Rimska ekspanzija: 5. – 2. st. pr. Kr.

Početak republike – unutarnja previranja

• 509. g. pr. Kr. – ukidanje monarhije –
podudarnost s općim padom moći Etruščana
– L. Junije Brut – rušenje Tarkvinija Superba
• vlast preuzima aristokracija – patricijske
obitelji (gens) – latinske, sabinjanske i
etruščanske – patres – poglavari rodova
• res publica – javna stvar
• magistrati – javni službenici – biraju se na
raznim skupštinama
• vrhovni magistrati – dva konzula – biraju se
na jednu godinu – računanje vremena prema
konzulima
• imperium – moć zapovijedanja i upravljanja
• pomerium – gradsko područje unutar zidova
• diktator – bira ga senat na 6 mjeseci – veće
ovlasti od konzula – viši imperij
• senat – vijeće staraca – poglavari obitelji i
bivši činovnici
• posljedica ovoga sustava: sva vlast u rukama
patricija
• plebejci (plebs, punilo = puk) – obespravljeni
– plebejac je klijent nekog plemićkog roda –
Lucije Junije Brut
pred zakonom ga zastupa njegov patron
• zametak budućih klasnih borbi
 Početak republike – unutarnja previranja
• kraj 5. i poč. 4. st. pr. Kr. – stalni ratovi
Rima s okolnim stanovništvom
• ratovi uključuju i plebejce – traže veća
prava – političko suodlučivanje i
privatno-pravno izjednačenje s
plemstvom
• odlazak plebejaca iz grada na Sveto
brdo – oko 494. g. – ultimatum
patricijatu – prijetnja secesijom –
patriciji popuštaju
• institucija pučkih tribuna i narodne
skupštine – 4 pa 10 pučkih tribuna –
pravo veta u senatu (veto –
zabranjujem)
• ukidanje rodovske podjele – tribusi po
mjestima stanovanja
• mali pomaci do polovice 5. st. – 451.
g.: popisivanje običajnog prava kolegij
desetorice (decemviri): Zakon 12 ploča
(Lex duodecim tabularum) –
postavljene kod govornice na Forumu
• odvajanje pravne nauke od
svećeničkog poznavanja prava
• podjela na centurije – uzor: vojna
organizacija – 193 centurije – izborne
jedinice sa svojim skupštinama –
comitia centuriata
• podijeljene na 6 imovnih razreda –
timokracijski sustav
 Početak republike – unutarnja previranja
• najviši razred – 18 centurija konjanika i 80
pješaka – prvi glasaju – najčešće odlučuju
• senat, magistrati i narodna skupština – nositelji
državne vlasti
• najvažniji magistrati – službe: konzuli (2),
pretori (suci u miru, vojni zapovjednici), cenzori
(od 443. g. pr. Kr. – procjenitelji imovine –
svrstavaju u imovne razrede), kvestori (nadziru
financije države i vojne poslove)
• ukinuta zabrana brakova plebejaca i patricija
445. g. – lex Canuleia
• nije postignuta stvarna ravnopravnost –
nastavak staleške borbe – sve veću ustupci
plebsu – plebejci stječu pravo ulaska u senat –
conscripti
• 409. g. – prvi plebejac kvestor – Leges Liciniae
Sextiae: od 367. g. plebejci mogu postati
konzuli – od 351. g. cenzori – od 337. g. pretori
• lex Ogulnia 300. g. – plebejci mogu postati
svećenici (pontifices)
• lex Valeria 300. g. – ius provocationis – pravo
svakog grañanina da se pozove na narod u
slučaju ugrožavanja života ili imovine od strane
magistrata ili neke uredbe – samo u gradu
• lex Hortensia – 287. g. – odluke plebejskih
skupština (plebiscita) dobivaju zakonsku snagu
 Početak republike – rimska obitelj (gens)
• gens – plemenita velika obitelj – temeljni
element starorimskog društva –
autonomna zajednica u zakonskom
smislu – široka samostalnost
• na čelu – pater familias: pravo nad
životom i smrću, svećeničke ovlasti,
raspolaganje svom imovinom
• obitelji pripadaju svi članovi – liberi:
supruga, mlaña braća i sestre, sinovi,
usvojena djeca, njihova djeca i žene –
kasnije čak i robovi
• obitelj kao moralna i tradicijska vertikala
rimskog društva Struktura gensa

• štovanje kulta predaka – njegovanje

običaja: mos maiorum
• gens – najvažnija uloga kod davanja
imena – samo 16 muških imena – čak i
po brojevima (Quintus, Sextus) – ženska
često po gensu (Julija, Kornelija)
• obitelj ima i klijentelu – plebejci sa sela –
patron pruža klijentu pravnu i
gospodarsku pomoć – zauzvrat ovaj
glasa za njega i podupire ga
• odnos temeljen na meñusobnom
povjerenju
 Početak rimske ekspanzije
• prvi meñunarodni ugovor – 509. g. pr. Kr.
s Kartagom – meñunarodni oslonac u
italskim sukobima
• rat Rima s ostalim Latinima – pobuna
protiv rimskog primata – pobjeda Rima
oko 497. g. – pod vodstvom prvog
diktatora
• konzul Spurije Kasije sklapa foedus
Cassianum – Latinima priznata jednakost
s Rimljanima – obnovljen latinski savez –
vj zbog opasnosti od italskog prodora s
Apenina: Ekvi, Volščani, Aurunci,
Sabinjani
• opasnost prijeti i od etruščanskih gradova
Veja i Cere
• borba s italskim narodima i Etruščanima
traje kroz čitavo 5. st. – 396. g. Marko
Furije Kamilo osvaja Veje
• Rim udvostručuje teritorij i stanovništvo –
oko 1 500 km²
• Kelti (Gali) – krajem 5. st. osvojili Padsku
nizinu – Insubri, Boji, Cenomani i Senoni
– 387. g. poraz Rimljana kod Alije od
Senona – dies ater – osvojen Rim –
održao se samo Kapitolij – Rimljani Keltski (galski) ratnik
plaćaju otkupninu
 Početak rimske ekspanzije
• poslije keltskog upada – dodatno utvrñivanje
grada – tzv. Servijeve zidine (oko 380. g.)
• obnova saveza s Latinima – osvajanje
volščanskog područja i južne Etrurije
• 358. ili 354. g. – savez s Samnićanima –
Samnićani drže Kampaniju i grad Kapuu
• 343. – 341. g. – 1. samnitski rat – pobjeda
Rimljana – Samnićani se povlače iz
Kampanije – prestrojavanje rimske legije –
manipuli umjesto klasične falange
• 340. – 338. g. – pobuna Latina nakon pohoda
protiv Samnićana – Rim izvlači svu korist od
osvojenih područja
• pobjeda Rima – raspušta se latinski savez –
pojedini gradovi su priključeni gradskom
području – neki ostaju saveznici – divide et
impera
• 326. – 304. g. – 2. samnitski rat – težak
poraz rimske vojske u Kaudinskom klancu –
zarobljeni vojnici prolaze ispod jarma – Rim
daje 600 vitezova kao taoce i vraća osvojena
Latinski ratnik, 4. st. pr. Kr.
područja – sklopljen mir na 5 god.
• 316. g. – nastavak rata – 304. g. zarobljen
glavni samnitski vojskovoña – sklopljen mir –
Kampanija pripada Rimu – samnitski savez
postoji i dalje
 Početak rimske ekspanzije
• Rim pridobiva nove saveznike – pokoreni
Ekvi i Vestini – rimski saveznici i kolonije
opkoljavaju samnitski teritorij – status quo –
neizbježan novi rat
• 299. – 290. g. pr. Kr. – 3. samnitski rat –
Samnićani, Lukanci, Etruščani i Gali protiv
Rima
• težak položaj Rima na početku – Rimljani
ratuju na jugu i sjeveru – poraz kod Kamerina
• odlučujuća pobjeda kod Sentinuma u Umbriji
nad udruženim Samnićanima i Galima –
prema Rimljanima poginulo 100 000 Gala
• u slijedećim godinama – poraz Etruščana i
Sabinjana – poraženi etruščanski gradovi
sklapaju “vječne” saveze – Sabinjani gube
samostalnost
• osvajanje samnitskog grada Venuzija koji
postaje rimska kolonija s 20 00 ljudi
• mir 290. g. pr. Kr. – opstanak samnitskog
saveza – ulazi u savez s Rimom
• Rim – vodeći položaj na italskom poluotoku Samnitski ratnici

• u isto vrijeme u Rimu – završetak staleških

borbi – stvaranje novog vladajućeg sloja –
bogati plebejci i patriciji – nobilitet: činovničko
plemstvo – bivši i aktivni konzuli, pretori i dr.
 Početak rimske ekspanzije
• Rim dolazi u kontakt s grčkim kolonijama na
jugu italskog poluotoka – najvažniji Tarant
• Tarant osjeća ugroženost – ugovor izmeñu
Taranta i Rima zabranjuje rimskim
brodovima plovidbu južnije od Krotona
• 282. g. pr. Kr. – Rimljani krše sporazum zbog
rata s Lukancima i Brutijcima – Tarantinci
potapaju brodove – Rim ne želi rat
• Samnićani se odmeću i pridružuju Tarantu i
Lukancima – Tarant poziva epirskog kralja
Pira – 280. g. Pir dolazi s vojskom: 20 000
pješaka u falangi, 2 000 strijelaca, 500
praćkaša, 3 000 konjanika, 20 slonova
• bitka kod Herakleje u Lukaniji – “Pirova
pobjeda” – izgubio 4 000 ljudi – slonovi
donijeli prevagu
• Piru se pridružuju Samnićani, Lukanci i
Brutijci – kreće na Rim – u Laciju ne nalazi
saveznike – nudi mir i podjelu poluotoka –
planira osnutak kraljevine u južnoj Italiji –
povlači se krajem 280. u Tarant
• 279. g. – kod Auskula – još jedna “Pirova Pir
pobjeda”
• Pir prelazi na Siciliju ratovati protiv Kartažana
na poziv sicilskih Grka
 Početak rimske ekspanzije
• Pir nudi novi sporazum Rimljanima – ovi ga
odbijaju – sklapaju savez s Kartažanima
• neuspjeh Pira na Siciliji – Kartažani se
uspijevaju obraniti u Lilibeju
• Pir se vraća u Italiju – 275. g. bitka kod
Maleventa – Pirov poraz – od tada Benevent
• Pir napušta Italiju – ostavlja sina Helena s
većim dijelom vojske u Tarantu
• Tarant odstupa Rimu znatan dio teritorija –
drugi grčki gradovi u Italiji postaju rimski
saveznici
• osnivaju se nove kolonije s grañ. pravom –
Benevent, Ariminij, Brundizij
Pirov pohod na Italiju
• Rim postaje gospodar italskog poluotoka –
nema jedinstvene države – povezanost
savezima
• ager romanus – 27 000 km², 900 tis. st.
• saveznici – 125 00 km², 2,2 mil. st.
• 279. g. – 287 000 rimskih grañana sposobnih
za oružje – otprilike još toliko saveznika
• legija – oko 5000 ljudi od 367. g.: principes,
hastati, traiarii – dijeli se na manipule i
centurije – konjaništvo: alae (krila) – obično Tarantski novac
saveznici
Početak rimske ekspanzije
 Unutrašnji razvoj Rima i Italije
• kolonije – puno grañansko pravo –
naseljenici iz Rima i Lacija
• municipiji – djelomično grañansko pravo –
bez izbornog prava – uključeni u vojsku –
polugrañani: Etruščani, Volščani, Aurunci,
Sabinjani – Rim ih želi imati pod čvrstom
kontrolom
• saveznici – socii – vječan savez s Rimom
– foedus aequum i foedus iniguum
(Samnićani)
• težnja italskog stanovništva – stjecanje
punog grañanskog prava
• rimska vladajući sloj – sve više oslonjen
na timokratsko načelo – stvaranje
nobiliteta – bogate obitelji (patricijske i
plebejske)
• sve veća moć senata (tj. nobiliteta) –
nobilitet utječe na glasovanje svoje
klijentele – zabrana održavanja skupština
na sajmene dana – pučki tribuni i dalje
element kontrole države
• odreñena službenička karijera – cursus
honorum: vojna služba (do 27. g.), kvestor
(od 31. g.), edil (od 37. g.), pretor (od 40.
g.), konzul (od 43. g.)
• u 2. st. pr. Kr. – nobilitet koristi državnu
vlast za svoj ekonomski probitak –
početak krize Republike
 1. punski rat
• rimski interesi na Siciliji se poklapaju s
Kartaškim – neizbježan sukob
• Rim pomaže Mamertinima (oskijski
plaćenici) protiv Hijerona II. Sirakuškog
(kartaški saveznik) – 264. g. pr. Kr. – 1.
punski rat
• 263. g. – četiri rimske legije na Siciliji –
Hijeron pristaje uz Rimljane – Kartažani
odolijevaju u utvrñenim gradovima
• Rimljani grade mornaricu po uzoru na
Feničane – nova taktika: hvatanje brodova Kartaga danas
kukama i pomični mostovi – corvus
• 260. g. pomorska pobjeda Rimljana kod
Mila na sjeveru Sicilije – 256. g. Rimljani
prenose uspješno rat u Afriku – traže da
Kartaga preda Siciliju i Sardiniju –
Kartažani odbijaju
• spartanski plaćenici pomažu Kartažanima
da okrenu rat – uništenje rimske invazijske
vojske – neuspjeh mornarice u više navrata
zbog oluje – rat ponovno na Siciliji –
Kartažani se brane u Lilibeju i Drepanu –
uspješne gerilske akcije Hamilkara Barkasa
• Rim gradi novu flotu – 200 pentera – 241.
g. pobjeda kod Egatskih otoka – Kartaga
sklapa mir s Rimom: odstupa Siciliju,
priznaje Hijerona II., 3 200 talenata ratne
odštete u roku 10 godina Corvus – rimska naprava za hvatanje, privlačenje i pješački napad na kartaške brodove
1. punski rat

Ratne operacije na Siciliji tijekom 1. punskog rata

1. punski rat

Ratne operacije na Siciliji tijekom 1. punskog rata

1. punski rat
• kriza u Kartagi – pobuna neisplaćenih
plaćenika – Hamilkar spašava
Kartagu – Rim i Hijeron II. opskrbljuju
Kartagu žitom
• Hamilkar postaje vrhovni zapovjednik
– 237/236. g. pr. Kr. kreće u
osvajački pohod u Španjolsku –
Kartaga traži nova područja
• zbog pomoći Rim traži od Kartage
Sardiniju i Korziku – Kartaga pristaje
– Rim osniva prve provincije 227. g.
• Rim je postao velesila – Kartaga
glavni oponent – rat je teško iscrpio
obje strane
• Rim sreñuje situaciju na sjeveru Italije
– pokorenje dijela Gala u porječju
rijeke Pad (Po) – zauzima Mediolan i
osniva Placenciju i Kremonu na Padu
kao granične utvrde – 218. g.
• izgradnja sustava cesta po Italiji –
nova Via Flaminia
• Jadransko i Tirensko more – rimske
prometnice – na drugoj Jadranskoj
obali – jačanje ilirske države – česti
gusarski prepadi – naznake novih
sukoba
Ilirska država prije ratova s Rimom
• druga polovica 3. st. pr. Kr. – novi uspon
ilirskog kraljevstva pod vodstvom Ardijejaca
• područje Ardijejaca: primorje od Neretve do
Drima u Albaniji – središta: Rizon, Skodra,
Lis
• ardijejski plemenski savez – država – od
Neretve do središnje Albanije i Kosova
• kralj Agron – Pleuratov sin (prema Polibiju)
– jačanje vojske i mornarice – lembi:
brodovi s oko 50 ljudi – gusarenje
• savez s Makedonijom protiv Etolaca – 100 Fenike
lemba s 5 tis. ilirskih ratnika plovi na jug –
pobjeda gradom Medionom 231. g.
• Agron umire iste godine – nasljeñuje ga
Teuta kao regentkinja mladog Pinesa
• 230. g. – rat s Epiranima – Agronov brat
Skerdilaida osvaja epirski glavni grad
Fenike – zaključeno primirje zbog napada
Dardanaca na Ilirsko kraljevstvo
• sklopljen savez Ilira s Epiranima i
Akarnancima – Teuta kontrolira južne ilirske
krajeve – ilirski gusarski napadi do Elide i
Mesenije na Peloponezu
• na sjeveru: širenje ilirske vlasti možda i na
delmatsko područje – opsada Ise 230. g. –
Far vj. priznaje Teutinu vlast Vis
Ilirska država
prije ratova
s Rimom

Karta antičkog Epira i južne Iliride

 Prvi ilirski rat
• gusarenje i napadi na italske trgovce u
južnoj Iliridi – nezadovoljstva Rima
• poslanstvo braće Gaja i Lucija
Korunkanija kod Teute – Teuta obećava
da ilirska država neće napadati rimske
brodove i trgovce – ne daje garanciju da
ilirski pojedinci neće gusariti u svoju
korist
• neuspjeh poslanstva – jedan poslanik
ubijen – Rimljani pripremaju napad: 200
brodova, 20 000 pješaka, 2 000
konjanika – vojska: konzul Aulo
Postumije – mornarica: konzul Gnej
Fulvije Centumal Artemdin hram na Krfu, poč. 6. st. pr. Kr.
• proljeće 229. g. pr. Kr. – Teutin novi
pohod na Epidamno, Apoloniju i Korkiru
(Krf) – Ahejci i Etolci šalju pomoć
napadnutima grčkim gradovima – ilirska
pobjeda nad njima kod otoka Paksa kod
Krfa – Korkira se predaje ilirskoj posadi
na čelu s Demetrijem Farskim
• rimska flota kreće iz Brundizija –
Demetrije Farski prelazi na rimsku
stranu – vj. zbog loših odnosa s Teutom
– plovi s Rimljanima pod Apoloniju –
iskrcavanje i prodor vojske u
unutrašnjost države prema sjeveru
Prvi ilirski rat
• Korkira, Apolonija i Epidamno se
stavljaju pod zaštitu (skrbništvo)
Rima
• rimska flota plovi na sjever sve do
Ise – Partini i Atintani se stavljaju
pod rimsku zaštitu
• Teuta se povukla vj. u Rizon –
ilirska flota se povlači prema
Neretvi
• proljeće 228. g. pr. Kr. – zaključen
mir izmeñu Teute i Rimljana
• Teutino kraljevstvo podijeljeno na
tri dijela:
– Demetrije Farski: obalno područje i
otoci oko Fara, dio ilirskog kopna
– slobodni pod rimskim
protektoratom: Korkira, Apolonija,
Epidamno, Isa, Partini i Atintani
– ilirska država – Pines i Skerdilaida
– unutrašnjost i obala oko Boke i Arheološki ostaci Fara u Starigradu na Hvaru

Skadra
• Iliri istodobno ne smiju slati više od
dva nenaoružana lemba južno od
Lisa – plaćaju danak Rimu
• konzul Gnej Fulvije Centumal slavi
228. g. trijumf nad Ilirima
 Drugi ilirski rat
• Demetrije širi vlast na obalu i unutrašnjost
Ilirije – skrbništvo nad Pinesom – odvaja
Atintane od Rima izmeñu 224. i 222. g. pr.
Kr. – obnova gusarenja
• približavanje Makedoniji – savez s regentom
Filipa V. Antigonom Dosonom –
sudjelovanje u Helenskom savezu protiv
Kleomena III.
• Rim zauzet ratovanjem s Keltima – na
sjeveru Jadrana histarsko gusarenje – 221.
g. – prvi histarsko-rimski rat – Apijan:
Demetrije pomaže Histrima – moguć savez
• Demetrije i Skerdilaida gusare na
Peloponezu i Kikladima 220. g.
• prijetnja rimskim saveznicima: Partini i
gradovi Epidamno, Apolonija i Korkira
• Kartaška prijetnja raste – Rimljani se
odlučuju riješiti ilirske prijetnje – vojni pohod
ljeti 219. g. – konzul Lucije Emilije
• brzi poraz Demetrija Farskog: pad Dimala i
Fara – ostala ilirska uporišta se predaju –
Demetrije bježi kod Filipa V.
• obnova ugovora iz 228. g. – Pines ostaje na
vlasti u dijelu Ilirije (Apijan) – Skerdilaida i
drugi manji vladari vladaju ostalim
dijelovima
• krajem ljeta 219. – trijumf L. Emilija
2. punski rat
• Kartažani u Španjolskoj – prva naselja
već od 11. st. pr. Kr.
• Hamilkar i Hazdrubal osvajaju 237/236.
g. velike dijelove Španjolske – nastoje
osigurati matično područje vlasti Barkida
– zbog jake opozicije u Kartagi
• zabrinutost Rima – šalje poslanstvo –
Ebro postaje linija razgraničenja utjecaja
Rima i Kartažana
• centar: Carthago Nova (Carthagena) –
Hazdrubal pogiba – Hanibal (Hamilkarov
sin) postaje novi vojskovoña
• Hanibal napada rimskog saveznika
Sagunt 220. g. – Rim ne poduzima ništa
– u proljeće 218. g. Hanibal prelazi Ebro
s 100 000 vojnika
• rimski ultimatum Kartagi – izbija rat
• Hanibal kreće na Italiju – krajem ljeta
dolazi do Rhone s 60 000 ljudi
• Rimljani kreću na Španjolsku – u Masiliji
P. Kornelije Scipion saznaje vijesti o Hanibal
Hanibalu – šalje Gneja Scipiona u
Španjolsku – sam se vraća u Italiju
• Hanibal kreće preko Alpa s 40 000 ljudi –
u listopadu 218. g. stiže u Padsku dolinu
s 20 000 pješaka i 6 000 konjanika Hanibalov novac
 2. punski rat

Karta Hanibalovog pohoda

2. punski rat
2. punski rat
• rimski poraz na rijeci Ticino – Kelti prilaze
Hanibalu – njih 14 000
• Scipionu se pridružuje T. Sempronije
Longo s vojskom namijenjenom napadu
na Kartagu – poraz Rimljana kod rijeke
Trebije
• 217. g. pr. Kr. – Hanibal ulazi u Etruriju –
nova pobjeda kod Trazimenskog jezera –
pogibija konzula G. Flaminija
• diktator postaje Kvint Fabije Piktor –
oklijeva napasti Hanibala koji se spušta u
Kampaniju i Apuliju
• novi konzuli L. Emilije Paulo i M. Terencije
Varon – okupljaju veliku vojsku – strašan
poraz kod Kane u Apuliji – poginulo oko 50
000 Rimljana i L. E. Paulo
• Apulija i Kapua staju na Hanibalovu stranu
– Hanibalov savez s Makedonijom i
Siarkuzom 215. g.
• Hanibal prezimljuje u Kapui – ne stiže mu
pomoć niti iz Kartage niti Španjolske
• Rimljani zauzimaju Sirakuzu 213. g. – 211.
g. opsjedaju Kapuu – Hanibal kreće na Hanibal prelazi Alpe
Rim – odustaje – 210 g. Kartažani
napuštaju Siciliju
2. punski rat

Bitka kod Kane

2. punski rat
• u Španjolskoj – promjenjiva ratna sreća –
211. g. pogibaju oba Scipiona (Publije i Gnej)
• nasljeñuje ih mlañi P. K. Scipion (sin
poginulog Publija) – 209. g. osvaja Kartagenu
• Hazdrubalova (Hanibalov brat) vojska
uništena kod Metaura na jadranskoj obali –
neuspio pokušaj Magona (najmlañi Hanibalov
brat) u otvaranju novog fronta kod Genove
• 205. g. – Scipion postaje konzul – prenosi rat
u Afriku – primirje s Kartagom – savezništvo
s Numiñanima (kralj Masinisa)
• Hanibal se vraća u Afriku – rat se ponovno
razbuktava – 202. g. konačni poraz Hanibala
kod Zame
• Kartaga gubi sve prekomorske posjede –
Numidija postaje neovisna – ratna odšteta: u
50 g. moraju platiti 10 000 talenata – mora
predati sve slonove i brodove osim 10 trijera
– smije ratovati samo u Africi s rimskim
dopuštenjem
• Rim se obračunava s Hanibalovim Scipion Afrički
saveznicima u Italiji – pokorava Gale i gradi
Akvileju – Sirakuza i Kapua gube svoju
samostalnost – dvije nove kolonije u
Španjolskoj
• Rim ostaje jedina velesila u zap. Mediteranu
2. punski rat

Bitka kod Zame

 Ilirija i Makedonija – 1. makedonski rat
• Skerdilaida – saveznik Filipa V.: 218.
g. pr. Kr. – pomaže s 15 lemba
Makedonce protiv Etolaca – mora se
povući zbog dinastičkih nemira:
anarhija u Iliriji
• Demetrije Farski – savjetnik Filipa V.
– prekid rata s Etolcima 217. g. –
nagovara Filipa na rat s Rimom –
poginuo 214. g.
• Skerdilaida napušta savez s Filipom
V. zbog neisplate ugovorenih 20 Novac Filipa V.
talenata – postaje rimski saveznik
• Pines se zadnji put spominje 217. g. –
Skerdilaida jača i širi svoj teritorij
• 217/216. g. – makedonski pohod na
Iliriju i rimski protektorat – mornarica
100 lemba sagrañenih u Makedoniji
plovi do Vlorskog zaljeva –
povlačenje mornarice zbog straha od
rimske mornarice – početak 1.
maked. rata 215. g.
• 215. g. – ugovor Filipa V. (zajedno s
Helenskim savezom) i Hanibala
• 214. g. – Filip V. sa 120 lemba
opsjeda Apoloniju i osvaja Orik –
Rimljani protjeruju Filipa V. koji
spaljuje brodove kod Apolonije Vlorski zaljev
 Ilirija i Makedonija – 1. makedonski rat
• 213. g. pr. Kr. – Filip V. osvaja veći
dio rimskog protektorata: Partini,
Atintani, Dimale – otima Lis od
Skerdilaide – odsjekao ga od Rimljana
• Rimljanima ostaju Epidamno (Dirahij),
Apolonija, Korkira i Orik
• 212. – Rim okuplja savez protiv Filipa
V. – Etolci, Sparta, pergamski kralj
Atal, Dardanci, Iliri – kralj Skerdilaida i
sin Pleurat
• Makedonija napadnuta s više strana –
težak položaj – 209. g. Iliri vraćaju Lis
i osvajaju dio južne Ilirije – odsijecaju
Makedoniju od Jadrana
• Filipov položaj slabi pod napadima
Ilira, Dardanaca, Tračana i Etolaca
• 206. g. – rimsko iskrcavanje u Dirahiju
• 205. g. sklapa mir s Rimljanima u
gradu Fenike – završetak 1.
makedonskog rata – Atintanija
pripada Makedoniji – rimski
protektorat: Dirahij, Apolonija, Orik,
Korkira, Isa, teritorij Partina, Dimale,
Bargul i Eugenij
• Pleurat se spominje kao vladar ilirske
države – Skerdilaida umro izmeñu
208. i 205. g. – centar države u Skodri
Ilirija – 2. makedonski rat i rat s Antiohom III.
• 2. maked. rat – 200. g. pr. Kr. – Atal i Etolci
traže rimsku pomoć – rat s Makedoncima u
južnoj Iliriji, Epiru i Tesaliji – Pleurat, Etolci i
Ahejci na strani Rimljana
• 197. g. – bitka kod Kinoskefala: konzul T.
Kvinkcije Flaminin – poraz Filipa V. – gubi
posjede u Trakiji i Iliriji – Pleurat dobiva
Lihnid i zemlju Partina – etolski i ahejski
savez proširuju svoja područja
• vj. od 196. g. – Delmati pod Pleuratom
• 192. g. – napad Antioha III. na Makedoniju i
Grčku – Hanibal je Antiohov vojni savjetnik
• Rim intervenira na poziv Etolaca –
Makedonci pristaju uz Rimljane – poraz
Antiohovih snaga kod Termopila 190. g. –
Pleurat kao saveznik Rima 189. g. pljačka
epirsku obalu
• 190. g. – konačni poraz Antioha kod
Magnezije na Sipilu (u Lidiji)
• mir u Apameji 188. g. – Antioh predaje Rimu
mornaricu i sva područja zapadno od gorja
Taurus – 10 000 talenata odštete – Pergam
dobiva nova područja – grčki maloazijski
gradovi proglašeni slobodnima
• Hanibal se ubio 183. g. progonjen od Antioh III.
Rimljana u Bitiniji
 Pad Histra pod rimsku vlast
• 221. g. pr. Kr. – 1. histarski rat – nakon
prodora Rimljana u Padsku nizinu i
poraza Kelta
• pokušaj suzbijanja histarskog gusarstva
i kopnenih pljačkaških pohoda – Histri
pristaju na prestanak pljačke i
gusarenja – ostaju samostalni
• Rimljani osnivaju 181. g. koloniju
Akvileju – buduće rimsko uporište na
sjeveru Jadrana
• 178/177. g. – drugi histarski rat – Histre
predvodi kralj Epulon – kralj: pokazatelj
višeg organizacijskog stupnja društva
kod Histra – nasuprot Japodima,
Liburnima i Delmatima
• 178. g. – Histri osvajaju rimski logor –
u protunapadu Rimljana stradalo 8 000
Histra
• 177. g. – novi poraz Histra – Rimljani
relativno lako napreduju prema sjedištu
kraljevske vlastu – opsada Nezakcija
• pad Nezakcija iste godine – Epulon Nezakcij

izvršava samoubojstvo
• kraj histarske slobode – Histri priznaju
rimsko vrhovništvo
 Ilirija – 3. makedonski rat i kraj ilirskog kraljevstva
• Pleurat umire izmeñu 189. i 181. g. (vj. bliže
181. g.) – nasljeñuje ga Gencije
• Gencije – nasljeñuje snažnu državu od oca
– centar države u Skodri – u prvo vrijeme
saveznik Rima – Gencije kuje svoj novac u
Skodri i Lisu
• Labeati i Daorsi kuju svoj novac s
Gencijevim likom – Rizon i Lihnid bez
kraljeva lika
• Delmati priznaju njegovu vlast još neko
vrijeme – Polibije: Delmati otpali od
kraljevstva nakon Pleuratove smrti
• obnova ilirskog gusarstva – od 182. g. pr.
Kr. – pljačkanje Taranta i Brundizija
• Rimljani šalju poslanstvo koje Gencija odbija
primiti Skadar

• 178. g. – imenovani duumviri navales – za

borbu protiv ilirskih gusara
• približavanje Perzeju (sin Filipa V.) – od
172. g. – Rimljani pojačavaju vojnu
prisutnost u svojim prekojadranskim
protektoratima
• Gencije postaje sumnjiv Rimljanima –
rimska poslanstva pokušavaju što više
ilirskih dinasta odvojiti od Gencija
• od 171. g.: 3. maked. rat – 170/169. g.: Gencijev novac
Perzejev pohod u južnu Iliriju i Epir
 Ilirija – 3. makedonski rat i kraj ilirskog kraljevstva
• Perzej pridobiva dio rimskih saveznika
Epirana – pobjeda nad Dardancima –
osvajanje utvrda s rimskom posadom u
južnoj Iliriji i Epiru – otežan rimski strateški
položaj
• Perzej traži savezništvo od Gencija –
Gencije traži novac za pokretanje rata
• nakon nekoliko uzajamnih poslanstava – Perzejev novac
Gencije se uključuje u rat – zatvara dva
rimska poslanika
• pretor Lucije Anicije započinje 168. g. pr. Kr.
operacije protiv Gencija – 3. ilirski rat
• L. Anicije kreće iz Apolonije prema sjeveru s
20 000 vojnika – poraz i predaja Gencija
kod Skodre – njegova obitelj zarobljena u
Meteonu – sudjeluju u Anicijevom trijumfu
167. g. u Rimu – internirani u Italiji
• Perzej poražen kod Pidne 168. g. – predaje
se – kraj makedonske države
• L. Anicije – saziva skupštinu ilirskih voña u
Skodri – kraj ardijejske države:
– Iliri ostaju slobodni – Rimljani će se povući
– Ilirija podijeljena na tri dijela
– rimski saveznici osloboñeni nameta – ostali
plaćaju polovicu danka koji su davali Genciju Bitka kod Pidne
 Rim – gospodar na Mediteranu
Korint
• nakon 168. g. pr. Kr. – podjela Makedonije
na 4 samostalna područja
• Rim kažnjava nevjerne grčke saveznike –
deportacije talaca, porobljavanje
• socijalni nemiri u Grčkoj – Rim se oslanja na
vladajuće slojeve – pobuna ahejskog saveza
– 146. g. razaranje Korinta – osniva se
provincija Makedonija
• Ptolemej VIII. – 155. g. ostavio oporučno
Kirenaiku Rimljanima – Atal III. ostavlja cijelu
državu Rimljanima 133. g.
• 149. – 146. g.: 3. punski rat – Scipion Afrički
razara Kartagu – osnovana provincija Afrika
• Delmati ugrožavaju Isu i Daorse – 158. g.
neuspjelo rimsko poslanstvo: Gaj Fanije
• 156. – 155. g.: 1. delmatski rat – P. K.
Scipion Nazika spalio Delminij 155. g. –
pacifikacija Delmata na neko vrijeme
• 136/135. g. – ugušen ustanak Ardijejaca i
Plereja – Ardijejci preseljeni u unutrašnjost
• 20 g. ratovanja u Španjolskoj – 133. g. –
osvojena Numancia – Scipion Afrički –
pacifikacija keltiberskih plemena – pax
romana u cijeloj državi
• Rim vlada najvećim dijelom Mediterana Numancia
 Unutrašnji razvoj Rima i Italije
• 2. st. pr. Kr. – priljev jeftinog žita sa Sicilije
i Afrike – preorijentacija na maslinarstvo,
voćarstvo i vinogradarstvo – osiromašenje
seljaka – prodaja zemlje veleposjednicima
– latifundije – robovski rad: jeftini proizvodi
• osiromašeni seljaci odlaze u Rim – gradski
proletarijat – smanjuje se baza za
regrutaciju vojske – sve jača agrarna kriza
• uspon viteškog staleža – financijski
utjecajni bogataši – s malo i ili bez zemlje
– bave se zakupom carine i poreza,
nabavkama za vojsku
• aristokrati zarañuju korištenje državne
zemlje za poljoprivredu – povezivanje
državnih službi i gospodarstva – enromno
bogaćenje
• osiromašenje obrtnika zbog manufaktura s
robovskom radnom snagom – pridružuju Villa rustica – centar latifundije

se osiromašenom seljaštvu
• italski saveznici traže pravno izjednačenje
s rimskim grañanima
• ustanci robova zbog lošeg položaja: 136. –
132. g. na Siciliji
• senatorski sloj nije spreman na ustupke i
reforme – nategnuti odnosi u državi koja je
postala svjetska sila
 Kultura i umjetnost
• 7. i 6. st. pr. Kr. – snažan etruščanski
utjecaj na rimsku kulturu – od 5. st.
početka propadanja etrušč. kulture –
sve slabiji utjecaj na Rim
• etruščanski utjecaj na rimsku religiju –
Jupiter, Junona, Minerva – od kraja 6.
st.
• gradnja hramova od drveta – stambeni
objekti od nepečene cigle – malo
arheoloških tragova tih objekata
• od 400. g. – lijevani novac
• isprva etruščanski utjecaj u kiparstvu –
4/3. st.: sve jači grčki utjecaj –
helenizacija
• 3. i 2. st. – helenistička epoha italsko-
etrurske umjetnosti – prodiru grčki
kultovi
• od 269. g. – rimski srebrni kovani novac
• 3. st. – gradnja zidanih hramova –
etruščanski tip – gradnja cesta (Via
Appia) i prvog vodovoda (Anio vetus)
• 3. i 2. st.: početak rimske književnosti:
L. Livije Andronik (dramska djela), Gnej
Nevije (epika i dramska djela), Plaut
(komedije) Mars iz Todija, 4. st. pr. Kr.
 Kultura i umjetnost
• 3/2. st. pr. Kr. – Kvint Enije – poezija i
historiografija (epički Anali)
• utjecaj grčkog obrazovanja i pismenosti –
Krat, Polibije, Diogen
• homo novus M. Porcije Katon – idealizam
starog rimskog načina života –
suprotstavlja se idealima helenizma
• 2. st. – razvoj freskoslikarstva u Rimu
• gradnja kazališta od kamena, dvorana i
kuća sa stupovima – javni objekti postaju
raskošniji – javna kamena skulptura Kameja , orao s palmom i vijencem, poč. 2. st. pr. Kr.
• 179. g. pons Aemilius – gradnja tržnica po
grčkom uzoru: 184. g. basilica Porcia –
179. g. basilica Aemilia – 170. g. basilica
Sempronia
• od 174. g. – popločavanje rimskih ulica –
157. g. mramor u Herkulovom hramu
• 146. g. porticus Metelli – u potpunosti od
mramora
• polovica 2. st. – gradnja mostova i
akvedukata s lukovima – novi pons
Aemilius 143. g. pr. Kr.
• 2. st. – novo buñenje etrurske umjetnosti
– Perugia, Volterra, Tomba Francois u
Vulciju Pons Aemilius
 Izvori za stariju rimsku povijest
• najvažniji izvori za stariju rimsku
povijest
• Tit Livije (59. g. pr. Kr. – 17. g. pos.
Kr.) – Ab Urbe condita – od
legendarnog osnutka grada do
njegovog vremena – od ukupno
167 knjiga sačuvane 1 – 10. i 21 –
45. knjiga
• Polibije (oko 200. – 118. g. pr. Kr.)
– došao u Rim kao talac poslije 3.
makedonskog rata – piše o 1. i 2.
punskom te o 3. makedonskom
ratu – pouzdan povjesničar – na
tradiciji Tukidida – od ukupno 40
knjiga sačuvano prvih pet
• Dion Kasije (164 – 229. g.) –
povijest Rima u Grčkoj – sačuvane Tit Livije
knjige 36 – 60 i veći ulomci drugih
– glavni izvor za kasnu Republiku i
rano Carstvo
Rimska ekspanzija: 5. – 2. st. pr. Kr.
• Literatura:
Bratož, Rajko: Rimska zgodovina. 1. del: Od začetkov do nastopa cesarja Dioklecijana,
Ljubljana: Zveza zgodovinskih društev Slovenije, 2007
Cabanes, Pierre: Iliri: od Bardileja do Gencija, Zagreb: Svitava, 2002
Kuntić-Makvić, Bruna: Grčka i rimska starina, Hrvatska i Europa I: Rano doba hrvatske
kulture, ur. I. Supičić, Zagreb: HAZU – AGM, 1997, 73 – 91
Kuntić-Makvić, Bruna: Područje rimskog Illirika uoči dolaska Hrvata, Povijest Hrvata I:
Srednji vijek, ur. F. Šanjek – F. Mirošević, Zagreb: Školska knjiga, 2003, 5 – 38
Matijašić, Robert: Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Zagreb:
Leykam international, 2009
McKay, Christopher: Ancient Rome: A Military and Political History, New York:
Cambridge University Press, 2007
Novak, Grga: Prošlost Dalmacije, knj. 1., Split: Marjan tisak, 2004
Novak, Grga: Jadransko more u sukobima i borbama kroz stoljeća, knj. 1., Split: Marjan
tisak, 2004
Povijest, sv. 3, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress
holding, 2007
Šišić, Ferdo: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb: Naklada školskih
knjiga, 1925
The Oxford History of the Roman World, ur. J. Boardman, J. Griffin i O. Murray, Oxford:
Oxford University Press, 2001
Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 4, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar
Keršovani, 1974
Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 5, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar
Keršovani, 1974
Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 6, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar
Keršovani, 1974