Uviđaji Saobraćajnih Nezgoda

1.
Pojam saobraajne nezgode. Preporuka UN za definiciju saobraajnih

nezgoda. Normativne definicije saobraajne nezgode.
Definicija nezgode ima nauno-teorijski i praktini znaaj. U naunoteoriskom smislu znaajno je definisati saobraajnu nezgodu, jer se tako
odreuju predmet i dometi istraivanja u bezbjednosti saobraaja. U praktinom smislu,
definicija
saobraajne nezgode odreuje koji dogaaji e se
evidentirati, kako e se obraivati, kakvu e odgovornost povlaiti itd. Neke drave
jo uvijek nemaju definiciju, pa i ne evidentiraju saobraajne nezgode. Druge drave
evidentiraju samo nezgode sa najozbiljnijim posljedicama.
Definicija saobraajne nezgode po UN glasi: Saobraajna nezgoda je
nezgoda koja se dogodila na mjestu otvorenom za javni saobraaj ili koja je
zapoeta na takvom mjestu, u kojoj je jedno ili vie lica poginulo ili povreeno i u kojoj
je uestvovalo najmanje jedno vozilo u pokretu.
Prema preporuci UN obiljeja saobraajne nezgode su: mjesto (mjesto otvoreno za
javni saobraaj ili je zapoeta na takvom mjestu), posljedice (povreena ili poginula
lica), uesnici (vozilo), stanje uesnika nezgode (u pokretu).
Normativne definicije su one koje su zapisane u zakonu, standardu ili drugim
podzakonskim aktima. Treba imati u vidu da su normativne definicije vezane za
konkretan pravni akt koji se moe mjenjati. Zato su ove definicije ograniene u
vremenu (vae dok se ne promeni propis) i prostor ( vae samo u granicama drave).
Definicija saobraajne nezgode
po
zakonima
Srbije:
Saobraajna nezgoda je nezgoda na putu u kojoj je uestvovalo najmanje jedno
vozilo u pokretu i u kojoj je jedno ili vie lica poginulo ili povreeno ili je izazvana
materijalna teta. Normativna definicija saobraajne nezgode je: Saobarajna
nezgoda je dogaaj na putu ili drugom mjestu otvorenom za saobraaj ili koji je
zapoet na takvom mjestu, u kome je uestvovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u
kome je jedno ili vie lica povreeno ili je nastala materijalna teta.
2. Pojam saobraajne nezgode. Definicija SN prema ZoOBS na putevima
BiH i nauna definicija saobraajne nezgode.
Definicija nezgode ima nauno-teorijski i praktini znaaj. U naunoteoriskom smislu znaajno je definisati saobraajnu nezgodu, jer se tako
odreuju predmet i dometi istraivanja u bezbjednosti saobraaja. U praktinom smislu,
definicija
saobraajne nezgode odreuje koji dogaaji e se
evidentirati, kako e se obraivati, kakvu e odgovornost povlaiti itd. Neke drave
jo uvijek nemaju definiciju, pa i ne evidentiraju saobraajne nezgode. Druge drave
evidentiraju samo nezgode sa najozbiljnijim posljedicama.
Normativne definicije su one koje su zapisane u zakonu, standardu ili drugim
podzakonskim aktima. Treba imati u vidu da su normativne definicije vezane za
konkretan pravni akt koji se moe mjenjati. Zato su ove definicije ograniene u
vremenu (vae dok se ne promeni propis) i prostor ( vae samo u granicama
drave). Definicija
saobraajne nezgode po zakonima BiH:
Saobraajna nesrea je nesrea na putu u kojoj je uestvovalo najmanje jedno
vozilo u pokretu i u kojoj je jedno ili vie lica poginulo ili povreeno ili je izazvana
materijalna teta.
3.
Praenje saobraajnih nezgoda. Evidencija saobraajnih nezgoda.
Saobraajne nezgode sa ozbiljnim posljedicama se evidentiraju i prate.

Najznaajnije evidencije o nezgodama vode: policija (policajci popunjavaju
posebav upitnik SN koji sadri sve najznaajnije podatke o saobraajnoj nezgodi i
njenim posljedicama, treba imati u vidu sljedea ogranienja: policija evidentira
nezgode o kojima je obavetena, policija evidentira nezgode odmah posle dogaaja);
zdravstvene ustanove (za svako lice koje je primljeno na lijeenje evidentiraju
se svi podaci koji mogu biti znaajani za shvatanje povrede, za lijeenje i analizu
uzorka smrti i sl. Ogranienja koja se javljaju ovde su sljedea: ljekari se bave
spaavanjem i evidentiraju se svi podaci koji su znaajni za lijeenje i oporavak
povreenih, ne postoji jedinstvena baza podataka); osiguranja (za svaku nezgodu
kod koje se pojavljuje zahtev za isplatu tete, osiguranja evidentiraju podatke koji su
znaajni za isplatu tete. Ovde treba imatiu vidu sljdea ogranienja: osiguranja
evidentiraju nezgode i posljedice za svoje potrebe, osiguranja imaju interes da
procijenjuju u svoju korist, ove evidencije nisu usaglaene, niti standardizovane,
nema jedistvene baze podataka); sudstvo (u sudovima se vrlo struno i
sveobuhvatno analizira veliki broj nezgoda, a posebno nezgode sa nastradalim licima.
Ogranienja su: znatan broj nezgoda se ne analizira na sudovima, sud vodi rauna da
ne napravi greku, a posebno da ne osudi nekoga ko nije kriv za nezgodu.);
upravlja puta (naa preduzea za odravanje puteva ne vode posebne evidencije o
nezgodama, mada bi trebalo da pomognu u definisanju opasnih mjesta na
putevima i otklanjanju opasnosti);
Policija je obino prvi organ koji se redovno obavjetava o nezgodi, koji izlazi
na lice mjesta i evidentira najvanije podatke o nezgodi. Postoji nekoliko
razliitih izvjetaja i evidencija o nezgodama: hitni izvjetaji o nezgodi koji
podnose policajci koji prvi izau na lice mjesta, evidencija obiljeja nezgoda
na statistikim upitnicima koji se unose u jedinstven informacioni sistem MUP-a,
evidencija nezgoda kod kojih saobraajna policija
vri
samo
obezbeenje lica
mjesta,
dnevni izvjetaji
o
krivinim djelima, uviajna dokumentacija o saobraajnoj nezgodi.
UVIAJ
4.
SAOBRAAJNIH
NEZGODA
Pojam uviaja saobraajnih nezgoda. Procesualistike i kriminalistike

definicije uviaja. Uviaj SN kao sistem radnji.
Postoje razliiti pristupi definisanju pojma uviaja: procesualistika definicija,

kriminalistika definicija i specifina definicija uviaja kao sistema radnji.
Procesualistike definicija
uviaja je najstarija
i
najea
definicija uviaja. Prema ovom pristupu, uviaj predstavlja istranu, odnosno procesnu
radnju koja se preduzima u skladu sa ZKP i sastoji se u neposrednom ulnom
opaanju kakvih injenica vanih za razreenje krivinog dela, koje se registruju u
zapisniku u uviaju. Kriminalisti smatraju da procesualistike definicije nisu
obuhvatile sutinu uviaja, a to su struni poslovi na uviaju. Prema kiminalistikoj
definiciji prihvata se definicija procesualistike definicije samo
to kriminasti
naglaavaju da
kriminalistike radnje predstavljaju sutinu i sadraj uviaja, a da
ZKP odreuje samo formu uviaja.
Uviaj SN je sistem radnji kojima se u skladu sa odredbama zakona,
opaaju, struno obrauju i u uviajnoj dokumentaciji registruju i fiksiraju
2
predmeti, tragovi i druge okolnosti znaajne za razreenje saobraajne nezgode.

Osnovna obiljeja uviaja su: uviaj je sistem radnji, sprovodi se u skladu sa
odredbama zakona, na uviaju se opaa, na uviaju se struno obrauju predmeti,
tragovi, registruje se i fiksira ono to je znaajno, uviaj se vezuje za
saobraajnu nezgodu
5.
Zakonski osnov vrenja uviaja saobraajnih nezgoda u BiH.
Uviaj saobrajnih nezgoda vri se neposredno posle nezgode. KZ RS je

definisao
sljedea krivina djela protiv bezbednosti javnog saobraaja:
ugroavanje javnog saobraaja; ugroavanje posebnih vidova
saobraaja;
ugroavanje javnog saobraaja opasnom radnjom ili
sredstvom; nesavesno
vrenje nadzora nad javnim saobraajem; nepruanje pomoi licu povreenom u
saobraajnoj nezgodi. Prema KZ saobraajna nezgoda e biti tretirana kao
krivino delo ako imoviska teta prelazi iznos od 3000 KM ili su nastale lake tjelesne
povrede, teke tjelesne povrede ili smrt lica.
6.
Znaaj uviaja saobraajnih nezgoda
Uviaj saobraajne nezgode

treba da omogui: analizu
konkretne
saobraajne nezgode u cilju zadvoljenja pojedinanih interesa; analizu stanja
bezbednosti saobraaja u cilju shvatanja postojeeg stanja i projektovanja
optimalnih upravljakih mera. Znaaj uviaja SN moemo podeliti u sljdee
karakteristine podele:
znaaj uviaja za analizu konkretne saobraajne
nezgode, znaaj uviaja za analizu stanja bezbednosti saobraaja i upravljanje
bezbednou saobraaja.
7.
Specifinosti uviaja saobraajnih nezgoda u odnosu na ostale uviaje
Meu brojnim oblicima kriminaliteta saobraajne nezgode se izdvajaju po:

uestalosti,
obimu
posljedica,
specifinosti
izvrioca,
specifinou i kompleksnou strunih znanja, specifinim ciljevima uviaja,
specifinim strunim poslovima koji se obavljaju na uviaju. Saobraajnu
nezgodu analizira i razmatra sud odnosno sudija, pri tome najveu strunu pomo
prua mu saobraajno-tehniki vjetak. Oni o posljedicama nezgode mogu saznati
posredno (preko oevidaca), oevidci nisu objektivni ni struni. Da bi se prevazili
problemi objektivnosti i strunosti, na lice mjesta SN sa znaajnim posljedicama
izlazi uviajna ekipa. Uviajna ekipa ima osnovni zadataka da struno, objektivno i
sveobuhvatno snimi sve vane posljedice saobraajne nezgode, te da ih
uspjeno prenese onima koji e odluivati o nezgodi, tako da oni steknu utisak kao
da su bili na licu mjesta. Da bi se zadovoljili otri zahtevi saobraajno tehnike analize
nezgode, nekad je neophodno na licu mjesta obaviti odreene posebne radnje koje nisu
znaajne kod ostalih uviaja: izuzimanje tahografa, izuzimanje sijalica, vanredni
tehniki pregled vozila, zdravstveni pregled lica, mjerenje usporenja vozila, mjerenje
konkretne vidljivosti.
8.
Metode fiksiranja lica mjesta saobraajnih nezgoda. Posebno objasniti metod

izuzimanja.
Fiksirati lice mjesta saobraajne nezgode znai trajno sauvati vana obiljeja
tog lica mjesta, a radi kasnije analize. Fiksiranje lica mjesta
3
saobraajne nezgode je osnovni zadatak uviajne ekipe. Treba imati u vidu da su

uviaj i analiza nezgode vremenski i prostorno razdvojeni. Analiza nezgode e se
vriti naknadno na drugom mjestu u sudu. Uviajna ekipa bi trebalo da
sveobuhvatno fiksira zateeno stanje, tako da svi uesnici sudskog procesa imaju
utisak kao da su bili na licu mjesta. Pri fiksiranju lica mjesta saobraajne
nezgode koriste se sljedee metode: metod izuzimanja, metod fotografisanja i
videosnimanja, grafiki metod i verbalni metod.
Ako elimo da vjerno i sveobuhvatno prikaemo sva obiljeja nekog
predmeta koristimo metod izuzimanja (ponesemo pare torte sa svadbe na kojoj smi
bili ili bocu pia koje smo pili).
9.
Elementi
uviaju.
uviajne
dokumentacije.
Posebno
objasniti
zapisnik
Elementi uviajne dokumentacije su sljedei: zapisnik o uviaju

saobraajnih nezgoda, fotodokumentacija sa uviaja, skicu lista mjesta,
situacioni plan lica mjesta i ostale priloge.
Zapisnik o uviaju je najznaajniji element uviajne dokumentacije i on se
sastoji iz tri dela: uvodni opisni i zavrni. U uvodnom delu zapisnika trebalo bi
navesti pravni osnov za vrenje uviaja i najvanije podatke o: nezgodi, organu i
uviajnoj ekipi, mjestu i vremenu uviaja, nainu obezbeena lica
mjesta,
metrolokim
prilikama,
znaajnim radnjama koje su bile
realizovane prije poetka uviaja i sl. U opisnom delu bi trebalo to
sveobuhvatnije opisati sve vane elemente zateenog stanja na licu mjesta, a
posebno: opti izgled lica mjesta, naena vozila, lica, leeve i druge predmete i
tragove na licu mjesta, podatke o putu i vremenu, podatke o vozilima
uesnicima nezgode, podatke o povredama, podatke o oteenjima vozila i
objekata. U zavrnom delu zapisnika o uviaju unose se podaci o naloenim
radnjama koje e uslediti posle uviaja (vozilo upueno na vanredni tehniki pregled,
dat nalog za obdukciju lea i dr.), podaci o vremenu zavretka uviaja, ime prezime i
potpisi zapisniara
i rukovodioca
uviaja.
Pri
pisanju
zapisnika o uviaju, posebnu panju bi trebalo posvetiti opisivanju tragova i predmeta
saobraajne nezgode. Pri tome je potrebno evidentirati sva vana obiljeja
predmeta/traga i to: vrstu i izgled traga, porijeklo i nain nastanka traga, poloaj
traga, bitne veliine i druga obiljeja traga, detaljan opis izgleda i poloaja
karakteristinih detalja na tragu.
10. Elementi uviajne dokumentacije. Posebno objasniti
fotodokumentaciju.
Fotodokumentacija je ureen skup fotografija koje sistematino prikazuju izgled
najznaajnijih elemenata zateenog stanja. U fotodokumentaciju ulaze sljedee
grupe fotografija: iri izgled lica mjesta, blii izgled lica mjesta, meusobni poloaj
predmeta i tragova nezgode, izgled predmeta i tragova nezgode, izgled vozila i
objekata, izgled leeva i izgled detalja na tragovima i predmetima. Fotografisanje je
posle izuzimanja najobjektiviji i najoigledniji metod fiksiranja tragova nezgode.
Fotografija je sveobuhvatna tj. Na njoj e se nai sve to je vidljivo pred objektivom
bez obzira da li mi to smatramo vanim
ili
ne.
Fotografija jednostavno
saoptava
ogromnu
koliinu
4
informacija, a to je posebno vano pri fiksiranju oteenja vozila, opteg izgleda lica
mjesta nepravilnih tragova i predmeta. Razmjerna fotografija prua mogunost
odreivanja vanih
duina
na
licu
mjesta.
Stereofotogrametrija
i
analitika fotogrametrija
omoguavaju crtanje
situacionih planova. Fotografisanje ima niz nedostataka i to: skupo je i
nepraktino,sadraj fotodokumentacije je subjektivan i zavisi od obuenosti i iskustva
ekipe za uviaj. Fotografija je optereana nizom nevanih detalja.
11. Elementi uviajne dokumentacije. Posebno objasniti skicu lista mjesta.
Kao rezultat grafikog metoda dobijaju se skice i situacioni planovi. Skica je
jednostavan, slobodoruni, grafiki prikaz zateenog stanja na licu mjesta. U skicu
ucrtavamo sve vane elemente zateenog stanja, a zatim se kotira
sve ta je mjereno, i to onako kako je mjereno. Skica se crta kod svakog uviaja
saobraajne nezgode i trebalo bi je uvjek dostavljati sudu. Prednosti skice su:
jednostavno i brzo se crta, razdvaja nevano od vanog, jednostavno prikazuje
geometriju saobraajne povrine,
jednostavno prikazuje meusobni poloaj
tragova, predmeta i saobraajne povrine, sa skice se vidi ta je mjereno na licu
mjesta. Nedostatci skice su: ne daje opte podatke o saobraajnoj nezgodi, nije
vjerna, jer se crta slobodnom rukom prije mjerenja, tehniki nivo skice je vrlo nizak,
ne prikazuje izgled lica mjesta, izgled oteenja vozila, skica nekad nije
univerzalna.
12. Elementi uviajne dokumentacije. Posebno objasniti situacioni plan lica
mjesta.
Situacioni plan je crte u razmeri koji tehniki korektno, vjerno prikazuje
zateeno stanje lica mjesta. Ovi crtei se rade u prostorijama, uz pomo pribora za
crtanje, a na osnovu skica i biljeki sa lica mjesta. Na situacionom planu se
kotiraju samo najvanije mjere. Prednosti situacionog plana su: kvalitetno
razdvaja vano od nevanog, crte je kvalitetan i prilagoen korisnicima, crte je
rastereen od svih kota koje nisu neophodne, zbog potovanja razmjere, crte
vjerno
prikazuje
zateeno stanje,
najjednostavnije
prikazuje
geometriju saobraajnice. Nedostatci situacionog plana su: crtanje ovih crtea je
sporo i sloeno, ovi crtei se crtaju posredno na osnovu skice i biljeki, na cretu nije
sve kotirano pa se ne zna ta je na licu mjesta mjereno, situacioni plan ne daje niz
optih podataka o nezgodi, situacioni plan ne prikazuej izgled.
13. Elementi uviajne dokumentacije. Posebno objasniti ostale priloge.
U ostale priloge najee spadaju predmeti koji su izuzeti. Izuzimanje je
najooigledniji i najsveobuhvatniji metod fiksiranja. Kada se izuzme neki
5
predmet, time su po pravilu fiksirani svi tragovi na predmetu i obiljeja tog predmeta.
Izuzimanje ima i velike nedostatke: mora da se dokae da je izuzeti trag potie sa lica
mjesta, pakovanje i uvanje, brojni tragovi se ne mogu izuzeti. Izuzimanje predmeta
saobraajne nezgode koristi se samo onda kada se ostalim metodama ne mogu
sveobuhvatno fiksirati vani tragovina tom predmetu, a oekuje se dalja analiza.
Nekad se reljefni tragovi mogu izlivati, tj. Moe se izlivati negativ traga i ovaj odlivak
izuzimati umjesto traga. Ovaj proces se zove mulairanje traga.Mulairanje ima
veliki znaaj pri traganju za NN vozilom. Vrlo je vano na licu mjesta dokazati da
mula potie sa lica mjesta.
14. Tehnika naela izrade uviajne dokumentacije.
Tehnika
naela
izrade
uviajne
dokumentacije
su: naelo
objektivnosti, naelo usaglaenosti, naelo sveobuhvatnosti.
Prema naelu objektivnosti osnovni sadraj svih elemenata uviajne
dokumentacije su injenice odnosno objektivno utvrene stvari. Ako je znaajno da
su uviajnoj dokumentaciji registruje i neto to nije objektivno (stavovi svjedoka ili
stavovi ovlaenih lica) onda ovi subjektivni elementi moraju biti razdvojeni od
injenica. Ne mogu se na istom mjestu navoditi stavovi ili iskazi svjedoka i utvrene
injenica. Treba napomenuti da su i subjektivni stavovi esto od velike pomoi ali
se mora naglasiti iji su to stavovi. U praksi su vrlo este greke u vezi sa
naelom
objektivnosti.
Najea
i najopasnija graka jeste unoenje i
nerazdvajanje u zapisniku o uviaju:
injenica koje je ekipa ulnim opaanjem utvrdila
stavova koje su ekipi prenijeli svjedoci i uesnici nezgode
stavova do kojih je ekipa dola zakljuivanjem a na osnovu svojih sluajnih
znanja i saznanja na licu mjesta.
Naelo usaglaenosti se moe raslaniti na pojedinanu usaglaenost i
meusobnu usaglaenost. Pojedinana usaglaenost odnosi se na usaglaenost
sadraja pojedninih djelova uviajne dokumentacije. Meusobna usaglaenost
odnosi
se na usaglaenost
izmeu dijelova
uviajne
dokumenatcije
(usaglaenost izmeu skice i zapisnika). Jedan od najznaajnijih sutinskih
elemenata usaglaenosti jeste usaglaenost mjera u razliitim sadrajima. U
zapisniku za uviaj obavezno se unose sve vane mjere na osnovu kojih fiksiramo lice
mjesta. Ove mjere moraju biti usaglaene sa mjerama u skici, u situacionom planu ili
na razmjernoj fotografiji. Nepotovanje naela usaglaenosti najee je izazvano
nemarnou, neznanjem ili nesavjesnim radom. Drugi bitan propust u praksi jeste
odvojen rad lanova ekipe i odvojeno pravljenje djelova dokumentacije.
Naelo sveobuhvatnosti podrazumjeva da se u uviajnoj dokumentaiji
mora nai sve ono to sudu ili vjetaku moe biti od znaaja, a moglo se utvrditi
na licu
mjesta SN. Razlikujemo pojedinanu sveobuhvatnost i
sveobuhvatnost u cjelini. Pojedinana sveobuhvatnost podrazumjeva da svaki
element uviajne dokumentacije obuhvati sve ono to se od njega oekuje. Na
primjer, zapisnik nee biti pojedinano sveobuhvatan, ako u njemu nema podataka o
uesnicima. Ako zapisnik prikazuje sva mjerenja sa lica mjesta on moe biti
pojedinano sveobuhvatan. Sveobuhvatnost u cjelini
podrazumjeva da su
primjenjene sve metode fiksiranja, te da se u dokumentaciji nalazi sve to je
znaajno za analizu nezgode. Primjera radi, ako u dokumentaciji nema skice, nije
zadovoljeno naelo sveobuhvatnosti u cjelini. Naelo sveobuhvatnosti bi trebalo,
u praksi, odreivati sastav uviajne ekipe, trajanje uviaja, broj fotografija, obim i
sadraj zapisnika, razmjeru i sadraj situacionog plana,
6
vrstu i broj ostalih priloga itd. to je uviajna dokumentacija manja deblji su sudski
spisi u vezi te SN, to uviaj traje krae due traje sudski proces.
15. Praktina postupanja u razmatranju i razjanjavanju saobraajnih
nezgoda.
U praksi se grubo mogu razlikovati tri sluaja:
1. Kod SN sa malom materijalnom tetom zakon ne predvia obavezu
obavjetavanja OUP- a o SN. U ovim situacijama uesnici nezgode se mogu
sporazumjeti, i to: Sloiti oko uslova nastanka nezgode, oko krivice i iznosa
tete i na osnovu toga jedan drugom isplatiti tetu ili sloiti se oko uslova
nastanka nezgode i na osnovu toga popuniti i potpisati Evropski izvjetaj o
SN. Ako je obavjeten o nezgodi, OUP-a izlazi na lice mjesta i vri uviaj i
radi uviajnu dokumentaciju.
2. Kod SN sa znaajnom materijalnom tetom, i gdje se uesnici nisu
sporazumjeli oko naina
nastanka nezgode zakon je predvidio da ovlateno lice iz UOP vri uviaj.
Ovlateno slubeno lice izlazi na lice mjesta, vri uviaj, prijavljuje prekraj
i uinioca prekraja organu unutranjih poslova. OUP-a pokree prekrajni
postupak. Ovakve nezgode raspravlja sudija za prekraje.
U
ovim
sluajevima se redovno radi skica lica mjesta sa izvornim mjerama.
3. Kod SN sa elementima krivinog djela (gdje ima poginulih, teko
povreenih
ili
prouzrokovana materijalna
teta
vea od zakona
predvienog iznosa) predviena
je krivina odgovornost
uinioca
krivinog djela. Ovakve SN raspravlja sud u krivinom postupku. Uviaje vri
tuilac, a ekipa OUP-a mu prua strunu pomo. U ovim situacijama bi trebalo
obavezno izraivati
kompletnu
uviajnu dokumentaciju
(zapisnik o uviaju, skicu, fotodokumentaciju, situacioni plan i ostale priloge).
IZRADA
SKICE
LICA
MESTA
16. Odreivanje poloaja take u ravni. Posebno objasniti metod mjerenja u nizu.
Taka je osnovni geometrijski pojam koji se posebno ne definie. Za
odreivanje poloaja take u ravni neophodno je poznavati dve nezavisne
koordinate. Ortogonalna metoda zasniva se na odreivanju dve upravne
koordinate date take. Ova metoda koristi tzv. Dekartov koordinatni sistem. Da bi
se na terenu primenila ortogonalna metoda neophodno je fiksirati koordinatni
poetak i jednu koordinatnu osu. Fiksirani koordinatni poetak zvaemo orjentirna
taka (O.T.) a kordinatnu osu, orjentirni pravac(O.P.). U praksi se za orjentirni
pravac biraju stvarne linije terena (ivica kolovoza, ivica trotoara, ivica bankine,
zatitna ograda) ili nestvarne linije koje se lako odreuju na terenu. Za orjetirnu taku
najbolje je birati taku koja je blizu tragova koje hoemo fiksirati, a koja pripada
orjentirnom pravcu i koja je markantna. Metod lunog presjeka. Da bi se ovim
metodom odredio poloaj take u ravni neophodno je prethodno, opisnom ili drugim
metodom odrediti dve fiksne take.
Mjerenje u nizu. Ako du jednog pravca mjerimo vie susednih duina onda
je pogodno ove duine mjeriti u nizu. Mjerenje u nizu se sastoji od jednog
7
zatezanja pantljike od poetne do krajnje take u posmatranom pravcu. Zatim se

oitavaju koordinate interesantnih taaka. Ova koordinata zove se apcisa, pa se
merenje u nizu esto naziva apcisno merenje. Prednosti ovog merenja su: na terenu
se brzo dobija veliki broj podataka, ukupne duine su preciznije, lako se odrava
pravac merenja, u skicu se jednostavno, brzo i pregledno unosi vei broj podataka,
lako sraunavanje svih duina u pravcu. Nedostatci su: na terenu se sporo mere
duine, unoenjem rezultata pojedinanih merenja skica se znatno optereuje, pri
merenju du pravca teko se odrava pravac merenja. Merenje u nizu se
primjenjuje uvek kad du jednog pravca hoemo da izmerimo vie duina.
Pojedinano merenje se primjenjuje: ako merimo samo jednu duinu, ako nam je
znaajna preciznost pojedinih duina.
17. Odreivanje poloaja dui u ravni. Odreivanje poloaja vozila.
Du je deo prave izmeu dve take. Du je odreena ako je poznat poloaj
krajnjih taki
dui. Najbolji
metod za odreivanje
poloaja
dui je
ortogonalni metod. Za odreivane poloaja dui neophodne su 4 nezavisne
koordinate.
Za odreivane poloaja vozila neophodno je odrediti: poloaj jedne bone
strane vozila, dimenzije vozila. Ako je vozilo izolovano onda se njegov poloaj
odreuje tako to se odredi: poloaj prednjeg oka vozila, poloaj zadnjeg oka
vozila, duina vozila, irina vozila. Ako se ispod tokova vozila zavravaju neki
tragovi tokova, onda je praktino poloaj vozila odrediti tako to se odredi:
poloaj prednjeg toka, poloaj zadnjeg toka, dimenzije vozila (prednji prepust,
meuosovinsko rasojanje, zadnji prepust, duina i irina vozila.
18. Faze izrade skice lica mjesta.
Izrada skice na licu mjesta je struniji i mnogo vaniji posao nego crtanje
crtea u razmeri. Postupak skiciranja moe se podeliti u 6 faza: 1) upoznavanje
sa dogaajem
saobraajne nezgode; 2) upoznavanje sa
mestom
saobraajne nezgode, 3) skiciranje saobraajne povrine i objekata oko puta, 4)
skiciranje
vozila
lica
i tragova, 5) mjerenje i unoenje podataka, 6)
rekapitulacija i
usaglaenost;
Upoznavanje sa dogaajem
i
mestom saobraajne nezgode Cilj ove faze je struna misaona rekonstrukcija toka
i posledica saobraajne nezgode, kako bi se struno i pouzdano
izdvjili
najvaniji elementi licamesta saobraajne nezgode. Odreuje se makrolokacija,
markantan object, fiksna taka, orjentirni pravac, orjetirna taka. Skiciranje
saobraajne povrine i objekata oko puta. Prvo bi se na osnovu dimenzija lica
mjesta trebalo odrediti kako emo postaviti papir. Prve linije na papiru su obino linije
saobraajne povrine, odnosno objekata u zoni lica mjesta. Mjerenje i unoenje
podataka u skicu vri se tek kad nacrtamo skicu (kroki). Merenje se vri iz tri
osnovna razloga: da bi se na osnovu merenja mogao nacrtati crte u razmeri, da
se na osnovu merenja moe izvriti saobraajno- tehnika analiza
nezgode,
da
se na
osnovu merenja moe
izvriti rekonstrukcija. U ovoj
fazi dolazi do punog izraaja sposobnost da se razdvoji bitno od nebitnog. Hitna su
sva merenja koja se odnose na fiksiranje poloaja i veliine lako unitivih tragova i
tragova na kolovozu. Rekapitulacija i usaglaavanje. Kad smo napravili beleke o
uviaju, skicu sa svim merama i zavrili fotografisanje lica mesta, rukovodilac
uviaja e zajedno sa
ostalim lanovima uviaja izvriti rekapitulaciju i usaglaavanje svih elemenata

dokumentacije. U ovoj fazi se oblikuje legenda skice.
19. Odreivanje poloaja takastih i koncentrinih tragova.
Takasti tragovi su oni tragovi saobraajne nezgode ije su dimenzije male i
nevane. Takasti trag je odreen kada se popreni i poduni poloaj njegovog
centra. Takasti tragovi su vrlo esti i vrlo znaajni na licu mjesta saobraajne
nezgode. U ove tragove spadaju kapi krvi, kapi ulja, pojedinane ljuspice boja i laka
itd.
Koncentrisani
tragovi su oni tragovi saobraajne nezgode ije
dimenzije su male ali znaajne. Koncentrisani trag je odreen kad se odredi poduni
i
popreni poloaj centra traga, irina i duina traga. Meu najvanije
koncetrisane tragove spajadaju: lokve krvi, lokve ulja itd. Popreni poloaj ovih
tragova se odreuje tako to se izmjeri rastojanje centra traga od orjentirnog pravca.
Poduni poloaj ovih tragova odreuje se tako to se du orjentirnog pravca izmjeri
rastojanje od orjentirne take do traga.
20. Odreivanje poloaja linijskih tragova.
Linijski tragovi su izdueni tragovi tj. Tragovi sa izraenom jednom veliinom
duinom. Obino se irina ovih tragova zanemaruje osim u sluajevima kada
se radi o NN vozilu. Najvaniji linijski tragovi su: tragovi vonje, tragovi koenja,
tragovi zanoenja, tragovi klizanja, tragovi grebanja itd.
Traba
razlikovati
pravoliniske
i krivoliniske
tragove. Poloaj
pravoliniskog traga je odreen ako se odredi: popreni poloaj poetka traga, poduni
poloaj poetka traga, popreni poloaj zavretka traga, poduni poloaj
zavretka traga, duina traga, irina traga. Krivoliniski tragovi su linijski tragovi u
vidu krivih linija. Da bi se struno odredio poloaj krivoliniskog traga neophodno
je na licu mjesta odrediti: popreni poloaj poetka traga, poduni poloaj poetka
traga, popreni poloaj zavretka traga, poduni poloaj zavretka traga, duinu traga
koja se meri luno, irinu traga, popreni poloaj niza taaka na tragu, poduni poloaj
niza taaka na tragu.
21. Najee greke pri crtanju skica i situacionih planova.
Greke su: pojmovno nerazgranienje, nekorektan meusobni poloaj
predmeta i tragova, veline predmeta i vragova nisu proporcionalne,
veliina crtea ne odgovara veliini papira, na skici nema mjesta za kotiranje
vanih duina. Pojmovno nerazgranienje u naoj praksi jo uvek vlada zbrka oko
pojmova kroki, skica, situacioni plan, crte u razmeri i sl. Ova zbrka izaziva i vrlo
praktine probleme. Nekorektan meusobni poloaj predmeta i tragova. Da bi
skica bila korektna, elementarno je da su bitni odnosi sa terena verno prikazani na
skici. Paljivim osmatranjem i crtanjem trebalo bi da uoimo ta je levo a ta je desno.
Veliine predmeta i tragova nisu proporcionalne. Kada smo na skicu ucrtali jedan
predmet, sve naredne predmete uporeujemo sa ve ucrtanim. Pri tome vodimo
rauna o sljedeem: koji je predmet i koliko puta vei, koji je predmet levo a koji desno.
22. Ciljevi merenja, vrste merenja i merenja prema hitnosti.

Mjerenje je najei i najznaajniji metod fiksiranja poloaja i veliine
tragova i predmeta saobraajne nezgode. Pri merenju na licu mjesta trebalo bi imati
u vidu tri razloga mjerenja: saobraajno tehnika analiza saobraajne nezgode,
crtanje situacionog plana
crtea
u razmeri,
rekonstrukcija zateenog stanja. Manja je greka izmeriti veliinu koja nikad nee
trebati nego da zatreba veliina koja nije izmerena. Neposredni zadaci
merenja su: da se na osnovu merenja odredi poloaj predmeta i tragova, da se
merenjima odrede veliine saobraajne povrine. Prema hitnosti merenja se
mogu podeliti na: hitna merenja i ostala merenja. Veoma vano je na licu mesta brzo
uoiti i spretno izvriti sva hitna merenja. Naknadna merenja je mogue uraditi i posle
obavljanja ostalih radnji.
Hitna merenja se odnose na one predmete i tragove koji e biti brzo
uniteni ili na predmete i tragove koji mogu biti pomereni. Ova merenja mogu se
podeliti na: hitna merenja koja se moraju izvriti odmah u roku nekoliko minuta,
hitna merenja koja se vre u skladu sa ostalim radnjama ali na uviaju. Kao najhitnija
merenja moemo izdojiti: odreivanje poloaja povreenih ili poginulih, merenje
tragova vonje koji nestaju, odreivanje poloaja i veliine lokve vode benzina,
odreivanje poloaja vozila na kolovozu pre nego pomerimo vozilo. Neto manje
hitna merenja su: tragovi koenja grebanja zanoenja, tragovi krvi ulja i drugih
tenosti, predmeti i tragovi koji se nalaze izvan kolovoza, oteenje na objektima i
vozilima, udarne rupe i oteenja kolovoza.
23. Mjerenje duina na licu mjesta. Posredno i neposredno merenje.
U zavisnosti od zahtevane preciznosti, raspoloive opreme, mogunosti
obezbeivanja lica
mjesta i veliine duine koju moramo
izmeriti
primjenjujemo razliite naine merenja. Procenjivanje duina je najbri, ali i
najneprecizniji nain odreivanja duina na terenu. Primjenjuje se samo izuzetno,
ako nam preciznost nekih duina nije uopte vana. Merenje duine korakom je brz i
grub nain merenja. Primjenjuje se samo za vee merenje duina ija preciznost nije
vana, odnosno kad nemamo pantljiku ili metar. U skicu se kotira broj koraka.
Merenje duine stopama je neto sporiji ali precizniji nain merenja. Primjenjuje se
merenje duina kraih od pet metara, ako njihova preciznost nije vana i ako nemamo
metar. U skicu se kotira broj stopa. Merenje duina depnim metrom je brzo,
jednostavno i vrlo precizno merenje koje se primjenjuje za merenje
kratkih
duina. Ovako se mogu meriti: dimenzije koncetrisanih tragova
i
predmeta
na
licu mjesta,irine
saobraajnih povrina koje nisu vee
od 5m, rastojanje tragova i predmeta od orjetirnog pravca, visina predmeta i
objekata koji su smanjivali preglednost na licu mjesta, dimenzije vozila. Merenje
duina pantljikom je precizno i brzo merenje koje se primjenjuje za vee duine od
5m. Za ovo merenje su potrebna dva oveka. Merenje duina daljinomerom je
jednostavno, bezbedno, brzo i vrlo precizno merenje koje se posebno primjenjuje za
merenje velikih duina. Merenje duina kurvimetrom je jednostavno, brzo i
bezbedno merenje koje ima posebne prednosti pri merenju duina krivih linija, pri
merenju u uslovima intezivnog saobraaja i pri merenju kad nemamo pomonika. Na
dnu kurvimetra nalazi se toak koji se spusti na podlogu i okree du linije koju
merimo. Na gornjem kraju kurvimetra nalazi se display sa koga oitavamo duinu.
Prema nainu kako se dolazi do traene duine, merenja duina mogu biti:
neposredna i posredna. Neposredno merenje duina sastoji se u merenju
10
dui ija nas veliina zanima. Ova metoda se primenjuje uvek kad su pristupani krajevi
dui. Neposredno merenje obavljaju dva oveka. Posredno merenje duina se
primjenjuje onda kad traeno rastojanje nije pristupano. Sastoji se u merenju nekog
drugog rastojanja ija veliina
jednaka veliini
traenog
rastojanja. U praksi imamo dva sluaja: kad su pristupani krajevi dui ali nisu vidljivi,
kad nije pristupaan jedan kraj dui.
24. Merenje duina na licu mjesta. Pojedinano merenje i mjerenje u nizu.
U zavisnosti od zahtevane preciznosti, raspoloive opreme, mogunosti
obezbeivanja lica
mjesta i veliine duine koju moramo
izmeriti
primjenjujemo razliite naine merenja. Procenjivanje duina je najbri, ali i
najneprecizniji nain odreivanja duina na terenu. Primjenjuje se samo izuzetno,
ako nam preciznost nekih duina nije uopte vana. Merenje duine korakom je brz i
grub nain merenja. Primjenjuje se samo za vee merenje duina ija preciznost nije
vana, odnosno kad nemamo pantljiku ili metar. U skicu se kotira broj koraka.
Merenje duine stopama je neto sporiji ali precizniji nain merenja. Primjenjuje se
merenje duina kraih od pet metara, ako njihova preciznost nije vana i ako nemamo
metar. U skicu se kotira broj stopa. Merenje duina depnim metrom je brzo,
jednostavno i vrlo precizno merenje koje se primjenjuje za merenje
kratkih
duina. Ovako se mogu meriti: dimenzije koncetrisanih tragova
i
predmeta
na
licu mjesta,irine
saobraajnih povrina koje nisu vee
od 5m, rastojanje tragova i predmeta od orjetirnog pravca, visina predmeta i
objekata koji su smanjivali preglednost na licu mjesta, dimenzije vozila. Merenje
duina pantljikom je precizno i brzo merenje koje se primjenjuje za vee duine od
5m. Za ovo merenje su potrebna dva oveka. Merenje duina daljinomerom je
jednostavno, bezbedno, brzo i vrlo precizno merenje koje se posebno primjenjuje za
merenje velikih duina. Merenje duina kurvimetrom je jednostavno, brzo i
bezbedno merenje koje ima posebne prednosti pri merenju duina krivih linija, pri
merenju u uslovima intezivnog saobraaja i pri merenju kad nemamo pomonika. Na
dnu kurvimetra nalazi se toak koji se spusti na podlogu i okree du linije koju
merimo. Na gornjem kraju kurvimetra nalazi se display sa koga oitavamo duinu.
Pojedinano merenje se sastoji u merenju svake duine posebno. Jednim
merenjem dobija se samo jedan podatak. Pojedinano merenje obezbeuje najveu
preciznost podataka o duini koju merimo.
Mjerenje u nizu. Ako du jednog pravca mjerimo vie susednih duina onda
je pogodno ove duine mjeriti u nizu. Mjerenje u nizu se sastoji od jednog zatezanja
pantljike od poetne do krajnje take u posmatranom pravcu. Zatim se oitavaju
koordinate interesantnih taaka. Ova koordinata zove se apcisa, pa se merenje u
nizu esto naziva apcisno merenje. Prednosti ovog merenja su: na terenu se brzo
dobija veliki broj podataka, ukupne duine su preciznije, lako se odrava pravac
merenja, u skicu se jednostavno, brzo i pregledno unosi vei broj podataka, lako
sraunavanje svih duina u pravcu. Nedostatci su: na terenu se sporo mere duine,
unoenjem rezultata pojedinanih merenja skica se znatno optereuje, pri merenju
du pravca teko se odrava pravac merenja. Merenje u nizu se primjenjuje uvek
kad du jednog pravca hoemo da izmerimo vie duina. Pojedinano merenje se
primjenjuje: ako merimo samo jednu duinu, ako nam je znaajna preciznost pojedinih
duina.
11
25. Merenje horizontalnih uglova na licu mjesta.

Najznaajnije metode mjerenja uglova na terenu su: merenje uglova
busolom, merenje uglova pantljikom, merenje uglova geodetskim instrumentom.
Merenje uglova busolom oslanja se na merenje azimuta (azimut je ugao koji
zaklapa proizvoljni pravac sa pravcem severa). Veliina ugla se dobija kao razlika
azimuta pravca koji zaklapaju ugao. Merenje uglova pantljikom je vrlo precizno i za
nae potrebe sasvim prihvatljivo. Svodi se na merenje stranica trougla.
26. Merenja nagiba terana i merenje srednjeg nagiba terena.
Postoje dve vrste merenja u ovom sluaju: merenje kosina nasipa (useka),
merenje poprenog (uzdunog) nagiba kolovoza. Nagib terena se najbolje meri
pomou ravnjae i podravnjae, mada se jo moe meriti pomou: dve letve,
optikih i drugih padometara, geodetskih preciznih instrumenata.
Merenje srednjeg nagiba kosine terena. Ako su kosine terena dugake, sa
promjenljivim nagibom onda se javlja potreba za merenjem srednjeg nagiba
kosine. U ovim sluajevima jednim merenjem se ne moe obuhvatiti cela kosina.
Merenje nagiba kosina terena e se vriti u onim sluajevima kad se proceni da je nagib
terena uticao ili mogao da utie na tok saobraajne nezgode, odnosno na posledice
saobraajne nezgode.
27. Merenje poprenog i podunog nagiba kolovoza.
U nekim sluajevima, na licu mjesta saobraajne nezgode, obavezno je
merenje poprenog i podunog nagiba kolovoza. Popreni nagib kolovoza meri se
upravno na osu kolovoza. Poduni nagib kolovoza meri se u pravcu ose
kolovoza odnosno u pravcu tangente na osu kolovoza u krivini.
28. Metode merenja i konstrukcija pravilnih krunih krivina
Ako je poluprenik krivine nepromenjiv du krivine onda je to pravilna kruna
krivina. Na terenu na sljdei nain proveravamo da je krivina pravilna ili ne: vizuelna
provera, provera da li su tangente na krivini jednake. Metode merenja pravilnih
krunih krivina su: merenje pomou dve tangente i tetive, merenje pomou tetive i
visine luka nad tetivom, merenje pomou ugla i take na simetrali ugla, merenje
pomou ugla i tangenti, merenje pomou tri take.
29. Merenje i konstrukcija nepravilnih trotoarskih zaobljenja.
Merenje se radi na sljedee naine: tetivno merenje, tangentno merenje,
ortogonalno merenje, merenje metodom lunog preseka.
30. Merenje i konstrukcija nepravilnih
horizontalnih
Korigovani metod uzastopnih trouglova.
krivina
puta.
Kao najznaajniji element puta u krivini je: radijus krivine, irine kolovoza,
popreni nagib kolovoza, horizontalna preglednost u krivini; radijus krivine nam
kvanitifikuje koliko je krivina otra. Zakrivljenost krivine zahteva od vozaa da
koriguje brzinu vozila kako ne bi dolo do isklizavanja
12
ili prevrtanja vozila. Pri kretanju vozila u krivini zadnji tokovi ne prate prednje, ve
idu blie centru krivine. Ovo je posebno izraeno kod duih vozila. Metode za
merenje su: geodetske metode merenja, fotogrametrijske metode, proste metode
merenja.
Korigovani metod uzastopnih trouglova. Kako je ova metoda direktno
proizala iz metoda uzastopnih trouglova nazvali smo je korigovana metoda
uzastopnih trouglova. Postupak na terenu bi bio sljedei: odrediti i oznaiti poetak i
zavretak krivine na spoljanjoj ivici kolovoza; oznaiti niz taaka na spoljanjoj ivici
kolovoza; na pogodnom rastojanju oznaiti take na pravcima; izmeriti irine
kolovoza u svim oznaenim takama i oznaiti take na unutranjoj ivici kolovoza;
izmeriti rastojanje taki du spoljnje ivce kolovoza i duine dijagonala; izmeriti
rastojanja taki na unutranjoj ivici kolovoza;
31. Odreivanje
krivinama.
poloaja
tragova
nepravilnim
horizontalnim
32. Sistemi merenja: vrste, prednosti, nedostaci, i opseg primjene.

Najee se primjenjuju: ortogonalni
sistem; trougaoni
sistem;
kombinovani sistem. Ortogonalni sistem merenja temelji se na pravouganom
koordinatnom sistemu i na ortogonalnoj metodi odreivanja poloaja take u ravni.
Ovaj metod se temelji na odreivanju pravougaonih koordinata take pa
podrazumeva esto odreivanje pravog ugla. Postoji niz specifinih situacija kada se
na licu mesta ne moe lako odrediti orjentirni pravac, ovo je esto izraeno u otrim
krivinama, u nepravilnim i sloenim raskrsnicama i dr. Prednosti ove metode su
ogromne i esto vetaci favorizuju ovu metodu. Prednosti dolaze do izraaja na
terenu, pri unoenju podataka u skicu, pri crtanju situacionog plana. Ovaj sistem
merenja bi trebalo primenjivati gde god je to mogue. Trougaoni sistem merenja. Da
bi se primenio ovaj sistem merenja neophodno je fiksirati poloaj dve take, te
izmeriti rastojanje izmeu ovih taaka. Poloaj svake take odreuje se metodom
lunog preseka. Nedostatci ovog sistema merenja su: nisu simetrina, na licu mesta se
ne moe birati ugao od 60 stepenii, pa su greke merenja znaajne, na skici je teko
upisati sve kote. Ovaj sistem se primjenjuje samo tamo gde je teko primeniti
pravougli sistem merenja i to: na nepravilnim raskrsnicama bez jasnih i pravih ivica
kolovoza, u otrim nepravilnim krivinama.
33. Specifinosti merenja kod pojedinih saobraajnih nezgoda: nezgode u
pravcu i blagoj krivini.
Znai najbtnije je znati razdvojiti hitna merenja od naknadnih merenja.
34. Specifinosti merenja kod pojedinih saobraajnih nezgoda: nezgode u
raskrsnici
Ako se nezgoda dogodila u raskrsnici onda treba meriti i raskrnicu. Ako e ova
merenja opteretiti skicu onda se moe razdvoji na dve skice. Takoe i ovde je
potrebno dobro poznavanje razlikovanja hitnog merenja od naknadnih merenja.
13
35. Specifinosti merenja kod pojedinih saobraajnih nezgoda: nezgode sa

nepoznatim uesnicima
Ukoliko se radi o NN vozilu onda se pored osnovnih merenja dodaju i neka
specifina merenja, a pre svega detaljna merenaj tragova tokova.
36. Merenje tragova koenja.
Tragovi koenja su vrlo esti tragovi na licu mjesta i vrlo su vani za
odreivanje brzine vozila. Poloaj traga koenja koji se prua u pravcu odreuje se kao
i poloaj ostalih pravolinijskih tragova. Duina traga koenja se meri pantljikom ili
metrom a zakokruivanje se vri na 5 cm. Svaki trag koenja ima dva dela: trag
koenja okreuim tokom (to moe biti jedva uoljivo i isprekidano zacrnjenje
na kolovozu, nastalo u procesu koenja neposredno pre blokiranja toka.), trag
koenja blokiranim tokom (jasno zacrnjenje koje se vidi sa 10-tak metara ili
samo crna senka na kolovozu koja se vidi iz neposredne blizine.). U praksi se
veoma retko mogu razdvojiti ova dva traga. Tada se oni mer kao jedinstven trag
koenja. Ako nije mogue razdvojiti trag koenja zadnjeg toka od prednjeg onda se
meri kao celina. Krivoliniski tragovi se mere luno. Ako se tragovi zavravaju ispod
tokova i na donjim povrinama pneumatika postoje odgovarajui tragovi. irina
traga meri se na onom delu gde su najbolje izraene ivice traga. Bolje je meriti
irinu tragova koenja prednjh tokova jer imaju izraenije ivice pneumatika. irina
tragova koenja meri
se
centimetarskom
preciznou.
Razmak
izmeu
tokova odgovara
rastojanju
od
sredine traga levog do sredine traga desnog toka iste osovine. Razmak izmeu
tokova prednje i zadnje osovine nije jednak kod veine vozilapa je bolje merita na
obe osovine ako je to moguce. Ove veliine se mere sa centimetarskom
preciznou. Meuosovisko rastojanje moe se odreditti kao rastojanje od
zavretka traga zadnjeg do zavretka traga prednjeg toka iste osovine. Ovo
rastojanje se zbog problema sa preciznim odreivanjem zavretka tragova koenja,
moe zaokruiti na 5 cm.
Ako se na tragu koenja nalazi vie kratkih prekida, trag koenja se meri od
nejgovog poetka do njegovog zavretka, a na skici se crta kao neprekidan trag. Ako
se na tragu nalazi jedan ili vie duih prekida onda se ovi tragovi posebno
ucrtavaju i mere.
37. Merenje tragova koenja na kojima se nalaze karakteristini detalji nastali
pri sudaru.
38. Nacini regulisanja prvenstva prolaza u raskrsnicama: specificnosti uvidjaja
Oko 15% svih saoraajnih nezgoda sa povreenim i poginulim licima
dogaa se u raskrsnicama. Posebno znaajan podatak koji se mora korektno
utvrditi na uviaju nain regulisanja saobraaja na raskrsnici. Sve raskrsnice moemo
svrstati u pet grupa, a prema nainu regulisanja prava prvenstva prolaza:
neregulisane
raskrsnice,
raskrsnice
sa regulisanim
prvenstvom
prolaza, raskrsnice sa obaveznim zaustavljanjem ispred raskrsnice, raskrnice
regulisane semaforom, raskrsnice regulisane znacima saobraajnog policajca. Pod
neregulisanim raskrsnicama podrazumevamo one raskrsnicena ijim prilazima
nema nikakvih saobraajnih znakova koji bi odreivali prvenstvo prolaza.
14
39. Odreivanje poloaja predmeta i tragova u raskrsnici. Odreivanje

preglednosti u raskrsnici.
Za fiksnu taku u raskrsnici mogu se birati: okovi zgrada ili zidanih ograda,
poeci trotoarskih zaobljenja, presek zamiljenih produetaka ivica kolovoza, stub
semafora, elektrini stub, telefonski stub itd. Za orjentirne pravce u raskrsnici mogu
se birati: zamiljeni produeci ivica ivica kolovoza, zamiljeni produeci razdelnih
linija. Kao orjentirna taka moe posluiti bilo koja taka na orjentirnom pravcu, a
u zoni poetka tragova. Odreivanje preglednosti u raskrsnici. Smanjena
preglednost na licu mesta moe doprineti nastanku saobraajne nezgode, a posebno
u raskrsnicama i u otrim
krivinama. Nakon upoznavanja sa mestom i
dogaajem trebalo bi proceniti da li je preglednost vana za analizu nezgode. Ako
je preglednost bila ograniena trebalo bi odrediti predmet ili objekt koji je
ograniavao preglednost.
RAZMERA
40. Pojam razmere. Vrste razmere, najvea greka razmere.
Razmera je odnos veliine dui na crteu i veliine iste dui u prirodi.
Ukoliko se duine iz prirode smanjuju, onda se razmera izraava u obliku 1:n, a
ukoliko se predmeti iz prirode uveavaju, razmera se izraava u obliku n:1. Prema
nainu izraavanja razmera moe biti: brojna razmera izraena u obliku
kolinika, grafika razmera predstavlja du na kojoj su izbadarene duine u
prirodi, objanjavajua razmera kao npr.: 2cm na crteu odgovaraju 1m u prirodi.
Najvea greka razmere predstavlja najmanju duinu u prirodi koja se moe precizno
oitati sa crtea. Najneprecizniji su oni crtei crtani u razmeri 1:500, jer se moe
pogreiti i do 25 cm.
41. Kontinualna fotogrametrija. Stereo kamere i autograf
Fotogrametrija je metod merenja kojim se na osnovu fotografija
rekonstruiu poloaj, oblik i veliina predmeta.
42. Digitalna fotogrametrija. Mogunost trodimenzionalne analize
fotografija pomou raunara.
ELEMENTI SAOBRAAJNE TRASOLOGIJE

43. Pojam i znaaj tragova saobraajne nezgode.
Trasologija je nauka koja prouava tragove. Saobraajna trasologija je dio
trasologije koji se bavi prouavanjem tragova SN, i to: nainom nastanka,
metodama istraivanja
i obrade ovih tragova, te mogunostima
analize
saobraajnih nezgoda na osnovu tragova. Pod tragovima SN, u najoptijem
smislu, podrazumevaju se sve promjene posljedice te saobraajne nezgode. Pod
tragovima SN podrazumijevamo sve posljedice SN koje se mogu registrovati,
odnosno fiksirati. Ove promjene se odnose na vozilo (oteenja, promjena
poloaja i druge promjene na vozilu), na put i putne objekte (promjena poloaja,
objekta, oteenja i druge promjene na objektima i putu i drugim povrinama), na
15
lica i ivotinje (povrede, promjene na odjei i obui, promjene raspoloenja itd.), kao i
na okruenje (promjene meuljudskih odnosa, promjena ponaanja).
Analiza SN svodi se na detaljnu analizu svih tragova i na struno
povezivanje karakteristika tragova sa uslovima pod kojima se dogodila nezgoda.
Razliiti tragovi, u razliitim situacijama, imaju razliit znaaj. Znaaj traga je vei, ako
se na osnovu tog traga moe pouzdanije zakljuiti o vanim elementima SN.
Razlikujemo kriminalistiki i saobraajni znaaj tragova.
44. Klasifikacija tragova saobraajnih nezgoda. Posebno objasniti
podjelu prema situaciji.
Podjela tragova prema vrsti: povrede lica i ivotinja, oteenja vozila,
objekata i predmeta i ostali tragovi nezgoda; Podjela tragova prema veliini dele se
na : makrotragove i mikrotragove; Podjela tragova prema fazi nezgode u kojoj
su nastali: tragovi nastali prije saobraajne nezgode, tragovi nastali u fazi
nezgode, tragovi nastali poslije nezgode; Podjela tragova prema mjestu
nalaenja: tragovi na kolovozu, tragovi na povrinama van kolovoza, tragovi na
vozilima i objektima i tragovi na licima i leevima; Podjela tragova prema situaciji
u kojoj su nastali: tipini i netipini tragove saobraajne nezgode; Podjela
tragova sa aspekta mjerenja: takasta tragove, koncentrisane
tragove,
linijske
tragove, povrinske tragove, zapreminske tragove.
Podjela tragova prema situaciji u kojoj su nastali. Dijele se na tipine
i netipine tragove SN. Tipini su svi tragovi koji su karakteristini za odreeni tip SN.
Tipini tragovi SN obaranja pjeaka su : Tipini tragovi na vozilu:
oteenja prednjeg branika, oteenja prednje eone maske vozila, oteenja
prednjeg poklopca , oteenja vjetrobranskog stakla, a pri velikim brzinama i
oteenja krova vozila i dijelovi kose i krvi na eonoj ivici krova, tragovi koenja na
obodu pneumatika itd.; Tipini tragovi na kolovozu: tragovi koenja iza tokova
vozila, materijali i dijelovi otpali sa vozila poslije mjesta sudara, trag ona obue
pjeaka na mjestu sudara, predmeti i dijelovi odjee i obue pjeaka itd. Tipini
tragovi na odjei i obui pjeaka: obrisi na onu obue koja je kontaktirala sa
podlogom u trenutku sudara, prenijeti materijali i dijelovi sa vozila na pantalone u
zoni potkoljenice, butne kosti i karlice, pocijepane
pantalone u
predjelu
potkoljenice, prenijeti
materijali sa
vjetrobranskog stakla na lea isl. Tipini tragovi na tijelu pjeaka: krvni podlivi ili
prelomi kostiju u predjelu potkoljenice, u predjelu butne kosti i karlice, krvni podlivi i
serijski prelomi rebara, prelomi kostiju ruku, itd.
U situacijama kada sumnjamo ko je upravljao vozilom, znaajno je obratiti panju
na tipine tragove koji se mogu nai: U vozilu, na mjestu vozaa: oteenja
volana u vidu deformacija., oteenja i
unutranjeg
ogledala,
tragove krvi i tkiva na polomljenom ogledalu, oteenja i tragovi papilarnih linija na
ruici mjenjaa, oteenja i tragovi papilarnih linija na kontrolnoj tabli, oteenja
kasete i dijelova ispred vozaa, dlake i tragovi krvi na vjetrobranskom staklu
ispred vozaa, tragove ona na podlozi podmetaima ispod nogu vozaa, tragovi
ona obue vozaa na papuicama konice, gasa ili spojnice, itd.
Moemo razlikovati tri vrste tipinih tragova: Pravi tipini tragovi,
Lani tipini tragovi, Tipini tragovi koji nedostaju. Pravi tipini tragovi su oni tragovi
koji su tipini za datu SN i potiu od te nezgode. Lani tipini tragovi su tragovi koji
su karakteristini za odreeni tip nezgode, ali
16
nisu nastali u konkretnoj nezgodi. Ovi tragovi mogu nastati: Prije konkretne
nezgode, Poslije konkretne nezgode, Lani tipini tragovi mogu pogreno
usmijeriti rad na uviaju. Da bi se ovo izbjeglo neophodno je, na licu mjesta: Nai
sve tragove, Tano protumaiti sve tragove i Pravilno i potpuno obraditi sve bitne
tragove. Tipini tragovi koji nedostaju su tipini tragovi za odreenu verziju SN
koje na licu mjesta ne nalazimo, a koji bi morali ostati, ako je ova verzija tana.
Nenalaenje ovih tragova znai: da nismo detaljno pretraili lice mjesta, da su
ovi tragovi uniteni ili da data verzija nije tana. Netipini su oni tragovi koje ne
oekujemo za dati tip nezgode, a nalaze se na licu mjesta.
45.
Klasifikacija
tragova saobraajnih
podjelu tragova sa aspekta mjerenja.
nezgoda. Posebno
objasniti
Podjela tragova prema vrsti: povrede lica i ivotinja, oteenja vozila,

objekata i predmeta i ostali tragovi nezgoda; Podjela tragova prema veliini dele se
na : makrotragove i mikrotragove; Podjela tragova prema fazi nezgode u kojoj
su nastali: tragovi nastali prije saobraajne nezgode, tragovi nastali u fazi
nezgode, tragovi nastali poslije nezgode; Podjela tragova prema mjestu
nalaenja: tragovi na kolovozu, tragovi na povrinama van kolovoza, tragovi na
vozilima i objektima i tragovi na licima i leevima; Podjela tragova prema situaciji
u kojoj su nastali: tipini i netipini tragove saobraajne nezgode; Podjela
tragova sa aspekta mjerenja: takasta tragove, koncentrisane
tragove,
linijske
tragove, povrinske tragove, zapreminske tragove.
Podjela tragova sa aspekta mjerenja: Takasta tragove, Koncentrisane
tragove, Linijske tragove, Povrinske tragove i Zapreminske tragove. Takasti tragovi
su svi tragovi saobraajne nezgode ije su dimenzije nevane za analizu nezgode i ne
moraju da se mjere na licu mjesta. (npr. lokva tenosti ije dimenzije
nisu
vane, torba
koja
je
ispala
pjeaku, akumulator itd).
Koncentrisani tragovi su svi tragovi
koji su koncentrisani na manjim
povrinama i ija je veliina bitna. Linijski tragovi su oni tragovi ija je jedna
dimenzija izraena u odnosu na drugu. Povrinski tragovi su tragovi saobraajne
nezgode rasuti na veoj povrini iji poloaj, oblik i pravac pruanja su vani.
Zapreminski tragovi su tragovi koji imaju znaajnu i treu dimenziju (dubinu ili
visinu).
46.
Obrada tragova saobraajnih nezgoda. Posebno objasniti pronalaenje i

obezbeivanje tragova.
Pronalaenje tragova je prvi korak u njihovoj obradi. Da bi se kvalitetno i

efikasno pronali svi vani tragovi saobraajne nezgode neophodno je shvatiti
saobraajnu situaciju, tj. napraviti korektnu misaonu rekonstrukciju SN. Kada se
shvati saobraajna situacija, trebalo bi pouzdano odgovoriti na pitanje: koje tragove i
gdje da traimo? Tragove SN pronalazi i obrauje lan uviajne ekipe koji je
nesumnjivo osposobljen za ovaj posao. To je najee kriminalistiki tehniar ili
saobraajni policajac. Tragovi se prvenstveno trae na osnovu misaone
rekonstrukcije dogaaja, odnosno na osnovu shvatanja saobraajne situacije. Na licu
mjesta bi trebalo nai i analizirati sve tragove SN. U uviajnoj dokumentaciji se fiksiraju
samo oni tragovi koji su znaajni za analizu SN. Kada su rukovodilac uviaja i
strunjak za obradu tragova odredili ta e biti znaajno za sveobuhvatnu i
pouzdanu analizu nezgode, oni se
17
opredjeljuju i za tragove kojima se dokumentuju najznaajniji elementi zateenog

stanja. Za svaki trag bi trebalo znati koje vane informacije prua u procesu
razmatranja i rasvjetljavanja nezgode. Kod traga vonje odreuje se njegov
poloaj kako bi se utvrdila putanja vozila. Kod traga koenja mjeri se i njegova duina
kako bi se izraunavale brzine kretanja vozila. Ako se radi o NN vozilu mjeri se irina
ovih tragova, kako bi se vrila eliminacija onih koji nisu ostavili takav trag. Na licu
mjesta bi redovno trebalo uzeti izjave uesnika ili svjedoka nezgode.
Obezbjeenje tragova podrazumjeva sprjeavanje njihovog pomjeranja,
promjene ili
unitavanja.
Obezbjeenje tragova je samo jedan element
obezbjeenja lica mjesta. Osnovni sadraji obezbjeenja lica mjesta odnose se na
sprjeavanje novih SN na obezbjeenje tragova i predmeta SN, na obezbjeenje lica,
na obezbjeenje vozila i tereta i na regulisanje saobraaja u zoni mjesta nezgode.
Obezbjeenje tragova i predmeta SN poinje odmah poslije SN. Uesnici u
nezgodi su duni da obezbijede lice mjesta, a posebno da sprijee nove SN i da
obezbijede tragove i predmete nezgode. Poslije dolaska ekipe za vrenje uviaja
policijska patrola e izvjestiti o obezbjeenju lica mjesta i obezbjeenje i obradu
tragova i predmeta SN. Postupak obezbjeenja tragova od strane radnika policije?
Prvo bi trebalo sprijeiti neslubena lica da se nekontrolisano priblie tragovima i
predmetima nezgode.Ovo se moe postii posebnim
saobraajnim znakovima.
(uviaj u toku , stop policija isl). Poslije ograniavanje lica mjesta SN strunjak za
obradu tragova dobro e markirati sve znaajne tragove kako bi ih lanovi uviajne
ekipe lako vidjeli i uvali. U nekim sluajevima, kada se vozila i neki predmeti
moraju pomjerati njih bi trebalo markirati prije pomjeranja.
47. Obrada tragova saobraajnih nezgoda. Posebno objasniti markiranje i
oznaavanje tragova.
pouzdanu analizu nezgode, oni se opredjeljuju i za tragove kojima se dokumentuju
najznaajniji elementi zateenog stanja. Za svaki trag bi trebalo znati koje vane
informacije prua u procesu razmatranja i rasvjetljavanja nezgode. Kod traga
vonje odreuje se njegov poloaj kako bi se utvrdila putanja vozila. Kod traga
koenja mjeri se i njegova duina kako bi se izraunavale brzine kretanja vozila. Ako
se radi o NN vozilu mjeri se irina ovih tragova, kako bi se vrila eliminacija onih
koji nisu ostavili takav trag. Na licu mjesta bi redovno trebalo uzeti izjave uesnika ili
svjedoka nezgode.
Markiranje
tragova je postupak iscrtavanja
neisprekidanih
ili
isprekidanih linija pored tragova ili predmeta na licu mjesta. Markiranje se
18
vri da bi se neki dio zateenog stanja uinio markantnim. Ovo je vrlo vaan
postupak na lucu mjesta, a posebno u sledeim situacijama:
1. ako prijeti opasnost da se trag uniti za vrijeme vrenja uviaja( vlaan trag
vonje e se isuiti i nestati)
2. ako postoji potreba da se neki trag pomjeri prije zavretka uviaja, (
esto se pomjeraju vozila, odnose se povrijeena lica, isl)
3. ako prijeti opasnost da e se neki trag sluajno pomjeriti ili rasuti (
sluajno se mogu utnuti dijelovi otpali sa vozila.)
4. ako se markiranjem olakava mjerenje tragova ( mjerenje traga koenja je
olakano ako se kvalitetno odrede i markiraju poetak i zavretak traga,)
5. ako oekujemo fotogrametrijsko korienje fotografija
6. da u grupi dobro vidljivih tragova istakne vaan trag predmet ( npr. ako se na
fotografiji dobro vide lokva ulja i lokva krvi, a mi elimo da istaknemo lokvu
krvi)
7. ako prijeti opasnost da se neki trag ili vaan detalj na tragu nee dobro vidjeti
na fotografiji (npr. taan poloaj poetka traga koenja ne bi se vidio, ako ga ne
markiramo)
Kako se vri markiranje? Markiranje se vri tako to kredom, ciglom, ili na
neki drugi nain iscrtavamo linije pored vanih tragova i predmeta SN. Ove linije mogu
biti isprekidane i neisprekidana, one prate pravac pruanja linijskih tragova. Markirne
linije ne smiju zaklanjati druge tragove. Ako na pravcu pruanja markirne linije
postoji neki trag, onda se markirna linija prekida. Pri markiranju poloaja
predmeta, markirne linije bi trebalo da prate oblik traga (predmeta). Kad se vri
markiranje? Markiranje se najee vri na licu mjesta. Markiranje se moe izvriti i
na fotografijama. Ovo se postie tako to lice koje je bilo na uviaju i
analiziralo tragove, na fotografiji paljivo nalazi nemarkiran, vaan trag i pored
njega ucrtava liniju kontrastne boje. Ako se markiranje vri na licu mjesta, onda bi
trebalo obezbijediti makar jednu fotografiju na kojoj se vide tragovi prije markiranja.
Praktian postupak na licu mjesta bio bi: fotografisati raspored i izgled tragova,
markirati tragove, pa detaljno fotografisati lice mjesta nezgode. Najee greke
pri markiranju su: vani tragovi nisu markirani, pa se na fotografiji ne mogu
precizno identifikovati; markirne linije zaklanjaju neke vane tragove nezgode;
markirne linije ne prate pravac pruanja traga.
Oznaavanje tragova je postupak pridodavanja odgovarajuih oznaka
simbola svakom tragu pojedinano. Ove oznake mogu biti: brojane, slovne i
kombinovane slovno-brojane. Oznaavanje tragova i predmeta je obavezan i
znaajan postupak kojim se postiu sljedei efekti: olakava se rad na uviaju,
istiu se vani detalji na fotografijama, olakava se kompletiranje uviajne
dokumentacije, rastereuju se svi elementi uviajne dokumentacije, povezuju se i
usaglaavaju razliiti elementi uviajne dokumentacije, olakava se korienje uviajne
dokumentacije. Tragovi se po pravilu, oznaavaju na licu mjesta tako to se pored
vanog traga postavi odgovarajua oznaka. Ove oznake su obavezni dio nesesera za
uviaj. Mogu biti u vidu ploice koja se postavlja na postolje ili u vidu piramide. Na obe
strane ploice ispisane su oznake, i to: na jednoj strani crna oznaka na bijeloj podlozi,
a na drugoj strani bijela oznaka na crnoj podlozi. Ploica se okree u zavisnosti
od pozadine i vidljivosti. Oznaavanje tragova se po pravilu, vri prije fotografisanja.
Pri odreivanju redosljeda oznaka trebalo bi potovati neku logiku.
19
48.
Obrada tragova saobraajnih nezgoda. Posebno objasniti fiksiranje

tragova.

pouzdanu analizu nezgode, oni se opredjeljuju i za tragove kojima se dokumentuju
najznaajniji elementi zateenog stanja. Za svaki trag bi trebalo znati koje vane
informacije prua u procesu razmatranja i rasvjetljavanja nezgode. Kod traga
vonje odreuje se njegov poloaj kako bi se utvrdila putanja vozila. Kod traga
koenja mjeri se i njegova duina kako bi se izraunavale brzine kretanja vozila. Ako
se radi o NN vozilu mjeri se irina ovih tragova, kako bi se vrila eliminacija onih
koji nisu ostavili takav trag. Na licu mjesta bi redovno trebalo uzeti izjave uesnika ili
svjedoka nezgode.
Osnovne metode registrovanja
i fiksiranja
tragova SN su: izuzimanje,
fotografisanje i videosnimanje, grafiki metod i opisni (verbalni) metod. Pri obradi
traga trebalo bi ga opisati, snimiti, ucrtati, izmjeriti i kotirati znaajne veliine i po
potrebi, izuzeti predmet koji nosi trag ili mulairati trag.
49. Najznaajniji tragovi saobraajne nezgode. Tragovi kretanja vozila.
Posebno objasniti tragove vonje.
Na licu mjesta bi trebalo: efikasno i brzo nai sve tragove, tano
protumaiti sve tragove i pravilno i potpuno obraditi sve bitne tragove. Da bi se ovo
moglo struno uraditi, neophodno je znati: kako i kada nastaju ovi tragovi, kako
izgledaju i kako se raspoznaju tragovi, koji je znaaj tragova i kako se tragovi
obrauju.
Prema vrsti kretanja i uslovima u kojima su nastali, tragovi kretanja mogu
biti: tragovi vonje, tragovi koenja, tragovi zanoenja, tragovi klizanja,
tragovi grebanja.
Tragovi vonje - nastaju ako se tokovi okreu bez proklizavanja, tj. ako nisu
koeni, niti ekstremno ubrzavani. Tragovi vonje mogu biti utisnuti li otisnuti.
Utisnuti tragovi vonje nastaju pri kretanju po mekim povrinama : po zemlji, po
snijegu, po prljavtinama uz ivice kolovoza i sl. Pri tome se ara pneumatika utiskuje
u meku podlogu ili se samo remeti forma podloge. Otisnuti tragovi vonje
nastaju pri kretanju mokrog ili prljavog pneumatika po suvom i istom kolovozu. Pri
tome se dijelovi materijala sa pneumatika prenose na podlogu i oni fiziki
predstavljaju trag vonje. Saobraajni znaaj tragova vonje sastoji se u
sljedeem: samo postojanje traga vonje ukazuje na nain kretanja vozila, poloaj
traga vonje odreuje putanju vozila i poloaj i izgled traga vonje odreuju smijer
kretanja vozila itd. Tragovi vonje omoguuju eliminaciju vozila koja nisu
uestvovala u nezgodi i to:
20
odreivanja
irine pneumatika,odreivanja razmaka
izmeu
tokova,
odreivanja
tipa ara
na pneumatiku, odreivanja
tipa pneumatika
i
odreivanja obima pneumatika. Obrada tragova vonje sastoji se u sljedeem:
pronai trag vonje i utvrditi od kog vozila potie, oznaiti trag vonje, markirati
trag, ako je slabo vidljiv, fotografisati trag,
skicirati trag, izmjeriti trag,
opisati trag u zapisniku o uviaju, po potrebi, mulairati trag.
50. Najnaajniji tragovi saobraajne nezgode. Tragovi kretanja vozila.
Posebno objasniti tragove zanoenja.
obrauju.
tragovi grebanja.
Do zanoenja vozila dolazi: pri skretanju ako se vozilo kree velikom
brzinom, u pravcu pri nejednakom koenju na lijevim i desnim tokovima, pri dejstvu
drugih bonih sila prilikom sudara, jakog bonog vjetra, na podlozi ostaju izraena
zacrnjenja tragovi zanoenja, koji su po prirodi isti kao i tragovi koenja.
Raspoznavanje tragova zanoenja je sasvim jednostavno: tragovi zanoenja
su vezani za zanoenje vozila, tragovi zanoenja su uvijek krivolinijski, tragovi
zanoenja od razliitih tokova nikad se ne preklapaju, irina tragova zanoenja se
mijenja du tragova, are pneumatika na tragu su deformisane i pruaju se
popreno. Znaaj tragova zanoenja
je ponekad
presudan za saobraajno tehniku analizu nezgode i sastoji se
u
sljedeem: postojanje tragova zanoenja ukazuje na nain kretanja vozila:
(neispravne konice, klizav kolovoz, sudar i sl.), ako je do zanoenja dolo zbog
sudara, onda poetak tragova zanoenja odreuje mjesto sudara, na osnovu
postojanja tragova zanoenja u krivini moe se priblino odrediti najmanju brzinu
vozila u krivini, na osnovu postojanja tragova zanoenja u pravcu pouzdano se
moe posumnjati
u ispravnost koionih ureaja. Obrada tragova
zanoenja sastoji se u sledeem: pronai tragove zanoenja i utvrditi njihovo
porijeklo, otkriti i dokumentovati uzrok zanoenja, ako se posumnja da je do
zanoenja dolo zbog blata na kolovozu, ovaj detalj fotografisati, u zapisniku opisati
i na crteu ucrtati, ako se posumnja da je do zanoenja dolo zbog otre krivine,
izmjeriti mjerodavni segment krivine, ako se posumnja da je do zanoenja dolo
zbog neispravnih konica, vozilo uputiti na vanredni tehniki pregled, ako se
posumnja da je zanoenje izazvano loim stanjem pneumatika posebno detaljno
fiksirati stanje pneumatika, ako je do zanoenja dolo zbog sudara, detaljno obraditi
tragove sudara, a prije svega oteenja vozila, oznaiti i markirati svaki trag
zanoenja, legendom pojasniti oznake, fotografisati tragove zanoenja, skicirati
tragove zanoenja, izmjeriti tragove zanoenja: mjerenje se obino svodi na
odreivanje poloaja poetka i zavretka traga, opisati tragove u zapisniku.
21
51. Najznaajniji tragovi saobraajne nezgode. Tragovi kretanja vozila.

Poesebno objasniti tragove koenja.
obrauju.
tragovi grebanja.
Ukupno vrijeme koenja moemo razloiti na: vrijeme reagovanja vozaa,
vrijeme odziva koionog sistema, vrijeme porasta usporenja i
vrijeme
intenzivnog koenja. Vrijeme reagovanja vozaa je vremenski period od
trenutka stvaranja opasne situacije
do trenutka dodirivanja konice. U toku
ovog vremena voza opaa opasnu situaciju, obrauje informaciju, odluuje da
preduzme odreene mjere, prenosi komandu do nogu i ruku, die nogu sa gasa i
premjeta je na konicu. Vrijeme reagovanja vozaa varira od 0,5 do 1,5 sekundi.
Vrijeme odziva koionog sistema je period od dodirivanja papuice konice do
trenutka kad se koenjem poinje usporavati okretanje toka. Ovo vrijeme zavisi od
vrste i podeenosti koionog sistema kod ispravnih koionih ureaja varira od 0,15 do
0,2 sekunde. Vrijeme porasta usporenja je vrijeme od poetka usporavanja vozila do
trenutka kad usporenje dostigne najveu vrijednost. Ovo vrijeme zavisi od:vrste
koionog sistema, optereenost vozila i
stanja kolovoznog zastora. Kod
hidraulinih konica ovo vrijeme varira od 0,12 do 0,25 sekundi, a kod pneumatskih
konica od 0,3 do 0,7 sekundi. Vrijeme intenzivnog koenja je period od ostvarivanja
najveeg usporenja potpunog blokiranja toka do zaustavljanja vozila.Ovo vrijeme
zavisi od: realizovanog usporenja i brzine vozila. Tragovi koenja nastaju pri
forsiranom koenju vozila. Na kolovozu ostaju tragovi sagorijele gume, a na obodu
pneumatika izraeno zacrnjenje. U prvoj fazi dok toak ne blokira, proklizavanje je
manje, a tragovi na podlozi i na pneumatiku slabije uoljivi. To su tragovi koenja
okreuim tokom. U drugoj fazi, kada toak prestane da se okree, proklizavanje je
potpuno, pa ostaju jasna zacrnjenja. To su tragovi koenja blokiranim tokom. Trag
koenja prednjeg toka putnikog vozila po pravilu, ima izraene spoljanje ivice, a
sredina traga je slabije zacrnjena ili ak neuljiva. Trag koenja zadnjih tokova
putnikog vozila ima izraenu sredinu traga, a ivice slabije
izraene
ili
ak nevidljive. Optereenje vozila, a posebno odstupanje pritiska u
pneumatiku od predvienog, mogu bitno izmjeniti tragove koenja, tako da ovaj
kriterijum nije pouzdan. Saobraajni znaaj tragova koenja je ogroman i
sastoji se u sledeem: ako smo na licu mjesta nali tragove koenja i utvrdili da
potie od datog vozila to znai da je to vozilo bilo forsirano koeno,
na osnovu
poloaja tragova koenja lako se odreuje poloaj vozila-putanja vozila, na
osnovu duine tragova koenja moe izraunati brzinu vozila neposredno prije
zapoinjanja koenja, na osnovu pruanja traga koenja moe se odrediti pravac
kretanja, na osnovu izgleda i meusobnog poloaja tragova koenja moe se
odrediti smijer kretanja vozila, na osnovu izgleda poetka traga koenja, vjetak
moe zakljuiti kako je voza reagovao koenjem, na osnovu izgleda i meusobnog
poloaja zavretaka traga koenja, moe se odrediti dali se vozilo zaustavilo ili samo
prikoilo, ako se tragovi koenja zavravaju otro i u istoj visini , onda se vozilo
koenjem zaustavilo, ako se trag koenja zavrava postepeno onda je vozilo
samo prikoilo, na osnovu izgleda i meusobnog
22
poloaja tragova koenja moe se osnovno posumnjati u ispravnost sistema za

koenje, ako nema traga koenja od nekog toka, posumnjaemo da ovaj toak nije
bio koen. Na osnovu tragova koenja moe se precizno odrediti: broj
pneumatika na osovini, irina pneumatika, razmak izmeu tokova na istoj
osovini, meuosovinski razmak i vrsta i raspored uzdunih ara pneumatika. Da bi
se zadovoljio veliki znaaj tragova koenja, na licu mjesta bi trebalo:
pronai sve tragove koenja na obodu pneumatika i na kolovozu, odrediti
porijeklo
traga koenja, odrediti
i markirati
poetak traga
pojedinano, odrediti i markirati zavretak traga pojedinano, markirati tragove
koenja, oznaiti svaki trag pojedinano, legendom objasniti oznake, fotografije,
skicirati tragove koenja, izmjeriti tragove koenja, u zapisniku o uviaju
opisati
izgled. S obzirom da ABS sprjeava blokiranje tokova, proklizavanje
pneumatika se svodi na minimum. Zato vozila sa ABS ostavljaju tragove koenja koji
nisu lako uoljivi. Tragovi koenja sa ABS
su svjetliji i isprekidani, a
esto se ne mogu ni uoiti golim okom. Podatak o tome da li vozilo ima ABS
mora se evidentirati u uviajnoj dokumentaciji ili bar evidentirati tanu marku, tip i
godinu proizvodnje vozila.
52. Proces koenja i nastanak tragova koenja
Ukupno vrijeme koenja moemo razloiti na: vrijeme reagovanja vozaa,
vrijeme odziva koionog sistema, vrijeme porasta usporenja i
vrijeme
intenzivnog koenja. Vrijeme reagovanja vozaa je vremenski period od
trenutka stvaranja opasne situacije
do trenutka dodirivanja konice. U toku
ovog vremena voza opaa opasnu situaciju, obrauje informaciju, odluuje da
preduzme odreene mjere, prenosi komandu do nogu i ruku, die nogu sa gasa i
premjeta je na konicu. Vrijeme reagovanja vozaa varira od 0,5 do 1,5 sekundi.
Vrijeme odziva koionog sistema je period od dodirivanja papuice konice do
trenutka kad se koenjem poinje usporavati okretanje toka. Ovo vrijeme zavisi od
vrste i podeenosti koionog sistema kod ispravnih koionih ureaja varira od 0,15 do
0,2 sekunde. Vrijeme porasta usporenja je vrijeme od poetka usporavanja vozila do
trenutka kad usporenje dostigne najveu vrijednost. Ovo vrijeme zavisi od:vrste
koionog sistema, optereenost vozila i
stanja kolovoznog zastora. Kod
hidraulinih konica ovo vrijeme varira od 0,12 do 0,25 sekundi, a kod pneumatskih
konica od 0,3 do 0,7 sekundi. Vrijeme intenzivnog koenja je period od ostvarivanja
najveeg usporenja potpunog blokiranja toka do zaustavljanja vozila.Ovo vrijeme
zavisi od: realizovanog usporenja i brzine vozila. Tragovi koenja nastaju pri
forsiranom koenju vozila. Na kolovozu ostaju tragovi sagorijele gume, a na obodu
pneumatika izraeno zacrnjenje. U prvoj fazi dok toak ne blokira, proklizavanje je
manje, a tragovi na podlozi i na pneumatiku slabije uoljivi. To su tragovi koenja
okreuim tokom. U drugoj fazi, kada toak prestane da se okree, proklizavanje je
potpuno, pa ostaju jasna zacrnjenja. To su tragovi koenja blokiranim tokom. Trag
koenja prednjeg toka putnikog vozila po pravilu, ima izraene spoljanje ivice, a
sredina traga je slabije zacrnjena ili ak neuljiva. Trag koenja zadnjih tokova
putnikog vozila ima izraenu sredinu traga, a ivice slabije
izraene
ili
ak nevidljive. Optereenje vozila, a posebno odstupanje pritiska u
pneumatiku od predvienog, mogu bitno izmjeniti tragove koenja, tako da ovaj
kriterijum nije pouzdan.
23
53.
Znaaj tragova koenja (mogunost analize nezgode na osnovu tragova

koenja).
Saobraajni znaaj tragova koenja je ogroman i sastoji se u

sledeem: ako smo na licu mjesta nali tragove koenja i utvrdili da potie od datog
vozila to znai da je to vozilo bilo forsirano koeno,
na osnovu poloaja tragova
koenja lako se odreuje poloaj vozila-putanja vozila, na osnovu duine tragova
koenja moe izraunati brzinu vozila neposredno prije zapoinjanja koenja, na
osnovu pruanja traga koenja moe se odrediti pravac kretanja, na osnovu izgleda
i meusobnog poloaja tragova koenja moe se odrediti smijer kretanja vozila,
na osnovu izgleda poetka traga koenja, vjetak moe zakljuiti kako je voza
reagovao koenjem, na osnovu izgleda i meusobnog poloaja zavretaka traga
koenja, moe se odrediti dali se vozilo zaustavilo ili samo prikoilo, ako se tragovi
koenja zavravaju otro i u istoj visini , onda se vozilo koenjem zaustavilo, ako
se trag koenja zavrava postepeno onda je vozilo samo prikoilo, na osnovu
izgleda i meusobnog poloaja tragova koenja moe se osnovno posumnjati u
ispravnost sistema za koenje, ako nema traga koenja od nekog toka,
posumnjaemo da ovaj toak nije bio koen.
54.
Obrada tragova koenja.
Da bi se zadovoljio veliki znaaj tragova koenja, na licu mjesta bi

trebalo: pronai sve tragove koenja na obodu pneumatika i na kolovozu,
odrediti
porijeklo
traga koenja, odrediti
i markirati
poetak traga
pojedinano, odrediti i markirati zavretak traga pojedinano, markirati tragove
koenja, oznaiti svaki trag pojedinano, legendom objasniti oznake, fotografije,
skicirati tragove koenja, izmjeriti tragove koenja, u zapisniku o uviaju opisati
izgled. S obzirom da ABS sprjeava
blokiranje tokova, proklizavanje
pneumatika se svodi na minimum. Zato vozila sa ABS ostavljaju tragove koenja koji
nisu lako uoljivi. Tragovi koenja sa ABS
su svjetliji i isprekidani, a
esto se ne mogu ni uoiti golim okom. Podatak o tome da li vozilo ima ABS
mora se evidentirati u uviajnoj dokumentaciji ili bar evidentirati tanu marku, tip i
godinu proizvodnje vozila.
55. Tragovi kretanja vozila. Posebno objasniti tragove grebanja.
tragovi grebanja.
Na tragove grebanja se misli na tragove koji nastaju kada se dvije vrste
podloge kreu jedna u odnosu na drugu. Najznaajniji su tragovi grebanja koji
nastaju u sljedeim situacijama: pri prevrtanju vozila kad se metalni dijelovi vozila
dodiruju sa vrstom podlogom, pri pucanju pneumatika, kad naplatak pneumatika
grebe kolovoz, pri snanim sudarima vozila, kad se donji dijelovi vozila deformiu
sputaju i grebu po kolovozu, pri bonim sudarima, kada se pneumatik oteti da
metalni dijelovi toka dodirnu kolovoz i pri udaru metalnih dijelova vozila u
ograde, ivinjake, objekte i sl. U zoni tragova grebanja esto se nalaze tragovi
boje, tragovi zemlje i tragovi gume. Tragovi grebanja nastaju na obe povrine.
Znaaj tragova grebanja je veliki i sastoji se u sljedeem: trag grebanja na
kolovozu ili drugim objektima odreuje nain kretanja vozila, ako je grebanje
posljedica sudara, onda poetak traga grebanja
24
odreuje poloaj vozila u trenutku sudara, pravac pruanja traga grebanja

odreuje pravac kretanja vozila, ako trag grebanja potie od naplatka toka, onda
se pouzdano moe odrediti da li je do pucanja pneumatika dolo prije sudara ili je
pucanje pneumatika posljedica sudara i tragovi grebanja kod sudara u krivini
odreuju poloaj vozila u trenutku sudara. Obrada tragova grebanja je slina
obradi ostalih linijskih tragova: pronai tragove grebanja na oekivanimmjestima;
otkriti
porijeklo
tragova grebanja; oznaiti i markirati
tragove
grebanja; legendom tano objasniti porijeklo svakog traga grebanja; fotografisati
tragove grebanja; skicirati tragove grebanja; izmjeriti tragove grebanja i u zapisniku
detaljno opisati izgled, poloaj, veliinu i porijeklo tragova grebanja.
56. Karakteristini detalji na tragovima koenja koji nastaju na mjestu
sudara. Naini nastanka i postupak obrade.
Karakteristini detalji na tragovima koenja koji su nastali na mjestu sudara
su: naglo skretanje traga, kratko zadebljanje ili zacrnjenje traga, kratki i
neperiodini prekidi ili slabljenje traga, smicanje traga, prelazak traga
koenja u trag zanoenja, kombinacija navedenih promena. Kratki prekidi na
tragu koenja mogu nastati pri sudaru vozila sa preprekom ija masa nije
zanemarljiva u odnosu na masu vozila (npr. pri sudaru putnikog vozila i odraslog
pjeaka). Naglo skretanje najee nalazimo na tragovima koenja, ali moe nastati
i na drugim tragovima kretanja vozila. Prilikom sudara dva vozila ili naletanja vozila
na neku prepreku. Kratko zadebljanje ili zacrnjenje traga moe nastati kao posledica
sudara i tada slui za precizno i pouzdano utvrivanje mesta sudara.
57.
Najznaajniji tragovi saobraajne nezgode. Posebno objasniti otpale

dijelove i materijale sa vozila i krajnji poloaj vozila, lica i predmeta.
Pri
sudarima esto dolazi
do otpadanja razliitih
dijelova
i
materijala sa vozila kao to su: komadi migavca, komadi razbijenog stakla, dijelovi
spoljnih ogledala, ljuspice boje i gita itd. Ovi dijelovi otpadaju: pri kretanju prije sudara,
pri sudaru, pri kretanju posle sudara, pri prevrtanju i pri zaustavljanju vozila.
Nalaenje i raspoznavanje ovih tragova vrlo je prosto, a posebno ako je lice
mesta bilo struno obezbeeno. Znaaj ovih tragova je viestruk: na osnovu
poloaja otpalih dijelova i materijala sa vozila saobraajno tehniki vjetak moe
priblino odrediti mjesto sudara i sudarne brzine, na osnovu vrste i veliine tragova
moe se ocijeniti vrsta i intezitet oteenja vozila, kod nezgoda sa NN vozilom na
osnovu postojanja ovih tragova jednostavno se usmerava na terenu.
58. Oteenje vozila: vrste oteenja, znaaj i postupak obrade.
Oteenje vozila su redovno prisutni tragovi nezgode i prema vrsti mogu se
podeliti na: razne deformacije, lomljenje i otpadanje pojedinih delova vozila,
grebanje raznih delova i otpadanje materijala
sa ovih delova,
brisotine (zemlje
i praine)
koje prate ostala oteenja ili
nastaju
samostalno kod
odreenih tipova nezgoda. Oteenja vozila imaju veliki
kriminalistiki znaaj: pri pronalaenju NN vozila trae se pre svega vozila sa
odgovarajuim oteenjima (proces eliminacije), na osnovu detaljne i
25
uporedne analize tragova i predmeta na licu mjesta vetak moe pouzdano

izvriti identifikaciju NN vozila. Obrada oteenja vozila je vrlo struan posao i sastoji
se sljdeem: detaljno pregledati spoljanjost i unutranjost vozila, odrediti poreklo
svih oteenja, markirati slabo uoljiva oteenja na vozilu, po potrebi izmeriti poloaj
i veliinu oteenja, fotografisanje oteenja je najvanija radnja u toku obrade ovih
tragova.
59. Princip rada sijalice i mogunosti vetaenja sijalica
Sijalice koje se koriste na vozilima imaju metalno grlo, arnu nit (spirale
od volframa), elekrtode (nosae spirale), i stakleni balon. arna nit je spirala koja se
pravi od volframa. Volfram je metal srebreno bele boje, koji ima visoku temperaturu
o
topljenja (3390 C) i veliki omski otpor. Zato se pri prolasku elektrine struje kroz
volframovu spiralu, elektrina eenergija pretvara u toplotu. Tako se volframova
spirala zagreva do usijanja, odnosno emituje se svetlost.
Stanje sijalica utvruje se na osnovu tragova na sijalicama ili na njihovim
dijelovima. Rezultat e zavisiti od toga da li je vlakno bilo hladno ili usijano u trenutku
delovanja sila tj.u trenutku sudara. Na osnovu detaljne analize sijalice vetak moe da
utvrdi: da li je spirala sijalice bila hladna ili vrua u trenutku sudara, da li je do kidanja
spirale dolo usled sudara ili je to posledica ranijeg pregoravanja, da li je sijalica bila
due u eksploataciji ili je nova.
60. Znaaj tragova na sijalicama. Tragovi u sluaju oteenog staklenog
balona.
Korektnu obradu na licu mjesta mogu da vre samo ona lica koja razumeju
znaaj tragova na sijalicama i mogunost analize ovih tragova.
Ukoliko pri sudaru doe do pucanja staklenog balona ili se balon
pomakne iz leita, onda e doi do kontakta spirale i vazduha. Pod dejstvom
podpritiska, sile inercije i sile gravitacije, na spiralu e padati i komadii razbijenog
stakla balona. Nauno je dokazano da spirala pregoreva tek 4 do 10 sekundi
(zavisno od jaine) posle ulaska vazduha u stakleni balon. Ako je spirala bila
hladna u trenutku sudara (a vazduh uao u balon) nee doi do oksidacije
volframove spirale. Naime hladan volfram vrlo sporo reaguje sa kiseonikom.
Zato e spirala
zadrati
srebrenastu boju, a posebno na
povrinama pucanja. Razmak izmeu navoja spirale ostaje ravnomeran (zbog
elastine deformacije). Ako je spirala bila vrua u trenutku sudara (a vazduh
uao u balon) onda e doi do intezivne reakcije sa kiseonikom, volframovo
vlakno e dobiti temperaturnu boju i oksidirati. Ova oksidacija e biti vrlo znaajna ako
se vlakno posle sudara sporo hladilo (nije pokidano, pa je ostalo uareno i
neposredno posle sudara) i obratno (na hladnijem vremenu, ako se spirala pokidala
pri sudaru). Staklo koje pada na uareni volfram trenutno se topi i zadrava u vidu
kapljica na delovima spirale.
61. Znaaj tragova na sijalicama. Tragovi u sluaju neoteenog staklenog
balona.
Korektnu obradu na licu mjesta mogu da vre samo ona lica koja razumeju
znaaj tragova na sijalicama i mogunost analize ovih tragova.
26
Ako stakleni balon nije razbijen niti oteen onda pri sudaru moe doi do
istezanja ili do pucanja spirale na sijalicama koje su blizu centra sudarnih
povrina.
Pri obaranju peaka nee se moi utvrditi
stanje
nerazbijene sijalice, jer udar nije dovoljno snaan. Ako je spirala u trenutku bila
hladna (u nerazbijenom balonu) istezanja su elastina (vraa se u prvobitan
poloaj). Hladna spirala e pui kod ekstremno jakih sudara, obino puca u blizini
mesta privrivanja. Vrua spirala e se deformisati pri jakim sudarima tj. doi e
do trajnog (plastinog) istezanja. Vrue spirale e veoma retko pui. Ukoliko
uareno vlakno volframa ili njegovi komadii dodirnu elektrodu ili metalni zaklon
doi e do topljernja elektrode
i zaklona. Ukoliko komadii vlakna volframa
koji otpadaju dodirnu stakleni balon oni e ga istopiti.
62. Tahografski zapis kao trag saobraajne nezgode. Mogunosti analize
nezgode na osnovu tahografskog
zapisa. Najee greke na
mehanikim tahografima.
63. Tragovi na odjei i obui lica. Posebno objasniti tragove ona kod vozaa,
putnika i peaka: nastanak, znaaj, postupak obrade.
U zavisnosti od mehanizma saobraajne nezgode, nastaju odgovarajui
tragovi na odei i obui lica. Prema znaaju istiu se: tragovi na odei i obii
peaka i dvotokaa, tragovi na odei i obui vozaa i suvozaa i drugih
putnika. Pri obaranju peaka ili dvotokaa na odei mogu nastati tragovi u vidu:
brisotina, razderotina, cepanja, tragova boje, laka, krvi i slino. Na odelu lica u
vozilu mogu nastati tragovi u vidu: mrlja od krvi, targovi od vezivanja pojasa,
tragovi kose, stakla. U nezgodama esto nastaju i odgovarajui tragovi na obui lica.
Pri udaru vozila u peaka on obue klizi po podlozi.
FOTOGRAFISANjE LICA MESTA SAOBRAAJNE NEZGODE

64. Pojam i specifinosti uviajne fotografije.
65. Dokumentacioni i mjerni znaaj uviajne fotografije.
66. Znaaj fotografije za nalizu saobraajne nezgode.
67. Faze fotografisanja na licu mesta saobraajne nezgode.
68. Osnovne grupe snimaka sa lica mesta saobraajne nezgode. Posebno
objasniti iri i blii izgled lica mesta.
69. Osnovne grupe snimaka sa lica mesta saobraajne nezgode. Posebno
objasniti fotografisanje vozila uesnika u saobraajnoj nezgodi.
70. Multimedijalna uviajna dokumentacija.
27

Uviđaji Saobraćajnih Nezgoda

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Uviđaji Saobraćajnih Nezgoda

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1.

Pojam saobraajne nezgode. Preporuka UN za definiciju saobraajnih

Praenje saobraajnih nezgoda. Evidencija saobraajnih nezgoda.

Saobraajne nezgode sa ozbiljnim posljedicama se evidentiraju i prate.

Pojam uviaja saobraajnih nezgoda. Procesualistike i kriminalistike

Postoje razliiti pristupi definisanju pojma uviaja: procesualistika definicija,

predmeti, tragovi i druge okolnosti znaajne za razreenje saobraajne nezgode.

Zakonski osnov vrenja uviaja saobraajnih nezgoda u BiH.

Uviaj saobrajnih nezgoda vri se neposredno posle nezgode. KZ RS je

Znaaj uviaja saobraajnih nezgoda

Uviaj saobraajne nezgode

Specifinosti uviaja saobraajnih nezgoda u odnosu na ostale uviaje

Meu brojnim oblicima kriminaliteta saobraajne nezgode se izdvajaju po:

Metode fiksiranja lica mjesta saobraajnih nezgoda. Posebno objasniti metod

saobraajne nezgode je osnovni zadatak uviajne ekipe. Treba imati u vidu da su

Elementi uviajne dokumentacije su sljedei: zapisnik o uviaju

zatezanja pantljike od poetne do krajnje take u posmatranom pravcu. Zatim se

ostalim lanovima uviaja izvriti rekapitulaciju i usaglaavanje svih elemenata

22. Ciljevi merenja, vrste merenja i merenja prema hitnosti.

25. Merenje horizontalnih uglova na licu mjesta.

32. Sistemi merenja: vrste, prednosti, nedostaci, i opseg primjene.

35. Specifinosti merenja kod pojedinih saobraajnih nezgoda: nezgode sa

39. Odreivanje poloaja predmeta i tragova u raskrsnici. Odreivanje

ELEMENTI SAOBRAAJNE TRASOLOGIJE

Podjela tragova prema vrsti: povrede lica i ivotinja, oteenja vozila,

Obrada tragova saobraajnih nezgoda. Posebno objasniti pronalaenje i

Pronalaenje tragova je prvi korak u njihovoj obradi. Da bi se kvalitetno i

opredjeljuju i za tragove kojima se dokumentuju najznaajniji elementi zateenog

Obrada tragova saobraajnih nezgoda. Posebno objasniti fiksiranje

Pronalaenje tragova je prvi korak u njihovoj obradi. Da bi se kvalitetno i

51. Najznaajniji tragovi saobraajne nezgode. Tragovi kretanja vozila.

poloaja tragova koenja moe se osnovno posumnjati u ispravnost sistema za

Znaaj tragova koenja (mogunost analize nezgode na osnovu tragova

Saobraajni znaaj tragova koenja je ogroman i sastoji se u

Obrada tragova koenja.

Da bi se zadovoljio veliki znaaj tragova koenja, na licu mjesta bi

odreuje poloaj vozila u trenutku sudara, pravac pruanja traga grebanja

Najznaajniji tragovi saobraajne nezgode. Posebno objasniti otpale

uporedne analize tragova i predmeta na licu mjesta vetak moe pouzdano

FOTOGRAFISANjE LICA MESTA SAOBRAAJNE NEZGODE

You might also like