GRAFIKI MATERIJALI I TISAK 2 - TEHNIKE TISKA I COLOR MANAGMENT

TISAK
Podjela tiskarskih tehnika:
1. Indirektne tehnike tisaka
- offset, suhi offset, tampon tisak
- boja se sa tiskovne forme prvo prenosi na posrednika (gumeni valjak, tampon...) a zatim na tiskovnu podlogu
2. Direktne tehnike tiska
- duboki tisak, sitotisak, flexso tisak, visoki tisak
- boja se direktno sa tiskovne forme prenosi na tiskovnu pdlogu
Za svaku tehniku tiska potrebno je izraditi razliite fotolite odnosno pripremu, separacije boja, s obzirom na
straninu ispravnost i linijaturu rastera.
RASTER
- nain pretvaranja vietonske slike u jednotonsku
- veina tehnika tiska ima jednolik nanos bojila ( jednotonski otisak) - 1 prolaz papira 1 debljina nanosa
- to je nanos bojila vei boja je zasienija
- raster tonska vrijednost, tokice se stapaju u oku
- mrea tokica, svaki centar je jednako udaljen, a promjer tokica se moe mijenjati
- linijatura rastera - najee 60 linija po centimetru - obino nema potrebe za finijim rasterom
- to super funkcionira ako je tiskarska boja gusta, to je boja rijea raster je manje fin
- ne radi se finiji raster ako nema smisla (npr. novinski tisak je 40 linija po centimetru)
- osnovni oblici rastera: ferkventno modulirani (FM) i amplitudno modulirani (AM)
- AM raster - tokice
- FM raster - svaki rasterski element je jednake veliine, mijenja se gustoa elemenata - glai prijelazi, prirodnije
- svaka vietonska fotografija mora proi kroz proces rasteriranja - integriran u pdf - cmyk - 4 layera
Glavne tehnike tiska
- offsetni tisak - uvjerljivo dominantna tehnika
- fleksografski tisak - boom
- bakrotisak
Male tehnike tiska - sve ostale osim digitalnih
- sitotisak - svakakve boje, ljokice, metalne boje
- tampon tisak - kad ne malo treba otisnuti
- folio tisak - ambalae
- elini reljefni tisak
Digitalne tehnike tiska
- elektofotografija (laserski printeri)
- INK JET printer - napredak, najira reprodukcija boja
- problem s digitalnim tehnikama: skupi toneri
Tiskovna forma je grafiki predloak koji se upotrebljava u postupku tiskanja i slui za prijenos tiskarske boje na
tiskani materijal. Njezin se oblik razlikuje ovisno o upotrijebljenoj tiskarskoj tehnici (visoki, ploni i duboki tisak).
Za visoki tisak upotrebljava se runo i strojno slaganje te ulijevanje, za duboki tisak jetkanje i lasersko graviranje,
a za povrinski tisak fotografski postupci ili digitalni postupci s pomou raunala.
KONVENCIONALNE TEHNIKE TISKA KOJE E BITI DALJE OPISANE:
1. OFFSETNI TISAK
2. FLEKSOGRAFSKI TISAK
3. BAKROTISAK
4. SITOTISAK
5. TAMPON TISAK
6. FOLIOTISAk

OFFSET TISAK
- indirektni ploni tisak
- najzastupljenija tehnika u hrvatskoj grafikoj industriji (preko 70% viz. komunikacija)
- sistem od tri cilindra, offset cilindar prenosi boju s tiskovne forme na tiskovnu podlogu
- funkcioniranje tiskovnih formi u plonom tisku se temelji na oleofilnosti i hidrofobnosti tiskovnih povrina i hidrofilnosti i oleofobnosti slobodnih povrina
- uvijek se na tiskovnu formu prvo nanosi voda - vee se za slobodne povrine (na njih se nee nanositi boja)
- voda e odbiti boju sa slobodnih povrina
- vano: 1. voda, 2. bojilo
- bojilo se prenosi na mekanu (ne ko spuva mekanu) gumu koja se prilagodi povrini i dobijemo zasieni otisak
- nakon to se bojilo vezalo za tiskovnu podlogu voda postaje problem, ali danas je to donekle rjeeno
- tiskaju se monografije, viebojni asopisi, broure, plakati do formata B0, letci, potanske marke, diplome,
sklopiva ambalaa, omoti
- prednosti: jednostavan pripremni proces, visoko kvalitetna konstrukcija strojeva kojima se postie kvalitetan otisak relativno niske proizvodne cijene
- moe se tiskati iz role i iz arka
- iz role se tiskaju novine i revije - ne moe peta boja, novine: slabija kvaliteta, bri tisak, reciklirani papir ( jeftino),
revije: sporiji tisak, nereciklirani papiri, vea kvaliteta ali jo uvijek brzo
- arci - cmyk + peta boja + esta boja (neki lak), jako tono (ono sredite svake tokice u rasteru)
- BOJE ZA PLONI TISAK: ne smiju previe emulgirati vodu, od njih se oekuje dobra ljepljivost ali treba paziti da ne
doe do upanja papira, ovi zahtjevi se usklauju odabirom prave viskoznosti boje ovisno o brzini tiska
- budui da se radi o indirektnom tisku nanosi boje su tanji pa koncentracija pigmenata u boji mora biti velika i
moraju biti izdani, osim tog i otporni na vodu i kiseline
- veziva su temeljena na lanenom ulju, mineralnom ulju i sintetikim spojevima
- sue se oksipolimerizacijom povrinskog sloja, hlapljenjem i prisilnim suenjem
Prednosti ofsetnog tiska u odnosu na druge tehnike tiska:
1. visoka kvaliteta slike
2. brza i laka izrada tiskovne forme
3. dug ivotni vijek tiskovne forme (kod vieslojnih metalnih ploa)
4. trokovi tiska ( jeftiniji nain izrade visoko kvalitetnog tiska u velikim koliinama).
Nedostaci ofsetnog tiska:
1. oksidiranje tiskovne forme (u sluaju nepravilnog uvanja)
2. fiksni trokovi pripreme (zbog ega se manje koliine tiskaju najee u tehnici digitalnog tiska i digitalnog ofseta)

FLEKSOGRAFSKI TISAK ili fleksotisak

- direktni rotacioni visoki tisak (tiskovna forma u direktnom doticaju s materijalom za otiskivanje)
- najee se koristi za tisak na razliitim vrstama ambalae (razliite vrste plastine ambalae, valovita ljepenka,
papir, etikete i slino). Donekle je slian knjigotisku, a osnovna razlika je u vrsti tiskovne forme koja je kod fleksotiska elastina, te je potreban manji pritisak da bi se otisak prenio na podlogu
- tiskovna forma se pravi od fotoosjetljivog polimernog materijala
- proces: Tiskarsko bojilo se sustavom valjaka prenosi na tzv. raster (aniloks) valjak. Njegova uloga je jednolino
prenoenje tankog sloja bojila na tiskovnu formu. O linijaturi (ugraviranim udubljenjima u kojima je bojilo) raster
valjka ovisi nanos boje koji je debljine izmeu 0,8 i 1m. Tiskovna forma je omotana oko temeljnog valjka i njeni
ispupeni dijelovi preuzimaju boju i prenose je na podlogu na koju se tiska. Zbog svojstva izdrljivosti na troenje
te malog pritiska na tiskovnu podlogu, tiskovna forma je dugog vijeka trajanja.
- prilino mekano - kao gumica za brisanje - dobro priljubljivanje je vano kod jako glatkih i jako grubih podloga
- tiskovne podloge za fleksotisak:
polimerne folije svih vrsta iz rola (zeznuto)
ostali materijali: papir, metalne folije (djelomino vreica od ipsa)
- tiskarske boje su viskozne (rijetke), jednostavnog sastava, sline ko za bakrotisak, teljive - manja koncentracija
pigmenata - osmerobojni tisak je standard, budui da je fleksotisak rotacioni tisak potrebna je mala viskoznost
- otapalo koje hlapi
- sa kairanjem folija na karton poinje procvat fleksotiska, stvorilo se puno novih vrsta ambalae
- format te trake je uzak
- brzo, velike naklade, ali uski formati za razliku od traka za offset
- temeljna prednost je direktan prijenos
- mana: tis. elementi imaju razliite povrine
- velike povrine - manji pritisak, male povrine - vei pritisak
- djelomino razliita popunjenpst bojom
PREDNOSTI I NEDOSTACI
Fleksotisak je jednostavna tehnika tiska a neke od prednosti u odnosu na druge tehnike su vei nanos i dobra
pokrivnost bojila, visoki sjaj otiska, mogunost tiska na razliite vrste materijala, mogunost tiska razliitim vrstama bojila te velika brzina tiska. Nedostatci su visoke cijene tiskovne forme (pogotovo onih izraenih CtP nainom)
kao i visoka cijena rasterskih valjaka
- veina prehrambene ambalae se tiska u fleksotisku ili dubokom tisku

BAKROTISAK
- direktni duboki tisak
- tiskovna forma je bakreni valjak a izrauje se elektrograviranjem ili jetkanjem (stari proces)
- odlikuje se visokom kvalitetom reprodukcija, isplativ je za tisak velikih naklada
- ogroman problem: izuzetno je skupo napraviti temeljni cilindar
- ali - to je jedina tehnika tiska u kojoj moemo dobivati razliitu debljinu nanosa
- temeljni cilindar je uronjen u boju i zato je jako velika pokrivenost
- na svakom otisku su svi vizualni parametri isti (tj. nanos boje)
- u offsetu nije tak, cijelo vrijeme se mora kontrolirati nanos boje
- ali u bakrotisku nema lakog mijenjanja boje, ako nam se ne svia probni otisak novi cilindar je skup i kompliciran,
eventualno se dodaje neka pasta u bojilo
- konstrukcija stroja je jednostavna
- npr. zlatna slova na kutijama za cigarete se rade u bakrotisku
TISKOVNE PODLOGE: polimerne folije svih vrsta iz role, ostali materijali: papir, metalne folije
TISKARSKE BOJE: viskozne, jednostavnog sastava, ugl se sastoje od pigmenata, veziva i otapala, bitan je pravilan
izbor otapala
- otisci se sue hlapljenjem
Budui da visoku razinu mikroskopskih detalja moe postii tek majstorski graver, krivotvorenje graviranih dizajna je gotovo nemogue pa se moderne novanice gotovo uvijek graviraju kao i ploe za tiskanje novca, ekova,
obveznica i ostalih papira osjetljive sigurnosti. Graviranje je toliko precizno da normalni tiskar ne moe ponovo
stvoriti detalj na rauno graviranim slikama niti ih ne moe skenirati.
- takoer se koristi i za viebojni tisak asopisa, kataloga, zatitnih dokumenata, novca, maraka, plastinih i
metalnih folija i sl., i za tisak ambalae
TAMPON TISAK
Tampon tisak je tehnika indirektnog dubokog tiska za koju se izrauju klieji, koji predstavljaju tiskovnu formu, s
udubljenim tiskovnim elementima. Otisak se postie tako to se boja pomou elastinog gumenog tampona s
metalne ploe klieja prenosi na tiskovnu podlogu, odnosno eljeni predmet. Budui da su tamponi izraeni od
mekane gume, otisak se moe postii i na mekim predmetima bez straha od njihovog oteivanja. Tamponi mogu
biti u razliitim oblicima i veliinama, tako da je mogue preslikati motiv na gotovo svaku povrinu, ukljuujui
neravne i zaobljene neupojne podloge.
Specifian nain prijenosa otiska ovoj tehnici tiska daje mogunost tiska na ravne, no i zaobljene, pa ak i udubljene
predmete, zbog ega je tampon tisak prvi izbor za tiskanje na proizvode koji nemaju ravnih povrina za tisak.
- idealan za male predmete, gdje e se koristiti otisak promjera do 10 cm. Iz tog razloga, najei artikli za tampon
tisak su: olovke, upaljai, razni privjesci, alice, pepeljare i ostali promotivni artikli, dotisak amblema na plastine,
keramike i staklene proizvode kao to su alice za kavu, ae, tanjuri i slini obli ili udubljeni predmeti
- bojila i materijali su isti kao za sitotisak, a bojila su esto potpuno pokritna
- moe se tiskati na predmete od raz. materijala: plastika, staklo, keramika, guma, metal, drvo, PVC, polieten i drugi
- brzo suenje i isporuku velikih koliina u kratkom roku

SITOTISAK
- sitotisak spada u direktnu tehniku propusnoga tiska s mogunou tiska na razliite materijale, smatra se najstarijom tehnikom tiska, koristi se i u tekstilnoj, elektornikoj i auto industriji
- tisak se moe raditi na ravnim oblicima, a zbog fleksibilnosti tiskovne forme i na zakrivljenim oblicima, te raznim
vrstama tiskovnih podloga (drvo, tekstil, staklo, keramika, guma, plastika, koa, juta, karton, papir)
- tiskovna forma je fina mreica napeta preko drvenog ili metalnog okvira, tiskovni elementi su otvorene oice
mree, a slobodne povrine su zatvorene
- boja se nanosi preko cijelog sita i gumenim rakelom (noi brijem) protiskuje kroz tiskovne povrine
Prednosti i nedostaci
U odnosu na druge tehnike tiska, sitotisak ima mogunost nanoenja razliitih debljina slojeva bojila, tako da
konani otisak na predmetu moe biti reljefan. Otisak odlikuje dugi vijek trajanja u svim uvjetima koritenja, te
velika pokrivnost. Zbog elastinosti forme moe otiskivati na neravnim, hrapavim i oblim povrinama. U usporedbi
s drugim tehnikama tiska, kvaliteta sitotiska nije velika, zbog nepravilnog oblika reproduciranih rasterskih tokica.
Nedostatak je i visoka potronja boje - od svih klasinih tiskarskih tehnika sitotisak ima najdeblji sloj otisnute boje.
- sitotisak je jedina tehnika koja nema odreene formate tiska
Bojila za sitotisak
Ovisno o vrsti materijala na koji se tiska, koriste se bojila pogodna za taj materijal. Tako postoje bojila za umjetne
materijale, metal, staklo, tekstil (tzv. plastisoli i vodena bojila), gumu, itd. Za tisak na podloge koje odlikuje svojstvo upijanja boja koriste se jednokomponentna bojila u koja se dodaje razrjeiva ime se regulira i viskoznost
bojila, a za tiskovne podloge koje su neupojne koriste se dvokomponentna bojila sa svojstvom brzog suenja uz
dodatak katalizatora.
- od kriterija za boju najvaniji su odreena viskoznost i pokritnost, viskoznost utjee na prolaz boje kroz tiskovne
elemente na mreici, to ujedno znai i na brzinu tiska, te na debljinu nanosa na podlogu i trinu rubova
- uz sitotiskarske boje esto se koriste i lakovi koji tite otisak ili mu daju sjaj
FOLIOTISAK
- visoki direktni tisak
- poviena temperatura
- ekskluzivni
- na koricama tvrdo uvezanih knjiga
1. nosea folija
2. termo ljepilo
3. folija
4. vezivno termo ljepilo
ZLATOTISAK - na kou

DIGITALNE TEHNIKE TISKA

- digitalni tisak je idealno rjeenje za male naklade
- nije potrebna nikakva posebna priprema stroja, ni izrada filmova i ploa
- prednosti su mala naklada, brzina i kvaliteta otiska i vlastiti dizajn - prilagodba korisniku
1. ELEKTROFOTOGRAFIJA (LASERSKI PRINTER)
Definicija digitalnog tiska je moderna tiskarska tehnologija koja ksenofotografskim postupkom pomou lasera
prenosi zadani motiv na papir.
- virtualna tiskovna forma sadri tiskovne elemente i slobodne povrine koje se razlikuju u elektronskom potencijalu, nanosom boje (tonera) suprotnog elektronskog potencijala na tiskovne elemente tiskovna forma postaje
vidljiva i spremna za otiskivanje
- tiskovna forma je sloj poluvodia, pozitivno nabijenih
- tiskovne podloge: samo papir odreene gramature
- izuzetno skupo tiskarsko bojilo (vrlo skupi toneri)
- problem: moe samo CMYK, nema pete boje
- daje svaki zasebni otisak - dobro
- toneri mogu biti prakasti ili tekui
(mislim da su ove sheme manje bitne,
vjerojatnije su one za konvencionalne
tehnike)

2. INK JET
- Ink-jet pisai izbacuju niz kapljica boje u eljeni oblik prolaskom izmeu elektrino nabijenih ploa. Ti pisai sve
se vie koriste za tisak razliitih informacija na ambalai te za etikete.
- beskontaktni digitalni tisak, to omoguuje otisak na neravnim povrinama
- kapljice boje se trcaju prema tiskovnoj podlozi
- sustavom treba generirati tok kapljica i kontrolirati njihov put do tiskovne podloge
- postoji kontinuirani ink jet i drop on demand ink jet koji se danas vie koristi, pri tom drop on demand se istisne
tono onoliko kapljica boje koliko je potrebno da se formira slika
- koriste se dvije vrste tinte, dye (na bazi bojila) i pigmentirane tinte (na bazi pigmenta)
- dye je najuobiajenija vrsta, omoguuju otisak visoke rezolucije i bogatstvo boja, ali zato to im je osnova voda
otisci se zanju razlijevati - rjeenje je suenje otisaka toplim zrakom ili materijal sa statiki nabijenim premazom
- pigmentirane tinte su skuplje i koriste se kada je vrlo vana otpornost na vodu
- kod nekih vrsta strojeva moe se koristiti manje kvalitetan papir