Teaj o

udima

III
TEKST I VJEBE

BIBLIOTEKA SVJETLOST
Naslov originala: A Course in Miracles
Prijevod Teksta
prof. Vesna Kuera - Terzi
Prijevod Radne knjige
prof. Vesna Kuera Terzi
Vinja Dobri
Lektor
prof. Kristina Benedetti
Urednik biblioteke
Darko lmenjak

ISBN
953-98034-7-0
CIP- Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i Sveuilina knjinica Zagreb

Nakladnik
TELEdisk d.o.o

TEAJ O UDIMA

Knjiga trea
Tekst i Radna knjiga

SADRAJ

TEAJ O UDIMA....................................................................................3
Knjiga trea....................................................................................................................................3

SADRAJ...............................................................................................................................4
POGLAVLJE 6...................................................................................................................6
PODUKE O LJUBAVI................................................................................................6
UVOD........................................................................................................................................6
I. Poruka Raspea.......................................................................................................................6
II. Alternativa Projekciji.............................................................................................................9
III. Naputanje Napada.............................................................................................................10
IV. jedini Odgovor....................................................................................................................11
V. Poduke Svetog Duha............................................................................................................13
A. Imati Znai Davati Sve Svima.............................................................................................13
B. Da biste Imali Mir, Pouavajte Ga o Njemu Uei..............................................................14
C. Budite Budni Samo u Ime Boga i Njegovog Kraljevstva.....................................................15

POGLAVLJE 7.................................................................................................................18
DAROVI KRALJ EVSTVA..................................................................................18
I. Posljednji Korak....................................................................................................................18
II. Zakon Kraljevstva................................................................................................................19
III. Stvarnost Kraljevstva..........................................................................................................20
IV. Lijeenje kao Prepoznavanje Istine.....................................................................................21
V. Lijeenje i Nepromjenljivost Uma.......................................................................................22
VI. Od Budnosti do Mira..........................................................................................................24
VII. Ukupnost Kraljevstva........................................................................................................26
VIII. Nevjerojatno Vjerovanje..................................................................................................27
IX. irenje Kraljevstva.............................................................................................................28
X. Zbrka Boli i Radosti............................................................................................................29
XI. Stanje Milosti.....................................................................................................................31
RADNA KNJIGA ZA UENIKE.................................................................................................32
VJEBA 61..............................................................................................................................33
VJEBA 62..............................................................................................................................34
VJEBA 63..............................................................................................................................35
VJEBA 64..............................................................................................................................36
VJEBA 65..............................................................................................................................37
VJEBA 66..............................................................................................................................39
VJEBA 67..............................................................................................................................41
VJEBA 68..............................................................................................................................42
VJEBA 69..............................................................................................................................44
VJEBA 70..............................................................................................................................46
VJEBA 71..............................................................................................................................48
VJEBA 72..............................................................................................................................50
VJEBA 73..............................................................................................................................52
VJEBA 74..............................................................................................................................54

VJEBA 75..............................................................................................................................56
VJEBA 76..............................................................................................................................58
VJEBA 77..............................................................................................................................60
VJEBA 78..............................................................................................................................61
VJEBA 79..............................................................................................................................63
VJEBA 80..............................................................................................................................65
PREGLED II................................................................................................................................66
Uvod.........................................................................................................................................66
VJEBA 81..............................................................................................................................67
VJEBA 82..............................................................................................................................68
VJEBA 83..............................................................................................................................69
VJEBA 84..............................................................................................................................70
VJEBA 85..............................................................................................................................71
VJEBA 86..............................................................................................................................72
VJEBA 87..............................................................................................................................73
VJEBA 88..............................................................................................................................74
VJEBA 89..............................................................................................................................75
VJEBA 90..............................................................................................................................76

POGLAVLJE 6

PODUKE O LJUBAVI

UVOD

1. Odnos izmeu ljutnje i napada je oigledan, ali odnos izmeu ljutnje i straha nije uvijek toliko
oit. Ljutnja uvijek ukljuuje projekciju razdvajanja, koju na kraju kao odgovornost mora prihvatiti svatko
od nas, umjesto da za nju krivimo nekog drugog. Ljutnja se ne moe pojaviti ukoliko ne vjerujete kako ste
bili napadnuti, kako je opravdano uzvratiti napad, te kako vi nikako niste odgovorni za to. Iz ove tri
potpuno iracionalne premise mora slijediti jednako iracionalan zakljuak: da na brat zasluuje napad, a ne
ljubav. to drugo moemo oekivati od nerazumnih premisa nego nerazuman zakljuak? Kako bismo
mogli ispraviti nerazuman zakljuak, potrebno je razmotriti razumnost premisa iz kojih proizlazi. Vi ne
moete biti napadnuti, napad nema opravdanja i samo ste vi odgovorni za ono u to vjerujete.
2. Od vas se trai da uzmete mene kao model uenja, budui je krajnji primjer posebno korisno
sredstvo za uenje. Svatko poduava i to ini cijelo vrijeme. To je odgovornost koju neizbjeno primate
onog trenutka kada prihvatite bilo koju premisu, a nitko ne moe organizirati svoj ivot bez nekog sustava
miljenja. Kada jednom razvijete bilo kakav sustav miljenja, vi prema njemu ivite i pouavate ga.
Koliina privrenosti sustavu miljenja moe se zamijeniti, ali to je ipak oblik vjere i moe biti
preusmjeren.

I. Poruka Raspea

1. U cilju uenja razmotrimo jo jednom raspee. Ja se njime nisam prije opirnije pozabavio zbog
zastraujuih konotacija koje moete vezati uza nj. Jedino to smo dosad naglaavali bilo je da raspee
nije oblik kazne. Meutim, nita se ne moe objasniti samo negativnim tumaenjima. Postoji pozitivno
tumaenje raspea, u potpunosti lieno straha i stoga u cijelosti dobrohotno u svom poduavanju, ukoliko
ga pravilno razumijemo.
2. Raspee nije drugo nego krajnji primjer. Njegova vrijednost, kao i vrijednost bilo kojeg sredstva
poduavanja, lei jedino u vrsti poduke koju omoguava. Moe ga se, kao to se ve dogaalo, krivo
razumjeti. To je tako samo zato to su preplaeni skloni promatrati sa strahom. Ve sam vam rekao da se
uvijek moete pozvati na mene, kako bi dijelili moju odluku i tako ju ojaali. Takoer sam vam rekao,
kako je raspee bilo posljednje beskorisno putovanje na koje je Sinstvo trebalo krenuti, te da ono

predstavlja osloboenje od straha za sve koji ga razumiju. I dok sam prije naglaavao samo uskrsnue,
svrha raspea, te kako je ono ustvari dovelo do uskrsnua tada nije bilo objanjeno. No, svejedno, ono
donosi odreen doprinos u va ivot i ukoliko ga razmotrite bez straha, pomoi e vam razumjeti vau
ulogu uitelja.
3. Vjerojatno ste godinama reagirali kao da ste i sami bili razapinjani. To je izrazita tendencija
razdvojenih, koji uvijek odbijaju razmotriti to su uinili sami sebi. Projekcija znai ljutnju, ljutnja hrani
napad, napad potie strah. Pravo znaenje raspea lei u oiglednoj estini napada nekih od Sinova Bojih
na druge. Naravno, to je nemogue i treba biti shvaeno kao potpuno nemogue. Inae, ja ne mogu
posluiti kao model za uenje.
4. Napad je mogue izvesti samo na tijelo. Nema sumnje da jedno tijelo moe napasti drugo, a moe
ga ak i unititi. No, ako je unitenje samo po sebi nemogue, neto to se moe unititi ne moe biti
stvarno. Stoga, unitenje nestvarnog ne opravdava ljutnju. U omjeru u kojem mislite da to ini, vi
prihvaate lane premise i o njima poduavate druge. Poruka koju je raspee imalo za cilj poduiti bila je
da proganjanje nije potrebno promatrati kao neki oblik napada, jer vi ne moete biti progonjeni. Ukoliko
reagirate ljutnjom, vi sebe izjednaujete s unitivim i stoga se promatrate nerazumno.
5. Potpuno jasno sam objasnio da sam ja poput vas, a vi ste poput mene, ali naa osnovna jednakost
moe biti izraena samo udruenom odlukom. Vi ste slobodni zapaati sebe kao progonjeno bie ukoliko
tako odluite. Meutim, kada odaberete reagirati na taj nain, prisjetite se da sam ja po procjeni svijeta bio
progonjen, ali nisam i sam dijelio tu procjenu. I, jer ju nisam dijelio, nisam ju niti jaao. Stoga sam
ponudio drukije tumaenje napada, onakvo kakvo elim podijeliti s vama. Ako budete vjerovali, pomoi
ete mi poduavati ga.
6. Kao to sam ve rekao: Kako poduavate, tako ete i uiti. Ukoliko reagirate kao da ste
progonjeni, tada poduavate proganjanje. To nije poduka koju bi Sin Boji elio poduavati ukoliko eli
ostvariti svoje spasenje. Umjesto toga, poduavajte svoj savreni imunitet, koji je istina u vama i shvatite
da on ne moe biti napadnut. Nemojte ga pokuavati sami zatititi, jer bi to znailo da vjerujete kako ga je
mogue napasti. Od vas se ne trai da budete razapeti, to je dio mog doprinosa u poduavanju. Od vas se
jedino trai da slijedite moj primjer unato mnogo slabijim izazovima za pogrenom percepcijom, te da ih
ne prihvatite kao lana opravdanja za ljutnju. Nema opravdanja za neopravdano. Ne vjerujte da postoji i
nemojte tako ni poduavati. Uvijek imajte na umu da ete poduavati ono u to vjerujete. Vjerujte sa
mnom i postat emo jednaki kao uitelji.
7. Vae uskrsnue je vae ponovno buenje. Ja sam model ponovnog roenja, ali ono samo je tek
svitanje onoga to ve postoji u vaem umu. Bog Sam ga je tamo postavio i tako je istinito zauvijek. Ja
sam u to vjerovao i prihvatio kao istinito. Pomozite da tome pouim nau brau u ime Kraljevstva Bojeg,
ali prvo trebate vjerovati da je to i vama istina, jer ete inae poduavati krivo. Moja braa su spavala
tijekom takozvane agonije u vrtu, ali ja se nisam mogao ljutiti na njih, jer sam znao da ne mogu biti
naputen.
8. ao mi je kada moja braa ne dijele moju odluku da sluaju samo jedan glas, jer ih to ini slabim
uiteljima i uenicima. A ipak, znam da oni ne mogu uistinu izdati sebe ili mene i da na njima moram
graditi svoju crkvu. U tome nema izbora, jer jedino vi moete biti temelj Boje crkve. Crkva se nalazi
tamo gdje je oltar, a prisutnost oltara ini crkvu svetom. Crkva koja ne pobuuje ljubav ima skriveni oltar
koji ne slui svrsi koju joj je namijenio Bog. Njegovu crkvu moram utemeljiti na vama, jer oni koji mene
prihvate kao model jesu doslovno moji uenici. Uenici su sljedbenici i ako ih je model kojeg slijede
odluio potedjeti boli u svakom pogledu, nije mudro ne slijediti ga.
9. Zbog vas i zbog sebe odluio sam pokazati da i najei napad, prema procjeni ega, nije vaan.
Prema prosudbi svijeta, ali ne i prema Bojem znanju, ja sam bio izdan, naputen, pretuen, iskidan i na
kraju ubijen. Jasno je, bilo je to samo radi projekcije drugih na mene, jer ja nisam ozlijedio nikoga i
izlijeio sam mnoge.
10. Mi smo jo uvijek jednaki kao uenici, premda nije potrebno da imamo jednaka iskustva. Sveti
Duh je sretan kada vi moete uiti iz mog iskustva i kada vas ono moe ponovno probuditi. To je njihova
jedina namjera i jedini nain na koji se mene moe promatrati kao put, istinu i ivot. Kada ujete samo
jedan Glas, nikada niste pozvani na rtvu. Ba suprotno, sposobnou da Svetog Duha ujete u drugima,

moete uiti iz njihovih iskustava. I moete izvui korist bez da ih i sami izravno iskusite. To je stoga to
je Sveti Duh jedno i svaki onaj tko slua, neizbjeno je upuen svima pokazati Njegov put.
11. Vi niste progonjeni, niti sam ja bio. Od vas se ne trai da ponavljate moja iskustva jer Sveti Duh,
koji nam je zajedniki, ini to nepotrebnim. Meutim, da bi konstruktivno upotrijebili moja iskustva,
morate slijediti moj primjer kako na njih gledati. Moja i vaa braa stalno su zaokupljena opravdavanjem
bez opravdanja. Jedna moja poduka, koju moram poduiti onako kako sam ju nauio, je da niti jedna
percepcija koja nije u skladu sa sudom Svetog Duha ne moe biti opravdana. Odluio sam pokazati da je
to istina, makar samo zato to bi to moglo posluiti kao pomo u uenju onima iji je poriv za
predavanjem ljutnji i napadu toliko snaan. elim zajedno s Bogom da niti jedan od Njegovih Sinova ne
pati.
12. Raspee se ne moe dijeliti jer je ono simbol projekcije; ali uskrsnue je simbol dijeljenja, jer je
ponovno buenje svakog Sina Bojeg potrebno kako bi omoguilo Sinstvu spoznati svoju potpunost.
Samo to jest znanje.
13. Poruka raspea je savreno jasna:
Poduavajte samo ljubav, jer vi jeste ljubav.
14. Ukoliko tumaite raspee na neki drugi nain, koristite ga kao oruje za napad, a ne kao poziv
na mir kojemu je i namijenjeno. Apostoli su to esto krivo shvaali, iz istog razloga kojeg i drugi ine.
Njihova vlastita nesavrena ljubav uinila ih je ranjivima na projekciju i iz svog straha govorili su o
bijesu Bojem kao Njegovom protu-oruju. Oni nisu mogli niti govoriti o raspeu bez imalo ljutnje, jer
ih je njihov osjeaj krivnje uinio ljutima.
15. Ovo su neki primjeri izokrenutog razmiljanja u Novom zavjetu, iako je njegovo evanelje
ustvari samo poruka ljubavi. Da se Apostoli nisu osjeali krivima, nikada ne bi navodili da sam rekao:
Dolazim s maem, a ne da bih donio mir. To je oigledno suprotno svemu to sam poduavao. Niti bi
onako opisali moju reakciju prema Judi da su me zaista razumjeli. Ukoliko nisam vjerovao u izdaju. nisam
mogao rei: Izdaje li Sina ovjejeg s poljupcem?. Cjelokupna poruka raspea jednostavno glasi:
nisam vjerovao. Slina pogreka je kazna koju sam, po prii, bacio na Judu. Juda je bio moj brat i Sin
Boji, jednako dio Sinstva kao i ja. Je li vjerojatno da bih ga osudio u trenutku kada sam bio spreman
pokazati kako je osuda nemogua?
16. Dok itate uenja Apostola prisjetite se kako sam im sam rekao da ima mnogo toga to e tek
kasnije moi razumjeti, jer u tom trenutku nisu bili potpuno spremni slijediti me. Ne elim da dozvolite
bilo kakvom obliku straha ulaz u sustav miljenja prema kojem vas vodim. Ne traim muenike ve
uitelje. Nitko nije kanjen radi grijeha, a Sinovi Boji nisu grjenici. Bilo kakva koncepcija kazne
ukljuuje projekciju krivnje i pojaava pomisao kako je krivnja opravdana. Rezultat je poduka o krivnji,
jer svako ponaanje poduava vjerovanja koja ga motiviraju. Raspee je bilo rezultat jasno
suprotstavljenih sustava miljenja; savreni simbol sukoba ega i Sina Bojeg. Ovaj sukob se i danas ini
jednako stvarnim, a njegove je poduke potrebno uiti i sada, kao to je bilo potrebno i prije.
17. Ja ne trebam zahvalnost, ali vi trebate razviti vau oslabljenu sposobnost da budete zahvalni,
inae ne moete cijeniti Boga. Njemu nije potrebno vae uvaavanje, ali vama jest. Ne moete voljeti
neto to ne cijenite, jer strah onemoguava uvaavanje. Kada se bojite toga to jeste vi to ne cijenite i
stoga ete to odbaciti. Posljedino, poduavat ete odbacivanje.
18. Mo Sinova Bojih je prisutna cijelo vrijeme, jer oni su stvoreni kao stvoritelji. Njihov
meusobni utjecaj je bez granica i mora se koristiti za njihovo zajedniko spasenje. Svatko mora nauiti
poduavati kako je svaki oblik odbacivanja beznaajan. Razdvajanje je misao o odbacivanju. Sve dokle
god ju poduavate, u nju vjerujete. Bog tako ne misli, a vi morate misliti kao On ako Ga elite ponovno
upoznati.
19. Prisjetite se da je Sveti Duh veza za komunikaciju izmeu Boga Oca i Njegovih razdvojenih
Sinova. Ako budete sluali Njegov glas znat ete da ne moete povrijediti niti biti povrijeeni, te da je
mnogima potreban va blagoslov koji e im pomoi da ovo uju sami. Kada u njima uoite samo ovu

potrebu i ne budete reagirali niti na jednu drugu, tada ete nauiti o meni i bit ete jednako eljni podijeliti
svoje znanje kao to sam to i ja htio.

II. Alternativa Projekciji

1. Bilo kakav raskol u umu ukljuuje odbacivanje jednog njegovog dijela, a to znai vjerovanje u
razdvajanje. Potpunost Boga, Njegov mir, moe cijeniti samo cjeloviti um koji prepoznaje Potpunost
Bojeg stvaranja. Tim prepoznavanjem on spoznaje svog Stvoritelja. Iskljuivanje i razdvajanje su
sinonimi, kao to su razdvajanje i odjeljivanje. Prije smo rekli da je razdvajanje bilo i jest odjeljivanje i da
njegovim pojavljivanjem projekcija postaje njegova glavna obrana, tj. sredstvo koje ga pokree. Meutim,
razlog ne mora biti toliko oigledan kako vi mislite.
2. Ono to projicirate to odbacujete i stoga ne vjerujete da pripada vama. Vi iskljuujete sebe
samom prosudbom da se razlikujete od onoga kome projicirate. Budui da ste takoer prosudili protiv
toga to projicirate, to i dalje napadate jer to i dalje drite razdvojenim. Nesvjesno inei tako, pokuavate
odrati injenicu da ste napali sebe izvan svijesti i zamiljate da ste na taj nain osigurali sebe.
3. Ali projekcija e vas uvijek povrijediti. Ona pojaava vae vjerovanje da vam je um razdvojen, a
jedina svrha toga je da i dalje podrava razdvajanje. To je samo sredstvo ega da vas ini drukijima od
vae brae i razdvojenima od njih. Ego to potvruje na temelju toga to vas ini boljima, zasjenjujui na
taj nain jo i vie vau jednakost s njima. Projekcija i napad su neizbjeno povezani, jer je projekcija
uvijek nain opravdavanja napada. Ljutnja bez projekcije je nemogua. Ego se slui projekcijom samo
kako bi unitio vau percepciju vas i vae brae. Postupak zapoinje iskljuivanjem neega to postoji u
vama, a to vi ne elite, i vodi izravno do toga da vas iskljuuje od vae brae.
4. Meutim, mi smo nauili da postoji alternativa projekciji. Svaka sposobnost ega moe se bolje
iskoristiti, jer njegovim sposobnostima upravlja um, iji je Glas bolji. Sveti Duh se iri, a ego se projicira.
Budui da su njihovi ciljevi suprotni, takvi su i rezultati.
5. Sveti Duh poinje promatrajui vas kao savrena bia. Znajui da se to savrenstvo dijeli s
ostalim biima, On ga prepoznaje u drugima, jaajui ga tako i u jednima i u drugima. Umjesto ljutnje, to
raa ljubav za sve, jer uspostavlja ukljuivanje. Uoavanjem jednakosti Sveti Duh uoava jednake
potrebe. To automatski zaziva Pokajanje, jer je Pokajanje jedina univerzalna potreba u ovom svijetu. Ako
tako promatrate sebe to je jedini nain na koji moete nai sreu u svijetu. Radi toga to je to priznanje da
niste u ovome svijetu, jer je svijet nesretan
6. Kako drukije pronai radost na mjestu bez radosti osim spoznajom da niste u njemu? Ne moete
biti negdje gdje vas Bog nije postavio, a Bog vas je stvorio kao dio Sebe. To ujedno znai i gdje ste i to
ste. I u potpunosti je nepromjenljivo. To je potpuno ukljuenje. Ovo ne moete izmijeniti, ni sada ni
nikada. To je zauvijek istinito. To nije vjerovanje, ve injenica. Sve to je Bog stvorio istinito je, kao to
je i On istinit. Istina lei samo u Njegovom savrenom ukljuenju, u Njemu koji je i Sam savren. Poricati
to, znailo bi poricati sebe i Njega, jer je nemogue prihvatiti jedno, a ne prihvatiti drugo.
7. Savrena jednakost percepcije Svetog Duha je odraz savrene jednakosti Bojeg znanja.
Percepcija Boga nema kopije u Bogu, ali Sveti Duh Ostaje Most izmeu percepcije i znanja.
Omoguavajui vam da koristite percepciju na nain koji odraava znanje, vi ete to na kraju zapamtiti.
Ego bi vie volio vjerovati da je to sjeanje nemogue, ali Sveti Duh ipak vodi Vau percepciju. Vaa
percepcija e zavriti gdje je zapoela. Sve se susree u Bogu, jer On je sve stvorio u Sebi.
8. Bog je stvorio Svoje Sinove prostrijevi Svoju Misao i sauvavi prostiranje Svoje Misli u Svom
Umu. Sve Njegove Misli su savreno ujedinjene meusobno i jedna s drugom. Sveti Duh vam omoguava
uoiti tu potpunost odmah. Bog vas je stvorio da stvarate. Vi ne moete proiriti Njegovo Kraljevstvo sve
dok ne spoznate Njegovu potpunost.

9. Misli zapoinju u umu mislioca, odakle se proteu prema van. To je jednako istinito za
razmiljanje Boje i za vae misli. Jer vam je um podijeljen. Vi moete i opaati i razmiljati. Ali
percepcija ne moe izbjei osnovne zakone uma. Vi promatrate iz svog uma i projicirate svoje percepcije
prema van. Iako je percepcija bilo koje vrste nerealna, vi ste ju stvorili i Sveti Duh ju stoga moe dobro
iskoristiti. On moe nadahnuti percepciju i povesti ju prema Bogu. Ovo stjecanje u jednoj toki ini se
daleko u budunosti samo zato jer va um nije savreno poravnat s tom idejom i stoga ju sada ne eli.
10. Sveti Duh se slui vremenom, ali u njega ne vjeruje. Dolazei od Boga, On koristi sve zauvijek,
ali ne vjeruje u ono to nije istinito. Budui da se Sveti Duh nalazi u vaem umu, va um takoer moe
vjerovati samo ono to je istinito. Sveti Duh moe govoriti samo u to ime, jer On govori u ime Boga. On
vam govori da vratite va cjelokupni um Bogu, jer ga On nikada nije niti napustio. Ako ga nikada nije niti
napustio, vi ga trebate samo promatrati onakvog kakav jest. Stoga je potpuna svjesnost Pokajanja
priznavanje da se razdvajanje nikada nije niti dogodilo. Ovo ego ne moe prevladati jer je jasna izjava da
se ego nikada nije niti pojavio.
11. Ego moe prihvatiti ideju potrebe povratka jer na taj nain lako moe samu tu ideju prikazati
tekom. A ipak, Sveti Duh vam govori da je sam povratak nepotreban jer ne moe biti teko ono to se
nikada nije dogodilo. Meutim, vi ideju povratka moete uiniti i nunom i tekom. No, sigurno je jasno
da savrenima nita nije potrebno i vi ne moete iskusiti savrenstvo kao teko postignue, jer vi to jeste.
To je nain na koji treba promatrati Boja stvorenja, dovodei sve vae percepcije u jednu liniju, vidljivu
Svetom Duhu. Ta linija je izravna komunikacijska veza s Bogom i dozvoljava stjecanje vaeg uma u
jednoj toki s Njegovim. U toj percepciji nigdje nema sukoba, jer to znai da je svaka percepcija voena
od Svetog Duha, iji je um usmjeren na Boga. Jedino Sveti Duh moe razrijeiti sukob, jer je jedino Sveti
Duh slobodan od sukoba. On u vaem umu uoava samo ono to je istinito i iri se prema van samo prema
istinitom u mislima drugih.
12. Razlika izmeu projekcije ega i proirenja Svetog Duha je vrlo jednostavna. Ego projicira kako
bi iskljuivao, stoga prevario. Sveti Duh se iri prepoznavanjem sebe u svakom umu i tako ih sve promatra
kao jedno. U toj percepciji nita nije u sukobu, jer ono to Sveti Duh uoava je sve isto. Gdje god
pogledao On vidi Sebe i, jer je ujedinjen, On uvijek nudi cjelokupno Kraljevstvo. To je poruka koju Mu je
dao Bog i u ime koje On mora govoriti, jer to je ono to On jest. Mir Boji lei u toj poruci, pa tako mir
Boji lei u vama. Veliki mir Kraljevstva sjaji zauvijek u vaim mislima, ali mora sjati prema van kako bi
ga bili svjesni.
13. Sveti Duh vam je podaren sa savrenom nepristranou i samo priznavajui Ga nepristrano vi
Ga uope moete prepoznati. Ego je mnotvo, ali Sveti Duh je jedno. U Kraljevstvu nigdje ne boravi tama,
ali vaa jedina uloga je ne dozvoliti tami boravak u vaim mislima. To poravnavanje sa svjetlom je
bezgranino, jer to je poravnanje sa svjetlom svijeta. Svatko od nas je svjetlost svijeta, a spajanjem naih
misli u tom svjetlu, mi proglaavamo Kraljevstvo Boje zajedno i kao jedno.

III. Naputanje Napada

1. Kao to smo ve naglasili, svaka ideja zapoinje u umu mislioca. Stoga, ono to se proiruje iz
uma jo uvijek postoji u njemu i samo zna odakle se proiruje. Ispravno je ovdje upotrijebiti izraz zna,
jer Sveti Duh jo uvijek Svojom nepristranom percepcijom uva znanje na sigurnom u vaem umu. Ne
napadajui nita, On ne predstavlja prepreku komunikaciji s Bogom. Stoga bie nikada nije ugroeno. Va
um, nalik Bogu, nikada ne moe biti okaljan. Ego nikada nije bio niti e biti njegov dio, ali preko ega vi
moete uti i poduavati i uiti ono to nije istinito. Vi ste nauili vjerovati da niste ono to jeste. Vi ne
moete poduavati ono to sami niste nauili, a ono to poduavate, jaate u sebi jer to dijelite. Svaku
poduku koju poduavate uite i sami.

10

2. Zbog toga morate poduavati samo jednu lekciju. Ukoliko elite i sami biti bez sukoba, morate
uiti samo od Svetog Duha i poduavati samo preko Njega. Vi ste samo ljubav, ali poricanjem toga, vi ono
to jeste inite neim ega se trebate prisjetiti. Ve sam rekao da je poruka raspea glasila: Poduavaj
jedino ljubav, jer to je ono to jesi. Ta je lekcija savreno ujedinjena, jer to je jedina lekcija koja je jedno.
Moete ju nauiti samo poduavanjem drugih. Kako poduavate, tako ete i uiti. Ukoliko je to istina, a
doista je tako, ne zaboravite da ono to poduavate ujedno ui i vas. A ono to projicirate ili irite, u to
vjerujete.
3. Jedina sigurnost lei u irenju Svetog Duha, jer kako promatrate Njegovu njenost u drugima va
vlastiti um poinje promatrati sebe kao potpuno bezopasno bie. Jednom kada to u cijelosti prihvati, on
vie ne vidi potrebu da se titi. Na njega tada svie zatita Boja, uvjeravajui ga kako je zauvijek
savreno siguran. Savreno sigurna bia su potpuno dobroudna. Oni blagoslivljaju jer znaju da su
blagoslovljeni. Kada nije tjeskoban, um je posve ljubazan i blagotvoran jer iri dobrotvornost. Sigurnost je
potpuno naputanje napada. U tome kompromis nije mogu. Poduavajte bilo koji oblik napada i samim
time i vi ete ga nauiti i on e vas povrijediti. No, takvo uenje nije besmrtno i vi ga moete zaboraviti,
ne poduavajui ga.
4. Budui da ne moete ne poduavati, vae spasenje lei u poduavanju onoga to je suprotno od
svega onoga u to ego vjeruje. Tako ete nauiti istinu koja e vas osloboditi i sauvat e vas slobodnima
kako drugi to budu uili od vas. Jedini nain postizanja mira je pouavati mir. Pouavanjem mira morate
ga uiti i sami, jer ne moete pouavati neto od ega ste jo uvijek odvojeni. Samo tako moete vratiti
znanje koje ste odbacili. Misao koju dijelite mora biti i vaa. Ona se budi u vaem umu uvjerljivou
njenog pouavanja. Sve to poduavate i sami uite. Pouavajte samo ljubav i nauite da ljubav pripada
vama, a vi ste ljubav.

IV. jedini Odgovor

1. Upamtite da je Sveti Duh Odgovor, a ne pitanje. Ego uvijek progovara prvi. On je hirovit i svom
stvoritelju ne eli dobro. On s pravom vjeruje da bi njegov stvoritelj u bilo kojem trenutku mogao uskratiti
svoju podrku. Da vam eli dobro, bio bi zbog toga sretan, kao to e Sveti Duh biti sretan kada vas
dovede kui i vie ne budete trebali Njegovo vodstvo. Ego sebe ne smatra dijelom vas. U tome se nalazi
njegova primarna pogreka, temelj njegovog cjelokupnog sustava miljenja.
2. Kada vas je Bog stvorio On vas je uinio dijelom Sebe. Zbog toga je napad unutar Kraljevstva
Bojeg nemogu. Vi ste ego stvorili bez ljubavi, pa vas on i ne voli. Vi ne biste mogli ostati u Kraljevstvu
bez ljubavi, a budui da Kraljevstvo jest ljubav, vi vjerujete da ste bez nje. To omoguava egu da se smatra
odvojenim i izvan svog stvoritelja, govorei tako u ime onog dijela vaeg um koji vjeruje kako ste vi
odvojeni i izvan Uma Bojeg. Ego je tako postavio prvo pitanje ikada postavljeno, ali to je pitanje na koje
on nikada ne moe odgovoriti. Pitanje: to ste vi? bilo je poetak sumnje. Ego otada nije odgovorio niti
na jedno pitanje, iako ih je mnogo postavio. Najdomiljatije aktivnosti ega nisu nikada uinile vie od
zasjenjivanja pitanja, jer vi imate odgovor, a ego vas se boji.
3. Vi ne moete razumjeti sukob sve dok u potpunosti ne shvatite osnovnu injenicu kako ego nita
ne moe znati. Sveti Duh ne progovara prvi, ali uvijek odgovara. Svatko Ga je pozvao u pomo barem
jednom na ovaj ili onaj nain i dobio je odgovor. Budui da Sveti Duh odgovara istinom, On odgovara
zauvijek, to znai da svatko dobiva odgovor upravo sada.
4. Ego ne moe uti Svetog Duha, ali on vjeruje da dio uma koji ga je stvorio djeluje protiv njega.
On to tumai kao opravdanje za napad na svog stvoritelja. On vjeruje da je napad najbolja obrana i eli da
i vi u to vjerujete. Vi neete biti na njegovoj strani ukoliko i sami u to ne vjerujete, a ego osjea stalnu
potrebu za saveznicima: no ne i za braom. Uoivi u vaim mislima neto njemu strano, ego uzima tijelo
za saveznika, jer tijelo nije dio vas. Na taj nain tijelo postaje prijatelj ega. To je savez zasnovan na
razdvajanju. Ukoliko stanete na stranu tog saveza bojat ete se, jer ste stali na stranu saveza straha.

11

5. Ego se slui tijelom u zavjeri protiv vaeg uma; spoznajom da njegov neprijatelj moe obojici
uiniti kraj samim prepoznavanjem kako oni nisu dio vas, oni se udruuju u napadu. To je moda od svih
najneobinija percepcija, ukoliko razmislite to sve uistinu ukljuuje. Ego, koji nije stvaran, pokuava
uvjeriti um, koji je stvaran, kako je um sredstvo uenja ega; i dalje, kako je tijelo stvarnije od uma. Nitko
zdrave pameti ne bi mogao povjerovati u tako neto i nitko zdrave pameti u to niti ne vjeruje.
6. Posluajte stoga jedini odgovor Svetog Duha na sva pitanja koja postavlja ego: vi ste dijete
Boje, neprocjenjivi dio Njegovog Kraljevstva, kojeg je On stvorio kao dio Sebe. Nita drugo ne postoji i
samo to je stvarno. Vi ste izabrali poinak u kojem ste sanjali teke snove, ali taj poinak nije stvaran i
Bog vas poziva da se probudite. Kada Ga ujete, od vaeg sna nee ostati nita, jer ete se probuditi. Vai
snovi sadre mnoge simbole ega i oni su vas zbunili. No, to je bilo samo zato jer ste spavali i niste znali.
Kada se probudite, vidjet ete istinu oko sebe i u sebi i vie neete vjerovati u snove jer oni vie za vas
nee biti stvarni. A ipak, Kraljevstvo i sve to ste u njemu stvorili za vas e postati stvarnost, jer oni su
prekrasni i istiniti.
7. U Kraljevstvu je savreno sigurno gdje ste i to ste. Ne postoji sumnja, jer prvo pitanje nikada
nije bilo postavljeno. Kada je na njega konano potpuno odgovoreno, ono nikada nije postojalo. Samo
bivanje ivi u Kraljevstvu, u kujem sve ivi u Bogu bez sumnje. Vrijeme provedeno u sumnji u snu
preputeno je stvaranju i njegovoj vjenosti. Vi ste sigurni kao to je siguran Bog jer ste jednako istiniti
kao Bog, ali ono to je nekada bilo sigurno u vaem umu postalo je samo mogunost sigurnosti.
8. Uvoenje sposobnosti je poetak nesigurnosti, jer sposobnosti su potencijali, a ne postignua.
Vae sposobnosti su beskorisne u prisutnosti Bojih postignua, a takoer i vaih. Postignua su postignuti
rezultati. Kada su rezultati savreni, sposobnosti nemaju znaenja. Neobino je da je savreno sada
potrebno usavriti. Ustvari; to je nemogue. Meutim, prisjetite se kako, stavljanjem sebe u nemoguu
situaciju, vi vjerujete da je nemogue mogue.
9. Sposobnosti je potrebno razviti prije nego ih moete koristiti. To ne vrijedi za sve to je stvorio
Bog, ali to je najbolje mogue rjeenje za ono to ste vi nainili. U nemoguoj situaciji vi moete razviti
svoje sposobnosti do toke u kojoj vas one mogu iz nje izvui. Vi imate vodia koji vam govori kako ih
razviti, ali nemate drugog zapovjednika osim sebe. To znai da ste vi zadueni za Kraljevstvo, zajedno s
vodiem koji vam govori kako ga pronai i nainom da ga sauvate. Vi imate model koji ete slijediti
kako bi ojaali svoju zapovijed i nikada i nikako joj ne oduzeli vrijednost. Vi stoga zadravate sredinje
mjesto u vaoj zamiljenoj porobljenosti, to samo po sebi pokazuje kako niste porobljeni.
10. Nalazite se u nemoguoj situaciji samo zato to vjerujete da je mogue nai se u njoj. Vi biste
uistinu bili u nemoguoj situaciji kada bi vam Bog pokazao vae savrenstvo i dokazao vam da ste u krivu.
To bi vam pokazalo da su savreni neprikladni da im se ukae svjesnost o njihovom savrenstvu i tako
biste stali na stranu vjerovanja da oni koji imaju sve, trebaju pomo pa su stoga bespomoni. Ovakvim
nainom razmiljanja bavi se ego. Bog zna da su Njegova stvorenja savrena i On ih ne vrijea. To bi
bilo jednako nemogue kao i pomisao ega da je on uvrijedio Njega.
11. Zbog toga Sveti Duh nikada ne zapovijeda. Zapovijedati znai pretpostavljati nejednakost, a
Sveti Duh upravo pokazuje da ona ne postoji. Vjernost premisama je zakon uma, a sve to je Bog stvorio
vjerno je Njegovim zakonima. Meutim, vjernost drugim zakonima je takoer mogua, ne stoga to bi ti
zakoni bili istiniti, ve stoga to ste ih vi stvorili. to bi se postiglo kada bi vam Bog dokazao kako ste
nerazumno razmiljali? Moe li Bog izgubiti vlastitu sigurnost? esto sam ponavljao da ste vi ono to
poduavate. Biste li htjeli da vas Bog poduava kako ste grijeili? Ako bi Bog suprotstavio sebstvo koje
ste stvorili istini koju je On stvorio za vas, to bi vam drugo preostalo nego bojati se? Sumnjali biste u
svoj zdrav razum, jedino mjesto u kojem moete nai razumnost koju vam je dao.
12. Bog ne poduava. Poduavanje podrazumijeva nedostatak, a Bog zna da tako neto ne postoji.
Bog nije u sukobu. Poduavanje ima za cilj promjenu, a Bog je stvorio samo nepromjenljivo. Razdvajanje
nije bilo gubitak savrenstva, ve greka u komunikaciji. Opora i prodorna komunikacija nastala je kao
glas ega. On nije mogao unititi mir Boji, ali je mogao unititi va mir. Bog ga nije osramotio, jer
iskorijeniti ga znailo bi napasti ga. Kada Mu je postavljeno pitanje On nije sumnjao. On je samo dao
Odgovor. Njegov Odgovor je va Uitelj.

12

V. Poduke Svetog Duha

1. Poput svakog dobrog uitelja i Sveti Duh sada zna vie od vas, ali On poduava jedino da bi vas
izjednaio sa Sobom. Vi ste ve nauili pogreno, vjerujui u ono to nije istinito. Niste vjerovali u svoje
vlastito savrenstvo. Bi li vas Bog poduavao da ste razdvojili um, kada On zna da je va um cjelovit? Bog
zna da mu Njegovi komunikacijski kanali nisu otvoreni, pa tako ne moe priopiti Svoju radost i znati da
su Njegova djeca potpuno sretna. Davanje radosti je dugotrajan postupak, ne u vremenu, ve u vjenosti.
Kada Sinstvo ne komunicira s Bogom kao jedno, blokira se Boje prostiranje na van, ali ne i Njegova
potpunost. Pa je pomislio: Moja djeca poivaju i potrebno ih je probuditi.
2. Kako njenije probuditi djecu nego njenim glasom koji ih nee uplaiti, ve e ih samo
podsjetiti da je no zavrila i stiglo je svjetlo? Neete im rei kako none more koje su ih toliko plaile
nisu stvarne, jer djeca vjeruju u magiju. Samo ih uvjerite da su sada sigurna. Zatim ih nauite razlikovati
san i budnost, kako bi shvatili da se snova ne trebaju bojati. I tako, kada stignu teki snovi, oni e sami
pozivati svjetlo kako bi ih rasprilo.
3. Mudar uitelj poduava prilaenjem, a ne izbjegavanjem. On ne naglaava ono to je potrebno
izbjei kako bi izbjegli zlo, ve ono to trebate nauiti kako bi bili radosni. Zamislite strah i smetenost
djeteta kada bi mu rekli: Nemoj to initi jer e te povrijediti i uiniti te nesigurnim; ali ukoliko Umjesto
toga uini ovo, izbjei e zlo i biti siguran i onda se nee bojati. Sigurno je mnogo bolje upotrijebiti
samo tri rijei:ini samo ovo! Ova jednostavna izjava je savreno jasna, lako razumljiva i lako se pamti.
4. Sveti Duh nikada ne navodi greke jednu po jednu jer On ne plai djecu, a djeca su oni kojima
nedostaje mudrosti. No, On uvijek odgovara na njihov poziv i Njegova pouzdanost ih ini mnogo
sigurnijima. Djeca uistinu mijeaju matu i stvarnost i boje se jer ne uviaju razliku. Sveti Duh ne pravi
razliku meu snovima. On ih jednostavno rastjeruje sjajem. Njegovo svjetlo je uvijek poziv na buenje,
bez obzira to sanjali. U snovima nema nita trajno, a Sveti Duh, sjajui svjetlom samog Boga, govori
samo u ime onoga to traje vjeno.

A. Imati Znai Davati Sve Svima

1. Kada vae tijelo, ego i snovi nestanu, znat ete da ete postojati zauvijek. Vi moda mislite da se
to postie smru; no, smru se nita ne postie, jer smrt nije nita. Sve se postie kroz ivot, a ivot je od
uma i u umu. Tijelo ne ivi niti umire, jer ono ne moe sadravati vas koji ste ivot. Ukoliko dijelimo iste
misli, onda i vi moete pobijediti smrt jer sam ja to uinio. Smrt je pokuaj rjeavanja sukoba bez ikakvog
odluivanja. Poput bilo kojeg drugog nemogueg rjeenja kojeg iskuava ego, ni ovo ne djeluje.
2. Bog nije stvorio tijelo, jer je ono unitivo i stoga nije od Kraljevstva. Tijelo je simbol onoga to
mislite da jeste. Ono je oigledno sredstvo razdvajanja i stoga ne postoji. Sveti Duh, kao i obino, uzima
ono to ste vi stvorili i to pretvara u sredstvo za uenje. Kao i obino, On ponovno tumai ono to ego
koristi kao argument za razdvajanje kao dokaz protiv Njega. Ukoliko um moe izlijeiti tijelo, a tijelo ne
moe izlijeiti um, onda um mora biti jai od tijela. Svako udo to dokazuje.
3. Ve sam rekao da je Sveti Duh motivacija udima. On vam uvijek govori da je samo um stvaran,
jer se jedino misli mogu dijeliti. Tijelo je razdvojeno, te stoga ne moe biti dio vas. Znaajno je biti jednog
uma, ali je beznaajno biti jedno tijelo. Stoga je prema zakonima uma tijelo beznaajno.
4. Za Sveti Duh ne postoji red tekoe u udima. Dosad vam je ovo ve dovoljno poznato, ali jo nije
postalo vjerojatno. Zato vi to ne razumijete i ne moete se time sluiti. Mi trebamo previe toga postii u
korist Kraljevstva, a da bi dozvolili da nam izmakne ova kljuna koncepcija. To je stvarni kamen temeljac

13

sustava miljenja kojeg poduavam i to elim da i vi poduavate. Ne moete initi uda ako u to ne
vjerujete, jer to je vjerovanje u savrenu jednakost. Samo se jednak dar moe ponuditi jednakim Sinovima
Bojim i to znai potpuno uvaavanje. Nita vie i nita manje od toga. Bez rangiranja, red tekoe postaje
beznaajan, pa stoga u onome to nudite svome bratu rangiranje ne smije postojati.
5. Sveti Duh, koji vodi do Boga, prevodi komunikaciju u bivanje, ba kao na kraju percepciju
pretvara u znanje. Vi ne gubite ono to prenosite. Ego koristi tijelo za napad, uitak i ponos. Nerazumnost
ove percepcije ini uistinu zastraujuom. Sveti Duh tijelo smatra samo sredstvom za komunikaciju, pa
budui da komunikacija znai dijeljenje, ono postaje zajednica. Vi moda mislite da se strah moe
prenositi kao i ljubav; prema tome i dijeliti. No, to nije tako stvarno kako se moda ini. Oni koji prenose
strah zagovaraju napad, a napad uvijek slama i onemoguava komunikaciju. Ega se uvijek spajaju u
privremenoj privrenosti, ali uvijek u ime onoga to svaki od njih moe dobiti odvojeno. Sveti Duh
prenosi samo ono to svatko moe dati svima. On nikada nita ne uzima natrag, jer On eli da vi to
zadrite. Stoga Njegovo uenje poinje podukom:
Imati znai davati sve svima.
6. Ovo je uvodni korak i jedini kojeg morate poduzeti sami. Nije niti nuno da sami dovrite taj
korak, ali je nuno da krenete u tom pravcu. Izabravi krenuti tim putem, vi postajete zadueni za
putovanje na kojem morate ostati samo i jedino vi. Moda se ini da ovaj korak pojaava sukob umjesto
da ga razrjeava, jer to je poetni korak u obraanju i preokretanju vae percepcije. Vi jo niste napustili
sukobe s izokrenutom percepcijom, jer inae promjena smjera ne bi bila potrebna. Neki se kod ovog
koraka dugo zadravaju, osjeajui akutne sukobe. U tom trenutku moda e pokuati prihvatiti sukob,
umjesto da naprave sljedei korak prema njegovom rjeavanju. Meutim, nakon to uine prvi korak,
dobit e pomo. Kada se odlue za ono to ne mogu dovriti sami, vie nee biti sami.

B. Da biste Imali Mir, Pouavajte Ga o Njemu Uei

1. Svi koji vjeruju u razdvajanje imaju temeljni strah od uzvraanja i naputanja. Oni vjeruju u
napad i odbijanje, stoga upravo to i zapaaju, poduavaju i ue. Ove nerazumne ideje oito su rezultat
odjeljivanja i projekcije. Vi ste ono to poduavate, ali je prilino jasno da moete poduavati pogreno, te
tako moete i sami nauiti pogreno. Mnogi su smatrali da sam ih napadao, iako je bilo oigledno da
nisam. Nerazuman uenik ui udne lekcije. Ono to morate prepoznati jest to da ne dijeljenjem sustava
miljenja vi taj sustav slabite. Oni koji u njega vjeruju ovo smatraju napadom na sebe. To je stoga to se
svi poistovjeuju sa svojim sustavom miljenja, a svaki sustav miljenja usredotoen je na ono to
vjerujete da jeste. Ukoliko je sredite sustava miljenja istinito, iz njega se moe iriti jedino istina. Ali,
ukoliko je u njegovom sreditu la, iz njega proizlazi samo obmana.
2. Svi dobri uitelji shvaaju da je samo temeljna promjena trajna, ali oni ne poinju na toj razini.
Njihov prvi i primarni cilj je jaanje motivacije za promjenom. To je takoer i njihov posljednji i konani
cilj. Porast motivacije za promjenom kod uenika je sve to uitelj treba initi kako bi osigurao promjenu.
Promjena u motivaciji je promjena uma koja e neizbjeno stvoriti temeljnu promjenu, jer um jest temelj.
3. Prvi korak u povratku ili postupku popravljanja uinjenog je ispravljanje pojma davanja. Prema
tome, prva poduka Svetog Duha bila je Imati znai dati sve svima. Rekao sam da to moe privremeno
poveati sukob i sada to moemo jo bolje pojasniti. U ovoj fazi jo se ne uoava kako izgleda imati i biti
jednak. Dok to ne uoimo ini nam se da imati znai suprotno od biti. Stoga izgleda da je u prvoj poduci
sadrana kontradikcija, budui da pokuava shvatiti um koji je u sukobu. To znai da su i motivacije
sukobljene, pa je poduku jo uvijek nemogue nauiti dosljedno. Osim toga, um uenika projicira svoj
vlastiti sukob i stoga ne uoava dosljednost u umovima ostalih, zbog ega on sumnja u njihovu

14

motivaciju. To je pravi razlog zato je u svakom pogledu prvu lekciju najtee nauiti. Budui da jo uvijek
posjedujete snanu svijest o egu u sebi i reagirate prvenstveno na ego drugih, vas se ui reagirati na to
dvoje kao da ono u to vjerujete nije istinito.
4. Kao i obino, iskrivljen ego prvu lekciju zapaa kao nerazumnu. Ustvari, to je jedina alternativa
koju on ima, budui da bi druga, njemu manje prihvatljiva mogunost, bila oito ta da je sam ego
nerazuman. Prosudba ega je kao i obino prethodno odreena onim to je on sam. Temeljna promjena e
se svejedno dogoditi s promjenom misli kod mislioca. U meuvremenu, rastua jasnoa glasa Svetog
Duha onemoguava ueniku ne-sluanje. Stoga on neko vrijeme prima suprotne poruke i prihvaa ih.
5. Oigledan izlaz iz sukoba dva suprotna sustava miljenja je izabrati jedan, a odrei se drugoga.
Ukoliko se poistovjetite sa svojini sustavom miljenja, to ne moete izbjei i ukoliko prihvatite dva
sustava miljenja, koji su u potpunom nesuglasju, nemogue je postii mir. Ukoliko poduavate oba, to
ete sigurno initi sve dok oba prihvaate, vi poduavate sukob i sami ga uite. A ipak elite mir, jer inae
ne biste traili pomo Glasa mira. Njegova poduka nije nerazumna; sukob jest.
6. Ne postoji sukob razumnosti i nerazumnosti. Samo jedan od njih je istinit i stoga stvaran. Ego vas
pokuava uvjeriti da je odluka koji glas je istinit na vama; ali Sveti Duh vas ui kako je Bog stvorio istinu
i vaa odluka ju ne moe promijeniti. Kako poinjete razumijevati tihu snagu glasa Svetog Duha i
Njegovu savrenu dosljednost, mora vam postati jasno kako pokuavate razvrgnuti odluku koja je bila
trajno donesena za vas. Zbog toga sam prije predloio da se podsjetite dozvoliti Svetom Duhu da u vae
ime odabere Boga.
7. Od vas se ne trai stvaranje nerazumnih odluka, iako moda mislite da je tako. Meutim, bilo bi
nerazumno vjerovati da je na vama odluiti to su Boja stvorenja. Sveti Duh promatra sukob upravo
onakvim kakav on jest. Stoga Njegova druga poduka glasi:
Da biste imali mir; pouavajte ga o njemu uei.
8. To je jo uvijek uvodni korak, jer imati i biti jo uvijek nisu izjednaeni. Meutim, on je ve
ispred prvog koraka, koji je uistinu tek poetak obraanja misli. Drugi korak je pozitivna potvrda onoga
to elite. Stoga je to korak u smjeru iskoraenja izvan sukoba, budui da znai da su alternative
razmotrene i izabrana je jedna, povoljnija od ostalih. Svejedno, izraz povoljnija jo uvijek
podrazumijeva da neto to je povoljno moemo stupnjevati. Stoga, iako je ovaj korak nuan za konanu
odluku, on oigledno nije konaan. Jo nije prihvaen nedostatak reda tekoe u udima jer nita to
uistinu elimo nije teko. eljeti potpuno znai stvarati, a stvaranje ne moe biti teko kad vas je sam Bog
stvorio kao stvoritelje.
9. Stoga je drugi korak jo uvijek na razini opaanja, iako je to divovski korak prema ujedinjenoj
percepciji koja odraava Boje znanje. Ako poduzmete taj korak i drite se tog pravca, kretat ete se
prema sreditu svog sustava miljenja u kojem e se dogoditi temeljna promjena. Na drugom koraku
napredak je isprekidan, ali je drugi korak laki od prvoga jer ga slijedi. Razumijevanje da on mora
uslijediti je dokaz rastue svijesti kako e vas i dalje voditi Sveti Duh.

C. Budite Budni Samo u Ime Boga i Njegovog Kraljevstva

1. Ve smo napomenuli da je Sveti Duh taj koji procjenjuje i da takav mora biti. On razdvaja istinito
od lanog u vaem umu i ui vas da prosuujete svaku misao kojoj dozvolite da ue u svjetlo kojeg je
tamo postavio Bog. On zadrava ono to je u skladu s tim svjetlom kako bi ojaao Kraljevstvo u vama.
Ono to je djelomino u skladu sa svjetlom On prihvaa i proiava. Ali ono to nikako nije u skladu, On
odbacuje i sudi. Na taj nain On odrava Kraljevstvo savreno dosljednim i savreno ujedinjenim.
Prisjetite se, meutim, da ono to Sveti Duh odbacuje, ego prihvaa. Razlog tome je da se oni u osnovi u
niemu ne slau, posebno u odgovoru na pitanje - to ste vi. O tom kljunom pitanju vjerovanja ega

15

variraju i zbog toga on zagovara razliita raspoloenja. Sveti Duh nikada ne varira po tom pitanju, pa je
tako radost jedino raspoloenje koje On pobuuje. On ju titi odbacivanjem svega onoga to ne usvaja
radost i tako vas jedino On moe ouvati potpuno radosnima.
2. Sveti Duh vas ne ui suditi drugima, jer On ne eli da pogreno poduavate. On ne bi bio
dosljedan kada bi vam dozvolio ojaati ono to trebate nauiti izbjei. U umu mislioca On je taj koji
prosuuje, ali samo zato da bi ujedinio um kako bi mogao promatrati bez prosudbe. To omoguava umu
da poduava bez prosudbe, pa tako i ui postojati bez prosudbe. Uinjeno je potrebno popravljati samo u
vaem umu, kako ne biste projicirali, umjesto da se rasprostirete. Sam Bog je uspostavio ono to vi moete
proiriti sa savrenom sigurnou. Stoga trea poduka Svetog Duha glasi:
Budite budni samo u ime Boga i Njegovog Kraljevstva.
3. To je glavni korak prema temeljnoj promjeni. No, on je jo uvijek u aspektu obraenja misli,
budui da podrazumijeva postojanje neega protiv ega morate biti na oprezu. To je napredak u odnosu na
prvu poduku, koja predstavlja tek poetak obraenja misli; takoer i od druge, koja je u osnovi
prepoznavanje povoljnijeg. Ovaj korak koji slijedi iz drugog kao to drugi slijedi iz prvog naglaava
podvojenost izmeu povoljnog i nepovoljnog. On ini neizbjenim konani izbor.
4. I dok se ini da prvi korak poveava sukob, a drugi do odreene mjere jo moe imati sukob za
posljedicu, ovaj korak zahtijeva dosljednu budnost protiv njega. Ve sam vam rekao da moete biti
jednako na oprezu protiv ega kao i za njega. Ova poduka vas ui ne samo da moete, ve i da morate biti.
Ona se ne bavi redom tekoe, ve oitim prioritetima za budnost. Ova je poduka nedvosmislena jer ui da
iznimaka ne smije biti, iako ne porie da e se javiti iskuenja za stvaranje iznimaka. Ovdje je vaa
dosljednost prozvana unato kaosu. No, kaos i dosljednost ne mogu dugo koegzistirati, jer se oni
meusobno iskljuuju. Meutim, sve dok morate biti na oprezu, vi ne priznajete meusobnu iskljuivost i
jo uvijek vjerujete kako moete izabrati bilo koju od njih. Uei to izabrati, Sveti Duh e vas na kraju
poduiti kako uope nije potrebno birati. To e na kraju va um osloboditi izbora i usmjeriti ga prema
stvaranju unutar Kraljevstva.
5. Biranje pomou Svetog Duha povest e vas do Kraljevstva. Vi stvarate svojim istinskim biem,
ali morate nauiti prisjetiti se onoga to jeste. Nain prisjeanja je svojstven treem koraku, koji spaja
poduke iz prethodna dva i ide dalje prema stvarnom ujedinjenju. Ukoliko dozvolite u svom umu da postoji
samo ono to je Bog tamo stavio, vi ga priznajete onakvim kakvim ga je Bog stvorio. Stoga ga prihvaate
onakvim kakav on jest. Budui je potpun, vi poduavate mir jer vjerujete u njega. Konani korak e za vas
ipak poduzeti Bog, ali treim korakom Sveti Duh vas je pripremio za Boga. On vas priprema za
transformaciju "imati" u "biti" samom prirodom koraka koje trebate s Njim poduzeti.
6. Vi najprije uite da "imati" poiva na davanju, a ne dobivanju. Zatim, uite kako i vi uite ono to
poduavate druge i da elite uiti mir. To je uvjet poistovjeivanja s Kraljevstvom, budui je to uvjet
Kraljevstva. Vjerovali ste da ste bez Kraljevstva i stoga ste se iskljuili iz njega u vaem vjerovanju. Stoga
je nuno poduiti vas da se morate ukljuiti, a jedino to morate iskljuiti je vjerovanje da niste ukljueni.
7. Trei korak je stoga korak zatite vaeg uma, koji vam dozvoljava poistovjeivanje samo sa
sreditem u kojem je Bog postavio Sebi oltar. Oltari su vjerovanja, ali Bog i Njegova stvorenja su izvan
vjerovanja jer su oni izvan sumnje. Glas u ime Boga zagovara samo vjerovanje bez sumnje, koje je
priprema za bivanje bez sumnje. Sve dok u vaem umu vjerovanje u Boga i Njegovo Kraljevstvo salijeu
bilo kakve sumnje, vi ne moete vidjeti Njegovo savreno postignue. Zbog toga morate biti budni u ime
Boga. Ego govori protiv Njegovog stvaranja i zato pobuuje sumnju. Ne moete otii iznad vjerovanja
ukoliko ne vjerujete potpuno.
8. Poduavanje cjelokupnog Sinstva bez iznimke pokazuje da uoavate Njegovu cjelovitost i da ste
nauili da je ono Jedno. Vi morate biti budni kako bi u svom umu odrali Njegovu jednost; ukoliko
dozvolite ulazak sumnji, izgubit ete svijest o Njegovoj potpunosti i neete ju moi poduavati. Potpunost
Kraljevstva ne ovisi o vaoj percepciji, ali vaa svijest o Njegovoj potpunosti ovisi o percepciji. Samo
vaa svjesnost treba zatitu, jer bivanje ne moe biti napadnuto. A ipak, stvarni osjeaj bivanja ne moe
biti va sve dok sumnjate u ono to jeste. Zbog toga je budnost nuna. Sumnje o bivanju ne smiju ui u

16

va um jer inae neete moi sa sigurnou znati to ste. Sigurnost je od Boga za vas. Budnost nije nuna
za istinu, ali je nuna protiv iluzija.
9. Istina je bez iluzija i stoga se nalazi u Kraljevstvu. Sve izvan Kraljevstva je iluzija. Kada ste
odbacili istinu, vidjeli ste sebe bez nje. Nainivi drugo Kraljevstvo koje ste tovali, vi u svom umu niste
uvali samo Kraljevstvo Boje i tako ste dio svog uma stavili van njega. Ono to ste proizveli utamniilo
je vau volju, a vama je podarilo bolestan um kojeg treba lijeiti. Vaa budnost protiv te bolesti je nain
lijeenja. Kada se va um izlijei, zrait e zdravljem i tako poduavati izljeenje. Tako se vi uspostavljate
kao uitelj koji poduava poput mene. I od mene se, kao i od vas traila budnost, a oni koji izaberu
poduavati isto, moraju se slagati po pitanju onoga u to vjeruju.
10. Trei korak je prikaz onoga u to elite vjerovati i ima za posljedicu voljnost odricanja od svega
ostalog. Sveti Duh e vam omoguiti poduzimanje tog koraka, ukoliko Ga budete slijedili. Vaa budnost je
znak da elite Njegovo vodstvo. Budnost zahtijeva napor, ali samo do onog trenutka kada shvatite kako je
sam napor nepotreban. Vi ste upotrijebili veliki napor kako bi sauvali ono to ste stvorili jer to nije bilo
istinito. Stoga sada morate usmjeriti svoj napor protiv toga. Samo tako ete ponititi potrebu za naporom i
pozvati bivanje koje vi ujedno i imate i jeste. Ovo priznavanje je u potpunosti bez napora jer je ono ve
istinito i ne treba mu zatita. Ono je u savrenoj sigurnosti Bojoj. Stoga je ukljuenje potpuno, a stvaranje
je bez granica.

17

POGLAVLJE 7

DAROVI KRALJ EVSTVA

I. Posljednji Korak

1. Stvaralaka mo Boga i Njegovih bia je bez granica, ali oni nisu u recipronom odnosu. Vi
potpuno odravate vezu s Bogom, kao i On s vama. To je trajni postupak u kojem sudjelujete i zbog tog
sudjelovanja vi ste nadahnuti stvarati poput Boga. No, u tom stvaranju vi niste u recipronom odnosu s
Bogom, jer je On stvorio vas, ali vi niste stvorili Njega. Ve sam vam rekao da se vaa stvaralaka mo
razlikuje od Njegove samo u tom pogledu. ak i u ovom svijetu postoji paralela. Roditelji raaju djecu, ali
djeca ne raaju roditelje. Meutim, oni raaju svoju djecu i na taj nain i sami raaju poput svojih
roditelja.
2. Da ste vi stvorili Boga i On stvorio vas, Kraljevstvo ne bi moglo rasti kroz svoju vlastitu
stvaralaku misao. Stvaranje bi stoga bilo ogranieno i vi ne biste mogli biti su-stvoritelji s Bogom.
Budui da Boja stvaralaka misao slijedi iz Njega k vama, tako i vaa stvaralaka misao slijedi od vas do
vaih djela. Samo na taj nain moe se sva stvaralaka mo iriti prema van. Boja postignua nisu vaa,
ali su vaa postignua slina Njegovima. On je stvorio Sinstvo, a vi ga poveavate. Vi imate snagu
dodavanja Kraljevstvu, iako ne moete dodavati Stvoritelju Kraljevstva. Vi imate pravo na tu mo kada
postanete budni jedino u ime Boga i Njegovog Kraljevstva. Prihvaajui tu mo kao svoju, nauili ste
prisjetiti se tko ste.
3. Vaa djela pripadaju vama, kao to vi pripadate Bogu. Vi ste dio Boga, kao to su vai sinovi dio
Njegovih sinova. Stvarati znai voljeti. Ljubav se iri prema van jednostavno zato jer se ne moe zadrati.
Budui da je bez granica, ona ne staje. Ona stvara zauvijek, ali ne u vremenu. Boja djela su uvijek
postojala, jer On uvijek postoji. Vaa djela su uvijek postojala, jer vi moete stvarati samo onako kako
stvara Bog. Vjenost je vaa, jer vas je On stvorio vjenima.
4. S druge strane, ego uvijek zahtijeva reciprona prava, jer je on vie od natjecanja nego od ljubavi.
On je uvijek voljan sklopiti pogodbu, ali ne moe razumjeti kako biti poput drugoga znai da pogodbe
nisu mogue. Da bi dobili, morate dati, a ne pogaati se. Pogodba znai ograniiti davanje, a to nije Boja
Volja. eljeti s Bogom, znai stvarati poput Njega. Bog ne ograniava svoje darove ni na koji nain. Vi
jeste Njegovi darovi, pa tako i vai darovi moraju biti poput Njegovih. Vai darovi Kraljevstvu moraju biti
poput Njegovih darova vama.
5. Ja sam Kraljevstvu davao samo ljubav jer sam vjerovao da je to to ja jesam. Vae darove
odreuje ono to vjerujete da jeste; ako vas je Bog stvorio proirenjem, jedino to moete uiniti je
proiriti sebe kao to je On to uinio. Jedino se radost uvijek poveava, jer su radost i vjenost nerazdvojive. Bog se rasprostire izvan granica i izvan vremena, a vi koji ste s Njim sustvoritelji, irite Njegovo

18

Kraljevstvo zauvijek i izvan granica. Vjenost je neizbrisiv biljeg stvaranja. Vjeni su zauvijek u miru i
radosti.
6. Misliti poput Boga znai dijeliti Njegovu sigurnost u ono to jeste, a stvarati poput Njega znai
dijeliti savrenu ljubav koju On dijeli s vama. Sveti Duh vas k tome vodi kako bi vaa radost bila potpuna
jer je Kraljevstvo Boje potpuno. Rekao sam da posljednji korak u ponovnom buenju znanja poduzima
Bog. To je istina, ali je teko objasniti rijeima jer rijei su simboli, a nita to je istinito nije potrebno
objanjavati. Meutim, Sveti Duh ima zadatak pretvaranja beskorisnog u korisno, beznaajnog u znaajno,
privremenog u bezvremeno. On vam stoga moe rei neto o tom posljednjem koraku.
7. Bog ne poduzima korake, jer Njegova postignua nisu postepena. On ne poduava, jer su
Njegova djela nepromjenljiva. On ne ini nita posljednje, jer je stvorio prvo i zauvijek. Nuno je
razumjeti kako rije prvo , primijenjena na Boga nije podlona pojmu vremena. On je prvi u smislu prvi
u Svetom Trojstvu. On je Prvi Stvoritelj, jer je stvorio Svoje su-stvoritelje. I jer je tako uinio, vrijeme se
ne moe primijeniti niti na Njega, niti na ono to je stvorio. Stoga je posljednji korak kojeg e Bog
poduzeti bio istinit na poetku, istinit je sada i bit e istinit zauvijek. Ono to je bezvremeno je uvijek tu,
jer je Njegovo bivanje vjeno nepromjenjivo. Ono se ne mijenja poveavanjem, jer je stvoreno da zauvijek
raste. Ukoliko ga promatrate kao neto to se ne poveava onda ne znate to je to. Vi takoer ne znate tko
ga je stvorio. Bog vam to ne otkriva jer to nikada nije bilo skriveno. Njegovo svjetlo nikada nije bilo
zasjenjeno, jer se prema Njegovoj volji treba dijeliti. Kako moe neto to se svima dijeli biti najprije
uskraeno, a zatim otkriveno?

II. Zakon Kraljevstva

1. Lijeenje je jedini nain razmiljanja u ovom svijetu to podsjea na Misao Boju i zbog
zajednikih elemenata lako se moe u nju premjestiti. Kada brat opazi da je bolestan, on sebe promatra
nepotpunim i punim potreba. Ukoliko ga i vi promatrate na taj nain, vi smatrate da nije prisutan u
Kraljevstvu ili da je od njega odvojen, zasjenjujui na taj nain Kraljevstvo i sebi i njemu. Bolest i
razdvajanje nisu od Boga, ali Kraljevstvo je. Ukoliko zasjenite Kraljevstvo, vi zapaate ono to nije od
Boga.
2. Stoga lijeiti znai ispravljati percepciju vaeg brata i vau, dijelei Svetog Duha s njim. To vas
obojicu stavlja u Kraljevstvo i vraa Njegovu potpunost u vaem umu. Tako se odraava stvaranje, jer ono
se ujedinjuje poveavanjem i zdruuje irenjem. Ono to projicirate ili irite, za vas je stvarno. To je
postojani zakon uma u ovom svijetu kao i u Kraljevstvu. Meutim, njegov sadraj u ovom svijetu je
drukiji, jer se misli kojima upravlja uvelike razlikuju od misli u Kraljevstvu. Zakoni se moraju prilagoditi
okolnostima ukoliko ele sauvati red. Izvanredna osobina zakona uma koji djeluju u ovom svijetu jest da
njihovim pridravanjem, a uvjeravam vas da ih se morate pridravati, moete dobiti dijametralno suprotne
rezultate. To je zato to su zakoni prilagoeni okolnostima ovog svijeta u kojem su dijametralno suprotni
rezultati mogui jer moete reagirati na dva suprotstavljena glasa.
3. Zakon koji prevladava u Kraljevstvu, izvan njega je prilagoen pravilu: Ono to projicira, u to
vjeruje. To je njegov oblik za poduku, jer je izvan Kraljevstva uenje nuno. Ovaj oblik podrazumijeva
da ete uiti to ste iz onoga to ste projicirali na druge i to vjerujete da oni jesu. U Kraljevstvu ne postoji
niti poduavanje niti uenje, jer ne postoji vjerovanje. Postoji samo sigurnost. Bog i Njegovi sinovi, u
jamstvu bivanja, znaju da vi jeste ono to irite. Taj oblik zakona uope nije prilagoen, budui da je to
zakon stvaranja. Sam Bog je stvorio taj zakon stvarajui pomou njega. A Njegovi sinovi, koji stvaraju
poput Njega, rado ga slijede, znajui da o njemu ovisi poveavanje Kraljevstva, ba kao to je ovisilo i
njihovo stvaranje.

19

4. Ukoliko elimo da budu od koristi, zakone treba priopavati. Zapravo, potrebno ih je prevesti
radi onih koji govore razliitim jezicima. No, dobar prevoditelj nikada ne mijenja znaenje, iako mora
promijeniti oblik onoga to prevodi. Ustvari, njegov cilj je promijeniti oblik tako da se zadri izvorno
znaenje. Sveti Duh je prevoditelj zakona Bojih onima koji ih ne razumiju. Vi to ne biste mogli uiniti
sami jer um koji je u sukobu ne moe biti vjeran jednom znaenju i stoga e promijeniti znaenje kako bi
sauvao oblik.
5. Cilj prijevoda Svetog Duha je upravo suprotan. On prevodi samo kako bi sauvao izvorno
znaenje u svakom pogledu i u svim jezicima. Stoga se On suprotstavlja ideji da su razlike u obliku
znaajne, naglaavajui uvijek kako te razlike nisu vane. Znaenje Njegove poruke je uvijek isto: jedino
je znaenje vano. Boji zakon stvaranja ne ukljuuje upotrebu istine kako bi uvjerio Svoje sinove u
istinu. Takvo irenje istine, koje jest zakon Kraljevstva poiva jedino na znanju to istina jest. To je vae
naslijee i uenje mu uope nije potrebno, ali ako sami sebe razbatinite vi nuno postajete uenikom.
6. Nitko ne sumnja u povezanost uenja i pamenja. Uenje nije mogue bez pamenja jer, da bi se
pamtilo uenje mora biti dosljedno. Zbog toga je poduavanje Svetog Duha poduka o sjeanju. Prije sam
rekao da On poduava sjeanje i zaborav, ali zaborav slui samo kako bi sjeanje postalo dosljedno. Vi
zaboravljate kako bi bolje pamtili. Neete shvatiti Njegove prijevode sve dok sluate njihovo tumaenje na
dva naina. Stoga morate zaboraviti ili odrei se jednog, kako bi shvatili drugi. To je jedini nain kako
nauiti dosljednost, kako bi na kraju i postali dosljedni.
7. to savrena dosljednost Kraljevstva znai zbunjenima? Oigledno je da se zbunjenost mijea sa
znaenjem i tako prijei uenika da ju tuje. U Kraljevstvu ne postoji zbrka, jer tamo postoji samo
znaenje. To znaenje dolazi od Boga i ono jest Bog. Jer, ono je takoer i vi, pa ga vi zato dijelite i irite
kao to je inio i va Stvoritelj. Ovome ne treba prijevoda jer je savreno razumljivo, ali mu je potrebno
irenje jer irenje i znai. Komunikacija je savreno izravna i savreno ujedinjena. Ona je potpuno
slobodna jer u nju nikada ne ulazi nita neskladno. Zbog toga je ona Kraljevstvo Boje. Ona Mu pripada i
stoga je Njemu slina. To je njena stvarnost i nita ju ne moe napasti.

III. Stvarnost Kraljevstva

1. Sveti Duh poduava jednu lekciju i primjenjuje ju na svakog pojedinca u svakoj situaciji. Budui
da je slobodan od sukoba, On poveava do krajnosti svaki napor i sve rezultate. Poduavajui o moi
Bojeg Kraljevstva, On vas ui da sva mo pripada vama. Njena primjena nije vana. Ona je uvijek
maksimalna. Vi ju ne uspostavljate kao svoju svojom budnou. ali vam ona omoguuje da se njome
sluite uvijek i na svaki nain. Kada sam rekao Ja sam uvijek s vama mislio sam to doslovno. Nisam
nikada nikome odsutan. I, jer sam uvijek s vama, vi ste put, istina i ivot. Vi niste stvorili tu mo, kao to
ju nisam stvorio niti ja. Ona je nastala radi dijeljenja i stoga ju ne moete smatrati neim to pripada
jednome, nautrb drugoga. Takva percepcija ini ju beznaajnom, ukidajui ili zanemarujui njeno stvarno
i jedino znaenje.
2. Boje znaenje eka u Kraljevstvu jer ga je On tamo postavio. Ono ne eka u vremenu. Ono
samo poiva u Kraljevstvu jer tamo pripada, ba kao i vi. Kako moete vi koji jeste Boje znaenje misliti
da ste iz njega odsutni? Moete se smatrati odvojenim od svog znaenja jedino ukoliko sebe doivljavate
nestvarnima. Zbog toga je ego nerazuman; on vas ui da niste ono to jeste. To je toliko proturjeno da je
oigledno nemogue. To je poduka koju ne moete stvarno nauiti i stoga ju ne moete poduavati. A ipak,
vi uvijek poduavate. Stoga morate poduavati neto drugo, iako ego ne zna to je to. Tako se ego uvijek
ispravlja i sumnja u vae motive. Va um ne moe biti ujedinjen ako je privren egu, jer mu um ne
pripada. A ono to je izdajniko egu vjerno je miru. Neprijatelj ega je stoga va prijatelj.

20

3. Ve sam prije rekao da prijatelj ega nije dio vas, jer ego smatra da je u ratu i stoga su mu potrebni
saveznici. Vi koji niste u ratu morate traiti brau i prepoznati sve one koje vidite kao brau, jer samo
jednaki su u miru. Jednaki Boji Sinovi imaju sve, pa se oni ne trebaju natjecati. No, ako smatraju bilo
kojeg od svoje brae drukijim, a ne sebi savreno jednakim, u njihovim umovima se javlja ideja o
nadmetanju. Nemojte podcjenjivati svoju potrebu za budnou protiv te ideje, jer iz nje proizlaze svi vai
sukobi. To je vjerovanje da su sukobljeni interesi mogui i stoga ste prihvatili nemogue kao istinito. Da li
se to razlikuje od toga kad kaete kako sebe smatrate nestvarnima?
4. Biti u Kraljevstvu znai samo usredotoiti svoju punu pozornost na njega. Sve dok vjerujete da se
moete brinuti oko neega to nije istinito, vi prihvaate sukob kao svoj izbor. Da li je to uistinu izbor?
ini se da je tako, ali ono to se ini i ono to je stvarno nije ba jednako. Vi koji jeste Kraljevstvo ne
brinete o onome to se ini. Vama pripada stvarnost jer vi jeste stvarnost. Upravo tako su "imati" i "biti" na
kraju usklaeni, ne u Kraljevstvu, ve u vaem umu. Oltar koji se tamo nalazi jedina je stvarnost. Oltar je
savreno ist u pomisli, jer ona je odraz savrene misli. Va zdravi razum vidi samo brau, jer on gleda
samo u vlastitom svjetlu.
5. Sam je Bog osvijetlio va um i osvjetljava ga i dalje Svojim svjetlom, jer je ono isto to i va um.
To je potpuno izvan sumnje i ako sumnjate, vi dobivate odgovor. Odgovor samo ponitava pitanje,
uspostavljajui injenicu da sumnjati u stvarnost znai postavljati beznaajna pitanja. Zbog toga Sveti Duh
nikada ne sumnja. Njegova jedina uloga je razrijeiti ono to je upitno i tako dovesti do sigurnosti. Sigurni
su potpuno mirni, jer nisu u sumnji. Oni ne postavljaju pitanja, jer se u njihovim umovima ne pojavljuje
nita to bi bilo upitno. To ih odrava u savrenoj mirnoi jer upravo nju dijele, budui da znaju to su.

IV. Lijeenje kao Prepoznavanje Istine

1. Istinu se moe samo prepoznati i potrebno ju je samo prepoznati. Nadahnue dolazi od Svetog
Duha, a sigurnost od Boga prema Njegovim zakonima. Stoga oboje dolazi iz istog izvora, budui da
nadahnue dolazi iz Bojeg Glasa, a sigurnost dolazi od zakona Bojih. Lijeenje ne dolazi izravno od
Boga koji poznaje Svoja djela kao savrenu cjelinu. Ali lijeenje je ipak od Boga, jer ono slijedi iz
Njegovog Glasa i iz Njegovih zakona. Ono je njihov rezultat, u stanju uma koji ga ne poznaje. To stanje
mu je nepoznato i stoga nepostojee, ali oni koji poivaju nisu svjesni. I jer nisu svjesni, oni ne znaju.
2. Sveti Duh mora djelovati kroz vas kako bi vas pouio da je On u vama. To je posredni korak
prema spoznaji da ste vi u Bogu jer vi ste dio Njega. uda nadahnuta Svetim Duhom ne mogu imati red
tekoe, jer je svaki dio stvaranja od istog reda. To je Boja Volja i vaa, uspostavljena zakonima Bojim,
a Sveti Duh vas na to podsjea. Kada lijeite vi se prisjeate zakona Bojih, a zaboravljate zakone ega.
Prije sam rekao da je zaborav samo nain boljeg pamenja. Stoga ono nije suprotno pamenju, ako
pravilno promatramo. Ako opaamo pogreno, onda ono potie percepciju sukoba s neim drugim, kao to
ini svaka pogrena percepcija. Ukoliko promatramo pravilno, moemo to iskoristiti kao izlaz iz sukoba,
to moe biti svaka pravilna percepcija.
3. Ego ne eli poduavati svakoga svemu to je nauio, jer bi to bio poraz njegovoj svrsi. Stoga on
uope ne poduava. Sveti Duh vas ui koristiti ono to je stvorio ego, poduavati suprotno od onoga to je
ego nauio. Ta vrsta uenja je jednako nevana kao i specifina sposobnost primijenjena u uenju.
Potrebno je samo potruditi se uiti jer Sveti Duh ima ujedinjeni cilj u ime napora. Ukoliko se razliite
sposobnosti primjenjuju u istu svrhu dovoljno dugo, te sposobnosti se ujedinjuju. To je zato jer se one
kanaliziraju u istom pravcu, na isti nain. Na kraju one sve pridonose jednom rezultatu i na taj nain se
naglaava njihova slinost, a ne njihove razlike.
4. Sve sposobnosti stoga treba predati Svetom Duhu, koji zna kako ih pravilno upotrijebiti. On ih
koristi iskljuivo za lijeenje, jer vas On zna samo kao cjelinu. Lijeenjem uite o potpunosti, a uenjem o

21

potpunosti uite se Prisjeati Boga. Vi ste Ga zaboravili, ali Sveti Duh razumije kako je va zaborav
potrebno prevesti u nain prisjeanja.
5. Cilj ega je jednako sjedinjen kao i cilj Svetog Duha i zbog toga njihovi ciljevi nikada i nikako ne
mogu biti usklaeni, ni u najmanjoj mjeri. Ego uvijek eli dijeliti i razdvajati. Sveti Duh uvijek eli
ujediniti i lijeiti. Lijeenjem drugih vi lijeite sebe, jer Sveti Duh ne vidi red tekoe u lijeenju.
Lijeenje je nain ispravljanja vjerovanja u razlike, budui da je to jedini nain da se Sinstvo promatra kao
jedno. Ta percepcija je stoga u skladu sa zakonima Bojim, ak i u stanju uma koji nije u skladu s
Njegovim. Snaga ispravne percepcije je toliko velika da usklauje um s Njegovim, jer ona slui Njegovom
Glasu, koji je u svima vama.
6. Prava je zabluda misliti da se moete suprotstaviti Volji Bojoj. Ego vjeruje da moe i da vam
moe ponuditi vau vlastitu volju na dar. Vi ju ne elite. To nije dar. To nije nita. Bog vam je dao dar
koji vi ujedno i imate i jeste. Kada se njime ne sluite, vi zaboravljate da ga imate. Ne sjeajui ga se, ne
znate to ste. Stoga je lijeenje nain pristupanja znanju razmiljanjem u skladu sa zakonima Bojim i
priznavanjem njihove univerzalnosti. Bez tog priznavanja vi ste te zakone uinili za vas beznaajnim. Ali,
zakoni nisu beznaajni, jer je s njima i u njima sadrano svo znaenje.
7. Potraite najprije Kraljevstvo Nebesko, jer tamo zakoni Boji istinski djeluju i iskljuivo tako
mogu djelovati jer to su zakoni istine. Ali potraite samo to, jer nita drugo ni ne moete nai. Ne postoji
nita drugo. Bog je sve u vrlo doslovnom znaenju. Svo bivanje je u Njemu koji je svo bivanje. Stoga ste i
vi u Njemu jer je vae bivanje Njegovo. Lijeenje je nain zaboravljanja osjeaja opasnosti kojeg je ego
potaknuo u vama, neprepoznavanjem Njegovog postojanja u vaem bratu. Na taj nain jaa Sveti Duh u
jednom i u drugom, jer to znai odbijanje priznavanja straha. Ljubavi je potreban samo taj poziv. Ona
dolazi slobodno cijelom Sinstvu, postajui ono to Sinstvo jest. Svojim buenjem vi jednostavno
zaboravljate ono to niste. To vam omoguava prisjetiti se onoga to jeste.

V. Lijeenje i Nepromjenljivost Uma

1. Tijelo je samo okvir razvijanja sposobnosti, to je prilino daleko od onoga za to se one koriste.
Upravo to je odluka. Uinci odluke ega po tom pitanju toliko su oigledni da im nije potrebna razrada, ali
odluka Svetog Duha da se koristi tijelom samo za komunikaciju tako je izravno povezana s lijeenjem da
joj nije potrebno pojanjenje. Neizlijeeni iscjelitelj oigledno ne razumije svoj vlastiti poziv.
2. Jedino umovi komuniciraju. Budui da ego ne moe izbrisati impuls za komunikacijom jer to je
takoer impuls za stvaranjem, on vas moe samo poduiti da tijelo moe ujedno i komunicirati i stvarati i
stoga mu nije potreban um. Ego vas tako pokuava nauiti kako tijelo moe djelovati poput uma, pa je
stoga samo sebi dovoljno. A ipak, mi smo nauili da ponaanje nije razina poduavanja ni uenja, jer se
moete ponaati u skladu s onim u to ne vjerujete. Meutim, ako tako inite, to e vas oslabiti i kao
uitelja i kao uenika, jer, kao to smo ve mnogo puta naglaavali, vi poduavate ono u to vjerujete.
Nedosljednu poduku loe ete poduavati i slabo nauiti. Ukoliko poduavate i bolest i lijeenje vi ste
ujedno i lo uitelj i lo uenik.
3. Lijeenje je sposobnost koju svatko moe i mora razviti ukoliko se eli izlijeiti. Lijeenje je
oblik komunikacije Svetog Duha u ovom svijetu, jedini oblik koji On prihvaa. On ne priznaje ni jedan
drugi oblik, jer ne prihvaa kako ego mijea um i tijelo. Umovi mogu komunicirati, ali ne mogu
povrijediti. Tijelo u slubi ega moe povrijediti druga tijela, ali to se ne moe dogoditi ukoliko se tijelo
ve nije pobrkalo s umom. I ova situacija se moe koristiti ili za lijeenje ili za magiju, ali morate upamtiti
da magija uvijek ukljuuje vjerovanje kako je lijeenje tetno. Ovo vjerovanje je njena potpuno
nerazumna premisa iz koje se dalje obnavlja.
4. Lijeenje moe samo ojaati. Magija uvijek pokuava oslabiti. Lijeenje kod iscjelitelja ne
zapaa nita to i ostali s njim ne dijele. Magija u iscjelitelju uvijek vidi neto posebno i on smatra kako

22

to moe ponuditi na dar nekome tko to ne posjeduje. On moe vjerovati da mu dar dolazi od Boga, ali je
prilino oigledno da ne razumije Boga ukoliko smatra da sam posjeduje neto to drugi nemaju.
5. Sveti Duh ne djeluje sluajno i Njegovo lijeenje uvijek djeluje. Ukoliko iscjelitelj ne lijei
uvijek uz Njegovu pomo, rezultati e varirati. A ipak, samo lijeenje je dosljedno, jer je jedino
dosljednost slobodna od sukoba, a jedino slobodni od sukoba jesu potpuni. Prihvaanjem iznimaka i
priznavanjem da moe nekada izlijeiti, a nekada ne, iscjelitelj oigledno prihvaa nedosljednost. On je
stoga u sukobu i poduava sukob. Moe li neto od Boga ne biti za sve i zauvijek? Ljubav nije sposobna
za bilo kakve iznimke. Samo ukoliko postoji strah ini se da ideja o iznimkama ima smisla. Iznimke su
ispunjene strahom jer su od straha nastale. Uplaeni iscjelitelj je kontradikcija u izrazu i prema tome
koncept kojeg jedino um u sukobu moe smatrati ispunjenim znaenjem.
6. Strah ne usreuje. Lijeenje da. Strah uvijek ini iznimke. Lijeenje nikada. Strah stvara
odjeljivanje, jer ono potie odvojenost. Lijeenje uvijek stvara sklad, jer ono slijedi iz ujedinjenja. Ono je
predvidivo jer se na njega moe raunati. Na sve to je od Boga moe se raunati, jer je sve od Boga u
potpunosti stvarno. Na lijeenje se moe raunati jer je ono nadahnuto Njegovim glasom i u skladu je s
Njegovim zakonima. A ipak, ako je lijeenje dosljedno, ono se ne moe shvaati nedosljedno.
Razumijevanje znai dosljednost jer Bog znai dosljednost. Budui je to Njegovo znaenje ono je takoer
i vae. Vae znaenje ne moe ne biti u skladu s Njegovim, jer vae potpuno i jedino znaenje dolazi od
Njegovog i Njemu je slino. Bog ne moe ne biti u skladu sa Sobom i vi ne moete ne biti u skladu s
Njim. Vi sebe ne moete odvojiti od svog Stvoritelja, koji vas je stvorio podijelivi s vama Svoje
Postojanje.
7. Neizlijeeni iscjelitelj eli zahvalnost svoje brae, ali on njima nije zahvalan, zato to misli da on
njima neto poklanja, a zauzvrat ne prima neto jednako poeljno. Njegovo poduavanje je ogranieno jer
on sam tako malo ui. Njegova poduka o lijeenju je ograniena njegovom vlastitom nezahvalnou, to
ini poduku o bolesti. Istinsko uenje je stalno i toliko vitalno u svojoj moi promjene, da Sin Boji moe
u jednom trenutku prepoznati njegovu mo, a u sljedeem promijeniti svijet. To je zato to je, izmijenivi
misli izmijenio najsnanije sredstvo promjene koje mu je ikada bilo dano. To ni na koji nain nije u
suprotnosti s nepromjenjivou uma kakvim ga je Bog stvorio, ali vi mislite da ste ga promijenili sve dok
uite pomou ega. To vas stavlja u poziciju da trebate uiti lekciju koja se doima kontradiktornom; morate
nauiti izmijeniti miljenje o svom umu. Samo tako moete nauiti da je nepromjenljiv.
8. Kada lijeite, upravo to uite. Prepoznajete nepromjenljiv um svog brata, shvativi da on nije
mogao izmijeniti svoje misli. Na taj nain vi u njemu zapaate Svetog Duha. Jedino Sveti Duh u njemu
nikada ne mijenja njegov um. On sam moe misliti da moe, inae ne bi sebe smatrao bolesnim. Stoga on
ne zna to je njegovo Sebstvo. Ukoliko vi u njemu vidite samo nepromjenljivo vi ga niste uistinu
promijenili. Izmijenivi svoje misli o njegovom umu umjesto njega, pomaete mu popraviti promjenu koju
njegov ego smatra da je uinio u njemu.
9. Budui da moete uti dva glasa, isto tako moete i vidjeti na dva naina. Jedan nain pokazuje
vam sliku ili idola kojeg moete tovati iz straha, ali ga nikada neete voljeti. Drugi vam pokazuje samo
istinu, koju ete voljeti jer ete ju razumjeti. Razumijevanje znai uvaavanje, jer se moete poistovjetiti s
onim to razumijete; inei ga dijelom sebe, prihvaate ga s ljubavlju. Tako je Bog stvorio vas; u
razumijevanju, uvaavanju i ljubavi. Ego ovo uope nije sposoban razumjeti, jer on ne razumije, ne cijeni
i ne voli ono to ini. On utjelovljuje kako bi oduzeo. On doslovno vjeruje kako raste svaki puta kada
nekome neto oduzme. esto sam govorio o poveavanju Kraljevstva vaim djelima, a to moe nastati
jedino na nain na koji ste vi stvoreni. U vama je cjelokupna slava i savrena radost koji jesu Kraljevstvo i
vi ih trebate davati. Zar ih ne elite dati?
10. Vi ne moete zaboraviti Oca jer sam ja uz vas, a ja ga ne mogu zaboraviti. Zaboraviti mene
znai zaboraviti sebe i Njega koji vas je stvorio. Naa braa su zaboravna. Stoga im je potrebno vae
sjeanje na mene i na Onoga koji me je stvorio. Tim sjeanjem vi moete izmijeniti njihove misli o njima
samima, kao to ja mogu izmijeniti vae. Va um je toliko snano svjetlo da vi moete pogledati u njihove
umove i prosvijetliti ih, kao to sam ja prosvijetlio vas. Ja ne elim dijeliti svoje tijelo sa zajednicom, jer
to znai ne dijeliti nita. Da li bih pokuao dijeliti obmanu s najsvetijom djecom najsvetijeg Oca? A ipak
elim s vama dijeliti svoje misli jer mi smo od jednog Uma i taj Um je na. Svugdje promatrajte samo taj

23

Um, jer samo On se nalazi svugdje i u svemu. On je sve, jer okruuje sve stvari unutar Sebe. Blagoslovljeni vi koji samo to vidite, jer vidite samo ono to je istinito.
11. Doite stoga k meni i uite o istini u vama. Misli koje dijelimo dijele sva naa braa i kada ih
budemo uistinu vidjeli, tada e oni biti izlijeeni. Neka vae misli, zajedno s mojima, sjaje na njihove
misli. Svojom zahvalnou uinite ih svjesnima svjetla u njima. To svjetlo e sjati natrag na vas i na
cjelokupno Sinstvo, jer to je va dolian dar Bogu. On e ga prihvatiti i dati ga Sinstvu jer je ono Njemu
prihvatljivo i stoga je prihvatljivo i Njegovim sinovima. To je istinska zajednica sa Svetim Duhom, koji
vidi oltar Boji u svakome i, donijevi ga pred vas na tovanje, poziva vas da ljubite Boga i Njegova
stvorenja. Vi moete cijeniti Sinstvo samo kao jedno. To je dio zakona stvaranja i stoga upravlja svakom
misli.

VI. Od Budnosti do Mira

1. Iako moete voljeti Sinstvo jedino kao jedno, moete ga opaati u dijelovima. Meutim,
nemogue je u njegovim dijelovima vidjeti neto to neete pripisati njegovoj cjelini. Zbog toga napad
nikada nije zaseban i zato ga je potrebno potpuno napustiti. Ukoliko ga sasvim ne napustimo uope ga
nismo napustili. Strah i ljubav ine ili stvaraju, ovisno o tome proizvodi li ih ego ili nadahnjuje Sveti Duh,
ali oni e se vratiti u misli mislioca i utjecat e na njegovu percepciju. To ukljuuje i njegovu koncepciju
Boga, Njegovih stvorenja i samoga sebe. On nee cijeniti niti jednu od njih ako ih bude promatrao sa
strahom. Ali, ako ih bude promatrao s ljubavlju sve e ih tovati.
2. Um koji prihvaa napad ne moe voljeti. To je stoga to on vjeruje da moe unititi ljubav i zato
ne razumije to je ljubav. Ukoliko ne razumije to je ljubav, on ne moe sebe promatrati kao voljeno bie.
Tako se gubi svijest o bivanju, uvodi osjeaj nestvarnosti i ima za posljedicu potpunu zbrku. Vae
razmiljanje je to uinilo svojom snagom, ali ono vas takoer moe od toga spasiti jer njegova snaga nije
vae djelo. Vaa sposobnost usmjeravanja svoj ih misli prema izboru dio je te moi. Ukoliko ne vjerujete
da to moete uiniti poriete snagu svojih misli i tako ih u svom vjerovanju vraate u stanje nemoi.
3. Domiljatost ega u ouvanju sebe je ogromna, ali ona potjee iz same moi uma kojeg ego
porie. To znai da ego napada ono to ga titi, to mora imati za posljedicu izuzetnu tjeskobu. Zbog toga
ego nikada ne prepoznaje to radi. On je savreno logian, ali oigledno nerazuman. Ego crpi iz jedinog
izvora koji je potpuno protivan njegovom postojanju u ime njegovog postojanja. On se boji uoiti mo tog
izvora pa ga je prisiljen podcjenjivati. To prijeti njegovom vlastitom postojanju, to je stanje koje on
smatra nepodnoljivim. I dalje logian, ali jo uvijek nerazuman, ego rjeava ovu u potpunosti nerazumnu
dilemu na potpuno nerazuman nain. On svoje postojanje ne smatra ugroenim projicirajui prijetnje na
vas i smatrajui vae postojanje nepostojeim. Time osigurava svoj opstanak ukoliko stanete na njegovu
stranu, jamei mu da neete prepoznati vlastitu sigurnost.
4. Ego si ne moe priutiti da neto zna. Znanje je potpuno, a ego ne vjeruje u potpunost. To
nevjerovanje je njegovo podrijetlo i dok vas ego ne voli on je vjeran dogaajima koji su mu prethodili,
raajui kao to je bio roen. Um uvijek reproducira onako kako je nastao. Ako je nastao iz straha, ego
e reproducirati strah. To je njegova privrenost i ta privrenost ini ga izdajnikim prema ljubavi jer vi
jeste ljubav. Ljubav je vaa mo, koju ego mora poricati. On takoer mora poricati sve to vam ta mo
daje, upravo stoga to vam daje sve. Nitko tko ima sve ne eli ego. Njegov vlastiti tvorac ga ne eli.
Odbacivanje je stoga jedina odluka s kojom se ego moe susresti, ukoliko um koji ga je stvorio
spoznaje sebe. A ukoliko je prepoznao bilo koji dio Sinstva, tada on spoznaje sebe.
5. Ego se stoga suprotstavlja svakom uvaavanju, svakom priznavanju, svakoj razumnoj percepciji i
svakom znanju. On zapaa njihovu prijetnju kao potpunu, jer osjea da sve obaveze koje um stvara jesu
potpune. Budui prisiljen na odvajanje od vas, voljan je pripojiti se bilo emu drugom. Ali ne postoji nita
drugo. Meutim, um me izmiljati obmane i ako tako ini u njih e i vjerovati, jer ih je tako i stvorio.

24

6. Sveti Duh ponitava iluzije bez da ih napada, jer ih On uope ne moe opaziti. One stoga za
Njega ne postoje. On rjeava oiti sukob kojeg one stvaraju, smatrajui sukob beznaajnim. Ve sam prije
rekao da Sveti Duh zapaa sukob upravo onakvim kakav on jest, a on je beznaajan. Sveti Duh ne eli da
vi shvatite sukob; On eli da vi shvatite kako sukob, budui beznaajan, ne moe biti razumljiv. Kako sam
ve prije rekao, razumijevanje donosi uvaavanje, a uvaavanje donosi ljubav. Nita drugo ne moe se
razumjeti, jer nita drugo nije stvarno i stoga nita drugo nema znaenje.
7. Ukoliko upamtite to vam nudi Sveti Duh, vi ne moete biti budni u ime neeg drugog osim Boga
i Njegovog Kraljevstva. Jedini razlog zbog kojeg vam se prihvaanje ovoga moe uiniti tekim je stoga
to moda jo uvijek mislite da postoji neto drugo. Vjerovanje ne zahtijeva budnost ukoliko nije u
sukobu. Ukoliko jest, onda unutar njega postoje sukobljene strane koje su dovele do stanja rata i stoga je
budnost postala nuna. U miru budnosti nema mjesta. Ona je potrebna protiv vjerovanja koja nisu istinita i
Sveti Duh ju nikada ne bi pozvao da vi niste vjerovali u neistinito. Kada vjerujete u neto, vi to inite
istinitim za sebe. Kada vjerujete u ono to Bog ne poznaje, izgleda kao da vaa misao osporava Njegovu i
zbog toga izgleda kao da Ga napadate.
8. Opetovano sam naglaavao kako ego vjeruje da moe napasti Boga i pokuava vas uvjeriti kako
ste vi to uinili. Ukoliko um ne moe napasti ego savreno logino proizlazi vjerovanje da ste vi tijelo. Ne
vidjevi sebe kakvim jest, on vidi sebe kakvim eli biti. Svjestan svoje slabosti, ego eli vau privrenost,
ali ne vas onakvih kakvim uistinu jeste. Ego stoga eli zauzeti va um vlastitim sustavom zabluda, jer bi
ga inae svjetlo vaeg razumijevanja rasprilo. On ne eli udjela u istini, jer ego sam po sebi nije istinit.
Ukoliko je istina potpuna, tada neistina ne moe postojati. Predanost bilo kojoj od njih mora biti potpuna;
one ne mogu postojati istovremeno u vaem umu, a da ga ne rascijepe. Ukoliko ne mogu postojati
istodobno u miru, a vi elite mir, onda se morate odrei pomisli o sukobu potpuno i zauvijek. To zahtijeva
budnost samo dok ne prepoznate to je istinito. Sve dok vjerujete da dva potpuno kontradiktorna sustava
miljenja dijele istinu, vaa potreba za budnou je oigledna.
9. Va um dijeli svoju privrenost izmeu dva Kraljevstva, a niste potpuno predani niti jednom od
njih. Vae poistovjeivanje s Kraljevstvom je potpuno van sumnje, osim za vas, kada razmiljate
nerazborito. Ono to vi jeste nije uspostavljeno vaom percepcijom i uope nije pod njenim utjecajem.
Problemi koje primjeujete pri poistovjeivanju na bilo kojoj razini uope nisu problemi injenica. To su
problemi razumijevanja, budui da njihova prisutnost podrazumijeva vjerovanje kako je odluka o tome to
ste na vama. Ego u potpunosti u to vjeruje i tome je potpuno predan. To nije istina. Ego je stoga potpuno
predan neistini, zapaajui u cijelosti suprotno Svetom Duhu znanju Bojem.
10. Vas moe promatrati sa znaenjem samo Sveti Duh, jer vae bivanje predstavlja znanje Boje.
Bilo koje vjerovanje koje prihvatite uz ovo zasjenit e Boji Glas u vama i stoga e zasjeniti Boga u vama.
Ukoliko ne pogledate Njegovo djelo istinski, ne moete poznati Stvoritelja, budui Bog i Njegovo djelo
nisu odvojeni. Jednost Stvoritelja i djela je vaa potpunost, vaa razboritost i vaa neograniena mo. Ta
neograniena mo je Boji dar vama, jer to je ono to vi jeste. Ukoliko odijelite svoj um od Njega, vi ete
najsnaniju snagu svemira smatrati slabom, jer ne vjerujete da ste dio nje.
11. Ako ga promatrate bez svog udjela u njemu, Boje djelo djeluje slabo, a oni koje sebe smatraju
slabima napadaju. Meutim, taj napad je zasigurno nepromiljen jer ne postoji nita to bi se moglo
napasti. Stoga oni izmiljaju slike, smatraju ih nevrijednima i napadaju ih zbog njihove nedostojnosti. Ego
je jedino to. Nita. On nema znaenja. On ne postoji. Nemojte ga pokuavati razumjeti, jer ako to inite,
vjerujete da on moe biti shvaen i stoga ga se moe cijeniti i voljeti. To bi opravdalo njegovo postojanje,
koje ne moe biti opravdano. Vi ne moete uiniti beznaajno znaajnim. To moe biti samo nerazuman
pokuaj.
12. Dozvoliti nerazumnosti da ue u va um znai da niste prosudili kako je razumnost potpuno
poeljna. Ukoliko elite neto drugo, vi ete stvoriti neto drugo, ali zato to je to neto drugo, to e
napasti va sustav miljenja i podijeliti vau privrenost. Vi ne moete stvarati u tom podijeljenom stanju i
morate biti na oprezu protiv takvog stanja jer se jedino mir moe iriti. Va podijeljen um blokira irenje
Kraljevstva, a njegovo irenje je vaa radost. Ukoliko ne irite Kraljevstvo, ne razmiljate sa svojim
Stvoriteljem i ne stvarate kako je On stvarao.

25

13. U tom tjeskobnom stanju Sveti Duh vas njeno podsjea da ste tuni jer ne ispunjavate svoju
zadau kao su-stvoritelj s Bogom i stoga sebi uskraujete radost. To nije Boji izbor ve va. Kada bi va
um mogao ne biti u skladu s Bojim, vi biste imali htijenja bez znaenja. Ali, budui je Boja Volja
nepromjenljiva, sukob volje nije mogu. To je savreno dosljedno uenje Svetog Duha. Vaa volja je
stvaranje, a ne odvajanje upravo zato jer je to Boja Volja i nita to se tome suprotstavlja nita ne znai.
Budui savreno postignue, Sinstvo moe samo savreno postizati, irei radost u kojoj je stvoreno i
poistovjeujui se ujedno i sa Stvoriteljem i Njegovim djelom, znajui da su oni jedno.

VII. Ukupnost Kraljevstva

1. Kada uskraujete blagoslov bratu vi ete se osjeati lienima, jer uskraivanje je jednako potpuno
kao i ljubav. Jednako je nemogue porei dio Sinstva kao to je nemogue voljeti ga djelomino. Niti je
mogue voljeti ga potpuno katkada. Vi ne moete biti potpuno predani ponekad. Poricanje nema snagu
samo po sebi, ali vi mu moete dati snagu svog uma, ija je mo bez granica. Ukoliko se njome sluite
kako bi porekli stvarnost, stvarnosti za vas nema. Stvarnost se ne moe cijeniti djelomino. Stoga
poricanje bilo kojeg njenog dijela znai da ste izgubili svjesnost o cjelini. A ipak, poricanje je obrana i
tako se moe koristiti i pozitivno i negativno. Ukoliko se koristi negativno, bit e destruktivna, jer e se
koristiti za napad. Ali u slubi Svetog Duha ona vam moe pomoi prepoznati dio stvarnosti i tako cijeniti
cjelinu. Um je previe moan da bi bio predmetom iskljuenja. Vi nikada neete moi iskljuiti sebe od
svojih misli.
2. Kada se brat ponaa nerazumno on vam nudi priliku da ga blagoslovite. Njegova potreba je vaa.
Vama je potreban blagoslov kojeg mu moete ponuditi. Nema drugog naina da ga vi primite osim kroz
davanje. To je zakon Boji i nema iznimaka. Ono to poriete to vam nedostaje, ne zato to bi nedostajalo,
ve stoga to ste to uskratili drugome i stoga niste svjesni da to postoji u vama. Svaka vaa reakcija je
odreena onim to mislite da jeste, a ono to elite biti je upravo ono to mislite da jeste. Tako ono to
elite biti mora odreivati svaku vau reakciju.
3. Vama ne treba Boji blagoslov jer ga imate zauvijek, ali vam je potreban va. Slika ega o vama je
obespravljena, nevoljena i ranjiva. Vi ju takvu ne moete voljeti. A ipak moete vrlo lako pobjei od
ovakve slike, napustivi ju. Vi niste tamo i to niste vi. Nemojte promatrati takvu sliku ni u kome, jer ete
ju inae prihvatiti kao sebe. Sve iluzije o Sinstvu zajedno su rasprene kao to su i stvorene zajedno.
Nemojte nikoga uiti da je ono to vi ne biste eljeli biti. Va brat je ogledalo u kojem vidite sliku sebe sve
dok traje percepcija. A percepcija e trajati sve dok Sinstvo poznaje sebe kao cjelinu. Vi ste stvorili
percepciju i ona mora trajati sve dok vi to elite.
4. Iluzije su ulaganja. One e trajati sve dok ih cijenite. Vrijednosti su relativne, ali su mone jer to
su mentalne prosudbe. Jedini nain rastjerivanja iluzije je ukidanje svakog ulaganja u njih, pa one za vas
vie nee biti ive jer ete ih odstraniti iz svog uma. Sve dok ih ukljuujete u svoje misli, vi im dajete
ivot. Ali tamo ne postoji nita to bi primilo va dar.
5. Na vama je da date dar ivota, jer ste ga i vi dobili. Vi niste svjesni svog dara jer ga ne dajete. Vi
ne moete nita uiniti ivim, jer nita ne moe biti oivljeno. Stoga ne proirujete dar koji vi ujedno i
imate i jeste i tako ne poznajete svoje bie. A sva zbrka dolazi stoga to ne irite ivot, jer to nije volja
vaeg Stvoritelja. Vi ne moete uiniti nita odvojeno od Njega, niti ne inite nita odvojeno od Njega.
Drite se Njegovog puta kako biste se sjeali sebe i poduavajte Njegov put kako ne biste zaboravili sebe.
Slavite samo sinove ivueg Boga i radosno se ubrajajte meu njih.
6. Jedino je ast odgovarajui dar onima koje je sam Bog stvorio vrijednima asti i koje i On
potuje. Podarite im uvaavanje koje im Bog uvijek prua jer oni su Njegovi voljeni sinovi kojima je vrlo
zadovoljan. Vi ne moete biti odvojeni od njih jer vi niste odvojeni od Njega. Poivajte u Njegovoj ljubavi
i titite njome svoj poinak. Ali ljubite sve to je stvorio, ega ste i vi dio, inae ne moete uiti o

26

Njegovom miru i prihvatiti Njegov dar za sebe i kao sebe. Vi ne moete poznavati svoju savrenost sve
dok ne potujete sve one koji su stvoreni kao i vi.
7. Jedno dijete Boje je jedini uitelj koji je dovoljno vrijedan da bi mogao poduavati druge. Jedan
uitelj je u svim mislima i On svakoga poduava istu lekciju. On vas uvijek ui neprocjenjivoj vrijednosti
svakog Sina Bojeg, poduavajui to s beskrajnim strpljenjem roenim iz beskrajne ljubavi u ime koje
govori. Svaki napad je poziv Njegovom strpljenju, budui Njegovo strpljenje moe prevesti napad u
blagoslov. Oni koji napadaju ne znaju da su blagoslovljeni. Oni napadaju jer vjeruju da su obespravljeni.
Stoga dajte od svog obilja i pouite svoju brau njihovom obilju. Nemojte dijeliti njihove iluzije o
oskudici jer ete inae smatrati da vam neto nedostaje.
8. Napad nikada ne bi mogao zagovarati napad da ga niste promatrali kao nain da vam se oduzme
neto to elite. A ipak, ne moete neto izgubiti ukoliko to ne smatrate vrijednim i stoga to ne elite. Na
taj nain se osjeate lieni toga i projiciranjem vaeg vlastitog odbijanja vjerujete da vam to drugi
oduzimaju. Vi se sigurno bojite ukoliko vjerujete da vas va brat napada kako bi vam oduzeo Kraljevstvo
Nebesko. To je temelj svih projekcija ega.
9. Budui da je ego onaj dio vaeg uma koji ne vjeruje kako je odgovoran za sebe i budui da nije
privren Bogu, on nije sposoban za povjerenje. Projicirajui svoje nerazumno uvjerenje kako ste bili
izdajniki prema vaem Stvoritelju, on vjeruje da su vaa braa, koja su jednako nesposobna za to kao i vi,
ovdje kako bi vam oduzeli Boga. Kad god brat napada drugog brata on vjeruje upravo to. Projekcija uvijek
vidi vae elje u drugima. Ukoliko se odluite odvojiti od Boga, pomislit ete da vam upravo to ine drugi.
10. Vi jeste volja Boja. Nemojte prihvaati nita drugo kao svoju volju, jer ete inae porei ono
to jeste. Porecite to i vi ete napasti, vjerujui da ste bili napadnuti. Ali pogledajte ljubav Boju u sebi i
vidjet ete ju svugdje jer ona je uistinu svugdje. Vidite Njegovo obilje u svakom biu i znat ete da ste u
Njemu s njima. Oni su dio vas, kao to ste vi dio Boga. Ne shvaajui to, vi ste jednako usamljeni kao to
je i sam Bog usamljen kada Ga Njegovi sinovi ne poznaju. Shvaanje ovoga je mir Boji. Postoji samo
jedan nain izlaska iz razmiljanja svijeta, ba kao to je postojao samo jedan nain da se u nj ue.
Shvatite potpuno razumijevanjem ukupnosti.
11. Ukoliko promatrate bilo koji dio sustava miljenja ega kao potpuno nerazuman, pun zabluda i
sasvim nepoeljan, vi ste u cijelosti ispravno procijenili. Ovo ispravljanje omoguava vam da bilo koji
dio stvaranja smatrate potpuno stvarnim, savrenim i poeljnim. elei samo to, samo to ete i dobiti, a
dajui samo to, samo to ete i postati. Darovi koje nudite egu uvijek se doivljavaju kao rtve, ali
darovi koje nudite Kraljevstvu su darovi vama. Njih e uvijek spremati Bog jer oni pripadaju Njegovim
voljenim sinovima, koji pripadaju Njemu. Sva mo i slava su vai jer je Kraljevstvo Njegovo.

VIII. Nevjerojatno Vjerovanje

1. Mi smo rekli da bez projekcije ne moe postojati ljutnja, ali takoer je istinito da bez proirenja
ne moe postojati ljubav. Ovo odraava osnovi zakon uma, onaj koji uvijek djeluje. To je zakon prema
kojem vi stvarate i po kojem ste bili stvoreni. To je zakon koji ujedinjuje Kraljevstvo i uva ga u umu
Bojem. Ego taj zakon smatra sredstvom oslobaanja od neega to ne eli. Za Sveti Duh to je osnovni
zakon dijeljenja, prema kojem vi dajete ono to smatrate vrijednim, kako bi to sauvali u svojim mislima.
Za Sveti Duh to je zakon proirenja. Za ego to je zakon liavanja. On stoga stvara obilje ili oskudicu,
ovisno o tome kako ga odluite primijeniti. Ta je odluka na vama, ali nije na vama da odluite hoete li ili
ne koristiti taj zakon. Svaki um mora projicirati ili se iriti, jer tako ivi, a svaki um je ivot.
2. Prije nego konano razrijeimo neizbjenu vezu izmeu projekcije i ljutnje moramo u potpunosti
razumjeti nain na koji ego koristi projekciju. Ego uvijek pokuava sauvati sukob. On vrlo bezazleno
izmilja naine koji naizgled smanjuju sukob, jer ne eli da vi sukob smatrate toliko nepodnoljivim da bi

27

insistirali odustati od njega. Ego vas stoga pokuava uvjeriti kako vas on moe osloboditi sukoba, kako ne
bi odustali i oslobodili se ega. Koristei se vlastitom iskrivljenom verzijom zakona Bojih, ego koristi mo
uma samo kako bi porazio stvarnu svrhu uma. On projicira sukob iz uma u druge umove, pokuavajui vas
uvjeriti kako ste se rijeili problema.
3. Ovaj pokuaj ukljuuje dvije glavne pogreke. Prvo, strogo uzevi, sukob se ne moe projicirati
jer se on ne moe dijeliti. Bilo koji pokuaj zadravanja jednog njegovog dijela i odbacivanja drugog
zapravo ne znai nita. Prisjetite se da je uitelj koji je u sukobu lo uitelj i lo uenik. Njegove poduke
su zbrkane, a vrijednost njihovog prenoenja ograniena je njegovom zbunjenou. Druga pogreka je
pomisao da se moete rijeiti neega to sami ne elite pokloniti. Davanje je nain zadravanja. Ako
vjerujete da, kada neto vidite vani, to znai da ste to iskljuili iznutra, vi ste potpunu iskrivili mo
proirenja. Stoga oni koji projiciraju jesu budni zbog svoje vlastite sigurnosti. Oni se boje da e se njihove
projekcije vratiti i povrijediti ih. Vjerujui da su izbrisali projekcije iz svojih umova, oni takoer vjeruju
da se te projekcije pokuavaju uvui natrag unutra. Budui da projekcije nisu napustile njihove umove, oni
su prisiljeni zaokupiti misli neprestanom aktivnou kako to ne bi prepoznali.
4. Vi ne moete uiniti trajnom iluziju o drugome bez da ju uinite trajnom o sebi. Iz toga nema
izlaza, jer je um nemogue podijeliti. Podijeliti ga znailo bi slomiti ga na dijelove, a um ne moe napasti
ili biti napadnut. Vjerovanje da moe, greka koju ego uvijek ini, postaje temeljem cjelokupnog
koritenja projekcije. On ne razumije to je um i stoga ne razumije to ste vi. A ipak njegovo postojanje
ovisi o vaem umu, jer ego je vae vjerovanje. Ego zbrka u poistovjeivanju. Budui da nikada nije imao
dosljedan model, on se nikada nije razvio dosljedno. On je proizvod pogrene primjene zakona Bojih od
strane iskrivljenih umova koji pogreno koriste svoju mo.
5. Ne bojte se ega. On ovisi o vaem umu i kao to ste ga vi stvorili vjerujui u njega, tako ga
moete raspriti opozivom vjerovanja u njega. Nemojte projicirati odgovornost za vae vjerovanje u njega
na nekog drugog, jer ete inae sauvati to vjerovanje. Kada budete voljni prihvatiti jedinstvenu
odgovornost za postojanje ega vi ete odloiti sa strane svu ljutnju i svaki napad, jer oni dolaze iz
pokuaja projiciranja odgovornosti za vae vlastite greke. Ali kad ste prihvatili greke kao svoje, nemojte
ih uvati. Brzo ih predajte Svetom Duhu kako bi bile potpuno ponitene i kako bi njihovi uinci nestali iz
vaeg uma i cijelog Sinstva.
6. Sveti Duh e vas poduiti kako da promatrate izvan vaeg vjerovanja, jer je istina izvan
vjerovanja, a njegova percepcija je istinita. Ego moete potpuno zaboraviti u bilo kojem trenutku jer to je
potpuno nevjerojatno vjerovanje, a nitko ne moe zadrati vjerovanje u neto to smatra nevjerojatnim.
to vie uite o egu, to vie razumijete da se u njega ne moe vjerovati. Nevjerojatno se ne moe razumjeti
jer je nevjerojatno. Beznaajnost percepcije koja se zasniva na nevjerojatnom je oigledna, ali se moda
ne moe prepoznati kao neto to je izvan vjerovanja, jer je nastala od vjerovanja.
7. Namjera ovog teaja je poduiti vas da je ego nevjerojatan i da e takav uvijek biti. Vi koji
stvarate ego vjerujui u nevjerojatno to ne moete prosuditi sami. Prihvativi za sebe Pokajanje, odluili
ste protiv vjerovanja da moete postojati sami, rastjerujui tako pomisao na razdvajanje i potvrujui
svoje istinsko poistovjeivanje s cjelokupnim Kraljevstvom kao doslovnim dijelom vas. To
poistovjeivanje je jednako izvan sumnje kao to je i izvan vjerovanja. Vaa potpunost nema granica jer je
postojanje beskraj.

IX. irenje Kraljevstva

1. Samo vi moete ograniiti svoju stvaralaku mo, ali Bog ju eli osloboditi. On vas ne eli liiti
vaeg djela kao to ne eli liiti Sebe Svojih. Nemojte uskratiti svoje darove Kraljevstvu, jer ete uskratiti
sebe Bogu! Sebinost dolazi od ega, ali samo-ispunjenje je od duha jer ga je Bog takvim stvorio. Sveti

28

Duh se nalazi u dijelu uma koji se nalazi izmeu ega i duha, posredujui izmeu njih, uvijek na strani
duha. Ego ovo smatra pristranou i on reagira kao da se netko okree protiv njega. Duh ovo smatra
istinom, jer on poznaje svoje ispunjenje i ne moe iznii iz nekog dijela iz kojeg je iskljuen.
2. Duh zna da je svjesnost sve njegove brae ukljuena u njegovoj, kao to je ukljuena u Bogu.
Mo cjelokupnog Sinstva i njegovog Stvoritelja je stoga vlastito ispunjenje duha, izraavajui Njegova
djela jednako potpunima i jednako savrenima. Ego ne moe pobijediti protiv ukupnosti koja ukljuuje
Boga, a bilo koja ukupnost mora ukljuivati Boga. Sve to je On stvorio dobilo je njegovu Mo, jer je to
dio Njega i dijeli Njegovo postojanje s Njim. Stvaranje je suprotno od gubitka, kao to je blagoslov
suprotan rtvi. Postojanje se mora iriti. Na taj nain ono zadrava znanje o sebi. Duh udi dijeliti svoje
postojanje kao to je to uinio Stvoritelj. Budui da je stvoren dijeljenjem, njegova volja je stvarati. On ne
eli sadravati Boga, ve eli proiriti Njegovo bie.
3. Proirenje Bojeg bia je jedina uloga duha. Njegovo ispunjenje nije mogue sputavati, ba kao
ni ispunjenje njegovog Stvoritelja. Ispunjenje je proirenje. Cjelokupni sustav miljenja ega blokira
proirenje i na taj nain blokira vau jedinu ulogu. On stoga blokira vau radost, pa tako vi sebe smatrate
neispunjenima. Vi jeste neispunjeni ukoliko ne stvarate, ali Bog ne poznaje neispunjenje i vi stoga morate
stvarati. Vi moda ne poznajete svoja vlastita djela, ali to se ne moe uplitati u njihovu stvarnost kao to se
ni to to vi niste svjesni vaeg duha ne moe uplitati s njegovim postojanjem.
4. Kraljevstvo se neprestano iri jer je tako u umu Bojem. Vi ne poznajete svoju radost jer ne
poznajete svoje vlastito samo-ispunjenje. Iskljuite bilo koji dio Kraljevstva iz sebe i neete biti potpuni.
Podijeljeni um ne moe zapaziti svoje ispunjenje i potrebno mu je udo potpunosti da ga obasja i izlijei.
To e ponovno probuditi potpunost u njemu i vratiti ga u Kraljevstvo zbog njegovog prihvaanja
potpunosti. Uvaavanje samo-ispunjenja uma ini sebinost nemoguom, a proirenje neizbjenim. Zbog
toga u Kraljevstvu postoji savreni mir. Duh ispunjava svoju ulogu, a jedino potpuno ispunjenje je mir.
5. Vaa djela su za vas zatiena, jer Sveti Duh, koji je u vaem umu, zna za njih i moe ih dovesti u
vau svijest kad god mu vi to dozvolite. Ona su tamo kao dio vaeg bia, jer vae ispunjenje ukljuuje i
njih. Djela svakog Sina Bojeg su ujedno i vaa jer svako djelo pripada svakome, budui da je stvoreno za
Sinstvo u cjelini.
6. Uspjeli ste poveati naslijee Sinova Bojih i tako ste ga uspjeli osigurati za sebe. Budui je
Volja Boja bila da vam ga pokloni, On ga je dao Zauvijek. Budui je bila Njegova Volja da to postane
vae zauvijek, On vam je dao sredstva da ga sauvate. I vi ste to i uinili. Nepotivanje Boje Volje ima
smisla samo nerazumnima. U istini to je nemogue. Vae samo-ispunjenje je jednako beskrajno kao i
Boje. Kao i Njegovo, ono se protee zauvijek i u savrenom miru. Njegov sjaj je toliko snaan da On
stvara u savrenoj radosti i iz Njegove potpunosti moe nastati samo potpuno.
7. Vjerujte da nikada niste izgubili svoj identitet i proirenja koja ga uvaju u potpunosti i miru.
uda su izraz ovog povjerenja. Ona su odraz vaeg pravilnog poistovjeivanja s braom i vae svjesnosti
da se to poistovjeivanje odrava proirenjem. udo je poduka potpune percepcije. Iskljuivanjem bilo
kojeg dijela ukupnosti u poduku, vi ste ukljuili cjelinu.

X. Zbrka Boli i Radosti

1. Kraljevstvo je, kao i ovaj svijet, rezultat premisa. Vi ste moda doveli rezoniranje ega do
njegovog loginog zakljuka, a to je potpuna zbrka oko svega. Ukoliko ste uistinu vidjeli ovakav rezultat
sigurno ga ne elite. Jedini razlog iz kojeg bi mogli eljeti neki njegov dio je to to ne vidite cjelinu. Vi
elite vidjeti premise ega, ali ne i njihov logini zakljuak. Nije li mogue da ste uinili to isto i s Bojim
premisama? Vaa djela su logian zakljuak njegovih premise. Njegovo razmiljanje ih je uspostavilo za
vas. Oni se nalaze upravo tamo gdje pripadaju. Oni pripadaju vaem umu kao dio poistovjeivanja vas s

29

Njim, ali vae stanje uma i vae priznavanje onoga to je u njemu ovisi o tome to vjerujete o svom umu.
Kakva god ta vjerovanja bila, ona su premise koje e odrediti ono to prihvaate u svoj um.
2. Sigurno je jasno da moete i prihvatiti u va um ono ega u njemu nema i poricati ono to u
njemu postoji. A ipak, ulogu koju je sam Bog dao vaem umu preko Svojeg, moete poricati, ali ju ne
moete sprijeiti. Ona je logian rezultat onoga to jeste. Sposobnost da vidite logini rezultat ovisi o
voljnosti da ju vidite, ali njena istinitost nema nita s vaom voljnou. Istina je Boja Volja. Dijelite
Njegovu volju i dijelit ete ono to On zna. Porecite Njegovu Volju kao svoju i porei ete Njegovo i svoje
Kraljevstvo.
3. Sveti Duh e vas uputiti samo kako izbjei bol. Sigurno se nitko ne bi suprotstavljao toj svrsi
kada bi ju prepoznao. Problem nije u tome je li istinito ono to Sveti Duh govori, ve da li vi elite sluati
to to govori. Vi ne prepoznajete to je bolno, kao to ne znate niti to je radosno i ustvari ste vrlo skloni
pomijeati to dvoje. Glavna uloga Svetog Duha je poduiti vas da ih razlikujete. Ono to je vama radosno,
egu je bolno i sve dok sumnjate u to to jeste brkat ete radost i bol. Ova zbrka je uzrok cjelokupne ideje o
rtvi. Sluajte Svetog Duha i odrei ete se ega. Ali neete rtvovati nita. Naprotiv, dobit ete sve.
Ukoliko u ovo vjerujete, sukoba nee biti.
4. Zbog toga trebate sebi pokazati ono to je oito. To vama nije oito. Vi vjerujete kako je za vas
bolje initi suprotno Bojoj Volji. Vi takoer vjerujete da je mogue initi suprotno Bojoj Volji. Stoga
vjerujete da vam je otvorena mogunost nemogueg izbora, ujedno zastraujueg i poeljnog. Ali Bog
hoe. On nema elja. Vae htijenje je jednako mono kao i Njegovo jer jest Njegovo. elje ega ne znae
nita, jer ego eli nemogue. Vi moete eljeti nemogue, ali vi moete htjeti jedino s Bogom. To je
slabost ega i vaa snaga.
5. Sveti Duh uvijek staje na stranu vas i vae snage. Sve dok izbjegavate Njegovo vodstvo na bilo
koji nain, vi elite biti slabi. Ali slabost je zastraujua. to drugo moe znaiti ta odluka osim da elite
biti uplaeni? Sveti Duh nikada ne trai rtve, ali ego ih trai uvijek. Ukoliko vas zbunjuje ova razlika u
motivaciji to moe biti jedino zbog projekcije. Projekcija je zbrka u motivaciji i s takvom zbrkom
povjerenje postaje nemogue. Nitko s radou ne slijedi vodia kojemu ne vjeruje, ali to ne znai da je
vodi nepouzdan. U tom sluaju to uvijek znai da je sljedbenik takav. Meutim, ovo je takoer samo
pitanje njegovog vlastitog vjerovanja. Vjerujui da on moe izdati, on vjeruje da sve moe izdati njega.
No, to je samo zato to je izabrao slijediti lano vodstvo. U nemogunosti da ovo vodstvo slijedi bez
straha, on povezuje strah s vodstvom i odbija slijediti bilo koje vodstvo. Nimalo ne iznenauje da je
posljedica ove odluke zbrka.
6. Sveti Duh je, kao i vi, savreno pouzdan. Sam Bog vam vjeruje i stoga je vaa pouzdanost izvan
sumnje. Ona e uvijek ostati izvan sumnje koliko god vi u to sumnjali. Prije sam rekao da ste vi Volja
Boja. Njegovo htijenje nije isprazna elja, a vae poistovjeivanje s Njegovom Voljom nije samo
mogunost, budui da je upravo to to vi jeste. Dijeljenje Njegove Volje sa mnom nije mogunost
otvorena za biranje, iako se moe tako initi. Cjelokupno razdvajanje poiva na toj pogreki. Jedini nain
da se iz nje izae je odluiti kako vi ne trebate odluiti nita. Sve vam je dano po Bojoj odluci. To je
Njegova Volja i vi ju ne moete promijeniti.
7. ak i odricanje od vae lane povlastice odluivanja koju ego tako ljubomorno uva ne postie se
vaom eljom. To se za vas postie Voljom Boga, koji vas nije ostavio bez utjehe. Njegov Glas e vas
poduiti kako razlikovati bol od radosti i izvest e vas iz zbrke koju ste nainili. U umu Sina Bojeg ne
postoji zbrka, jer njegova volja mora biti Volja Oeva, jer Oeva Volja jest Njegov Sin.
8. uda su u skladu s Voljom Bojom, koju vi ne poznajete jer ste zbunjeni onime to elite. To
znai da ste zbunjeni onime to jeste. Ukoliko ste vi Boja Volja a ne prihvaate ju, poriete radost. udo
je stoga poduka o tome to je radost. Budui je to poduka o dijeljenju to je takoer poduka o ljubavi koja
je radost. Svako udo je tako poduka o istini i, nudei istinu, vi uite o razlici izmeu boli i radosti.

30

XI. Stanje Milosti

1. Sveti Duh e vas uvijek voditi istinski, jer vaa radost je Njegova radost. To je Njegova Volja za
svakoga jer On govori u ime Kraljevstva Bojeg, koje je radost. Stoga je najjednostavnija stvar na svijetu
slijediti Ga i to je jedina jednostavna stvar jer nije od svijeta. Ona je stoga prirodna. Svijet ide protiv vae
prirode i nije u skladu s Bojim zakonima. Svijet uoava red tekoe u svemu. To je stoga to ego nita ne
smatra sasvim poeljnim Pokazujui sebi kako u udima ne postoji red tekoa, uvjerit ete se da u vaem
prirodnom stanju uope ne postoji tekoa, jer to je stanje milosti.
2. Milost je prirodno stanje svakog Sina Bojeg. Kad nije u stanju milosti, on je van svog prirodnog
okruenja i ne funkcionira dobro. Sve to ini postaje napor, jer on nije stvoren za okruenje koje je sam
stvorio. On se stoga njemu ne moe prilagoditi, niti ga moe prilagoditi sebi. Nema smisla pokuavati. Sin
Boji je sretan samo kad zna da je s Bogom. To je jedino okruenje u kojem nee osjeati napor, jer on tu
pripada. To je takoer jedino okruenje njega vrijedno, jer je njegova vrijednost izvan bilo ega to on sam
moe stvoriti.
3. Pogledajte Kraljevstvo koje ste stvorili i prosudite poteno njegovu vrijednost. Je li vrijedno da
bude domom djetetu Bojem? titi li njegov mir i sjaji li ljubavlju na njega? uva li njegovo srce
netaknuto strahom i dozvoljava li mu da uvijek daje, bez osjeaja gubitka? Poduava li ga da je takvo
davanje njegova radost i da mu sam Bog zahvaljuje na njegovom davanju? Jedino u takvom okruenju
moete biti sretni. Vi ga ne moete stvoriti, kao to ne moete stvoriti niti sebe. Ono je bilo stvoreno za
vas, kao to ste i vi bili stvoreni za njega. Bog pazi na Svoju djecu i nita im ne uskrauje. No, kada oni
uskrauju Njemu oni to ne znaju, jer tako uskrauju sebi sve. Vi koji ste mogli dati ljubav Boju svemu to
vidite i dodirujete i prisjeate se, vi doslovno uskraujete sebi raj.
4. Pozivam vas da se prisjetite kako sam vas izabrao da poduavate Kraljevstvo Kraljevstvu. Ne
postoje iznimke ovoj poduci, jer je upravo nedostatak iznimaka poduka. Svaki sin koji se vrati Kraljevstvu
s ovom podukom u srcu izlijeio je Sinstvo i zahvalio Bogu. Svatko tko naui ovu poduku postao je
savren uitelj, jer ju je nauio od Svetog Duha.
5. Kada je u umu samo svjetlo, on poznaje samo svjetlo. Njegov vlastiti sjaj sja uokolo i iri se u
tamu drugih umova, pretvarajui ih u velianstvenost. Velianstvenost Boja se nalazi u njemu, kako bi ju
prepoznali, cijenili i poznavali. Prepoznavanje velianstvenosti Boje kao svog brata znai prihvaanje
vlastitog naslijea. Bog daje samo jednako. Ukoliko prepoznate svoj dar u nekom drugome, priznajete ono
to vam je dao. Nita nije tako lako prepoznati kao istinu. To prepoznavanje je trenutno, jasno i prirodno.
Vi ste nauili ne prepoznavati ju i to je za vas bilo vrlo teko.
6. Iz svog prirodnog okruenja vi moete pitati to je istina? jer je istina okruenje pomou kojeg
i za koje ste stvoreni. Vi ne poznajete sebe, jer ne poznajete svog Stvoritelja. Vi ne poznajete svoja djela,
jer ne poznajete svoju brau, koja su ih stvorila s vama. Ve sam rekao da je jedino cjelokupno Sinstvo
vrijedno biti su-stvoritelj s Bogom, jer jedino cjelokupno Sinstvo moe stvarati poput Njega. Kad god
izlijeite brata prepoznavanjem njegove vrijednosti, vi priznajete njegovu, a ujedno i svoju mo stvaranja.
On nije mogao izgubiti ono to u njemu prepoznajete, a vi morate posjedovati slavu koju vidite u njemu.
On je su-stvoritelj s Bogom i s vama. Porecite njegovu stvaralaku mo i porekli ste svoju mo i mo
Boga koji vas je stvorio.
7. Vi ne moete porei dio istine. Vi ne poznajete svoja djela jer ne poznajete njihovog Stvoritelja.
Vi ne poznajete sebe jer ne poznajete svoja djela. Vaa djela ne mogu uspostaviti vau stvarnost, kao to ni
vi ne moete uspostaviti Boju. Ali vi moete znati oboje. Postojanje se prepoznaje dijeljenjem. I, jer je
Bog podijelio Svoje bie s vama, vi moete znati Njega. Ali takoer morate poznavati sve to je On
stvorio, kako bi znali to su oni dijelili. Bez svog Oca, neete znati svoje oinstvo, Kraljevstvo Boje
ukljuuje sve Njegove Sinove i njihovu djecu, koji su jednako poput sinova i poput Oca. Upoznajte, stoga,
Sinove Boje i upoznat ete sva bia.

31

RADNA KNJIGA ZA UENIKE

32

VJEBA 61

Ja sam svjetlost svijeta.

1. Tko je svjetlost svijeta osim Bojeg Sina? Ovo je jednostavno iskazivanje istine o samom sebi,
suprotno od iskazivanja oholosti, arogancije ili samozavaravanja. Ono ne opisuje pojam o sebi kakav si
sam izgradio i ne odnosi se na bilo koju karakteristiku kojom obdaruje svoje idole. Rije je o tebi kakvim
te je stvorio Bog. Jednostavno iskazana istina.
2. Za ego, dananja ideja je saetak velianja samog sebe. Ali ego ne razumije skromnost,
zamjenjujui je sa samoponiavanjem. Skromnost se sastoji u prihvaanju svoje uloge u spasenju i
izbjegavanju svih ostalih. Skromnost nije insistiranje na tome da ne moe biti svjetlo svijeta, ako je to
funkcija koju ti je dodijelio Bog. Arogancija je tvrditi da ova funkcija nije za tebe, a arogancija uvijek
potjee iz ega.
3. Istinska skromnost zahtijeva prihvaanje dananje ideje jer Glas Boji kae da je ona istinita. To
je prvi korak u prihvaanju svoje stvarne uloge na Zemlji. To je divovski korak prema zauzimanju svog
pravog mjesta u spasenju. To je i potvrda tvojeg prava na spasenje i priznavanje moi koja ti je dana u
spaavanju drugih.
4. eljet e to ee misliti o ovoj ideji tijekom dana. Ona je savren odgovor na sve iluzije, time i
na sva iskuenja. Iznosi pred lice istine sve slike koje si o sebi stvorio, pomae da ostvari mir,
neoptereen i siguran u svoju svrhu.
5. Dananju vjebu treba izvoditi to ee, u to je mogue veem broju, iako jedna vjeba ne
smije biti dua od jedne ili dvije minute. Vjebu treba zapoeti govorei sam sebi:
Ja sam svjetlo svijeta.
To je moja jedina funkcija.
To je razlog zato sam ovdje.
Zatim kratko vrijeme razmiljaj o ovom iskazu, po mogunosti zatvorenih oiju, naravno ako to
trenutana situacija dozvoljava. Dopusti slinim mislima da se pojave. Ako um odluta daleko od zadane
ideje ponovi ju tiho u sebi.
6. Dan treba zapoeti i zavriti vjebanjem. Na ovaj nain probudit e se priznanjem istine o sebi,
ojaati ga tijekom dana i na kraju otii na spavanje potvrujui svoju pravu funkciju i jedinu svrhu zbog
koje si na Zemlji. Ova dva razdoblja vjebanja, jutarnja i veernja vjeba mogu trajati due od ostalih. Ali
samo ako ih doivi kao korisne i poeli proiriti.
7. Dananja ideja ide daleko iznad uskih pogleda ega o tome tko si ti i kakva je tvoja svrha. Kao
nositelju spasenja to je nuno. Radi se o prvom u nizu divovskih koraka koje emo napraviti u nekoliko
sljedeih tjedana. Danas pokuaj postaviti vrste temelje za napredak koji slijedi. Ti si svjetlo svijeta. Bog
je svoj plan spasenja izgradio kroz Svojeg Sina u tebi.

33

VJEBA 62

Opratanje je moja funkcija kao svjetlosti svijeta.

1. Tvoje opratanje je ono to e svijet dovesti do svjetlosti. Opratanje e ti i dozvoliti da
prepozna svjetlo u kojem vidi. Ono istie injenicu da si ti svjetlost svijeta. Kroz opratanje istina o
samom sebi vraa se u tvoje sjeanje. Zato, u tvom opratanju lei tvoje spasenje.
2. Iluzije o sebi i o svijetu su jedno. I zbog toga je svako opratanje u stvari dar samom sebi. Tvoj
cilj je pronai tko si ti, nakon to si negirao svoj identitet napadom na stvaranje i njegovog Stvoritelja.
Sada ui sjetiti se istine. Da bi se to postiglo, opratanje mora zamijeniti napad, tako da misli o ivotu
mogu zamijeniti misli o smrti.
3. Zapamti da u svakom napadu priziva svoju slabost, dok opratajui uvijek priziva Kristovu
snagu u samom sebi. Zar sada ne poinje shvaati to e opratanje za tebe uiniti? Ono e ukloniti sve
osjeaje slabosti, napetosti i umora iz tvojeg uma. Odnijet e i sav strah, krivicu i bol. Ono e obnoviti u
tvojoj svjesnosti neranjivost i snagu koju je Bog dao Svojem Sinu.
4. Budimo sretni to ovaj dan zapoinjemo i zavravamo vjebanjem dananje ideje. Koristimo je i
tijekom cijelog dana, po mogunosti to ee. Ona e pomoi da dan uinimo sretnim, onako kako Bog
eli da bude. To e pomoi i onima oko tebe, i onima koji izgledaju daleko u vremenu i prostoru, da sreu
podijele s tobom.
5. to ee moe, po mogunosti zatvorenih oiju, danas sebi reci:
Opratanje je moja. funkcija kao svjetlosti svijeta.
Ja u ostvariti svoju funkciju da bih mogao biti sretan.
Potom, posveti minutu ili dvije razmatranju svoje funkcije, sree i osloboenja koje e ti ona
donijeti. Neka misli slobodno dolaze. Tvoje e srce prepoznati ove rijei, jer u tvojem umu je svjesnost o
njihovoj istinitosti. Ako pozornost popusti, a misli odlutaju sa zadane teme, ponovi dananju ideju i dodaj:
Ja u ovo zapamtiti jer elim biti sretan.

34

VJEBA 63

Kroz moje opratanje svjetlost svijeta donosi mir svakom umu.

1. Kako si svet ti koji ima mo donijeti mir svakom umu! Kako si blagoslovljen ti koji moe
nauiti prepoznati sredstva koja kroz tebe to ostvaruju! Koja bi svrha mogla donijeti veu sreu?
2. Djelujui ovako, ti si zaista svjetlo svijetu. Boji Sin gleda u tebe traei svoje spasenje. To mu
treba dati, jer pripada i tebi. Umjesto ovoga, nemoj prihvatiti nikakav trivijalan cilj ili besmislenu elju.
U suprotnom, zaboravit e svoju funkciju i ostaviti Bojeg Sina u paklu. Ovo nije isprazan zahtjev koji ti
se postavlja. Od tebe se trai da prihvati spasenje kako bi ga mogao dati.
3. Prepoznavajui vanost ove funkcije, sretni se je esto prisjeamo tijekom dana. Dan emo
zapoeti priznavanjem onoga to ideja govori, a zakljuiti s milju o njoj u svojoj svijesti. Tijekom dana
ovo emo ponoviti to ee:
Kroz moje opratanje svijetlost svijeta donosi mir svakom umu.
Ja sam sredstvo koje je Bog odredio za spasenje svijeta.
4. Ako u miru zatvori oi, tijekom jedne ili dvije minute, vjerojatno e lake dopustiti dolazak
misli vezanih uz dananju vjebu. Ipak, ne ekaj na ovakvu priliku. Treba iskoristiti svaku mogunost za
pojaavanje dananje ideje. Zapamti da Boji Sin u tebi gleda svojeg spasitelja. A Tko, osim tvojeg Ja,
moe biti Njegov Sin?

35

VJEBA 64

Neka ne zaboravim svoju funkciju.

1. Dananja je ideja samo drugi nain da se kae: "Ne dovedi me u napast." Svrha svijeta koji vidi
jest zasjeniti tvoju funkciju opratanja i dati ti opravdanje da je zaboravi. To je iskuenje da se napusti
Bog i Njegov Sin prihvaanjem fizike pojavnosti. To je ono u to gledaju tjelesne oi.
2. Sve to tjelesnim oima izgleda stvarno, ne moe biti nita drugo do oblik iskuenja, jer je to
svrha i samog tijela. Nauili smo do sada, da Sveti Duh na drugi nain koristi iluzije koje smo mi stvorili i
zato On u njima vidi drugaiju svrhu. Svetom Duhu je svijet mjesto gdje ui sebi oprostiti ono za to
misli da su tvoji grijesi. U ovakvom opaanju, fizika pojavnost iskuenja postaje duhovno
prepoznavanje spasenja.
3. U pregledu naih nekoliko posljednjih vjebi vidimo da je tvoja funkcija ovdje biti svijetlo
svijeta, funkcija koju ti je Bog dao. Jedino te arogancija ega navodi u to sumnjati; i samo je njegov strah
razlog da sebe smatra nedostojnim zadatka koji ti je odredio sam Bog. Spas svijeta oekuje tvoje
opratanje, zato to kroz njega Boji Sin naputa sve iluzije i prevladava sva iskuenja. A Boji Sin si ti.
4. Bit e sretan samo onda kada ispunjava funkciju koju ti je Bog odredio. To je stoga to je tvoja
funkcija biti sretan, koristei sredstva ijom uporabom srea postaje neizbjena. Nema drugog naina.
Zato, svaki put kad bira hoe li ili nee obavljati svoju funkciju, bira hoe li ili nee biti sretan.
5. Sjetimo se toga danas. Podsjetimo se na to ujutro i ponovno uveer, a takoer i tijekom cijelog
dana. Pripremi se unaprijed za sve odluke koje e danas donijeti podsjeanjem da su one zaista vrlo
jednostavne. Svaka e voditi do sree ili do nesree. Zar je zaista teko donijeti tako jednostavnu odluku?
Neka te ne zavara oblik odluke. Sloenost oblika ne znai i sloenost sadraja. Nemogue je da bilo koja
odluka na Zemlji moe imati razliit sadraj od ovog jednostavnog izbora. To je jedini izbor koji vidi Sveti
Duh. Zato je to i jedini izbor koji postoji.
6. Danas, dakle, vjebamo s ovim mislima:
Neka ne zaboravim svoju funkciju.
Neka ne pokuavam zamijeniti svoju s Bojom funkcijom.
Neka oprostim i budem sretan.
Danas najmanje jednom, deset do petnaest minuta, provedi razmiljajui zatvorenih oiju o ovim
izjavama. U pomo e doi srodne misli, ako zapamti kljunu vanost svoje funkcije za sebe i svijet.
7. U estim primjenama zadane ideje kroz dan, posveti nekoliko minuta rezimiranju ovih misli, a
onda i promiljanju o njima i o niem drugom. Posebno e teko biti na poetku, jer nisi vian disciplini
uma koju ova vjeba zahtijeva. Moda e esto trebati ponavljati "Neka ne zaboravim svoju funkciju",
kao pomo u koncentraciji.
8. Potrebno je primijeniti dva oblika kraeg vjebanja. Povremeno radi vjebe zatvorenih oiju,
pokuavajui odrati pozornost na mislima koje koristi. U nekoj drugoj prilici vjebe izvodi otvorenih
oiju. Nakon sabiranja misli, pogledaj polako oko sebe i kai:
Ovoje svijet koji u po svojoj funkciji spasiti.

36

VJEBA 65

Moja jedina funkcija je ona koju mi je Bog dao.

1. Dananja ideja ponovno potvruje tvoju odanost spasenju. Ujedno, ona te podsjea kako nema
nikakve funkcije osim ove. Obje ove misli oito su nune za potpunu odanost. Spasenje ne moe biti
jedina svrha koju ima ako, i dok jo uvijek, na umu ima i druge ciljeve. Potpuno prihvaanje spasenja
kao svoje jedine funkcije nuno sadri dvije faze: prepoznavanje spasenja kao svoje funkcije i odricanje
od svih drugih ciljeva koje si sebi postavio.
2. To je jedini nain kojim moe zauzeti svoje pravo mjesto medu spasiteljima svijeta. To je jedini
nain kojim moe rei i pritom zaista i misliti: "Moja jedina funkcija je ona koju mi je Bog dao." To je
jedini nain koji moe nai duevni mir.
3. Danas i cijeli niz dana koji slijede, osiguraj deset do petnaest minuta dugotrajno vjebanje u
kojem pokuaj razumjeti i prihvatiti stvarno znaenje zadane ideje. Dananja ideja nudi izlaz iz svih tvojih
prividnih tekoa i daje klju za vrata mira koja si sam sebi, vlastitim rukama, zatvorio. Daje ti odgovor na
sve potrage koje si poduzeo od poetka vremena.
4. Pokuaj, ako je mogue, ove produene vjebe obavljati u priblino isto vrijeme svaki dan.
Takoer, pokuaj to vrijeme unaprijed odrediti, i onda se tog drati to preciznije. Razlog ovome je tako
rasporediti dan da jedan njegov dio posveti Bogu, ostavljajui dovoljno vremena i za trivijalne ciljeve
koje eli postii. Ovo je dio dugoronog vjebanja discipline koju tvoj um treba, kako bi ga Sveti Duh
mogao konzistentno koristiti za svrhu koju On dijeli zajedno s tobom.
5. Dua razdoblja vjebanja zaponi razmatranjem dnevne ideje. Zatvori oi, jo jednom u sebi
ponovi zadanu ideju i paljivo promatraj svoj um kako bi uoio misli koje se potom javljaju u svijesti. U
poetku se ne pokuavaj koncentrirati samo na misli vezane uz dananju ideju. Radije pokuaj razotkriti
svaku misao koja se javlja i koja zadanoj ideji smeta. Uoi svaku misao koja prolazi umom, po
mogunosti sa to manje vezanosti ili brige za njih. Na kraju svaku odbaci, govorei sebi:
Ova misao odraava cilj koji me prijei da prihvatim svoju jedinu funkciju.
6. Poslije odreenog vremena, sve tee ete pronalaziti ometajue misli. Ipak, produi i tada
vjebanje, minutu ili dvije, pokuavajui otkriti i razumjeti znaajne misli koje su ranije promakle
pozornosti. inei to, nemoj se vie naprezati. Potom reci samom sebi:
Neka moja prava funkcija bude ispisana na ovoj istoj ploici.
Ne mora koristiti ba ove rijei, ali nastoj osjetiti voljnost da istina zamijeni lane ciljeve koje
stvara iluzija.
7. Na kraju, jo jednom ponovi dananju ideju. Ostatak vremena odreenog za vjebanje posveti
nastojanju da razumije vanost koju dananja ideja ima za tebe, olakanju koje donosi njezino
prihvaanje u razrjeavanju tvojih konflikata jednom za svagda. Razmisli i o obimu u kojem uistinu eli
spasenje, protivno tvojim ludim idejama koje te uvjeravaju u suprotno.
8. U kraim vjebama, koje treba raditi najmanje jednom u svakom satu, koristi se ovim oblikom
primjene dananje ideje:
Moja jedina funkcija je ona koju mi je Bog dao.
Ne elim nikakvu drugu i nemam nikakvu drugu.

37

Dok ovo vjeba, ponekad zatvori oi, a ponekad ih dri otvorenima i gledaj oko sebe. Ono to sada
vidi potpuno e se izmijeniti kada dananju ideju potpuno prihvati.

38

VJEBA 66

Moja srea i moja funkcija su jedno.

l. Sigurno si primijetio da u najnovijim vjebama stavljam naglasak na vezu izmeu izvrenja tvoje
funkcije i postizanja sree. Razlog ovog naglaavanja je to ti stvarno ne vidi tu vezu. Tu je i neto vie
od same veze izmeu ove dvije stvari - one su jedno te isto. Oblici im se razlikuju, ali im je sadraj
potpuno isti.
2. Ego stalno ratuje sa Svetim Duhom na temeljnom pitanju o tome to je naa funkcija. Sa Svetim
Duhom stalno ratuje i po pitanju nae srea To nije dvosmjerna bitka. Ego napada, ali Sveti Duh ne
odgovara. On zna to je tvoja funkcija. On zna da je to tvoja srea.
3. Danas emo pokuati izbjei tu potpuno besmislenu bitku i pribliiti se istini o tvojoj funkciji.
Neemo sudjelovati u besmislenoj raspravi o tome to ta funkcija jest. Neemo se beznadno upetljati u
definiranje sree i odreivanje naina kako ju postii. Neemo poputati egu sluanjem njegovih napada
na istinu. Bit emo zadovoljni samo otkrivanjem istine.
4. Cilj dananjeg dueg razdoblja vjebanja je tvoje prihvaanje injenice da ne postoji samo vrlo
snana veza izmeu funkcije koju ti je Bog dao i tvoje vlastite sree, ve da su one zapravo istovjetne.
Bog ti daje samo sreu. Stoga i funkcija koju On daje mora biti srea, ak i ako ponekad izgleda drugaije.
Dananje vjebe su pokuaj prevladavanja ove razlike i prepoznavanja zajednikih sadraja koji postoje u
istini.
5. Due razdoblje vjebanja u trajanju od 10 do 15 minuta zaponi razmatranjem ovih misli:
Bog mi daje samo sreu.
On mi daje moju funkciju.
Stoga moja funkcija mora biti moja srea.
Pokuaj vidjeti logiku u ovom slijedu, ak i ako jo ne moe prihvatiti zakljuak. Samo u sluaju
da su prve dvije misli pogrene, zakljuak moe biti laan. Promislimo onda na trenutak o te dvije
postavke, usporedno s vjebanjem.
6. Prva kae kako ti Bog daje samo sreu. To, naravno, moe biti i lano, ali da bi bilo lano, nuno
je Boga definirati kao neto to On nije. Ljubav ne moe dati zlo, a ono to nije srea jest zlo. Bog ne
moe dati ono to nema, On ne moe imati ono to On nije. Ukoliko ti Bog ne daje samo sreu, On mara
biti zao. A to je onda razumijevanje o Njemu koje usvaja ako ne prihvati prvu postavku.
7. Druga kae da ti Bog daje tvoju funkciju. Vidjeli smo ranije da postoje dva dijela tvojeg uma.
Jednim vlada ego, i taj je dio izgraen od iluzija. Drugi je dom Svetog Duha, gdje prebiva istina. Nema
drugih vodia koje moe birati i nema drugih rezultata koji su mogui kao posljedica tvog izbora, osim
straha kojeg uvijek proizvodi ego i ljubavi koju uvijek nudi Sveti Duh kao zamjenu za strah.
8. Dakle, tvoju funkciju je, ili ustanovio Bog putem Svojeg Glasa, ili ju je izgradio ego kojeg si sam
stvorio u zamjenu za Boga. Koja je od tih funkcija prava? Ukoliko ti Bog nije dao tvoju funkciju, ona je
onda dar ega. Ima li uistinu ego darove koje bi mogao dati? Kako je sam iluzija, moe ponuditi samo
iluziju darova.
9. Razmisli o ovome tijekom dananjih duih vjebi. Razmiljaj i o mnogim oblicima koje je iluzija
o tvojoj funkciji preuzela u tvojem umu i o mnogim nainima kojima si pokuao doi do spasenja pod
vodstvom ega. Jesi li naao spasenje? Jesi li sretan? Jesu li ti ovi naini donijeli mir? Danas nam je
potrebno veliko potenje. Dobro se sjeti rezultata, i promisli je li uope razumno oekivati sreu od bilo
ega to je ego ikada predloio. Ipak, ego je jedina alternativa Glasu Svetog Duha.

39

10. Posluat e ludilo ili uti istinu. Pokuaj izabrati dok razmilja o postavkama na kojima poiva
na zakljuak. Ovaj zakljuak moemo podijeliti, i nijedan drugi. Sam Bog ga dijeli s nama. Dananja
ideja je jo jedan divovski korak u prepoznavanju istoga istim, a razliitog razliitim. Na jednoj strani
stoje sve iluzije. A na drugoj stoji sva istina. Pokuajmo danas razumjeti da je samo istina istinita.
11. Tijekom kraih vjebanja, najkorisnije bi bilo raditi ih dva puta na sat, preporuam ovaj oblik
primjene dananje ideje:
Moja srea i moja funkcija su jedno, jer mi ih je obje dao Bog.
Lagano ponavljanje ovih rijei i istovremeno razmiljanje o njima dok ih izgovara, nee ti oduzeti
vie od jedne minute. Moda i manje.

40

VJEBA 67

Ljubav me je stvorila sebi nalik.

1. Dananja je ideja potpuni i toni iskaz o tome to si ti. Ona otkriva razlog zato si ti svjetlost
svijeta i zato te je Bog postavio za spasitelja svijeta. To je i razlog zato Boji Sin gleda prema tebi radi
svog spasenja. Ono io ti uistinu jesi, spaava Bojeg Sina. Danas emo uloiti sve svoje snage da
dosegnemo istinu o tebi i da potpuno razumijemo, barem na trenutak, da je ona zaista istina.
2. Tijekom duih vjebanja razmiljajmo o tvojoj stvarnosti i o njenoj potpunoj, nepromjenljivoj
prirodi. Poet emo ponavljanjem ove istine o tebi, a potom emo potroiti nekoliko minuta dodavanjem
misli koje odgovaraju iznesenoj istini. Na primjer:
Svetost me je stvorila svetim.
Ljubaznost me je stvorila ljubaznim.
Uslunost me je stvorila uslunim.
Savrenost me je stvorila savrenim.
Svaki opis u skladu s Bogom kako On sam Sebe definira pogodan je za ovaj oblik vjebanja. Danas
se trudimo ukloniti tvoju definiciju Boga i zamijeniti je Njegovom Vlastitom. Takoer, pokuavamo
naglasiti da si ti sam dio Njegove definicije samog Sebe.
3. Poto si upotrijebio nekoliko ovakvih misli vezanih s dananjom idejom, pokuaj u kratkom
pripremnom razdoblju odbaciti sve misli. Pokuaj se probiti mimo svih svojih slika i unaprijed stvorenih
pojmova o samom sebi do istine koja lei u tebi. Ako te je ljubav stvorila sebi nalik, pravo Ja mora biti ti
tebi. I negdje u tvom umu Ono eka da ga pronae.
4. Moda ustvrdi da je dananju ideju nuno povremeno ponavljati da bi njome zamijenio misli
koje odvlae pozornost. Moda to nee biti dovoljno i moda e ti biti potrebno nastaviti s dodavanjem
drugih misli vezanih za istinu o tebi. Ipak, moda se uspije kroz sve to probiti, kao i kroz trenutke bez
ikakvih misli, u svjesnost plamteeg svjetla u kojem sebe prepoznaje onakvim kakvim te je Ljubav
stvorila. Budi uvjeren da e danas mnogo uiniti da tu svjesnost priblii, bez obzira osjea li da si u
tome uspio ili ne.
5. Danas je posebno korisno vjebati zadanu ideju to ee. Istinu o sebi treba uti to je ee
mogue, jer je tvoj um toliko zaokupljen lanim slikama samog sebe. etiri ili pet puta na sat, a moda i
ee, sam sebe podsjeti da te je stvorila Ljubav sebi nalik. Djelovat e blagotvorno posluati istinu o
samom sebi.
6. Tijekom kraih razdoblja vjebanja pokuaj shvatiti da zadanu ideju ne izgovara tvoj siuni,
usamljeni glas. Ovo je Glas za Boga, podsjeajui te na tvog Oca i na tvoje pravo Ja. Ovo je Glas istine,
dok zamjenjuje sve to ti ego govori o sebi jednostavnom istinom o Sinu Bojem. Ljubav te je stvorila
sebi nalik.

41

VJEBA 68

Ljubav ne sadri aljenje.

1. Ti kojeg je ljubav stvorila sebi nalik, ne moe se istovremeno aliti i spoznati svoje Ja. aliti se
znai zaboraviti tko si. aliti se znai vidjeti sebe kao tijelo. aliti se znai dozvoliti egu da vlada umom i
tijelo osudi na smrt. Moda jo uvijek ne razumije u potpunosti to pritube znae za tvoj um. One
stvaraju privid da si odvojen od svojeg Izvora i da na Njega nisi nalik. Pritube te navode na vjerovanje da
je i On nalik onome to ti misli da si postao, jer nitko ne moe zamisliti svojeg Tvorca razliitim od
samog sebe.
2. Odvojivi se naizgled od svog Ja, koje ostaje svjesno Svoje slinosti sa Svojim Tvorcem, pravo
Ja izgleda uspavano, dok onaj dio vlastitog uma, koji u svom spavanju plete iluzije, vidi budnim. Moe li
se sve ovo pojaviti zbog pritubi? O, da! Onaj tko se ali zapravo negira da ga je ljubav stvorila, a njegov
Tvorac ga poinje plaiti u njegovim snovima punim mrnje. Tko moe sanjati o mrnji, a ne bojati se
Boga?
3. Sigurno je da oni koji se ale nanovo definiraju Boga u skladu s vlastitom slikom. Ali, sigurno je
i da ih je Bog stvorio Sebi nalik i definirao ih kao dio Samog Sebe. Isto je tako sigurno da e oni koji se
ale stradati od osjeaja krivice, kao to je izvan sumnje da e oni koji oproste nai svoj mir. Takoer je
sigurno da e oni koji se ale zaboraviti tko su, kao to je izvan sumnje da e se oni koji oproste sjetiti
samih sebe.
4. Zar nee biti voljan odustati od svojih pritubi ako u sve ovo povjeruje? Moda misli da se
pritubi ne moe osloboditi? To je samo stvar motivacije. Danas emo pokuati vidjeti kako e se
osjeati bez svojih albi. Ako uspije, barem malo, osloboditi ih se s vremena na vrijeme, nikada vie nee
biti problema s motivacijom.
5. Dananje produeno razdoblje vjebanja zaponi potragom u svojem umu, potragom za osobama
za koje misli da su ti nanijele veliku nepravdu. Neke od tih osoba e vrlo lako pronai. Potom razmiljaj
na male pritube koje u tebi postoje, protiv onih koje misli da voli ili ti se samo sviaju. Brzo e
uvidjeti da nema nikoga protiv koga se zbog neega ne ali. U tvojem opaanju samog sebe to te ini
usamljenim u cijelom svemiru.
6. Sada se odlui sve ove ljude vidjeti kao prijatelje. Svima reci, mislei o svakom posebno kako
bude dolazio na red:
Vidim te kao svojeg prijatelja,
kako bih se sjetio da si dio mene
i tako spoznao samog sebe.
Ostatak vremena predvienog za vjebu provedi u pokuaju da sebe zamisli u potpunom miru sa
svima i svaim. Zamisli se sigurnim u svijetu koji te titi i voli i kojeg zauzvrat sam voli. Pokuaj osjetiti
kako te okruuje sigurnost, kako lebdi iznad tebe i kako te podrava. Povjeruj, makar na kratko, da te nita
i nitko ne moe povrijediti. Na kraju vjebe kai samom sebi:
Ljubav ne sadri aljenje.
Kada se oslobodim svojih albi,
znat u da sam potpuno siguran.

42

7. Krae se vjebe trebaju sastojati od brzih primjena dananje ideje u slijedeem obliku. im se
pojavi misao pritube protiv bilo koga, bio on fiziki prisutan ili ne, reci sebi:
Ljubav ne sadri aljenje.
Ne elim izdati samog Sebe.
Kao dodatak, dananju ideju ponovi nekoliko puta na sat u ovom obliku:
Ljubav ne sadri aljenje.
Probudit u svoje Ja odbacivanjem svih pritubi,
budei se u Njemu.

43

VJEBA 69

Moje aljenje skriva svjetlost svijeta u meni.

1. Nitko ne moe gledati kroz ono to tvoje aljenje prekriva. Kako ono skriva svjetlost svijeta u
tebi, svatko ostaje u tami, a zajedno s njim i ti. Ali, kada se veo tvojih albi podigne, spaen si zajedno s
ostalim ljudima. Podijeli sada svoje spasenje s njim, koji je u paklu stajao pokraj tebe. On je tvoj brat u
svjetlosti svijeta koja vas obojicu spaava.
2. Pokuajmo danas, po drugi puta, stvarno dosei svjetlost u tebi. Prije no to se toga prihvatimo u
naoj duoj vjebi, posvetimo nekoliko minuta razmiljanju o tome to zapravo pokuavamo postii. Mi
doslovno pokuavamo doi u dodir sa spasenjem svijeta. Namjeravamo probiti veo tame koja ga prekriva.
Namjeravamo podii taj veo i vidjeti kako suze Bojeg Sina nestaju u sunevom svjetlu.
3. Zaponimo danas nau duu vjebu s punim razumijevanjem da je doista tako i sa stvarnom
odlunou dosegnuti ono to nam je od svega dragocjenije. Spasenje je naa potreba. Nema druge svrhe
na zemlji i nema druge funkcije za ispuniti. Uenje spasenja na je jedini cilj. Drevnu potragu danas
zavrimo nalaenjem svjetlosti u samom sebi i njegovim otkrivanjem, kako bi ga mogao vidjeti i veseliti
se svatko tko je zajedno s nama tragao.
4. Sada mirno i lagano, zatvorenih oiju, dozvoli da odu svi sadraji koji obino ispunjavaju tvoju
svijest. Zamisli svoj um kao veliki krug kojeg opkoljava sloj tekih, tamnih oblaka. Ti moe vidjeti samo
oblake zato to ti izgleda da stoji izvan kruga, od njega potpuno odvojen.
5. S obzirom na mjesto na kojem stoji, nema nikakvog razloga povjerovati da postoji sjajna
svjetlost koju oblaci prekrivaju. Oblaci ti izgledaju kao jedina stvarnost, kao jedino to se moe vidjeti.
Stoga se i ne pokuava probiti kroz njih, proi pokraj, to je jedini nain da se uvjeri kako nisu stvarni.
Danas emo ba to pokuati.
6. Nakon to si promislio o znaaju onoga to pokuava uiniti za sebe i svijet, to vie se smiri,
mislei samo o tome koliko eli dosei svjetlost unutar sebe - danas, sada! Odvai se proi pokraj oblaka.
Posegni za njima i dodirni ih u svojem umu. Obrii ih vlastitom rukom, osjeti kako poivaju na tvojim
obrazima, tvom elu i onim jabuicama, dok kroz njih prolazi. Samo naprijed, oblaci te ne mogu
zaustaviti.
7. Ako bude ispravno radio vjebe, poet e osjeati kako te neto die i nosi naprijed. Tvoj mali
napor i mala odlunost prizvali su u pomo snagu svemira, snagu Samog Boga, da te iz tame podignu u
svjetlost. Ti si u skladu s Njegovom Voljom. Ne moe ne uspjeti, zato to je tvoja volja istovremeno i
Njegova.
8. Imaj danas povjerenje u svojeg Oca i budi siguran da te On uje i odgovara. Moda jo nee
prepoznati Njegov odgovor, ali moe biti siguran da je poslan i da e ga dobiti. Pokuaj, tijekom
nastojanja da se kroz oblake probije do svjetla, sauvati ovo povjerenje. Pokuaj zapamtiti da konano
povezuje svoju volju s Bojom. Nastoj stalno imati na umu misao da ono to poduzima zajedno s
Bogom mora uspjeti. A onda dozvoli Bojoj moi da djeluje u tebi i kroz tebe, dozvoli da se izvri tvoja i
Njegova volja.
9. Tijekom kraih razdoblja vjebanja, koja treba obavljati to je ee mogue, zbog vanosti
dananje ideje za tebe i tvoju sreu podsjeti se da tvoje aljenje skriva svjetlost svijeta od tvoje svjesnosti.
Podsjeti se da nisi sam u ovoj potrazi za svjetlou i da zna gdje je treba traiti.
Tada kai:
Moje aljenje skriva svijetlost svijeta u meni.
Ne mogu vidjeti onu to sam sakrio.

44

elim da mi se ono otkrije, zbog mog spasenja i spasenja svijeta.

Budi siguran kada sebi kae:
Ako nastavim sa aljenjem,
svijetlost svijeta i dalje e ostati od mene skrivenu.
Ovo posljednje reci samom sebi u sluaju napasti da tijekom dananjeg dana bilo kome neto
zamjeri.

45

VJEBA 70

Moje spasenje dolazi od mene samog.

1. Svako iskuenje nije nita drugo do jedan od oblika osnovnog iskuenja, nevjerovanja u dananju
ideju. Spasenje izgleda kao da dolazi sa svakog drugog mjesta osim od tebe samog. Ba kao i osjeaj
krivnje. Ti ne vidi da su krivnja i spasenje samo u tvojem umu i nigdje drugdje. Kad bude razumio da je
sav osjeaj krivnje jedino izum tvojeg vlastitog uma, istodobno e razumjeti i da osjeaj krivnje i
spasenje moraju biti na istom mjestu. Razumijevajui ovo - spaava se.
2. Izgleda kako cijena prihvaanja dananje ideje glasi: Nita te ne moe spasiti izvan tebe samog,
nita ti ne moe donijeti mir osim tebe samog. Ali to ujedno podrazumijeva da te ni nita osim tebe samog
ne moe povrijediti, poremetiti duevni mir ili te na bilo koji nain uznemiriti. Dananja te ideja postavlja
na mjesto upravitelja svemira, gdje i pripada, glede onoga to uistinu jesi. To nije uloga koju moe samo
djelomino prihvatiti. I mora sa sigurnou uvidjeti da prihvaanje te uloge znai spasenje.
3. Moda ti nee biti jasno zato spoznaja da je osjeaj krivnje smjeten u tvojem umu, povlai
automatski sa sobom i razumijevanje da je na istom mjestu i spasenje. Bog ne bi stavio lijek protiv bolesti
na mjesto gdje lijek ne moe pomoi. Na takav nain radi tvoj um, ne Njegov. On eli da se ti izlijei i
sauvao je izvor lijeenja na mjestu gdje postoji potreba za lijeenjem.
4. Ti pokuava uiniti upravo obratno, ulaui sav napor, bez obzira koliko on bio pogrean i teak,
na odvajanje lijeenja od bolesti kojoj je lijeenje namijenjeno. Na ovaj nain bolest ostavlja
nedodirnutom. Tvoj je cilj onemoguiti lijeenje. Boji je cilj omoguiti ga.
5. Danas vjebamo razumjeti da su naa i Boja Volja u ovome jedno. Bog eli da se izlijeimo. I
mi, ustvari, ne elimo biti bolesni jer nas to ini nesretnim. Prihvaajui dananju ideju, mi se istinski
usklaujemo s Bogom. On ne eli da budemo bolesni. Ne elimo ni mi. On eli da se izlijeimo. Mi
takoer.
6. Danas smo spremni za dvije due vjebe, od kojih svaka treba trajati deset do petnaest minuta.
Sami moete odluiti kada ih raditi. I u narednim danima drat emo se ove prakse. Opet bi bilo dobro
unaprijed odrediti vrijeme namijenjeno vjebanju i tog se rasporeda drati to je preciznije mogue.
7. Vjebe zaponi ponavljanjem dananje ideje, dodajui izjavu koja predstavlja tvoje
prepoznavanje istine da spasenje ne dolazi izvana. Moe to izraziti ovako:
Moje spasenje dolazi od mene samog.
Ono ne moe doi s neke druge strane.
Potom zatvorenih oiju, pokloni nekoliko minuta pregledu vanjskih mjesta, gdje si u prolosti traio
spasenje: u drugim ljudima, u materijalnim posjedima, u raznim situacijama i dogaajima, kao i u
predodbama o samom sebi koje si pokuavao uiniti stvarnim. Prepoznaj injenicu da spasenje tamo ne
lei i reci samom sebi:
Moje spasenje ne moe doi iz nijedne od ovila stvari.
Moje spasenje dolazi od mene samog i samo od mene samog.
8. Sada emo ponovno pokuati dosegnuti svjetlost u vama, a ona je tamo gdje je vae spasenje. Vi
ga ne moete nai u oblacima koji okruuju svjetlost, a upravo u njima ste ga traili. Ono nije tamo. Ono
se nalazi iza oblaka i u svjetlosti iza njih. Upamtite da ete morati proi kroz oblake prije nego doete do

46

svjetlosti. Ali isto tako upamtite da ono to ste zamislili u uzorcima oblaka ili to ste eljeli nikada nije
potrajalo.
9. Budui da su vas iznevjerile sve iluzije spasenja, vi sigurno ne elite ostati u oblacima, uzaludno
u njima traei idole, kada moete tako lako uetati u svjetlost istinskog spasenja. Pokuajte proi pored
oblaka na nain koji vam se svidi. Ukoliko vam to pomae, zamislite kako vas drim za ruku i vodim vas.
I, uvjeravam vas, to nee biti isprazna fantazija.
10. U dananjim kratkim i estim razdobljima vjebanja podsjetite se da vae spasenje dolazi od vas i
samo vae misli mogu koiti va napredak. Vi ste slobodni od svih vanjskih utjecaja. Vi ste zadueni za
svoje spasenje! Vi ste zadueni za spasenje svijeta. Stoga kaite:
Moje spasenje dolazi od mene samog.
Nita izvan mene me ne moe zadrati.
Spasenje svijeta i mene samog je u meni.

47

VJEBA 71

Samo Boji plan spasenja e uspjeti.

1. Moda ne razumijete da je ego postavio plan spasenja suprotan Bojem. Vi vjerujete upravo u taj
plan. Budui da je on suprotan Bojem, vi isto tako vjerujete da prihvaanje Bojeg plana umjesto plana
ega znai prokletstvo. To, naravno, zvui nerazborito. Ali, nakon to razmotrimo kakav je plan ega, moda
ete shvatiti da vi ipak vjerujete u njega, ma koliko se nerazboritim inio.
2. Plan ega za spasenje zasniva se na ustrajnom aljenju. On tvrdi da biste bili spaeni kada bi netko
drugi govorio ili djelovao drukije; kada bi se izmijenila neka vanjska okolnost ili dogaaj. Tako vi
neprestano smatrate da je izvor spasenja izvan vas. Svaka prituba u kojoj ustrajete je izjava, tvrdnja u
koju vjerujete, a koja govori "kad bi ovo bilo drukije, bio bih spaen." Tako se promjena miljenja
potrebna za spasenje trai od svih i svega drugog samo ne od vas.
3. Stoga je uloga koja se pripisuje vaem umu u ovom planu jednostavno odrediti to osim njega
samog treba izmijeniti ukoliko elite biti spaeni. Prema ovome nerazumnome planu prihvatljiv je bilo
koji izvor spasenja pod uvjetom da ne djeluje. To osigurava nastavak besplodne potrage, jer ustraje iluzija
da, iako je ova nada uvijek zakazivala, jo uvijek postoji mogunost nade na drugim mjestima i u drugim
stvarima. Netko drugi e bolje posluiti; neka druga situacija e donijeti uspjeh.
4. Tako ego planira vae spasenje. Sigurno moete vidjeti kako je to upravo u skladu s osnovnim
uenjem ega "Trai, ali nemoj nai." Jer, to bi sigurnije moglo osigurati neuspjeh u pronalaenju spasenja
nego kanaliziranje svih svojih pokuaja potrage na mjesto gdje se ono ne nalazi?
5. Boji plan spasenja djeluje jednostavno zato to, slijedei Njegov smjer, vi traite spasenje na
mjestu gdje se ono nalazi. Ali ako elite uspjeti, kao to vam Bog obeaje, morate htjeti traiti samo na
tom mjestu. Inae vam je namjera podijeljena i pokuat ete slijediti dva plana spasenja koja su
dijametralno suprotna na svaki nain. Kao posljedica moe se javiti samo zbunjenost, jad i snaan osjeaj
neuspjeha i oaja.
6. Kako moete sve ovo izbjei? Jako jednostavno. Odgovor je dananja ideja. Samo Boji plan
spasenja e uspjeti. O tome ne moe biti stvarnog sukoba, zbog toga to ne postoji mogunost alternative
Bojem planu koja bi vam donijela spas. Jedino Njegov plan ima sigurne posljedice. Jedino Njegov plan
mora uspjeti.
7. Vjebajmo danas priznavanje te sigurnosti. I radujmo se, jer postoji odgovor na ono to se inilo
sukobom bez mogueg razrjeenja. Bogu je sve mogue. Spasenje mora biti vae jer je takav Njegov plan,
a On ne moe ne uspjeti.
8. Zaponite danas dva dulja razdoblja vjebanja razmiljanjem o dananjoj misli i spoznajom da se
ona sastoji od dva dijela, a svaki od njih predstavlja jednak doprinos cjelini. Boji plan vaeg spasenja
djeluje, a ostali ne. Nemojte dozvoliti sebi da postanete depresivni ili ljuti zbog drugog dijela; on je
svojstven prvome. A u prvome dijelu se nalazi vae potpuno osloboenje od svih vaih nerazumnih
pokuaja i ludih ponuda da se oslobodite. Oni su doveli do depresije i ljutnje; ali Boji plan e uspjeti. On
e dovesti do osloboenja i radosti.
9. Pamtei ovo, posvetimo ostatak produljenih razdoblja vjebanja kako bi zamolili Boga da nam
otkrije Svoj plan. Upitajte ga odreeno:
to bi htio da uradim?
Gdje bi htio da idem?
to bi htio da kaem i kome?

48

Prepustite Mu potpuno ostatak vremena za vjebanje i dozvolite Mu da vam kae to trebate uiti u
Njegovom planu za svoje spasenje. On e odgovoriti proporcionalno vaoj elji da ujete Njegov glas.
Odbijte mogunost ne-sluanja. Sama injenica da radite vjebe dokazuje vau volju za sluanjem. To je
dovoljno za uspostavu prava na Boji odgovor.
10.U kraim razdobljima vjebanja, ee govorite sebi da Boji plan, samo Njegov, e uspjeti.
Danas budite na oprezu kod svakog iskuenja da ustrajete u jadanju i na njih odgovorite ovim oblikom
dananje misli:
Ustrajanje u aljenju je u suprotnosti s Bojim planom spasenja.
A samo e Njegov plan uspjeti.
Pokuajte se prisjetiti dananje misli otprilike est do sedam puta u satu. Nema boljeg naina da
provedete pola minute (ili manje) nego prisjetiti se izvora svog spasenja i vidjeti Ga na mjestu na kojem se
nalazi.

49

VJEBA 72

Zaokupljenost aljenjem je napad na Boji plan spasenja.

1. Kada smo priznali da je plan ega za nae spasenje suprotan Bojem, mi jo nismo naglasili da on
predstavlja aktivni napad na Njegov plan i namjerni pokuaj njegovog unitenja. U samom napadu Bogu
se pripisuju svojstva koji se ustvari povezuju s egom, a s druge strane ini se da ego preuzima osobine
Boga.
2. Osnovna elja ega je da zamijeni Boga. Ustvari, ego je fiziko utjelovljenje te ideje. Jer, ini se
da upravo ta elja okruuje um tijelom, odravajui ga odvojenim i samim i nesposobnim da dosegne
druge umove osim preko tijela koje je nastalo kako bi ga zarobilo. Ogranieno komuniciranje ne moe biti
najbolji nain irenja komunikacije. A ipak, ego bi htio da povjerujete kako je tako.
3. Iako je u ovom sluaju oigledan pokuaj da se zadre ogranienja koja postavlja tijelo, moda
nije toliko oigledno zato je zaokupljenost aljenjem napad na Boji plan spasenja. Ali, razmotrimo za
koje ste stvari sposobni ustrajati u pritubama. Zar one nisu uvijek povezane s neim to ini tijelo? Osoba
kae neto to vam se ne dopada. Ona ini neto to vam nije po volji. Ona "odaje" svoje neprijateljske
misli svojim ponaanjem.
4. Vi se ovdje ne bavite onim to pojedinac jest. Ba naprotiv, vi se iskljuivo bavite onim to on
radi tijelom. Vi ne samo da ne uspijevate pomoi mu da se oslobodi ogranienja tijela. Vi aktivno
pokuavate zadrati ga uz tijelo, brkajui ga s njim i procjenjujui ga kao tijelo. U tome je napadnut Bog;
jer, ako je Njegov Sin samo tijelo, onda je i On samo tijelo. Nemogue je zamisliti Stvoritelja koji se u
potpunosti razlikuje od svog djela.
5. Ukoliko je Bog tijelo, kakav je Njegov plan spasenja? to drugo moe biti taj plan nego smrt? U
pokuaju da se predstavi kao tvorac ivota a ne smrti, On je laljivac i prevarant, pun lanih obeanja, koji
nudi iluzije namjesto istine. Vidljiva stvarnost tijela ini ovakav nain gledanja na Boga prilino
uvjerljivim. Ustvari, kada bi tijelo bilo stvarno, bilo bi uistinu teko izbjei ovakav zakljuak. A svako
aljenje na kojem vi ustrajete uporno je u tvrdnji da je tijelo stvarno. Ono potpuno zanemaruje ono to va
brat jest. Ono uvruje vae vjerovanje da je on tijelo i zbog toga ga osuuje. I ono ustvruje da njegovo
spasenje mora biti smrti projicirajui ovaj napad na Boga i smatrajui Ga odgovornim za to.
6. U ovu paljivo pripremljenu arenu, u kojoj bijesne ivotinje trae svoj plijen i gdje nema mjesta
za milost, ulazi ego kako bi vas spasio. Bog vam je nainio tijelo. Dobro. Prihvatimo to i budimo sretni. U
obliku tijela nemojte sebi uskratiti ono to tijelo nudi. Uzmite ono malo to moete dobiti. Bog vam nije
dao nita. Tijelo je va jedini spasitelj. Ono je smrt Boga i vaeg spasenja.
7. Ovo je ope vjerovanje u svijetu kojeg vidite. Neki mrze tijelo i pokuavaju ga povrijediti i
poniziti. Drugi vole tijelo i pokuavaju ga slaviti i veliati. Ali sve dok tijelo stoji u sreditu vaeg
poimanja sebe, vi napadate Boji plan spasenja i ustrajete u pritubama protiv Njega i Njegovog djela,
kako ne biste mogli uti Glas istine i poeljeti mu dobrodolicu kao prijatelju. Spasitelj kojeg ste izabrali
dolazi na Njegovo mjesto. On postaje va prijatelj; Glas je va neprijatelj.
8. Danas emo pokuati zaustaviti ove besmislene napade na spasenje. Mi emo mu umjesto toga
poeljeti dobrodolicu. Vaa izokrenuta percepcija bila je pogubna za mir vae due. Sebe ste vidjeli u
tijelu, a istinu izvan sebe, odvojenu od vae svijesti ogranienjima tijela. Sada emo to pokuati sagledati
drukije.
9. Svjetlo istine je u vama, tamo gdje ga je postavio Bog. Izvan nas je tijelo i ono nije naa briga. Biti
bez tijela znai biti u svom prirodnom stanju. Priznati svjetlost istine u nama znai priznati sebe
onakvima kakvi jesmo. Vidjeti nae Sebstvo odvojeno od tijela znai zavriti napad na Boji plan
spasenja i umjesto toga ga prihvatiti. I gdje god je Njegov plan prihvaen, on je ve postignut.

50

10. Cilj naih dananjih duljih razdoblja vjebanja je postati svjestan da je Boji plan spasenja ve
ispunjen u nama. Da bi postigli taj cilj, moramo napad zamijeniti prihvaanjem. Sve dok ga napadamo, mi
ne moemo razumjeti kakav je Boji plan za nas. Mi stoga napadamo ono to ne prepoznajemo. Sada
emo pokuati odloiti procjenjivanje i upitati kakav je Boji plan za nas:
to je spasenje, Oe?
Ja ne znam.
Reci mi, kako bih mogao razumjeti.
Zatim emo u tiini priekati Njegov odgovor. Mi smo napadali Boji plan spasenja, a da nismo
priekali i posluali kakav je to plan. Mi smo toliko glasno izvikivali svoje pritube da nismo sluali
Njegov glas. Posluili smo se naim aljenjem kako bi zamirili i zatvorili ui.
11. Sada emo gledati, sluati i uiti. to je spasenje, Oe? Pitajte i bit e vam odgovoreno. Traite i
nai ete. Vie ne pitamo ego to je spasenje i gdje ga moemo nai. Mi to pitanje postavljamo istini.
Stoga budite sigurni da e odgovor biti istinit zbog Onoga kome postavljate pitanje.
12. Kad god osjeate kako vae samopouzdanje slabi, a vaa nada u uspjeh podrhtava i nestaje,
ponovite svoje pitanje i zahtjev, prisjeajui se da traite od neogranienog Stvoritelja Beskrajnosti, koji
vas je stvorio Sebi nalik:
to je spasenje, Oe?
Ja ne znam.
Reci mi, kako bih mogao razumjeti.
On e odgovoriti. Budite odluni u tome da ujete.
13.Za danas e biti dovoljne jedna ili moda dvije krae vjebe na sat, jer e one biti neto dulje
nego je uobiajeno. Ove vjebe bi trebale poinjati ovako:
Zaokupljenost aljenjem je napad na Boji plan spasenja.
Neka ga umjesto toga prihvatim.
to je spasenje, Oe?
Zatim priekajte minutu - dvije u tiini, po mogunosti zatvorenih oiju i posluajte Njegov
odgovor.

51

VJEBA 73

Ja hou da bude svjetlost.

1. Danas se bavimo voljom koju dijelite s Bogom. To nije jednako ispraznim eljama ega, iz kojih
nastaju tama i nitavilo. Volja koju dijelite s Bogom ima svu mo stvaranja u sebi. Isprazne elje ega se ne
dijele i stoga uope nemaju moi. Njegove elje nisu beskorisne, u smislu da one mogu nainiti svijet
iluzija i vae vjerovanje u njih moe biti snano. Ali one su isprazne u smislu stvaranja. One ne ine nita
to je stvarno.
2. Isprazne elje i aljenje su partneri ili su-stvoritelji u oslikavanju svijeta kojeg gledate. elje ega
su mu povod, a potreba ega za pritubama koje su nune za njegovo odravanje, nastanjuje ga s likovima
koji kao da vas napadaju i trae "ispravnu" procjenu. Ovi likovi postaju posrednici koje ego koristi kako bi
trgovao pritubama. Oni stoje izmeu vae svijesti i stvarnosti vae brae. Gledajui njih, vi ne spoznajete
vau brau niti svoje Sebstvo.
3. Vaa volja je za vas izgubljena u ovoj udnoj zamjeni robe u kojoj se trguje krivnjom, a
jadikovke rastu sa svakom razmjenom. Je li volja koju Sin Boji dijeli sa svojim Ocem mogla stvoriti
takav svijet? Je li Bog stvorio nedau Svojem Sinu? Stvaranje je zajednika volja obojice. Bi li Bog
stvorio svijet koji ubija Njega samog?
4. Danas emo pokuati jo jednom dosegnuti svijet koji je u skladu s vaom voljom. U njemu je
svjetlost jer se on ne suprotstavlja Volji Bojoj. To nije Raj, ali u njemu sjaji rajska svjetlost. Tama je
nestala. Isprazne elje ega su se povukle. A ipak, svjetlost koje sjaji na ovaj svijet odraava vau volju i
tako ju mi moramo potraiti u vama.
5. Vaa slika svijeta moe samo odraavati ono to se nalazi u njoj. Izvor niti svjetla niti tame moe
se nai s vanjske strane. Pritube zamrauju va um i vi gledate van u zatamnjeni svijet. Opratanje podie
tu tamu, ponovno ustvruje vau volju i dozvoljava vam da pogledate u svijet svjetlosti. Mi smo
opetovano naglaavali da je lako proi barijeru pritubi te da ona ne moe stajati izmeu vas i vaeg
spasenja. Razlog je jednostavan. elite li vi zaista biti u paklu? elite li zaista plakati, patiti i umrijeti?
6. Zaboravite argumente ega koji eli dokazati da je sve to uistinu raj. Vi znate da nije tako. Vi to ne
moete sebi eljeti. To je toka koju iluzije ne mogu prijei. Patnja nije srea, a vi uistinu elite sreu.
Takva je vaa volja u istini. A tako je i spasenje vaa volja. Vi elite uspjeti u onome to mi danas
pokuavamo uraditi. Mi to poduzimamo s vaim blagoslovom i vaom radosnom suglasnou.
7. Danas emo uspjeti ukoliko se prisjetite da sebi elite spasenje. Vi elite prihvatiti Boji plan jer
u njemu sudjelujete. Vi nemate volju koja mu se istinski moe suprotstaviti i vi to ne elite uiniti.
Spasenje je za vas. Iznad svega ostalog elite slobodu da se prisjetite tko ste uistinu. Danas je ego taj koji
stoji nemoan pred vaom voljom. Vaa volja je slobodna i nita ju ne moe pobijediti.
8. Stoga poduzimamo dananje vjebe s radosnim samopouzdanjem. Sigurni da emo pronai to
vam je volja pronai i prisjetiti se to vam je volja prisjetiti se. Nikakve isprazne elje ne mogu nas
zaustaviti, niti nas prevariti iluzijom snage. Dozvolite da se danas izvri vaa volja i uinite zauvijek kraj
nerazumnom vjerovanju da umjesto raja birate pakao.
9. Zapoet emo nae dulje razdoblje vjebanja priznavanjem da je Boji plan spasenja, jedino
Njegov, potpuno u skladu s vaom voljom. To nije svrha strane moi, koja vam je nametnuta protiv volje.
To je jedina svrha ovdje po kojoj ste vi i va Otac u savrenom skladu. Vi ete uspjeti danas, u trenutku
odreenom za osloboenje Sina Bojeg iz pakla i od ispraznih elja. Njegova volja je sada vraena
njegovoj svijesti. On je upravo danas voljan pogledati svjetlost u sebi i biti spaen.
10.Podsjetivi se na to i odluivi da svoju volju zadrite jasnom u umu, recite sebi blagom
odlunou i tihom sigurnou:

52

Ja hou da bude svijetlost.

Neka gledam svjetlost koja odraava Boju i moju volju.
Zatim neka vaa volja izjavljuje sebe, zdruena s Bojom moi i ujedinjena s vaim Sebstvom.
Ostatak vjebe stavite pod njihovo vodstvo. Zdruite se s njima dok vam pokazuju put.
11. U kraim razdobljima vjebanja, ponovno sveano izjavite ono to uistinu elite. Recite:
Ja hou da bude svjetlost.
Tama mi nije po volji.
Ovo je potrebno ponoviti nekoliko puta u satu. Meutim, najvanije je primijeniti dananju ideju u
ovom obliku odmah nakon to doete u iskuenje zaokupljenosti bilo kakvim pritubama. To e vam
pomoi da ostavite svoje pritube umjesto da ih gajite i skrivate u tami.

53

VJEBA 74

Nema druge volje osim Boje.

1. Dananja ideja se moe smatrati sredinjom idejom prema kojoj su usmjerene sve nae vjebe.
Boja Volja je jedina. Kada to priznate, priznali ste da je vaa volja Njegova. Vjerovanje da je sukob
mogu nestaje. Mir zamjenjuje neobinu pomisao da ste rastrgani sukobljenim ciljevima. Budui da ste
izraz Volje Boje vi nemate drugih ciljeva osim Njegovih.
2. Dananja ideja sadri veliki mir, a dananja vjeba je usmjerena njegovom otkrivanju. Sama ideja
je u potpunosti istinita. Stoga iz nje ne mogu nastati iluzije. Bez iluzija sukob je nemogu. Pokuajmo
danas to prepoznati i iskusiti mir koji to prepoznavanje donosi.
3. Zaponite due razdoblje vjebanja ponavljanjem ovih misli nekoliko puta, polagano i s vrstom
odlunou da razumijete to one znae i da ih zadrite u umu:
Nema druge volje osim Boje.
Ja ne mogu biti u sukobu.
Zatim provedite nekoliko minuta dodajui srodne misli poput:
Ja sam u miru.
Nita me ne moe omesti.
Moja volja je Boja.
Moja volja i Boja su jedno.
Bog eli mir za Svojeg Sina.
U ovoj uvodnoj fazi brzo se pozabavite svim mislima o sukobu koje bi vam se mogle javiti. Odmah
recite sebi:
Nema druge volje osim Boje.
Ove misli o sukobu su bez znaajne.
4. Ukoliko postoji neko podruje sukoba koje vam se ini posebno tekim rijeiti, izdvojite ga kako
bi se njime posebno pozabavili. Razmiljate o njemu, kratko ali vrlo odreeno, prepoznajte odreenu
osobu ili osobe i situaciju ili situacije i recite sebi:
Nema druge volje osim Boje.
Ja ju dijelim s Njim.
Moji sukobi o ne mogu biti stvarni.
5. Nakon to ste na ovaj nain proistili svoje misli, zatvorite oi i pokuajte osjetiti mir na koji vam
vaa stvarnost daje pravo. Utonite u mir i osjetite kako se zatvara oko vas. Moete doi u iskuenje da ove
pokuaje pogreno shvatite kao odustajanje, ali razliku je lako uoiti. Ukoliko ste uspjeni, osjetit ete
snaan osjeaj radosti i poveane budnosti, a ne osjeaj pospanosti i slabosti.
6. Radost karakterizira mir. Ovim iskustvom prepoznat ete da ste ga dosegli. Ukoliko osjeate
kako klizite u odustajanje brzo ponovite dananju ideju i pokuajte ponovno. Ponovite postupak koliko je

54

puta potrebno. Sigurno ete dobiti odbijanjem povlaenja u odustajanje, ak i ako ne osjetite mir za kojim
tragate.
7. U kraim razdobljima vjebanja, koje je danas potrebno provoditi u pravilnim, unaprijed
odreenim razmacima, recite sebi:
Nema druge volje osim Boje.
Ja danas traim Njegov mir.
Zatim pokuajte pronai ono to traite. Danas bi bilo dobro provesti ovako minutu ili dvije svakih
pola sata, po mogunosti zatvorenih oiju.

55

VJEBA 75

Svjetlost je dola.
l. Svjetlost je dola. Vi ste izlijeeni i moete sami lijeiti. Svjetlost je dola. Vi ste spaeni i moete
spasiti druge. Vi ste u miru i moete sa sobom donijeti mir gdje god krenuli. Tama, nemir i smrt su nestali.
Svjetlost je dola.
2. Danas slavimo sretan zavretak vaeg dugog tegobnog sna. Sada vie ne postoje mrani snovi.
Svjetlost je dola. Danas poinje vrijeme svjetlosti za vas i za svakoga. To je novo doba, u kojem se raa
novi svijet. Stari svijet nije na njemu ostavio traga svojim prolaskom. Mi danas vidimo drugaiji svijet, jer
je stigla svjetlost.
3. Nae dananje vjebe bit e radosne, u njima zahvaljujemo zbog odlaska starog i poetka novog.
Nisu preostale nikakve sjene iz prolosti koje bi zatamnile na vid i sakrile svijet kojeg nam nudi
opratanje. Mi emo danas prihvatiti novi svijet kao ono to elimo vidjeti. Bit e nam dano ono to
elimo. Mi elimo vidjeti svjetlost; svjetlost je dola.
4. Naa dua razdoblja vjebanja bit e posveena promatranju svijeta kojeg nam pokazuje nae
opratanje. To je ono to elimo vidjeti, jedino to. Naa jedina svrha ini na cilj neizbjenim. Danas se
stvarni svijet uzdie pred nama u srei, kako bi ga konano vidjeli. Podaren nam je vid, sada kada je stigla
svjetlost.
5. Mi danas ne elimo vidjeti sjenu ega na svijetu. Mi vidimo svjetlost i u njoj rajski odraz poloen
preko svijeta. Dua razdoblja vjebanja zaponite govorei sebi radosne vijesti o svom osloboenju:
Svjetlost je dola. Ja sam oprostio svijetu.
6. Danas nemojte boraviti u prolosti. Sauvajte potpuno otvoren um, oien od svili prolih misli i
od svake koncepcije koju ste nainili. Vi ste danas oprostili svijetu. Danas ga moete promatrati kao da ga
nikada ranije niste vidjeli. Vi jo uvijek ne znate kako on izgleda. Samo ekate da vam ga se pokae. Dok
ekate, ponovite nekoliko puta, lagano i krajnje strpljivo:
Svjetlost je dola. Ja sam oprostio svijetu.
7. Shvatite da vam vae opratanje daje pravo na viziju. Shvatite da Sveti Duh uvijek uspijeva dati
dar vida onima koji oprataju. Vjerujte da vas sada nee iznevjeriti. Vi ste oprostili svijetu. On e biti s
vama dok promatrate i ekate. On e vam pokazati ono to vidi istinska vizija. To je Njegova Volja i vi ste
se s Njim zdruili. Strpljivo Ga ekajte. On e biti tamo. Svjetlost je dola. Vi ste oprostili svijetu.
8. Recite mu da znate kako ne moete ne uspjeti jer vjerujete u Njega. I recite sebi kako sigurni
ekate da pogledate svijet kojeg vam je obeao. Od sada na dalje vi ete vidjeti drukije. Danas je stigla
svjetlost. I vi ete vidjeti svijet koji vam je obean od poetka vremena i u kojem je osiguran kraj
vremena.
9. I kraa razdoblja vjebanja bit e takoer radosni podsjetnici vaeg oslobaanja. Podsjetite se
otprilike svakih etvrt sata da je danas vrijeme za posebno slavlje. Zahvalite na milosti i ljubavi Bojoj.
Radujte se u moi opratanja koja je potpuno izlijeila va vid. Budite uvjereni da je dananji dan novi
poetak. Bez tame prolosti na vaim oima, vi ne moete ne vidjeti danas. A ono to ete vidjeti biti e
toliko dobrodolo da ete sadanjost rado proiriti na vjenost.
10. Recite, stoga:

56

Svjetlost, je dola. Ja sam oprostio svijetu.

Ukoliko doete u iskuenje, onome tko vas vue natrag u tamu recite: Svjetlost je dola. Ja sam vam
oprostio.
11.Ovaj dan posveujemo spokojnosti kakvu bi Bog htio da posjedujete. uvajte ju u vaoj svijesti
o sebi i danas ju svugdje gledajte, budui da slavimo poetak vae vizije i pogleda na stvarni svijet, koji je
stigao kao zamjena neoprotenom svijetu za kojeg ste mislili da je stvaran.

57

VJEBA 76

Ne priznajem druge zakone osim Bojih.

1. Ve smo prije vidjeli koliko mnogo besmislenih stvari vam je izgledalo poput spasenja. Svaka od
njih vas je zarobljavala zakonima jednako besmislenim poput sebe. Vi s njima niste vezani. Ali kako bi
mogli razumjeti da je tako, najprije morate razumjeti da u njima ne lei spasenje. Dok ga traite u stvarima
koje nemaju znaenje, sebe veete uz zakone koji nemaju smisla. Tako elite dokazati da je spasenje tamo
gdje ga nema.
2. Danas emo se radovati to to ne moete dokazati. Jer, kada bi mogli, vi biste zauvijek traili
spasenje tamo gdje ga nema i nikada ga ne biste nali. Dananja misao govori vam jo jednom kako je
spasenje jednostavno. Traite ga tamo gdje vas eka i tamo ete ga pronai. Nemojte traiti nigdje drugdje,
jer ono nije nigdje drugdje.
3. Pomislite na slobodu u priznavanju da niste vezani svim neobinim i izokrenutim zakonima koje
ste postavili kako bi vas spasili. Vi uistinu mislite da bi gladovali bez hrpe zelenih papirnatih traka i hrpe
metalnih ploica. Vi uistinu mislite da e malena okrugla tableta ili neka tekuina ubrizgana u vae vene
kroz zailjenu iglu, odvratiti bolest i smrt. Vi uistinu mislite da ste sami ako uz vas nije neko drugo tijelo.
4. Ovakve stvari promilja nerazumnost. Vi ih nazivate zakonima i dajete im razliita imena u
dugakom katalogu obreda koji nemaju koristi i koji ne slue svrsi. Vi mislite da se morate pokoravati
"zakonima" medicine, ekonomije i zdravlja. Zatitite tijelo i bit ete spaeni.
5. To nisu zakoni, ve ludilo. Tijelo je ugroeno umom koji kodi samom sebi. Tijelo pati samo
kako um ne bi uspio vidjeti da je rtva samog sebe. Patnja tijela je maska koju um nosi kako bi prikrio to
je to to uistinu pati. Ono ne eli razumjeti da je samo sebi neprijatelj; da napada sebe i eli umrijeti. Od
toga bi vai "zakoni" trebali spasiti tijelo. Upravo stoga vi mislite da jeste tijelo.
6. Ne postoje drugi zakoni osim zakona Bojih. Ovo je potrebno neprestano ponavljati, sve dok ne
razumijete kako je to primjenljivo na sve to ste stvorili nasuprot Bojoj volji. Vaa arolija nema
znaenja. Ono to joj je namjera spasiti ne postoji. Jedino ono to joj je namjera sakriti e vas spasiti.
7. Boje zakone je nemogue zamijeniti. Dananji dan emo posvetiti radosti to je tako. To vie
nije istina koju bismo skrivali. Umjesto toga shvaamo da je to istina koja nas zauvijek ini slobodnima.
arolija nas zarobljava, ali nas zakoni Boji oslobaaju. Svjetlost je stigla jer ne postoje drugi zakoni osim
Bojih.
8. Danas emo zapoeti dulja razdoblja vjebanja kratkim pregledom razliitih vrsta "zakona" za
koje smo vjerovali da ih moramo potivati. Oni bi ukljuivali, na primjer, "zakone" prehrane, lijeenja i
zatite tijela na bezbroj naina. Razmislite dalje; vi vjerujete u "zakone" prijateljstva, "dobrih" odnosa i
uzajamnosti. Moda ak i smatrate da postoje zakoni koji pokazuju to je Boje, a to vae. Na tome se
zasnivaju mnoge "religije". One ne spaavaju ve proklinju u ime Raja. No, oni nisu nita neobiniji od
ostalih "zakona" za koje smatrate da ih morate potivati kako bi vas spasili.
9. Ne postoje drugi zakoni osim zakona Bojih. Raspustite danas sva luckasta vjerovanja i drite um
u tihoj pripravnosti kako bi mogao uti glas koji vam govori istinu. Vi ete sluati Onoga koji govori kako
ne postoji gubitak pod zakonima Bojim. Plaanjem se niti daje niti dobiva. Ne moete uiniti razmjenu;
ne postoje zamjene; nita ne moe zamijeniti neto drugo. Boji zakoni zauvijek daju i nikada ne
oduzimaju.
10. Posluajte Onoga koji vam ovo govori i shvatite kako su luckasti "zakoni" za koje ste smatrali
da podravaju svijet koji ste vjerovali da vidite. Zatim posluajte dalje. On e vam rei jo neto. O ljubavi
koju va Otac osjea za vas. O beskrajnoj radosti koju vam nudi. O Njegovoj enji za Jedinim Sinom,
koji je stvoren kao Njegov kanal stvaranja; a koji Mu je uskraen zbog svojeg vjerovanja u pakao.

58

11. Otvorimo danas Boje kanale prema Njemu i dozvolimo da se Njegova Volja protegne kroz nas
do Njega. Tako se stvaranje beskrajno poveava. Njegov Glas e nam govoriti o tome kao i o radostima
Raja kojeg Njegovi zakoni uvaju zauvijek neogranienim. Mi emo ponavljati dananju ideju dok
budemo sluali i dok ne shvatimo da ne postoje drugi zakoni osim Bojih zakona. Zatim emo rei sebi
posvetu s kojom zakljuujemo razdoblje vjebanja:
Ne priznajem druge zakone osim Bojih.
12. Danas emo ponavljati ovu posvetu to je ee mogue; barem etiri ili pet puta u satu, kao
obranu od napasti da sebe vidimo subjektom nekih drugih zakona, koja bi se mogla javiti tijekom dana.
Ovo je naa izjava o slobodi od svake opasnosti i tiranije. To je nae priznanje da je Bog na Otac i da je
Njegov Sin spaen.

59

VJEBA 77

Ja imam pravo na uda.

1. Vi imate pravo na uda zbog onoga to jeste. Vi ete primati uda zbog onoga to Bog jest. I vi
ete nuditi uda jer ste jedno s Bogom. Jo jednom, kako je spasenje jednostavno! Ono je samo izraz
vaeg pravog identiteta. Upravo to emo danas slaviti.
2. Vae polaganje prava na uda ne lei u iluziji koju imate o vama samima. Ono ne ovisi o nekim
arobnim moima koje ste sebi pripisali, niti o obredima koje ste izmislili. Ono je svojstveno istini onoga
to jeste. Ono je ukljueno u onome to Bog va Otac jeste. Ono je bilo osigurano u vaem stvaranju i
zajameno zakonima Bojim.
3. Danas emo polagati pravo na uda koja jesu vae pravo, budui da ona pripadaju vama. Vama je
obeano potpuno osloboenje od svijeta kojeg ste nainili. Imate potvrdu da je Kraljevstvo Boje u vama i
nikada se ne moe izgubiti. Mi ne traimo vie od onoga to nam pripada u istini. Meutim, danas emo se
takoer uvjeriti u to da se neemo zadovoljiti s manjim.
4. Zaponite dua razdoblja vjebi govorei sebi prilino uvjereno da imate pravo na uda.
Zatvorenih oiju podsjetite se da traite samo ono to vam s pravom pripada. Podsjetite se takoer da se
uda nikada ne oduzimaju jednom i daju drugom i da traenjem svojih prava podravate prava svih
drugih. uda se ne pokoravaju zakonima ovoga svijeta. Ona jednostavno slijede iz zakona Bojih.
5. Nakon ovog kratkog uvodnog razdoblja, priekajte u tiini potvrdu da je vaem zahtjevu
udovoljeno. Zatraili ste spasenje svijeta i svoje vlastito. Zatraili ste sredstva kojima se to postie. I u to
morate biti uvjereni. Vi samo traite izvrenje Boje Volje.
6. inei tako, zapravo nita ne traite. Samo iznosite injenicu koja se ne moe porei. Sveti Duh
vas jedino moe uvjeriti da je vaem zahtjevu udovoljeno. To mora biti injenica koju ste prihvatili. Danas
nema prostora sumnji i nesigurnosti. Mi konano postavljamo pravo pitanje. Odgovor je jednostavno
izricanje jednostavne injenice. Vi ete primiti jamstvo koje traite.
7. Naa kraa razdoblja vjebanja bit e ea i bit e posveena podsjeanju na jednostavnu
injenicu. Danas sebi esto recite:
Ja imam pravo na uda.
Zatraite uda u svakoj situaciji koja ih zahtjeva. Vi ete prepoznati takve situacije. I budui se ne
oslanjate na sebe kako bi pronali udo, imate potpuno pravo primiti ga kada to zatraite.
8. Takoer se prisjetite da se ne trebate zadovoljiti s manjim od potpunog odgovora. Ukoliko doete
u iskuenje, brzo recite sebi:
Ja neu zamijeniti uda aljenjem.
Ja elim samo ono to mi pripada.
Bog je uspostavio uda kao moje pravo.

60

VJEBA 78

Neka uda zamijene svako aljenje.

1. Moda vam jo nije potpuno jasno da svaka odluka koju donesete jest odluka izmeu aljenja i
uda. Svako aljenje stoji poput tamnog tita mrnje ispred uda kojeg skriva. I ako ju podignete ispred
oiju neete vidjeti udo koje se nalazi iza. A ipak, ono vas sve vrijeme eka u svjetlosti, dok umjesto
njega gledate svoje pritube.
2. Danas odlazimo iza pritubi, da umjesto njih pogledamo uda. Mi emo preokrenuli nain vaeg
gledanja ne dozvolivi pogledu da stane prije nego vidi. Mi neemo ekati ispred tita mrnje, ve emo
ga spustiti i njeno u tiini podignuti pogled kako bi vidjeli Sina Bojeg.
3. On eka na vas iza vaih pritubi i kada ih odloite on e se pojaviti u blistavoj svjetlosti na
mjestu gdje je ranije stajala svaka pojedina prituba. Jer svaka je od njih zapreka pogledu i kako se podie
tako vi vidite Sina Bojeg tamo gdje se uvijek nalazio. On stoji u svjetlosti, ali vi ste bili u tami. Svaka
prituba tamu ini dubljom, a vi ne moete vidjeti.
4. Danas emo pokuati vidjeti Bojeg Sina. Mi neemo dozvoliti da budemo slijepi za njega; mi
neemo gledati nae pritube. Tako se pogled na svijet preokree, kako gledamo prema istini, daleko od
straha. Izabrat emo jednu osobu koju smo koristili kao metu svojih jadikovki, odloiti albe sa strane i
nanovo promatrati tu osobu. Moda je to netko koga se plaite ili ak mrzite; netko za koga mislite da ga
volite ali vas je razljutio; netko koga nazivate prijateljem, ali kojeg ponekad smatrate tekim, osobom
kojoj je teko udovoljiti, osobom koja vas ljuti ili je neiskrena prema idealu kojeg bi trebala prihvatiti kao
svoj, prema ulozi koju ste joj namijenili
5. Vi znate koga izabrati; njegovo ime vam je ve palo na pamet. On e biti taj od kojeg emo
zamoliti Bojeg Sina da vam se pokae. Vidjevi ga onakvim kakav jest, iza pritubi koje ste postavili uz
njega, razumjet ete da se ono to je bilo skriveno nalazi u svakome i u svakome se moe vidjeti. Onaj tko
vam je bio neprijatelj postaje vie od prijatelja, kada bude slobodan preuzeti svetu ulogu koju mu je
namijenio Sveti Duh. Neka vam on danas bude spasitelj. Takva je njegova uloga u planu Boga, vaeg Oca.
6. Danas ete ga u duim razdobljima vjebanja vidjeti u ovoj ulozi. Pokuat ete ga zadrati u
svojim mislima, najprije onakvim kakvim ga sada smatrate. Pregledat ete njegove greke, tekoe koje
ste s njim imali, bol koju vam je prouzroio, njegovo zanemarivanje i sve male i velike povrede koje vam
je nanio. Vi ete promatrati njegovo tijelo sa svim njegovim manama, ali i dobrim stranama i razmiljati o
njegovim grekama, pa ak i o njegovim "grijesima".
7. Zatraimo stoga od Onoga koji poznaje ovog Sina Bojeg u njegovoj stvarnosti i istini, da ga
moemo promatrali na drukiji nain i pogledajmo svog spasitelja kako sjaji u svjetlu istinskog opratanja
koje nam je dano. Mi ga molimo u sveto ime Boje i u ime Njegovog Sina, jednako svetog kao to
je on Sam:
Dopusti da vidim svojeg spasitelja u ovome kojeg Si
imenovao onim kojeg u zatraiti da me povede u svetu
svjetlost u kojoj on stoji, kako bih mu se mogao pridruiti.
Tjelesne oi su zatvorene i dok razmiljate o onome koji vam je nanio nepravdu, dozvolite da
vaem umu, ispod vaih pritubi, bude pokazana svjetlost u njemu.
8. Ono to ste traili ne moe vam biti uskraeno. Va spasitelj je na to dugo ekao. On bi bio
slobodan i uinio svoju slobodu vaom. Sveti Duh naslanja se od njega k vama i ne vidi odvojenost meu
Sinovima Bojim. A ono to vidite preko njega oslobodit e vas obojicu. Sada budite tihi i pogledajte

61

svojeg blistavog spasitelja. Nikakve mrane pritube ne zaklanjaju pogled na njega. Vi ste dozvolili
Svetom Duhu da preko njega izrazi ulogu koju mu je dao Bog, kako bi vi mogli biti spaeni.
9. Bog vam zahvaljuje za dananje tihe trenutke u kojima ste na stranu odloili vae slike i pogledali
u udo ljubavi koje vam je Sveti Duh pokazao umjesto njih. Svijet i Raj se pridruuju u zahvali, jer se
svaka Misao Boja treba radovati vaem spasenju i s vama itav svijet.
10. Prisjetit emo se toga tijekom dana i uzeti ulogu koja nam je namijenjena kao dijelu Bojeg
plana spasenja, a ne naeg plana. Iskuenja otpadaju kada dozvolimo svakome koga sretnemo da nas spasi
i odbijemo sakriti njegovu svjetlost ispod naih pritubi. Svakome koga sretnete i onima na koje mislite ili
ih se prisjeate iz prolosti, dozvolite uloga spasitelja, kako bi ju mogli s njim dijeliti. Za vas obojicu i
takoer za sve slijepe, mi molimo:
Neka uda zamijene svako aljenje.

62

VJEBA 79

Dozvoli mi prepoznati problem kako bih ga mogao rijeiti.

1. Problem se ne moe rijeiti ukoliko ne znamo kakav je. ak i ako je ve rijeen vi ete jo uvijek
imati problema, jer neete znati da je rijeen. Ovo je situacija svijeta. Problem odvajanja, koji je uistinu
jedini problem, ve je rijeen. Ali rjeenje nije prepoznato jer ni sam problem nije prepoznat.
2. Izgleda da svatko u ovom svijetu ima svoj vlastiti poseban problem. Ali oni su svi jednaki i
potrebno ih je prepoznati kao jednog. Ukoliko elimo prihvatiti jedno rjeenje koje e ih sve rijeiti. Tko
moe vidjeti da je problem rijeen ukoliko misli da je problem neto drugo? ak i ako dobije odgovor, ne
moe uvidjeti njegovu vanost.
3. Ovo je poloaj u kojem se sada nalazite. Imate odgovor ali jo niste sigurni u to to je problem.
ini se da se suoavate s dugim nizom razliitih problema i, kada rijeite jedan, javlja se drugi. ini se da
im nema kraja. Ne postoji vrijeme u kojem bi se osjeali potpuno slobodni i u miru od problema.
4. Iskuenje da probleme smatrate mnogobrojnim je iskuenje da problem odvajanja drite
nerijeenim. ini vam se da svijet predstavlja veliki broj problema, od kojih svaki zahtijeva razliit
odgovor. Ovakva percepcija stavlja vas u poloaj u kojem vae rjeavanje problema mora biti neprikladno,
a neuspjeh neizbjean.
5. Nitko ne moe rijeiti sve probleme koje svijet izgleda ima. Izgleda da oni postoje na toliko
mnogo razina, u toliko razliitih oblika i tako razliitih sadraja da vas sueljavaju s nemoguom
situacijom. Maloduje i depresija su neizbjeni dok ih promatrate. Neki se pojavljuju neoekivano, ba
kada ste pomislili da ste rijeili prethodne. Ostali ostaju nerijeeni pod oblakom poricanja i s vremena na
vrijeme se javljaju kako bi vas progonili, te se potom ponovno sakrili, ali jo uvijek nerijeeni.
6. Sva ova sloenost je samo oajniki pokuaj nepriznavanja tog problema i izbjegavanja njegovog
rjeenja. Kada bi mogli prepoznati da je jedini va problem odvajanje, nebitno u kojem obliku, vi biste
prihvatili odgovor jer biste vidjeli njegovu vanost. Uoavajui temeljnu stalnost svih problema kojima se
naizgled suoavate, vi biste razumjeli da postoji nain da ih sve rijeite. I vi biste upotrijebili sredstvo, jer
prepoznajete problem.
7. U naim dananjim duim razdobljima vjebanja upitat emo to je problem i kako na njega
odgovoriti. Neemo pretpostaviti da ve znamo odgovor. Pokuat emo osloboditi um od brojnih razliitih
vrsta problema koje mislimo da imamo. Pokuat emo razumjeti kako imamo samo jedan problem, kojeg
nismo uspjeli prepoznati. Pitat emo to je to i priekati odgovor. Bit e nam reeno. Zatim emo zatraiti
rjeenje problema. I bit e nam reeno.
8. Dananje vjebe imat e uspjeha samo ukoliko ne budete zahtijevali definiranje problema. Moda
neete uspjeti otpustiti sve svoje unaprijed stvorene ideja, ali to i nije potrebno. Sve to je potrebno je
sumnjati u stvarnost vae verzije problema. Vi pokuavate uvidjeti da se odgovor dobija prepoznavanjem
problema, tako da se problem i odgovor mogu pomiriti, a vi ivjeti u miru.
9. Dananja kraa razdoblja vjebanja nee biti odreena vremenom ve potrebom. Vi ete danas
vidjeti mnoge probleme i svaki od njih e traiti odgovor. Nai e napori biti usmjereni prema
prepoznavanju da postoji samo jedan problem i samo jedan odgovor. U tom prepoznavanju svi su
problemi rijeeni. U tom prepoznavanju je mir.
10. Danas nemojte biti prevareni oblikom problema. Kad god vam se uini da nastaje neka
potekoa, brzo sebi recite:
Dozvoli mi prepoznati ovaj problem kako bih ga mogao rijeiti.

63

Zatim pokuajte iskljuiti svaku procjenu problema. Ukoliko je mogue, zatvorite oi na trenutak i
upitajte to je to. ut e vas se i dobit ete odgovor.

64

VJEBA 80

Dozvoli mi prepoznati da su moji problemi rijeeni.

l. Ukoliko elite prepoznati svoje probleme, prepoznat ete da nemate problema. Vi ste dobili
odgovor na svoj jedini, sredinji problem, a ostalih problema nemate. Stoga trebate biti u miru. Spasenje
ovisi o prepoznavanju tog jednog problema i razumijevanju da je on rijeen. Jedan problem, jedno
rjeenje. Spasenje je postignuto. Podarena vam je sloboda od sukoba. Prihvatite tu injenicu i spremni ste
preuzeti svoje zakonito mjesto u Bojem planu spasenja.
2. Va jedini problem je rijeen! Ponavljajte to esto tijekom dananjeg dana, sa zahvalnou i
uvjerenjem. Vi ste prepoznali svoj jedini problem, otvorivi put Svetom Duhu da vam podari Boji
odgovor. Vi ste odloili prikazivanje i vidjeli svjetlost istine. Vi ste prihvatili spasenje za sebe dovodei
problem do rjeenja. I moete prepoznati odgovor, jer je problem prepoznat.
3. Danas imate pravo na mir. Problem koji je rijeen ne moe vas uznemirivati. Samo ne zaboravite
kako su svi problemi isti. Ukoliko to upamtite, njihovi razliiti oblici nee vas prevariti. Jedan problem,
jedno rjeenje. Prihvatite mir koji vam donosi ova jednostavna tvrdnja.
4. U naim dananjim duim razdobljima vjebanja, polagat emo pravo na mir koji nam pripada
kada se problem i odgovor pomire. Problem mora nestati, jer Boji odgovor mora uspjeti. Priznavi jedno
priznajete drugo. Rjeenje je svojstveno problemu. Vi ste dobili odgovor i prihvatili ga. Vi ste spaeni.
5. Sada dozvolite da vam se podari mir koji donosi vae prihvaanje. Zatvorite oi i primite svoju
nagradu. Priznajte da je va problem rijeen. Priznajte da ste izvan sukoba; slobodni i u miru. Iznad svega,
upamtite da imate jedan problem i da za taj problem postoji jedno rjeenje. U tome lei jednostavnost
spasenja. Upravo zbog toga ono bezuvjetno djeluje.
6. Danas esto uvjeravajte sami sebe da su vai problemi rijeeni. Ponavljajte tu misao s dubokim
uvjerenjem, to je ee mogue. I posebno pazite da dananju ideju primijenite na svaki problem koji se
pojavi. Tada brzo kaite:
Dozvali mi prepoznati kako je taj problem rijeen.
7. Budimo odluni danas ne sakupljati pritube. Budimo odluni osloboditi se problema koji ne
postoje. Nain da to postignemo je iskrenost. Nemojte varati sebe oko toga to je problem i morat ete
prepoznati kako je problem rijeen.

65

PREGLED II
Uvod

1. Spremni smo za drugi pregled. Poinjemo tamo gdje je proli pregled zavrio i svakog dana emo
se baviti s dvije ideje. Prvi dio dana posvetit emo jednoj ideji, a drugi dio dana drugoj. Imat emo jednu
duu vjebu i mnogo kraih u kojima emo vjebati obje ideje.
2. Dua razdoblja vjebanja uvijek e ovako izgledati: Neka svaka vjeba traje po petnaest minuta.
Trebaju zapoeti razmiljanjem o idejama zadanim za taj dan i komentarima koji su ukljueni u zadatke.
Provedi tri ili etiri minute u njihovom laganom itanju. Ako eli itanje moe ponoviti nekoliko puta.
Tada zatvori oi i sluaj.
3. Ponovi poetno razdoblje vjebanja, ako ustanovi da ti um luta, ali nastoj utroiti najvei dio
vremena na mirno, ali paljivo sluanje. Postoji poruka koja na tebe eka. Budi uvjeren da e ju primiti.
Zapamti da ti ona pripada i da je eli.
4. Ne dozvoli uzmak svojoj namjeri pri sueljavanju s mislima koje ti odvraaju panju. Shvati da,
bez obzira na oblik koji te misli mogu poprimiti, nemaju nikakvog znaenja i nikakve moi. Zamijeni ih
svojom odlunou da uspije. Ne zaboravi da tvoja volja ima vlast nad svim fantazijama i snovima.
Vjeruj svojoj volji kako bi mogao prozrijeti sve te matarije i snove i iznad njih se izdii.
5. Dri ove vjebe posveenjem putu, istini i ivotu. Ne dozvoli skretanje na sporedne putove,
odbaci iluzije i misli o smrti. Ti si se posvetio spasenju. Budi svaki dan odluan u namjeri da svoju
funkciju ne ostavi neispunjenom.
6. Tijekom kraih vjebi, nanovo potvrdi svoju odlunost, sluei se izvornim oblikom ideje za
opu primjenu, a specifine oblike koristi kada bude potrebno. Neki posebni oblici su ukljueni u
komentare koji slijede ideje. Sve ovo su ipak samo sugestije. Nisu vane odreene rijei koje koristi.

66

VJEBA 81

Danas emo pregledati ove ideje:

1. (61) Ja sam svjetlost svijeta.
Kako sam svet ja, kojem je dana funkcija prosvjetljenja svijeta! Dopusti mi biti smiren pred svojom
svetou. Neka u njenoj spokojnoj svjetlosti nestanu svi moji konflikti. U njenom miru dozvoli mi sjetiti
se tko sam.
2. Mogu se primijeniti i neki posebni oblici ove ideje, ako se pojave potekoe:
Ne dozvoli da potamni svjetlost svijetu u meni.
Neka svjetlost svijeta blista kroz ovu pojavu.
Ova sjena e nestati pred svjetlou.
3. (62) Opratanje je moja funkcija kao svjetlosti svijeta.
Istinsko prihvaanje svoje funkcije je vidjeti svjetlost u samom sebi. U ovoj e svjetlosti moja
funkcija stajati jasna i savreno nedvosmislena pred mojim vienjem. Moje prihvaanje ne ovisi od
prepoznavanja vlastite funkcije, jer ja jo ne razumijem opratanje. A ipak vjerujem da u je, u svjetlosti,
vidjeti onakvom kakva uistinu jest.
4. Posebni oblici uporabe ove ideje mogu ukljuiti:
Neka mi ovo pomogne nauiti to znai opratanje.
Ne dozvoli da odvojim svoju funkciju od svoje volje.
Ovo neu koristiti u cilju neeg drugog.

67

VJEBA 82

Nae ideje za dananji pregled su:

1. (63) Kroz moje opratanje svjetlost svijeta donosi mir svakom umu.
Moje opratanje je nain pomou kojeg svjetlost svijeta nalazi svoj izraz kroz mene. Moje
opratanje je sredstvo pomou kojeg postajem svjestan svjetlosti svijeta u samom sebi. Moje opratanje je
sredstvo pomou kojeg se, zajedno sa mnom, lijei svijet. Dozvoli mi, onda, da oprostim svijetu, kako bi
se izlijeio zajedno sa mnom.
2. Sugestije za posebne oblike primjene ove ideje jesu:
Neka se mir proiri iz mojeg uma u tvoj, (ime).
Ja s tobom dijelim svjetlost svijeta, (ime).
Kroz svoje opratanje ja ovo mogu vidjeti kakvim jeste.
3. (64) Neka ne zaboravim svoju funkciju.
Ja neu zaboraviti svoju funkciju jer se elim sjetiti svojeg Ja. Ne mogu ispuniti svoju funkciju ako
ga zaboravim. A ukoliko svoju funkciju ne ispunim, neu doivjeti radost koju mi je Bog namijenio.
4.Odgovarajui posebni oblici ove ideje ukljuuju:
Neka ovo ne koristim kako bih od sebe sakrio svoju funkciju.
Ovo u iskoristiti kao prigodu za ispunjenje svoje funkcije.
Ovo moe ugroziti moj ego, ali ni na koji nain ne moe promijeniti moju funkciju.

68

VJEBA 83

Pregledajmo danas ove ideje:

1. (65) Moja jedina funkcija je ona koju mi je Bog dao.
Nemam druge funkcije osim one koju mi je Bog dao. Ovo me prepoznavanje oslobaa svih sukoba,
jer znai da ne mogu imati suprotstavljene ciljeve. Samo s jednim ciljem, uvijek sam siguran to raditi, to
rei i to misliti. Sve moje sumnje moraju nestati u trenutku priznanja da je moja jedina funkcija ona koju
mi je Bog dao.
2. Posebne primjene ove ideje mogu imati ovakve oblike:
Moje opaanje ovoga ne mijenja moju funkciju.
Ovo mi ne daje funkciju drukiju od one koju mi je Bog dao.
Ne dozvoli da ovo koristim u opravdavanju funkcije koju mi Bog nije dao.
3. (66) Moja srea i moja funkcija su jedno.
Sve stvari koje dolaze od Boga su jedno. One dolaze od Jednosti i moraju se prihvatiti kao jedno.
Ispunjavanje moje funkcije je moja srea jer oboje dolazi iz istog izvora. Ako elim biti sretan, moram
nauiti prepoznati ono to me sretnim ini.
4. Neki korisni oblici primjene ove ideje su:
Ovo ne moe odvojiti moju sreu od moje funkcije.
Ovo nikako ne moe djelovati na jedinstvo moje sree i moje funkcije.
Nita, ukljuujui i ovo, ne moe opravdati iluziju o srei odvojenoj od moje funkcije.

69

VJEBA 84

Ovo su ideje dananjeg pregleda:

1. (67) Ljubav me je stvorila sebi nalik.
Ja sam nalik svojem Stvoritelju. Ne mogu patiti, ne mogu iskusiti gubitak i ne mogu umrijeti. Ja
nisam tijelo. Danas u prepoznati svoju stvarnost. Neu oboavati nikakve idole, niti u veliati pojam o
samom sebi, kako bih njime zamijenio svoje pravo Ja. Ja sam nalik svojem Stvoritelju. Ljubav me je
stvorila nalik sebi samoj.
2. Moda e ovi posebni oblici biti korisni u primjeni ideje:
Ne dozvoli da u ovome vidim iluziju samog sebe.
Dok gledam u ovo, dozvoli mi da se sjetim svojeg Stvoritelja.
Moj Stvoritelj nije ovo stvorio kakvim ga ja vidim.
3. (68) Ljubav ne sadri aljenje.
aljenje je ljubavi u potpunosti nepoznato. Pritube napadaju ljubav i zatamnjuju njezinu svjetlost.
Ako se na neto alim, napadam ljubav, a time napadam i svoje Ja. Tako mi moje pravo Ja postaje strano.
Danas sam odluio ne napadati svoje pravo Ja, tako da se mogu sjetiti tko Sam.
4. U primjeni dananje ideje mogu biti korisni ovi posebni oblici:
Ovo nije opravdanje za poricanje mojeg Ja.
Ovo neu koristiti za napad na ljubav.
Neka me ovo ne dovede u napast da napadnem samog sebe.

70

VJEBA 85

Dananji e se pregled baviti ovim idejama:

1. (69) Moje aljenje skriva svjetlost svijeta u meni.
Moje aljenje istie ono ega nema, a skriva ono to bih trebao vidjeti. Prepoznavi ovo, to e mi
aljenje? Ono me samo dri u tami i skriva svjetlost. aljenje i svjetlost ne mogu ii zajedno, ali se
udruiti moraju svjetlost i vienje, kako bih uistinu mogao vidjeti. Da bih vidio, moram aljenje odloiti u
stranu. Ja elim vidjeti, a ovo e biti nain pomou kojeg u uspjeti.
2. Posebni oblici ove ideje mogu se i ovako primijeniti:
Ne dozvoli da ovo upotrijebim kao prepreku za vienje.
Svijetlost svijeta e sve ovo raspriti.
Za ovim nemam nikakve potrebe. Ja elim vidjeti.
3. (70) Moje spasenje dolazi od mene samog.
Danas u prepoznati gdje lei moje spasenje. Ono je u meni jer je u meni i njegov Izvor. Spasenje
nije napustilo svoj Izvor, stoga ne moe napustiti ni moj um. Neu ga traiti izvan samog sebe. Ono nije
naeno negdje izvan mene, pa onda u mene uneseno. Ali, iz moje unutranjosti, ono moe dosegnuti i ono
izvan mene. I sve to budem vidio samo e odraavati svjetlost koja svijetli u meni i u samoj sebi.
4. Posebnim primjenama ideje odgovaraju ovakvi oblici:
Neka me ovo ne dovede u napast traiti svoje spasenje izvan sebe.
Neu dopustiti da ovo pomuti moju svjesnost o Izvoru mojeg spasenja.
Ovo nema mo da spasenje ukloni od mene.

71

VJEBA 86

Danas emo pregledati ove ideje:

1. (71) Samo Boji plan spasenja e uspjeti.
Moje grozniavo traganje za spasenjem je besmisleno. Vidio sam spasenje u mnogim ljudima i
mnogim stvarima, a kad sam htio posegnuti za njim, tamo ga nije bilo. Pogrijeio sam o mjestu gdje se
nalazi. Nisam niti znao to je spasenje. Neu vie uzalud traiti. Samo Boji plan spasenja e uspjeti. I ja
u se radovati to Njegov plan nikada ne moe ispasti krivo.
2. Ovo su samo neki od moguih oblika posebne primjene ideje:
Boji plan spasenja e me spasiti od mojeg opaanja ovoga.
Ovo nije iznimka u Bojem planu mojeg spasenja.
Dozvoli mi ovo opaati jedino u svjetlosti Bojeg plana spasenja.
3. (72) Zaokupljenost aljenjem je napad na Boji plan spasenja.
Zaokupljenost aljenjem je pokuaj dokazivanja kako se Boji plan spasenja nee ostvariti. A ipak,
samo e se Njegov plan ostvariti. Zaokupljajui svoju pozornost pritubama, iskljuujem jedinu nadu za
spasenjem iz svoje svjesnosti. Neu vie smetati svojim najvanijim interesima na ovako sumanut nain.
Prihvatit u Boji plan spasenja i biti sretan.
4. Zadana ideja se moe posebno primijeniti u ovim oblicima:
Gledajui u ovo ja biram izmeu krivog opaanja i spasenja.
Ako u ovome vidim osnovu za aljenje, neu vidjeti osnovu za spasenje.
Ovo poziva spasenje, ne napad.

72

VJEBA 87

Na se dananji pregled bavi ovim idejama:

1. (73) Ja hou da bude svjetlost.
Danas u koristiti mo svoje volje. Moja volja se ne sastoji od pipkanja u tami, gdje sam prestraen
sjenama nevidljivih i nestvarnih stvari. Svjetlost e danas biti moj vodi. Ii u za njom kamo me vodi i
gledat u samo ono to mi pokae. Danas u doivjeti mir istinske percepcije.
2. Ovi oblici dananje ideje mogu biti korisni za posebnu primjenu:
Ovo ne moe sakriti svjetlost koju elim vidjeti.
Ti stoji sa mnom u svjetlosti, (ime).
U svjetlosti e ovo drukije izgledati.
3. (74) Nema druge volje osim Boje.
Ja sam danas siguran, jer nema druge volje osim Boje. Ja se mogu uplaiti samo ako povjerujem da
postoji i druga volja. Pokuavam napasti samo onda kada se bojim, a samo onda kada pokuavam napasti,
mogu povjerovati da je ugroena moja vjena sigurnost. Danas u prepoznati da se sve ovo nije dogodilo.
Ja sam siguran jer nema druge volje osim Boje.
4. Ovo su neki od korisnih oblika za posebnu primjenu:
Dozvoli da ovo opaam u skladu s Bojom Voljom.
Boja je Volja da si ti, (ime) Njegov Sin.
I moja takoer.
Ovo je dio Boje Volje za mene, ma kako mi se inilo.

73

VJEBA 88

Danas emo pregledati ove ideje:

1. (75) Svjetlost je dola.
Birajui spasenje umjesto napada, samo se odluujem prepoznati ono to ve postoji. Spasenje je
ve donesena odluka. Napad i aljenje ne postoje u tom izboru. To i jest razlog zato uvijek biram izmeu
istine i iluzije, izmeu onoga to postoji i onoga to ne postoji. Svjetlost je dola. Ne mogu ne izabrati
svjetlost, jer ona nema alternative. Ona je zamijenila tamu i tama je nestala.
2. Ovo bi mogli biti korisni oblici za dodatnu primjenu ideje:
Ovo mi ne moe pokazati tamu, jer svjetlost je dola.
Svjetlost u tebi je jedino to elim vidjeti, (ime).
Ja u ovome elim vidjeti samo ono to postoji.
3. (76) Ne priznajem druge zakone osim Bojih.
Ovo je savren iskaz moje slobode. Ne priznajem druge zakone osim Bojih. Stalno sam u
iskuenju uspostaviti druge zakone i dati im mo nad samim sobom. Patim samo zbog toga to vjerujem u
te zakone. Oni uope nemaju stvarnog utjecaja na mene. Ja sam savreno slobodan od svih zakona, osim
Bojih. A Njegovi zakoni su zakoni slobode.
4. Sljedei posebni oblici primjene ove ideje mogu biti korisni:
Moje opaanje ovoga pokazuje mi da vjerujem u zakone koji ne postoje.
U ovome vidim samo djelovanje Bojih zakona.
Daj mi da dozvolim izvrenje Bojih zakona u ovome, umjesto mojih.

74

VJEBA 89

Danas emo razmatrati ove ideje:

1. (77) Ja imam pravo na uda.
Ja imam pravo na uda jer ne priznajem druge zakone, osim Bojih. Njegovi me zakoni oslobaaju
od svih pritubi, koje zamjenjuju udima. Ja u prihvatiti uda umjesto pritubi, jer one su iluzije koje
skrivaju uda to se nalaze s druge strane. Sada pristajem imati samo to mi za pravo daju Boji zakoni,
kako bih to pravo upotrijebio u korist funkcije koju mi je On odredio.
2. Ove sugestije mogu koristiti kod posebnih primjena ideje:
Iza ovoga je udo na koje imam pravo.
Neka se ne alim na tebe, (ime) ve ti ponudim udo,
koje ti umjesto pritube pripada.
Gledano ispravno, ovo mi nudi udo.
3. (78) Neka uda zamijene svako aljenje.
Ovom idejom sjedinjujem svoju volju s voljom Svetog Duha i opaam ih kao jednu. Ovom idejom
pristajem na otputanje iz pakla. Ovom idejom dajem pristanak da se sve moje iluzije zamijene istinom, u
skladu s Bojim planom mojeg spasenja. Ne elim raditi iznimke i zamjene. elim sve s Neba i samo s
Neba, to je i Boja Volja.
4. Korisni posebni oblici primjene ove ideje mogli bi biti:
Neu drati svoje aljenje odvojeno od svojeg spasenja.
Neka se nae pritube zamijene udima, (ime).
Iznad ovoga je udo koje nadomjeta moje aljenje.

75

VJEBA 90

Za dananji pregled iskoristit emo ove ideje:

l. (79) Dozvoli mi prepoznati problem kako bih ga mogao rijeiti.
Dozvoli mi danas razumjeti kako je svaki problem uvijek neki oblik pritube koju gajim. Dozvoli
mi uvidjeti kako je rjeenje uvijek udo s kojim uspijevam zamijeniti pritube. Danas u se sjetiti
jednostavnosti spasenja, pojaavanjem poduke da postoji samo jedan problem i samo jedno rjeenje.
Problem je prituba, rjeenje je udo. I ja pozivam rjeenje da se pojavi kroz moje opratanje pritubi i
kroz moju dobrodolicu udu koje dolazi umjesto njih.
2. Posebne primjene ideje danas mogu imati ove oblike:
Ovo za mene predstavlja problem koji elim rijeiti.
udo iznad ove albe rijeit e za mene problem.
Odgovor na ovaj problem .je udo koje ga sadri.
3. (80) Dozvoli mi razumjeti da su moji problemi rijeeni.
Meni izgleda da imam problem samo zato to zloupotrebljavam vrijeme. Ja vjerujem da se prvo
javlja problem, a da onda mora proi vrijeme njegovog rjeavanja. Ne vidim da se problem i njegovo
rjeenje javljaju istovremeno. Razlog nerazumijevanju je u tome to jo uvijek ne uviam da je Bog
rjeenje postavio zajedno s problemom, tako da ih vrijeme ne moe razdvojiti. Ako mu dozvolim, Sveti
Duh e me ovome nauiti. Razumjet u da je nemogue imati problem koji ve nije rijeen.
4. Ovi oblici ideje mogu se dodatno primijeniti:
Nema razloga ekati da bi se ovo rijeilo.
Odgovor na ovaj problem ve je dat, ako ga elim prihvatiti.
Vrijeme ne moe razdvojiti ovaj problem od njegovog rjeenja.

76

Ovo je Teaj o udima.

Njegov cilj nije poduavati o znaenju ljubavi,
jer to se ne moe nauiti.
Njegov cilj je odstraniti blokade
koje koe svijest o prisutnosti ljubavi,
a ljubav je vae prirodno nasljee.
Nasuprot ljubavi je strah,
ali ono to je sveobuhvatno nema suprotnosti.
Stoga ovaj teaj moemo jednostavno
izraziti ovako:
Nita to je stvarno ne moe biti ugroeno
Ne postoji nita nestvarno
U tome lei Mir Boji

77