1

IVAN JUKI
(ZA OSOBNE POTREBE - PRIPREME ZA NASTAVU)

SREDNJA MEDICINSKA KOLA

TUZLA

LATINSKI JEZIK 1. UENICI

PREMA UDBENIKU
SABINE DEVI I BRANKE SAMOUKOVI JUSUFBEGOVI
(SA DODATNIM GRADIVOM PISANIM KURZIVOM)

KOLSKA GODINA 2011./2012.

SAT BROJ 1.:

POTREBNO JE NAUITI NAPAMET:

GAUDEAMUS (STR. 104.)

Gaudeamus igitur,
Iuvenes dum sumus.
Post iucundam iuventutem,
Post molestam senectutem
Nos habebit humus.

Vita nostra brevis est,

Brevi finietur.
Venit mors velociter,
Rapit nos atrociter,
Nemini parcetur.

Vivat Academia,
Vivant professores!
Vivat membrum quodlibet,
Vivant membra quelibet,
Semper sint in flore.

(Studentska pjesma Gaudeamus sastavljena je od sedam strofa. Prve dvije

strofe nastale su u trinaestom stoljeu, ostale su iz osamnaestog stoljea.
Prva, trea i etvrta strofa prihvaene su kao himna svih studenata
svijeta).

HIPOKRATOVA ZAKLETVA (STR. 6.)

U asu kada stupam u lanove ljekarske profesije sveano se obavezujem
da u svoj ivot staviti u slubu humanosti.
Prema svojim uiteljima sauvati u dunu zahvalnost i potovanje.
Svoj poziv u obavljati savjesno i dostojanstveno.
Najvea briga e mi biti zdravlje mog bolesnika.
Potivati u tajne onoga tko mi se povjeri

Odravati u svim svojim silama asti i plemenite tradicije ljekarskog

zvanja.
Moje kolege e mi biti braa.
U vrenju dunosti prema bolesniku nee na mene utjecati nikakvi obziri,
vjera, nacionalnost, rasa, politika ili klasna pripadnost.
Apsolutno u potivati ljudski ivot od samog poetka i pod prijetnjom
neu dopustiti da se iskoriste moja medicinska znanja suprotno zakonima.

PRIJEDLOZI SA AKUZATIVOM:
ante, apud, ad, adversus,
circum, circa, citra, cis,
erga, contra, inter, extra,
infra, intra, iuxta, ob,
penes, pone, post (i) praeter,
prope, propter, per, secundum
supra, versus, ultra, trans

PRIJEDLOZI SA ABLATIVOM:
absque, abs, ab, a (i) de,
corma, clam, cum, ex (i) e;
sine, tenus, pro (i) prae

PRIJEDLOZI SA AKUZATIVOM I ABLATIVOM:

in, sub, super, subter

PRIJEDLOZI SA AKUZATIVOM (ne napamet):

Ante - pred (mj.); prije (vr.);
Apud kod, pred;
Ad k, kod (mj.); do (vr.); oko, za (pren. zna.);
Adversus nasuprot (mj.); protiv, prema (pr.);
Circum oko;
Circa oko;
Citra s ove strane (mj.); bez (pr.);

Cis s ove strane;

Erga prema (u prijateljskom smislu);
Contra nasuprot (mj.); protiv (pr.);
Inter izmeu (mj.); za (vr.);
Extra izvan;
Infra pod, ispod;
Intra u, meu (mj.); za (vr.);
Iuxta uz, kraj;
Ob pred (mj.); zbog (pr.);
Penes u vlasti;
Pone iza;
Post iza (mj.); poslije (vr.)
Praeter mimo (mj.); osim, protiv (pr.)
Prope blizu, kraj;
Propter zbog;
Per kroz (mj.); za (vr.); po (pr.);
Secundum du (mj.); odmah poslije (vr.); prema (pr.);
Supra iznad (mj.); preko (pren.);
Versus prema, put;
Ultra s one strane (mj.); preko (pr.);
Trans preko, s one strane;

PRIJEDLOZI SA ABLATIVOM (ne napamet):

Absque bez;
Abs od, sa , na;
Ab od, sa, na;
A od, sa, na;

De sa (mj.); o (vr., pr.);

Coram pred licem, pred;
Clam tajno, bez znanja;
Cum s, sa;
Ex iz (mj.); od (vr.); po (pr.);
E iz (mj.); od (vr.); po (pr.);
Sine bez;
Tenus do (mj.); po (pr.);
Pro pred (mj.); za (pr.);
Prae pred (mj.); zbog, od(pr.)

PRIJEDLOZI SA AKUZATIVOM I ABLATIVOM (ne napamet):

In u, na (mj.) ; za (vr.); protiv (pr.);
Sub pod, pred;
Super nad, iznad, preko
Subter pod;

KRATICE U RECEPTU (STR. 126. 128.)

UITI NAPAMET DRUGU I TREU KOLONU
KRATICE SE POLAU PISMENO U DRUGOM POLUGODITU I TO SVIH
67 KRATICA PREMA SISTEMU: 5 PITANJA SA LATINSKOG NA NA
JEZIK I 5 PITANJA SA NEEG JEZIKA NA LATINSKI JEZIK!

SAT BROJ 2.:

LATINSKI JEZIK KAO JEZIK MEDICINE,

RECEPT

UVOD U LATINSKI JEZIK, KAO JEZIK

MEDICINE (STR. 7. - 9.)
-Latinski i grki jezik spadaju meu stare jezike koji su se odrali sve do
dananje ere
-Latinski jezik bio je jezik stare rimske drave, iji je centar u poetku bila
malena pokrajina Lacij (Latium) u srednjem dijelu Apeninskog poluostrva

-Tu, na obalama rijeke Tiber, stanovnici te oblasti, pripadnici latinskog

plemena, osnovali su 753. god. pr. n. e grad Rim
-Rim je postao u poetku centar male rimske drave
-Tokom povijesti Rimljani su pokorili ne samo latisnka plemena, koja su
ivjela na Apeninskom poluostrvu, ve su proirili svoju vlast nad narodima
Europe, Azije i Afrike, koji su ivjeli na obalama Sredozemnog mora

-U vrijeme rimskog carstva slubeni (oficijelni) jezik ove svjetske drave

postao je latinski jezik

RIMSKO CARSTVO
-Medicinska znanost staroga svijeta, stvorena uglavnom radom grkih
lijenika i znanstvenika (Hipokrat, Galen i drugi) prodrla je i u Rim

HIPOKRAT

GALEN

-Kao jedan od najstarijih lijenika spominje se Asklepije, koji je ivio u

prvoj polovini 12. stoljea prije nove ere, uven zbog svojih uspjeha u
lijeenju
-Aklepija su Grci proglasili bogom medicine

ASKLEPIJE, GRKI BOG MEDICINE

-Osniva znanstvene medicine je Hipokrat, koji je svojim suvremenicima i
potomcima sluio a i danas slui, kao uzor uenog i visokom etikom
obdarenog lijenika
-Poznata je takozvana Hipokratova zakletva, koju su mladi ljekari
polagali prije nego to bi poeli obavjati ljeniki poziv

-Grka medicina prodrla je u Rim najprije preko grkih kolonija na jugu

Italije, a naroito se rairila poslije osvajanja Grke od strane Rimljana

-Prije ovog vremena nije bilo kolovanih ljekara

-Lijeenjem su se bavili robovi, brijai i razna nestruna lica
-Grki ljekari ubrzo su stekli veliki broj pacijenata ali i veliki ugled
-Grki ljekari su davali privatne sate medicine, a uenici bi im pomagali u
vrenju privatne prakse

10

STARA GRKA

-Ljekari su obavljali privatnu praksu u svojim ambulantama (tabernae

medicinae), u kojima su vrili operacije
-U doba rimskog cara Augusta oinski lijenici imali su dunost siromane
graane lijeiti besplatno
-Vojska je imala svoje bolnice (valetudinaria) i svoje kirurge
-Bilo je i ena lijenika

-Sva djela iz oblasti medicine u poetku su bila pisana na grkom

jeziku

-Znanstvena djela iz oblasti medicine javljaju se na latinskom jeziku

-Prvo medicinsko djelo na latinskom jeziku, pod naslovom De re
medica (O medicini) napisao je Rimljanin Celz (Aulus Cornelius Celsus)

11

AULUS CORNELIUS CELSUS

-Najvei poslije Hipokrata i jedan od najslavnijih lijenika svih vremena bio

je Galen (Galenus)
-U svojim spisima obradio je sve oblasti medicine
-Stvarao je latinske nazive za pojedine medicinske pojmove

-U Rimu je bilo razvijeno i zubno lijenitvo

-Celz opisuje: vaenje zuba, zubarske instrumente, lijeenje prijeloma
vilice, punjenje zuba olovom (plumbum, otuda naziv plombiranje)
-Izraivali su se i vjetaki zubi od slonove kosti

-Znaajan uspjeh postigli su Rimljani na polju farmakologije

-Najstariji lijekovi potekli su iz narodne medicine, koje su u poetku
spravljali lijenici sami
-Kasnije su se ovim poslom bavile odreene osobe tzv. farmakopole
(pharmacopolae), koji su drali posebne radionice sa spravljanje i prodaju
lijekova

-Kao i sva druga znanja i veterinu su Rimljani preuzeli od Grka

12

-Obrazovanje se sticalo praktino kao zanat

-Veterinar je primao po nekoliko uenika
-Obino je otac poduavao sina, tako da je veterinarski poziv bio
nasljedan
-Naziv za veterinare bio je mulomedicus (lijenik za mazge) ili
veterinarius (od rijei veterinae,-arum,f.=domae ivotinje)
-Mulomedicus je lijeio u poetku mazge ali i ostale ivotinje

GRKO-RIMSKO VETERINARSTVO
-Ne manji znaaj latinskog je u izuavanju anatomije domaih
ivotinja, mikrobiologiji i biologiji
-Za oznaavanje imena vrsta biljaka u upotrebi je dvojna nomenklatura
-Ime svake biljeke sastoji se od dvije latinske rijei, od kojih prva oznaava
ime roda i pie se velikim poetnim slovom, a druga predstavlja ime vrste
(esto oznaava neke njene osobitosti) i pie se malim slovom
-Primjeri: -Trifolium montanum = brdska djetelina
-Viola odorata = mirisna ljubiica
-Triticum durum = tvrda penica

-U srednjem vijeku poslije propasti Rima latisnki jezik je postao

sveopi jezik u dravama Zapadne Europe kao:

13

-jezik duhovne i svjetske literature

-kolski jezik
-jezik znanosti
-jezik obrazovanih ljudi
-meunarodni jezik, koji povezuje znanstvenike svih drava

-Ovim se nije zavrio utjecaj latinskog jezika na kulturu Zapada: iz

latinskih rijei, upotrebljavanih u obinom govoru (vulgarni latinski
lat. vulgus=narod, puk), i nekih primjesa jezika pojedinih naroda
nastala je tzv. romanska grupa jezika
-Na Apeninskom poluotoku nastao je talijanski jezik, koji je najsliniji
latinskom, na Pirinejskom poluotoku nastali su panjolski jezik i
portugalski jezik, u dananjoj Francuskoj francuski jezik, a u dananjoj
Rumunjskoj rumunjski jezik
-Mnogo je latinskog ulo u sastav engleskog a djelomino i njemakog
jezika

-U epohi renesanse (preporoda od 14. do 15. st.) znanost novog vremena

poela je se razvijeti koristei se nasljeem pisaca i uenjaka antikog
svijeta
-U ovoj epohi stvara se nauna terminologija, iju osnovu u svim kulturnim
zemljama ini latinski jezik i djelomino grki jezik
-Postepeno je latinski jezik, u literaturi i u koli ustupio mjesto nacionalnim
jezicima
-Meutim latinski se ouvao kao jezik meunarodne terminologije u
medicini i u nizu drugih znanosti

14

U OVIM ZEMLJAMA SVIJETA SE DANAS GOVORI ROMANSKIM JEZICIMA I JEZICIMA KOJI IMAJU
DOSTA ZAJEDNIKOG SA LATINSKIM JEZIKOM

RECEPT (STR. 123. - 124.)

-Recept (novo-lat. receptum) je pismeni propis lijenika ljekarniku
(apotekaru) o pripremanju lijeka od odreenih koliina ljekovitih
sredstava, o nainu izdavanja lijeka i o njegovoj upotrebi

15

-Lijekovi (medicamenta) su tvari ili smjese, koje u odreenim

koliinama i uz odreene uvjete slue za spreavanje, uklanjanje,
ublaavanje i lijeenje bolesti u ovjeijem i ivotinskom tijelu

-Recept je isprava za koju odgovara lijenik ili veterinar, a ljekarnik

(apotekar), koji je takoer odgovorno lice, brine se za njegovu izradu.
-Recept se ispisuje na duguljastom papiru standardnog oblika

RECEPTI OVAKVOG OBLIKA KORISTILI SU SE NEKAD A KORISTE SE I DANAS

ELEKTRONSKI OBLIK
RECEPTA
-Recept se pie na latisnkom jeziku
-Iako danas ni jedan narod ne govori vie latinski, taj se jezik ui u cijelome
svijetu i neophodno je potreban nekim strukama, npr. medicini

16

-U toku svog postojanja latinski jezik se pretvorio u ivi medicinskofarmaceutski jezik, koji danas sadri do 100 000 strunih naziva a
pribrojiimo li tome i duge srodne nauke, tih naziva ima oko 200
000

-Pravilno napisan recept sastoji se iz vie djelova:

-inscriptio
-invocatio
-ordinatio
-subscriptio
-signatura
-nomen medici
-datum ordinacije

MODERNI GOTOVO SPRAVLJENI I DOZIRANI LIJEKOVI

NEKI SE DOBIJU NA RECEPT A NEKI BEZ RECEPTA, OVISNO OD PROCJENE
LIJENIKA

-Inscriptio (natpis): nalazi se na gornjem rubu papira i sadri podatke o

onome tko izdaje recept, podatke o bolesniku i ifru pod kojom je bolesnik

17

uveden u kartoteku ambulante, a za dijete su oznaene i godine starosti

djeteta

-Invocatio (prizivanje): ovaj dio recepta sadri samo kraticu Rp. od

latinke rijei Recipe (uzmi); u stara vremena ovaj dio je sadravao
molitvu

-Ordinatio ili propisivanje lijeka: u ovom dijelu recepta redom su

ispisani sastojci (ingredijencije) lijeka, a njihova koliina pie se
arapskim brojkama
-Na prvom mjestu ispisuje se glavno sredstvo (remedium cardinale)
ili tzv. osnovna ljekovita tvar
-Ispod glavnog sredstva ako je potrebno stavlja se pomono sredstvo
(remedium adiuvans), koje e dopuniti djelovanje glavnog sredstva
-Ako je potrebno, ispisuje se zatim sredstvo za popravljanje okusa ili
mirisa lijeka (remedium corrigens)
-Napokon slijedi sredstvo, koje daje oblik lijeku (remedium
constituens ili vehiculum)

-Subscriptio (potpis): kratka uputa ljekarniku za izradu i opremu lijeka

-Ako su propisana dva ljekovita sredstva ili vie, uputa redovito poinje
slovom M. (Misce! = mjeaj)
-Ako je potrebno napie se f. ( fiat = neka bude ili fiant = neka budu) i
tada sljedi opis radnje kojom se lijek izrauje

-Signatura (oznaka): upute ljekarniku zavravaju se oznakom S (signa

= oznai ili signetur = neka se oznai)
-Ovim znakom poinje uputa bolesniku, koja se pie naim jezikom
-Ovu uputu ljekarnik (apotekar) prepisuje doslovce i tako ispisanu prilijepi
za posudu ili kutiju na kojoj je lijek
-Signatura za lijekove koji se uzimaju na usta ispisuje se na bijelom papiru,
za ostale lijekove na crvenom papiru.

18

-Signatura za otrove ima naslikanu lobanju sa prekrienim kostima

-Nomen medici (ime lijenika): lijenik propisuje svaki recept, jer je to

dokument i stavlja peat sa svojim punim imenom prezimenom i zvanjem

-Datum ordinacije: nalazi se u lijevom uglu papira

SAT BROJ 3.:

HISTORIJA LATINSKOG PISMA I JEZIKA

19

LATINSKIM JEZIKOM POVJEST JE UKLESANA U KAMEN

INDOEUROPSKI JEZICI:
-Brojni jezici su vrlo slini
-Koji su nai jezici slini i kojoj grupi pripadaju?

-Latinski jezik pripada skupini indoeuropskih jezika

-Zato se ovaj jezik naziva indoeuropski jezik?

-Znanstvenici su usporeivanjem mnogih jezika doli do jednog

indoeuropskog jezika
-Ovoj skupini pripadaju: italski, grki, keltski, slavenski, baltiki,
germanski, neki azijski jezici, neu kojima je posebno staroperzijski

LATINSKI JEZIK:

20

-U najstarije vrijeme bio je govor grada Rima i njegove okolice

-Dobio je ime po italskom plemenu Latini, koji su ivjeli u pokrajini
Latium, gdje se nalazio grad Rim

-Kako se irila rimska drava tako se irilo i podruje latinskog jezika, pa je

latinski vremenom istisnuo ostale italske jezike, od kojih su najpoznatiji
bili: umbrijski jezik (pokrajina Umbrija) i oskiki jezik (juna Italija)
-Neprestanim ratovima Rim je nametnuo svoju vlast i narodima na
obalama Sredozemnog mora u Europi, Africi i Aziji, pa je tako latisnki jezik
postao svjetskim jezikom
-Nakon propasti rimske drave latisnki jezik se ouvao kao jezik znanosti,
knjievnosti, medicine, filozofije itd.

-Knjievni latinski jezik je ostao zarobljen u tekstovima, propisan

je od gramatiara, zaustavljen je u razvitku eljom za
oponaanjem velikih pisaca

-Latinski se ouvao i kroz srednji vijek i dijelom novog vijeka

-Nai stariji znanstvenici, povjesniari i pjesnici pisali su latinskim jezikom
-Latinskog podrijetla je i veliki broj meunarodnih rijei

-Sa latinskim jezikom je vrlo srodan grki jezik

ZATO DANAS UIMO LATINSKI JEZIK:

21

-Neki razozi za uenje:

-otvaranje nepreglednih vidika u prolost
-upoznavanje sa razvojem ljudske misli, povijesti, obiaja, koji
ine temelj nae
civilizacije

-Latinski jezik je riznica najrazliitijih znanja, koja su viestruko utkana u

sva podruja ljudske djelatnosti kroz vie od dvije tisue godina

-Latinski jezik je spona izmeu dravnih kultura Grke i Rima i

moderne Europe

-U naem jeziku ima mnogo rijei o kojima ne razmiljamo kao o tuicama:

-doktor
-medicina
-flora
-fauna
-porta
-akvarij (lat. spremite za vodu)
-album (lat. bijelo; bijela knjiga u koju e se unijeti bijela boja ili
fotografije)
-alibi (lat. na drugom mjestu; drugdje; dokaz da je netko u vrijeme
nekog dogaaja
bio na drugom mjestu)
-deficit (lat. manjak, nedostatak neega)
-suficit (viak neega)
-dupli ili duplex (lat. dvostruk)
-luksuz (lat. rasko, kienost)
-maksimum (lat. najvee, najvie)

22

-minimum (lat. najmanje)

-snob (lat. sine nobilitate = bez plemstva): u Engleskoj su neka
sveuilita bila
dostupna samo aristokraciji, ali se dogaalo da neki
nadareni student uz
preporuke bude primljen, pa se uz njegovo ime dodavalo
S.NOB
-solarij ili solarium (prostor ispunjen suncem, sunani sat,
sunalite)
-villa (lat. kua izvan grada, seosko imanje; danas luksuzna kua)

ZANIMLJIVOST:
-Izraz novinarska patka dolazi iz latinskog jezika
-Kad je poelo novinarstvo u Europi urednik jednog njemakog lista htio je
odvojiti slubene vijesti od privatnih informacija
-On je stavljao ispred vijesti iz privatnih izvora N.T. (non testum) ili (nije
provjereno), tj. bez jamstva
-Slova n i t itaju se u abecedi EN-TE to na njemakom znai
patka
-Tako je nastala uzreica novinarska ili novinska patka

23

LATINICA:

RIMSKA LATINICA (GRAFEMI F I K VEINOM SU GRKOG PODRIJETLA)

-Svoje najstarije podrijetlo vue od starog fenikog pisma sa podruja

sredozemne obale dananjeg Libanona

RAZVOJ LATINSKOG PISMA IZ FENIKOG PISMA

24

GRKI ALFABET

-Latinica se razvila iz grkog alfabeta uz pomo Etruana

25

KARTA: ETRURSKA CIVILIZACIJA I

JEZIK
-Prvi pisni latinski spomenici potjeu iz estog ili petog stoljea prije nove
ere

-Latinica je u poetku imala 21 grafem (pisani znak za slovo), a kasnije 23

ili 24 grafema
-Latinica se u poetku pisala samo velikim slovima
-Latinske rijei sastavljene su od slova: slova su apstraktna, glasovi su
izgovoreni

-Podjela glasova na pod-skupove naziva se glasovni sistem

-Apstraktne jedinice, koje sainjavaju glasovni sistem zovu se fonemi, a
sistem fonemski sistem

-U naem jeziku ima pet samoglasnika ili vokala: a,e,i,o,u, koji mogu
biti dugi i kratki

26

- ovaj znak iznad slova oznaava da je vokal dug

- - ovaj znak iznad slova oznaava da je vokal kratak

-Latinski govorni jezik ima diftonge ili dvoglase

-To su iskljuivo kombinacije vokala, koje se mogu izgovarati zajedno i
zajedno su nosioci sloga
-Najei diftonzi su: ai, au, oi
-I u naem jeziku ima diftonga: npr. auto

-Suglasnici u latinskom jeziku nazivaju se konsonanti

-Konsonantsko i (j) i konsonantsko u (v)

-Konsonante djelimo na:

-haknuti: h
-tekui (liquidae): l,r
-strujni (spirantes): f,s
-nosni (nasales): m,n
-praskavi (explosivae): -usneni (labiales): b,p,ph
-zubni (dentales): d,t,th
-grleni (gutturales): g,c,q,ch

SAT BROJ 4.:

27

IZGOVOR I NAGLASAK
TEORIJA (STR. 57. 59.); VJEBA 1. (STR. 11.)

IZGOVOR (STR. 57.):

-Dananji izgovor latinskog jezika znatno se razlikuje od izgovora Rimljana

u klasino doba

-Dananji tradicionalni izgovor nastao je poslije propadanja rimske kulture i

tradicije i odrao se sve do danas

-Medicinska terminologija koristi tradicionalni izgovor

-Dvoglasnici ili diftonzi:

ae --------------- e

anaemia (anemia) = malokrvnost

oe --------------- e

foetor (fetor) = smrad, zadah

a --------------- ae

ar (aer) = zrak

o --------------- oe

pota (poeta) = pjesnik

-Konsonanti: b,d,f,g,h,l,m,n,p,r,t,v izgovaraju se kao i u

naem jeziku
b ------------- barba, bulbus (brada, jabuica)
d ------------- digitus, decem (prst, deset)
f ------------- facies, folium (lice, list)
g ------------- gaster, glandula (eludac, lijezda)
h ------------- homo, hepar (ovjek, jetra)
l ------------- ligamentum, lumbus (veza, slabina)

28

m ------------- mater, mors (majka, smrt)

n ------------- natura, nervus (priroda, ivac)
p ------------- pneumonia, pulvis (upala plua, praak)
r ------------- ren, raptura (bubreg, rascjep)
t ------------- tumor, tela (otok, tkivo)
v ------------- vulnus, venenum (rana, otrov)

NEMA U KNJIZI, ZAPISATI!

I izgovaramo kao j kad stoji:

- pred samoglasnikom na poetku rijei (iam jam)
-na poetku sloga (con-iu-ga-tio = sprezanje,
itamo: kon-jugacio)

Y - izgovaramo kao i: (satyrus = satir; itamo: satir)

X izgovaramo kao: - ks: (lux = svjetlost; itamo luks)

-gz: (exit = on izlazi; itamo egzit)

Udvostrueni suglasnici (geminatae) itamo tako da se uju oba

glasa:
-terra =zemlja; itamo terra
-stella =zvijezda; itamo stella
-mamma = dojka; itamo mamma

29

Glasovne skupine:
Izgovor:

Izgovor:

Primjer:

ngu
lingva

ngv

lingua

qu
akva

kv

aqua

su (pred samogl. nenagl.)

svadeo (na poetku)

sv

suadeo

ch
shola, Christus

h,k

schola, Christus

ph
farmakopola

pharmacopola

th
teatrum

theatrum

rh
reuma

rheuma

ae
tar

aetas

oe
mnia

moenia

c (ispred a,u,o)
kauza

causa

c (isprede,i, y )
cista

cista

c (ispred ae,oe,eu)
Cezar

Caesar

s (izmeu samoglasnika)
Cezar

Caesar

ti (pred samoglasnicima)
avaricia

ci

avaritia

30

ns (pred samoglasnicima) nz
menza
sm
plazma
ls
excelzus

mensa

zm
lz

plasma
excelsus

DUINA (KVANTITETA) SLOGOVA (STR. 58.):

-Duina ili kratkoa sloga zavisi od duine ili kratkoe vokala

-Vokal je dug (pa prema tome i slog):

-po prirodi: pater (otac); vita (ivot)
-ako iza njega slijede dva ili vie konsonanta:
emplastrum (melem); gossypium (pamuk)
-ako se nae pred dvojnim konsonantima x i z:
elixir (ljekovito pie); oryza (ria)
-ako se u slogu nalazi diftong:
althea (sljez); gangrana (odumiranje tkiva)

-U ostalim sluajevima vokali, pa prema tome i slogovi, su kratki:

-qualitas (kakvoa)
-methodus (metoda)

NAGLASAK (STR. 58.):

31

-Za latinski naglasak (akcent) vrijedi zakon pretposljednjeg sloga prema

ovoj shemi

trei od kraja

drugi od kraja
men-

prvi od kraja
tum

pa-

la-

tum

pu-

ri-

tas

-Dvoslone rijei imaju uvijek naglasak na pretposljednjem slogu

-Troslone i vieslone rijei imaju naglasak na pretposljednjem slogu ako

je on dug
acetum (kiselina); diabetes (eerna bolest); intramuscularis
(unutarmiini)

-Naglasak je na treem slogu od kraja kada je pretposljednji slog kratak

lacticus (mljeni); methodus (metoda); pancreas (guteraa);

-Izuzetak ine rijei povezane enklitikama (sufiksima) que, -ne, -ve

-U ovom sluaju bez obzira na kvantitetu sloga, uvijek su naglaene na
svom posljednjem slogu: mamaque ( i dojka); videsne (vidi li); peiusve (ili
gore, loije)

32

SAT BROJ 5.:

OSOBNE IMENSKE PROMJENE
TEORIJA (STR. 59. 61.);

VRSTE RIJEI (STR. 59.):

-U latinskom jeziku, kao i u naem jeziku, rijei dijelimo na promjenjive i

nepromjenjive

PROMJENJIVE VRSTE RIJEI

NEPROMJENJIVE VRSTE RIJEI

imenice (substantiva)
pridjevi (adiectiva)
zamjenice (pronomina)
brojevi (numeralia)
glagoli (verba)
prilozi (adverbia)
prijedlozi (praepositiones)
veznici (coniunctiones)
uzvici (interiectiones)

-Promjena po padeima naziva se sklanjanje ili deklinacija, a promjena

po licima sprezanje ili kon-jugacija

33

DEKLINACIJA (STR. 59. 61.):

-Imenice, pridjevi, zamjenice i brojevi mjenjaju se u rodu, broju i

padeu kao i u naem jeziku

RODOVI U LATINSKOM JEZIKU (STR. 60.)

ROD

LATINSKI PREVOD

muki rod
enski rod
srednji rod

genus masculinum
genus femininum
genus neutrum

KRATICA NA
LATINSKOM
m.
f.
n.

BROJEVI U LATINSKOM JEZIKU (str. 60.)

BROJ
jednina
mnoina

LATINSKI PREVOD
singularis
pluralis

PADEI (STR. 60)

-Latinski jezik ima est padea, koji odgovaraju naim padeima, samo je
umjesto naeg lokativa i instrumentala jedan pade: ablativ-us
PADE

LATINSKI PADE

nominativ
genitiv

nominativ-us
genitiv-us

dativ
akuzativ
vokativ

dativ-us
accusativ-us
vocativus

instrumental

ODGOVARA NA
PITANJE
tko, to
koga, ega; iji, ija,
ije;
kome, emu;
koga, ega;
slui za dozivanje:
oj!
s kim, s im;

34

ablativus
lokativ

o kome o emu;
u kome u emu;
na kome, na emu;
gdje;

SKLANJANJE DEKLINACIJA (DECLINATIO) (STR. 60.)

-Imenice u latinskom jeziku podjeljene su u pet deklinacija

-U svim deklinacijama razlikujemo:

-osnovu (stalni dio rijei)
-nastavak (dodaje se da oznai rod, broj i pade)

-Padeni oblici nastaju dodavanjem padenog nastavka na osnovu, koja

se dobiva od genitiva plurala

BROJ DEKLINACIJE

IME DEKLINACIJE

I.
II.

A - deklinacija
O - deklinacija
KONSONANTSKA
deklinacija
(osnova)

III.

GENITIV PLURALA
DEKLINACIJE
costa-rum
nervo-rum
dolor-um
civi-um

IV.
V.

I deklinacija
(osnova)
U deklinacija
E - deklinacija

fetu-um
facie-rum

-Deklinacije prepoznajemo prema zavretku genitiva singulara, zato se uz

nominativ imenice uvijek ui i genitiv singulara, a ui se i rod imenice
BROJ DEKLINACIJE

IME DEKLINACIJE

I.

A - deklinacija

NASTAVAK GENITIVA
SINGULARA
-AE

35

II.
III.

IV.
V.

O - deklinacija
KONSONANTSKA
deklinacija
(osnova)

-I
-IS

I deklinacija
(osnova)
U deklinacija
E - deklinacija

-US
-EI

-Svaka imenica bez obzira kojoj deklinaciji pripada pie se u rjeniku ovim
redosjedom:
1. nominativ singulara punom rijeju
2. genitivni nastavak odreuje pripadnost
deklinacij
(samo padeni
nastavak)
3. rod imenice kraticom

OPA PRAVILA ZA DEKLINACIJU (STR. 61.)

-Vokativ singulara uvijek je jednak nominativu singulara, osim kod imenica
i pridjeva II. deklinacije na us
-Vokativ plurala je uvijek jednak nominativu plurala

-Ablativ plurala uvijek je jednak dativu plurala

-Imenice srednjeg roda bez obzira koje su deklinacije imaju tri padea
jednaka u singularu (nominativ, akuzativ i vokativ), a nastavak ovisi o
pripadnosti deklinaciji
-Takoer, u pluralu imaju nominativ, akuzativ i vokativ jednak i uvijek se
zavravaju na -a

36

SAT BROJ 6.:

OSOBNE GLAGOLSKE PROMJENE
TEORIJA (STR. 67. 68.);

GLAGOLI (STR. 67.):

-Ovisno o prezentskoj osnovi glagoli se dijele na etiri kon-jugacije,
koje se razlikuju po infinitivu prezenta

-Svaki glagol u latinskom jeziku obino se pie u prvom licu

singulara prezenta i u infinitivu
KON-JUGACIJA
PRVA ILI A
DRUGA ILI E
TREA

PREZENTSKA
OSNOVA
na a: curana e: debe-

PRVO
LICE PREZENTA
curo
debeo

INFINITIV
PREZENTA
curare (lijeiti)
debere (morati)

na konskonant:
scrib-

scribo

scribere (pisati)

na u:

dominuo

dominuere
(umanjiti)

na i:

recipio

TREA
ETVRTA ILI I

na i: aperi-

aperio

recipere (uzeti)
aperire (otvoriti)

37

-Glagoli u latinskom jeziku imaju:

*dva stanja (genera) : -aktiv (genus activum): radno
stanje
-pasiv (genus pasivum): trpno
stanje
*est vremena (tempora): -plusquamperfekt
-perfekt
-imperfekt
-prezent
-futur 2. (egzaktni)
-futur 1.
*tri naina (modi): -indikativ (pokazni): modus
indicativus
-konjunktiv (savezni ili pogodbeni):
modus coniunctivus
-imperativ (zapovjedni): modus
imperativus
*pet glagolskih imena (nomina verbalia):
-infinitiv (infinitivus)
-patricip (participium): -particip prezenta
aktivnog (glagolski pridjev)
-particip prezenta
pasivnog (glagolski pridjev)
-gerund
-gerundiv
-supin
*dva broja (numeri): -jednina ili singular numerus
singularis

38

-mnoina ili plural

numerus pluralis
* tri lica (personae): -tri lica u singularu
-tri lica u pluralu

OSOBNI (LINI) NASTAVCI (STR. 68.):

-Glagoli u kon-jugaciji dobivaju ove nastavke u aktivu i pasivu

-Oni su potpuno jednaki za sve etiri konjugacije

LICE
1.
2.
3.
1.
2.
3.

AKTIV
-o
-s
-t
-mus
-tis
-nt

PASIV
-r
-ris
-tur
-mur
-mini
-ntur

IMPERATIV
-te

SAT BROJ 8.:

IMENICE I PRIDJEVI PRVE DEKLINACIJE
PREZENT GLAGOLA SUM, ESSE, FUI, -
TEORIJA (STR.: 61.; 65.); VJEBA 2. (STR.: 12.);

IMENICE PRVE ILI A DEKLINACIJE (STR. 61.):

-Imenice prve deklinacije preteno su enskog roda

39

-Sve one u nominativu singulara zavravaju na a

IMENICE, PRVA DEKLINACIJA: COSTA, -AE, F. = REBRO

PADE
Nominativus

KRATICA
Nom.

SINGULARIS

PLURALIS

cost-a

cost-ae

Genitivus

Gen.

cost-ae

cost-arum

Dativus

Dat.

cost-ae

cost-is

Accusativus

Acc.

cost-am

cost-as

Vocativus

Voc.

cost-a

cost-ae

Ablativ

Abl.

cost-a

cost-is

-Mali broj imenica prve deklinacije je mukog roda, najee kada

oznaavaju muku glavu, zanimanje: -pharmaceuta,-ae,f.=apotekar;
-poeta,-ae,f.=pjesnik;

PRIDJEVI PRVE ILI A DEKLINACIJE (STR. 65.):

-Pridjevi prve deklinacije dekliniraju se isto kao i imenice prve deklinacije,

a uvijek u rodu, broju i padeu prate imenice enskoga roda, bez obzira
koje su deklinacije imenice

PRIDJEVI, PRVA DEKLINACIJA: BONA = DOBRA

PADE
Nominativus

KRATICA
Nom.

SINGULARIS

PLURALIS

bon-a

bon-ae

Genitivus

Gen.

bon-ae

bon-arum

Dativus

Dat.

bon-ae

bon-is

Accusativus

Acc.

bon-am

bon-as

Vocativus

Voc.

bon-a

bon-ae

Ablativ

Abl.

bon-a

bon-is

40

-Pridjeve i imenice moemo deklinirati zajedno, a moraju se slagati u rodu

broju i padeu, ali ne uvijek i u deklinaciji (u ovom sluaju se slau i u
deklinaciji):
Singularis:
Nom. bona
costa
Gen. bonae
costae
Dat. bonae
costae
Acc. bonam
costam
Voc. bona
costa
Abl. bona
costa
Pluralis:
Nom. bonae costae
Gen. bonarum
costarum
Dat. bonis costis
Acc. bonas costas
Voc. bonae costae
Abl. bonis cosis

INDIKATIV PREZENTA AKTIVNOG I IMPERATIV

POMONOG GLAGOLA SUM, ESSE, FUI, - (BITI) (STR.
65.):

POMONI GLAGOL SUM, ESSE, FUI, - (BITI)

LICE

INDIKATIV PREZENTA
AKTIVNOG

IMPERATIV

1.
2.

sum (jesam, sam)

es

es! (budi)

41

3.
1.
2.
3.

est
sumus
estis
sunt

este! (budite)
-

SAT BROJ 9.:

GLAGOLI PRVE KONJUGACIJE:
INDIKATIV PREZENTA AKTIVA I IMPERATIV
TEORIJA (STR.: 69.); VJEBA 3. (STR.: 13.);

INDIKATIV PREZENTA AKTIVNOG I IMPERATIV

42

GLAGOLA PRVE KONJUGACIJE

GLAGOL PRVE KONJUGACIJE: CURO, 1. (CUR-A-RE) =

LIJEITI
LICE

INDIKATIV PREZENTA
AKTIVNOG

IMPERATIV

1.

cur -

2.

o
cura - s
cura- t
cura- mus
cura- tis

3.

cura-

2.
3.
1.

nt

cura (lijei)
cura- te!
(lijeite)
-

SAT BROJ 11.:

GLAGOLI DRUGE KONJUGACIJE:
INDIKATIV PREZENTA AKTIVA I IMPERATIV
TEORIJA (STR.: 69.); VJEBA 4. (STR.: 15.);

INDIKATIV PREZENTA AKTIVNOG I IMPERATIV

43

GLAGOLA DRUGE KONJUGACIJE

GLAGOL DRUGE KONJUGACIJE: DEBEO, 2. (DEB- -RE) =

MORATI, TREBATI
LICE

INDIKATIV PREZENTA
AKTIVNOG

IMPERATIV

1.

debe -

2.

o
debe - s
debet- t
debe- mus
debe- tis

3.

debe-

2.
3.
1.

nt

debe (mora)
debe- te!
(morate)
-

SAT BROJ 12.:

IMENICE DRUGE DEKLINACIJE MUKOG
RODA NA US I ER
TEORIJA (STR.: 62.- 63.); VJEBA 5. (STR.: 16.);

IMENICE DRUGE ILI O DEKLINACIJE NA -US (STR. 62.):

44

-Ove imenice su mukog roda

-Imenice mukog roda zavravaju se u nominativu singulara na us ili er
-Imenice srednjeg roda ove deklinacije zavravaju se u nominativu
singulara na um
(o ovome kasnije)
-Izuzetak ine imenice enskog roda, koje se zavravaju u nominativu
na us

IMENICE MUKOG RODA DRUGE DEKLINACIJE NA -US: NERVUS, -I,

M. = IVAC, NERV
PADE
Nominativus

KRATICA
Nom.

SINGULARIS

PLURALIS

nerv-us

nerv-i

Genitivus

Gen.

nerv-i

nerv-orum

Dativus

Dat.

nerv-o

nerv-is

Accusativus

Acc.

nerv-um

nerv-os

Vocativus

Voc.

nerv-e

nerv-i

Ablativ

Abl.

nerv-o

nerv-is

IMENICE DRUGE ILI O DEKLINACIJE NA -ER (STR. 62.

-63.):
-Imenice mukog roda na er dijele se na dvije skupine:
-one imenice koje su sauvale vokal -e- kroz sve padee
-one imenice, koje su izgubile vokal -e- u svim padeima,
osim u nominativu i vokativu

45

-Najlake emo prepoznati imenicu, koja zadrava -e- kroz sve padee ili
gube -e- po genitivu singulara
-Ako se -e- nalazi u genitivu singulara nai e se i u svim pareima
-Npr.:

puer, pueri, m.

-Ako se -e- ne nalazi u genitivu singulara, nee se nai ni u jednom

padeu izuzev nominativa i vokativa

IMENICE MUKOG RODA DRUGE DEKLINACIJE NA -ER: PUER, -I, M.

= DJEAK
PADE
Nominativus

KRATICA
Nom.

SINGULARIS

PLURALIS

pu-er

puer-i

Genitivus

Gen.

puer-i

puer-orum

Dativus

Dat.

puer-o

puer-is

Accusativus

Acc.

puer-um

puer-os

Vocativus

Voc.

pu-er

puer-i

Ablativ

Abl.

puer-o

puer-is

IMENICE MUKOG RODA DRUGE DEKLINACIJE NA -ER: PEDIATER,

-TRI, M. = PEDIJATAR
PADE
Nominativus

KRATICA
Nom.

SINGULARIS

PLURALIS

pediiat-er

pediatr-i

Genitivus

Gen.

pediatr-i

pediatr-orum

Dativus

Dat.

pediatr-o

pediatr-is

Accusativus

Acc.

pediatr-um

pediatr-os

Vocativus

Voc.

pediat-er

pediatr-i

Ablativ

Abl.

pediatr-o

pediatr-is

SAT BROJ 13.:

GLAGOLI TREE KONJUGACIJE:
INDIKATIV PREZENTA AKTIVA I IMPERATIV
TEORIJA (STR.: 69.); VJEBA 6. (STR.: 18.);

46

INDIKATIV PREZENTA AKTIVNOG I IMPERATIV

GLAGOLA TREE KONJUGACIJE - KONSONANTSKE
OSNOVE

GLAGOL TREE KONJUGACIJE: SCRIBO, 3. (SCRIB- -RE)

= PISATI
LICE

INDIKATIV PREZENTA
AKTIVNOG

IMPERATIV

1.

scrib -

2.

o
scribi - s
scribi- t
scribi- mus
scribi- tis

3.

scribu-

2.
3.
1.

nt

scribe (pii)
scribi- te!
(piite)
-

INDIKATIV PREZENTA AKTIVNOG I IMPERATIV

GLAGOLA TREE KONJUGACIJE I OSNOVE

GLAGOL TREE KONJUGACIJE: CAPIO, 3. (CAP- -RE) =

UZETI

47

LICE

INDIKATIV PREZENTA
AKTIVNOG

IMPERATIV

1.

capi -

2.

o
capi - s
capi- t
capi- mus
capi- tis

3.

capi-u-

2.
3.
1.

nt

cape (uzmi)
capi- te!
(uzmite)
-

SAT BROJ 15.:

IMENICE DRUGE DEKLINACIJE SREDNJEG
RODA NA UM

48

TEORIJA (STR.: 64.); VJEBA 7. (STR.: 19.);

IMENICE DRUGE ILI O DEKLINACIJE NA -UM (STR. 64.):

-Ove imenice su srednjeg roda

-Imenice srednjeg roda druge deklinacije imaju tri padea jednaka:
-nominativ
-akuzativ
-vokativ
-U mnoini se zavravaju na -a

IMENICE SREDNJEG RODA DRUGE DEKLINACIJE NA -UM:

LIGAMENTUM, -I, N. = LIGAMENT
PADE
Nominativus

KRATICA
Nom.

SINGULARIS

PLURALIS

ligament-um

Genitivus

Gen.

ligament-i

ligament-a
ligament-

orum

Dativus

Dat.

ligament-o

ligament-is

Accusativus

Acc.

ligament-um

ligament-a

Vocativus

Voc.

ligament-um

ligament-a

Ablativ

Abl.

ligament-o

ligament-is

-I pridjevi srednjeg roda druge deklinacije se mijenjaju kao i

imenice srednjeg roda druge deklinacije, npr. gorak lijek
(medicamentum amarum)

SAT BROJ 16.:

GLAGOLI ETVRTE KONJUGACIJE:
INDIKATIV PREZENTA AKTIVA I IMPERATIV

49

TEORIJA (STR.: 69.); VJEBA 6. (STR.: 20.);

INDIKATIV PREZENTA AKTIVNOG I IMPERATIV

GLAGOLA ETVRTE ILI I KONJUGACIJE

GLAGOL ETVRTE KONJUGACIJE: APERIO, 4. (APER- -RE)

= OTVORITI
LICE

INDIKATIV PREZENTA
AKTIVNOG

IMPERATIV

1.

aperi -

2.

o
aperi - s
aperi- t
aperi- mus
aperi- tis

3.

aperiu-

2.
3.
1.

nt

aperi (pii)
aperi- te!
(piite)
-

SAT BROJ 18.:

PRIDJEVI PRVE (PONAVLJANJE) I DRUGE
DEKLINACIJE

50

TEORIJA (STR.: 65. 67.); VJEBA 9. (STR.: 22.);

PRIDJEVI PRVE I DRUGE DEKLINACIJE (STR. 65.-66.):

-Veliki broj latinskih pridjeva pripada II. i I. deklinaciji.

-Kao atributi pridjevi se slau sa imenicama u:

-rodu
-broju
-padeu

-Pridjevi prve i druge deklinacije imaju u nominativu singulara tri nastavka:

DEKLINACIJA
ROD
NASTAVCI
-US
NASTAVCI
-ER

II.
m.
-us

I.
f.
-a

II.
n.
-um

-er

-a

-um

-Na primjer:
m.
long-us
ten-er
dext-er

f.
long-a
tener-a
dextr-a

n.
long-um
tener-um
dextr-um

DEKLINACIJA PRIDJEVA NA -US, -A, -UM (STR. 66.):

PRIDJEV: LONGUS, -A, -UM = DUG

51

PADE
Nom.
Gen.
Dat.
Acc.
Voc.
Abl.

MASCULINUM
II.
long us
long i
long o
long um
long e
long o

FEMININUM
I.
long a
long ae
long ae
long am
long a
long a

NEUTRUM
II.
long um
long i
long o
long um
long um
long o

nom.
gen.
dat.
acc.
voc.
abl.

long
long
long
long
long
long

long
long
long
long
long
long

long
long
long
long
long
long

i
orum
is
os
i
is

ae
arum
is
as
ae
is

a
orum
is
a
a
is

Upamti!
-Pridjev se u rijeniku moe pisati na dva naina:
-longus, -a, -um
-longus, 3

DEKLINACIJA PRIDJEVA NA -US, -A, -UM (STR. 66.):

-Neki pridjevi na -er, -a, -um (kao i imenice -er II. deklinacije) zadravaju
vokal -e u deklinaciji, a neki ga gube

-To se lako prepoznaje ve u nominativu enskoga roda pridjeva, npr.:

-tener, tenera, tenerum = njean
-dexter, dextra, dextrum = desni

PRIDJEV NA -ER KOJI NE GUBI -E KROZ PADEE: TENER, -A,

-UM = NJEAN

52

PADE
Nom.
Gen.
Dat.
Acc.
Voc.
Abl.

MASCULINUM
II.
ten-er
tener -i
tener-o
tener-um
tener
tener-o

FEMININUM
I.
tener-a
tener-ae
tener-ae
tener-am
tener-a
tener-a

NEUTRUM
II.
tener-um
tener-i
tener-o
tener-um
tener-um
tener-o

nom.
gen.
dat.
acc.
voc.
abl.

tener -i
tener-orum
tener-is
tener-os
tener-i
tener-is

tener-ae
tener-arum
tener-is
tener-as
tener-ae
tener-is

tener-a
tener-orum
tener-is
tener-a
tener-a
tener-is

PRIDJEV NA -ER KOJI GUBI -E KROZ PADEE: DEXTER, -A, -UM

= DESNI
PADE
Nom.
Gen.
Dat.
Acc.
Voc.
Abl.

MASCULINUM
II.
dext-er
dextr -i
dextr-o
dextr-um
dexter
dextr-o

FEMININUM
I.
dextr-a
dextr-ae
dextr-ae
dextr-am
dextr-a
dextr-a

NEUTRUM
II.
dextr-um
dextr-i
dextr-o
dextr -um
dextr -um
dextr -o

nom.
gen.
dat.
acc.
voc.
abl.

dextr -i
dextr-orum
dextr-is
dextr-os
dextr-i
dextr-is

dextr-ae
dextr-arum
dextr-is
dextr-as
dextr-ae
dextr-is

dextr
dextr
dextr
dextr
dextr
dextr

SAT BROJ 19.:

IZUZETCI IMENICA PRVE I DRUGE
DEKLINACIJE

-a
-orum
-is
-a
-a
-is

53

TEORIJA (STR.: 63. 64.); VJEBA 9. (STR.: 23.);

PRIDJEVI PRVE I DRUGE DEKLINACIJE (STR. 63.-64.):

Izuzetci u rodu su:

1.)Imena stabala:
-malus (alta), -i, f. = (visoko) jabuno stablo
-ficus (lata), -i, f. = (iroka) smokva
-figus (magna), -i, f. = (velika) bukva

-Pridjevi alta, lata, magna su u enskom rodu,

jer se slau sa imenicama na koje se odnose.
-Imena plodova su srednjeg roda (malum maturum = zrela
jabuka)

2.)Imenice uzete iz grkog jezika enskog su roda:

-christallus, -i, f. = kristal;
-methodus, -i, f. = metoda;
-periodus, -i, f. = period;
-atomus, -i, f. = atom;
-paragraphus, -i, f. = paragraf;

3.)Izuztak u rodu su i:
-bolus, -i, f. = vrsta gline za pravljenje pilula;
-alvus, -i, f. = trbuh, eludac;

54

3.)Izuztak u rodu ine i:

-virus, -i, n. = virus, otrov;
-vulgus, -i, n. = svjetina;

-Ove se imenice upotrebljavaju samo u singularu.

SAT BROJ 21. I 22.:

IMENICE TREE DEKLINACIJE MUKOG RODA
SUGLASNIKA OSNOVA
TEORIJA (STR.: 70.- 71.); VJEBA 11. (STR.: 24.);

IMENICE TREE DEKLINACIJE - UVOD (STR. 70.):

-Po treoj deklinaciji mjenjaju se imenice sva tri roda, koje se u
nominativu singulara zavravaju razliito, a u genitivu singulara imaju
nastavak IS.

-Imenice koje u genitivu singulara imaju jedan slog vie nego u nominativu
zovu se nejednakoslone imenice (imparisyllaba):
-tumor (otok), genitiv tumor-is

-Imenice koje u nominativu i genitivu singulara imaju jednak broj slogova

zovu se jednakoslone imenice (parisyllaba):
-cutis (koa), genitiv cut-is

55

IMENICE TREE DEKLINACIJE MUKOG RODA

KONSONANTSKE OSNOVE (STR. 70.-71.):

-Imenice mukog roda najee zavravaju na:

NOM
.
GEN.

-OR

-O

-O

-ES

-ES

-ER

-EX

-ORIS

-ONIS

-INIS

-ETIS

-EDIS

-ERIS

-ICIS

(-OS)
...
(-ORIS)
...

Na primjer:
-tumor, -oris, m. = otok
-pulmo, -onis, m. = pluno krilo
-homo, hominis, m. = ovjek
-herpes, -etis, m. = liaj
-pes, pedis, m. =stopalo, noga
-aether, -eris, m. = eter
-apex, apicis, m = vrh
-flos, -oris, m. = cvijet (nema u gramatici)

(Ovo su najbitniji zavretci mukih imenica tree deklinacije

konsonantskih osnova,
ima ih jo i na njih emo naii ponekad).

OVO SU NASTAVCI KOJE DODAJEMO

IMENICMA MUKOG RODA TREE DEKLINACIJE, KONSONANTSKIH
OSNOVA:

PADE

SINGULARIS

PLURALIS

Nom.
Gen.
Dat.

-(NITA)
-IS
-I

-ES
-UM
-IBUS

56

Acc.
Voc.
Abl.

-EM
-(NITA)
-E

-ES
-ES
-IBUS

-Nastavci se dodaju imeninoj osnovi, koju dobijemo kada od

genitiva singulara odbijemo nastavak IS

IMENICA MUKOG RODA TREE DEKLINACIJE, KONSONANTSKIH

OSNOVA:
TUMOR, -ORIS, M. = OTOK;

PADE

SINGULARIS

PLURALIS

Nom.
Gen.
Dat.
Acc.
Voc.
Abl.

TUMOR
TUMOR-IS
TUMOR-I
TUMOR-EM
TUMOR
TUMOR-E

TUMOR-ES
TUMOR-UM
TUMOR-IBUS
TUMOR-ES
TUMOR-ES
TUMOR-IBUS

PAMTI MIIE!
(MEMORIA TENE MUSCULOS!)
25. STRANA

MUSCULUS
MUSCULUS
EXTENSOR
MUSCULUS
ABDUCTOR
MUSCULUS
MUSCULUS
ADDUCTOR

FLEXOR

TENSOR

MII
MII

SAVIJA
OPRUA

MII

ODMICA

MII
MII

NATEZA
PRIMICA

57

MUSCULUS
DEPRESSOR
MUSCULUS
LEVATOR
MUSCULUS
CORRUGATOR

MII
KOJI SPUTA
PREMA DOLJE
MII
PODIZA
MII
NEBIRA - STEZA

SAT BROJ 25. I 26.:

IMENICE TREE DEKLINACIJE ENSKOG
RODA
SUGLASNIKA OSNOVA
TEORIJA (STR.: 71.- 72.); VJEBA 12. (STR.: 26.);

IMENICE TREE DEKLINACIJE ENSKOG RODA

KONSONANTSKE OSNOVE (STR. 71.-72.):

-Imenice enskog roda najee zavravaju na:

NOM
.
GEN.

-AS

-ITIS

-US

-ATIS

-UTIS
ITIDIS

-IO

-DO

-GO

-X

-X

IONIS

DINIS

GINIS

-GIS

-CIS

Na primjer:
-extremitas, -atis, f. = ud
-bronchitis, -itidis, f. = upala bronha
-senectus, -utis, f. = starost

58

-solutio, -ionis, f. = otopina

-valetudo, -dinis, f. = zdravlje
-mucilago, -inis, f. = sluz
-lex, legis, f. = zakon
-radix, -icis, f. = korijen

(Ovo su najbitniji zavretci mukih imenica tree deklinacije

konsonantskih osnova,
ima ih jo i na njih emo naii ponekad).

Napomena:
-Sve rijei na itis u nominativu singulara su rijei sa grkim nastavkom
koji oznaava

upalu

OVO SU NASTAVCI KOJE DODAJEMO

IMENICMA ENSKOG RODA TREE DEKLINACIJE, KONSONANTSKIH
OSNOVA:

PADE

SINGULARIS

PLURALIS

Nom.
Gen.
Dat.
Acc.
Voc.
Abl.

-(NITA)
-IS
-I
-EM
-(NITA)
-E

-ES
-UM
-IBUS
-ES
-ES
-IBUS

-Nastavci se dodaju imeninoj osnovi, koju dobijemo kada od

genitiva singulara odbijemo nastavak IS

59

-Moemo primjetiti da su nastavci koji se dodaju za muki i enski

rod potpuno identini!

IMENICA MUKOG RODA TREE DEKLINACIJE, KONSONANTSKIH

OSNOVA:
TUMOR, -ORIS, M. = OTOK;

PADE

SINGULARIS

PLURALIS

Nom.
Gen.
Dat.

SOLUTIO
SOLUTION -IS
SOLUTION-I

Acc.
Voc.
Abl.

SOLUTION -EM
SOLUTIO
SOLUTION -E

SOLUTION
SOLUTION
SOLUTION
-IBUS
SOLUTION
SOLUTION
SOLUTION
-IBUS

-ES
-UM
-ES
-ES

60

SAT BROJ 28. I 29.:

IMENICE TREE DEKLINACIJE SREDNJEG
RODA
SUGLASNIKA OSNOVA
TEORIJA (STR.: 72.- 73.); VJEBA 13. (STR.: 27.);

IMENICE TREE DEKLINACIJE SREDNJEG RODA

KONSONANTSKE OSNOVE (STR. 72.-73.):

-Imenice srednjeg roda imaju isti oblik za:

-nominativ
-akuzativ
-vokativ
-U ovim padeima, u singularu se zavravaju na nastavak ovisno o
deklinaciji kojoj pripadaju, a u pluralu se zavravaju na a.

-Da bi se lake zapamtile pamtimo ih pomou rijei CELENTURUS.

-Ova rije nema nikakvo znaenje.
-Ona je skup nominativnih nastavaka srednjeg roda tree deklinacije, sa
konsonantskom osnovom a to su:
LAC

61

MEL
FORAMEN
CAPUT
IECUR
CORPUS
-Primjeri imenica tree deklinacije srednjeg roda, konsonantske
osnove:

NOMINATIV

GENITIV

ROD

ZNAENJE

LAC

LACT-IS

N.

MLIJEKO

MEL

MEL-IS

N.

MED

FORAMEN

FORAMIN-IS

N.

OTVOR

CAPUT

CAPUT-IS

N.

GLAVA

IECUR

IECOR-IS

N.

JETRA

CORPUS

CORPOR-IS

N.

TIJELO

-Napomena:

-Srednjeg roda su jo i imenice:

-vulnus, -eris, n. = rana;
-sulfur, -uris, n. = rana;
-femur, -oris, n. = bedrena kost;
-ulcus, -eris, n. = ir; (ova posebno interesantna, na
us a srednjeg roda tree
deklinacije, isto kao corpus, -oris,
n. = tijelo)

OVO SU NASTAVCI KOJE DODAJEMO

62

IMENICMA SREDNJEG RODA TREE DEKLINACIJE, KONSONANTSKIH

OSNOVA:

PADE

SINGULARIS

PLURALIS

Nom.
Gen.
Dat.
Acc.
Voc.
Abl.

-(NITA)
-IS
-I
-(NITA)
-(NITA)
-E

-A
-UM
-IBUS
-A
-A
-IBUS

-Nastavci se dodaju imeninoj osnovi, koju dobijemo kada od

genitiva singulara odbijemo nastavak IS

IMENICA SREDNJEG RODA TREE DEKLINACIJE, KONSONANTSKIH

OSNOVA:
CORPUS, -ORIS, N. = OTOK;

PADE

SINGULARIS

Nom.
Gen.
Dat.
Acc.
Voc.
Abl.

CORPUS
CORPOR-IS
CORPOR -I
CORPUS
CORPUS
CORPOR -E

PLURALIS
CORPOR
CORPOR
CORPOR
CORPOR
CORPOR
CORPOR

-A
-UM
-IBUS
-A
-A
-IBUS

63

SAT BROJ 30. I 31.:

IMENICE TREE DEKLINACIJE I OSNOVA
PARISYLLABA JEDNAKOSLONE IMENICE
TEORIJA (STR.: 74. 75.); VJEBA 14.1. (STR.: 28.);

IMENICE TREE DEKLINACIJE I OSNOVE (STR. 72.-73.):

PARISYLLABA JEDNAKOSLONE IMENICE

-U ovu skupinu spadaju spadaju jednakoslone imenice na IS i ES,

imenice kojima se genitivna osnova zavrava na dva ili vie suglasnika i
imenice srenjeg roda na: -AL, -AR i E

-Osnova svih jednakoslonih imenica zavrava se na I, u genitivu pl. im je

nastavak IUM
-Te su imenice preteno enskog roda:
-auris, -is, f. = uho;
-fames, -is, f. =glad;

64

-Imenice ija se osnova zavrava na dva ili vie suglasnika takoer ima u
genitivu plurala nastavak IUM, na primjer:
-pars, partis, f. = dio; -partium
-dens, dentis, m. = zub; -dentium
-ars, artis, f. = umijee; - artium
-mors, mortis, f. = smrt; - mortium
-os, ossis, n. = kost; -ossium
-cor, cordis, n. = srce; - cordium

DEKLINACIJA IMENICA
IMENICA MUKOG RODA TREE DEKLINACIJE, JEDNAKOSLONE
IMENICE:
DENS, DENTIS, M. = ZUB;

PADE

SINGULARIS

PLURALIS

Nom.
Gen.
Dat.
Acc.
Voc.
Abl.

DENS
DENT-IS
DENT-I
DENT-EM
DENS
DENT-E

DENT-ES
DENT-IUM
DENT-IBUS
DENT-ES
DENT-ES
DENT-IBUS

IMENICA ENSKOG RODA TREE DEKLINACIJE, JEDNAKOSLONE

IMENICE:
AURIS, -IS, F. = UHO;

PADE

SINGULARIS

PLURALIS

Nom.
Gen.
Dat.
Acc.
Voc.
Abl.

AURIS
AUR-IS
AUR-I
AUR-EM
AUR-IS
AUR-E

AUR-ES
AUR-IUM
AUR-IBUS
AUR-ES
AUR-ES
AUR-IBUS

65

IMENICA SREDNJEG RODA TREE DEKLINACIJE, JEDNAKOSLONE

IMENICE:
RETE, RETIS, N. = MREA;

PADE

SINGULARIS

PLURALIS

Nom.
Gen.
Dat.
Acc.
Voc.
Abl.

RETE
RET-IS
RET-I
RET-E
RET-E
RET-I

RET-IA
RET-IUM
RET-IBUS
RET-IA
RET-IA
RET-IBUS

-sve jednakoslone imenice na -ES i IS bez obzira na rod dekliniraju se

kao auris, -is, f.

-kao dens, dentis, m. dekliniraju se imenice na -S i ER, kojima se

osnova u genitivu zavrava na dva ili vie konsonanata:
-dens, dentis, m. (zub)
-gaster, gastris, f. (eludac)

-imenice srednjeg roda na -al, -ar, -e dekliniraju se kao rete, retis, n.

-manja skupina jednakoslonih imenica enskog roda i osnova ima u

akuzativu singulara nastavak -im, a ablativ singulara nastavak -i

-imenice iz latinskog jezika:

-febris, -is, f. (groznica)
-tussis, -is f. (kaalj)
-pertussis, -is, f. (hripavac)
-tuberculosis, -is, f. (tuberkuloza)

66

-sitis, -is, f. (e)

-imenice iz grkog jezika:

-basis, -is, f. (osnova)
-dosis, -is, f. (doza)
-diagnosis, -is, f. (dijagnoza)
-prognosis, -is, f. (prognoza)
-narcosis, -is, f. (narkoza)

-te se imenice dekliniraju, izuzev akuzativa i ablativa singulara kao auris,

-is, f.

IMENICA TREE DEKLINACIJE SA AKUZATIVOM JEDNINE NA IM:

FEBRIS, -IS, F. = GROZNICA;

PADE

SINGULARIS

PLURALIS

Nom.
Gen.
Dat.
Acc.
Voc.
Abl.

FEBRIS
FEBR-IS
FEBR-I
FEBR-IM
FEBR-IS
FEBR-I

FEBR-ES
FEBR-IUM
FEBR-IBUS
FEBR-ES
FEBR-ES
FEBR-IBUS

67

SAT BROJ 32. I 33.:

IMENICE TREE DEKLINACIJE I OSNOVA
IMENICE SREDNJEG RODA NA AL, -AR, -E
TEORIJA (STR.: 74.); VJEBA 14.2. (STR.: 28.);

IMENICE TREE DEKLINACIJE I OSNOVE (STR. 72.-73.):

IMENICE SREDNJEG RODA NA AL, -AR, -E

-imenice srednjeg roda na -AL, -AR, -E imaju ablativ singulara nastavak

I, a nominativ, akuzativ i vokativ plurala -IA

Nastavci su:

PADE

SINGULARIS

PLURALIS

Nom.
Gen.
Dat.

NITA (RAZLIITI)

-IA
-IUM
-IBUS

-IS
-I

68

Acc.
Voc.
Abl.

NITA (RAZLIITI)
NITA (RAZLIITI)

-I

-IA
-IA
-IBUS