13 dobrih razloga protiv agrarne genetske

tehnologije

Međunarodni pokret Demeter u kojem su okupljeni

biodinamički proizvođači hrane, prodavači i
potrošači, ne odobrava korištenje genetski
modificiranih organizama - GMO. Za taj stav postoje
mnogi razlozi!

1. Agrarna genetska tehnologija – bez dozvole građana i

građanki
U Europskoj uniji se temeljno pitanje žele li građani i građanke genetsku
tehnologiju, uopće ne postavlja. Dugoročna odluka sa teškim posljedicama,
koja se odnosi na svačiji tanjur, donosi se u nedemokratskom procesu.
Velika večina stanovništva ne odobrava korištenje agrarne genetske
tehnologije. Mnogi seljaci se boje gubitka dobrog poljoprivrednog imidža.
Potrošači u EU sve više preferiraju okolišno odgovornu
poljoprivredu, u kojem etička ophodnja sa biljkama i
životinjama predstavlja temeljnu važnost. Već sada
europska poljoprivreda proizvodi skupe viškove, te daljnja
proizvodnja kroz GMO nema gospodarski opravdanog
smisla.

2. GM tehnologija nije ispravan put za

gospodarstvo Europe
Upitno je hoće li uvođenje industrijske bio tehnologije – što
je zapravo predviđena mjera racionalizacije – u području
poljoprivrede i proizvodnje hrane stvoriti veći broj radnih
mjesta. Agrarna genetska tehnologija podupire
uniformirane i industrijske strukture, koje smetaju ravnotežu proizvodnje,
prerade i tržišta. Iz tog razloga postoji mogućnost da se više radnih mjesta
izgubi nego što kroz genetsku tehnologiju bude stvoreno. Europa koja se
sastoji od regija, mora se oslanjati na jačanje lokalnih gospodarskih
struktura, što može amortizirati i posljedice globalizacije.

3. Genetska tehnologija ne rješava problem nedostatka

hrane u zemljama trećeg svijeta
Tvrdnja da se sa GMO može riješiti problem gladi u zemljama u razvoju je
neutemeljena. Ona počiva već skoro dva desetljeća samo na očekivanjima.
Problem gladi u trećem svijetu je u prvoj liniji problem raspodjele i slabije
kupovne moći. Zemljama u razvoju se može pomoći tako
da se podupire lokalna održiva proizvodnja. Za tu
namjenu prikladne su ekološki prilagođene udomaćene
sorte: one mogu biti razmnožavane bez plaćanja za
korištenje licenci kao što je to slučaj sa GMO i ne zahtjevaju
velika ulaganja.
 Skupo GM sjeme je manje prikladno, jer se svake godine mora
kupovati ponovo, te za svoj rast treba skupa mineralna gnojiva i zaštitna
kemijska sredstva, kako bi zadržalo vrhunske prinose. Kao svjetski pokret
upoznali smo činjenicu da na pretežno malim seljačkim strukturama
zemalja u razvoju ekološka poljoprivreda posebice podupire održivo
ekonomsko osiguranje egzistencije i hrane, kod toga su 'low input' sorte
ekonomičnije od 'high input' sorti.

4. Patentiranje biljaka i životinja

etički nije prihvatljivo
Proizvodnja GM sjemenja je povezana sa
patentiranjem prava na njihovo korištenje. Sa etičkog
gledišta svi ljudi trebaju imati slobodan pristup
kultiviranim biljkama, jer su one kulturna baština
čovječanstva. Ne može se tolerirati da sjemenska industrija ugovara
ekskluzivni patent, kao što bi to mogao biti slučaj u Indiji, gdje je
patentirana vrsta riže 'basmati' te bi seljaci trebali plaćati pravo na
korištenje sjemena te iste riže, koju su njihovi preci stoljetnom kultivacijom
uzgojili.

5. Fauna i korisni kukci su ugroženi

Uzgoj GMO može imati negativne posljedice po okoliš. Prema podacima
kineskog državnog Nanjing instituta za prirodne znanosti, na poljima sa
GM usjevom Bollgard pamuka nalazi se znatno manji broj korisnih kukaca,
dok je broj štetnika povečan. U do sada najvećoj studiji uzgoja GMO na
okoliš, britanski su znanstvenici dokazali da fauna (ptice i
leptiri) kod dviju od tri kulture (uljana repica, šećerna repa
i kukuruz) trpe znatno veću štetu u usporedbi s
konvencionalnom proizvodnjom. Mnoga druga
istraživanja potvrđuju štetan utjecaj GM usjeva na okoliš.

6. Nedostaju dugoročna istraživanja o agro-genetskoj

tehnologiji
Alarmantan je podatak da ne postoje dugoročni
znanstveni dokazi o neškodljivosti GM usjeva i GM
hrane okolišu i ljudskom zdravlju. Dokazi su u ovom
slučaju potrebni. U istraživanju rotacije usjeva do
sigurnih rezultata vode samo pokusi koji traju
najmanje 10 godina: isto treba vrijediti i za studiju
utjecaja GMO-a na ekosustav i čovjeka. Utječe li
konzumiranje GM hrane na ljudsko zdravlje, još nije proučeno.
Indikacije pokazuju da utječu na metabolizam. Stanice jetre kod
miševa mijenjaju se hranjenjem GM sojom, kao što se mijenja i crijevna flora
u pčela koje koriste GM uljanu repicu kao ispašu. Polazimo li od stajališta
da nas hrana ne zasićuje samo tvarima, već da utječe i na stanje našeg
organizma i duhovni razvoj, prihvatljivost GM usjeva kao hrana postaje
upitno.
 Tako je dokazano da genetska manipulacija dovodi do promjene
izgleda biljke, npr. kod izgleda listova GM krumpira. Utječe li to i na čojeka
koji jede tu biljku?

7. Suživot – sustav odlučivanja u EU je

jednostran
Europska komisija umanjuje pitanje GMO-a samo
na ekonomsku isplativost, umjesto da istražuje i
etičku, društveno-političku, znanstvenu i ekološku
konotaciju. Prednosti i nedostaci nove tehnologije i
cjelokupni stav gospodarstva ne mogu biti
diskutirani u izolaciji, jer posljedice primjene snosi
cjelokupno društvo. Komadanje takve odluke stručnim skupovima, bez
cjelokupnog razmatranja nije prikladno za kompleksne odnose u prirodi.
Procjena rizika ostaje u ovom obliku nepotpuna i tendenciozna.

8. Ekološka poljopivreda je ugrožena – suživot je

neostvariv
Biodinamički poljoprivrednici su zabrinuti za opstanak te
osamdesetogodišnje uspješne metode uzgoja bliske prirodi, zbog prisilnog
suživota sa GM usjevima. Procjene ukazuju da treba imati u vidu da će
križanjem doći do genetskog zagađenja vlastitog sjemenja GM sjemenjem,
što je opet povezano sa multiplikatornim učinkom. Predloženi siurnosni
razmaci su nedovoljni. Niti će se pčele držati od čovjeka
nacrtanom stazom, niti će se vjetar moći spriječiti da
kilometrima nosi GM pelud do kilometrima udaljenih
polja. Jednom kad se genetski promijenjeni nasljedni
materijal pusti u prirodu, ne može se vratiti u epruvete ni
kontrolirati. To se ne može promijeniti ni zakonskom
odgovornošću.

9. Sorte iz laboratorija – bez

međudjelovanja sa
prirodnim silama i okolišem
Biodinamički uzgajivači, nasuprot
genetskoj tehnologiji, uključuju u
svoj rad ritmove prirode i izmjenu
nevidljivih tvari između
organizama i okoliša. Treba
postaviti pitanje može li GMO
uspostaviti pozitivnu interakciju sa
svojom okolinom, ako je nastao u laboratoriju, bez prisustva prirodnih sila?

10. Ekološka poljoprivreda je inovativna i produktivna

& kulturni doprinos poljoprivredi
Genetska tehnologija pripisuje si epitet inovativnosti. Ona primamljuje
ciljanom promjenom određenih osobina u živim organizmima, kako bi se
uštedjelo na vremenu za dobivanje novih sorti. Zvuči moderno.
 Evolucijski biolozi znaju da se horizontalni prijenos gena između
vrsti, koji se u genetskoj tehnologiji umjetno izaziva, može prirodno
događati samo unutar bakterija. Viši životni oblici razvili su spolno
razmnožavanje, što omogućava veću bioraznolikost.

Horizontalni prijenos gena je korak unatrag na raniju fazu

evolucije. 'Ekološka poljoprivreda je inovativna', to znaju
danas i ministri i ministrice poljoprivrede. Moderna
poljoprivreda sastoji se od ogromne raznolikosti i raznih
kultura i ogromnog utjecaja raznih faktora. U tome
zapravo leži kulturni doprinos poljoprivrede. Nasuprot
toga, genetska tehnologija (unatoč biotehnološkim
dosjetkama) predstavlja kulturno osiromašenje. Na to ukazuje i tržište: u
ekološkoj brašni zaposleno je u njemačkoj više od 150 000 ljudi, dok u
biotehnologiji je to 2000 ljudi, a u svjetskim razmjerima ekološka tržnica
povečava se godišnje za 5 - 7%.

11. Gubitak raznolikosti sorti – monotonija u okolici i

poljoprivredi
Sjetva usjeva GMO-a dovodi do genetskog jednoličja i samim time do
genetske erozije – gubitka raznolikosti – sa velikim područjima monotonije
u poljoprivredi. Ekološkoj poljoprivredi je cilj održati i
poticati genetsku raznolikost vrsti i sorti, a samim time i
obogatiti kultivirana područja raznolikim usjevima.
Biološko – dinamički uzgoj biljaka proizvodi već
desetljećima lokalno prilagođene sorte, zalaže se za
održavanje sorti unutar uzgojnog područja i nudi razumnu
alternativu genetskoj uniformiranosti sorti GMO-a.

12. Gentsko tehnološka industrija nije transparentna

korisnicima – ekološka poljoprivreda jeste
Ljudska potreba za sigurnošću
zahtjeva razumijeavnje okoline.
Proizvodnja bioloških namirnica je
na primjer jedna od najbolje
kontroliranih poslova na svijetu.
Svi procesi, dodaci i sl. su u svijetu
regulirani raznim zakonima,
odnosno normizirani od FAO (UN-
ova agencija za hranu) i te
regulative su pristupačne za
javnost. Biološki pogoni su otvoreni za potrošače. Laboratoriji genetsko
tehnološke industrije su za javnost zatvoreni. Operacije koje se provode
unutar stanica su za oko javnosti skrivene. Tako nastali GM proizvodi se
promoviraju ciljanim kampanjama sa slikama i izjavama, koje ostavljaju
krivi dojam. Time se ne postiže povjerenje, tim više što su posljedice
agrarne genetske tehnologije nepredvidive.
 13. Demeter – uspješna poljoprivredna praksa kao
alternativa Genetskoj tehnologiji
Biodinamička poljoprivreda stoji nasuprot genetske tehnologije naoružana
praktično isprobanim modelom. Taj pogonski organizam koji zatvara
prirodni krug, je također i primjer za ekološku proizvodnju uopće. Biološko
dinamički pogoni obistinjuju optimalnu prilagodbu resursa i razvoju
prirodnog staništa, upravo kroz individualni kulturni doprinos.

Genetska tehnologija
doprinosi
industrijalizaciji u
poljoprivrednoj
proizvodnji, uzrok je
novim tehnološkim
komadanjima pogona.
Uspjeh biološko-
dinamičkog
gospodarenja pokazuje
se, uz visoku kvalitetu
dobivenih namirnica
(dulje zadržavanje
svježine, okus, zrelost), u povečanoj plodnosti tla i povečanoj
bioraznolikosti, kako dokazuje dvadesetogodišnji usporedni dugogodišnji
pokušaj kultiviranja.
Taj se model može jednostavno usvojiti kroz edukaciju i nije vezan uz
kupnju pogonskog materijala ili plaćanje za patente – kao što je to slučaj za
agrarnu genetsku tehnologiju.

Izvor:
Forschungsring für Biologisch-Dynamische Wirtschaftsweise e.V.
Brandschneise 1, D-64295 Darmstadt
Tel. (0 61 55) 84 12 0; info@forchungsring.de; http://www.demeter.de/

Prijevod:
Kneja – društvo za kulturu i suživot s prirodom
Zrinsko-frankopanska 8, HR-40000 Čakovec ili p.p. 170, HR-40001 Čakovec
Konakt: 00385-(0)98-412-100, http://www.kneja.hr, kneja@kneja.hr

U suradnji sa:
Duga plus – društvo za razvoj biološko-dinamičkog gospodarenja
Kontakt: 00385-(0)40-384-052, Bernarda Orehovec

Prevela i prilagodila Marijana Lesar, marijana@kneja.hr

Slike korištene u ovom letku preuzete su sa:

http://www.keine-gentechnik.de/; http://www.wildcalifornia.org; www.greenpeace.dk;
http://www.greenpeace.ca; http://www.cropsoil.uga.edu/~parrottlab/GMOcartoons/

Napomena:
Ovaj je info materijal nastao kao potpora svjetskom i lokalnom pokretu protiv GM tehnologije te zbog
nastojanja da se Međimurska županija proglasi GMO slobodnom županijom.