu gdje se zbiva pretvorba potencijalne energije vode u
kinetiku, vodne turbine mogu biti:
akcijske (impulsne, istotlane)
reakcijske (pretlane).
Kod akcijskih turbina se potencijala energija vode pretvara u kinetiku samo
unutar provodnih (statorskih) lopatica gdje se tlak vode smanjuje, a poveava se
brzina. Tlak vode kroz rotorske lopatice, kod akcijskih (impulsnih, istotlanih)
vodnih turbina, ostaje nepromijenjen, dok se brzina smanjuje zbog pretvorbe
kinetike energije u mehaniku.
Kod reakcijskih (pretlanih) vodnih turbina, tlak vode smanjuje se i kroz rotorske
lopatice zbog pretvorbe u kinetiku, a zatim u mehaniku energiju.

Prof. dr. sc. Z. Prelec

ENERGETSKA POSTROJENJA
Poglavlje:12
( Hidroelektrane)
List: 2
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Opa shema vodne elektrane

p1 H1

c1
W

HT

G
p2 H2

c2

Opa jednadba ravnotee energije, posebno za ulaznu i izlaznu stranu

hidroelektrane, moe se pisati kao:
- u 1 =u 2
- p 1 =p 2
- = konst.

- gubitak energije zbog trenja na ulaznoj strani

gubitak energije zbog trenja na izlaznoj strani

12

22

+ 1 = + 2 +
2

2

Prof. dr. sc. Z. Prelec

ENERGETSKA POSTROJENJA
Poglavlje:12
( Hidroelektrane)
List: 3
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Za akcijsku vodnu turbinu, kod koje se pretvorba potencijalne energije u

kinetiku zbiva samo u statorskim mlaznicama jer voda, nakon udara mlaza u
lopatice, slobodno otjee budui da rotor nije potopljen u vodu, moe se pisati da
mehanika energija iznosi:

12

= (1 ) +

2

Kod reakcijske vodne turbine, kod koje se pretvorba potencijalne energije u

kinetiku zbiva u statorskom i rotorskome dijelu, izlazna mehanika energija
iznosi:

(12 22 )

= (1 2 ) +

2

Iz prethodnih jednadbi je vidljivo da reakcijske vodne turbine bolje iskoritavaju

raspoloivu hidrauliku visinu od akcijskih, a razlika iznosi:
22

= ( 2 )

2

Akcijska vodna turbina mora iza rotora imati slobodan tok vode ( izlaz) te zbog
toga ne moe iskoristiti cjelokupni raspoloivi hidrauliki pad.
Kod velikih razlika visina (H1 -H 2 ) razlika postaje zanemariva, ali zato kod
malih razlika visina (H 1 -H2 ), akcijske vodne turbine nisu prikladne.
Ako se uzme u obzir da je c 1 ~c 2 , te da je geodetska razlika H =H1 -H2 , tada se iz
vodnog toka teoretski moe dobiti ukupna energija:
= =

Odnosno, teoretski ukupna snaga iznosi:

= =

[J]

[W]

Prof. dr. sc. Z. Prelec

ENERGETSKA POSTROJENJA
Poglavlje:12
( Hidroelektrane)
List: 4
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

gdje je:
- m raspoloiva masa vode, [kg]
- g gravitacija, 9,81[m/s2]
- H - geodetska razlika visina, [m]
- V - raspoloivi volumen vode, [m3]
- gustoa vode, [kg/m3]
- ms maseni protok vode, [kg/s]
- V s volumni protok vode, [m3/s]
Stvarna energija, odnosno snaga koja se moe dobiti iz vodnoga toka, manja je
zbog gubitaka koji realno nastaju, a izraavaju se s ukupnom iskoristivou
elektrane e , iz ega proizlazi:

odnosno:

= =

= =

[J]
[W]

Uzimajui u obzir da je =1000 kg/m3 i g=9,81 m/s2, slijedi:

= 9,81 [kJ]

= 9,81 [kW]

Ukupna efektivna iskoristivost elektrane e jednaka je umnoku iskoristivosti

pojedinih dijelova postrojenja, odnosno:
=

gdje je:
- T iskoristivost turbine (gubici trenja, vrtloenja, prostrujavanja vode
mimo rotora),
- c iskoristivost cjevovoda (gubici trenja kroz cjevovod),
- m mehanika iskoristivost (gubici trenja u leajima),
- eg iskoristivost generatora el. energije (gubici u generatoru el. energije)

Prof. dr. sc. Z. Prelec

ENERGETSKA POSTROJENJA
Poglavlje:12
( Hidroelektrane)
List: 5
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Vrste vodnih turbina

Prema hidraulikim karakteristikama, nainu pretvorbe energije i konstrukcijskim
izvedbama, razlikuju se sljedea tri glavna tipa vodnih turbina:
Peltonove turbine
Francisove turbine
Kaplanove turbine

Peltonove turbine spadaju u akcijske (istotlane, impulsne) turbine koje

koriste iskljuivo kinetiku energiju koja dolazi iz mlaza vode koji izlazi iz
statorske sapnice i tangencijalno udara na rotorske lopatice.
Izvode se s horizontalnom i vertikalnom izvedbom rotorske osovine.
Raspon hidraulikoga pada: 15 m 2000 m.
Raspon snage: 10 kW 200 MW.
Iskoristivost: do 95 %.
Peltonova turbina s horizontalnom osovinom

Prof. dr. sc. Z. Prelec

ENERGETSKA POSTROJENJA
Poglavlje:12
( Hidroelektrane)
List: 6
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Rotor Peltonove turbine

Peltonova turbina s vertikalnom osovinom

Prof. dr. sc. Z. Prelec

ENERGETSKA POSTROJENJA
Poglavlje:12
( Hidroelektrane)
List: 7
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Francisove turbine spadaju u reakcijske (pretlane) turbine s radijalnoaksijalnim protokom vode koja na rotor dotjee po cijelom opsegu kroz
statorske lopatice. U veini sluajeva se izvode s vertikalnom izvedbom
rotorske osovine
Raspon hidraulikoga pada: 25 m 500 m.
Raspon snage: 1MW 600 MW.
Iskoristivost: do 95 %.
Francisova turbina s obodnim dovodom vode

Prof. dr. sc. Z. Prelec

ENERGETSKA POSTROJENJA
Poglavlje:12
( Hidroelektrane)
List: 8
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Pogled na privod vode Francisove turbne (u tijeku montae)

Pogled na statorske regulacijske lopatice i rotor Francisove turbine

Prof. dr. sc. Z. Prelec

ENERGETSKA POSTROJENJA
Poglavlje:12
( Hidroelektrane)
List: 9
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Presjek kroz Francisovu turbinu

Kaplanove turbine spadaju u reakcijske (pretlane) turbine s aksijalnim

protokom vode koja iz spiralnoga kuita prolazi kroz statorske, a zatim kroz
rotorske lopatice koje su podesive da bi se mogle optimalno podeavati
obzirom na raspoloivi protok i visinu.
Raspon hidraulikoga pada: do 50 m.
Raspon snage: 10 kW 100 MW.
Iskoristivost: do 95 %.

Prof. dr. sc. Z. Prelec

ENERGETSKA POSTROJENJA
Poglavlje:12
( Hidroelektrane)
List: 10
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Uzduni presjek kroz sustav hidroelektrane

Presjek kroz Kaplanovu turbinu

Hidrauliko podruje primjenljivosti vodnih turbina

Prof. dr. sc. Z. Prelec

ENERGETSKA POSTROJENJA
Poglavlje:12
( Hidroelektrane)
List: 11
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Pumpno-akumulacijske (reverzibilne) hidroelektrane

Pumpno-akumulacijske (reverzibilne) hidroelektrane su elektrane koje u principu
rade kao i ostale hidroelektrane, s time to imaju mogunost vraanja iskoritene
vode iz donjega ponovno u gornji bazen (akumulacijsko jezero) iz kojega se u
nekom drugom periodu, kada je to potrebno odnosno u razdoblju vrne potronja
elektrine energije, moe ponovno koristiti za njenu proizvodnju.
Na taj nain, reverzibilne hidroelektrane imaju dva reima pogona:
turbinski,
pumpni.
Zbog gubitaka energije u pumpnome reimu rada, takve su elektrane u biti vei
neto-potroai elektrine energije nego proizvoai. Njihova tehno-ekonomska
opravdanost proizlazi iz sljedeih razloga:
ravnanje (peglanje) dnevne / sezonske potronje elektrine energije,
troenje elektrine energije za pumpanje u vrijeme nie tarife, te proizvodnja
u vrijeme vrne potronje, odnosno vie tarife.

Shema pumpno-akumulacijske hidroelektrane

M/G

Prof. dr. sc. Z. Prelec

ENERGETSKA POSTROJENJA
Poglavlje:12
( Hidroelektrane)
List: 12
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Kod rada u pumpnome reimu potroi se elektrina energija:

, =

,
,

[J]

gdje je:
- gustoa vode, [kg/m3]
- g gravitacija, 9,81[m/s2]
- H - geodetska razlika visina, [m]
- V s,p protok vode u pumpnome reimu, [m3/s]
- t p vrijeme trajanja pumpanja, [s]
- e,p ukupna iskoristivost pumpnoga pogona
Kod rada u turbinskome reimu proizvede se elektrina energija:
, = , , [J]

gdje je:
- V s,t protok vode u turbinskome reimu, [m3/s]
- t t vrijeme trajanja turbinskoga reima, [s]
- e,t ukupna iskoristivost turbinskoga pogona

Za jednaku koliinu vode u pumpnome i turbinskome reimu rada, te uz jednaku

geodetsku razliku visine, proizlazi:
, = ,
odnosno:
, ,
,
=

,
, = , , ,

Dakle, ukupna energije dobivena u turbinskome pogonu uvijek je manja za iznos

gubitaka energije u pumpnome i turbinskome pogonu.

Prof. dr. sc. Z. Prelec

ENERGETSKA POSTROJENJA
Poglavlje:12
( Hidroelektrane)
List: 13
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Osnovna usporedba termoelektrane i hidroelektrane

HIDROELEKTRANA
W1=mgH1
gH1
Gornji spremnik

W1=W1-W2= mg(H1-H2 )

Suneva energija

W2=mgH2
gH2
Donji spremnik

gH=0 Morska razina

TERMOELEKTRANA
CpT1

GP

W1=W1-W2= mCp(T1-T2)=m(h1-h2)

Q1
T

Generator pare
Napojna pumpa

Q2
CpT2

K
Kondenzator

CpT0=0 Apsolutna temperaturna nula

Prof. dr. sc. Z. Prelec

ENERGETSKA POSTROJENJA
Poglavlje:12
( Hidroelektrane)
List: 14
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

HIDROENERGETSKI SUSTAV HE VINODOL

Hidroenergetski sustav HE Vinodol temelji se na hidroenergetskom potencijalu

kotline rijeke Lianke i Lokvarke s njihovim pritocima, koje se nalaze na preko
700 m n.v. u odnosu na Vonodolsku dolinu gdje je smjetena strojarnica HE
Vinodol na visino oko 60 m n.v.

Hidroenergetski sustav HE Vinodol ine sljedei glavni dijelovi:

Akumulacija Omladinskoga jezera
Akumulacija Bajer jezera
Tlani tunel Lokvarka-Lianka
CHE Fuine
RHE Lepenica
Crpna stanica Kri
Crpna stanica Li
Kanal Benkovac
Bazen Potko
Tlani vod Bajer strojarnica HE Vinodol
Strojarnica HE Vinodol (Tribalj)

Prof. dr. sc. Z. Prelec

ENERGETSKA POSTROJENJA
Poglavlje:12
( Hidroelektrane)
List: 15
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Akumulacija Omladinskog jezera

Na rijeci Lokvarci izgraena je nasuta brana Lokvarka obujma oko 670.000 m3,
visine 48 m. Izgradnjom te brane nastalo je Omladinsko jezero, maksimalne
povrine 2.100.000 m2, najvee dubine 40 m i ukupne akumulacije 32.000.000 m3
pri gornjoj razini vode na 770 m n.v. Naknadno izvedenim (1976.godine)
nadvienjem brane Lokvarke, obujam akumulacije Omladinskoga jezera povean
je za oko 5.500.000 m3, tako da sada iznosi ukupno oko 37.500.000 m3.

Zemljana brana akumulacije Omladinskoga jezera

Prof. dr. sc. Z. Prelec

ENERGETSKA POSTROJENJA
Poglavlje:12
( Hidroelektrane)
List: 16
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Akumulacija Bajer jezera

Akumulacija jezera Bajer ostvaruje se betonskom gravitacijskom pregradom koja
je visoka 10,6 m iznad terena, a izgraena je na najuem mjestu doline Lianke kod
mjesta Fuine. Duina betonske pregrade je 105,5 m, a njen obujam s temeljima
iznosi ukupno 7.000 m3 betona. Korisna akumulacija jezera Bajer iznosi 1.230.000
m3 kod gornje razine vode 717 m n.v.
Betonska brana na jezera Bajer

Tlani tunel Lokvarka - Lianka

Omladinsko i Bajer jezero povezani su tlanim tunelom Lokvarka Lianka
ukupne duine 3.456 m, promjera 2,4 m, s kojim se odvodi voda iz Omladinskoga
jezera u jezero Bajer. Maksimalan protok kroz tlani tunel je 10 m3/s. Ovaj tunel
slui takoer za prepumpavanje vode u sluajevima velikih valova Lianke u vee
Omladinsko jezero. Tlani tunel, neposredno prije zasunske komore, zavrava se
elinim tlanim cjevovodom s kojim se dovodi voda u crpnu hidroelektranu
Fuine.

Prof. dr. sc. Z. Prelec

ENERGETSKA POSTROJENJA
Poglavlje:12
( Hidroelektrane)
List: 17
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

CHE Fuine
Crpna hidroelektrana Fuine koristi vodeni pad izmeu akumulacije
Omladinskoga jezera i jezera Bajer (24,5 do 54,5 m), a ujedno slui za
prebacivanje vode iz donjeg jezera Bajer u gornje Omladinsko jezero. U tu svrhu, u
strojarnici PHE Fuine ugraen je jedan trojni agregat, na zajednikoj vertikalnoj
osovini, na kojoj se na vrhu nalazi motor generator, u sredini je turbina tipa
Francis, dok je na donjem kraju centrifugalna pumpa. Veza elektrane sa mreom
je preko 30 kV voda , dugog oko 14 km, koji preko TS Vrata vodi do sabirnica
35 kV u HE Vinodol.
Godina poetka pogona CHE Fuine bila je 1957.
Glavni podaci CHE Fuine:
-

Instalirani protok: 10 m3/s u turbinskome radu, 9,0 m3/s u crpnome radu;

Srednji neto pad vode: H = 37 m s.v.;
Instalirana snaga: 4,6, MW ( turbinski rad);
Snaga motora za pogon crpke: 4,8 MVA.

Presjek kroz strojarnicu CHE Fuine

Prof. dr. sc. Z. Prelec

ENERGETSKA POSTROJENJA
Poglavlje:12
( Hidroelektrane)
List: 18
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

RHE Lepenica
U dolini potoka Lepenice, pritoka jezera Bajer, izgraena je brana s kojom se
dobila akumulacija Lepenica s ijim se padom do jezera Bajer koristi RHE
Lepenica u turbinskome radu, dok se u crpnome pogonu voda iz akumulacije
Bajer prebacuje u tu akumulaciju.
Poetak rada RHE Lepenica bila je 1985.
Glavni energetski podaci:
-

Instalirani protok: 6,2 m3/s u turbinskome radu, 5,3 m3/s u crpnome radu;
Nazivni pad vode: 17,9 m s.v. (turbina);
Nazivni napor dizanja vode: 15,0 m s.v. (crpka);
Instalirana snaga u turbinskome radu: 1,14 MW;
Instalirana snaga crpke: 1,25 MW
Crpna stanica Kri

Crpna stanica Kri ima namjenu da se u akumulaciju Omladinskoga jezera

ubacuje voda potoka Kria koji se u rijeku Lokvarku ulijeva nizvodno od brane
akumulacije. U tu svrhu je izgraen bazen kapaciteta oko 6000 m3 pored strojarnice
u kojoj su smjetene 4 vertikalne crpke kapaciteta dobave 400 l/s, visine dobave 24
m, s pogonskim elektromotorom snage 140 kW, te jedna crpka kapaciteta 700 l/s,
dobavne visine 24 m s pogonskim elektromotorom 200 kW. Na taj se nain za
pohranjivanje 1 m3 vode troi 0,08 kWh, a ta voda zatim generira energiju od 1,6
kWh padom do strojarnice HE Vinodol.

Crpna stanica Li
Crpna stanica Li ima namjenu da se pomou nje omogui energetsko
iskoritavanje vode Likoga polja i potoka Potkoa. U tu namjenu je u koritu
Lianke izgraen crpni bazen obujma 1300 m3 s crpnom stanicom u kojoj su
smjetene 2 vertikalne crpke kapaciteta dobave 400 l/s i dobavne visine 24 m te
jedna crpka kapaciteta dobave 50 l/s. Voda se iz bazena, preko crpne stanice,
ubacuje direktno u glavni dovodni cjevovod za HE Vinodol. Na taj se nain
potronjom energije od 0,1 kWh ostvaruje u strojarnici HE Vinodol proizvodnja
elektrine energije od 1,5 kWh.

Prof. dr. sc. Z. Prelec

ENERGETSKA POSTROJENJA
Poglavlje:12
( Hidroelektrane)
List: 19
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Kanal Benkovac
Kanal Benkovac slui da se voda potoka Benkovac s padina Likoga polja uvodi
betonskim kanalom, ukupne duine oko 2,5 km, u glavni dovodni vod za
strojarnicu HE Vinodol. Na taj se nain poveava godinja proizvodnja elektrine
energije HE Vinodol za prosjeno 5.500.000 kWh.
Bazen Potko
Bazen Potko ini akumulaciju od 350.000 m3 ostvarenom nasutom branom na
potoku Potko. Voda iz te akumulacije tee kroz zatvoreni betonski kanal duine
oko 1500 m do crpne stanice Li gdje se ubacuje u tlani cjevovod Li. Na taj
se nain omoguuje energetsko iskoritavanje ovoga bazena koje odgovara
prosjenoj godinjoj proizvodnji elektrine energije od 6.000.000 kWh.
Tlani vod Bajer strojarnica HE Vinodol
Prvi dio dovoda u tlani vod je u obliku tunela duine 200 m i promjera 2,8 m.
Tunel prelazi u armirano-betonski cjevovod u Likom polju duine 4915 m, koji se
nastavlja u tlani tunel Kobiljak Razomir duine 4162 m.. Tunel se zavrava
zasunskom komorom od koje se dovod vode nastavlja kosim tlanim elinim
cjevovodom pod kutom od 320. Kosi elini cjevovod je smjeten u kosom rovu
potkovastoga oblika duine 1189 m. Na izlazu iz kosoga rova nalazi se
horizontalna razdjelna komora od koje se odvajaju est ogranaka, odnosno po dva
dovoda vode za svaku turbinu na kojima se nalazi zaporna i regulacijska armatura.
Protoni kapacitet dovoda vode je 15 m3/s.
Strojarnica HE Vinodol (Tribalj)
Strojarnica hidroelektrane smjetena je u podzemnoj kaverni uz kraj kosoga
tlanog cjevovoda. U njoj su ugraena tri hidro-agregata koje sainjavaju:
- po dvije vodne turbine tipa Pelton koje, uz protok od 5 m3/s i neto pad od
645 m, razvijaju snagu od 27.500 kW ;
- sinkroni generator snage instalirane snage 35.000 kVA, 10,5kV.
Proizvedena elektrina energija predaje se u mreu 110 kV preko tri bloktransformatora smjetenih u podzemnoj kaverni i preko rasklopnoga postrojenja
110 kV.

Prof. dr. sc. Z. Prelec

ENERGETSKA POSTROJENJA
Poglavlje:12
( Hidroelektrane)
List: 20
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Nacrt i tlocrt strojarnice HE Vinodol

Presjek strojarnice HE Vinodol

Prof. dr. sc. Z. Prelec

ENERGETSKA POSTROJENJA
Poglavlje:12
(Hidroelektrane)
List: 21
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Situacioni plan sustava HE-Vinodol

Prof. dr. sc. Z. Prelec

ENERGETSKA POSTROJENJA
Poglavlje:12
(Hidroelektrane)
List: 22
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

HIDROELEKTRANA RIJEKA

Hidroelektrana Rijeka je protona hidroelektrana koja koristi vodni pad od 228,3 m uz

instalirani protok od 21 m3/s. HE Rijeka koristi hidroenergetski potencijal rijeke Reine koja
izvire na nadmorskoj visini od 326 m te nakon 18 km utjee u more u gradu Rijeka.
Radi toga je kod sela Grohovo izgraena betonska gravitacijska pregrada s kojom se stvara
bazen korisnoga sadraja 600.000 m3 za dnevnu regulaciju protoka vode. Najvei uspor u bazenu
je na koti 232,5 m n.v., pri emu je najvea dubina u bazenu 28 m

Betonska brana HE Rijeka

Presjek kroz betonsku branu

HE Rijeka

Pogonska voda dovodi se do podzemne strojarnice, smjetene u podnoju brda

Katarina, tlanim tunelom promjera 3,2 m, duine 3117 m, a zatim tlanim rovom
promjera 2,8 m, duine 173 m, te kosim tlanim cjevovodom promjera 2,3 m i 2,2
m, duine 803 m. Izlazna voda iz turbina isputa se ponovno u korito Reine.

Prof. dr. sc. Z. Prelec

ENERGETSKA POSTROJENJA
Poglavlje:12
(Hidroelektrane)
List: 23
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Popreni presjek kroz strojarnicu HE Rijeka

U podzemnoj strojarnici Hidroelektrane Rijeka ugraena su dva agregata s

vertikalnim Francisovim turbinama snage 2x18,4 MW, trofaznim generatorima
snage 2x23.000 kVA, 10,5 kV, 600 min-1.