Amir Halep, dipl. in.

TEHNIKA DIJAGNOSTIKA

2008.
2

Predgovor
Tokom 90.-tih godina prolog stoljea je dolo do stagnacije razvoja privrede i industrije.
Mnoge fabrike su prestale sa radom ili znaajno smanjile obim proizvodnje. Sve ovo je
dovelo do pada interesa za tehniku dijagnostiku. Meutim, tokom posljednjih godina
industrijski pogoni se obnavljaju i tavie podiu novi to otvara prostor za iru primjenu
tehnike dijagnostike kao tehnike discipline koja omoguava znaajne utede i poveanje
pouzdanosti rada industrijskih postrojenja.
Kao glavna prepreka uvoenju u primjenu metoda tehnike dijagnostike se pokazao
nedostatak strune literature iz date oblasti prilagoene naim prilikama to me navelo na
pisanje ove knjige. Svakodnevno, nailazim na eksperte koji pokazuju odbojnost prema
primjeni tehnike dijagnostike koja je uzrokovana prvenstveno neznanjem. Naime, bilo je
mnogo pokuaja primjene metoda tehnike dijagnostike koji su doivjeli neuspjeh usljed
nepoznavanja metoda, loeg odabira instrumenata, loe organizacije i u konanici usljed
nepoznavanja problematike. U ovoj knjizi sam nastojao na jednostavan i lak nain opisati
najvanije metode tehnike dijagnostike i dati osnovne upute za njihovu primjenu te upute za
organizaciju provoenja kako bih itaocima dao pouzdan vodi za implementaciju projekata
uvoenja u primjenu metoda tehnike dijagnostike.
Ono to ovu knjigu izdvaja od slinih koje su ve pisane jeste sveobuhvatnost opisa u smislu
da knjiga nije usmjerena na jedno usko podruje tehnike dijagnostike ve daje dovoljno
kompletan pregled opisivane tematike.
Knjiga je pisana tako da se svako pojedino poglavlje moe itati neovisno o ostatku knjige,
ali da knjiga ipak predstavlja jednu cjelinu. Da bi se zadovoljio ovaj zahtjev pojedine slike i
crtei se ponavljaju u vie poglavlja te se u tom smislu izvinjavam itaocima.
Na kraju imam ugodnu dunost da se zahvalim svima koji su pomogli u pisanju ove knjige.
Prvenstveno se zahvaljujem grupaciji SKF koja mi je dozvolila upotrebu crtea i fotografija iz
njihovih publikacija na koje SKF ima copyright. Takoer se zahvaljujem prof. dr. Hotimiru
Lienu, prof. dr. Nevenu Srbu, prof. dr. eljku Novincu, dr. Robertu M. Jonesu, Draganu
Trivanoviu, Karelu Jakubecu i Ninoslavu Zuberu na korisnim savjetima koje sam iskoristio
pri pisanju knjige.
Ova knjiga u mnogo emu je pionirski poduhvat ak i u svjetskim razmjerama te zbog toga u
knjizi sigurno ima i izvjesnih nedostataka te e sve dobronamjerne i valjane primjedbe biti
uvaene sa zahvalnou.
Autor

Sva prava pridrana. Ni jedan dio ove knjige se ne smije komercijalno koristiti u bilo kom
obliku ili znaenju bez pismene saglasnosti autora. Pojedini crtei i fotografije u knjizi su u
vlasnitvu SKF grupacije.

SADRAJ
R.b.
1
2
3
3.1
3.2
3.3
3.4
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13

lanak
POJAM I ZNAAJ TEHNIKE DIJAGNOSTIKE
ORGANIZACIJA DIJAGNOSTIKOG NADZORA
VIBRODIJAGNOSTIKA
Osnovni pojmovi o vibracijama
Mjerenje vibracija
Furijeova transformacija
Dijagnostika rotacionih maina mjerenjem vibracija
ULTRAZVUNA DIJAGNOSTIKA
TERMOVIZIJSKA DIJAGNOSTIKA ISPITIVANJA
TESTIRANJA ELEKTROMOTORA
ISPITIVANJA MAINSKIH ULJA
DIJAGNOSTIKA ENERGETSKIH TRANSFORMATORA
PROCJENA STANJA KOTRLJAJUIH LEAJA
OSTALA DIJAGNOSTIKA ISPITIVANJA
DIJAGNOSTIKI INSTRUMENTI
EDUKACIJA TEHNIKIH DIJAGNOSTIARA
PLANIRANJE DIJAGNOSTIKIH PREGLEDA,
DIJAGNOSTICIRANJE I IZVJETAVANJE
Literatura

Str.
5
11
16
16
21
38
48
54
60
65
76
83
87
102
105
109
112
120

1. POJAM I ZNAAJ TEHNIKE DIJAGNOSTIKE

POJAM TEHNIKE DIJAGNOSTIKE
Pojam dijagnostika vue korijen iz starogrkih rijei dia (kroz) i gnosis (znanje) ijim
spajanjem je nastala rije diagnosis (gr. ) koja u doslovnom prijevodu znai "kroz
upotrebu znanja". Medicinska dijagnostika je iroko poznata za razliku od tehnike
dijagnostike iji pojam i znaaj su poznati samo u uem krugu tehnikih strunjaka. Meutim,
jednako kao to medicinska dijagnostika podrazumijeva sve postupke koji se provode da bi
se spoznala bolest pacijenta preko zapaanja i tumaenja uoenih simptoma koji upuuju na
nju tehnika dijagnostika podrazumijeva postupke definisanja defakata maina, postrojenja i
ureaja na osnonovu izvrenih mjerenja i pregleda nad istima. U anglosaksonskoj
terminologiji se umjesto pojma Technical Diagnostics mnogo ee koriste pojmovi Condition
Monitoring (monitoring stanja) ili Maintenance Inspection (inspekcija odravanja). U svojoj biti
tehnika dijagnostika upravo i predstavlja tehniku disciplinu koja se bavi praenjem stanja
ispravnosti maina, ureaja i postrojenja.
PREGLED METODA TEHNIKE DIJAGNOSTIKE
Danas se najee apliciraju sljedee metode tehnike dijagnostike:

vibraciona dijagnostika (vibrodijagnostika),

ultrazvuna dijagnostika,
termovizijska ispitivanja,
testiranja elektromotora,
ispitivanja ulja i maziva,
analiza neistoa u ulju i mazivu i
podeavanje rotora maina (podeavanje saosnosti i balansiranje).

Vibrodijagnostika je sigurno najrairenija i najbolje istraena oblast tehnike dijagnostike.

Mjerenjem vibracija maina i postrojenja se mogu detektovati mnoge neispravnosti istih,
poev od debalansa rotora, nesaosnosti vratila, defekata elektromotora, preko neispravnosti
leaja, zupanika i drugih mainskih elemenata pa do kavitacije unutar hidraulikih sistema,
a svakako i drugi defekti.

Sl. 1. Mjerenje vibracija maine pomou savremenog vibrodijagnostikog instrumenta

Ultrazvunim ispitivanjima se mogu otkriti pukotine u metalnim dijelovima, provjeriti debljina
stijenki, provjeriti kvalitet zaptivanja otvora i ventila, otkriti elektrina pranjenja, ispitati stanje
kliznih i kotrljajuih leaja ak i pri niskim brojevima obrtaja, provjeriti kvalitet podmazivanja,

provjeriti eventualne turbulencije unutar hidraulikih vodova i drugo. Za ultrazvuna

ispitivanja se koriste dvije vrste instrumenta. Jedni mjere vrijeme eha ultrazvunog signala, a
drugi mjere buku u ultrazvunom podruju i prevode je u audio podruje ime se omoguava
presluavanje iste pomou slualica.

Sl. 2. Presluavanje buke postrojenja u ultrazvunom podruju

Termovizijsko ispitivanje u kombinaciji sa mjerenjem temperature je takoer mona
dijagnostika metoda koja omoguava otkrivanje irokog spektra naispravnosti kao to je
loa termika izolacija, pukotine, loe zaptivanje otvora, pregrijavanja, loi elektrini spojevi,
ispitivanje stanja elektrine instalacije i druga.

Sl. 3. Fotografija (lijevo) i termovizijski snimak (desno) maine na kome se moe uoiti
pregrijavanje leaja
Ispravan rad elektromotora ima vitalan znaaj za rad maine i postrojenja u cjelini tako da
razvijeno niz metoda za testiranje ispravnosti elektromotora kako tokom rada istog tako i dok
je motor izvan pogona. Dok je motor van pogona najee se vri provjera impedanse
zavojnica i kvalitet izolacije, dok se na motoru u pogonu provode sljedea ispitivanja:
mjerenje spektra vibracija, mjerenje spektra faznih struja, mjerenje spektra i vremenske
ovisnosti raspinog magnetnog polja i mjerenje diferencijalne struje prema masi.

Sl. 4. Mjerenje spektra vibracija elektromotora

Uobiajena je praksa da se ulje i mazivo u mainama periodino mijenja novim. Meutim
znaajna poboljanja i utede se mogu postii ukoliko se ulje i mazivo periodino ispituje i
mijenja u onom momentu kada njegove karakteristike budu degradirane do nivoa kada ga
treba mijenjati. tavie karakteristike rabljenog ulja i maziva se mogu popraviti
preiavanjem i dodavanjem aditiva za reparaciju ime se produuje vijek njegove
upotrebe. Treba napomenuti da su esto propisani rokovi zamjene ulja i maziva predugi tako
da obino do degradacije doe znatno ranije to dovodi do ubrzanog habanja maine.

Sl. 5. Prijenosni rotacioni viskozimetar konstruisan za mjerenje dinamike viskoznosti

mainskih ulja
Analizom veliine, koncentracije, oblika i hemijskog sastava neistoa u mazivu se takoer
moe doi do podataka o eventualnim defektima maina. Ova metoda je posebno efikasna
kod maina sa niskim brojevima obrtaja.
Podeavanja rotora maina (podeavanje saosnosti i balansiranje) u svojoj biti nisu
dijagnostike ve "terapijske" metode, ali zbog injenice da navedene zahvate provode isti
ljudi (a esto se koriste i isti instrumenti) koji provode dijagnosticiranje ove metode su
ubrojane u dijagnostike. Podeavanjem saosnosti i balansiranjem rotora se postie niz
povoljnih efekata kao to je smanjenje buke, produenje ivotnog vijeka maine, smanjenje
potronje energije itd.

Sl. 6. Lasersko podeavanje saosnosti remenica

Pored navedenih dijagnostikih metoda u primjeni su i druge kao to su npr. radiografska
ispitivanja, ispitivanje pukotina magnetskim esticama, penetrantska ispitivanja, ispitivanja
vrtlonim strujama, endoskopska ispitivanja, stroboskopska ispitivanja, ispitivanje boca pod
pritiskom, mjerenje tvrdoe materijala, mjerenja otpora uzemljenja, mjerenje struja kratkog
spoja itd.
Dijagnostika ispitivanja se mogu vriti povremeno ili planski u zadanim terminima, a takoer
postoji mogunost da se dijagnostiki instrumenti instaliraju na postrojenje ime se dobiva
danonononi dijagnostiki nadzor. Za dijagnostike instrumente za povremene ili planske
preglede je uobiajen naziv OFF-LINE instrumenti, dok za instalirane instrumente koji vre
kontinualni nadzor koristimo naziv ON-LINE instrumenti. Savremeni ON-LINE sistemi su
konstruisani za uvezivanje sa SCADA sistemima i telefonskim centralama tako je mogue
daljinsko izvjetavanje o defektima postrojenja npr. putem SMS poruka mobilne telefonije.
Vre se istraivanja i razvoj ureaja za automatsko dijagnosticiranje postrojenja i uvezivanje
ON-LINE dijagnostikih sistema sa softverskim paketima za kreiranje radnih naloga
odravanja.
ZNAAJ TEHNIKE DIJAGNOSTIKE
Organizacijom i provoenjem dijagnostikog nadzora se postiu sljedei povoljni efekti:
smanjenje ukupnih trokova kompanije,
poveanje pouzdanosti rada postrojenja i
povoljni ekoloki efekti.
Trokovi kompanije se smanjuju kroz:

bolje planiranje aktivnosti odravanja,

smanjenje karta u proizvodnji,
smanjenje potronje rezervnih dijelova, ulja i maziva,
smanjenje potrebnih zaliha rezervnih dijelova, ulja i maziva,
manju potronju energije i
izbjegavanje havarija postrojenja.

Potrebno je napomenuti da organizacija i provoenje dijagnostikog nadzora u izvjesnoj

mjeri poveava trokove kroz trokove nabavke dijagnostike opreme, trokove edukacije
dijagnostiara, trokove rada dijagnostiara i trokove angaovanja dijagnostikih servisa.

Dijagnostiki nadzor omoguava bolje planiranje odravanja, jer prua dobar uvid u stanje
opreme. Npr. prije remonta postrojenja se moe izvriti dijagnostiki pregled istog ime se
uoavaju slabe take postrojenja na kojima treba raditi tokom remonta. Ukoliko na
postrojenju imamo 16 reduktora bez provoenja dijagnostikog nadzora tokom remonta
bismo morali otvoriti i remontovati svih 16. Meutim ako prije remonta izvrimo dijagnostiki
pregled tano emo znati reduktore na kojima treba izvriti intervenciju, a ispravne redukore
neemo morati otvarati! Smanjenje karta se postie kroz pravovremeno uoavanje
neispravnosti maina. Npr. poveanje vibracija alatnih maina dovodi do smanjenja kvaliteta
obrade odnosno karta u proizvodnji. Planskim mjerenjem vibracija na vrijeme moemo
uoiti trend poveanja istih i na vrijeme poduzeti aktivnosti odravanja. Prema nekim
istraivanjima, primjenom metoda tehnike dijagnostike se postie smanjenje potronje
rezervnih dijelova, ulja i maziva ak i do 70 %. Uzrok smanjenja potronje istih lei u injenici
da se primjenom navedenih metoda dobiva uvid u pravo stanje rezervnih dijelova, ulja i
maziva to omoguava da se isti zamjenjuju tek onda kada budu 100 % istroeni kada daju
svoj maksimum. Studija provedena u European Pulp and Paper industriji, a koja se odnosila
na zemjenu leaja po programu preventivnog odravanja ukazuje nam da je samo 5%
zamjenjenih leaja bilo u fazi oteenja koja su mogla izazvati katastrofalne tete. Dakle 95%
leaja je bespotrebno zamijenjeno! Zalihe rezervnih dijelova u skladitu predstavljaju mrtav
kapital te je poeljno smanjiti koliinu istih vodei rauna da su rokovi isporuke pojedinih
rezervnih dijelova jako veliki. Upravo primjenom metoda tehnike dijagnostike moemo
smanjiti navedene zalihe bez straha da u kritinom momentu neemo imati na raspolaganju
odgovarajui rezervni dio. Npr. redovnim ispitivanjem stanja kotrljajuih leaja moemo otkriti
defekt leaja u ranoj fazi tako da imamo dovoljno vremena za nabavku istog, a istovremeno
nema potrebe da se dri rezervni leaj u skladitu! Smanjenje potronje energije se postie
na vie naina. Npr. ultrazvunim ispitivanjima moemo otkriti loa zaptivna mjesta na
pneumatskim vodovima to dovodi do utede u potronji komprimiranog zraka. Takoer kroz
ispitivanje stanja elektromotora moemo otkriti defekte i pregrijavanja istih ime postiemo
utedu elektrine energije. Posebno velike utede se postiu kroz izbjegavanje havarija to
se postie kroz pravovremeno detektovanje potencijalnih uzroka havarije.
Poveanje pouzdanosti rada rada postrojenja se takoer postie kroz pravovremeno
detektovanje potencijalnih uzroka havarije. Povoljni ekoloki efekti se postiu kroz smanjenje
potronje energije i izbjegavanje havarija koje mogu izazvati ekoloke katastrofe. Npr.
ultrazvunim ispitivanjima se mogu detektovati pukotine na tankovima u njihovoj ranoj fazi
nastanka ime se izbjegavaju havarije i isticanje sadraja tankova u okolinu to moe biti
jako opasno, ako su isti ispunjeni otrovnim materijama.
U savremenom odravanju postoje sljedea etiri koncepta (strategije) odravanja:

reaktivno (korektivno, naknadno) odravanje,

preventivno odravanje,
prediktivno (po stanju, predviajue) odravanje i
proaktivno odravanje.

Reaktivno odravanje podrazumijeva da odravalac eka da se desi kvar, a onda da

poduzima mjere na sanaciji istog. Glavni nedostatak ovog koncepta se ogleda u injenici da
se kvar moe desiti onda kada je najmanje poeljan u najgorem momentu. Neto bolji
pristup ima koncept preventivnog odravanja koji se temelji na prastaroj mudrosti da je "bolje
sprijeiti nego lijeiti". Prema konceptu preventivnog odravanja odreeni dijelovi, ulja i
maziva se mijenjaju u zadanim intervalima, a takoer se periodino provode i druge
aktivnosti odravanja. Nedostatak ovog koncepta je ve dat na primjeru zamjene leaja gdje
je ustanovljeno da je 95% leaja bespotrebno zamijenjeno. Istovremeno mnogi leaji su
otkazali prije propisanog roka zamjene. Da bi se izbjegli navedeni propusti uveden je koncept
prediktivnog odravanja odravanja po stanju. Ovaj koncept podrazumijeva da se rezervni
9

dijelovi, ulja i maziva ispituju i mijenjaju teko onda kada je to odista potrebno! Za prediktivno,
odnosno odravanje po stanju se esto koristi skraenica CBM Condition Based
Maintenance. U upotrebi je takoer i skraenica RBM Risk Based Maintenance
(odravanje po riziku). Odravanje po riziku pored praenja stanja same maine razmatra i
znaaj potencijalnog otkaza maine, odnosno razmatraju se konsekvence samog otkaza.
Koncept proaktivnog odravanja podrazumijeva djelovanje na uzrok problema. Npr. ukoliko
se uoi da neki leaj esto otkazuje potrebno je otkriti uzrok otkaza i eliminisati ga. Uzroka
moe biti vie (konstruktivna greka, loa montaa, neadekvatno odabrano mazivo, loa
saosnost vratila, debalans, rezonancije itd.)
Koncepti prediktivnog i proaktivnog odravanja, koji se pokazuju kao znatno superiorniji u
poreenju sa tradicionalnim reaktivnim i preventivnim odravanjima, pogotovu u pogledu
smanjenja trokova i izbjegavnja iznenadnih otkaza postrojenja koji ponekada imaju
nesagledive posljedice je nezamislivo bez organizacije i implementacije kvalitetne tehnike
dijagnostike postrojenja. Iz navedenih razloga u sastavu sektora odravanja se organizuje
odjeljenje tehnike dijagnostike. Najveu panju tehnikoj dijagnostici poklanjaju kompanije
iz SAD i iz Zapadne Evrope. Na kraju je ipak neophodno napomenuti da niti jedna metoda
tehnike dijagnostike nije 100% sigurna i da sve dijagnostike metode imaju svoja
ogranienja u primjeni.

10

2. ORGANIZACIJA DIJAGNOSTIKOG NADZORA

UVODNE NAPOMENE
Postoje tri opcije organizacije dijagnostikog nadzora:
organizacija u vlastitoj reiji (interno),
angaovanje specijalistikih dijagnostikih servisa (eksterno) i
kombinacija prethodna dva rjeenja.
Jedno vrijeme je bilo prisutno nastojanje da se kompletno odravanje postrojenja prepusti
eksternim servisima. Za ovakvu organizaciju odravanja u anglosaksonskoj terminologiji se
koristi pojam Maintenance Outsourcing. Meutim, iskustvo je pokazalo da takva nastojanja
nisu ispravna iz vie razloga. tavie bilo je sluajeva bankrota kompanija uzrokovanih
oslanjanjem na eksterne servise odravanja. Praksa je pokazala da je najefikasnija
kombinovana strategija odravanja gdje odreene aktivnosti odravanja obavlja vlastiti
personal, a preostale obavljaju eksterni servisi. Praksa je takoer pokazala da je uputno to
vie angaovati ljudstvo iz sektora proizvodnje na odreenim aktivnostima odravanja sve u
cilju smanjenja trokova. U tom smislu i dijagnostiki nadzor je najbolje provoditi
kombinovano gdje odreene dijagnostike preglede vri vlastiti personal, a preostale eksterni
dijagnostiki servisi. Obim anagaovanja vlastitiog personala direktno ovisi o veliini
kompanije vee kompanije se obino vie oslanjaju na rad vlastitog personala, dok manje
kompanije vie angauju eksterne servise.

Sl. 1. Dijagnostika mjerenja

DEFINISANJE ORGANIZACIJE
Teko je definisati precizne kriterije o obimu i opremljenosti dijagnostike grupe, ali ugrubo
se kompanije mogu podijeliti na:
male (instalisana snaga pogona do 10 MW),
srednje (instalisana snaga pogona izmeu 10 i 50 MW) i
velike (instalisana snaga pogona iznad 50 MW).
Male kompanije ija je ukupna instalisana snaga elektromotora i drugih pogona izmeu 1 i 10
MW treba da imaju uposlenog jednog tehnikog dijagnostiara koji provodi priblino 10-30 %
radnog vremena na poslovima dijagnostike dok ostalo vrijeme radi druge poslove. Navedeno
lice (tehniki dijagnostiar) dakako treba imati opu edukaciju iz oblasti tehnike i
specijalistiku edukaciju iz oblasti tehnike dijagnostike, a najbitnije je da iskazuje savjesnost
i predanost u radu. Naime uspjeh dijagnostikog programa bitno ovisi o pouzdanosti
mjerenja. Stepen strune spreme tehnikog dijagnostiara ovisi o znaaju postrojenja, ali
svako je minimalno potrebna edukacija na nivou srednje tehnike kole. Za izuzetno
znaajna postrojenja kao to su npr. generatori, nuklearne elektrane i slina postrojenja se
angauju dijagnostiari educirani na nivou magisterija ili doktorata tehnikih nauka. U

11

anglosaksonskoj terminologiji za tehnike dijagnostiare se koristi termin Maintenance

Inspector. Kompanije sa instalisanom snagom pogona izmeu 1 i 10 MW trebaju imati
dijagnostike opreme u vrijednosti od pribilino 4000 EUR. Tehniki dijagnostiar u ovim
kompanijama obavlja sljedee poslove:
provodi redovna planska i vanredna dijagnostika mjerenja,
evidentira i analizira rezultate redovnih planskih i vanrednih dijagnostikih mjerenja,
izvjetava o uoenim nepravilnostima i predlae vanredno angaovanje eksternih
dijagnostikih servisa,
prisustvuje tokom planskih i vanrednih dijagnostikih mjerenja koje izvode eksterni
dijagnostiki servisi i
arhivira zapisnike o dijagnostikim mjerenjima.
Kao to je ve reeno ovakve male kompanije kod kojih nije ekonomski isplativo
posjedovanje skuplje dijagnostike opreme u veoj mjeri angauju eksterne dijagnostike
servise sa kojima se potpisuju godinji ugovori o redovnim dijagnostikim pregledima.
Zajednikim radom vlastitog tehnikog dijagnostiara i eksternih servisa se mogu postii
dobri rezultati. Npr. ukoliko vlastiti dijagnostiar redovno mjerei vibracije na pogonu
posumnja na debalans rotora on moe pozvati eksterni servis da izvri vanredno mjerenje
vibracija pomou sofisticiranijieg (i skupljeg) instrumenta koji e potvrditi ili opovrgnuti
dijagnozu. Ako se dijagnoza debalansa potvrdi eksterna firma e izvriti balansiranje rotora.

Sl. 2. Analiza stanja opreme na osnovu dijagnostikih mjerenja

Kompanije sa ukupnom instalisanom snagom pogona izmeu 10 i 50 MW trebaju imati
vlastitu dijagnostiku ekipu, a vrijednost dijagnostike opreme treba biti minimalno 40 000
EUR. Obino su tehniki dijagnostiari i dijagnostiki analitiari organizovani u istom
odjeljenju zajedno sa licima koja obrauju dokumentaciju odravanja. Anglosaksonski termin
za navedeno odjeljenje je Plant Maintenance Control Center (skraeno PMCC) to u
prijevodu znai centar za upravljanje odravanjem postrojenja. U kompanijama koje nemaju
organizovanu vlastitu slubu odravnja ef PMCC je direktno potinjen tehnikom direktoru,
dok je u kompanijama sa vlastitim slubama odravanja ef PMCC potinjen efu slube
odravanja. I u jednom i u drugom sluaju zadaci PMCC (centra za upravljanje odravanjem
postrojenja) su isti i odnose se na izradu, voenje i arhiviranje dokumentacije odravanja
(planovi remonta, tehnika uputstva, tehniki crtei, zapisnici o aktivnostima odravanja,
radni nalozi odravanja i drugo), a takoer i poslovi tehnike dijagnostike i sveukupna
koordinacija aktivnosti odravanja koje provodi vlastiti personal (iz sektora proizvodnje i
eventualno sektora odravanja) te eksterni servisi. U odjeljenju PMCC se angauju

12

minimalno tri do etiri uposlenika i to jedan do dva dijagnostiara, dijagnostiki analitiar, lice
zadueno za obradu tehnike dokumentacije i ef PM CC. Poeljno je da u kompanijama
srednje veliine budu angaovana minimalno dva tehnika dijagnostiara pri emu je jedan
od njih mainske, a drugi elektro struke. Dobro je da mainski i elektro dijagnostiar
zajedniki vre pregled pogona iz vie razloga. Kao prvo oni mogu koristiti iste instrumente, a
takoer znatno lake mogu vriti analizu rezultata mjerenja i donijeti pravu dijagnozu kroz
multidisciplinarni pristup radu. Jo bolje rjeenje je, ako su dijagnostiari sa multidisciplinarno
educirani. Naime kompanijama srednje veliine su potrebni dijagnostiari "univerzalci" koji
nisu usko specijalizirani za jednu oblast tehnike dijagnostike. Za razliku od dijagnostiara
koji prvenstveno vre preglede maina i dijagnostika mjerenja dijagnostiki analitiari vre
kreiranje planova pregleda, piu dijagnostike izvjetaje i slino. U manjim kompanijama
posao dijagnostikog analitiara moe obavljati i npr. rukovodilac PM CC. Uglavnom stepen
strune spreme analitiara treba biti isti ili vii od dijagnostiarskog. Dobro je rjeenje da
mladi ljudi zaponu karijeru kao dijagnostiari, a kasnije nakon to steknu iskustvo u radu,
preu na poslove analitiara.
Velike kompanije sa ukupnom instalisanom snagom pogona iznad 50 MW angauju tehnike
dijagnostiare specijaliste za jednu oblast tehnike dijagnostike. Postoji vie dijagnostikih
specijalizacija, a izdvajamo:

vibrodijagnostiar,
dijagnostiar ultrazvune dijagnostike,
dijagnostiar radiografije,
dijagnostiar termovizije,
dijagnostiar elektromotornih pogona,
dijagnostiar elektrinih instalacija i
dijagnostiar ulja i maziva.

Dakako da jedan dijagnostiar moe imati vie specijalizacija. Npr. vibrodijagnostiar ujedno
moe biti i dijagnostiar ultrazvune dijagnostike to je vrlo est sluaj, a i dobro je rjeenje
zbog mogunosti upotrebe istog instrumenta za analizu kako vibracija tako i ultrazvuka.

Sl. 3. Trend promjene brzine vibracija pogona

Osim veliinom kompanije organizacija dijagnostike je determinisana nizom drugih faktora od
kojih su najvaniji znaaj postrojenja i prostorna rasporeenost kompanije. Znaajna
postrojenja kao to su npr. energetski kompleksi e sigurno imati i bolje dijagnostike ekipe
kako po pitanju opreme tako i po pitanju kadrova. Takoer nee biti ista organizacija npr. u
termoelektrani gdje je oprema skoncentrisana na jednom uskom prostoru i u gradskoj toplani
koja ima podstanice distribuirane na irokom podruju. Osim toga vee grupacije mogu

13

pojedine funkcije dijagnostike centralizovati za vie fabrika. Dijagnostiari vre preglede

maina postrojenja i ureaja prema definisanim planovima pregleda pri emu jedne preglede
vre vlastiti dijagnostiari, a druge opet vre angaovani dijagnostiki servisi. Na osnovu
izvjetaja kako vlastitih dijagnostiara tako i angaovanih servisa se planiraju aktivnosti
odravanja. Samu izradu planova dijagnostikih pregleda treba izvriti vlastiti personal
samostalno ili uz pomo eksternih strunjaka iz dijagnostikih servisa. Planove treba kreirati
tako da se uvijek mogu doraditi kroz promjenu termina pregleda ili promjenu broja i vrste
pregleda.
REDOSLIJED AKTIVNOSTI PRI IMPLEMENTACIJI DIJAGNOSTIKIH METODA
U momentu kada menadment kompanije donese odluku da krene u primjenu metoda
tehnike dijagnostike potrebno je provesti sljedee aktivnosti:

izvriti poetnu edukaciju tehnikih lica kompanije,

kreirati strategiju razvoja primjene tehnike dijagnostike,
definisati poetnu organizaciju dijagnostikog nadzora u kompaniji,
formiranje dijagnostike grupe,
izvriti nabavku dijagnostike opreme,
obaviti zavrnu edukaciju ljudstva,
kreirati planove pregleda i upute za preglede,
izvriti oznaavanje mjernih mjesta na mainama,
startovati sa dijagnostikim nadzorom i
promijeniti navike u organizaciji odravanja.

Poetna edukacija podrazumijeva upoznavanje pojma i znaaja tehnike dijagnostike,

organizacije dijagnostikog nadzora i osnovno upoznavanje metoda, a pohaa je iri krug
slualaca iz tehnikog sektora kompanije. Bitno je da ovu edukaciju proe menadment
odravanja (rukovodioci, poslovoe, inenjeri pogona i drugi). Na osnovu steenog znanja
kroz poetnu edukaciju menadment odravanja vri kreiranje strategije razvoja primjene
tehnike dijagnostike i definie poetnu organizaciju dijagnostikog nadzora. Strategija
razvoja treba predvidjeti postepeno uvoenje metoda u primjenu tokom vie godina iz vie
razloga. Kao prvo obino kompanije ne raspolau materijalnim sredstvima za brzi razvoj, a
kao drugo potreno je vrijeme da se dijagnostika ekipa uhoda u radu, a menadment
odravanja stekne navike da koristi blagodeti tehnike dijagnostike. Strategija i organizacija
ovise prvenstveno o veliini kompanije, vrsti proizvodnje, znaaju postrojenja, prostornom
raporedu postrojenja i o raspoloivim kadrovima. Jako je bitno definisati koje poslove e
obavljati vlastiti personal, a koje eksterni dijagnostiki servisi. Na osnovu definisane strategije
i organizacije vri se formiranje dijagnostike grupe i potpisivanje ugovora sa eksternim
dijagnostikim servisima. Samo formiranje podrazumijeva ne samo odrivanje ljudstva grupe
ve izdavanje rjeenja o rasporedu na radno mjesto, odreivanje prostorija za rad grupe i
drugo. Pri odabiru kadrova za dijagnostiku grupu od presudnog znaaja je da se odaberu
tehnika lica koja iskazuju savjesnost i predanost u radu. Nakon formiranja dijagnostike
grupe vri se nabavka opreme i zavrna edukacija ljudstva koju pohaa ui krug polaznika, a
koja podrazumijeva detaljno upoznavanje odabranih dijagnostikih metoda i uvjebavanje u
rukovanju instrumentima i drugom opremom. Sljedea faza jeste kreiranje planova pregleda i
uputa za preglede te oznaavanje mjernih mjesta na mainama. Naime veina dijagnostikih
metoda zahtijeva praenje trenda promjene mjerenih veliina to opet zahtijeva repetabilnost
mjerenja to obino nije mogue bez oznaavanja mjernih mjesta. Kreiranje planova i uputa
te oznaavanje mjernih mjesta vri dijagnostika grupa uz eventualnu pomo drugih
odavalaca i eksternih dijagnostikih servisa. Nakon to se obave sve navedene pripreme
vlastita dijagnostika grupa i eksterni dijagnostiki servis mogu poeti sa dijagnostikim
nadzorom rada pogona. Menadment odravanja moe sada organizovati aktivnosti
odravanja oslanjajui se na dijagnostike izvjetaje, odnosno treba stei nove navike u
organizaciji. Dakako, svaki poetak je teak i u poetnom periodu uhodavanja su mogue

14

greke, ali prvi pozitivni rezultati se mogu oekivati ve u prvom mjesecu primjene metoda. U
biti dijagnostiki izvjetaj predstavlja procjenu stanja maine koja moe biti data sa tri opisne
ocjene: dobro, zadovoljava i loe. Ocjeni "dobro" se obino pridruuje zelena boja, ocjeni
"zadovoljava" uta i ocjeni "loe" crvena boja po analogiji sa semaforom. Ako je stanje
maine loe tada mainu smjesta treba zaustaviti u cilju sprjeavanja potpunog unitenja
iste, a ako je stanje zadovoljavajue treba planirati odravanje maine kako bi se ista dovela
u dobro stanje. Npr. ako se otkrije da je kotrljajui leaj u zadovoljavajuem stanju tada treba
planirati njegovu zamjenu i pokrenuti postupak nabave, ali ne treba zaustavljati pogon.
Takoer, uvijek treba nastojati da se pronae pravi uzrok otkaza rezervnog dijela. Kada je u
pitanju npr. leaj uzrok otkaza moe biti dotrajalost istog, ali i pogrena montaa, loe
podmazivanje, debalans rotora i drugo. Nakon to se otkrije pravi uzrok otkaza treba
djelovati na njega. Sam proces dijagnosticiranja se kree u trokutu: DETEKCIJA-ANALIZAVERIFIKACIJA, jer nakon to se analizom ustanovi uzrok problema slijedi verifikacija nalaza.
U poetnom periodu dijagnostika ekipa poinje sa radom opremljena osnovnim setom
instrumenata i znaajno se oslanja na dijagnostika mjerenja koja obavljaju eksterni
dijagnostiki servisi, meutim ekipa postepeno usvaja znanja i vjetine i oprema se
instrumentima i opremom tako da se vremenom sve manje angauju eksterni servisi.

15

3. VIBRODIJAGNOSTIKA
3.1 OSNOVNI POJMOVI O VIBRACIJAMA
1. UVOD
Mehanike vibracije su oscilatorno kretanje krutih tijela. Vezano za vibracije definiu se
sljedee veliine:
-

period vibracija,
frekvencija vibracija,
pomjeraj vibracija,
brzina vibracija,
ubrzanje vibracija,
faza vibracija i
vektor vibracija.

Pojam perioda vibracija je ilustrovan na slici 1.

Sl. 1. Period vibracija

Jedinica za period vibracija T je sekunda [s], a za frekvenciju se koriste jedinice herc [Hz] i
[CPM]. Jedinica [CPM] se koristi u anglosaksonskoj literaturi, a pojam CPM je skraenica od
engleskog izraza Cycles Per Minute (ciklusa u minuti). Odnos perioda i frekvencije je dat
relacijama:
f = 1/T [Hz]
f = 60/T [CPM].
Posljednja relacija je logina sama po sebi zbog injenice da u minuti ima 60 sekundi. Npr.
ukoliko je period vibracija T = 0,02 [s] tada je frekvencija vibracija f = 50 [Hz] odnosno f =
3000 [CPM]. esto se frekvencija vibracija izraava relativno prema frekvenciji vrtnje rotora
maine. Frekvencija vrtnje rotora fv se rauna po formuli:
fv = n/60 [Hz],
gdje je n [o/min] broj obrtaja rotora u minuti. Npr. ukoliko se rotor vrti sa n = 990 [o/min] tada
je frekvencija vrtnje rotora fv = n/60 = 990/60 = 16,5 [Hz]. Ukoliko se frekvencija vibracija
izraava relativno u tom sluaju za frekvenciju 16,5 [Hz] iz naeg primjera se koristi oznaka

16

1X (jednostruki iznos frekvencije vrtnje rotora), dok bi se za frekvenciju od 33 [Hz] koristila

oznaka 2X (dvostruki iznos frekvencije vrtnje rotora). U anglosaksonskoj literaturi za opisanu
jedinicu relativne frekvencije se koristi engleski izraz "orders". Relativno izraavanje
frekvencije je pogodnije kod maina sa velikim promjenama broja obrtaja, jer je jednostavniji
postupak poreenja rezultata razliitih mjerenja vibracija.
Pomjeraj vibracija x se mjeri u milimetrima [mm].

Sl. 2. Sinusoidalna ovisnost pomjeraja vibracija o vremenu

Mjerenje se moe vriti Peak to Peak u tom sluaju se mjeri ukupan hod krutog tijela,
meutim najee se koristi RMS vrijednost pomjeraja vibracija. RMS je skraenica od
engleskih rijei Root Mean Squared i predstavlja efektivnu vrijednost amplitude vibracija po
istom principu kao to je 220 [V] efektivni napon mrene elektrine struje a istovremeno Peak
mrenog napona iznosi 311 [V]. Odnos Peak i RMS iznosa amplitude vibracija je dat
formulom:
RMS = Peak/ 2 = Peak/1,41 = 0,707 Peak,
uz pretpostavku da je signal vibracija sinusnog oblika. Definie se tzv. krest faktor (Crest
Factor) kao odnos Peak i RMS iznosa amplitude vibracija:
Crest Factor = Peak/RMS.
U sluaju isto sinusnog oblika signala krest faktor je jednak
krest faktor signala vibracija obino u rasponu od 1,5 do 5.

2 = 1,41, meutim u praksi je

Brzina vibracija v se mjeri u [mm/s] ili po anglosaksonskom mjernom sistemu u [ips] odnosno
[in/s] pri emu vrijedi odnos:
1 [ips] = 1 [in/s] = 25,4 [mm/s].
I kod brzine treba obratiti panju da li se vri mjerenje Peak ili RMS. Jedinica [ips] je
skraenica od engleskog izraza inches per second (ina u sekundi). Nivo brzine vibracija se
takoer moe izraavati u [dB], a tada se koristi oznaka VdB. Odnos nivoa brzine vibracija
izraenog u [mm/s] i istog nivoa izraenog u [dB] je dat formulom:
VdB = 20 log(v/vref),
gdje je vref referentni nivo vibracija. Prema meunarodnom SI standardu mjernih jedinica
referentni nivo vibracija je vref = 10-6 [mm/s]. Npr. brzini vibracija v = 7,9 [mm/s] odgovara:

17

VdB = 20 log(v/vref) = 20 log(7,9/10-6) = 138 [dB].

Treba napomeniti da se mnogi proizvoai mjernih instrumenata oslanjaju na standard Ratne
mornarice SAD (US Navy) prema kome je referentni nivo vibracija vref = 10-5 [mm/s] usljed
ega su oitanja tih instrumenata za 20 [dB] nia. Konkretno u naem primjeru (v = 7,9
[mm/s]) oitanje bi bilo 118 [dB].
Ubrzanje vibracija a se mjeri u [mm/s2] ili u [g]:
1 [g] = 9,81 [mm/s2].
Npr. ukoliko je ubrzanje vibracija 7,4 [mm/s2] imamo odnos 7,4 [mm/s2] = 0,75 [g].
Faza signala vibracija se mjeri u stepenima [] ili radijanima [rad] pri emu vrijedi odnos:
1 = 0,01745 [rad].

Sl. 3. Faza vibracija

Ukoliko istovremeno mjerimo vibracije na dvije razliite take na istoj maini one
najvjerovatnije da nee imati ni istu amplitudu ni istu fazu. Na slici 4. su prikazana dva
signala koji imaju istu amplitudu i frekvenciju, ali razliitu fazu. Za signale koji nisu u fazi
kaemo da su fazno pomjereni, odnosno da jedan fazno kasni za drugim.

Sl. 4. Fazni pomjeraj

Vektor vibracija je veliina koja u sebi sadri podatak o brzini i fazi vibracija.

18

Vibracije se dijele na aksijalne i radijalne. Radijalne vibracije maina sa horizontalnim

rotorom se dijele na horizontalne i vertikalne.
VIBRACIJE

AKSIJALNE

RADIJALNE

HORIZONTALNE

VERTIKALNE

Aksijalne vibracije su vibracije uzdu ose vratila, a radijalne vibracije su vibracije okomito na
osu vratila (slika 5.).

Sl. 5. Podjela vibracija (H horizontalne, V vertikalne, A aksijalne)

Glavni uzroci visokih vibracija su:

nesaosnost (loa centrinost) ___ 50 % sluajeva

debalans ___________________ 30 % sluajeva
ostali uzroci _________________ 20 % sluajeva.

Ostali uzroci su:

nedovoljna krutost postolja maine

ugib vratila
povean zazor u leajima
oteenje leaja
loe podmazivanje
oteenje zupanika
rasklimanost
elektromagnetna polja
loa niveliranost maine
kavitacija
loa odzraenost hidraulikih vodova

19

aerodinamike sile
itd.

Da bi ispitali je li elektrini uzrok vibracija potrebno je mainu zavrtiti do nominalnog broja

obrtaja, a zatim iskljuiti struju ukoliko vibracije prestanu uzrok vibracija je elektromagnetno
polje. Na slici 6. je ilustrovano uee raznih uzroka vibracija na primjeru elektromotora. Kao
to se vidi u spektru vibracija imamo komponentu uzrokovanu debalansom rotora
elektromotora koja je najjaa i slabe komponente uzrokovane defektima leaja i radom
ventilatora elektromotora.

Sl. 6. Uzroci vibracija

tetne posljedice visokih vibracija su:

optereenje leaja i njihovo brzo troenje,

povean zamor materijala i znatno skraene ivotnog vijeka maine,
povean utroak energije i
tetno djelovanje na okolinu kroz uveanu buku.

Koliko su vibracije tetne pokazalo je jedno otkrie do koga se dolo sluajno. Naime, za
potrebe podmornica su konstruisani elektromotori sa ekstremno niskim nivoom vibracija kako
bi podmornica bila to tia i time oteano njezino otkrivanje. Kasnije se pokazalo da su takvi
niskoumni elektromotori izuzetno pouzdani u radu i da imaju mnogo dui radni vijek u
odnosu na "obine" elektromotore. Kao to je ve reeno, mehanike vibracije su oscilatorno
kretanje krutih tijela. Konkretno kada su u pitanju npr. elektromotori vibracije se javljaju na
svim dijelovima pri emu je kuite elektromotora u direktnom dodiru sa okolnim vazduhom
tako da se vibracije motora prenose na vazduh u vidu buke.

20

3.2 MJERENJE VIBRACIJA

UVOD
Do poetka 1960.-tih godina vibracije su odreivane subjektivno preko ula vida, dodira i
sluha, a od tada se vri njihovo mjerenje. Tehnika praksa je nametnula potrebu mjerenja
vibracija uzrokovano nizom faktora kao to je uticaj vibracija na radni vijek maine, uticaj
vibracija na kvalitet obrade alatnih maina, ekoloki aspekti vibracija u smislu uzrokovanja
buke, uticaji vibracija na ovjeka, potencijalno uzrokovanje poara i eksplozije i drugi. Sama
tehnologija mjerenja se stalno usavrava to dovodi do poveanja mogunosti mjerenja i
smanjenja cijena opreme. Mjerenje brzine vibracija je definisano standardima ISO 2954 i ISO
10186.
POSTUPAK MJERENJA VIBRACIJA
Mjerenje vibracija se moe vriti:
povremeno (OFF-LINE) i
kontinualno (ON-LINE).
Povremeno mjerenje se vri pomou runih instrumenata pri emu se senzor za mjerenje
vibracija (vibrosenzor) prisloni na mjernu taku na kuitu maine i pridrava rukom ili se
privremeno uvrsti pomou magneta ili vijkom. Dakle, postoje tri naina privremenog
"fiksiranja" vibrosenzora tokom mjerenja runim instrumentom:
pridravanje rukom,
privremeno uvrenje vijkom i
privremeno uvrenje stalnim (permanentnim) magnetom.
Pridravanje vibrosenzora rukom je vrlo nepouzdan nain mjerenja i treba ga izbjegavati.
Ukoliko je mjerno mjesto teko dostupno tada se na vibrosenzor uvrsti metalni tap (antena,
pipak) debljine nekoliko milimetara zaotren na vrhu koji se tokom mjerenja prislanja na
mjerno mjesto. Vibracije maine se preko navedenog tapa prenose do vibrosenzora. Da bi
se pristupilo mjernom mjestu pomou navedenog tapa ponekada se na metalnim
poklopcima izbue mali otvori sa prjenikom neto veim od prjenika tapa kroz koje se
kasnije, tokom mjerenja, protura tap vibrosenzora. Ako se vibrosenzor uvruje vijkom
tada se na mjernom mjestu uree navoj. Prije svakog mjerenja vibrosenzor se vijkom
uvrsti, a nakon mjerenja se vijak odvrne i tako oslobodi senzor za mjerenje na drugom
mjestu. Pojedini vibrosenzori imaju vijke sa leptir glavom kako bi se lake izvela montaa i
demontaa. Privremeno uvrenje stalnim (permanentnim) magnetom je najee koriten
nain uvrenja vibrosenzora pri mjerenju runim instrumentima. Magnet i vibrosenzor su
povezani vijkom.

Sl. 1. Mjerenje vibracija (vibrosenzor uvren pomou magneta)

21

Kod jednostavnih intrumenata nije potrebno vriti nikakva podeavanja prije mjerenja ve je
dovoljno samo startovati mjerenje pritiskom na taster instrumenta. Meutim kvalitetniji
instrumenti zahtijevaju vrlo sloena podeavanja prije poetka mjerenja. Prema standardu
ISO 2954 standardnim vibrometrima se mjere vibracije u opsegu 10-1000 Hz, RMS.
Povremeno mjerenje vibracija je prikazno na slici 1. Nakon to se otpone mjerenje vibracija
potrebno je saekati nekoliko sekundi da proe tzv. vrijeme smirivanja (engleski: settling
time) tokom koga se stabilizuje temperatura i napon napajanja vibrosenzora. Temperaturni
tranzijenti se javljaju ukoliko se vibrosenzor tokom mjerenja prenosi sa hladnog na toplo
mjesto i obrnuto, a mogu se izbjei tako da se vibrosenzor prije poetka mjerenja postavi na
mjerno mjesto te se saeka da se izjednai temperatura vibrosenzora i mjernog mjesta.
Trajanje vremena smirivanja je dato u tehnikim podacima vibrosenzora. Kao i pri svakom
drugom mjerenju tako i pri mjerenju vibracija nastaju greke, a najei uzroci greaka su:

runo pridravanje vibrosenzora tokom mjerenja,

smetnje usljed samog rada maine,
vibracije susjednih maina,
promjene broja obrtaja maine tokom mjerenja,
pogrean odabir mjernog mjesta i
nenormalni uvjeti rada maine tokom mjerenja vibracija.

Kao to je ve reeno pridravanje vibrosenzora rukom je vrlo nepouzdan nain mjerenja i

treba ga izbjegavati, a ako se ve primjenjuje tanost mjerenja se moe poveati tako to e
se izvriti 5-10 mjerenja, a zatim izraunati aritmetiku sredinu mjerenja (izvriti
usrednjavanje). Takoer tokom mjerenja treba nastojati da se vibrosenzor stalno istom i
umjerenom silom pritie na mainu. Ukoliko se mjere vibracije maina iji normalan rad
generie jake vibracije kao to su npr. drobilice kamena tada treba mjeriti vibracije kako dok
maina normalno radi tako i u praznom hodu kada nema vibracija uzrokovanih radom
maine konkretno u naem primjeru drobljenjem kamenja. Da bi se detektovale vibracije
uzrokovane drugim mainama treba po mogunosti zaustaviti mainu i izmjeriti vibracije na
maini dok je van pogona. Jo vei problem moe biti, ako se maine sa kojih dolaze
vibracije ukljuuju povremeno. Jedno od rjeenja ovog problema jeste mjerenje vibracija na
temelju maine. Maine sa promjenljivim brojem obrtaja iji elektromotori su napojeni sa
frekventnih pretvaraa imaju razliit nivo vibracija pri razliitim brojevima obrtaja. Da bi se
mogao uoiti trend promjene vibracija mjerenje treba vriti uvijek na istom mjestu i pod
jednakim i normalnim radnim uvjetima (zagrijanost na radnu temperaturu, normalno
optereenje maine, nominalni broj obrtaja itd.) Mjerno mjesto treba biti isto. Ako je mjerno
mjesto izuzetno teko dostupno ili je opasno mjeriti na datom mjestu usljed npr. blizine
rotacionih dijelova, tada se na mjernom mjestu instalira stacionarni vibrosenzor sa koga se
signal vodi kablom do prikljune kutije na kojoj se spaja runi instrument i vri oitanje
mjerenja. Postoje dva naina uvrivanja stacionarnih vibrosenzora: uvrivanje vijkom i
lijepljenje epoksidnim ljepkom. U prostorima ugroenim poarom i eksplozijom se moraju
koristiti instrumenti sa Ex certifikatom, a ukoliko instrument nema Ex certifikat potrebno je
mjeriti koncentraciju eksplozivne smjese. Ukoliko je ista u zadanim granicama moemo
izvriti mjerenje intrumentom bez Ex certifikata. Prilikom runog mjerenja vibracija treba
paziti da se vibrozenzor ne ispusti sa vee visine ili da nije izloen jakim udarima, jer moe
doi do oteenja istog. Takoer treba paziti da se vibrosenzor ne pregrije iznad maksimalno
dozvoljene temperature koja je obino 120C. Kvalitetniji instrumenti pored mjerenja
amplitude vibracija mogu mjeriti i fazu. U tom sluaju osim vibrosenzora moramo koristiti i
senzor fazne reference. Najvie se koriste laserski i induktivni senzori fazne reference i to
laserski pri povremenom (OFF-LINE), a induktivni pri kontinualnom (ON-LINE) mjerenju.
Laserski senzori se postavljaju na stativ, a laserski snop se usmjerava na vratilo ili osovinu
iji obrtaji su referentni za mjerenje faze vibracija. Na vratilo ili osovinu se prije mjerenja
zalijepi reflektujua traka tako da se laserski snop pri svakom obrtaju jednom odbije i da
signal reference. Indutivni senzori se uvrnu na nosa koji se instalira u blizini vratila ili
osovine. Vratilo ili osovina moraju imati reper od feromagnetnog materijala koji pri svakom
22

obrtaju proe dovoljno blizu ispred induktivnog senzora koji da impuls koji predstavlja signal
reference.
Kako bismo uvijek mjerili na tano istom mjestu vri se oznaavanje mjernih mjesta.
Primjenjuju se sljedee metode oznaavanja mjernih mjesta:

oznaavnje flomasterom,
postavljanje metalnih ploica,
izrada udubljenja u kuitu maine,
urezivanje navoja na mjernom mjestu i
postavljanje etiketa za automatsku identifikaciju mjernih mjesta.

Oznaavanje flomasterom se koristi kao privremeno rjeenje. Oznaavanje bojenjem nije

prihvatljivo, jer sam sloj boje vri priguenje vibracija. Eventualno se boja moe nanijeti
pomou spreja vodei rauna da sloj boje bude to tanji. Oznaavanje mjernih mjesta
metalnim ploicama je jako dobra metoda, ako tijelo maine nije od feromagnetinog
materijala. Ploice se lijepe na mjerno mjesto pomou dentalnog cementa ili epoksidnog
ljepka (sl. 2.), a mogu se uvrivati vijkom. Uvrivanje vijkom se primjenjuje pri visokim
temperaturama i u drugim situacijama kada lijepljenje nije primjenjivo. Pri uvrivanju ploice
vijkom treba potovati sve upute za uvrivanje vibosenzora pomou vijka date u nastavku.
Najee se koriste okrugle ploice od feromagnetinog nehrajueg elika prjenika
dimenzioniranog prema dimenzijama vibrosenzora obino 30-35 mm i debljine 4-9 mm.
Pojedine vrste nehrajueg elika nisu magnetine. Ploice se smiju lijepiti iskljuivo na istu
metalno sjajnu povrinu, jer bilo kakvi ostaci boje, ulja i slino mogu omesti lijepljenje. Aceton
je dobro sredstvo za ienje povrine, ali treba biti oprezan pri njegovoj primjeni zbog
zapaljivosti pogotovo u prostorima ugroenim poarom i eksplozijom.

Sl. 2. Ploica za oznaavanje mjernog mjesta zalijepljena epoksidnim ljepkom

Na slici 3. je ilustrovan postupak izrade udubljenja u kuitu maine u koga se prislanja tap
vibrosenzora. Udubljenje se izrauje pomou frezera uz prethodnu pripremu zabuivaem.
Ovo udubljenje se takoer moe koristiti za ultrazvuno ispitivanje rada maine.

Sl. 3. Oznaavanje mjesta mjerenja frezerom uz pripremu zabuivaem

23

Izrada udubljenja za postavljanje vibrosenzora sa magnetom se vri vretenastim glodalom

kao to je prikazano na slici 13. Kao to je ve reeno vibrosenzori se mogu vijkom uvrivati
na mjerno mjesto uz uvjet da se prethodno na mjernom mjestu uree navoj. Samim
urezivanjem navoja postiemo i da mjerno mjesto bude oznaeno. Urezivanje navoja je
ilustrovano na slici 13. Postavljanje etiketa za automatsku identifikaciju mjernih mjesta
(engleski: electronic tags) je najsavremeniji nain oznaavanja mjernih mjesta koji
podravaju iskljuivo najsavremeniji instrumenti za mjerenje vibracija. Prepoznavanje mjernih
mjesta se vri beinom komunikacijom etikete i instrumenta.
Kako bi se rezultati mjerenja vibracija mogli kvalitetno dokumentovati pored oznaavanja
mjernih mjesta na samoj maini potrebno je mjerna mjesta oznaiti i na tehnikom crteu.
Oznaavanje mjernih taaka se vri u sekvenci koja ima smjer isti kao to je tok energije to
je ilustrovano na slici 4.

Sl. 4. Oznaavanje mjernih taaka se vri u sekvenci koja ima smjer isti kao to je tok
energije
Kao to se vidi sa slike na elektromotoru imamo 5 mjernih taaka vibracija oznaenih
oznakama: 1A, 1H, 1V, 2H i 2V, a na pumpi 4 take: 3H, 3V, 4V i 4H. Oigledno vrijede
skraenice: A - aksijalne vibracije, V vertikalne vibracije i H horizontalne vibracije.
Na izuzetno znaajnim pogonima se instaliraju ureaji za kontinualno (ON-LINE) mjerenje
vibracija. Navedeni ureaji se uvjetno dijele u dvije grupe:
zatitni ureaji i
dijagnostiki ureaji.
Podjela je uvjetna, jer se i zatitni ureaji mogu djelomino iskoristiti za dijagnostike svrhe i
obrnuto dijagnostiki ureaji se djelomino koriste za zatitu pogona. Osnovna namjena
zatitnih ureaja je da kontinualno mjere vibracije pogona prema standardu ISO 2954 te da u
momentu prekoraenja zadatih limita alarmiraju ili ak automatski iskljue pogon.
Dijagnostiki ureaji za kontinualno mjerenje vibracija imaju namjenu da kroz mjerenje
vibracija detektuju defekte pogona. Savremeni dijagnostiki ureaji imaju veoma velike
mogunosti kao to je npr. slanje SMS poruka odgovornim osobama u sluaju pojave
defkata, automatsko generisanje radnih naloga odravanja itd.
Mjerenje vibracija se moe vriti u vremenskom i frekventnom domenu. Ako se mjerenje vri
u vremenskom domenu tada se moe mjeriti RMS ili Peak to Peak amplituda vibracija.
Standard ISO 10186 predvia mjerenje RMS amplitude tako da je veina mjernih
instrumenata vibracija predviena upravo za ovo mjerenje. Osciloskopom se moe snimiti
vremenski dijagram vibracija. Za potrebe dijagnostikih ispitivanja se obino mjerenje vri u
frekventnom domenu, odnosno snima se frekventni spektar vibracija pomou analizatora
spektra. Savremeni analizatori analizu spektra vre primjenom brze Furijeove transformacije
(FFT - Fast Fourier Transform) tako da se za njih u literaturi esto koristi naziv FFT

24

analizatori. Savremeni ureaji za dijagnostiko mjerenje vibracija imaju niz dodatnih funkcija,
izmeu ostalog i mogunost programiranja vie uzastopnih mjerenja u tzv. mjernu rutu. Ako
isprogramiramo mjerenje u ruti tada nas instrument sam vodi kroz mjerni proces tako to npr.
zahtijeva prvo mjerenje vibracija u taki 1A, zatim taki 1H itd. Obino se za svaku mainu
isprogramira po jedna mjerna ruta, a mogu se programirati i dnevne rute koje tada nose
naziv prema danima (ruta PONEDJELJAK, ruta UTORAK itd.). Ovakvi instrumenti se zovu
kolektori podataka (engleski: Data Collector).
ODABIR MJERNIH MJESTA
Broj mjernih mjesta (mjernih taaka) na maini ovisi o broju vratila, odnosno osovina koje
maina ima. U naelu za svako vratilo odnosno osovinu treba definisati pet mjernih mjesta i
to jedno mjesto za mjerenje aksijalnih vibracija, dva mjesta za mjerenje horizontalnih i dva
mjesta za mjerenje vertikalnih vibracija. Meutim najee je dovoljno za svako vratilo
odnosno osovinu odabrati po jedno mjerno mjesto ili tavie za cijelu mainu moemo
odabrati jedno mjerno mjesto. Mjerna mjesta se biraju u blizini leaja kako bi se vibracije
generisane od strane obrtnih dijelova to lake prenosile do vibrosenzora. Pri odabiru
mjernog mjesta i pri samom mjerenju vibracija treba voditi rauna o sljedeem:

izbjegavati obojene povrine, neravne povrine, otvore i ljebove,

udaljenost vibrosenzora od samog leaja treba biti to manja,
mjerna povrina treba biti glatka i metalno ista i
mjesto mjerenja treba biti udaljeno od limenih poklopaca koji vibriraju i od elektrinih
prikljuaka.

Odabir mjernih mjesta je ilustrovan na slici 5. Ukoliko npr. za jedan viestepeni reduktor
biramo samo jedno mjerno mjesto potrebno ga je postaviti na poziciji gdje vibrosenzor moe
dovoljno dobro prihvatati vibracije sa svih vratila vodei rauna da su vibracije slabije
izraene na vratilima sa manjim brojem obrtaja. Ukoliko je temelj maine miran odnosno
ukoliko kroz njega ne dopiru jake vibracije drugih maina tada moemo postaviti vibrosenzor
na jednu od apa maine i tako prihvatati sve vibracije maine.

Sl. 5. Odabir mjernih mjesta za mjerenje vibracija

25

VIBROSENZORI
Razvijeno je mnogo vrsta vibrosenzora, a najvie su u upotrebi: elektrodinamiki, kapacitivni,
eddy probe i piezoelektrini akceleromoteri. Od navedenih daleko najveu primjenu ima
piezoelektrini vibrosenzor koji danas praktino predstavlja standardno rjeenje. Pored
njega, za mjerenje vibracija niskih frekvencija ispod 1 Hz koje se javljaju u pogonima sa
niskim brojevima obrtaja (ispod 60 o/min) se koriste eddy probe vibrosenzori. Piezoelektrini
vibrosenzori mjere ubrzanje vibracija, a eddy probe mjere pomjeraj vibracija. Ukoliko
trebamo podatak o brzini vibracija potrebno je provesti operacije diferenciranja odnosno
integraljenja to se realizuje elektronskim sklopovima unutar mjernih instrumenata.
Uglavnom neovisno o tome da li vibrosenzor mjeri pomjeraj, brzinu ili ubrzanje vibracija
savremeni instrumenti pomou elektronskih sklopova mogu provesti potrebne operacije i
signal sa vibrosenzora konvertovati u eljenu veliinu. Kao to je poznato piezoelektrini
kristal generie napon kada je izloen djelovanju dinamikih sila, a amplituda napona je
proporcionalna amplitudi sile.

Sl. 6. Piezoelektrini vibrosenzor

Ovaj fenomen je iskoriten za konstrukciju piezoelektrinog senzora iji prijesjek je dat na
slici 6. Kao to se vidi iznad kristala se nalazi masa koja djeluje silom F na kristal. Sila F je
proporcionalna ubrzanju, a sukladno drugom Njutnovom zakonu:

F = ma
iz ega zakljuujemo da je napon generisan na kristalu direktno proporcionalan ubrzanju
vibrosenzora. Koriste se prirodni kristali kvarca ili sintetski piezokeramiki kristali. Zbog
injenice da ova vrsta vibrosenzora mjeri ubrzanje za njih se u literaturi esto koristi termin
akcelerometri. Na slici 7. su prikazane razne izvedbe vibrosenzora.

Sl. 7. Izvedbe vibrosenzora

26

Kao to se vidi veina vibrosenzora ima konektor na koga se spaja kabl, a postoji izvedba
vibrosenzora sa integrisanim kablom koja se koristi na mjestima gdje postoji opasnost
otpajanja konektora. Takav je sluaj npr. kod drobilica kamena gdje se usljed izuzetno jakih
vibracija deava da se kabl otpoji od vibrosenzora. U opem sluaju je bolje koristiti
vibrosenzore sa konektorom, jer u sluaju oteenja kabla isti moemo jednostavno
zamijeniti dok kod vibrosenzora sa integrisanim kablom nije mogua zamjena oteenog
kabla. Danas veina piezolektrinih vibrosenzora imaju ugraeno pojaalo koje moe imati
naponski ili strujni izlaz. Osjetljivost vibrosenzora sa naponskim izlazom se izraava u mV/g
gdje je g sila gravitacije. Zbog vee otpornosti na visoke temperature koriste se i
piezoelektrini vibrosenzori bez pojaala za koje se u anglosaksonskoj literaturi kae da su u
"charge mode". Osjetljivost ovih vibrosenzora se izraava u pC/g gdje je g takoer sila
gravitacije, a pC je jedinica za elektrini naboj. Piezoelektrini vibrosenzori sa ugraenim
pojaalom podnose temperature do 120 C, dok vibrosenzor i bez pojaala podnose
temperature do priblino 250 C me utim oni su znatno osjetljiviji na elektromagnetne
smetnje. Elektrodinamiki vibrosenzori podnose temperature do priblino 350 C. Za
poiezoelektrine vibrosenzore sa ugraenim pojaalom naponskog izlaza se koristi skraeni
naziv ICP senzori (engleski: Integrated Circuit Piezoelectric Sensors). Shema spajanja
piezoelektrinog vibroseznora sa ugraenim pojaalom naponskog izlaza je data na slici 8.
Kao to se vidi sa sheme napajanje ugraenog pojaala se vri sa izvora jednosmjernog
napona 18-30 V preko diode konstantne struje (Constant Current Diode CCD) tako da kroz
dvoilni kabl izmeu vibrosenzora i instrumenta teku dvije komponente struje: jednosmjerna
struja za napajanje pojaala i izmjenina struja sa signalom vibracija. Izmjenina
komponenta struje se izdvaja pomou elektrolitskog kondenzatora kapaciteta 22 F i
otpornika otpora 500 k i vodi na indikator.

Sl. 8. Shema spajanja ICP vibrosenzora na instrument za mjerenje vibracija

27

Poto je izmjenina komponenta koja sadri signal vibracija niske amplitude reda milivolta
vibrosenzor se na instrument spaja oklopljenim kablom. Kao to je poznato oklop kabla moe
biti uzemljen (spojen na masu) na vibrosenzoru ili na instrumentu. Obino se spajanje na
masu izvodi na vibrosenzoru unutar samog konektora. Meutim u prostorima ugroenim
poarom i eksplozijom (Ex zone) ovakovo spajanje nije dozvoljeno te se spajanje izvodi na
mjernom instrumentu. O uzemljenju treba voditi rauna pri odabiru kabla za vibrosenzor, jer
se proizvode dvije vrste kablova: sa i bez uzemljenja oklopa kabla na konektoru
vibrosenzora. Ukoliko bi oklop kabla bio uzemljen na oba kraja dolazilo bi do smetnji usljed
tzv. lutajuih struja mrene uestanosti 50 Hz. Naime elektrini potencijal mase vibrosenzora
i mase instrumenta nije isti te bi kroz oklop tekla izmjenina struja uestanosti 50 Hz koja bi
unosila smetnje u mjerenje. U situacijama kada ipak moramo uzemljiti oklop na oba kraja
kabla smetnje usljed lutajuih struja eliminiemo tako to paralelno sa signalnim kablom
spajamo bakarni licnasti kabl za izjednaavanje potencijala masa vibrosenzora i instrumenta
iji prijesjek treba biti minimalno 16 mm2. Ukoliko su prisutne i smetnje usljed
visokofrekventnih (VF) struja tada se opciono postavlja kondenzator kapaciteta 10 nF i
napona 200 V. Ukoliko su prisutne izuzetno jake smetnje u podruju visokih frekvencija koje
mogu biti uzrokovane npr. varnienjima, radio ureajima, frekventnim pretvaraima i slino
tada se vri dvostruko oklapanje kabla npr. pomou metalnih cijevi kroz koje se provlai
oklopljeni kabl. Spajanje oklopa se vri prema shemi sa slike 9.

Sl. 9. Shema spajanja ICP vibrosenzora pri dvostrukom oklapanju kabla

Shema spajanja piezoelektrinog vibrosenzora sa ugraenim pojaalom strujnog izlaza je
data na slici 10.

Sl. 10. Shema spajanja piezoelektrinog vibrosenzora sa pojaalom strujnog izlaza 4-20 mA

28

Spajanje prema shemi sa slike 10. nije dozvoljeno u prostorima ugroenim poarom i
eksplozijom (Ex zone) ve se spajanje oklopa kabla na masu izvodi na mjernom instrumentu.
Kao to se vidi sa sheme napajanje vibosenzora se vri sa ispravljaa napona 22-36 V, a
indikacija mjerenja je na procesnom indikatoru koji je obino lociran u prostoriji iz koje se
upravlja postrojenjem. Savremeni procesni indikatori esto imaju ugraen ispravlja napona
24 V tako da nije potrebno instalirati dodatni ispravlja. Izvedba vibrosenzora sa strujnim
izlazom je data na slici 11.

Sl.11. Izvedba vibrosenzora sa strujnim izlazom 4-20 mA

Podjela piezoelektrinih vibrosenzora je ilustrovana na slici 12.

Sl. 12. Podjela piezoelektrinih vibrosenzora (akcelerometara)

Druga podjela piezoleketrinih vibrosenzora je prema broju osa u kojima se mjere vibracije.
Najvie se koriste jednoosni i troosni (triaksijalni) piezolektrini vibrosenzori. Triaksijalni
vibrosenzor se praktino sastoji od tri jednoosna vibrosenzora u jednom kuitu usmjerena u
tri koordinatne ose tako da triaksijalni vibrosenzor jednovremeno mjeri horizontalne,
vertikalne i aksijalne vibracije. Maksimalna dozvoljena duina kabla izmeu vibrosenzora i
instrumenta ovisi o najvioj potrebnoj frekvenciji signala, unutarnjoj otpornosti vibrosenzora i
o karakteristinim veliinama kabla: podunom kapacitetu i podunom otporu. Naime usljed

29

otpora kabla i unutarnjeg otpora vibrosenzora te kapaciteta kabla dolazi do slabljenja signala
u kablu to je naroito izraeno kod visokih frekvencija. Maksimalna frekvencija Fmax koja
se moe izmjeriti uz zanemarivu greku mjerenja se rauna po priblinoj formuli:

Fmax =

1
5 RC

gdje je R suma unutarnjeg otpora vibrosenzora i otpora kabla, a C ukupni kapacitet kabla.
Npr. ako koristimo kabl duine 400 m otpora 13 i kapaciteta 68 nF uz unutarnji otpor
transmitera 100 dobivamo Fmax=26 kHz. Dakako treba voditi rauna i o nivou
elektromagnetnih smetnji koje rastu sa duinom kabla, jer dui kabl "kupi" vie smetnji.
Obino se u industrijskim pogonima moe raunati sa smetnjama u iznosu 5-50 V/m to bi
u naem primjeru znailo da je nivo smetnji 2-20 mV to nije zanemarivo. U svakom
konkretnom sluaju je potrebno izmjeriti nivo smetnji koje kabl "pokupi" i na osnovu toga
procijeniti da li je potrebno izvriti dodatno oklapanje kabla ili promjenu trase istog.
Generalno se moe uzeti da je kod vibrosenzora sa naponskim izlazom dozvoljena duina
kabla do 100 m, a kod vibrosenzora sa strujnim izlazom do 1000 m. Na slici 13. su dati crtei
koji ilustruju postupak montae piezoelektrinog vibrosenzora uz uvrivanje vijkom. Kao
to se vidi prije same montae je potrebno urezati navoj i obraditi povrinu na koju nalijee
vibrosenzor vodei rauna o debljini stijenke maine da se ista ne probui. Vijak
vibrosenzora se pritee momentnim kljuem uz propisan moment pritezanja koji je obino 3
Nm (0,3 kpm). Prije uvrtanja vijka povrinu i vijak treba ovla premazati mazivom. U
prostorima ugroenim poarom i eksplozijom (Ex zone) vibrosenzori se obavezno uvruju
vijkom kako bi kuite vibrosenzora bilo uzemljeno. Prilikom izbora vibrosenzora treba voditi
rauna o njihovim parametrima od kojih su najvaniji: osjetljivost, opseg mjerenja, frekventni
opseg, temperatura okoline i fizike dimenzije. Frekventni opseg vibrosenzora se definie
pomou grafikona, ali znatno ovisi o nainu montae vibrosenzora kao to je ilustrovano na
slici 15. Na slici 14. je data tipina frekventna karakteristika vibrosenzora CMSS 2100
proizvodnje SKF. Iz karakteristike se moe vidjeti porast jaine signala na frekvencijama
iznad 2 kHz koji je uzrokovan rezonancijom samog vibrosenzora. Kao to se vidi sa slike 15.
najloija karakteristika je pri runom pridravanju vibrosenzora sa privrenim tapom, a
najbolja pri uvrenju pomou vijka.

Sl. 13. Montaa piezoelektrinog vibrosenzora

30

Sl. 14. Tipina frekventna karakteristika vibrosenzora SKF CMSS 2100

Sl. 15. Ovisnost frekventne karakteristike vibrosenzora o nainu montae

INSTRUMENTI I UREAJI ZA MJERENJE VIBRACIJA

Povremeno (OFF-LINE) mjerenje vibracija se vri pomou runih instrumenata, a
kontinualno (ON-LINE) mjerenje se vri instaliranim ureajima. Postoje tri vrste runih
instrumenata za mjerenje vibracija: runi vibrometri, kolektori podataka (engleski: Data
Collector) i analizatori spektra. Runi vibrometri, ovisno o izvedbi, imaju ugraen vibrosenzor
na sam instrument ili se vibrosenzor kablom spaja na vibrometar. Takoer runi vibrometri
esto imaju dodatne funkcije kao to je mjerenje temperature, presluavanje vibracija
pomuu slualica i ispitivanje stanja leaja. Na slici 16. je prikazan runi vibrometar SKF
MARLIN koji pored mjerenja brzine vibracija prema standardu ISO 2954, mjeri temperaturu i
ispituje stanje leaja metodom envelope. Kao to se vidi vibrosenzor sa dvopolnim
magnetom je namontiran na vibrometar.

Sl. 16. Runi vibrometar SKF MARLIN

Runi vibrometar SKF MARLIN se moe koristiti u kombinaciji sa upravljakom jedinicom za
kolektiranje podataka prikazanom na slici 17. Kao to se vidi sa slike 17. komplet sadri runi

31

vibrometar MARLIN, upravljaku jedinicu i punja. Kolektor podataka pored samog mjerenja
brzine vibracija ima niz dodatnih funkcija od kojih je najvanija mogunost memorisanja
podataka kroz ve opisano mjerenje u mjernoj ruti. Kolektor podataka se pomou
komunikacionog kabla moe spojiti na PC raunar, a memorisani podaci pohraniti u memoriji
raunara i dalje analizirati i arhivirati.

Sl. 17. Kolektor podataka SKF MARLIN I-Pro data manager

Na slici 18. su prikazani kolektori podataka SKF MicroVibe i SKF MICROLOG koji imaju i
funkcije analize frekventnog spektra vibracija. Za ovakve ureaje se na engleskom jeziku
koristi naziv Data Collector/FFT Analyzer. Kolektor podataka SKF MICROLOG moe mjeriti i
fazu vibracija, a signal o faznoj referenci prihvaa preko tahometarskog ulaza.

Sl. 18. Kolektori podataka SKF MicroVibe i SKF MICROLOG

Na slici 19. su prikazani vremenski i frekventni dijagram vibracija uporedno izmjereni
(snimljeni) na istoj taki, u isto vrijeme, pomou kolektora podataka, a na slici 20. primjer
trenda promjene vibracija snimljen takoer pomou kolektora podataka.

32

Sl. 19. Vremenski i frekventni dijagram brzine vibracija

Sl. 20. Primjer trenda promjene vibracija

Kvalitetniji kolektori podataka mogu mjeriti vibracije pomou dva vibrosenzora u isto vrijeme
(dvokanalno mjerenje). Na slici 21. su prikazane dvije vrste prikljunih kutija na koje se
spajaju runi instrumenti i vri oitanje mjerenja instaliranih stacionarnih senzora. Prva vrsta
prikljunih kutija zahtijeva prekopavanje kabla instrumenta sa jednog na drugi konektor pri
prelasku sa jednog na drugi vibrosenzor dok druga vrsta kutija ima ugraen preklopnik
(komutator) tako da se prespajanje sa jednog na drugi vibrosenzor vri pomou navedenog
preklopnika. Ako se na prikljunu kutiju spajaju vibrosenzori instalirani u prostorima
ugroenim poarom i eksplozijom tada se u istu ugrauju i eksplozivne barijere AC tipa, osim
ako mjerni instrument nije u Ex izvedbi. Dakako da i sami vibrosenzori u tom sluaju moraju
biti u Ex izvedbi.

Sl. 21. Prikljune kutije za oitavanje mjerenja stacionarnih vibrosenzora

33

Kao to je ve reeno, ureaji za kontinualno (ON-LINE) mjerenje vibracija se dijele na

zatitne i dijagnostike. Na slici 22. je prikazan zatitni ureaj za kontinualno mjerenje
vibracija prema standardu ISO 2954, CMSS 530 proizvodnje SKF.

Sl. 22. Zatitni ureaj za mjerenje vibracija CMSS 530 proizvodnje SKF
Na CMSS 530 se spaja ICP vibrosenzor koji je stacionarno instaliran na maini. Na svom
izlazu CMSS 530 daje dva signala: standardni strujni signal 4-20 mA i pojaani naponski
signal sa vibrosenzora (engleski: Buffered Output) koji se moe oitavati pomou runih
instrumenata za mjerenje vibracija ili spojiti na dijagnostike ureaje za kontinualno mjerenje
vibracija. Opciono CMSS 530 moe imati relejne izlaze u svrhe alarmiranja i automaskog
iskljuenja maine pri previsokim vibracijama. Standardni strujni signal 4-20 mA se vodi na
procesni indikator prema shemi sa slike 23. uz napomenu da se u prostorima ugroenim
poarom i eksplozijom (Ex zone) uzemljenje oklopa ne smije vriti na vibrosenzoru ve se
mora izvesti na Ex barijeri.

Sl. 23. Shema spajanja CMSS 530 na procesni indikator

34

Na slici 24. je data shema spajanja ureaja CMSS 530 na procesni indikator u prostorima
ugroenim poarom i eksplozijom (Ex zone). Duina kabla izmeu barijere i vibrosenzora se
proraunava prema maksimalnom dozvoljenom elektrinom naboju koji se akumulira u
samom kablu, a orjentaciono se moe uzeti da je maksimum duine 50 m.

Sl. 24. Shema spajanja CMSS 530 na procesni indikator (Ex izvedba)
Kao to se vidi ureaj CMSS 530 u kombinaciji sa vibrosenzorom obavlja istu funkciju kao i
piezoelektrini vibrosenzor sa ugraenim pojaalom strujnog izlaza. Na slici 25. je prikazan
dijagnostiki ureaj za kontinualno mjerenje vibracija MULTILOG proizvodnje SKF.

Sl. 25. Dijagnostiki ON-LINE ureaj SKF MULTILOG

35

Dijagnostiki ON-LINE ureaj SKF MULTILOG je sofisticiran ureaj modularne izvedbe koji
preko 32 kanala moe prihvatati signale sa ukupno 256 stacionarnih vibrosenzora. Ureaj se
spaja na LAN mreu preko koje komunicira sa PC raunarima na kojima se vri oitavanje
mjerenja. Na jednoj mrei mogu istovremeno raditi ukupno 63 MULTILOG ureaja to daje
mogunost oitavanja signala sa impozantnih 16126 vibrosenzora. Multilog ureaj prihvaa
signale sa induktivnih senzora u cilju mjerenja faze vibracija preko tahometarskog modula.
Na PC raunar se moe instalirati softver za vizualizaciju postrojenja koji pomau pri
lociranju uzroka problema na postrojenju. Primjer vizualizacije je dat na slici 26.

Sl. 26. Primjer vizualizacije procesa

Na mjestima gdje je potrebno ostvariti beinu komunikaciju se koriste dijagnostiki ON-LINE
ureaji kao to je npr. SKF V/T ureaj prikazan na slici 27.

Sl. 27. Beini dijagnostiki ON-LINE ureaj SKF V/T

36

Ureaj SKF V/T prihvata signale sa najvie 4 vibrosenzora i jednog senzora fazne reference
te ih beinim putem prenosi do ureaja spojenog na LAN mreu. Oitanje mjerenja se opet
vri na PC raunaru. Na slici 28. su prikazani laserski (CMSS 6195) i induktivni (CMCP 240)
senzor fazne reference proizvodnje SKF.

Sl. 28. Laserski CMSS 6195 i induktivni CMCP 240 senzor fazne reference proizvodnje SKF

37

3.3 FURIJEOVA TRANSFORMACIJA

Furijeova transformacija je matematika operacija kojom se funkcija vremenskog domena
transformie u funkciju frekventnog domena. Inverzna Furijeova transformacija je obrnuta
operacija kojom se funkcija frekventnog domena transformie u funkciju vremenskog
domena. Svaka funkcija vremenskog domena ima svoju funkciju sliku u frekventnom
domenu. Drugim rijeima reeno Furijevom transformacijom se vri preslikavanje funkcija iz
vremenskog u frekventni domen. Furijeova transformacija je dobila ime prema svom
pronalazau francuskom matematiaru Furijeu.
Uobiajeno je da se funkcija vremenskog domena oznaava malim slovom npr. x(t ) , a
funkcija frekventnog domena velikim slovom npr. X ( f ) , gdje je t oznaka za vrijeme, a f
oznaka za frekvenciju. Matematika formula za direktnu Furijevu transformaciju je:

X(f ) =

x(t )e

i 2ft

dt ,

a formula za inverznu Furijeovu transformaciju je:

x(t ) =

X ( f )e

i 2ft

df .

Primjeri funkcija vremenskog domena i njihovih slika u frekventnom domenu su dati u tabeli
1. Kao to se iz tabele 1. vidi slika sinusne funkcije amplitude A i perioda T je jedan impuls
(pik) u frekventnom domenu sa amplitudom A i pozicijom 1/T na apscici. Istovremeno
funkcija etvrtke (niz impulsa) ima sliku koja se sastoji od niza tzv. neparnih impulsa (pikova)
u frekventnom domenu. Ovi pikovi su "neparni", jer je njihova pozicija na apscisi neparni
umnoak 1/T. Slika impulsa amplitude A je step funkcija amplitude takoer A.
Furijeova transformacija se moe odreivati pomou raunara primjenom algoritama
numerike matematike, a najpoznatiji algoritam je tzv. FFT algoritam. Naziv FFT je
skraenica od engleskih rijei Fast Fourier Transform brza Furijeova transformacija.
Osnove FFT algoritma je razradio njemaki matematiar Gaus jo daleke 1805. godine
meutim iroka primjena je poela 1965. godine kada su ameriki matematiari Kuli i Taki
usavrili algoritam. Na slici 1. je data pojednostavljena blok shema savremenog ureaja za
mjerenje brzine vibracija uz primjenu FFT algoritma za analizu frekventnog spektra. Bitno je
napomenuti da su po istom principu konstruisani i svi drugi savremeni mjerni instrumenti koji
imaju opciju FFT analize.

Sl. 1. Pojednostavljena blok shema FFT analizatora spektra vibracija

Signal sa vibrosenzora se filtrira u niskofrekventnom (NF) filteru koji iz signala vibracija

uklanja komponente visoke frekvencije tako da na analognodigitalni (A/D) konvertor dolazi
signal niske frekvencije. Komponente visoke frekevencije se uklanjaju kako bi se izbjegao

38

tetni efekat preslikavanja (engleski: aliasing effect). Efekat preslikavanja se manifestuje kao
pojava lanih komponenti u spektru. NF filter mora biti podesiv, odnosno na instrumentu
prilikom svakog mjerenja podeavamo maksimalnu frekvenciju signala Fmax koju elimo
mjeriti. Dakako da maksimalna frekvencija ne moe biti via od najvie frekvencije za dati
instrument. Umjesto NF filtera koji je uvijek anlogni savremeni instrumenti esto koriste tzv.
sigma-delta metod digitalnog filtriranja i tada se signal sa vibrosenzora vodi pravo na A/D
konvertor. Analognodigitalni konvertor je elektronski sklop koji analogne signale pretvara u
digitalne.
Analogni signal je npr. signal koji dobivamo sa vibrosenzora. Digitalni signal je signal izraen
u obliku logikih nula i jedinica. Bit je jedinica za koliinu informacija koju sadre digitalni
signali. Npr. za signal 101 kaemo da je trobitni signal, a za signal 1011 da je etverobitan.
Uzmimo npr. da imamo A/D konvertor sa dvobitnim izlazom.
Tabela 1.
Vremenski domen

Frekventni domen

U ovom sluaju imamo etiri kombinacije izlaza (22=4), a to su 00, 01, 10 i 11. Ukoliko je
ulazni napon u rasponu 0-10 V, tada e naponu 0-2,5 V odgovarati kombinacija izlaza 00,
naponu 2,5-5 V kombinacija 01 itd. prema tabeli 2.
Tabela 2.
UUL
0-2,5
2,5-5
5-7,5
7,5-10

IZLAZ
00
01
10
11

39

Kod osmobitnog A/D konvertora imamo ukupno 28=256 kombinacija izlaza. Savremeni
instrumenti imaju A/D konvertore sa 10-16 bita. Svakako da vie bita znai i vei kvalitet
instrumenta. Tokom same konverzije signala vibracija iz analognog u digitalni oblik se vri
takozvano uzorkovanje signala u zadanim vremenskim razmacima. Prema Nikvistovoj
teoremi iz 1927. godine vremenski razmak uzimanja uzoraka mora biti minimalno dva puta
krai od perioda T najvie sinusne komponente u signalu. Npr. ako je najvia frekvencija
Fmax=1000 Hz njezin period je T=1/Fmax=1/1000=1ms. Dakle, uzorkovanje se mora vriti u
vremenskim razmacima kraim od 0,5 ms. Nikvistova teorema ima svoj dokaz, ali i bez
dokazivanja je logina sama po sebi. Naime svaki sinusni signal je determinisan sa dvije
veliine: amplituda i frekvencija to praktino znai da unutar jednog perioda moramo uzeti
minimalno dva uzorka kako bismo mogli rekonstruisati signal. Ovo implicira da je teoretski
dovoljno uzimati uzorke 2 puta viom frekvencijom od najvie frekvencije koja se eli
izmjeriti. Meutim u praksi je veina savremenih instrumenta je konstruisana tako da je
frekvencija uzimanja uzoraka 2,56 puta via od najvie frekvencije koja se eli izmjeriti. U
naem primjeru gdje je Fmax=1000 Hz frekvencija uzimanja uzoraka je 2560 Hz, a
vremenski razmak je Ts=1/2560=0,39 ms. Drugim rijeima reeno frekvencija uzimanja
uzoraka se podeava indirektno preko izbora maksimalne frekvencije mjerenja Fmax.
Nikvistovu teoremu je 1949. godine usavrio ameriki matematiar enon pa se ova teorema
u literaturi esto zove Nikvist-enonova teorema. Uzimanje uzoraka sinusnog signala
amplitude 1 je ilustrovano na slici 2.

Sl. 2. Uzimanje uzoraka signala

Prilikom svakog mjerenja se uzme odreen broj uzoraka signala na osnovu kojih se vri FFT
analiza signala. Na primjeru sa slike 2. je uzeto 16 uzoraka datih u tabeli 3. Prvi uzorak je
uzet u momentu t1+Ts, a posljednji u momentu t2. Uzorci se memoriu u memoriji
instrumenta.
Tabela 3.
Oznaka
Vrijednost

x1

x2

x3

x4

x5

x6

x7

x8

x9

x10

x11

x12

x13

x14

x15

x16

0,98

0,89

0,47

-0,14

-0,69

-0,98

-0,89

-0,47

0,14

0,69

0,98

0,89

0,47

-0,14

-0,69

-0,98

40

Ukupan broj uzoraka koji e instrument uzeti se obino ne moe direktno podeavati ve se
podeava indirektno preko broja FFT linija. FFT linije su mjerilo rezolucije (finoe) dijagrama
frekventnog spektra kojeg instrument iscrtava. Broj FFT linija se obino moe podeavati u
koracima. Npr. moemo na instrumentu odabrati 100, 200, 400, 800, 1600, 3200 ili 6400
linija. Ako snimamo frekventni spektar 0-1000 Hz, a odabremo npr. 1600 linija tada e
rezolucija naeg dijagrama biti 1000Hz/1600=0,625 Hz. Dakle, vei broj FFT linija
omoguava dobivanje bolje rezolucije frekventnog spektra pri emu je jako bitan i izbor
funkcije prozora (engleski: windowing). Teoretski za raunanje jedne FFT linije intstrumentu
su potrebna 2 uzorka signala, meutim u praksi potreban broj uzoraka 2,56 puta vei od
odabranog broja FFT linija jednako kao to je i frekvencija uzimanja uzoraka 2,56 puta via
premda teoretski moe biti 2 puta via od najvie frekvencije koja se mjeri. Ako odabremo
npr. 400 linija analizator e uzeti ukupno 2,56x400=1024 uzorka signala. Uzmemo li da je
vremenski razmak uzimanja uzoraka Ts=1/2560=0,39 ms tada dobivamo da je ukupno
vrijeme uzorkovanja T=t2-t1=1024xTs=0,4 s. Ako bi odabrali npr. 1600 FFT linija ukupno
vrijeme uzorkovanja bi bilo etiri puta due tj. 1,6 s. Vrijeme uzorkovanja T se dakle rauna
po formuli:
T=#FFT/Fmax,
gdje je #FFT broj FFT linija. Uzmimo jo jedan primjer gdje merimo signal 0-10 Hz uz 400
FFT linija. U ovom sluaju ukupno vrijeme uzorkovanja je:
T=#FFT/Fmax=400/10=40 s
to je jako dugo vrijeme. FFT procesor vri rekonstrukciju signala na osnovu uzoraka datih u
tabeli 3. to dovodi do toga da FFT procesor "vidi" signal prikazan na slici 3.

Sl. 3. Rekonstruisani signal

Oigledno da rekonstruisani signal znaajno odstupa od originalnog signala. Da bi
rekonstruisani signal vie "liio" na originalni signal koriste se tzv. funkcije prozora u smislu
da se uzorci signala mnoe sa odabranom funkcijom prozora. Najee se koristi tzv. haning
funkcija prozora (engleski: Hanning window) iji dijagram je dat na slici 4.

Sl. 4. Haning funkcija prozora

41

Na slici 5. je dat vremenski dijagram rekonstruisanog signala nakon obrade haning funkcijom
prozora (engleski: windowing).

Sl. 5. Rekonstruisani signal nakon obrade funkcijom prozora

Na slici 6. je data jo bolja ilustracija obrade signala primjenom funkcije prozora.

Sl. 6. Obrada signala haning funkcijom

Funkcije prozora smanjuju rezoluciju frekventnog spektra. Npr. haning funkcija smanjuje
rezoluciju 1,5 puta. Dakle, ako smo odabrali 1600 FFT linija, Fmax=1000 Hz i haning funkciju
prozora imat emo rezoluciju spektra od 1,5x(1000 Hz/1600)=1,5x0,625=0,94 Hz. Ako
koristimo haning funkciju prozora formula za raunanje rezolucije spektra f je:

f =

1,5 F max
.
# FFT

Kao to je ve reeno, prilikom mjerenja na FFT analizatoru spektra vibracija podeavamo

maksimalnu frekvenciju vibracija koju trebamo u spektru Fmax i potreban broj FFT linija. Ako
odaberemo viu frekvenciju Fmax dobivamo bolji vremenski dijagram signala vibracija, ali
gubimo na kvalitetu frekventnog spektra, a ako poveavamo broj FFT linija tada se
produava vrijeme mjerenja. Da bi se ova dva oprena zahtjeva zadovoljila esto se vre dva
mjerenja sa dva razliita podeenja. Pri jednom mjerenju podesimo visoku frekvenciju Fmax i
broj FFT linija priblino jednak Fmax kako bismo dobili dobar vremenski dijagram uz kratko
vrijeme mjerenja, a pri drugom podesimo nisku frekvenciju Fmax i broj FFT linija 2-3 puta
vei od Fmax i tada dobivamo dobar spektar vibracija, ali je ovaj puta i vrijeme mjerenja 2-3
puta due. U svim prethodnim kalkulacijama se pretpostavljalo da je Fmin=0 Hz, ali to ne
mora biti. Ako odaberemo da je Fmin>0 tada je formula za rezoluciju spektra uz haning
funkciju:

42

f =

1,5 ( F max F min) 1,5 F

=
.
# FFT
# FFT

Razlika F=Fmax-Fmin se zove opseg frekvencija (engleski: Frequency Span). Takoer, ako
je Fmin>0 formula za vrijeme uzorkovanja je:
T=#FFT/ F.
Na FFT analizatoru spektra vibracija moemo odabrati linearnu ili logaritamsku skalu za
iscrtavanje dijagrama spektra. Prednost logaritamske skale je to istie (naglaava) slabe
signale, ali veliki nedostatak je to ne daje realnu sliku signala te se preporuuje upotreba
linearne skale. Takoer moemo odabrati automatsko podeavanje opsega skale (engleski:
autorange) to nije preporuljivo, jer tada ne moemo kvalitetno pratiti trend promjene
vibracija. U najveem broju sluajeva vibracije su u rasponu 0-10 mm/s tako da gotovo uvijek
moemo odabrati ovaj opseg skale.
Usrednjavanje (engleski: averaging) je sredstvo za eliminaciju smetnji pri mjerenju. Pri
mjerenju vibracija se primjenjuju dvije vrste usrednjavanja:
usrednjavanje vremenskog signala i
usrednjavanje frekventnog spektra.
Usrednjavanje vremenskog signala brzine vibracija (engleski: time synchronous averaging)
je postupak pri kome se obavi zadani broj mjerenja, a zatim se izvri usrednjavanje uzoraka
signala prije nego to FFT procesor izrauna spektar. Ovo je bolja metoda, ali i zahtjevnija,
jer moramo imati taho signal broja obrtaja koji se koristi kao vremenski triger. Naime signal
brzine vibracija je periodian i kada bismo vrili njegovo usrednjavanje bez vremenskog
trigera dolo bi do anuliranja signala. Pored boljeg odstranjivanja umova ova metoda
pokazuje svoje preimustvo kod maina sa veim brojem vratila kao to su npr. reduktori.
Uzmemo li kao vremenski triger broj obrtaja zadanog vratila moemo istaknuti u spektru
vibracije izazavane upravo tim vratilom. Usrednjavanje frekventnog spektra je postupak
usrednjavanja pri kome se obavi vie mjerenja, zatim se za svako mjerenje izrauna
frekventni spektar i na kraju izvri usrednjavanje spektara. Ovo je loija metoda, ali
jednostavnija za primjenu, jer ne trebamo vremenski triger te se najvie koristi. Pri
usrednjavanju spektra najee je dovoljno odabrati 4 usrednjavanja, meutim u situacijama
kada imamo jake smetnje potrebno je 10-20 usrednjavanja, a pri usrednjavanju vremenskog
signala biramo 20-25 usrednjavanja. Dakako da vei broj usrednjavanja znai i due vrijeme
mjerenja. Broj usrednjavanja bez znaajnijeg produenja vremena mjerenja se moe
poveati, ako se koristi funkcija Average Overlap (preklapanje) koja podrazumijeva
viestruku upotrebu istih uzoraka signala. Statistika analiza je pokazala da primjenom 50%
preklapanja ne gubimo na tanosti mjerenja te se preporuuje koritenje ove funkcije.
Vezano za usrednjavanje na analizatoru biramo i mod usrednjavnja koji moe biti:
kontinualni (continouos),
konani (finite) i
ponavljaki (repeat).
Pri kontinualnom modu rada analizator stalno vri mjerenje uz zadani broj usrednjavanja, ali
iscrtava dijagram spektra na LCD displeju pri svakom novom mjerenju. Pri konanom modu
rada analizator obavi potreban broj mjerenja zadan brojem usrednjavanja, srauna spektar i
iscrta spektar na LCD displeju. Ovaj spektar e ostati na displeju sve dok ponovo ne
pokrenemo mjerenje. Ponavljaki (repeat) mod je slian kontinualnom, jer se dijagram na
LCD displeju stalno obnavlja, ali je razlika u uestanosti obnavljanja. Pri kontinualnom modu

43

obnavljanje dijagrama se vri pri svakom novom mjerenju, a pri ponavljakom modu
obnavljanje dijagrama se vri nakon to se obave potreban broj mjerenja za usrednjavanje.
Npr. ako smo odabrali 6 usrednjavanja, jedno mjerenje traje 2 s, preklapanje je 0% pri
kontinualnom modu svake 2 s emo dobiti novi dijagram, a pri ponavljakom modu svakih
6x2=12 s dobivamo novi dijagram. Uzrok ovome je to ponavljaki mod odbacuje stara
mjerenja pri usrednjvanju i svaki puta iznova mjeri. Na sl. 7 je dat primjer dijagrama
frekventnog spektra vibracija snimljen pomou FFT analizatora spektra MICROLOG
proizvodnje SKF.

Sl. 7. Primjer dijagrama frekventnog spektra vibracija

Vidimo da je najjai pik frekvencije 50 Hz i amplitude 8,4 mm/s, a izraeni su i vii harmonici
datog pika. Tokom podeavanja FFT analizatora bitno je svaki puta valjano podesti LFC
frekvenciju. LFC je skraenica od engleskih rijei Low Frequency Cutoff to bi se moglo
prevesti kao donja frekvencija odreza. Ovo podeavanje je bitno kako bi se tokom mjerenja
izbjegle greke uzrokovane tzv. ski slope efektom. Ski slope je engleski naziv za skijaku
stazu, a ilustrovan je na slici 8.

Sl. 8. Ilustracija ski slope efekta

44

Kao to se vidi sa slike 8. ski slope efekat se manifestuje kao lana komponenta spektra na
koordinatnom poetku koja lii na skijaku stazu. Ski slope efekat se eliminie pravilnim
podeenjem LFC frekvencije. Razlika izmeu dijagrama sa slike 7. i slike 8. je u podeenju
LFC. Prilikom snimanja dijagrama sa slike 7. je podeena LFC=25 Hz, a prilikom snimanja
dijagrama sa slike 8. podeena je LFC=0 Hz. Obino se LFC podeava izmeu
0,3x(RPM/60) i 0,4x(RPM/60) gdje je RPM broj obrtaja. Glavni uzrok pojavi ski slope efekta
je proces integracije pri transformaciji signala ubrzanja vibracija u signal brzine vibracija, a
utiu i tranzijenti tokom mjerenja i svakako kvalitet samog vibrosenzora. Temperaturni
tranzijenti se javljaju ukoliko se vibrosenzor tokom mjerenja prenosi sa hladnog na toplo
mjesto i obrnuto, a mogu se izbjei tako da se vibrosenzor prije poetka mjerenja postavi na
mjerno mjesto te se saeka da se izjednai temperatura vibrosenzora i mjernog mjesta. U
literaturi se moe pronai i sljedea formula za LFC:
LFC= 4xf,
koja se objanjava injenicom da treba odbaciti prve 4 FFT linije to je uzrokovanom
procesom integracije ubrzanja vibracija kako bi se od signala ubrzanja dobio signal brzine.
Na slici 9. je dat primjer podeenja FFT analizatora MULTILOG proizvodnje SKF za mjerenje
brzine vibracija jednog ventilatora.

Sl. 9. Primjer podeenja FFT analizatora MULTILOG proizvodnje SKF

Kao to se moe vidjeti sa slike 9. odabran je opseg skale od 10 mm/s, autorange funkcija je
iskljuena, a osjetljivost ulaza je 100 mV/EU, jer se koristi vibrosenzor date osjetljivosti.
Mjerenje se vri kao RMS sa fiksnim opsegom frekvencija (Fixed Span), a snimamo spektar
vibracija i vremenski dijagram (FFT and Time) sa haning prozorom. Broj linija je priblino 3x
vei od najvie frekevncije koja se mjeri (500 Hz). Najvia frekvencija Fmax (End freq.) od
500 Hz je odabrana, jer je broj obrtaja 1470 o/min, a ventilator ima 11 paoka (lopatica).
Najvia frekvencija koja se snima je obino 1,5-2,5 via od najvie frekvencije koju
oekujemo koja je u naem primjeru 11x(1470/60)=11x24,5=269,5 Hz. Ako nismo sigurni
moemo pri prvom mjerenju odabrati naviu moguu Fmax, a zatim na osnovu snimljenog

45

spektra sniziti Fmax. Broju obrtaja od 1470 o/min odgovara frekvencija 24,5 Hz te je Low
freq. cutoff (LCF) odabrana kao 0,4x24,5 10 Hz. Minimalna frekvencija (Start freq.) je
Fmin=0 Hz. Odabrana su 4 usrednjavanja, jer je predmetni ventilator relativno tih i bez
smetnji. Pri ovakvom podeenju vrijeme uzorkovanja je T=#FFT/ F=1600/500=3,2 s. Ako
je vrijeme smirivanja (engleski: settling time) vibrosenzora 3 s onda ukupno trajanje mjerenja
dobivamo kao sumu vremena smirivanja i vremena uzorkovanja te moemo oekivati da e
mjerenje vibracija u jednoj taki trajati priblino 6,2 sekunde. Rezolucija spektra je:

f =

1,5 ( F max F min) 1,5 (500 0)

=
= 0,47 Hz .
# FFT
1600

esto se frekvencija vibracija izraava relativno prema frekvenciji vrtnje rotora maine.
Frekvencija vrtnje rotora fv se rauna po formuli:
fv = RPM/60 [Hz].
Npr. ukoliko se rotor vrti sa RPM=1470 o/min tada je frekvencija vrtnje rotora fv =RPM/60=
1470/60=24,5 Hz. Ukoliko se frekvencija vibracija izraava relativno u tom sluaju za
frekvenciju 24,5 Hz iz naeg primjera se koristi oznaka 1X (jednostruki iznos frekvencije
vrtnje rotora), dok bi se za frekvenciju od 49 Hz koristila oznaka 2X (dvostruki iznos
frekvencije vrtnje rotora). U anglosaksonskoj literaturi za opisanu jedinicu relativne
frekvencije se koristi engleski izraz "orders". Relativno izraavanje frekvencije je pogodnije
kod maina sa velikim promjenama broja obrtaja, jer je jednostavniji postupak poreenja
rezultata razliitih mjerenja vibracija. Na slici 10. je dat primjer podeenja ako se vri
snimanje frekventnog spektra uz mjerenje faze i relativno izraavanje frekvencije. Kao to se
vidi snima se spektar do 20.-tog ordera tj. do frekvencije 20x24,5=490 Hz. Podeen je 1
impuls po obrtaju (Pulses/Rev), jer signal o broju obrtaja dolazi sa induktivnog senzora fazne
reference koga "okida" 1 reper sa osovine. Da su bila postavljena 2 repera na osovinu tada
bi jednom obrtaju odgovarala 2 impulsa. Naime osovina mora imati reper od feromagnetnog
materijala koji pri svakom obrtaju proe dovoljno blizu ispred induktivnog senzora i tako ga
"okine" usljed ega senzor poalje impuls koji predstavlja signal reference.

Sl. 10. Primjer podeenja FFT analizatora MULTILOG proizvodnje SKF

46

Ovakvo podeenje se preporuuje, ako se elektromotor ventilatora napaja sa frekventnog

pretvaraa usljed ega je broj obrtaja elektromotora promjenljiv. Naime pri frekvenciji struje
od 50 Hz elektromotor e imati 1470 o/min to je maksimalni dozvoljeni broj obrtaja za dati
elektromotor, ali pomou frekventnog pretvaraa frekvencija struje se moe smanjiti po elji i
tako smanjiti broj obrtaja elektromotora. Npr. pri frekvenciji struje od 25 Hz elektromotor e
imati duplo manji broj obrtaja. U konkretnom primjeru ventilatora ovo je neophodno radi
regulacije protoka gasova kroz ventilator. Npr. ako se radi o ventilatoru koji vri
provjetravanje prostorija tada promjenom broja obrtaja reguliemo samo provjetravanje. Ako
se frekvencija struje smanji sa 50 Hz na 25 Hz, usljed pada broja obrtaja, automatski se
smanji najvia frekvencija sa 490 Hz na 245 Hz, ali se i dalje mjeri do 20.-tog ordera, jer je
sada i frekvencija 1X pala. Na ovaj nain na naem dijagramu spektra vibracija pik
frekvencije vrtnje nee "hodati" po apscisi premda se frekvencija vrtnje mijenja to olakava
poreenje dijagrama snimljenih pri razliitim brojevima obrtaja ventilatora. Ipak injenica je
da u sluaju npr. debalansa vibracije ventilatora rastu sa kvadratom broja obrtaja te e pri
smanjenju frekvencije sa 50 Hz na 25 Hz izazvati pad brzine vibracija 4x.

47

3.4 DIJAGNOSTIKA ROTACIONIH MAINA MJERENJEM VIBRACIJA

UVOD
Dijagnostika rotacionih maina mjerenjem vibracija se moe vriti sa i bez snimanja
frekventnog spektra vibracija. Primjena tehnike snimanja frekventnog spektra u
vibrodijagnostici je poela sredinom 80.-tih godina 20. stoljea tako da je u ranijem periodu
steeno znaajno iskustvo u dijagnosticiranju bez primjene ove tehnike koje ni danas nije
suvino. Iskusan dijagnostiar ak i bez primjene bilo kog instrumenta, ulom dodira, preko
ispruenog kaiprsta moe donijeti vrlo korisne nalaze o pogonskom stanju maine. U
vibrodijagnostici se esto spominje pojam "velike trojke" (engleski: big three) zbog injenice
da tri defekta (debalans, nesaosnost, labavost) su tri najea uzroka poveanih vibracija
maine.
DIJAGNOSTIKA BEZ SNIMANJA FREKVENTNOG SPEKTRA VIBRACIJA
Kod ispravne maine brzina vibracija je u zadanim granicama, a svako prekoraenje limita je
simptom neispravnosti maine. Bitno je napomenuti da vibracije na mainu mogu doprijeti i
sa drugih maina, ali i tada moramo poduzimati mjere, jer uveane vibracije skrauju radni
vijek maine. Dozvoljene granice vibracija su propisane od strane proizvoaa maine, a ako
nemamo preporuke proizvoaa tada se moramo oslanjati na standarde ili metodom
poreenja maina sami definisati limite. Standardom ISO 2372 (BS 4675, VDI 2056) koji je
usvojen 1974. godine su odreene dozvoljene vrijednosti brzine vibracija prema snazi
maine:
klasa I male maine snage do 15 kW,
klasa II srednje maine snage 15 do 75 kW bez posebnog temeljenja
odnosno do 300 kW uz vrsto temeljenje,
klasa III velike maine sa vrstim temeljenjem snage iznad 300 kW i
klasa IV velike maine sa fleksibilnim temeljenjem snage iznad 75 kW.
Standard ISO 2372 je u meuvremenu zamijenjen standardom ISO 10816, ali navedena dva
standarda nisu u koliziji te se standard ISO 2372 jo koristi. Prema njemakoj terminologiji
maine klase I se oznaavaju slovom K kleine (male), maine klase II slovom M mittel
(srednje) i klase III sa G grosse velike dok se klasa IV oznaava slovom T. Maine ija je
vlastita prirodna frekvencija oscilovanja ispod frekvencije vrtnje rotora moraju biti fleksibilno
utemeljene, jer tokom zalijetanja maine do frekvencije vrtnje pri prolasku kroz prirodnu
frekvenciju nastaju veoma jake vibracije. Standardom su takoer definisane i klase V, VI i
VII, ali se rijetko susreu, jer se radi o tekim mainama sa veoma jakim vibracijama. U tabeli
1. su date dozvoljene vrijednosti vibracija prema standardu ISO 2372.
Tabela 1.

48

Kao to se iz tabele 1. vidi stanje vibracija moe biti: dobro, zadovoljavajue,

nezadovoljavajue i neprihvatljivo. U literaturi se koriste i sljedee ocjene: dobro, upotrebljivo
(zadovoljavajue), jo uvijek dozvoljeno (nezadovoljavajue) i nedozvoljeno (neprihvatljivo).
Glavni nedostatak standarda ISO 2372 je njegova uoptenost odnosno to daje iste
preporuke za irok krug maina. Standard ISO 10816 ije je prvo izdanje izalo 1995. godine
daje neto detaljnije upute za specifine maine. Kanadski dravni standard CDA/MS/NVSH
107 dat u tabeli 2. daje precizne upute o dozvoljenim nivoima vibracija za odreene vrste
maina.
Tabela 2.
Standard
CDA/MS/NVSH 107

Gasne turbine

Parne turbine

Kompresori

Dizel generatori
Centrifuge
Uljni separatori
Reduktori

Kotlovi
Agregati
Pumpe
Ventilatori

Elektromotori

Transformatori

Podaci
o maini

preko 14,7 MW
3,7 do 14,7 MW
ispod 3,7 MW
preko 14,7 MW
3,7 do 14,7 MW
ispod 3,7 MW
klipni
visoki pritisak
zraka
niski pritisak
zraka
hlaenje

preko 7,3 MW
7,35 kW
do 7,3 MW
do 7,35 kW

preko 3,5 kW
do 3,5 kW
do 1800 o/min
preko
1800 o/min
preko 3,5 kW ili
do 1200 o/min
do 3,5 kW ili
preko
1200 o/min
preko 1 kVA
1 kVA ili manje

Dug vijek
maine

Kratak
vijek
maine
mm/s RMS mm/s RMS
7,9
18
2,5
5,6
0,79
3,2
1,8
18
1,0
5,6
0,56
3,2
10
32
4,5
10

Upozorenje Smjesta
popraviti
mm/s RMS
18
10
5,6
18
18
10
32
10

mm/s RMS
32
18
10
32
32
18
56
18

1,4

5,6

10

18

0,56
1,4
1,4

5,6
10
10

10
18
18

18
32
32

1,0
0,56

10
5,6

18
18

32
32

0,32
1,0
1,0
1,4
0,79
1,0
0,56

3,2
3,2
3,2
5,6
3,2
3,2
3,2

10
5,6
5,6
10
5,6
5,6
5,6

18
10
10
18
10
10
10

0,25

1,8

3,2

5,6

0,14

1,8

3,2

5,6

0,14
0,1

0,56
0,32

1,0
0,56

Da bismo metodom poreenja maina definisali limite moramo imati minimalno tri iste
maine na raspolaganju, a maine moraju raditi pod istim pogonskim uvjetima i dakako
moraju biti ispravne tj. u dobrom pogonskom stanju. Mjerei vibracije navedenih maina
moemo definisati prihvatljivi nivo vibracija tako to emo odrediti aritmetiku sredinu
mjerenja vibracija. Ako se desi da vibracije jedne maine znaajno odstupaju od ostalih tada

49

taj rezultat mjerenja trebamo odbaciti. Npr. recimo da smo mjerili brzinu vibracija 4 ista
ventilatora u istoj taki i dobili rezultate prema tabeli 3.
Tabela 3.
Ventilator
1
2
3
4
Brzina mm/s 2,3 2,1 5,8 1,9
U ovom sluaju oigledno da ventilator broj 3 znaajno odstupa te emo ga zanemariti pa
prihvatljivi nivo vibracija odeujemo kao (2,3+2,1+1,9)/3=2,1 mm/s. Obino se ovaj nivo
vibracija mnoi sa koeficijentima 2 i 6 kako bi se definisali nivo upozorenja i nivo kada je
neophodno smjesta iskljuiti mainu. Dakle u datom primjeru limit upozorenja je 2x2,1=4,2
mm/s, a limit iskljuenja 6x2,1=12,6 mm/s. Limit upozorenja se na dijagramima obino
oznaava utom, a limit iskljuenja crvenom linijom. Ovo znai da su sve vibracije ventilatora
do 4,2 mm/s prihvatljive (zeleno podruje). Vibracije izmeu 4,2 i 12,6 mm/s su jo uvijek
prihvatljive (uto podruje), ali smjesta treba poduzeti aktivnosti odravanja, a ako vibracije
preu 12,6 mm/s (crveno podruje ventilator smjesta treba zaustaviti, jer moe doi do
trajnog oteenja istog. Redovnim mjerenjem vibracija se moe uoiti trend degradacije
maine i na vrijeme poduzeti aktivnosti odravanja. Primjer trenda porasta vibracija je dat na
slici 1. meutim praenje trenda mogu omesti npr. vibracije koje preko temelja dolaze sa
drugih maina koje se ukljuuju povremeno.

Sl. 1. Trend promjene vibracija

U tom sluaju tokom dijagnosticiranja obavezno treba izmjeriti brzinu vibracija na temelju
maine kako bi se znao nivo smetnji.
Ako su vibracije iznad zadanih limita prije nego to se pristupi otklanjanju kvara potrebno je
ustanoviti uzrok poveanja nivoa vibracija. Kada sumnjamo na elektrini uzrok problema
potrebno je mainu zavrtiti do nominalnog broja obrtaja, a zatim iskljuiti struju. Ako vibracije
smjesta padnu uzrok kvara je elektrine prirode. U tabeli 4. su dati mogui uzroci visokih
vibracija maina sa horizontalnim vratilom.
Tabela 4. Dijagnostika maina sa horizontalnim vratilom
Jake
Jake
Jake
Jake
Uzrok
horizontalne
vertikalne
aksijalne
strukturalne
Odnos
vibracije
vibracije
vibracije
vibracije
Debalans
DA
NE
NE
NE
H>A
Nesaosnost
NE
DA
DA
NE
A>H
Labavost
DA
DA
NE
DA
V>H
A aksijalne vibracije, H horizontalne vibracije, V vertikalne vibracije

50

Iz tabele 4. vidimo da su jake horizontalne vibracije simptom debalansa, jake aksijalne

vibracije simptom nesaosnosti, a jake vertikalne vibracije simptom labavosti (zranosti)
maine. U tabeli 5. su dati mogui uzroci visokih vibracija maina sa vertikalnim vratilom.
Tabela 5. Dijagnostika maina sa vertikalnim vratilom
Jake
Jake
Jake
Uzrok
radijalne
aksijalne
strukturalne
vibracije
vibracije
vibracije
Debalans
DA
NE
NE
Nesaosnost
NE
DA
NE
Labavost
DA
NE
DA
A aksijalne vibracije, R radijalne vibracije

Odnos
R>A
A>R

Vidimo iz tabele 5. da maine sa vertikalnim vratilom imaju jake radijalne vibracije pri
debalansu, jake aksijalne vibracije pri nesaosnosti i jake strukturalne vibracije u sluaju
labavosti (zranosti). Ako moemo mijenjati broj obrtaja maine treba provjeriti da li brzina
vibracija raste sa kvadratom broja obrtaja (pri poveanju broja obrtaja 2x vibracije porastu
4x). Kada brzina vibracija raste po kvadratnom zakonu tada je sigurno u pitanju debalans.
Jedan od metoda za privremenu promjenu broja obrtaja maine jeste privremeno
prespajanje elektromotora iz spoja trokut u spoj zvijezda ili obrnuto. Promjena broja obrtaja
obino nije velika, ali uz mjerenje iste pomou tahometra moe dati korisne informacije.
DIJAGNOSTIKA NA OSNOVU FREKVENTNOG SPEKTRA VIBRACIJA
Kada je maina u dobrom pogonskom stanju potrebno je snimiti frekventni spektar vibracija
maine u odabranim takama. Snimljeni frekventni spektar vibracija maine je potrebno
arhivirati, jer moe veoma korisno posluiti kasnije tokom procesa dijagnosticiranja
eventualnih problema na maini. Naime kada vibracije maine preu zadane limite potrebno
je ponovno snimiti frekventni spektar i na osnovu njega otkriti uzrok poveanja nivoa vibracija
maine kako bi se mogle poduzeti odgovarajue mjere odravanja. Poreenjem frekventnog
spektra ispravne i neispravne maine moemo uoiti promjene koje nam ukazuju na
potencijalne uzroke poveanja vibracija. Kada je u pitanju podeavanje alarmnih nivoa za
vibracije (limita vibracija) bitno je napomenuti da se pri snimanju frekventnog spektra mogu
podesiti tzv. band alarmi u smislu da su npr. u opsegu (bandu) frekvencija 0-100 Hz
dozvoljene vibracije 7 mm/s, dok su u opsegu (bandu) 100-500 Hz dozvoljene vibracije 1,5
mm/s. Osim toga pojedini FFT analizatori spektra imaju mogunost statistikog podeavanja
band alarma na osnovu rezultata prethodnih mjerenja. U tabeli 6. su dati spektri
karakteristini za odreene defekte i njihov opis, meutim prilikom detektovanja uzroka
visokih vibracija jako je bitno iskustvo i znanje dijagnostiara i prije svega zdrav razum.
Jedan primjer iz prakse potvruje ovu konstatciju. U jednom hotelu su bile jako izraene
vibracije i buka u sobama. Osoblje hotela je sumnjalo na ventilator koji je provjetravao
prostoriju za pranje vea te su pozvali dijagnostiki servis da "uini neto". Tehniki
dijagnostiar koji je izaao na teren je prvo izmjerio vibracije na podu soba i ustanovio da je
dominantan pik vibracija frekvencije 16 Hz. U isto vrijeme na "optuenom" ventilatoru u
spektru vibracija su bili pikovi frekvencije vrtnje 24,5 Hz i BPF frekvencije 269,5 Hz, a
ventilator u cjelini je imao nisku brzinu vibracija i bio je u dobrom pogonskom stanju.
Dijagnostiar je zatim pregledao prostorije hotela traei izvor vibracija frekvencije 16 Hz, ali
ga nije pronaao. Zatim je mjerio vibracije na temeljima hotela na sve etiri strane. Tom
prilikom je otkrio znaajno jae vibracije frekvencije 16 Hz na istonoj strani hotela to ga je
navelo da potrai urok vibracija u susjednoj zgradi. Ispostavilo se da je u susjednoj zgradi
instaliran klima ureaj velike snage koji je generisao jake vibracije izmeu ostalog i
frekvencije 16 Hz. Problem je rijeen tako to je klima ureaj postavljen na gumene
podloke, a odvodi i dovodi hladne vode sa ureaja su izvedeni fleksibilnim cijevima. Slini

51

problemi se mogu oekivati i u industrijskim pogonima gdje jedna pored druge rade maine
sa razlitim frekvencijama vrtnje.
Tabela 6.
Defekt
Debalans

FFT dijagram

Opis
Debalans se manifestuje preko
jako izraenog pika osnovne
frekvencije RPM/60 (frekvencija
vrtnje). Treba napomenuti da isti
dijagram dobivamo i pri savijenom
rotoru,
labavosti
temelja
i
rezonanciji. Ako moemo mijenjati
broj obrtaja maine treba provjeriti
da li brzina vibracija raste sa
kvadratom broja obrtaja (pri
poveanju
broja
obrtaja
2x
vibracije porastu 4x). Ako raste
tada je sigurno u pitanju debalans.
Nesaosnost se manifestuje preko
jako izraenih pikova frekvencije
RPM/60
i
dvostruko
vie
frekvencije pri emu jedan od njih
moe biti vii od drugog.

Nesaosnost

Labavost

Na frekventnom spektru vibracija

se moe uoiti debeo tzv. "tepih"
vibracija.

Loe
montiran
leaj

Leaj koji je loe montiran tj.

nakoen pri montai daje spektar
prema slici.

Problemi
elektrine
prirode

Na frekventnom spektru vibracija

se moe uoiti veoma izraen
harmonik dvostruke frekvencije
mrene struje 2xf. Npr. 2x50=100
Hz. Ukoliko se elektromotor napaja
sa frekventnog pretvaraa javlja se
dvostruka
frekvencija
struje
pretvaraa.

52

Da bi se detektovale vibracije uzrokovane drugim mainama treba po mogunosti zaustaviti

mainu i izmjeriti vibracije na maini dok je van pogona. Jo vei problem moe biti, ako se
maine sa kojih dolaze vibracije ukljuuju povremeno. Jedno od rjeenja ovog problema
jeste mjerenje vibracija na temelju maine pri dijagnostikom pregledu. Osim toga maine sa
promjenljivim brojem obrtaja iji elektromotori su napojeni sa frekventnih pretvaraa imaju
razliit nivo vibracija pri razliitim brojevima obrtaja. Ponekada je potrebno poduzimati i
drastinije zahvate da bi se dala prava dijagnoza kao to je npr. skidanje remenova ili
otpajanja spojnica kako bi se izmerile vibracije "u praznom hodu" i slino sve u cilju otkrivanja
pravog uzroka problema.

53

4. ULTRAZVUNA DIJAGNOSTIKA
Ultrazvunim ispitivanjima se mogu otkriti pukotine u metalnim dijelovima, provjeriti debljina
stijenki, provjeriti kvalitet zaptivanja otvora i ventila, otkriti elektrina pranjenja, ispitati stanje
kliznih i kotrljajuih leaja ak i pri niskim brojevima obrtaja, provjeriti kvalitet podmazivanja,
provjeriti eventualne turbulencije unutar hidraulikih vodova i drugo. Za ultrazvuna
ispitivanja se koriste dvije vrste instrumenata. Jedni mjere vrijeme eha ultrazvunog signala
(impulsna ultrazvuna metoda), a drugi mjere buku u ultrazvunom podruju i prevode je u
audio podruje ime se omoguava presluavanje iste pomou slualica (metoda
presluavanja ultrazvuka).
Fizikalne osnove ultrazvune dijagnostike
Za odnos talasne duine, frekvencije i brzine ultrazvuka vai relacija:
f = v
gdje je [m] talasna duina, f [Hz] frekvencija i v [m/s] brzina. Brzina ultrazvuka ovisi o
sredini kroz koju se kree. U tabeli 1. su date brzine ultrazvuka u razliitim sredinama:
Tabela 1.
Materijal
Brzina [m/s]
Vazduh
330
Aluminijum
6300
Staklo
5300
Zlato
3200
Led
4000
eljezo
5900
Najlon
2600
Ulje
1700
Kvarc
5800
Guma
1800
Srebro
3600
elik
5900
Voda
1480
Ako se ultrazvuni talasi frekvencije 5 MHz rasprostiru kroz eljezo njihova duina je:
= v/f = 5900/5000000 = 1,2 [mm],
jer je brzina zvuka u eljezu 5900 m/s odnosno 21 240 km/h. Istovremeno ultrazvuni talasi
frekvencije 30 kHz imaju talasnu duinu 11 mm dok se rasprostiru u vazduhu. Kao to vidimo
talasna duina ultrazvuka je jako mala.
Impulsna ultrazvuna metoda (puls eho metoda)
Ova metoda se koristi za mjerenje debljine stijenki cjevovoda i tankova koji se eventualno
troe usljed abrazije, korozije, kavitacije i drugih uzroka. Takoer se koristi za detektovanje
unutarnjih pukotina (ultrazvuna defektoskopija) materijala odnosno za kontrolu bez
razaranja (skraeno KBR). Anglosaksonski termin za ova ispitivanja je Non Destructive
Testing NDT.
Impulsna ultrazvuna metoda (impuls-eho metoda) se temelji na principu emitovanja
ultrazvune energije u objekt ispitivanja i registrovanja istom ili drugom sondom odbijenog
ultrazvunog talasa. Vremenska razlika izmeu momenta povratka eho signala i momenta

54

emitovanja ultrazvunog impulsa direktno ovisi o putu kojeg pree ultrazvuk prema poznatoj
fizikalnoj relaciji:
s = vt
gdje je s [m] preeni put signala na odlasku i povratku, v [m/s] brzina rasprostiranja
ultrazvuka kroz objekat. Npr. ukoliko primjenom impulsne metode mjerimo metalnu eljeznu
plou debljine 10 mm (slika 1.) tada ultrazvuni signal prelazi put od 20 mm (suma puteva
odlaska i povratka signala).

Sl. 1. Ultrazvuno mjerenje debljine metalne ploe

Put od 20 mm ultrazvuni signal brzine 5900 m/s pree za:
t = s/v = 0,02/5900 = 3,4 [s].
Ultrazvuni signal generie sam mjerni instrument koji takoer mjeri i vrijeme eha
ultrazvunog impulsa. Na osnovu poznate brzine ultrazvuka kroz materijal koja se ukuca na
tastaturi instrument sraunava debljinu mjerene ploe i indicira na displeju. Prije mjerenja
mjerno mjesto treba oistiti i premazati sredstvom za poboljanje provoenja ultrazvuka.
Na slici 2. je ilustrovano ispitivanje unutarnjih pukotina primjenom impulsne ultrazvune
metode.

Sl. 2. Ispitivanje unutarnjih pukotina primjenom impulsne ultrazvune metode

55

Normalna sonda ima ugraen ultrazvuni prijemnik i ultrazvuni predajnik dok ugaone sonde
dolaze u paru (jedna sonda ima predajnik, a druga prijemnik ultrazvunog signala). Pomou
normalne sonde moemo izmjeriti udaljenost pukotine od povrine i dobiti priblinu predstavu
o obliku pukotine na osnovu vie mjerenja u razliitim takama dok pomou ugaonih sondi
moemo dobiti neto preciznije podatke o poziciji i obliku pukotine. Sloeniji instrumenti
mogu dati vrlo preciznu sliku pukotine, ali se zbog svoje visoke cijene rijetko koriste u
tehnikoj dijagnostici uglavnom kod izuzetno znaajnih ispitivanja kao to npr. ispitivanja
vazduhoplova.
Osnovni podaci o instrumentu za ispitivanje impulsnom ultrazvunom metodom su: opseg
mjerenja debljine, opseg podeenja brzine ultrazvuka, tanost mjerenja i rezolucija mjerenja.
Tipian instrument ima opseg mjerenja 1-200 mm uz opseg brzine 1000-9999 m/s. Dovoljna
tanost mjerenja je 0,1 mm uz rezoluciju 0,01 mm. Sloeniji (i skuplji) instrumenti imaju
mogunost prikljuenja ugaonih sondi i prikaza oscilograma eho signala.

Sl. 3. Instrument za ispitivanje impulsnom ultrazvunom metodom

Metoda presluavanja ultrazvuka
Metoda presluavanja ultrazvuka se temelji na fenomenu da se ultrazvuk zbog svoje male
talasne duine ne moe rasprostirati na velike udaljenosti kao to moe zvuk niske
frekvencije i relativno velike talasne duine tako da se izvor ultrazvuka moe dosta precizno
locirati. Metoda je uvedena u upotrebu sredinom ezdestih godina prolog stoljea za
otkrivanje pukotina na bocama pod pritiskom. Danas se ova metoda koristi za sljedea
ispitivanja:
otkrivanje pukotina i loih zaptivnih mjesta na cjevovodima i posudama sa potpritiskom i
natpristiskom,
otkrivanje pukotina i loih zaptivnih mjesta na posudama primjenom ultrazvunog
generatora,
ispitivanje ventila,
otkrivanje elektrinih pranjenja,
rano otkrivanje defekata na leajevima i
provjeru kvaliteta podmazivanja.
Presluavanje ultrazvuka se vri pomou instrumenta koji sadri piezoelektrini ultrazvuni
mikrofon (sl. 4.). Signal sa ultrazvunog mikrofona se pojaava, a zatim se pomou
heterodinskog elektronskog sklopa, koji se inae koristi u radioprijemnicima, prevodi u audio
podruje. Frekvencija heterodinskog oscilatora je priblino 40 kHz (38-42 kHz) tako da se
ultrazvuk iz opsega 20-60 kHz prevodi u audio podruje. Signal preveden u audio podruje
se presluava slualicama, a njegovi dijagrami u vremenskom i frekventnom domenu se
56

snimaju pomou osciloskopa i spektralnog analizatora. Takoer se vri snimanje audio

signala pomou kvalitetnih audio rekordera. Ranije su koriteni prijenosni kasetofoni, a
danas se koriste prijenosni disk rekorderi. Na ultrazvuni mikrofon se moe uvrnuti metalni
pipak (antena) koji se prislanja na tijelo maine u cilju presluavanja uma u ultrazvunom
podruju. Ovakav instrument prestavlja ultrazvuni stetoskop. Kako bi se mogao pratiti trend
oitanja na tijelu maine frezerom obradimo udubljenje dubine 5 mm (sl. 7.). Prije obrade
frezerom izvri se priprema pomou zabuivaa. Preporuljivo je da se udubljenje prije
mjerenja ispuni mazivom radi boljeg provoenja ultrazvuka. Jo bolje rjeenje je upotreba
instrumenata iji ultrazvuni mikrofon se pomou magneta uvrsti na mjerno mjesto.

Sl. 4. Instrument za presluavanje ultrazvuka

Sl. 5. Presluavanje pomou instrumenta za presluavanje ultrazvuka sa pipkom

(ultrazvunog stetoskopa)
Pukotine i loa zaptivna mjesta na cjevovodima i posudama sa potpritiskom i natpristiskom
se mogu otkriti pomou instrumenta za presluavanje ultrazvuka, jer na navedenim mjestima
dolazi do strujanja fluida usljed ega se generie ultrazvuk. Ukoliko je potrebno detektovati
pukotine i loa zaptivna mjesta na posudama koje nisu pod pritiskom ili potpritiskom tada
koristimo ultrazvuni generator frekvencije 40 kHz koji postavimo unutar posude. Ultrazvuk
se probija kroz pukotine i loa zaptivna mjesta to omoguava njihovo detektovanje.
Zatvoreni ventili pod pritiskom su jako tihi pod uvjetom da ne proputaju fluid. Meutim u
sluaju proputanja isti generiu ultrazvuk u vidu itanja koji se moe detektovati. Elektrina

57

pranjenja generiu ultrazvuk u vidu pucketanja. Postoje posebni dodaci za ultrazvuni

mikrofon pomou kojih se moe presluavati korona.
Prema istraivanjima NASA-e ultrazvunom metodom se mogu detektovati defekti na
leajima znatno ranije nego to se isti uoe drugim metodama. Ultrazvuna metoda je
posebno efikasna za detekciju defekata na leajima sa malim brojevima obrtaja kada su
druge metode obino inferiorne. Podmaznost leaja i drugih kliznih povrna se takoer moe
provjeriti ultrazvunim instrumentom zbog injenice da kvalitetno podmazane povrine
praktino ne generiu ultrazvuk dok su naprotiv loe podmazane povrine vrlo bune u
podruju ultrazvuka. Ako se podmazivanje leaja u pogonu vri mazalicom tokom samog
podmazivanja ultrazvunim instrumentom se moe provjeriti da li je aplicirana dovoljna
koliina maziva tako to se nakon svakog potezanja poluge na mazalici saeka priblino 15
sekundi da mazivo dopre do povrine i nakon toga izmjeri jaina signala ultrazvuka. Ako
primjetimo da jaina ultrazvuka ne opada sa dodavanjem maziva podmazivanje treba
smjesta prekinuti, jer i prevelika koliina maziva moe biti tetna. Dakle, mazivo se dodaje
sve dok se jaina signala ultrazvuka ne ustabili.

Sl. 6. Dijagrami ultrazvuka prevedenog u audio podruje ispravnog i neispravnog leaja

Kao to je ve reeno osciloskopom i spektralnim analizatorom moemo snimiti dijagrame
ultrazvuka prevedenog u audio podruje. Na slici 6. su dati dijagrami ultrazvuka prevedenog
u audio podruje u vremenskom i frekventnom domenu. Vidljiva je znaajno vea amplituda
ultrazvuka neispravnog leaja. Ukoliko amplitudu ultrazvuka mjerimo pomou mikrofona sa
pipkom uvijek na istom mjestu, oznaenom obradom otvora za pipak i pod istim pogonskim
uvjetima tada moemo snimiti i trend promjene amplitude ultrazvuka. Na ovaj nain moemo
eliminisati glavni nedostatak metode presluavanja ultrazvuka, a to je subjektivnost metode.

Sl. 7. Oznaavanje mjesta mjerenja frezerom uz pripremu zabuivaem

58

Osnovni podaci o instrumentu za presluavanje ultrazvuka su: frekventni opseg, vrijeme

odziva instrumenta i minimalni pritisak ultrazvuka koji instrument moe detektovati. Tipian
instrument ima frekventni opseg 20-60 kHz, vrijeme odziva 300 ms i minimalni pritisak 1
nbar. Prilikom nabavke instrumenta treba obratiti panju na kvalitet slualica koje se
isporuuju uz instrument te provjeriti da li je ultrazvuni generator ukljuen u komplet sa
instrumentom ili se nabavlja odvojeno. Naime kvalitetne slualice sa dobrom zvunom
izolacijom (priguenje 25-30 dB) kotaju nekoliko stotina EUR, a esto se uz instrument
isporuuju jeftine (i loe) slualice ija je cijena 1-2 EUR tako da u tom sluaju treba posebno
naruiti slualice sa zvunom izolacijom za rad u industrijskom okruenju ili koristi slualice u
kombinaciji sa antifonima to obino nije ugodno rjeenje.

59

5. TERMOVIZIJSKA DIJAGNOSTIKA ISPITIVANJA

Termovizijsko dijagnostiko ispitivanje u kombinaciji sa mjerenjem temperature je mona
dijagnostika metoda koja omoguava otkrivanje irokog spektra neispravnosti kao to je
loa termika izolacija, pukotine, loe zaptivanje otvora, pregrijavanja, loi elektrini spojevi,
ispitivanje stanja elektrine instalacije i druga.
Fizikalne osnove beskontaktnog mjerenja temperature i termovizije
Sva tijela ija je temperatura via od apsolutne nule -273.15 C zrae toplotnu energiju u vidu
elektromagnetnih talasa duine 0,8-400 m. Jaina zraenja ovisi o temperaturi tijela i
njegovoj emisivnosti. Emisivnost tijela se oznaava grkim slovom , a kree su u rasponu
od 0 do 1. Emisivnost = 0 imaju apsolutno bijela, = 1 apsolutno crna tijela. Sva realna
tijela su "siva" u smislu da je njihova emisivnost izmeu 0 i 1. U tabeli 1. su date emisivnosti
nekih materijala koju treba obazrivo koristiti, jer kao to se vidi iz tabele emisivnost mnogih
materijala ovisi o mnogim faktorima. Najmanju emisivnost ima polirani mesing, dok najveu
ima jedna specijalna vrsta crne boje.
Tabela 1.
Materijal
Aluminijum, poliran
Aluminijum, anodni
Asfalt
Beton, vlaan
Beton, suh
Boja, crna specijalna
Cement
Cigla, crvena
Drvo
Gips
Guma, crna
Led
Ljudska koa, bijela
Mesing, poliran
Mesing, oksidiran
Malter
Papir, bijel
Staklo
Ulje
Voda
eljezo, polirano
eljezo, hravo

Emisivnost
0,05
0,77
0,90
0,92
0,95
0,99
0,54
0,92
0,86
0,08
0,97
0,97
0,91
0,03
0,61
0,87
0,68
0,92
0,94
0,95
0,24
0,95

to je tijelo toplije emitovani talasi imaju imaju manju talasnu duinu. Npr. eljezno tijelo
temperature 20 C emituje talase duine 8 m dok ti jelo temperature 1500 C emituje talase
duine 1-1,5 m koje moemo vidjeti i golim okom u vidu arenja. Infracrveni (engleski
InfraRed, skraeno IR) talasi su talasi u opsegu duina od 0,76 m do 1 mm. Upravo
infracrveni talasi se koriste pri beskontaktnom mjerenju temperature i termovizijskom
snimanju.

60

Konstrukcija i rad beskontaktnih termometara i termovizijskih kamera

Beskontaktno mjerenje temperature je ilustrovano na slici 1.

Sl. 1. Beskontakntno mjerenje temperature

Kao to je ve reeno topli objekat zrai IC talase (IC zrake) koje zahvata soivo ugraeno
unutar beskontaktnog termometra i usmjerava ih u IC senzor (detektor) koji ih pretvara u
elektrini signal. Isti se dalje vodi na LCD displej na kome se indicira izmjerena temperatura.
Na tastaturi termometra je potrebno unijeti podatak o emisivnosti objekta. Savremeni
beskontaktni termometri imaju ugraen laser pomou koga moemo precizno "nanianiti" u
objekat mjerenja. Za ove termometre se esto koristi pogrean termin "laserski termometri"
zbog navedenog lasera. Pravilan naziv su beskontaktni IC termometri.

Sl. 2. Beskontaktni IC termometar sa laserskim "nianom"

Termovizijske kamere imaju priblino istu konstrukciju kao i beskontaktni IC termometri, ali
se njihov IC senzor znaajno razlikuje.

Sl. 3. Termovizijska kamera

61

Primjena beskontaktnih IC termometara u tehnikoj dijagnostici

Beskontaktni IC termometri se koriste za sva mjerenja temperature za koja se inae koriste
kontaktni termometri, ali je rad sa njima znatno jednostavniji, jer nije potrebno prilaziti objektu
mjerenja, a samo mjerenje se obavi daleko bre, jer nije potrebno ekati da se senzor zagrije
na mjernu temperaturu.

Sl. 4. Mjerenje temperature leaja pomou kontaktnog termometra

Prilikom mjerenja temperature beskontaktnim termometrom treba voditi rauna o optici
termometra kao to je ilustrovano na slici 5.

Sl. 5. Odnos distance i veliine mjernog polja

Termometar sa slike 5. u taki fokusa ima odnos distance i prjenika spota (mjernog polja)
D:S=30:1. Taka fokusa je na distanci 900 mm tako da je prjenik spota u taki fokusa 30
mm. Meutim na udaljenosti od 1500 mm (1,5 m) prjenik spota je 62 mm. Beskontaktni IC
termometar mjeri srednju temperaturu unutar spota tako da pri preciznim mjerenjima
moramo termometar pribliiti dovoljno blizu mjernoj taki.
Beskontaktnim IC termometrom se mjere temperature leaja, spojnica, elektromotora,
transformatora, osiguraa, kablova, kontaktora i sl. Dozvoljene temperature navedenih
elemenata i ureaja su definisane i svako pregrijavanje je simptom defekta. Mjerenje

62

temperature elektrinih spojeva kao to je ilustrovano na slici 6. se vri radi poreenja

temperature u spojevima pojedinih faza. Ukoliko su temperature spojeva znaajno razliite
imamo simptom loeg spoja.

Sl. 6. Mjerenje temperature elektrinog spoja

Osnovni podaci o beskontaktnom IC termometru su: mjerni opseg, tanost mjerenja i odnos
distance i prjenika spota (D:S). Osim toga bitno je provjeriti moe li se podeavati
emisivnost, je li laser ugraen te da li se isporuuje certifikat o umjeravanju (kalibraciji,
badarenju). Npr. termometar sa optikom D:S=6 mjeri temperaturu spota prjenika 10 mm na
udaljenosti od 60 mm, dok termometar sa optikom D:S=60 spot iste veliine mjeri na
udaljenosti od 600 mm! To praktino znai da termometar optike D:S=6 trebamo pribliiti na
udaljenost od 6 cm dok isto mjerenje moemo izvriti sa udaljenosti od 60 cm pomou
termometra optike D:S=60.
Tipian beskontaktni IC termometar za deurno osoblje (deurni mehaniari, deurni
elektriari) ima opseg mjerenja od -20 C do +200 C, optik u 6:1, tanost 1 C i fiksno
podeenu emisivnost 0,95. U isto vrijeme tipian dijagnostiki beskontaktni IC termometar
ima opseg mjerenja od -30 C do +900 C, optiku 60: 1, tanost 1% i emisivnost podesivu u
opsegu 0,1-1,0.
Primjena termovizijskih kamera u tehnikoj dijagnostici
Termovizijske kamere se koriste za sva mjerenja temperature za koja se inae koriste
beskontaktni termometri, ali pored podatka o temperaturi imamo i termiku sliku
posmatranog objekta. Termovizijskim kamerama se moe vriti vrlo irok spektar ispitivanja.
Pored ispitivanja koja su navedena za beskontaktne IC termometre vrimo ispitivanje
kvaliteta termike izolacije, kvalitet zaptivanja, ispitivanje pukotina, ispitivanje naljepa itd.
Oitavanje temperature objekta preko skale boja (nivoa sivog) je ilustrovano na slici 7.

Sl. 7. Oitavanje temperature objekta sa termovizijskog snimka

Na slici 8. je data ilustracija primjene termovizijske kamere na primjeru detekcije defekta
leaja.

63

Sl. 8. Fotografija (lijevo) i termovizijski snimak (desno) maine na kome se moe uoiti
pregrijavanje leaja
Osnovni podaci o termovizijskoj kameri su: mjerni opseg i rezolucija IC senzora (detektora).
Osim toga treba obratiti panju da li se isporuuje certifikat o umjeravanju (kalibraciji,
badarenju) te da li kamera ima vlastiti displej ili treba odvojeno naruiti depni raunar sa
displejom za indikaciju. Takoer treba vodti rauna da li kamera ima USB interfejs, kolika je
interna memorija kamere, optici kamere, brzini osvjeavanja slike te mogunosti
kompenzacije pozadinske toplote.
Za osnovna dijagnostika ispitivanja moe posluiti kamera sa opsegom od -10 C do +200
C i rezolucijom detektora od 256 piksela dok za detaljnija ispitivanja trebamo kameru takoer
sa opsegom od -10 C do +200 C, ali sa rezolucijom od minimalno 128x96=12288 piksela.

64

6. TESTIRANJA ELEKTROMOTORA
Trofazni asinhroni elektromotori sa kaveznim rotorom imaju daleko najveu primjenu u
industrijskim pogonima tako da e biti opisana dijagnostika upravo navedenih elektromotora.
Postoji jako mnogo metoda testiranja elektromotora, a ovdje e biti predstavljene nejee
koritene metode. Osim toga bitno je napomenuti da nije dovoljno testirati sam motor ve
treba testirati i napojni kabl te elemente u razvodnom ormaru (kontaktore, zatite, frekventni
pretvara i drugo).
OSNOVNI POJMOVI
Glavni dijelovi trofaznog asinhronog elektromotora sa kaveznim rotorom su dati na slici 1.

Sl. 1. Glavni dijelovi trofaznog asinhronog elektromotora sa kaveznim rotorom

Kavezni rotor je obrtni dio motora, a ima oblik valjka kroz iju sredinu prolazi vratilo. Na
vratilo su navueni dinamo limovi koji na vanjskom dijelu imaju utore u koje se ulau tapovi
(reetke). Motori imaju obino 40-55 tapova. Svi tapovi su na krajevima elektriki spojeni
pomou spojnih prstenova. Rotor u elektrinom smislu predstavlja kratkospojenu zavojnicu.
Nepokretni (statini) dio motora se zove stator. Unutar statora su postavljene zavojnice kroz
koje protie trofazna izmjenina struja usljed ega se unutar statora formira sinusno obrtno
magnetno polje ija se osa poklapa sa osom vratila elektromotora. Ugaona brzina obrtanja
magnetnog polja se rauna po formuli:
= (2f)/p [rad/s],
gdje je:
f[Hz] - frekvencija trofazne izmjenine struje i
p broj parova polova razmatranog motora.

65

Potrebno praviti distinkciju izmeu broja parova polova p i broja polova P. Odnos je dat
sljedeom relacijom:
P = 2p.
Dakle broj polova se oznaava velikim, a broj parova polova malim slovom. U ovoj knjizi se u
svim formulama koristi termin broja parova polova p, a prethodno objanjenje je dato kako bi
se eliminisale dijagnostiarske nedoumice pri proradi strune literature. Npr. pri frekvenciji
struje od 50 Hz i motoru sa 3 para polova imamo ugaonu brzinu polja:
= (2f)/p = (23,1450)/3 = 104,7 [rad/s].
Rotor je izloen djelovanju opisanog magnetnog polja usljed ega se u njemu indukuje
izmjenina struja. Kao posljedica toka ove rotorske struje nastaje magnetno polje rotora.
Polja rotora i statora se meusobno privlae to dovodi do vrtnje rotora ugaonom brzinom
koja odgovara ugaonoj brzini obrtnog magnetnog polja. Ova brzina rotora se zove sinhrona
brzina. Sinhronoj ugaonoj brzini odgovara sinhroni broj obrtaja. Sinhroni broj obrtaja rotora ns
motora se rauna po formuli:
ns = 60/2 = 60f/p [o/min].
Broj 60 u formuli je stavljen zbog injenice da minuta sadri 60 sekundi. Dakle, u naem
primjeru gdje je frekvencija 50 Hz i motor ima 3 para polova sinhroni broj obrtaja bi bio:
ns = 60f/p = 6050/3 = 1000 [o/min].
Isti motor bi pri frekvenciji 25 Hz imao sinhroni broj obrtaja:
ns = 60f/p = 6025/3 = 500 [o/min].
Pogreno je apriori uzimati da je frekvencija trofazne izmjenine struje 50 Hz. Naime ukoliko
se elektromotor napaja sa frekventnog pretvaraa frekvencija struje je promjenljiva veliina i
treba je oitati sa displeja na frekventnom pretvarau. U praksi se rotor nikada ne vrti
sinhronim brojem obrtaja ns ve asinhronim brojem obrtaja n koji je neto manji od sinhronog:
n < ns.
Ovo je uzrokovanom injenicom da je rotor uvijek mehaniki optereen. ak i motor koji se
vrti u praznom hodu mora savladati obrtni moment vlastitih leaja i vlastitog ventilatora.
Razlika izmeu sinhronog i asinhronog broja obrtaja se zove klizanje, a rauna se po formuli:
s = (ns n)/ns.
Ukoliko se motor iz naeg primjera vrti sa n = 970 [o/min] imamo klizanje:
s = (ns n)/ns = (1000 970)/1000 = 0,03.
Kada je rotor zakoen klizanje je najvee i iznosi:
s = (ns n)/ns = (ns 0)/ns = 1,
a kada bi se rotor vrtio sinhronim brojem obrtaja klizanje bi bilo:
s = (ns n)/ns = (ns ns)/ns = 0.

66

Dakle, klizanje poprima vrijednosti izmeu 0 i 1. Klizanje je pokazatelj optereenosti motora.

to je motor vie optereen klizanje je vee. Mjerilo optereenosti motora je i frekvencija
klizanja fs koja se rauna po formuli:
fs = (ns n)/60 [Hz].
Frekvencija struje koja tee kroz rotor se rauna po formuli:
fr = sf [Hz].
U naem primjeru imamo frekvenciju klizanja i frekvenciju rotorske struje:
fs = (ns n)/60 [Hz] = (1000 970)/60 = 0,5 [Hz],
fr = sf = 0,0350 = 1,5 [Hz].
Osim ovih frekvencija za dijagnostiku su veoma znaajne i frekvencija prolaska rotorskih
tapova te frekvencija prolaska polova. U anglosaksonskoj literaturi za ove frekvencije su
uobiajeni nazivi Rotor Bar Pass Frequency (skraeno RBPF) i Pole Pass Frequency
(skraeno PPF), a raunaju se po formulama:
RBPF = Zn/60 [Hz] i
PPF = 2 fr = [2 f (n - ns)]/ ns [Hz].
gdje je Z broj tapova na rotoru. Pri broju obrtaja n = 970 [o/min] i broju tapova Z = 45
imamo:
RBPF = Zn/60 = 45970/60 = 727,5 [Hz] i
PPF = 2 fr = 2 1,5 = 3 [Hz].
Frekvencija vrtnje elektromotora fv se rauna po formuli:
fv = n/60 [Hz],
odnosno u naem primjeru:
fv = n/60 = 970/60 = 16,2 [Hz].
Ovisnost obrtnog momenta trofaznog asinhronog elektromotora o broju obrtaja (momentna
karakteristika) je data na slici 2.

Sl. 2. Momentna karakteristika trofaznog asinhronog elektromotora

67

Broj obrtaja motora se dobiva presjecanjem momentne karakteristike motora i momentne

karakteristike gonjene maine (tereta). Npr. centrifugalne pumpe i ventilatori imaju kvadratnu
momentnu karakteristiku, dok npr. mlinovi imaju linearnu karakteristiku neovisnu o broju
obrtaja uz znaajno vei obrtni moment u momentu pokretanja uzrokovan silom statikog
trenja. Na slici 3. je dat primjer odreivanja broja obrtaja elektromotora koji pogoni ventilator.

Sl. 3. Odreivanje broja obrtaja motora

Prilikom dijagnosticiranja motora obavezno moramo izmjeriti broj obrtaja motora radi
provoenja gore opisanih prorauna. Postoje etiri klase izolacije motora u pogledu termike
izdrljivosti. U tabeli 1. su date maksimalne dozvoljene temperature za svaku klasu izolacije:
Tabela 1.
Klasa izolacije
A
B
F
H
Maksimalna dozvoljena temperatura 105 C 130 C 155 C 180 C
NAJEI DEFEKTI
Na trofaznim elektromotorima se javljaju defekti mehanike i elektrine prirode. Najei
mehaniki defekti su: otkaz leaja, debalans rotora i nesaosnost vratila motora i gonjene
maine. Od defekata elektrine prirode obino se javljaju: labavost dinamo limova statora,
parcijalna izbijanja na namotajima statora, meuzavoji spoj meu zavojima jedne zavojnice
koji su galvanski spojeni, proboj izolacije statora prema masi (kuitu) motora ili izmeu
pojedinih faza, nesimetrija zranog raspora izmeu rotora i statora, napukline ili lomovi
rotorskih tapova i labavost spojeva u prikljunoj kutiji. Parcijalna izbijanja su male elektrine
varnice izmeu razliitih namotaja statora ili izmeu namotaja i dinamo limova statora.
Zadatak dijagnostike je rano otkrivanje navedenih defekata i procjena stepena degradacije
sa ciljem izbjegavanja veih havarija i pravovremenog planiranja aktivnosti odravanja. U
tabeli 2. je dat procentualni odnos kvarova elektromotora:
Tabela 2.
Kvarovi leaja
Kvarovi statora
Kvarovi rotora
Ostali kvarovi

41 %
37 %
10 %
12 %
100 %

Bitno je napomenuti da je kod motora vee snage procenat kvarova rotora neto vei u
poreenju sa motorima male snage.
Najei defekti na napajanju elektromotora su: prekid kabla, pregorijevanje kontakta
kontaktora, labavost kontakata, pregorijevanje motornih zatita i kratak spoj na kablu.

68

PREGLED METODA
Dijagnostike metode trofaznih asinhronih elektromotora sa kaveznim rotorom dijelimo na:
metode koje se provode na motoru u pogonu (pod naponom) i
metode koje se provode na zaustavljenom motoru (beznaponsko stanje).
Na motoru u pogonu se provode sljedee dijagnostike metode: vizuelni pregled, mjerenje
temperature namotaja, vibraciona dijagnostika, mjerenje faznih struja, ultrazvuna tehnika
evaluacije parcijalnih izbijanja, magnetski monitoring, snimanje frekventnog spektra struje
motora, mjerenje diferencijalne struje motora prema masi, snimanje parcijalnih izbijanja
pomou kapacitivnih ili Pt100 sondi, termovizijsko snimanje temperature kuita motora,
mjerenje nivoa buke motora i mjerenje struje vratila kod motora sa leajima bez elektrine
izolacije, dok se na zaustavljenom motoru provodi: vizuelni pregled, mjerenje zranog
raspora izmeu rotora i statora pomou kontrolnih listia, mjerenje otpornosti izolacije
namotaja, mjerenje impedanse statorskih namotaja, mjerenje ovisnosti impedanse namotaja
o frekvenciji struje, mjerenje ovisnosti impedanse namotaja o ugaonom poloaju rotora,
ispitivanje udarnim naponom i mjerenje otpornosti rotorskih tapova. Ovdje nisu navedena
laboratorijska ispitivanja elektromotora kao to su npr. ekeperiment praznog hoda i kratkog
spoja.
Na napajanju elektromotora se provode sljedea ispitivanja: vizuelni pregled, mjerenja
temperature, mjerenja pada napona na kontaktima, mjerenje otpora kontakata i mjerenje
otpora izolacije.
PREGLED POD NAPONOM (U POGONU)
Dok je elektromotor pod naponom (u pogonu) obino se vre sljedea ispitivanja:

vizuelni pregled,
mjerenja temperature,
vibrodijagnostika ispitivanja,
mjerenje simetrije faznih struja,
mjerenje struje prema masi (diferencijalne struje) i
snimanje spektra struje odnosno magnetnog polja.

Vizuelnim pregledom se prvenstveno provjerava istoa ventilacionih kanala i ukupna istoa

motora. Bitno je da su rebra za hlaenje ista radi odvoenja toplote. Takoer treba provjeriti
da li je motor zauljen, jer mainsko ulje moe otetiti izolaciju namotaja.
Mjerenjem temperature se provjerava da li je ista u granicama propisanim za dati motor.
Mjerenje se moe vriti kontaktnim ili beskontaktnim termometrom te pomou termovizijske
kamere. Takoer rukom moemo opipati kuite elektromotora u cilju otkrivanja "toplotnih
mrlja" koje se javljaju na mjestima oteenja izolacije motora. Toplotne mrlje se mogu otkriti i
pomou termovizijske kamere. Snimanjem frekventnog spektra brzine vibracija na poklopcu
motora prema pogonu mogu se dijagnosticirati: labavost dinamo limova statora, nesimetrija
zranog raspora izmeu rotora i statora, napukline ili lomovi rotorskih tapova i labavost
spojeva u prikljunoj kutiji. Karakteristini spektri vibracija i njihova pojanjenja su dati u
tabeli 3. Bitno je napomenuti da se spektar vibracija mora snimati sa minimalno 3200 linija
FFT u opsegu od 0 Hz pa do priblino 2,5RBPF.
Da bismo snimili vibracije uzrokovane mehanikim problemima potrebno je motor zavrtiti do
nominalnog broja obrtaja, a zatim iskljuiti napajanje motora elektrinom energijom i dok se
motor zaustavlja izvriti snimanje vibracija. Vibracije preostale nakon iskljuenja napajanja
imaju mehaniki uzrok.

69

Tabela 3.
Defekt
Labavost
dinamo
limova
statora

Karakteristian spektar vibracija

Napukline
rotorskih
tapova

Objanjenje
Uveana amplituda
vibracija na
frekvenciji dva puta
veoj od frekvencije
struje ukazuje na
probleme sa
statorom, najee
na labavost limova, a
uzrok moe biti i
labavost uvrenja
motora,
ekscentrinost
statora te kratki
spojevi izmeu
limova ili labavost
zavojnica statora.
Harmonici frekvencije
prolaska rotorskih
tapova RBPF
modulisani sa
dvostrukom
frekvencijom struje f
ukazuju na loe
spojeve tapova sa
prstenovima.

Pomou amperskih strujnih klijeta se mjere fazne struje elektromotora radi provjere simetrije
istih. Nesimetrija smije biti najvie 5% odnosno struja u jednoj od faza smije odstupati najvie
5% u odnosu na druge dvije faze. Ako uoimo vee odstupanje moemo oekivati da je
dolo do meuzavojnog spoja ili da su kontakti loi, ali potrebno je voltmetrom provjeriti i
simetriju napona napajanja, jer uzrok moe biti i u nesimetriji napona. Mjerenja vrimo u
razvodnom ormaru. Takoer u razvodnom ormaru mjerimo struju prema masi (diferencijalnu
struju) motora pomou mikroamperskih strujnih klijeta. Mikroamperskim strujnim klijetima
se obuhvati kabl koji napaja elektromotor i to odmah u razvodnom ormaru kako bi se
detektovala i eventualna oteenja izolacije samog kabla. Potrebno je pratiti trend promjene
diferencijalne struje i u sluaju poveanja iste izvriti dodatne provjere kvalitete izolacije kako
motora tako i napojnog kabla.
Snimanje spektra struje i snimanje spektra magnetnog polja su vrlo sline metode. Uvjetno
se moe rei da je elektromotore snage do 500 kW bolje testirati snimanjem spektra struje
(strujni monitoring), a motore iznad 500 kW snimanjem spektra magnetnog polja (magnetski
monitoring).
Za navedena ispitivanja u anglosaksonskoj terminologiji se koriste termini Motor Current
Signature Analysis MCSA i Magnet Field Monitoring MFM. Navedenim ispitivanjima
moemo provjeriti ispravnost rotora i statora kao to je dato u tabeli 4.

70

Tabela 4.
Defekt

Karakteristian FFT spektar fazne struje odnosno

rasipnog magnetnog polja

Objanjenje

Kratak spoj
na
zavojnicama
statora

Uveana amplituda
vibracija na
frekvenciji dva, etiri
ili vie puta veoj od
frekvencije struje
(parni harmonici)
ukazuje na kratak
spoj na zavojnicama
statora.

Lomovi i
napuknua
tapova
rotora, loi
spojevi
tapova i
kratkospojnih
prstenova ili
nesimetrija

Ukoliko se oko pika

osnovne frekvencije
struje pojave izraeni
boni pikovi
pomjereni za PPF
moemo oekivati da
je dolo do oteenja
na rotoru ili je
prisutna nesimetrija.

Ukoliko se elektromotor napaja sa frekventnog pretvaraa u spektru se mogu vidjeti

harmonici frekvencije komutacije pretvaraa. Ova frekvencija se podeava na frekventnom
pretvarau u rasponu 1-10 kHz. Dodatno snimanjem vremenskog dijagrama rasipnog
magnetnog polja elektromotora moemo detektovati lomove rotorskih tapova kao to je
ilustrovano na slici 4.

Sl. 4. Vremenski dijagrami rasipnog magnetnog polja ispravnog i neispravnog elektromotora

Na dijagramu ispravnog motora su jasno vidljivi "zubi" svih 40 rotorskih tapova, dok na
dijagramu neispravnog motora nedostaju 16., 17. i 18. "zub" to indicira da su ti tapovi
polomljeni, napukli ili je njihov spoj sa kratkospojnim prstenovima lo. Potrebno je
napomenuti da se "zubi" mogu jasno vidjeti tek, ako je motor optereen nazivnom snagom i

71

ako je senzor (valjkasta zavojnica) pravilno postavljen i to samo kod motora s bakrenim
(zavarenim tapovima). Kod manjih i srednjih motora s lijevanim aluminijskim tapovima
pojedini tapovi se ne mogu uoiti. Ukoliko se motor napaja sa frekventnog pretvaraa tada
se osim "zubi" tapova vide i sitni "zubii" izazvani komutacijama u frekventnom pretvarau
ija je frekvencija daleko via, ali koji ipak prave izvjesne potekoe pri oitanju dijagrama.
Veoma je znaajno pratiti stabilnost rasipnog magnetnog polja. Pri stabilnom optereenju
ispravan motor ima stabilno sinusno rasipno magnetno polje. Ukoliko se primjeti nestabilnost
i odstupanje rasipnog polja od sinusne krive to je simptom neispravnosti rotora, dakako pod
uvjetom da je napon napajanja sinusnog oblika.
Opte napomene za provoenje magnetskog monitoringa:
na svakom motoru treba pronai mjesto gdje se dobiva najbolji signal (to mjesto su vee
ravne povrine na suprotnoj strani od prikljune kutije motora, da bi se izbjegle nagle
promjene i zasienja magnetskog polja i jaki uticaj magnetskog polja od kabla i
eventualno mjernih transformatora),
mjesto gdje je signal najbolji treba oznaiti bojom i kod svih buduih mjerenja senzore
treba uvijek postaviti na jednak nain na isto mjesto i sa istim analizatorom izvriti
mjerenja i usporediti ih sa ranije izmjerenim,
mjerna metoda je finger print (uporedna) zato je vano da se uvijek mjeri pri jednakim
uvjetima (optereenje) i na jednak nain da bi se rezultati mogli uporeivati,
vana je to vea uestalost mjerenja (potrebna su minimalno tri mjerenja tokom 2 sata
rada motora da bi se mogla dati procjena),
mjerenje treba vriti na motoru koji je optereen sa barem 50 % nazivnog optereenja, a
pravi rezultati se mogu oekivati tek pri nazivnom optereenju,
sve smetnje koje potiu iz izvora napajanja (mrea ili frekventni pretvara) se odraavaju
na rasipnom magnetnom polju te je neophodno snimiti spektar napona kojim se napaja
elektromotor.
Snimanje magnetnog polja se vri pomou valjkastih zavojnica koje se prislanjaju na kuite
elektromotora, a njihov signal se vodi na analizator dok se snimanje spektra struje vri
pomou strujnih klijeta sa kojih se signal takoer vodi na analizator.

Sl. 5. Mjerenje rasipnog magnetnog polja elektromotora pomou valjkaste zavojnice

72

Snimanje spektra struje se vri uz podeenje opsega mjerenja 0-500 Hz i 1600 FFT linija,
dok pri magnetskom monitoringu vrimo dva mjerenja sa dva razliita opsega i to 0-500 Hz i
0-5 kHz. Mjerenje koje se izvede sa irokim opsegom daje bolji vremenski dijagram rasipnog
polja, dok mjerenje sa uskim opsegom daje bolji FFT spektar. Za mjerenje u opsegu 0-500
Hz podeavamo 1600 FFT linija, a za opseg 0-5 kHz podeavamo 6400 linija. Da bismo
definisali stanje motora potrebno je podijeliti amplitudu amplitudu osnovnog harmonika A sa
amplitudom harmonika karakteristinog za defekt motora B. U tabeli 5. su dati kriteriji za
evaluaciju stanja.
Tabela 5.
STANJE MOTORA
DOBRO
OSREDNJE
LOE

LINEARNI KRITERIJ
A/B
> 200
60 200
< 60

LOGARITAMSKI KRITERIJ
20 log (A/B)
> 45
35 45
< 35

Npr. kod jednog elektromotora snage 130 kW osnovni harmonik ima amplitudu 251 A.
Moemo smatrati da je ovaj motor u dobrom stanju, ako je amplituda bonog pika PPF ispod
1,25 A. Stanje motora je "osrednje" ako je ista amplituda u rasponu od 1,25 A do 4,18 A, a
ako pree nivo od 4,18 A moemo biti sigurni da je motor znaajno oteen. Posmatramo li
logaritamski kriterij imamo sljedee nivoe:
20 log (A/B) = 20 log (251/1,25) = 20 log (200) = 45 dB,
odnosno
20 log (A/B) = 20 log (251/4,18) = 20 log (60) = 35 dB.
Isti kriteriji vrijede za vie parne harmonike i za magnetski monitoring.

Sl. 6. Strujna klijeta

PREGLED VAN POGONA
Dok je elektromotor u beznaponskom stanju (zaustavljen) obino se vre sljedea ispitivanja:

vizuelni pregled,
mjerenje zranog zazora izmeu rotora i statora,
mjerenje otpora izolacije motora i napojnog kabla,
mjerenje impedanse (otpora i induktiviteta) statorskih zavojnica i
penetrantska ispitivanja tapova rotora.

73

Vizuelnim pregledom pored eventualnih neistoa moemo uoiti vidljiva oteenja izolacije,
pukotine, tragove pregrijavnja i slino. Pomou mjernih listia se moe izmjeriti zrani zazor
izmeu rotora i statora te provjeriti njegova simetrinost. Mjerenje otpora izolacije motora i
napojnog kabla se vri u razvodnom ormaru. Na instrumentu za mjerenje se podesi ispitni
napon od 1,5Un, gdje je Un nominalni linijski napon motora. Npr. za motore linijskog napona
380 V ispitivanje vrimo naponom od 500 V jednosmjerne struje. Negativni pol instrumenta
spajamo na jedan od faznih vodia, a pozitivni na kvalitetno uzemljenje. Mjerenje vrimo u
trajanju od 60 sekundi. Minimalni dozvoljeni otpor se definie tako to svakom voltu faznog
napona treba odgovarati 1 k otpora izolacije, a kao kriterij za upozorenje se uzima otpor 5
k po voltu. Kod novih motora sa kvalitetnom izolacijom otpor izolacije je esto iznad 1 M
po voltu faznog napona. Npr. ako je fazni napon 220 V tada je dozvoljen minimalan otpor od
220 k, dok se kao limit upozorenja uzima otpor od 1100 k. Mjerenje otpora statorskih
zavojnica se takoer vri meufazno u razvodnom ormaru kako bi se provjerio i kvalitet
elektrinih spojeva u prikljunoj kutiji elektromotora. Otpornosti u sve tri faze moraju biti iste,
a dozvoljeno odstupanje je do 5%. Ako uoimo znaajno odstupanje moemo oekivati da je
dolo do oteenja kabla, oteenja elektrinih spojeva ili meuzavojnih spojeva. Poeljno je
da se vri mjerenje pomou instrumenata koji se inae koriste za provjeru neprekidnosti
provodnika koji mjere sa naponom od 424 V uz jednosmjernu struju od 200 mA. Mjerenje
induktivnosti statorskih zavojnica se ne moe vriti u razvodnom ormaru zbog uticaja
kapaciteta vodova. Mjerenje se vri na razvodnoj kutiji motora. Induktivnost se takoer mjeri
meufazno, a opet su dozvoljena odstupanja do 5%. Osim toga trebamo provjeriti da li
meufazna induktivnost ovisi o poloaju rotora tako to emo spojiti instrument i posmatrati
da li se induktivnost mijenja dok rukom pokreemo rotor. Ukoliko primjetimo ovisnost
induktivnosti o poloaju rotora to nam je pokazatelj nesimetrije koja moe biti uzrokovana
nesimetrijom zranog raspora, meuzavojnim spojevima, oteenjem rotora itd. Mjerenje
otpora izolacije i mjerenje impedanse spadaju u grupu ispitivanja za koja se u
anglosaksonskoj literaturi koristi termin MCA - Motor Circuit Analysis. Kada se motor rastavi
penetrantskim ispitivanjima se moe provjeriti stanje rotorskih tapova i spojnih prstenova
odnosno moe se provjeriti da li su prisutne pukotine na istim.
TESTIRANJE ELEMENATA U RAZVODNOM ORMARU
Elemente u razvodnom ormaru (kontaktore, zatite, frekventni pretvara i druge) takoer
testiramo pod naponom i u beznaponskom stanju. U beznaponskom stanju mjerimo otpore
kontakata, a pod naponom mjerimo pad napona na kontatima i temperaturu elemenata.
Svaka nesimetrija odnosno znaajno odstupanje otpora, pada napona i temperature izmeu
tri faze je znak defekta. Mjerenje temperature se vri pomou beskontaktnog IC termometra
ili pomou termovizijske kamere.
ZAVRNE NAPOMENE
Na osnovu reenog se mogu dati zvarne napomene za ispitivanje trofaznih elektromotora
sa kaveznim rotorom:
da bi se procijenilo stanje elektromotora u pogonu potrebno je pod normalnim pogonskim
uvjetima (zagrijanost na radnu temperaturu, normalno optereenje) izmjeriti temperaturu
kuita, izmjeriti fazne struje te snimiti spektar struje ili magnetnog polja, a dodatno se
mogu primjeniti i druge metode,
uvjetno se moe rei da je elektromotore snage do 500 kW bolje testirati snimanjem
spektra struje (strujni monitoring), a motore iznad 500 kW snimanjem spektra magnetnog
polja (magnetski monitoring),
kada je motor zaustavljen obavezno se provjerava impedansa zavojnica i otpor izolacije,
vrlo esto uzrok loeg stanja motora su dotrajali leaji tako da treba izviti i njihovo
ispitivanje,
nije uputno donositi brzoplete procjene stanja, ve je potrebno razmotriti sve potencijalne
uzroke problema,
potrebno je imati snimljen spektar napona napajanja elektromotora,
74

 osim samog motora treba testirati i napojni kabl te elemente u razvodnom ormaru i
procjena stanja motora ovisi o znaaju pogona - kod izuzetno znaajnih pogona motor
emo smatrati defektnim ve pri pojavi simptoma prvog stadija otkaza dok kod manje
znaajnih pogona moemo dopustiti da motor dospije u fazu znaajnije degradacije
dva najea kvara na elektromotorima su otkaz leaja i meuzavojni spoj meu zavojima
jedne zavojnice koji su galvanski spojeni te u tom smislu treba usmjeriti svako ispitivanje
stanja elektromotora.

75

7. ISPITIVANJA MAINSKIH ULJA

Uobiajena je praksa da se ulje u mainama periodino mijenja novim. Meutim znaajna
poboljanja i utede se mogu postii ukoliko se ulje periodino ispituje i mijenja u onom
momentu kada njegove karakteristike budu degradirane do nivoa kada ga treba mijenjati.
tavie karakteristike rabljenog ulja se mogu popraviti preiavanjem i dodavanjem aditiva
za reparaciju ime se produuje vijek njegove upotrebe. Treba napomenuti da su esto
propisani rokovi zamjene ulja predugi tako da obino do degradacije doe znatno ranije to
dovodi do ubrzanog habanja maine. U zemljama sa ureenom ekolokom legislativom
trokovi "bacanja" rabljenog mainskog ulja su priblino tri puta vei od cijene novog ulja to
je dodatni argument da se rabljeno ulje ne "baca" ve da se reparira i ponovno koristi. Zbog
navedenog jo sredinom sedamdesetih godina prolog stoljea u tehniku praksu je uvedeno
ispitivanje mainskih ulja (monitoring stanja ulja). Nad mainskim uljima se provodi irok
spektar ispitivanja, a najvanija su:

vizuelni pregled,
mjerenje kontaminacije ulja vodom (voda u ulju),
mjerenje kontaminacije ulja vrstim esticama,
mjerenje TAN i TBN,
mjerenje viskoznosti,
hemijska analiza i
indirektno ispitivanje mjerenjem vibracija maine.

Bitno je napomenuti veliki znaaj kontaminacije ulja vazduhom i drugima gasovima zbog
velike tetnosti posebno kod hidraulinih ulja premda praenje iste ne spada u standardne
programe monitoringa stanja ulja.
Vizuelni pregled ulja
Vizuelnim pregledom se dobiva prva slika o stanju rabljenog ulja. Poreenjem uzorka novog i
rabljenog ulja dobivamo priblinu sliku o stepenu degradiranosti istog. Novo ulje je obino
bistro dok rabljeno ulje, u ovisnosti o vrsti kontaminacije, poprima smeu, bijelu, sivu ili ak
crnu boju. Ipak ovo je subjektivna metoda u koju se ne moemo u potpunosti pouzdati.
Mjerenje kontaminacije ulja vodom
Prisustvo vode u ulju je tetno iz vie razloga, a navest emo samo vrlo znaajno skraivanje
radnog vijeka maine usljed korozije i poveanog habanja uzrokovanog gubljenjem uljnog
filma. Osim toga u hidraulinim sistemima kod kojih je ulje kontaminirano vodom moe doi
do vrlo ozbiljnih problema usljed razvijanja smolastih taloga koji dovode do blokiranja
hidraulinog sistema. Voda u ulje moe doprijeti na vie naina kao to su npr. oteenje
zaptivki, kondenzacija vode unutar tankova ulja, pukotine na tankovima i cjevovodima i
drugo. Za ulje koje je kontaminirano vodom kaemo da je mokro. Ako je voda prisutna u
manjim koliinama ona se otopi u ulju, a ako je prisutna vea koliina vode dolazi do
zasienja ulja tako da se javlja takozvana slobodna voda (engleski: free water) i emulgovana
voda. Sposobonost ulja da otapa vodu zavisi od temperature po eksponencijalnom zakonu
kao to je ilustrovano na slici 1. Na slici 1. je data ovisnost zasienja (saturacije) jedne vrste
hidraulinog ulja o temperaturi. Koliina vode u ulju je izraena u jedinici ppm (part per
million). Vrijede odnosi:
1 % = 10 000 ppm
1 ppm = 0,0001 %.
Dakle, u naem primjeru sa slike 1. na temperaturi 20 C u jednom litru ulja se moe otopiti
najvie 200 ppm = 0,02 % = 0,000 2 l = 0,2 ml vode. Sve to je iznad 200 ppm se javlja kao

76

slobodna ili kao emulgovana voda. Ukoliko je u 1000 l navedenog ulja na temperaturi od 20
C otopljeno 0,2 l vode tada kaemo da je stepen za sienja (stepen saturacije) ulja 100 %.

Sl. 1. Ovisnost zasienja (saturacije) jedne vrste hidraulinog ulja o temperaturi

Kada bi bilo otopljeno 0,1 l vode stepen zasienja bi bio 50 %. Radi orjentacije 0,2 l je aa
vode to znai da je u tank kapaciteta 1000 l dovoljno natoiti au vode pa da ulje bude
100% zasieno vodom! Temperatura na kojoj se iz ulja poinje izdvajati slobodna voda se
zove taka rose ili rosite. Otopljena voda nema znaajnijih negativnih reperkusija na mainu
i ulje. Meutim slobodna i emulgovana voda predstavljaju vrlo veliku opasnost. Dozvoljeni
stepen kontaminacije ulja vodom ovisi o vrsti ulja i njegovoj primjeni, ali u svakom sluaju
nivo vode u ulju treba svesti na najmanju moguu mjeru, jer se, kao to je ve reeno, ivotni
vijek maine znaajno skrauje sa porastom prisustva vode u ulju. Npr. ivotni vijek
kotrljajueg leaja se smanjuje za 60 % ve pri kontaminaciji sa 500 ppm (0,05 %) vode! U
tabeli 1 su dati podaci o dozvoljenom stepenu kontaminacije pojedinih vrsta ulja koju treba
obazrivo koristiti. Potrebno je od proizvoaa opreme i/ili proizvoaa ulja dobaviti podatak o
dozvoljenoj koncentraciji vode u ulju. Pri tome treba oekivati da e proizvoa opreme
vjerovatno postaviti prestroge zahtjeve, jer je zainteresovan da njegova oprema radi u
idealnim uvjetima.
Tabela 1.
VRSTA ULJA
Transformatorsko ulje
Hidraulino ulje
Reduktorsko ulje
Kompresorsko ulje
Motorno ulje

[ppm]
< 50
< 300
< 2000
< 2000
< 2000

[%]
< 0,0005
< 0,03
< 0,2
< 0,2
< 0,2

Postoji mnogo metoda mjerenja stepena konatminacije ulja vodom (mjerenja mokrine ulja), a
najvie se koriste sljedee metode:

zagrijavanje ulja (crackling test),

kapacitivna metoda,
kalcijumhidridni test i
Karl-Fier metoda.

77

Zagrijavanje ulja je jednostavna metoda kojom moemo provjeriti da li u ulju ima vode. Ulje
koje se ispituje se natoi u istu i suhu vatrostalnu au i zagrijava na temperaturi 100-150
C to dovodi do klju anja vode u ulju uz pojavu mjehuria i pucketanja. Ovo je prilino
nepouzdana metoda kojom se moe detektovati sadraj vode poev od 500 ppm. Mnogo
bolja je kapacitivna metoda koja se temelji na fenomenu promjene dielektrine konstante ulja
ovisno o sadraju vode u ulju. Postoje dvije vrste instrumenata koji koriste kapacitivnu
metodu. Jedni mjere stepen saturacije (zasienja) ulja vodom, a drugi mjere sadraj
slobodne vode. Instrument koji mjere stepen saturacije se daleko najvie koriste. Kapacitivna
metoda je vrlo praktina i dovoljno pouzdana metoda kojom se mogu jednostavno i brzo vriti
ispitivanja u pogonskim uvjetima. Ulje koje se ispituje se natoi u istu i suhu staklenu au u
koju se zaroni ist kapacitivni senzor te se istim promijea ulje da bi isto prodrlo do mjerne
elije. Ovom metodom se moe detektovati vrlo niski stepen kontaminacije ulja poev od
nulte vrijednosti. esto se na uljne vodove instaliraju instrumenti kojima se kontinualno (ONLINE) mjeri stepen saturacije kapacitivnom metodom. Navedeni instrumenti imaju i
mogunost alarmiranja u sluaju prekoraenja zadatih limita. Kao to je ve reeno otopljena
voda nije opasna tako da se moe dozvoliti stepen saturacije i do 90% na radnoj temperaturi.
Kalcijumhidridni test je vrlo jednostavna i jeftina metodom kojom se moe ispitati sadraj
slobodne ili emulgovane vode poev od 50 ppm. Ulje koje se ispituje se natoi u instrument
za mjerenje, a zatim se u ulje ispusti ampula sa kalcijumhidridom (CaH2) koji reaguje sa
vodom iz ulja usljed ega se razvija gas (vodonik H2) pod pritiskom. Mjerenjem pritiska
razvijenog gasa odreujemo sadraj vode. Pojedini instrumenti su konstruisani tako da se
osim ulja u instrument toi i neutralni rastvara. Uloga rastvaraa je da povea koliinu
tenosti unutar instrumenta tokom mjerenja i time olaka reagovanje kalcijumhidrida sa
vodom. Postoje dvije metode Karl-Fiera i to volumetrijska i kulometrijska. Kulometrijska
Karl-Fier metoda je najpouzdanija metoda koja se koristi za laboratorijska ispitivanja
stepena kontaminacije ulja vodom. Propisana je standardom ASTM D6304. Za provoenje
ove metode je potreban poseban instrument Karl-Fier titrator. Ulje kontaminirano vodom
treba preistiti ili zamijeniti novim. Postoji vie metoda odstranjivanja vode iz ulja, a najee
se koriste metode centrifugiranja i vakuumske destilacije. Odluku o tome da li ulje mijenjati ili
preiavati donosimo vodei rauna o koliini ulja koja je u pitanju, njegovoj dobavljivosti te
o drugim parametrima kontaminacije. Ukoliko je u tanku manja koliina ulja kojeg lahko
moemo nabaviti na tritu obino isto mijenjamo novim u sluaju kontaminacije vodom.
Meutim kada su u pitanju velike koliine ulja ili se isto ne moe jednostavno nabaviti tada
emo pristupiti preiavanju.
Mjerenje kontaminacije ulja vrstim esticama
U ulju se obino nalaze sljedee vrste vrstih neistoa: metalna praina, pijesak, mulj, grafit
i slino. Navedene estice abrazivno djeluju na klizne povrine i na druge naine nanose
oteenja. tavie grube estice dimenzija >15 m mogu dovesti do iznenadnih ispada
komponenata. Izraavanje stepena kontaminacije ulja vrstim esticama je definisano
standardom ISO 4406:99, a neto manje se koriste i standardi NAS-1638 i SAE-AS4059.
Prema standardu ISO 4406:99 kontaminacija se izraava sa tri broja npr. 21/20/16 pri emu
se prvi broj odnosi na estice vee od 4 m, drugi broj na estice vee od 6 m, a trei broj
na estice vee od 14 m. U tabeli 2. je dat odnos broja estica po jednom militru ulja i
kodnog broja sukladno standardu ISO 4406:99. U naem primjeru gdje je stepen
kontaminacije oznaen brojevima 21/20/16 imamo izmeu 10001 i 20000 estica veih od 4
m, zatim izmeu 5001 i 10000 estica veih od 6 m i izmeu 321 i 640 estica veih od 14
m po jednom mililitru uzorka. Danas se mjerenje kontaminacije ulja vstim esticama vri
pomou laserskih elektronskih instrumenata sukladno standardu CETOP BP 94 H.
Kalibracija navedenih instrumenata se vri pomou etalonskih ulja koja sadre tano
definisane koliine estica zadanih veliina. U pogonskim uvjetima se provodi takozvana
nulta kalibracija tako to se protok ulja kroz instrument zaustavi. U tom mometu instrument
treba pokazivati nulti nivo, jer estice koje miruju ne provociraju broja.

78

Tabela 2.
Broj vrstih estica u 1 ml
ISO 4406:99
Vie od Manje ili jednako kodni broj
>

80000
160000
24
40000
80000
23
20000
40000
22
10000
20000
21
5000
10000
20
2500
5000
19
1300
2500
18
640
1300
17
320
640
16
160
320
15
80
160
14
40
80
13
20
40
12
10
20
11
5
10
10
2.5
5
9
1.3
2.5
8
0.64
1.3
7
0.32
0.64
6
0.16
0.32
5
0.08
0.16
4
0.04
0.08
3
0.02
0.04
2
0.01
0.02
1
0.005
0.01
0
0.0025
0.005
00

Mjerenje TAN i TBN

Novo ulje je alkalno usljed alkalnih aditiva (baza, luina) koji se dodaju ulju u procesu
proizvodnje. Uloga ovih aditiva je da neutraliu kiseline koje se razvijaju tokom eksploatacije i
starenja ulja. Naime kao to je poznato kiseline i baze (luine) se meusobno neutraliu.
Mjera alkalnosti ulja je totalni bazni broj (engleski: TBN Total Base Number). Mjerna
jedinica za TBN je mgKOH/g. Ukoliko neko ulje ima TBN=1 to znai da ono ima alkalnost kao
da je na svaki gram ulja dodat jedan miligram kalijumhidroksida (KOH). Kalijumhidroksid
(KOH) je bijel higroskopan kristal lahko topljiv u vodi dajui jaku luinu. Kao to je ve reeno
tokom starenja i eksploatacije u ulju se razvijaju kiseline tako da TBN pada i ulje postaje
kiselo. Mjera za kiselost ulja je totalni kiselinski broj (engleski: TAN Total Acid Number), a
koristi se i termin neutralizacijski broj. Jednica za TAN odnosno neutralizacijski broj je
takoer mgKOH/g. Ukoliko neko ulje ima TAN=1 to znai da ono ima toliku kiselost da na
svaki gram ulja treba dodati jedan miligram kalijumhidroksida da bi se TAN sveo na nulu,
odnosno da bi ulje postalo pH neutralno. pH neutralno ulje ima i kiselinski i bazni broj jednak
nuli. Maksimalno dozvoljeni neutralizacijski broj TAN ovisi o vrsti ulja. Npr. za motorna ulja je
dozvoljen TAN 3. Istovremeno nova motorna ulja obino imaju TBN=9. Za hidraulina,
reduktorska i kompresorska ulja je dozvoljen TAN 2. Danas mnogi proizvoai ulja za svoja
ulja nude i odgovarajue aditive kojim se ulje iz kiselog vraa u lunato stanje ime se
produava vijek upotrebe ulja.

79

Mjerenje TBN je definisano standardom ASTM D2896 i D4739, a mjerenje TAN standardima
ASTM D974, ASTM D664 i ISO 6618. Mjerenja se provode pomou posebnih instrumenata
titratora u laboratorijskim uvjetima. U pogonskim uvjetima se mogu vriti probna mjerenja
pomou kit kompleta.
Mjerenje viskoznosti
Viskoznost je otpor fluida protiv tangencijalnih sila ili ugaonih deformacija estica. Ulja sa
veom viskoznou imaju vei koeficijent trenja, odnosno pruaju vei otpor teenju. Kao to
je poznato definisane su kinematska i dinamika viskoznost ulja. Odnos kinematske
viskoznosti i dinamike viskoznosti je dat relacijom:
= /
gdje je [kg/m3] gustoa ulja. Jedinica za mjerenje kinematske viskoznosti je cSt (centistok)
pri emu vrijedi relacija:
1 cSt = 10-6 m2/s = 1 mm2/s.
Jedinica za mjerenje dinamike viskoznosti je P - poaz (Poise):
1 P = 0,1 Ns/m2 = 0,1 kg/ms.
Viskoznost ulja se znaajno mijenja sa temperaturom. Npr. ve pri promjeni temperature za
0,1 C viskoznost se zna ajno promijeni! Indeks viskoznosti predstavlja mjeru promjene
viskoznosti sa promjenom temperature, a njegovo mjerenje je definisano standardom ASTM
D2270. Dinamika viskoznost se mjeri rotacionim viskozimetrima sukladno standardima
ASTM D562, ASTM D2196 i ISO 2884. Kinematska viskoznost se mjeri staklenim kapilarnim
viskozimetrima sukladno standardu ASTM D445. Viskoznost se mjeri na 40 C i 100 C pri
emi se ulje na zadane temperature zagrijava u visokotanim kupatilima koja osiguravaju
tanost temperature ulja od 0,01 C. Mjerenja viskozno sti se provode u laboratorijskim
uvjetima, a mjerenja provedena u pogonskim uvjetima, zbog navedene visoke ovisnosti
viskoznosti o promjeni temperature, nikada nisu dovoljno tana i mogu posluiti tek kao grubi
orjentir. Dozvoljena promjena viskoznosti hidraulinih ulja je 10%, motornih ulja 15%, a
reduktorskih i kompresorskih 25%.

Hemijska analiza
Hemijska analiza rabljenog ulja se provodi pomou XRF ureaja u laboratorijskim uvjetima
ime se dobivaju podaci ne samo o stanju rabljenog ulja ve i o stanju radne maine,
odnosno mainskih elemenata. Prisustvo metala kao to su npr. Fe, Cr, Sn, Al, Cu, Pb, Mo
govori o stanju pojedinih mainskih elemenata. Takoer se dobivaju podaci o prirodi
eventualnih neistoa u samom ulju to omoguava detektovanje njihovog izvora. Npr.
ukoliko se hemijskom analizom motornog ulja ustanovi znaajno prisustvo silicija moemo
tvrditi da je vjerovatan izvor neistoa lo filter zraka. Najee se susreu sljedee
neistoe: Si, K, Na i voda. Prisustvo aditivnih elemenata P, S, Ca i Zn se provjerava
sukladno standardu ASTM D6481.
Indirektno ispitivanje mjerenjem vibracija maine
Nivo vibracija maine znaajno ovisi o kvalitetu i parametrima ulja kojim se vri
podmazivanje. Ovo je naroito izraeno kod reduktora. Zbog toga kroz mjerenje vibracija
moemo dobiti podatak da li je za datu mainu odabrano odgovarajue ulje te da li je dolo
do znaajne degradacije istog. Posebno znaajni podaci se mogu dobiti mjerenjem vibracija
u ultrazvunom podruju koje su direktni pokazatelj kvaliteta podmazanosti kako kliznih tako i
kotrljajuih povrina.

80

Provoenje ispitivanja mainskih ulja

Mjerenje parametara rabljenog ulja se moe vriti stalno (ON-LINE) i povremeno (OFFLINE). Ukoliko se mjerenje vri povremeno veliku panju treba posvetiti pravilnom uzimanju
uzoraka. Uzimanje uzoraka ulja je definisano standardima ISO 3722 i ISO 4021. Bitno je da
uzorak ulja uzet za potrebe mjerenja i analiza bude dobar reprezent stanja mainskog ulja.
Postoje tri naina uzimanja uzoraka: uzimanje uzorka na otvoru za isputanje ulja, uzimanje
uzorka usisavanjem ulja pomou uronjene cijevi i uzimanje uzorka pomou specijalnog
ventila za uzorkovanje. Prvi nain, tj. uzimanje uzroka na otvoru za isputanje ulja je najloiji
nain i treba ga izbjegavati, a najbolje je ako se ugradi specijalni ventil za uzimanje uzoraka.
Navedeni ventil se spaja na cjevicu koja je uronjena u tank ulja gdje je najpodesnije mjesto
za uzimanje uzorka, obino na sredini tanka. Uzimanje uzoraka se uvijek mora vriti na isti
nain kako bi se mogao pratiti trend degradacije ulja. Posuda u koju se smjeta uzorak ulja
mora biti ista i suha. Danas se na tritu mogu pronai kit kompleti boica, pumpica,
naljepnica i ostalog pribora za pravilno uzimanje uzoraka ulja. Na boicu sa uzorkom ulja
odmah treba zalijepiti naljepnicu sa podacima o uzorku: vrsta ulja, maina sa koje je uzet
uzorak, ime osobe koja je uzela uzorak i datum uzimanja uzorka. Ako se uzorak alje na
analizu eksterno treba napisati i naziv svog preduzea i kontakt osobu. Primjer naljepnice je
dat na slici 2. Uzeti uzorak treba to prije dostaviti u laboratoriju, a do tada ga treba uvati na
hladnom, suhom i tamnom mjestu.

Sl. 2. Primjer naljepnice za oznaavanje uzorka mainskog ulja za analizu

Uestanost uzimanja uzoraka ovisi o znaaju i angaovanosti pogona. Kod izuzetno vanih
pogona treba postaviti ON-LINE mjerenje kontaminacije ulja vodom i vrstim esticama.
Orjentaciono se moe uzeti da mjerenje kontaminacije ulja vodom i vrstim esticama treba
vriti mjeseno, a ostala ispitivanja godinje. Preduzea koja u svojim pogonima imaju barem
3000 litara ulja trebaju imati vlastite instrumente za mjerenje kontaminacije ulja vodom i
vrstim esticama, a koji kotaju sveukupno nekoliko hiljada eura. Ostala ispitivanja (TAN,
TBN, viskoznost, hemijska analiza) se vre kod eksternih dijagnostikih servisa. Danas
veina proizvoaa mainskih ulja vri besplatnu analizu rabljenog ulja svojim kupcima.
Meutim na ove besplatne analize se ne treba oslanjati. Naime odista je teko oekivati od
nekog proizvoaa ulja da e priznati da njegovo ulje ne valja. U sluaju bilo kakvog
problema sa rabljenim uljem proizvoa ulja e nastojati da krivicu prebaci na nekoga drugog
i ee nego to treba e savjetovati da se ulje mijenja novim ili da se reparira dodavanjem
aditiva. Laboratorijski izvjetaj o ispitivanju stanja rabljenog ulja treba da sadri: datum i redni
broj analize, podatke o maini, podatke o vrsti ulja, datum uzimanja uzorka, opis vizuelnog
pregleda ulja, sadraj vode u ulju odreen prema standardu ASTM D6304, sadraj vrstih

81

estica u ulju odreen prema standardu ISO 4406:99, TAN odnosno TBN, viskoznost na 40
C i 100 C odre ena prema standardu ASTM D445, indeks viskoznosti odreen prema
standardu ASTM D2270, rezultate hemijske analize ulja i komentar sa preporukom za daljnje
aktivnosti. Voda i vrste estice se mogu odstraniti iz ulja pomou maina za preiavanje,
a neutralizacijski broj TAN se moe korigovati dodavanjem lunatih aditiva. Prije zamjene
ulja tank sa uljem i uljne vodove treba dobro isprati posebnim sredstvima za ispiranje kako bi
se otklonile sve neistoe i talog. Ako se ne provede ispiranje novo ulje moe biti
kontaminirano neistoama. Savremena motorna ulja imaju aditive za ispiranje tako da se
smiju mijenjati bez ispiranja. Treba napomenuti da novo ulje koje je isporueno u bavama
prije toenja u mainu treba filtrirati. Naime bave u koje se ulje toi su uvijek prljave usljed
tehnolokog postupka njihove izrade. Podatke o ispitivanju stanja ulja treba arhivirati i pratiti
njihov trend. Danas imamo razvijene softverske pakete za praenje trenda promjene
parametara ulja. Na slici 3. je dat trend promjene definisanog parametara ulja i vibracija
maine te protoka i pritiska uraen softverom TrendOil proizvodnje SKF.

Sl. 3. Trend promjene parametara uraen softverom SKF TrendOil

U primjeru sa slike 3. se prati sadraj eljeza u ulju (Iron Content), ali softver dozvoljava
unoenje podataka o vie raznih parametara, a takoer i podeavanje alarmnih limita za
svaki parametar. Kroz poreenje stanja raznih parametara moemo izvui znaajne
zakljuke. Npr. ukoliko istovremeno doe do promjene viskoznoti ulja i do porasta vibracija
maine odmah dolazimo do vjerovatnog uzroka problema.

82

8. DIJAGNOSTIKA ENERGETSKIH TRANSFORMATORA

Metode ispitivanja stanja energetskih transformatora se dijele u dvije grupe: metode
ispitivanja koje se apliciraju pod naponom i metode koje se apliciraju u beznaponskom
stanju. Veina defekata energestkih transformatora se razvija postepeno to ostavlja
korisniku dovoljno vremena za pravovremeno provoenje aktivnosti odravanja ime se
izbjegavaju tete uslijed iznenadnog otkazivanja transformatora.
KVAROVI ENERGETSKIH TRANSFORMATORA
U praksi se najee susreu sljedee vrste kvarova odnosno defekata energetskih
transformatora:

meuzavojni spoj,
proboj na uzemljene dijelove,
parcijalna izbijanja,
loi kontakti na prikljucima,
termiko starenje izolacije,
poveana buka i vibracije,
degradacija ulja za hlaenje i
curenje ulja za hlaenje.

Primjenom metoda tehnike dijagnostike svi gore navedeni kvarovi i defekti se mogu
detektovati u ranoj fazi nastanka te poduzimanjem zahvata odravanja sprijeiti vee
havarije.
PREGLED METODA DIJAGNOSTICIRANJA ENERGETSKIH TRANSFORMATORA
Pored klasinih metoda iz dana u dan se razvijaju nove savremene metode dijagnosticiranja
stanja energetskih transformatora. Kao to je ve reeno jedne metode se apliciraju nad
transformatorima pod naponom, a druge nad transformatorima u beznaponskom stanju
premda se pojedine metode kao to je npr. mjerenje stepena saturacije trafo ulja vodom
mogu primjeniti u oba sluaja. Dijagnostika mjerenja se mogu provoditi povremeno (OFFLINE) i neprekidno (ON-LINE). Kada je transformator iskljuen odnosno u beznaponskom
stanju obino se provode sljedea ispitivanja:

vizuelni pregled,
mjerenje otpora i kapaciteta izolacije namotaja,
mjerenje otpora namotaja,
mjerenje rasipnog induktiviteta namotaja,
mjerenje struje magnetiziranja,
ispitivanje udarnim naponom,
dijagnosticiranje izolacije transformatora i
snimanje frekventnog odziva transformatora (FRA analiza).

Veina navedenih metoda su klasine te ih nije potrebno posebno opisivati. Bitno je

napomenuti da su se posljednjih godina na tritu pojavili ureaji koji pojedina mjerenja (npr.
mjerenje otpora izolacije namotaja) obavljaju automatski prije svakog ukljuenja
transformatora. Dakako u sluaju potrebe za hitnim ukljuenjem transformatora procedura
mjerenja koja traje 2-3 minute se moe preskoiti. Rezultati mjerenja se evidentiraju pomou
SCADA sistema, a u sluaju da se otkrije znaajnije odstupanje mjerenih parametara po
potrebi se odustaje od ukljuenja transformatora.
Dijagnosticiranje izolacije transformatora se vri tako to se mjeri ovisnost faktora gubitaka
(tan ) izolacije transformatora o frekvenciji napona izvora. Faktor gubitaka se mjeri uz

83

promjenu frekvencije poev od 0,001 Hz pa do 1000 Hz. Kao to je poznato na niskim

frekvencijama faktor gubitaka je dat formulom:
tan = 1/(RC).
Faktor gubitaka se znaajno uveava ukoliko doe do degradacije izolacije tako da
predstavlja dobar indikator stanja iste. Snimanje frekventnog odziva transformatora je
metoda kojom se npr. mogu detektovati pomjeranja namotaja. Snimanje frekventnog odziva
se obino vri u opsegu 50 Hz 1 MHz. Za ovu metodu se u anglosaksonskoj literaturi koristi
termin FRA Frequency Response Analysis.
Nad ukljuenim transformatorom tj. pod naponom se obino provode:

mjerenja temperatura,
mjerenje vibracija,
mjerenje buke,
presluavanje ultrazvuka i
detekcija parcijalnih izbijanja.

Dozvoljeno zagrijavanje transformatora unutar kuita je definirano standardom IEC 76-2. Za

uljem hlaene transformatore koji rade pod standardnim uvjetima maksimalna dozvoljena
temperatura je u rasponu 55-65 C, a kada su u pitanju suhi tranformatori dozvoljena
temperatura ovisi o klasi izolacije kao to je dato u tabeli 1.
Tabela 1.
Klasa izolacije
A
B
C
E
F
H
Maksimalna dozvoljena temperatura 105 C 130 C 220 C 120 C 155 C 180 C
Mjerenje temperature transformatora se najee vri pomou ugraene Pt100 sonde
(metoda promjene otpora), a veoma je praktino mjerenje pomou beskontaktnog
termometra ili pomou termovizijske kamere. Osim mjerenja temperature transformatora
obavezno treba izmjeriti i temperaturu okolnog zraka i evidentirati u izvjetaju o mjerenju.
Ukoliko mjerenje provodimo beskontaktnim termometrom moramo voditi rauna o optikim
parametrima termometra i podeenoj emisivnosti. Termovizijska kamera nam pored podatka
o temperaturi kuita tranformatora moe otkriti i neke druge defekte kroz otkrivanje
abnormalnih "toplih mrlja" (hot spots). Najvea temperatura se razvija u sreditu namotaja i
kree se do 98 C, a svako uveenje navedene temperature znaajno smanjuje ivotni vijek
transformatora. Navedena temperatura unutar sredita namotaja se jako teko moe izmjeriti
te se odreuje indirektno proraunima. Postoje izvjesna istraivanja u cilju mjerenja
temperature unutar namotaja primjenom optikih ureaja. Ukoliko se prikljuci transformatora
pregrijavaju potrebno je ih je dotegnuti ili eventualno poduzeti druge mjere odravanja.
Temperatura prikljuaka se mjeri pomou termovizijske kamere ili pomou beskontaktnog
termometra. Temperatura sva tri fazna prikljuka treba biti priblino ista.
Prema standardu CDA/MS/NVSH 107 dozvoljeno je da brzina vibracija transformatora snage
iznad 1 kVA bude do 0,56 mm/s, dok je za transformatore snage ispod 1 kVA dozvoljen nivo
brzine vibracija 0,32 mm/s. Mjerenje se provodi pomou standardnih piezoelektinih
akcelerometara, a transformator treba biti optereen sa barem 50% nominalne snage. Ako
transformator nije optereen prisutne su vibracije generisane od strane jezgra dok vibracije
generisane od strane elektrodinamikih sila namotaja nisu prisutne. Obino se vre mjerenja
u etiri take (po dvije sa obje strane transformatora) pozicionirane prema namotajima. Jo
bolje je ako se vri mjerenje u dvanaest taaka (po est sa obje strane transformatora). Iz
sigurnosnih razloga je pogodnije vriti mjerenje pomou stacionarnih vibrosenzora premda
se mjerenja provode i prijenosnim senzorima koji se pozicioniraju pomou izolacione motke.

84

Na analizatoru se postavlja podeenje Fmax = 600 Hz, 1600 linija i 4 usrednjenja (averages).
U spektru su prisutni harmonici 100 Hz, 300 Hz i 500 Hz generisani gore navedenim silama.
Harmonici 300 Hz i 500 Hz su uzrokovani zasienjem jezgra. Vibracije se sa namotaja preko
ulja prenose do kuita transformatora. Uveanje nivoa brzine vibracija je simptom labavosti
namotaja i jezgra, a takoer i labavost mehanikih elemenata.
Buka tranformatora je takoer generisana elektrodinamikim silama, a u spektru su prisutni
isti harmonici kao i u spektru vibracija. Standardima je definisan dozvoljeni nivo buke
transformatora izraen preko zvune snage.
Presluavanjem ultrazvuka generisanog od strane tranformatora se mogu detektovati
parcijalna izbijanja, a takoer i labavost mehanikih dijelova. Samo presluavanje se provodi
pomou dijagnostikog ureaja koji sadri ultrazvuni mikrofon i heterodinski elektronski
sklop koji ultrazvuni signal prevodi u audio podruje. Ultrazvuk se zbog svoje male talasne
duine teko rasprostire tako da je relativno lako otkriti izvor istog.
Detekcija parcijalnih izbijanja se provodi pomou navedenog ultrazvunog instrumenta ili
pomou ugraenih kapacitivnih senzora.
ISPITIVANJE STANJA TRAFO ULJA
Ispitivanje stanja trafo ulja se manje ili vie moe provoditi kako pod naponom tako i u
beznaponskom stanju. Najvanije metode ispitivanja stanja trafo ulja danas su:

ispitivanje dielektrine vrstoe,

mjerenje sadraja vode u trafo ulju,
mjerenje sadraja vodika u trafo ulju,
ispitivanje sadraja furana u trafo ulju i
analiziranje broja i veliine estica u trafo ulju.

Ispitivanje dielektrine vrstoe ulja (kV/cm) je klasina metoda, a danas se provodi

automatski pomou mikroprocesorski upravljanih mjernih ureaja.
Voda u kombinaciji sa drugim neistoama kao to su npr. kiseline moe znaajno
degradirati dielektrine karakteristike trafo ulja te se ovom problemu oduvijek pridavao veliki
znaaj. Jedna od prastarih metoda ispitivanja prisustva vode je promatranje boje kristala
silikagela u suioniku zraka transformatora. Ispravan silikagel ima modru boju, a ovlaeni
crvenu.

Sl. 1. Ovisnost zasienja (saturacije) jedne vrste trafo ulja o temperaturi

Dakako da su savremeni instrumenti, koji prisustvo vode u ulju detektuju kapacitivnom
metodom, mnogo pouzdaniji izvor informacija o stanju trafo ulja. Voda u ulje moe doprijeti
na vie naina kao to su npr. oteenje zaptivki, kondenzacija vode unutar kotla, pukotine

85

na kotlu i drugo. Ako je voda prisutna u manjim koliinama ona se otopi u ulju, a ako je
prisutna vea koliina vode dolazi do zasienja ulja tako da se javlja takozvana slobodna
voda (engleski: free water) i emulgovana voda. Sposobnost ulja da otapa vodu zavisi od
temperature po eksponencijalnom zakonu kao to je ilustrovano na slici 1. Na slici 1. je data
ovisnost zasienja (saturacije) jedne vrste trafo ulja o temperaturi. Koliina vode u ulju je
izraena u jedinici ppm (part per million). Dakle, u naem primjeru sa slike 1. na temperaturi
20 C u jednom litru ulja se moe otopiti najvie 2 00 ppm = 0,02 % = 0,000 2 l = 0,2 ml vode.
Sve to je iznad 200 ppm se javlja kao slobodna ili kao emulgovana voda. Na temperaturi od
20 C maksimalni dozvoljeni sadraj vode u trafo ul ju je 150 ppm, a ve pri sadraju vode od
50 ppm je potrebno izvriti isuivanje ulja. Navedene podatke o dozvoljenom sadraju vode,
koji se mogu pronai u strunoj literaturi, treba uzeti sa rezervom i u svakoj konkretnoj
aplikaciji se pridravati uputa proizvoaa. Problematika mjerenja sadraja vode u ulju je
obraena standardima IEC 60814 i IEC 60422. Ukoliko se vri povremeno (OFF-LINE)
mjerenje sadraja vode potrebno je veliku panju posvetiti pravilnom uzimanju uzorka ulja
kako bi isti bio reprezentativan.
Prisustvo vodika (hidrogena) H2 u trafo ulju je pouzdan indikator nedavnih ili aktuelnih
abnormalnosti u radu transformatora kao to su pregrijavanje, parcijalna izbijanja i druga.
Mjerenje sadraja vodika u trafo ulju se provodi pomou detektora termike provodljivosti.
Maksimalni dozvoljeni sadraj vodika u trafo ulju je 200 ppm.
Derivati jedinjenja furana (C4H4O) su produkti degradacije vrste izolacije otopljeni u trafo ulju
i kao takvi predstavljaju indikator stepena degradacije celulozne izolacije. Ispitivanje sadraja
furana u trafo ulju je definisano standardom IEC 61198 (metoda tene hromatografije ulja).
Vre se istraivanja kako bi se uspostavila korelacija izmeu sadraja furana u trafo ulju i
stepena (indeksa) polimerizacije papira Dp koji je najbolji pokazatelj stanja vrste izolacije.
Analiziranjem broja i veliine vrstih estica u trafo ulju koje je definisano standardima IEC
60970 i IEC 60422 te ISO 4406:99 takoer predstavlja pokazatelj stanja istog. Potrebno je
napomenuti da je i novo trafo ulje prije toenja u kotao transformatora potrebno filtrirati, jer
sam tehnoloki proces proizvodnje bavi za ulje ne garantuje potpunu istou istog.
PROCJENA PREOSTALOG RADNOG VIJEKA TRANSFORMATORA
Kao to je ve reeno stepen (indeks) polimerizacije papira Dp je najbolji pokazatelj stanja
iste i kao takav predstavlja metodu kojom se procjenjuje preostali radni vijek transformatora.
Inae stavovi eksperata po pitanju procjene preostalog radnog vijeka transformatora su
podijeljeni. Naime nije mali broj strunjaka koji zastupaju stav da nikada ne treba vriti takve
procjene, jer su nepouzdane, a sa druge strane tehnika praksa namee zahtjeve za barem
priblinim procjenama preostalog radnog vijeka.

86

9. PROCJENA STANJA KOTRLJAJUIH LEAJA

Da bi se predstavio znaaj dijagnosticiranja leaja dovoljno je napomenuti da npr. 41 % svih
otkaza elektromotora otpada na otkaze leaja. Metode ispitivanja stanja kotrljajuih leaja se
dijele u dvije grupe: metode ispitivanja koje se apliciraju nad leajima dok maina miruje i
metode koje se apliciraju nad leajima u pogonu.
ISPITIVANJE STANJA LEAJA VAN POGONA
Procjena stanja leaja van pogona se vri vizuelnim pregledom leaja i mjerenjem zazora
(zranosti) leaja. Vizuelnim pregledom se mogu uoiti eventualna oteenja elemenata
leaja, prisustvo korozije i neistoa. Zazor leaja moe biti radijalni i aksijalni (sl. 1.).

Sl. 1. Radijalni i aksijalni zazor kotrljajueg leaja

Za svaki leaj proizvoa definie dozvoljeni zazor leaja koji se tokom rada, usljed troenja,
uveava. Npr. za leaj 22228, unutarnjeg prjenika 140 mm, sa oznakom zranosti C3
dozvoljeni radijalni zazor je 0,170,22 mm. Samo mjerenje zazora se izvodi pomou mjernih
listia koji se umeu izmeu prstena leaja i kotrljajueg elementa (sl. 2.). Koriste se mjerni
listii visoke rezolucije od 0,1 mm sa debljinama poev od 0,03 mm.

Sl. 2. Mjerni listii

87

Sl. 3. Mjerenje zazora (zranosti) kotrljajueg leaja

Uveanje zazora leaja iznad definisanih granica pokazatelj je istroenosti leaja.
ISPITIVANJE STANJA LEAJA U POGONU
Danas su u primjeni sljedei postupci ispitivanja stanja kotrljajuih leaja u pogonu:
-

mjerenje temperature leaja,

presluavanje uma leaja u audio podruju,
presluavanje uma leaja u ultrazvunom podruju,
mjerenje brzine vibracija leaja,
snimanje vremenske funkcije brzine vibracija,
snimanje frekventnog spektra vibracija,
snimanje vremenske funkcije uma leaja u ultrazvunom podruju,
snimanje frekventnog spektra uma leaja u ultrazvunom podruju,
analiziranje metalnih estica u mazivu i
specijalne metode procjene stanja leaja.

Mjerenje temperature leaja je vrlo stara metoda. Najednostavniji, ali svakako ne i najbolji
nain ocjene temperature leaja je ljudsko ulo dodira. U mnogo sluajeva je dovoljno da
rukom opipamo kuite leaja da bismo ocijenili njegovu temperaturu. Svako zagrijavanje
leaja je znak defekta, ali vrlo esto uzrok zagrijavnja je prevelika koliina maziva unutar
kuita. Temperatura leaja do 60 C se smatra prihvat ljivom. Temperatura leaja se mjeri
kontaktnim i beskontaktnim termometrima. Termovizijska kamera se takoer moe iskoristiti
za mjerenje temperature kuita leaja. Prednosti ove metode su brzo i jednostavno
dobivanje rezultata, potrebna su niska ulaganja, a nedostatak je to detektuje defekt leaja
tek u finalnom stadiju kada je oteenje ve uznapredovalo.
Ispitivanje stanja kotrljajuih leaja presluavanjem uma leaja u audio podruju frekvencije
30 Hz 15 kHz u je vjerovatno staro koliko i sami kotrljajui leaji. Dijagnostiari i dan danas
esto koriste vrlo primitivan instrument za presluavanje metalnu ipku. Jedan kraj ipke se
prisloni na kuite leaja, a drugi na uho. Ispravan leaj generie tih um u vidu itanja, dok
je leaj sa defektom buan. Kod leaja sa manjim oteenjem imamo um u vidu "zvonjenja"
dok znatnije oteeni leaji odaju um u vidu udara. Danas se presluavanje uma leaja
vri pomou elektronskih stetoskopa (sl. 4.).

88

Sl. 4. Presluavnje uma leaja

Elektronski stetoskop sadri piezoelektrini senzor (kristalni mikrofon) i audio pojaalo sa
podesivim pojaanjem. Glavni nedostatak metode presluavanja je potrebno vrlo veliko
iskustvo dijagnostiara i samim tim visoki trokovi educiranja. Meutim, ova metoda je jo
uvijek neprevaziena i nikada ne smijemo rei da smo izvili dijagnosticiranje leaja ukoliko
nismo presluali um leaja. U tome i jeste glavna prednost ove metode u mnogo
sluajeva jednostavno nije mogue donijeti sud o stanju leaja bez njegovog presluavanja.
Ulaganja su znaajno vea u poreenju sa metodom mjerenja temperature, ali jo uvijek
relativno mala u poreenju sa naprednijim metodama. Jo jedan nedostatak ove metode je
subjektivnost rezultata.
Prvi simptom defekta leaja je pojava vibracija leaja u ultrazvunom podruju frekvencije
20100 kHz. Daljim procesom degradacije leaja vibracije u ultrazvunom podruju se
znatno uveavaju. Presluavnje vibracija, odnosno uma, leaja u ultrazvunom podruju se
vri pomou ultrazvunog stetoskopa. Ultrazvuni stetoskop sadri piezoelektrini senzor
(kristalni mikrofon), elektronski heterodinski sklop koji signal iz ultrazvunog podruja
"sputa" u audio podruje frekvencije 05 kHz i audio pojaalo sa podesivim pojaanjem.
Ukoliko ultrazvunim stetoskopom presluavamo ispravan leaj ujemo zvuk u vidu itanja,
dok kod neispravnog leaja ujemo pucketanje. Tokom presluavanja pipak stetoskopa
prislanjamo na kuite leaja. Radi boljeg kontakta preporuljivo je na mjesto prislanjanja
pipka staviti manju koliinu maziva. Ovom metodom se mogu uspjeno dijagnosticirati
oteenja leaja ak i na mainama sa niskim brojem obraja ispod 25 o/min, potrebna su
umjerena ulaganja za provoenje, a postiu se veoma dobri rezultati. Glavni nedostatak ove
metode je subjektivnost rezultata.
Objektivna metoda ispitivanja stanja leaja je mjerenje brzine vibracija leaja. Ima veliki
nedostatak to nije mogue izdvojiti vibracije leaja od sveukupnih vibracija maine koje
potiu od drugih elemenata (ozubljenja, propelera, vratila itd.).

89

Sl. 5. Mjerenje vibracija leaja mjerna sonda prislonjena na kuite leaja

Posmatranje vremenske funkcije brzine vibracija ili uma leaja je relativno jeftina metoda, a
prua vee mogunosti u poreenju sa oslukivanjem. Tipine vremenske funkcije vibracija
ispravnog i neispravnog leaja su date na slici 6.

Sl. 6. Vremenske funkcije ispravnog i neispravnog leaja

Otri vrhovi vidljivi na vremenskoj funkciji neispravnog leaja su uzrokovani udarima
kotrljajuih elemenata u oteenja na kotrljajuoj stazi. Takoer je vidljivo da je amplituda
vibracija ispravnog leaja daleko manja.
Savremen postupak ispitivanja stanja leaja je snimanje frekventnog spektra vibracija leaja.
Glavni nedostatak ove metode je visoka cijena opreme. Dijelovi kotrljajueg leaja su: vanjski
prsten, unutarnji prsten, kotrljajui leaj, kotrljajui elementi i kavez.
Pri rotaciji, svaki od navedena etiri dijela generie vibracije vlastite frekvencije (leajne
frekvencije). U sluaju da je vanjski prsten stacionaran njegove vibracije se ne javljaju u
spektru i obrnuto ukoliko je unutarnji prsten stacionaran u spektru nema vibracija unutarnjeg
prstena.
U tabeli 1. su date formule za proraun navedenih frekvencija i njihove uobiajene oznake
prema anglosaksonskoj terminologiji.

90

Tabela 1.
Naziv
Frekvencija unutarnjeg
prstena

Anglosaksonska
oznaka
BPFI

Frekvencija vanjskog
prstena

BPFO

Frekvencija kotrljajueg
elementa

BSF

Frekvencija kaveza

FTF

Formula

N
cos
BPFI
=
1 +
z [Hz]
D sred g
120

d g

N
cos
BPFO
=
1
z [Hz]
D sred g
120

d g

N D sred
cos 2 [Hz]
BSF =

D sred
120 d g

dg

FTF

BPFI
BPFO
BSF
FTF

N
120

1 cos

D sred

d g

[Hz]

Bearing Predominant Frequency Inner Race

Bearing Predominant Frequency Outer Race
Ball Spin Frequency
Fundamental Train Frequency.

U formulama su koritene sljedee oznake:

f [Hz] frekvencija,
N [o/min] broj obrtaja,
kontaktni ugao leaja,
Dsred [mm] srednji prjenik leaja,
dg [mm] prjenik kotrljajueg elementa i
zg broj kotrljajuih elemenata u jednom redu.
Pravac koji spaja kontaktne take kotrljajueg elementa sa unutarnjim i vanjskim prstenom
zatvara sa radijalnim pravcem kontaktni ugao leaja. Standardni kontaktni uglovi leaja su 0
i 30, meutim leaji sa sufiksom B imaju kontaktni ugao 40, dok leaji sa sufiksom C imaju
kontaktni ugao 15. Srednji prjenik leaja se odreuje po formuli:
Dsred = 0,5 (D + d).
Ukoliko nisu poznati prjenik kotrljajueg elementa i broj kotrljajuih elemenata mogu se
izraunati prema formulama:
dg = kg (D d)
zg = 5 (D + d)/(D d).

91

Koeficijent kg = 0,20 0,25 ovisi o veliini leaja za manje leaje je manji i obrnuto. D i d su
vanjski i unutarnji prjenik leaja respektivno.

Sl. 7. Karakteristine dimenzije leaja

Npr. vibracijske frekvencije unutarnjeg prstena, kaveza i kotrljajueg elementa valjkastog
leaja NU2310 sa podacima N = 1500 [o/min], = 0, dg = 15 [mm], zg = 13, D = 110 [mm]
i d = 50 [mm] izraunate prema gore datim formulama su: BPFI = 193 [Hz], FTF = 10[Hz] i
BSF = 64 [Hz]. Za procjenu stanja leaja najvanije su frekvencije vibracija unutarnjeg i
vanjskog prstena BPFI i BPFO te frekvencija kaveza FTF. Navedene frekvencije se mogu, sa
dovoljnom tonou, izraunati i preko priblinih formula:
BPFI = 0,01Nzg [Hz]
BPFO = 0,0067Nzg [Hz]
FTF = 0,0067N [Hz].
Ako nam je poznat proizvoa i oznaka leaja te broj obrtaja vibracijske frekvencije se mogu
odrediti pomou PC raunara. Vibracije opisanih frekvencija leaji generiu i kada su
potpuno ispravni, ali su vrlo male amplitude. Sa pojavom defekta amplitude znatno porastu.
Ako su vibracijske frekvencije leaja ispod 1 [mm/s] tada je stanje leaja prihvatljivo, a ako
vibracije dostignu nivo 3 [mm/s] tada leaj treba zamijeniti. Kod leajeva koji rade ispod 200
[o/min] dati limiti su 6x nii to znai da leaj treba zamijeniti ve pri vibracijama od 0,5
[mm/s], a kod leaja sa brojem obrtaja izmeu 200 i 800 [o/min] limiti su 2x nii. Ovaj
podatak treba uzeti sa izvjesnom rezervom. Najpouzdanji metod definisanja kriterija jeste
eksperiment. Potrebno je izmjeriti amplitudu vibracijskih frekvencija za minimalno tri identina
leaja koji funkcioniu pod istim radnim uvjetima. Ukoliko jedan od navedena tri leaja ima
znaajna odstupanja od ostalih njegovo mjerenje treba zanemariti, a na osnovu aritmetike
sredine preostala dva mjerenja definiemo alarmne kriterije. Dvostruki iznos aritmetike
sredine predstavlja alarm upozorenja, a estostruki iznos smatramo za nedopustivu
vrijednost kada leaj trebamo obavezno zamijeniti.

92

Sl. 8. Frekventni spektar vibracija na kuitu leaja

Prije snimanja frekventnog spektra vibracija leaja moramo podesiti mjerni instrument
(analizator). Zbog injenice da je frekvencija BPFI najvia i da se u spektru moe oekivati
najvie etvrti harmonik BPFI dovoljno je podesiti opseg mjerenja 04,5xBPFI [Hz]. Obino
podeavamo opseg frekvencija 02000 [Hz] sa 3200 FFT linija. Naime mjerenje koje se
izvede sa irokim opsegom daje bolji vremenski dijagram, dok mjerenje sa uskim opsegom
daje bolji FFT spektar.
Kao to je ve reeno prvi simptom defekta leaja je pojava vibracija leaja u ultrazvunom
podruju frekvencije 20100 kHz. Na slici 9. su dati vremenski dijagrami i frekventni spektri
navedenih vibracija ispravnog i neispravnog leaja snimljeni pomou ultrazvunog
stetoskopa. Prilikom snimanja spektra podeavamo opseg frekvencija 02000 [Hz] sa 3200
FFT linija. Broj usrednjavanja podesimo na 2, a detekciju Peak to Peak. Razlika izmeu
dijagrama ispravnog i neispravnog leaja je oita. Amplituda vibracija na neispravnom leaju
je via, a prisutni su i izraeni otri vrhovi na vremenskom dijagramu. Snimanje spektra
vibracija leaja u ultrazvunom podruju se moe izvesti i pomou vibrosenzora, ali je
potrebno voditi rauna o frekventnoj karakteristici vibrosenzora i nainu njegovog uvrenja
na mainu. Naime ukoliko uvrenje vrimo pomou dvopolnog magneta neemo moi
snimiti vibracije u ultrazvunom podruju. Upotreba ravnog magneta je prihvatljiva, ali jo
bolje rjeenje je uvrenje vibrosenzora pomou vijka. Ultrazvunom metodom moemo
uspjeno procjenjivati i stanje leaja sa malim brojevima obrtaja ispod 25 [o/min], a takoer
se dobivaju informacije o kvaliteti podmazanosti leaja.

Sl. 9. Vremenski dijagrami i frekventni spektri uma leaja u ultrazvunom podruju

Analiziranjem metalnih estica u mazivu leaja takoer moemo doi do podataka bitnih za
procjenu stanja leaja. Samo analiziranje podrazumijeva praenje trendova veliine,
koncentracije, oblika i hemijskog sastava sitnih metalnih estica dimenzija 1350 m u
mazivu nastalih usljed troenja kotrljajuih povrina leaja. Pojava abnormalnosti u trendu

93

moe biti pokazatelj defekta leaja. Npr. prisustvo estica alumija i olova u ulju je pokazatelj
defekta leaja. Ovom metodom moemo otkriti i defekte leaja sa niskim brojem obrtaja.
4. SPECIJALNE METODE PROCJENE STANJA LEAJA
Razvijeno je mnogo specijalnih metoda ispitivanja leaja kao to su npr. SPM Shock Pulse
Method i metoda defekt faktora, a ovdje su opisane metode krest faktora (Crest Factor) i
envelope (obvojnice) ubrzanja vibracija. Sve specijalne metode se oslanjaju na fenomen
pojave vibracija visokih frekvencija u svim stadijima otkaza leaja sa tendencijom porasta
tokom procesa degradacije leaja.
Metoda krest faktora se provodi tako to se pomou vibrosenzora mjere vibracije leaja, a
zatim se elektronskim putem odreuje i indicira krest faktor signala. Krest faktor (Crest
Factor) se definie kao odnos Peak i RMS iznosa amplitude vibracija:
Crest Factor = Peak/RMS.
U sluaju isto sinusnog oblika signala krest faktor je jednak 2 = 1,41, meutim u praksi je
krest faktor signala vibracija leaja obino u rasponu od 1,5 do 5. Poveanje krest faktora
vibracija sa pojavom defekta leaja je uzrokovano udarima produciranim od strane defekta
leaja. Sa vremenom kako se defekt leaja uveava krest faktor vibracija leaja poinje da
opada, jer se oteenja leaja vremenom izglade. (sl. 10).

Sl. 10. Promjena krest faktora tokom procesa degradacije leaja

U momentu kada krest faktor opadne na "normalnu" vrijednost defekt leaja je ve toliki da
se moe detektovati jednostavnijim metodama kao to je npr. mjerenje temperature leaja.
Metoda krest faktora je brza, jeftina i jednostavna metoda, a glavni nedostatak joj je
osjetljivost na smetnje od drugih izvora vibracija kao to su npr. zupanici.
Metoda envelope ubrzanja vibracija se provodi tako to se pomou vibrosenzora
(piezoelektrinog akcelerometra) mjeri ubrzanje vibracija leaja, a zatim se elektronskim
putem odreuje i indicira envelopa signala ubrzanja vibracija. U anglosaksonskoj literaturi se
za metodu envelope koristi skraenica AE Acceleration Enveloped. Naponski signal
ubrzanja vibracija sa akcelerometra se pojaava, pojasnim filtrom se izdvajaju visoke
frekvencije u opsegu 500 Hz10 kHz, a zatim se vri amplitudna demodulacija naponskog
signala ime se dobiva signal niske frekvencije u opsegu 01,5 kHz. Amplitudni demodulator
se sastoji od punovalnog Grec ispravljaa i niskofrekventnog (NF) filtra. Amplituda
demoduliranog signala se indicira na LCD displeju instrumenta. Mjerna jedinica za ovako
izmjereno ubrzanje vibracija je gE, gdje slovo E oznaava da se radi o envelopi signala
ubrzanja vibracija. Na slici 11.a) je data blok shema i fotografija instrumenta SKF MARLIN za
mjerenje envelope ubrzanja vibracija. Pojasnim filtrom se iz signala vibracija odstranjuje um
visoke frekvencije i komponente niske frekvencije koje potiu od nesaosnosti, debalansa i
slinih defekata. Amplitudni demodulator istie repetitivne signale koji potiu od defekata na
leaju. Na alost istiu se i drugi repetitvni signali koji unose smetnje.

94

Sl. 11.a) Blok shema i fotografija instrumenta SKF MARLIN za mjerenje envelope ubrzanja
vibracija
Dozvoljene granice amplitude ovise o prjeniku unutarnjeg prstena leaja i o broju obrtaja, a
raunaju se prema sljedeim formulama:
La = (N d )/6000 [gE Peak to Peak].
Npr. pri vratilu prjenika d = 76,2 mm i broju obrtaja N = 3600 o/min imamo:
La = (3600 76,2 )/6000 = 5,2 [gE Peak to Peak].
Limit envelope ubrzanja vibracija koja je neprihvatljiva se rauna po formuli:
Ld = 3La [gE Peak to Peak].
U navedenom primjeru limit neprihvatljivosti bi bio 15,7 [gE Peak to Peak]. Izraunati limiti
vrijede ukoliko se mjerenje vri runo pomou vibrosenzora koji nisu vrsto montirani na
mainu vijkom ili lijepljenjem. Ako je vibrosenzor vrsto montiran signal je i do 23 puta jai
tako da navedene alarmne limite treba uveati srazmjerno poveanju jaine signala, a
stepen poveanja jaine signala se provjerava eksperimentalno na licu mjesta. U tabeli 2. je
ilustrovano tumaenje limita envelope iz prethodno datog primjera.
Tabela 2.
Nivo envelope ubrzanja
vibracija
Stanje leaja

0-5,2
Leaj u dobrom stanju

5,2-15,7
15,7-
Leaj upotrebljiv Zamijeniti leaj

Na slici 11.b) je data fotografija transmitera SKF CMSS 590 za ON-LINE praenje stanja
kotrljajuih leaja. Na ulaz pomenutog transmitera se spaja stacionarno montirani
akcelerometar, a izlaz se spaja na procesni indikator ili SCADA sistem. Takoer, transmiter
ima relejni izlaz pomou koga se moe vriti alarmiranje ili tavie automatsko iskljuenje
maine. Bitno je napomenuti da transmiter ima niskofrekventni filter sa opsegom 01 kHz,

95

dakle razliit od filtera ureaja MARLIN, a i montaa akcelerometra je stacionarna tako da pri
istom stanju leaja transmiter e pokazativati priblino 2 puta jai signal envelope nego
ureaj MARLIN. Mjerenjem na licu mjesta se moe tano odrediti razlika u pokazivanju i tako
izvriti podeenje alarmnih nivoa. Naime nivoi La i Ld su kod transmitera priblino duplo vii
iz navedenih razloga.

Sl. 11.b) Transmiter SKF CMSS 590 za praenje stanja kotrljajuih leaja
Metoda envelope ubrzanja vibracija je takoer brza, jeftina i jednostavna metoda, a takoer
joj je glavni nedostatak osjetljivost na smetnje od drugih izvora vibracija kao to su npr.
zupanici. Uzmimo konkretan primjer iz prakse. Na vratilo reduktora su namontirani zupanik
sa GMF=412,5 Hz i leaji sa BPFI=147,5 Hz. U opseg filtra 50010 000 Hz ulaze harmonici
BPFI poev od 4xBPFI=4x147,5=590 Hz pa na vie, ali osim njih ulaze i harmonici GMF.
Navedeni nedostatak se moe eliminisati ukoliko se snima frekventni spektar envelope
ubrzanja vibracija pomou FFT analizatora spektra, npr. SKF MICROLOG ili SKF
MULTILOG. Naime u tom sluaju moemo u spektru uoiti frekvencije leaja i promatrati ih
odvojeno od frekvencija drugih elemenata. U tabeli 3. su dati podaci o parametrima
raspoloivih pojasnih filtera, ali uvijek treba koristiti pojasni filter 3 i opseg NF filtra 0-1,5 kHz,
jer tako dobivamo priblino iste rezultate mjerenja kao i sa ureajem MARLIN te moemo
vriti poreenja mjerenja. Eventualne razlike u mjerenju ureaja MARLIN, MICROLOG i
MULTILOG potiu prvenstveno usljed razliitosti akcelerometara i montae akcelerometara.
Tabela 3.
Filter
1
2
3
4

Opseg pojasnog filtra

Opseg broja obrtaja

5 100 Hz
50 1000 Hz
500 10 000 Hz
5000 40 000 Hz

0 50 o/min
25 500 o/min
250 5000 o/min
2500 20 000 o/min

Preporueni opseg
NF filtra
0 10 Hz
0 100 Hz
0 1000 Hz
0 10 000 Hz

Na analizatoru pomou koga snimamo frekventni spekar envelope ubrzanja podeavamo

1600 FFT linija, broj usrednjavanja 1, detekciju Peak to Peak, pojasni filter 3 i opseg NF filtra
0-1,5 kHz to ujedno predstavlja opseg snimanog spektra frekvencija. Ukoliko se desi da su
frekvencije leaja i drugih elemenata ublizu potrebno je podesiti vei broj FFT linija i time
zumirati spektar kako bismo mogli uoiti pojedine komponente. Na slici 12. je dat primjer
podeenja analizatora.

96

Sl. 12. Primjer podeenja FFT analizatora za snimanje frekventnog spektra envelope
ubrzanja vibracija
Ve je reeno da se tokom envelopiranja signala ubrzanja vibracija vri njegovo punovalno
ispravljanje Grec ispravljaem. Proces punovalnog ispravljanja sinusnog signala je vrlo
priblian procesu kvadriranja istog tako da se kroz punovalno ispravljanje praktiki izvede
kvadriranje signala ubrzanja vibracija. Vae sledee formule:

sin sin =

1
[cos( ) cos( + )]
2

(sin + sin 2 ) 2 = sin 2 + 2 sin sin 2 + sin 2 2

= 2 BPFI t
Posmatrajmo npr. 3. i 4. harmonik frekvencije BPFI izdvojene tokom procesa envelopiranja.
Suma navedena dva harmonika se kvadrira te na osnovu datih formula dolazimo do
zakljuka da emo u spektru envelopiranog signala imati viestruko ponovljene i istaknute
komponente frekvencije BPFI. Moe se postaviti pitanje zato uope koristiti metodu
envelope kada i u frekventnom spektru vibracija moemo uoiti komponente (pikove)
frekvencije BPFI. Efikasnost metode envelope se ogleda u isticanju slabih repetitivnih
komponenti koje bi inae u spektru vibracija bile zamaskirane strukturalnim umom maine.
Naime, metodom envelope moemo uoiti komponente frekvencije BPFI dok su jo vrlo male
amplitude. Na slici 13. je predstavljen spektar envelopiranog signala ubrzanja vibracija sa
izraenim pikovima frekvencije BPFI = 218 Hz, a takoer je uoljiva komponenta signala
smetnje frekvencije 576 Hz.

97

Sl. 13. Spektar envelopiranog signala ubrzanja vibracija sa izraenim harmonicima

frekvencije BPFI = 218 Hz i signalom smetnje frekvencije 576 Hz
Dakle, kao to je ve reeno, promatranjem frekventnog spektra envelope ubrzanja vibracija
moemo uoiti i eliminisati signale smetnji koji potiu od drugih elemenata. Promatranjem
frekventnog spektra envelope ubrzanja takoer moemo provjeriti kvalitet podmazanosti
leaja na osnovu nivoa "podne" vrijednosti envelope ubrzanja koja potie od umova. Naime
"podna" vrijednost je via ukoliko je leaj slabije podmazan. Ukoliko vrimo snimanje
frekventnog spektra envelopiranog signala ubrzanja vibracija tada se moemo pouzdati u
sljedee alarmne nivoe za pikove leajnih frekvencija:
La=0,5 gE i
Ld=1 gE.
U praksi najee koristimo pojasni filtar opsega 500 Hz10 kHz i NF filtar 01500 Hz.
Meutim, esto biramo i druge opsege NF filtra, jer tako moemo izvriti bolju analizu
spektra. U tom sluaju je potrebno izvriti skaliranje limita alarma mnoenjem sa faktorom
skaliranja odreenom prema dijagramu datom na slici 14.

Sl. 14. Dijagram za odreivanje faktora skaliranja alarmnih limita

98

Npr. ukoliko odaberemo opseg NF filtra 0500 Hz faktor skaliranja je 0,75 to znai da u
primjeru gdje smo izraunali La=(N d )/9000=3,5 imamo skalirani limit alarma
La=0,753,5=2,6. Da smo odabrali NF filter 0-1500 Hz faktor skaliranja bi bio 1,5 to bi dalo
La=1,53,5=5,2.
Bitno je napomenuti da svi dati alarmni nivoi osim nivoa za pikove (La=0,5 gE i Ld=1 gE) ne
vae, ako su prisutne jake smetnje npr. od zupanika. U tom sluaju nivo La biramo kao
priblino 50% vei nivo od oitanja envelope u normalnom radu, a Ld je 3 puta vii od La.
Kod leajeva sa izuzetno niskim brojem obrtaja (0,1-8 o/min) snima se vremenski dijagram
envelope ubrzanja, jer je signal isuvie slab za frekventnu analizu, a obavezno se vri vrsto
uvrenje vibrosenzora.

STADIJI OTKAZA LEAJA

Pojedini istraivai definiu devet stadija otkaza, meutim prema ope prihvaenom
stanovitu postoje etiri stadija otkaza leaja. Karakteristini frekventni spektri i simptomi
defekta su dati u tabeli 4.
Tabela 4.
STADIJ
1.

FREKVENTNI SPEKTAR

SIMPTOMI
- temperatura leaja normalna
- leaj tih
- presluavanjem ultrazvunim
stetoskopom se detektiraju nenormalni
umovi

2.

- temperatura leaja normalna

- leaj "zvoni"
- presluavanjem ultrazvunim
stetoskopom se detektiraju jaki
nenormalni umovi

3.

- temperatura leaja blago uveana

- leaj buan
- presluavanjem ultrazvunim
stetoskopom se detektiraju veoma jaki
nenormalni umovi
- temperatura leaja vrlo visoka
- leaj vrlo buan
- presluavanjem ultrazvunim
stetoskopom se detektiraju veoma
izuzetno jaki nenormalni umovi

4.

U tabeli 5. je data usporedba metoda za procjenu stanja leaja iz koje se vidi da se defekti
leaja najranije detektuju pomou ultrazvunog stetoskopa. Na slici 15. je dato poreenje
amplitude envelope ubrzanja i amplitude brzine vibracija tokom procesa degradacije leaja.
Vidljivo je da Peak to Peak amplituda ubrzanja vibracija daje najraniju signalizaciju pojave
defkta i zato se najvie koristi. Podeenje mjerenja envelope ubrzanja ENV AVE (RMS
podeenje) se koristi ako se eli pratiti trend degradacije na duge staze, a rana detekcija nije
bitna.

99

Tabela 5.
Stadij Temperatura Vibracije,
Presluavanje Metoda
Presluavanje ultrazvuka
krest
stetoskopom
faktora
1.

Metoda
envelope

2.
3.
4.

Sl. 15. Poreenje amplitude envelope ubrzanja i brzine vibracija

ZAVRNE NAPOMENE
Pri dijagnosticiranju kotrljajuih leaja treba voditi rauna o sljedeem:
ako se leaj podmazuje mazivom nekoliko sati prije procjene leaj treba podmazati vodei
rauna da je tetno i previe podmazati leaj (previe maziva izaziva trenje i zagrijavanje
leaja),
da bismo dijagnosticirali moramo imati podatke o unutarnjem prjeniku leaja i broju
obrtaja,
prilikom procjene stanja leaja neophodno je izmjeriti temperaturu kuita leaja,
presluati um leaja u audio podruju, primjeniti jednu od specijalnih metoda procjene, a
dodatno se mogu primjeniti i druge metode od kojih se posebno preporuuje
presluavanje uma leaja u ultrazvunom podruju,
prilikom procjene stanja leaja sa niskim brojevima obrtaja neophodno je presluati um
leaja u ultrazvunom podruju i po mogunosti izvriti hemijsku analizu metalnih estica
u mazivu,
sve specijalne metode ispitivanja leaja su osjetljive na smetnje to treba uzeti u obzir
tokom procjene,
nije uputno donositi brzoplete procjene stanja leaja potrebno je izvriti minimalno 3
mjerenja tokom 2 sata rada maine,
procjena stanja leaja ovisi o znaaju pogona - kod izuzetno znaajnih pogona leaj emo
smatrati defektnim ve pri pojavi simptoma prvog stadija otkaza dok kod manje znaajnih
pogona moemo dopustiti da leaj dospije u etvrti stadij otkaza.

100

Podmazivanje leaja prije procjene je neophodno kako bi se uklonile eventualne neistoe u

mazivu. Ako su prisutne neistoe u mazivu moemo stei pogrean utisak da je leaj
oteen.
Leaji podmazivani mazivom mogu biti nedovoljno podmazani i previe podmazani. Ukoliko
su pdmazani nedovoljno javlja se prekomjerno trenje, ubrzano troenje leaja i pregrijavanje.
Takoer, ako su leaji previe podmazani tj. ako je aplicirana prevelika koliina maziva opet
dolazi do jakog trenja i pregrijavanja leaja i moemo stei pogrean utisak da je leaj u 4.
stadiju otkaza. Stoga je jako bitno da se leaji pravilno podmazuju. Postoje dva naina
podmazivanja leaja:
-runo, mazalicom i
-automatsko (engleski: autolube) podmazivanje.
Vodi za oba naina podmazivanja su preporuke proizvoaa leaja u kojima su zadani
vremenski rokovi i koliine maziva koje se moraju aplicirati. Navedene preporuke se u praksi
moraju doraivati na osnovu iskustva, jer su te preporuke generalne prirode te ne mogu
predvidjeti sve situacije koje se javljaju u praksi. Tokom runog podmazivanja mazalicom
koliina maziva koja je istisnuta u leaj se moe mjeriti na dva naina:
-brojanjem "drukova" mazalice i
-pomou instrumenta koji mjeri protok maziva.
Dakako da je mjerenje protoka instrumentom bolji i taniji metod. Pri automatskom
podmazivanju ureaji za podmazivanje se moraju podesiti da apliciraju odgovarajuu koliinu
maziva.
Tokom samog podmazivanja provjeru koliine apliciranog maziva moemo vriti mjerenjem
amplitude ultrazvuka kojeg generie leaj. Naime ako se podmazivanje leaja u pogonu vri
mazalicom tokom samog podmazivanja ultrazvunim stetoskopom se moe provjeriti da li je
aplicirana dovoljna koliina maziva tako to se nakon svakog "druka" (potezanja poluge na
mazalici) saeka priblino 15 sekundi da mazivo dopre do povrine i nakon toga izmjeri
jaina signala ultrazvuka. Ako primjetimo da jaina ultrazvuka ne opada sa dodavanjem
maziva podmazivanje treba smjesta prekinuti. Dakle, mazivo se dodaje sve dok se jaina
signala ultrazvuka ne ustabili.

101

10. OSTALA DIJAGNOSTIKA ISPITIVANJA

Od mnotva ostalih dijagnostikih ispitivanja posebnu panju zasluuju: ispitivanje stanja
kliznih leaja, ispitivanje zupastih prijenosnika, ispitivanje remenskih prijenosnika, testiranja
DC motora i ispitivanje centrifugalnih pumpi i ventilatora.
ISPITIVANJE STANJA KLIZNIH LEAJA
Na kliznim leajima se javljaju sljedee vrste defekata: kovitlanje i udari ulja u leaju
(engleski: Oil Whirl i Oil Whip), istroenost, loa podmazanost, previsok zazor (zranost)
leaja i struganje. Na leaju van pogona se vri ispitivanje stanja mjerenjem zranosti
pomou mjernih listia i vizuelnim pregledom, a na leaju u pogonu se vri snimanje
frekventnog spektra leaja, orbitalna analiza i presluavanje leaja elektronskim
stetoskopom.
Orbitalna analiza je dijagnostika metoda koja je jako pogodna za ispitivanje stanja kliznih
leajeva. Za njeno provoenje je potrebno imati instrument (FFT analizator spektra) sa
dvokanalnim mjerenjem. Pomou dva vibrosenzra postavljena na kuite leaja pod uglom
od 90 se mjere radijalne vibracije leaja u dva pr avca to omoguava instrumentu da
srauna i na LCD displeju iscrta orbitu (krivu) po kojoj se kree geometrijski centar osovine ili
vratila. U idelanom sluaju orbita je krunica sa vrlo malim prjenikom, meutim kod kliznog
leaja u loem stanju orbita je u najboljem sluaju velika elipsa ili nepravilna kriva u gorem
sluaju.
Kovitlanje i udari ulja je defekt uzrokovan isuvie slabim optereenjem leaja, a rjeava se
dodavanjem balasta (poveanjem optereenja) ili smanjenjem zazora leaja. Kovitlanje se
manifestuje u spektru vibracija jakim pikom frekvencije 35% to 48% od iznosa frekvencije
vrtnje, a udari ulja se manifestuju jakim pikom na rezonontnoj frekvenciji. Istroenost i
previsoka zranost leaja se manifestuju visokim "tepihom" spektra vibracija karakteristinim
za visoku labavost (zranost) maine. Loa podmaznost i struganje leaja se lahko otkrivaju
pomou elektronskog stetoskopa bilo audio bilo ultrazvunog. Struganje se obino javlja kod
novog leaja i obino samo nestaje nakon odreenog perioda uhodavanja. Rijetko je
potrebno izvriti doradu naleaju odstranjivanjem "grbe" koja strue. Struganje se u spektru
vibracija manifestuje sa mnogo pikova frekvencije 0,5xfv, 1xfv, 1,5xfv, 2xfv, 2,5xfv itd.
ISPITIVANJE ZUPASTIH PRIJENOSNIKA
Na zupastim prijenosnicima se javlja irok spektar defekata, a u praksi se najee susreu:
loe podmazivanje, istroenost zubaca zuanika, greke evolvente i loa geometrija. Veliki
znaaj ima odabir kvalitetnog ulja za podmazivanje zupastih prijenosnika te dobra
podeenost mlaznica i odgovarajui protok ulja. Praksa je pokazala da se vibracije reduktora
mogu znaajno smanjiti samo zamjenom vrste ulja, odnosno primjenom kvalitetnijeg ulja.
Stepen istroenosti zubaca se u pojedinim sluajevima moe ispitati ablonima, a stepen
istroenosti cementacionog sloja se provjerava prijenosnim instrumentom za mjerenje
tvrdoe. Vizuelnim pregledom se mogu uoiti eventualne jamice na povrini zubaca
(engleski: pitting). Pomou indiga i papira se moe napraviti otisak povrine zubca radi
praenja trenda promjena na povrini. Greke evolvente se javljaju na zupanicima veih
dijametara, a djelomino se mogu sanirati pomou abrazivne paste kojom se premau zubci.
Naime kod zupanika sa dobrom evolventom i dobrom geometrijom je prisutno iskljuivo
trenje kotrljanja. Meutim ako je evolventa loa imamo ispupenja i udubljenja tako da se
javlja trenje klizanja, abrazivna pasta dolazi do izraaja te se nepravilnosti postepeno
eliminiu. Loa geometrija uzubljenja moe izazvati ozbiljne probleme pogotovo, ako su u
pitanju veliki zupanici kada je potrebno izvriti ispitivanja metodima i alatima mainske
geodezije. Jako je bitno da su ose zupanika na propisanoj udaljenosti jedna od druge.
Jedna relativno jednostavna metoda za mjerenje distance osa zupanika jeste upotreba
metalne ipke od nekog mehkog materijala kao to je npr. kalaj ili olovo. Data ipka se ubaci
u meuzublje zupanika te se nakon presovanja ipke izazvanog zahvatom zupanika

102

izmjeri debljina iste i srauna distanca osa na osnovu debljine otiska i poznatih dimenzija
zupanika. Izuzetno je opasno, ako je prisutan ekscentricitet na nekom zupaniku kada
dolazi do jakih udara jednog zupanika o drugi. Na reduktoru je potrebno snimiti frekventni
spektar vibracija u momentu kada je isti u dobrom pogonskom stanju, a zatim periodino
vriti snimanje spektra u cilju uoavanja trenda promjene. Ako vibracije znaajno porastu
prvo treba ispitati leaje pe tek ako su leaji provjereni treba posumnjati na zupanike. Na
slici 1. je dat frekventni spektar vibracija ispravnog i neispravnog ozubljenja.

Sl. 1. Frekventni spektri vibracija ispravnog i neispravnog ozubljenja

GMF je skraenica od engleskih rijei Gear Mesh Frequency to u prijevodu znai
frekvencija ozubljenja, a rauna se po formuli:
GMF=#ZxRPM,
gdje je #Z broj zubaca jednog od zupanika u zahvatu, a RPM broj obrtaja istog zupanika.
Sa slike 1. je vidljivo da su kod ozubljenja u loem pogonskom stanju znatno izraene
frekvencije ozubljenja. Pri snimanju FFT spektra vibracija podeavamo Fmax 3,5xGMF.
Kod punih prijenosnika elektronski stetoskop je dobar dijagnostiki alat, jer umovi u vidu
struganja mogu biti pokazatelj loe podmazanosti ili tavie oteenosti kliznih povrina.
ISPITIVANJE REMENSKIH PRIJENOSNIKA
Na remenskim prijenosnicima dva najea uzroka visokih vibracija su nesaosnost remenica
i rezonancija remena. Rijetko se javlja i problem ekscentrinosti remenica. Ekscentrinost
remenice se moe izmjeriti komparaterom. Nesaosnost remenica se manifestuje u spektru
vibracija jakim pikom frekvencije vrtnje, a podeavanje saosnosti se vri pomou laserskog
ureaja za mjerenje nesaosnosti. Ukoliko se rezonantna frekvencija remena poklapa sa
frekvencijom vrtnje dolazi do jakih oscilacija na vrekvenciji vrtnje. Problem se rjeava
promjenom vrste remena ili eventualno zatezanjem remena.
TESTIRANJA DC MOTORA
DC motori (kolektorski elektromotori) se sve manje koriste, jer ih istiskuju iz upotrebe trofazni
asinhroni elektromotori sa kaveznim rotorom. Jednako kao i kod trofaznih motora nije
dovoljno testirati samo DC motor ve treba testirati i napojni kabl te elemente u razvodnom
ormaru (kontaktore, zatite, regulator broja obrtaja i drugo). Najei defekti na DC motorima
su: istroenost etkica, dotrajali leajevi i oteenje izolacije namotaja. Ako su u statoru
permanetni magneti moe doi do demagnetizacije istih, a ako se motor napaja sa regulatora
broja obrtaja est kvar na regulatoru su otkazi tiristora. Ako su etkice motora istroene
dolazi do trzaja u radu motora. Kvalitet izolavanosti namotaja prema masi se provjerava
pomou megaommetra, a takoer treba testirati izolaciju izmeu pojedinih zavojaka koji su
meusobno galvanski povezani to se vri pomoo RLC metra. Pomou RLC metra je

103

potrebno mjeriti otpor i induktivitet izmeu ploica kolektora na rotoru pri emu otpor i
induktivitet mjeren izmeu svake dvije susjedne ploice mora odgovarati zadanoj vrijednosti
karakteritinoj za svaki motor, a koja se izmjeri na motoru u ispravnom stanju. Praenjem
trenda promjene datog otpora se moe pratiti proces degradacije izolacije motora. Na
ispravnom motoru se snimi spektar vibracija motora, a svako uveanje brzine vibracija moe
biti znak defekta bilo na motoru, pogonskoj maini ili regulatoru broja obrtaja.
Demagnetizacija je proces slabljenja permanentnog (stalnog) magneta statora, a manifestuje
se gubljenjem snage motora. Ako se motor sa demagnetiziranim magnetom pokrene u
praznom hodu ve pri malim strujama rotora dobivamo visoke brojeve obrtaja.
ISPITIVANJE CENTRIFUGALNIH PUMPI I VENTILATORA
Centrifugalne pumpe i ventilatori imaju slinu kontrukciju te se i njihovo ispitivanje vri na
slian nain. Najei problemi koji se javljaju na ovim mainama su: otkazi leaja, debalans,
oteenje paoka (lopatica) i kavitacija kod pumpi odnosno turbulencija kod ventilatora. U
frekventnom spektru vibracija ispravne maine imamo pik frekvencije vrtnje i pik frekvencije
BPF uzrokovan paocima (lopaticama) maine. BPF je skraenica od engleskih rijei Blade
Pass Frequency (frekvencija prolaska lopatica), a rauna se po formuli:
BPF=#PxRPM,
gdje je #P broj paoka na rotoru maine. Debalans rotora ventilatora je najee uzrokovan
naljepom na rotoru. Naime tokom rada na rotoru se taloe sitne estice pijeska, zemlje, ai i
drugih materija to dovodi do debalansa istog. Svaki puta prije balansiranja rotora ventilatora
isti treba vrlo detaljno oistiti, jer i vrlo mala koliina neistoe na nezgodnom mjestu moe
izvesti rotor iz balansa. Osim toga ako su u gasovima prisutne abrazivne estice tada dolazi
do troenja paoka ventilatora to opet dovodi do debalansa. U sluaju oteenja (savijanja)
lopatica znaajno poraste BPF pik u spektru vibracija. Na slici 2. su dati spektri frekventni
spektri vibracija izazvani turbulencijom i kavitacijom.

Sl. 2. Frekventni spektri vibracija izazvani turbulencijom i kavitacijom

Turbulencija i kavitacija izazivaju vibracije sluajne prirode u irokom spektru to je posebno
nezgodno zbog injenice da su ventilatori i pumpe spojeni na cjevovode i kanale ili montirani
na platforme, a svi nabrojani elementi imaju vlastite rezonantne frekvencije te moe doi do
njihovog pobuivanja. Metodima modalne analize se mogu odrediti navedene reznonantne
frekvencije. Ponekada je potrebno izvriti odreene rekonstrukcije kako bi se rezonantna
frekvencija pomjerila u sigurno podruje. Kada su u pitanju cijevovodi sa izraenim jakim
vibracijama primjenjuje se tzv. 200 mm pravilo (u anglosaksonskoj literaturi: pravilo 8 ina)
koje kae da se vibracije na cijevima prjenika manjeg od 200 mm saniraju postavljanjem
potpora i ukruta, a ako su cijevi prjenika veeg od 200 mm tada treba suzbijati uzrok
vibracija.

104

11. DIJAGNOSTIKI INSTRUMENTI

Danas se proizvodi jako mnogo raznih vrsta dijagnostikih instrumenata, a potrebe svake
kompanije za dijagnostikim instrumentima ovise o instalisanoj snazi pogona kompanije i
vrsti opreme tako da je teko dati valjane generalne upute o potrebnim instrumentima. Ipak
sa dosta velikim stepenom sigurnosti se mogu dati upute o potrenim instrumentima na
osnovu instalisane snage pogona kompanije.
OSNOVNI SET INSTRUMENATA
Relativno male kompanije sa instalisanom snagom pogona izmeu 1 i 10 MW trebaju biti
opremljene osnovnim setom dijagnostikih instrumenata:

runi vibrometar,
runi ureaj za ispitivanje kotrljajuih leaja,
elektronski stetoskop,
beskontaktni termometar,
RLC metar i
strujna klijeta.

Priblina cijena gore navedene opreme, ako se nabavlja od renomiranih proizvoaa je 4000
EUR. Runi instrument MARLIN proizvodnje SKF prikazan na slici 1. mjeri vibracije, ispituje
leaje i mjeri temperaturu.

Sl. 1. Runi instrument MARLIN proizvodnje SKF

Dakle SKF MARLIN je vienamjenski instrument pomou koga moemo mjeriti brzinu
vibracija, ispitati stanje kotrljajuih leaja metodom envelope i izmjeriti temperaturu kuita
leaja ili kuita maine. Na slici 2. je prikazan elektronski stetoskop TMST 3 proizvodnje
SKF.

Sl. 2. Elektronski stetoskop TMST 3 proizvodnje SKF

105

Pomou elektronskog stetoskopa se mogu presluavati umovi maine i na osnovu njih stei
uvid o stanju leaja (kako kotrljajuih tako i kliznih), stanju zupanika i drugih elemenata
maine. Na slici 3. je prikazan beskontaktni termometar CMAC 4200-SL proizvodnje SKF.

Sl. 3. Beskontaktni termometar SKF CMAC 4200-SL

Beskontaktnim termometrom se brzo i efikasno mjeri temperatura kuita leaja,
elektromotora i drugih elemenata postrojenja. Postoje i depne izvedbe beskontaktnih
termometara koje su jako pogodne za deurno osbolje. RLC metar je instrument koji mjeri
otpornost, induktivitet i kapacitet, a jako je dobar dijagnostiki alat za isptivanje stanja
elektromotora. RLC metrom se ispituju elektromotori u beznaponskom stanju, dakle izvan
pogona. Za ispitivanje elektromotora u pogonu se koriste strujna klijeta.
Opisani osnovni set instrumenata je naizgled primitivan u poreenju sa savremenim
sofisticiranim dijagnostikim instrumentima, ali on predstavlja vrlo moan dijagnostiki alat.
tavie preporuljivo je da svaki tehniki dijagnostiar svoja prva iskustva stie upravo na
ovakvom setu, a tek poslije da se obui za rad na sloenijim instrumentima koji pruaju vee
mogunosti u radu. Obuavanje dijagnostiara se moe uporediti sa obuavanjem vozaa i
isto kao to nije preporuljivo da neiskusan voza odmah vozi sportski automobil sa motorom
snage 520 KS tako nije dobro i da neiskusan dijagnostiar odmah koristi FFT analizator
spektra.
NAJEE KORITENI DIJAGNOSTIKI INSTRUMENTI
Kao to je ve reeno danas se proizvodi jako mnogo raznih vrsta dijagnostikih
instrumenata. U tabeli 1. je dat spisak navie koritenih dijagnostikih instrumenata i alata sa
kratkim opisom. Instrumenti nisu podijeljeni na mainske i elektro instrumente zbog injenice
da se veina njih moe koristi za ispitivanje kako mehanikih tako i elektropodsistema. Pri
odabiru instrumenta treba voditi rauna o njegovim tehnikim karakteristikama, cijeni i
svakako uvjetima u kojima e biti koriten. Npr. ako e instrument biti koriten u prostorima
ugroenim poarom i eksplozijom instrument mora imati odgovarajui Ex certifikat, a ako ga
nema tada se moraju poduzeti posebne mjere pri njegovoj primjeni u datim prostorima
(potrebno je stalno mjeriti koncentraciju eksplozivne smjese tokom upotrebe instrumenta).
Cijene instrumenata date u tabeli 1. treba uzeti tek kao orjentaciju, pri emu treba imati na
umu da nia cijena u veini sluaajeva znai i loije performanse instrumenta. Npr. kao
cijena digitalnog fotoaparata je navedena suma 400-1000 EUR to znai da za potrebe
dijagnostike ne traba kupovati aparat jeftniji od 400 EUR. Dakako cijene elektronske opreme
stalno padaju tako da se u budunosti mogu oekivati i nie cijene.

106

Tabela 1.
Red. Naziv
br.
1
Runi vibrometar

Priblina
cijena (EUR)
1500

Runi ureaj za
ispitivanje kotrljajuih
leaja

1500

Elektronski stetoskop

500

Beskontaktni
termometar

RLC metar

200

Strujna klijeta

200

Obrtomjer - tahometar

200

FFT analizator spektra

kolektor podataka

1000040000

5000-15000

10

Laserski ureaj za
mjerenje nesaosnosti
vratila
Stroboskop

11

Kontaktni termometar

100-200

12
13

Kontrolni listii
Ultrazvuni ureaj za
mjerenje debljine
stijenki

50
500-1000

14

Durometar

300-1000

100-500

500-1000

Komentar
Runim vibrometrom se provjerava pogonsko
stanje maine, a redovnim mjerenjem
vibracija se moe uoiti trend degradacije
maine i na vrijeme poduzeti aktivnosti
odravanja.
Mogu
se
detektovati
neispravnosti kao to su debalans,
nesaosnost i labavost (zranost).
Runim
instrumentom
za
ispitivanje
kotrljajuih leaja se provjerava trenutno
stanje leaja, a redovnim ispitivanjem se
moe uoiti trend degradacije leaja i na
vrijeme poduzeti aktivnosti odravanja.
Presluavanjem umova maine se moe
dobiti uvid o stanju leaja (kako kotrljajuih
tako i kliznih), stanju zupanika i drugih
elemenata maine.
Beskontaknim termometrom se brzo i
efikasno mjeri temperatura kuita leaja,
elektromotora i drugih elemenata postrojenja.
RLC metrom se ispituju elektromotori u
beznaponskom stanju, dakle izvan pogona.
Strujnim klijetima se ispituju elektromotori u
pogonu tj. pod naponom.
Obrtomjerom se mjeri stvarni broj obrtaja
maine u cilju pravilnog podeenja drugih
dijagnostikih instrumenata
FFT analizatorom spektra se vri snimanje
frekventnog
spektra
vibracija,
struje,
magnetnih polja, zvuka i ultrazvuka te se vri
kolektovanje podataka. Na osnovu analize
frekventnih spektara se mogu dobiti vrlo
znaajni dijagnostiki podaci. Osim toga FFT
analizatori obino imaju dodatne funkcija kao
to je npr. balansiranje rotora.
Laserskim ureajem za mjerenje nesaosnosti
se mjeri nesaosnost vratila i vrlo efikasno vri
dovoenje iste u zadane granice
Stroboskopm se vri pregled rotacionih
dijelova u pogonu i mjeri broj obrtaja.
Kontaktni termometar se koristi za provjeru
oitanja
(kalibrisanje)
beskontaktnog
termometra.
Kontrolni listii se koriste za mjerenje zazora.
Ultrazvunim ureajem za mjerenje debljine
stijenki se provjerava istroenost kanala i
cjevovoda, otkrivaju se pukotine i drugi
defekti u dijelovima.
Durometrom se provjerava tvrdoa gume na
gumenim trakama transportera i na taj nain
prati trend degradacije istih.

107

Red. Naziv
br.
15 Termovizijska kamera

Priblina
cijena (EUR)
5000-20000

16

Senzori rasipnog
magnetnog polja
elektromotora

17

Ultrazvuni stetoskop

18

Endoskop

1000

19

Laserski ureaj za
podeavanje saosnosti
remenica i lananika
Ureaj za mjerenje
tvrdoe, prijenosni

1000

20

2500

1500-5000

2000-3000

21

Mikrofon,
kondenzatorski

100

22

Disk rekorder (digitalni

diktafon)

400

23

Ureaj za ispitivanje
stanja elektromotora

1000-40000

24

Miliamperska strujna
klijeta

1000

25

Mikroamperska strujna
klijeta

1000

26

Amperska strujna
klijeta

200

27

Lupa, profesionalna

200

28

Elektromagnet sa UV
lampom
Ureaj za mjerenje
vode u ulju
Digitalni fotoaparat,
profesionalni
Digitalna libela
Digitalni komparater

1500

29
30
31
32

3000
400-1000
300-600
300-600

Komentar
Termovizijskom kamerom se moe vriti irok
spektar ispitivanja kao to su npr. otkrivanje
pukotina, ispitivanje termike izolacije,
otkrivanje loih elektrinih spojeva itd.
Senzori
rasipnog
magnetnog
polja
elektromotora se koriste u kombinaciji sa FFT
analizatorom radi ispitivanja elektromotora
velikih snaga.
Ultrazvunim stetoskopom se moe vriti
irok spektar ispitivanja kao to je npr.
ispitivanje stanja leaja, ispitivanje kvaliteta
podmazanosti kliznih povrina, otkrivanje
korone itd.
Endoskopom se vri vizuelni pregled
untarnjosti maina bez rasklapnja.
Laserskim
ureajem
za
podeavanje
saosnosti remenica i lananika se vri
podeavanje i ispitivanje podeenosti istih.
Ureajem za mjerenje tvrdoe se provjerava
stepen istroenosti zupanika i kliznih
povrina.
Kondenzatorski mikrofon se koristi u
kombinaciji sa FFT analizatorom u svrhe
mjerenja frekventnog spektra buke maine.
Disk rekorder se koristi za snimanje i
arhiviranje umova maine kako u podruju
zvuka tako i u podruju ultrazvuka
Ureajem za ispitivanje stanja elektromotora
se dobiva uvid u pogonsko stanje
elektromotora
Miliamperska strujna klijeta se koriste u
kombinaciji sa FFT analizatorom u cilju
snimanja eventualnih smetnji na signalnim
vodovima 4-20 mA
Mikroamperska strujna klijeta se koriste za
mjerenje struje elektromotora i kablova
prema tlu (uzemljenju)
Amperska strujna klijeta se koriste u
kombinaciji sa FFT analizatorom spektra radi
ispitivanja elektromotora malih snaga.
Lupa se koristi za otkrivanje sitnih pukotina
na
mainskim
dijelovima,
tapovima
elektromotora itd.
Elektromagnet sa UV lampom otkrivanje
sitnih pukotina na mainskim dijelovima.
Ureaj za mjerenje vode u ulju se koristi za
ispitivanje stepena kontaminacije ulja vodom.
Digitalnim fotoaparatom se dokumentuju
dijagnostiki nalazi.
Libelom se vri nivelacija maina.
Komparaterom
se
ispituje
geometrija
zupastih i remenskih prijenosnika.

108

12. EDUKACIJA TEHNIKIH DIJAGNOSTIARA

Mnogi projekti uvoenja metoda tehnike dijagnostike u primjenu su doivjeli neuspjeh
upravo zbog zanemarivanja potrebe za kvalitetnom edukacijom kako tehnikih dijagnostiara
tako i dijagnostikih analitiara te ostalog tehnikog personala ukljuujui i menadment.
Odista je alosno, ako kompanija uloi desetine i stotine hiljada eura u nabavku opreme koja
se poslije neadekvatno ili nikako ne koristi, jer u samu edukaciju nije uloen niti jedan eur!
Kao priblian orjentir se moe uzeti pravilo da 10-30% iznosa investicije za nabavku
dijagnostike opreme treba uloiti u edukaciju personala pri emu u ovu svotu ulaze svi
trokovi koji ukljuuju radne sate, trokove slubenih putovanja, trokove seminara, struna
literatura i drugo. Od ukupne svote izdvojene za edukaciju priblino 70% treba utroiti za
edukaciju tehnikih dijagnostiara i analitiara, a 30% za edukaciju ostalog tehnikog
personala.
Provode se sljedei vidovi edukacije:

predavanja,
samostalno uenje iz strune literature i softverskih paketa,
posjete tehnikim sajmovima i prezentacijama,
struni seminari oteg tipa,
struni seminari specijalistikog tipa i
samostalno uvjebavanje.

Kroz gore date vidove edukacije tehniki dijagnostiari i ostali tehniki personal stiu
potrebna znanja i vjetine koja im omoguavaju da:

pravilno rukuju opremom,

kvalitetno planiraju dijagnostike preglede,
kreiraju kvalitetne izvjetaje o dijagnostikim pregledima,
donose ispravne dijagnoze,
daju dobre savjete za otklanjanje kvarova,
ispravno odabiru dijagnostike instrumente,
stiu ispravnu sliku o dometima tehnike dijagnostike i
ispravno koriste rezultate dijagnostikih mjerenja za planiranje aktivnosti odravanja.

Predavanja se obino organizuju u prostorijama kompanije, a mogu ih drati kako eksterni

predavai tako i obueni personal kompanije. Tokom predavanja i diskusija koje uslijede
nakon istih se stiu opta znanja o dometima tehnike dijagnostike i o primjenama metoda
iste. Tehniki dijagnostiari, a takoer i ostali personal znaajne informacije treba da stekne
kroz samostalno uenje iitavanjem strune literature i edukativnim softverskim paketima.
Danas na tritu imamo vrlo kvalitetne edukativne softverske pakete iz oblasti tehnike
dijagnostike. Kroz posjete tehnikim sajmovima i prezentacijama se dolazi do dragocjenih
informacija o ponudi dijagnostikih instrumenata i to je veoma bitno isti se mogu isprobati u
funkciji. Struni seminari opteg tipa slue za sticanje generalnih informacija za razliku od
seminara specijalistikog tipa koji prvenstveno slue za sticanje vjetina u rukovanju
instrumentima. Dakako da tehniki dijagnostiari nakon to prou specijalistike seminare
izvjesno vrijeme trebaju provesti u samostalnom uvjeabavanju u primjeni opreme i
instrumenata.
Bitno je napomenuti da loe organizovana i provedena edukacija nema nikakvog efekta i da
predstavlja obino bacanje novca u vjetar. Edukaciju je potrebno briljivo planirati i odabrati
kompetentne edukatore pri emu injenica da je neko dobar tehniki dijagnostiar ne znai i
da je dobar edukator! Vjetina prenoenja svoga znanja i iskustva na druge ljude se teko

109

stie i nisu svi ljudi jednako nadareni za educiranje. Stoga se esto deava da manje struni
eksperti pokazuju bolje rezultate u educiranju drugih eksperata upravo iz navedenog razloga.
Vrijeme potrebno za edukaciju tehnikog dijagnostiara znaajno ovisi o njegovom
predznanju, sklonostima i motiviranosti tako da se mogu definisati tek pribline reference.
Pogrean je stav da se edukacija moe obaviti u kratkom roku. esto je uzrok ovakvim
stavovima u navodima proizvoaa opreme koji, elei da njihova oprema ima dobru prou
na tritu, iznose podatke o tome kako se njihovim ureajima navodno moe uspjeno
rukovati nakon pola sata obuke to je esto van pameti. Upoznavanje tehnike dijagnostike
je vrlo slino uenju nekog stranog jezika u smislu da nakon to uenik proe intezivnu
tromjesenu obuku moe vladati osnovnim pojmovima, ali potrebne su godine da bi se stekla
potrebna rutina. Ako posmatramo osnovni set dijagnostikih instrumenata koji ukljuuje: runi
vibrometar, runi ureaj za ispitivanje kotrljajuih leaja, elektronski stetoskop, beskontaktni
termometar, RLC metar i strujna klijeta i uz pretpostavku da se educira dijagnostiar sa
srednjom strunom spremom tada kao referencu potrebnog vremena za edukaciju moemo
uzeti kalkulaciju datu u tabeli 1.
Tabela 1.
INSTRUMENT
POTREBNO VRIJEME EDUKACIJE U DANIMA
Runi vibrometar
2
Runi ureaj za ispitivanje kotrljajuih
2
leaja
Elektronski stetoskop
1
Beskontaktni termometar
1
RLC metar
2
Strujna klijeta
1
UKUPNO
9
Kao to vidimo iz tabele potrebno je priblino 9 dana za obuku dijagnostiara, od ega
priblino 4 dana dijagnostiar treba biti poduavan od strane instruktora, a 5 dana treba
uvjebavati samostalno. Ako posmatramo samo instrumente za dijagnostiku mehanikog
podsistema (runi vibrometar, runi ureaj za ispitivanje kotrljajuih leaja, elektronski
stetoskop i beskontaktni termometar) tada moemo rei da od ukupno 6 dana za obuku
dijagnostiar treba biti poduavan od strane instruktora 3 dana, a preostala 3 dana treba sam
da se uvjebava. Od 3 dana provedenih sa instruktorom 1 dan dijagnostiar stie opta
znanja (osnovni pojmovi o vibracijama, teorija mjerenja vibracija, osnovi isptivanja stanja
leaja, fizikalne osnove beskontaknog mjerenja temperature, pisanje dijagnostikih
izvjetaja, dijagnosticiranje), a 2 dana praktino uvjebava rad sa instrumentima i samo
dijagnosticiranje. Priblino isto vrijeme je potrebno i za edukaciju dijagnostikog analitiara
pri emu se njegova edukacija vie usmjerava na kreiranje izvjetaja i dijagnosticiranje, a
manje na praktino rukovanje instrumentima. U tabeli 2. su dati empirijski podaci o
potrebnom vremenu za edukaciju dijagnostiara i analitiara za pojedine instrumente.
Tabela 2.
INSTRUMENT
Osnovni set instrumenata
FFT analizator spektra kolektor
podataka
Laserski ureaj za mjerenje
nesaosnosti vratila
Termovizijska kamera
Ultrazvuni stetoskop
Ureaj za ispitivanje stanja
elektromotora

POTREBNO VRIJEME EDUKACIJE U SEDMICAMA

1-3
4-8
1-2
1-4
1-5
2-8

110

Kao to se vidi iz tabele 2. rasponi vremena potrebnog za obuku su znaajni, a ovise

prvenstveno o sloenosti konkretnog ureaja. Npr. vrijeme potrebno za obuku u radu sa
ultrazvunim stetoskopom je izmeu 1 i 5 sedmica, a ovisi o tome da li se radi o prostom
stetoskopu sa svega par komandi ili o sloenom stetoskopu koji moe vriti analizu
frekventnog spektra ultrazvuka. Da bi se potpuno uhodala dijagnostika ekipa koja vri
isptivanja metodima vibrodijagnostike potrebno je minimalno vrijeme od 1-2 godine, a slino
stvari stoje i sa drugim metodama. Preporuljivo je da tokom prve godine ekipa raspolae
samo sa osnovnim setom instrumenata, dakle da radi bez FFT analizatora koji se treba
angaovati iz dijagnostikog servisa. Tokom te prve godine ekipa priblino 1/3 radnog
vremena provodi na mjerenjima i pregledima, 1/3 na edukaciji i preostalu 1/3 vremena na
kreiranju planova pregleda i oznaavanju mjernih mjesta. Bitno je opet napomenuti da nije
dovoljno educirati samo dijagnostiare i analitiare ve i ostalo osoblje odravanja, a
posebno menadment. Naime jako je vano da se menadment odravanja navikne da
koristi blagodeti tehnike dijagnostike tj. da promijeni svoje navike. Npr. obino se (po
inerciji) prilikom planiranja remonta predvia remontovanje svih maina, a zaboravlja se da
takva praksa nije prihvatljiva u uvjetima primjene metoda tehnike dijagnostike kada se
remontuju samo maine za koje je ustanovljena potreba remontovanja tokom dijagnostikih
pregleda i to dovodi do skraenja vremena remonta i znaajnih uteda. Tokom druge
godine ekipa treba da radi sa vlastitim FFT analizatorom spektra vibracija, ali se pravi
rezultati mogu oekivati tek nakon to se ekipa izvjeti u radu, a menadment odravanja
stekne nove navike. U tabeli 3. je dat pregled oblasti edukacije.
Tabela 3.
Oblast
Osnovni pojmovi
tehnike dijagnostike
Organizacija
dijagnostikog
nadzora
Osnovno
upoznavanje metoda
tehnike dijagnostike
Detaljno
upoznavanje metoda
tehnike dijagnostike
Planiranje
dijagnostikih
pregleda i
izvjetavanje
Osnovno rukovanje
dijagnostikim
instrumentima
Detaljno rukovanje
dijagnostikim
instrumentima

Menadment
odravanja
X

Dijagnostki
analitiari
X

Tehniki
dijagnostiari
X

Kao to se vidi iz tabele 3. menadment odravanja (rukovodioci, poslovoe, inenjeri

pogona) prolaze relativno brzu i kratku edukaciju koja podrazumijeva upoznavanje osnovnih
pojmova tehnike dijagnostike, organizacije dijagnostikog nadzora i osnovno upoznavanje
metoda. Istu edukaciju prolaze analitiari i dijagnostiari koji dalje nastavljaju sa edukacijom
kroz detaljno upoznavanje metoda, izuavanje planiranja pregleda i uvjebavanje u
rukovanju instrumentima. Analitiari se educiraju u osnovnom rukovanju instrumentima, a
dijagnostiari u detaljnom.

111

13. PLANIRANJE DIJAGNOSTIKIH PREGLEDA, DIJAGNOSTICIRANJE I

IZVJETAVANJE
Dijagnostiari obavljaju dvije vrste pregleda:
planski (redovni) pregledi i
neplanski (vanredni) pregledi.
Planski pregledi se vre prema unaprijed definisanom planu, a vanredni pregledi po
iskazanoj potrebi. Prvi korak pri izradi plana dijagnostikih pregleda jeste podjela maina u tri
kategorije prema znaaju istih. U prvu kategoriju se svrstavaju maine od vitalnog znaaja za
proces ijim zaustavljanjem smjesta prestaje proces proizvodnje. U drugu kategoriju spadaju
maine iji zastoj od nekoliko sati nee izazvati zaustavljanje proizvodnje, dok u treu
kategoriju svrstavamo maine iji zastoj od nekoliko dana ili ak i vie nee ugroziti proces.
Npr. u termoelektrani parna turbina je maina prvog reda, a mlin uglja je maina drugog
reda. Naime, uvijek se u silosu mljevenog uglja nalazi zaliha samljevenog uglja dostatna za
loenje kotla nekoliko sati to dozvoljava zastoj mlina uglja. U maine treeg reda moemo
ubrojati npr. kompresore zraka, ako su udvojeni to je uobiajeno rjeenje. Oigledno da
bismo izvrili svrstavanje maina u date kategorije potrebno je dobro poznavati tehnologiju
procesa. Bitno je napomenuti jo jedan detalj. Naime pojedine maine se gotovo nikada ne
kvare, a druge su sklone zastojima. U tom smislu ak i neke maine od vitalnog znaaja
moemo svrstati u drugu kategoriju, ako su jako pouzdane u radu i obrnuto neke manje
znaajne maine emo staviti u prvu kategoriju, ako se esto kvare. Osim toga treba voditi
rauna o posljedicama eventualnog kvara maine u smislu opasnosti po ljude i okolinu te o
trokovima uzrokovanim kvarom maine. Sve navedeno moe uticati da se neka maina
svrsta u prvu kategoriju. Maine prvog reda se pregledaju u kraim vremenskim intervalima
nego li maine drugog reda (druge kategorije). Jako je bitno da se maine ne precjenjuju i ne
potcjenjuju, jer ako mainu bespotrebno stavimo u prvu kategoriju tada bespotrebno
poveavamo trokove i obrnuto ako mainu stavimo u niu kategoriju rizikujemo da e doi
do iznenadne havarije to opet poveava trokove. Takoer je bitno napomenuti da u
pojedinim sluajevima maine moemo razvrstati samo u dvije kategorije ili tavie sve
maine staviti u jednu kategoriju. Npr. u crpnoj stanici vode koja sveukupno ima 43 maine
(40 pumpi, 2 ventilatora i 1 kompresor) najee nema potrebe da se maine dijele u
kategorije. Periodi pregleda maina ovise ne samo o kategoriji maine ve i o vrsti
tehnolokog procesa. U pojedinim industrijama kao to su npr. nuklearne elektrane su ak i
zakonski propisani periodi pregleda. Orjentaciono se moe rei da maine prvog reda treba
pregledati mjeseno, maine drugog reda tromjeseno i maine treeg reda godinje. U tom
smislu se mogu kreirati mjeseni planovi odravanja, tako da se maine prvog reda uvrste u
plan pregleda za svaki mjesec u godini, maine drugog reda se podijele na 3 mjeseca, a
maine treeg reda na 12 mjeseci. Osim toga treba voditi rauna da se nad svakom
mainom, odnosno dijelom postrojenja mogu vriti dvije vrste pregleda:
pregled u pogonu (za vrijeme rada maine) i
pregled van pogona (na zaustavljenoj maini).
Kada su u pitanju maine drugog i treeg reda obino se u jednom mahu obave oba
pregleda (u pogonu i van pogona), a maine prvog reda se van pogona pregledaju tokom
remonta i tokom vanrednih zastoja. Npr. ako u pogonu imamo ukupno 80 maina, od ega
10 maina prvog reda oznaenih oznakama od 1R1 do 1R10, 30 maina drugog reda sa
oznakama 2R1-2R30 i 40 maina treeg reda sa oznakama 3R1-3R40 tada plan pregleda
moe biti kao u tabeli 1. U ovom primjeru u dijagnostikoj oznaci maine je data i kategorija
to radimo ako smo potpuno sigurni u kategoriju, ali ako vrimo premjetanje maina iz
kategorije u kategoriju tada je bolje imati oznake koje ne sadre kategoriju.

112

Tabela 1.
MJESEC
JANUAR
FEBRUAR
MART
APRIL
MAJ
JUNI
JULI
AVGUST
SEPTEMBAR
OKTOBAR
NOVEMBAR
DECEMBAR

MAINE ZA PREGLED
1R1-1R10
2R1-2R10
3R1-3R4
1R1-1R10
2R11-2R20
3R5-3R8
1R1-1R10
2R21-2R30
3R9-3R12
1R1-1R10
2R1-2R10
3R13-3R16
1R1-1R10
2R11-2R20
3R17-3R20
1R1-1R10
remont
remont
1R1-1R10
remont
remont
1R1-1R10
2R11-2R20
3R21-3R24
1R1-1R10
2R21-2R30
3R25-3R28
1R1-1R10
2R1-2R10
3R29-3R32
1R1-1R10
2R11-2R20
3R33-3R36
1R1-1R10
2R21-2R30
3R37-3R40

Iz tabele 1. vidimo da je remont postrojenja planiran za juni i juli. Tokom remonta se vri
pregled maina prvog reda van pogona kao to je ve reeno. Zbog injenice da
dijagnostiari esto rade i druge poslove, a osim redovnih planskih pregleda po potrebi se
vre i vanredni pregledi gore dati plan pregleda se moe pokazati kao neprovediv. U tom
sluaju se koristi tzv. kruni plan pregleda koji ima visok stepen fleksibilnosti. Prema ovom
planu maine se kruno pregledaju prema primjeru plana datom u tabeli 2.
Tabela 2.

Kao to se vidi iz tabele 2. prvo se pregleda 10 maina prvog reda, zatim 1/3 maina drugog
reda, zatim 1/10 maina treeg reda i tako ukrug dok se ne pregledaju sve maine kada krug
poinje iz poetka. Na ovaj nain se maine prvog reda pregledaju 10 puta ee nego
maine treeg reda i priblino tri puta ee nego maine drugog reda. Pregledi maina
prvog reda van pogona se opet vre tokom remonta i tokom vanrednih zastoja. Za iste
maine se moe kreirati vie planova dijagnostikih pregleda vezano za razne dijagnostike
instrumente. Npr. kompanija koja raspolae sa osnovnim setom dijagnostikih instrumenata
e napraviti jedan plan pregleda za vlastite instrumente, a drugi plan pregleda za FFT
analizator spektra vibracija koji se angauje iz eksternog servisa. Dakako da e se pregledi
vlastitim instrumentima vriti mnogo ee tako da e se vibracije vlastitim vibrometrom
mjeriti npr. svakih mjesec dana, a spektar vibracija snimati pomou iznajmljenog FFT
analizatora vibracija polugodinje ili ak godinje. Osim samog plana pregleda potrebno je
voditi evidenciju pregleda, a primjer voenja evidencije je dat u tabeli 3. Iz tabele 3. moemo
vidjeti jedan interesantan detalj. 15.06. pumpa broj 2 sa dijagnostikom oznakom 1R2 nije
bila u pogonu te nije pregledana, ali umjesto nje je pregledana sljedea po redu pumpa, a
pumpa 2 je pregledana naredni dan kada je bila u pogonu. Iz tabele 3. uvijek moemo vidjeti
kada i koliko puta je neki dio postrojenja pregledan.

113

Tabela 3.
Pregled
Oznaka Naziv
1.
1R1
Pumpa 1
15.06.
1R2
Pumpa 2
16.06.
1R3
Pumpa 3
15.06.
1R4
Pumpa 4
15.06.
1R5
Ventilator 1 16.06.
1R6
Ventilator 2 16.06.
...
...
15.06

2.

15.06

Datum
3.
4.

15.06

15.06

5.

6.

15.06

15.06

Za svaku mainu se piu upute za dijagnostiki pregled kako u pogonu tako i van pogona. Za
maine prvog reda se propisuje detaljniji pregled nego li za maine drugog reda. Navedene
upute se trebaju stalno usavravati i dopunjavati. Upute za pregled se piu na osnovu
vizuelnog pregleda maine i podataka o maini. Minimalno potrebni podaci su:

vrsta maine,
znaaj maine za proces proizvodnje,
uestanost kvarova na maini,
skica maine (ukljuujui kinematsku shemu reduktora, ako je instalisan),
prjenici i brojevi obrtaja svih vratila i osovina,
vrsta leaja (klizni ili kotrljajui) i
snaga, napon i vrsta elektromotora (AC ili DC).

Poeljno je imati i detaljnije podatke date u obrascu sa slike 2., ali u veini sluajeva detaljni
podaci nisu na raspolaganju. esto dijagnostiari nemaju nikakvih podataka o maini koju
dijagnosticiraju, ali iskusan dijagnostiar ak i tada moe provesti ispitivanje. Naime
vizuelnim pregledom se dobiva uvid o vrsti i konstrukciji maine, a sa natpisnih ploica
maine i elektromotora se mogu dobiti izvjesni podaci. Sadraj uputa takoer ovisi i o
dijagnostikim instrumentima kojima dijagnostika ekipa raspolae. Uzmimo npr. da ekipa
raspolae osnovnim setom instrumenata (runi vibrometar, runi ureaj za ispitivanje
kotrljajuih leaja, elektronski stetoskop, beskontaktni termometar, RLC metar i strujna
klijeta) te ureaj za lasersko podeavanje saosnosti vratila i da je potrebno ispitivati
centrifugalnu pumpu pogonjenu trofaznim elektromotorom snage 30 kW i 2930 o/min bez
prijenosnika snage. Upute za pregled centrifugalne pumpe u pogonu su date na slici 3., a
upute za pregled van pogona se kreiraju na slian nain. Pregled van pogona se vri
laserskim ureajem za mjerenjem saosnosti vratila i RLC metrom. Kao to se vidi sa slike 3.
upute za pregled su ujedno i obrazac za upisivanje podataka prikupljenih tokom pregleda.
Nakon pregleda dati podaci se unose u PC raunar i vri se kreiranje izvjetaja o pregledu.
Na slici 4. je dat primjer izvjetaja o dijagnostikom pregledu. Kada se vri snimanje
frekventnog spektra vibracija uz izvjetaj se dostavljaju i snimljeni frekventni spektri. FFT
analizatori imaju opciju kreiranja izvjetaja (engleski: reports) koju obino moemo podesiti
prema svojim potrebama. Ako izvjetaj o stanju vibracija maine podnosimo licima koja nisu
educirani iz oblasti vibracione dijagnostike ili tavie ak nisu ni tehnika lica tada je podesan
oblik za podnoenje izvjetaja dat na slici 5. gdje je dat prikaz stanja vibracija prije i poslije
aktivnosti odravanja. U primjeru sa slike 5. na centrifugalnoj pumpi su bile jake vibracije te
je izvrena zamjena leaja na pumpi i lasersko podeavanje saosnosti vratila to je dovelo
do vidnog smanjenja vibracija. Prikaz stanja dat na slici 5. je vrlo ilustrativan, a jo bolje je
ako se umjesto crtea da fotografija konkretne maine sa markiranjem mjernih mjesta.
Izvjetaje o dijagnostikim pregledima mogu pisati i arhivirati sami dijagnostiari, a moe se
organizovati da je unutar dijagnostike ekipe jedno ili vie lica zadueno za kreiranje i
arhiviranje izvjetaja za vie dijagnostiara. Uzmimo npr. da su u ekipi dva

114

vibrodijagnostiara, dijagnostiar temovizije i analitiar (osoba zaduena za kreiranje i

arhiviranje izvjetaja).

Sl. 2. Obrazac podataka o maini

115

UPUTE ZA DIJAGNOSTIKI PREGLED MAINE

Centrifugalna pumpa
Dijagnostika oznaka maine: 1R17
Skica maine:

Verzija uputa: 1.4

Redoslijed pregleda:
1. izvriti vizuelni pregled maine, posebnu panju obratiti na eventualno curenje vode i
istou kuita elektromotora,
2. izmjeriti horizontalne vibracije u takama 2 i 3,
3. ispitati leaje u takama 1, 2, 3 i 4 metodom envelope (RPM=2930 o/min, d=88 mm),
4. izmjeriti temperaturu u takama 1, 2, 3 i 4,
5. stetoskopom presluati um maine u takama 2 i 3 i
6. izmjeriti fazne struje elektromotora u stabilnom radu.
Napomena:
Tokom ispitivanja potovati pravila zatite na radu.
Vibracije:
taka 2: ______ mm/s

taka 3: ______ mm/s

Leaji:

Temperatura:

taka 1: ______ gE

taka 1: ______ C

taka 2: ______ gE

taka 2: ______ C

taka 3: ______ gE

taka 3: ______ C

taka 4: ______ gE

taka 4: ______ C

Fazne struje:
L1: ________ A

L2: ________ A

L3: ________ A

Zabiljeke o vizuelnom pregledu i presluavanju stetoskopom:

Pregled izvrio/li:

Datum:
Sl. 3. Primjer uputa za pregled maine u pogonu

116

Vrijeme:

Sl. 4. Primjer izvjetaja o dijagnostikom pregledu maine

117

Sl. 5. Prikaz stanja vibracija maine prije i nakon aktivnosti odravanja

U tom sluaju svako jutro dijagnostiari izlaze na teren prema planu pregleda, vre iste, a u
popodnevnim satima se vraaju u dijagnostiku bazu gdje rezultate mjerenja predaju
analitiaru koji sutradan vri analizu istih i kreira izvjetaje te ih proslijeuje mendmentu.
Kao to vidimo posao analitiara je kancelarijski, ali je poeljno da povremeno zajedno sa
dijagnostiarima izvri obilazak maina. Osim to kreira i arhivira izvjetaje analitiar kreira
planove dijagnostikih pregleda, vri edukaciju dijagnostiara i menadmenta, planira razvoj
dijagnostike ekipe te eventualno vri matematiko modeliranje maina. Naime, danas
postoje softverski paketi za modeliranje maina. Npr. moe se izvriti modeliranje maine u
cilju definisanja oekivanog frekventnog spektra vibracija maine. Analitiari trebaju imati vii
stepen strune spreme nego dijagnostiari i bolju edukaciju iz oblasti tehnike dijagnostike.
Organizacija dijagnostike gdje izvjetaje ne piu sami dijagnostiari ve analitiar ima
preimustvo zbog injenice da su dva ovjeka odnosno dvije pameti ukljuene u rjeavanje
problema to je svakako bolje, jer dva ovjeka obino znaju vie nego jedan. Osim toga
velika je razlika izmeu samog otkrivanja problema na maini i analize uzroka problema.
Uvijek treba nastojati da se pronae pravi uzrok otkaza rezervnog dijela. Kada je u pitanju
npr. leaj uzrok otkaza moe biti dotrajalost istog, ali i pogrena montaa, loe
podamzivanje, debalans rotora i drugo. Nakon to se otkrije pravi uzrok otkaza treba
djelovati na njega. Zadatak analitiara upravo i jeste analiza problema koje otkrivaju
dijagnostiari. Sam proces dijagnosticiranja se kree u trokutu: DETEKCIJA-ANALIZAVERIFIKACIJA, jer nakon to se analizom ustanovi uzrok problema slijedi verifikacija nalaza.
Poeljno je je tokom dijagnosticiranja koristiti dijagnostike nalaze dobivene raznim
metodama. Npr. poreenjem trenda vibracija i trenda procesa degradacije mainskog ulja se
moe doi do zakljuka da li je uzrok porasta brzine vibracija degradacija ulja.
U momentu kada dijagnostiari otkriju znake poetnog defekta na nekom dijelu maine
uobiajeno je da se pokrene postupak nabavke rezervnog dijela i da se planira zamjena ili
sanacija. Na ovaj nain se izbjegava potreba za dranjem velike koliine rezervnih dijelova
koji su skupocjeni i predstavljaju tzv. mrtav kapital. Meutim ovo namee stroge zahtjeve na
pouzdanost dijagnoze to je ponekada teko provedivo. Osim toga esto se namee potreba
procjene preostalog radnog vijeka dijele ili maine. Stavovi eksperata po ovom pitanju su
podijeljeni. Naime nije mali broj strunjaka koji zastupaju stav da nikada ne treba vriti takve
procjene, jer su nepouzdane, a sa druge strane tehnika praksa namee zahtjeve za barem

118

priblinim procjenama preostalog radnog vijeka. Eksperti koji tvrde da ne treba vriti procjene
tvrde da je to posao gdje se dva puta gubi u smislu da se gubi ako se precijeni i ako se
podcijeni preostali radni vijek. Preporuka takvih eksperata jeste da se jedino smiju davati
opisne procjene u smislu "mjerenja pokazuju da je predmetni leaj je u loem stanju te se
moe oekivati da e uskoro otkazati", a da ni u kom sluaju ne treba davati kvantitativne
procjene. U biti tanost procjene ovisi o metodi tako da npr. stepen (indeks) polimerizacije
papira predstavlja dovoljno pouzdan pokazatelj preostalog radnog vijeka transformatora te
pojedini dijagnostiki ureaji ON-LINE daju informaciju o preostalom radnom vijeku. U
anglosaksonskoj literaturi se koristi pojam PF intervala za procijenjeno vrijeme do otkaza. PF
je skraenica od engleskih rijei Potential failure Failure, a ilustrovan je na slici 6.

Sl. 6. PF interval
Dijagram dat na slici 6. je karakteristian za izuzetno pouzdane dijagnostike metode
meutim u praksi esto susreemo sasvim drugaije dijagrame kao to je npr. dijagram sa
slike 7.

Sl. 7. Primjer dijagrama trenda nepouzdane dijagnostike metode

Uzrok dobivanju dijagrama sa slike 7. ne mora biti nepouzdanost metode ve i smetnje i
greke u mjerenju. Npr. pri mjerenju vibracija se moe desiti da mjerenje ometaju vibracije
koje dolaze sa drugih maina, a koje se ukljuuju samo povremeno. Osim toga maine sa
promjenljivim brojem obrtaja iji elektromotori su napojeni sa frekventnih pretvaraa imaju
razliit nivo vibracija pri razliitim brojevima obrtaja.

119

Literatura:
1) Prirunici za upotrebu i prospektni materijal tvrtki: SKF, SPM Instruments,
Bruel&Kjaer Vibro, 01dB-Metravib, Mobius Institute, PdMA, Megger, Baker
Instrument, Agilent Technologies, Konar, Technical Associates of Charlotte i drugih
2) Mihly Gergely, Ferenc Horvth, Bla brahm, VIBRACIONA DIJAGNOSTIKA,
Duna Drava Cement, Beremend, 2004.
3) Grupa autora, TEHNIKA DIJAGNOSTIKA SISTEMA, Mainski fakultet u Zenici,
Zenica, 1995.
4) Tedric A. Harris, ROLLING BEARING ANALYSIS, Wiley-Interscience, New York,
2000.
5) eljko Novinc, ELEKTROTEHNIKE INSTALACIJE, Kigen, Zagreb, 2007.
6) Neven Srb, MAGNETSKI MONITORING ELEKTRINIH ROTACIJSKIH STROJEVA,
Graphis, Zagreb, 2004.
7) Neven Srb, ISPITIVANJE I PREMATANJE ELEKTROMOTORA, Graphis, Zagreb,
2005.
8) Grupa autora, TEHNIKI PRIRUNIK, Konar, Zagreb, 1991.
9) Peter V. Neil, ADVANCED ENGINEERING MATHEMATICS, Wadsworth, Belmont
1983.

120

121