RAZVOJ LINOSTI

1. INTRAUTERINI RAZVOJ
- osjeaj zatienosti i sigurnosti unutar majine utrobe; iako potpuno nemono, dijete se
osjea zatieno
- mnoge karakteristike i postupci fetusa u utrobi, u kasnijem ivotu imaju slinosti; npr.
blizanci jedan agresivniji i aktivniji, drugi pasivniji i mirniji inferioran
- roenje dijete moe doivjeti kao nasilan prekid veze i gotovo kao pokuaj ubojstva od
strane majke
2. RANI RAZVOJ
- obuhvaa prve dvije godine ivota koje su odluujue u strukturiranju i funkcioniranju
linosti; imaju preventivnu ulogu u pogledu psihikih poremeaja; to je razdoblje najvee
ovisnosti djeteta o njegovu okruenju
- bitno je uspostavljanje dobrog i kontinuiranog odnosa djeteta i majke preko emocionalne
interakcije; otac u ovom razdoblju ima ulogu samo u smislu da majci osigura njezinu
vlastitu afektivnu ravnoteu kako bi se izbjegla pretjeranost majine preokupacije djetetom
- 2 temeljna koncepta razvoja:
1) Psihoanallitiki ili psihodinamski (naglaava postojanje intrapsihike realnosti koja se
formira razmjenom izmeu vanjsko unutranje (internalizacija); Mentalne reprezentacije
(afektivno investirane) su stoer unutarnjeg psihikog svijeta
2) Bihevioristiki koncept (ima oslonac na etiologiju; koncept attachmenta) temelji se na
opservacijama vanjskog ponaanja i takvih odnosa djeteta i njegova okruenja koji se
mogu objektivizirati
- unutar psihoanalitikog koncepta postoje 2 aspekta razvoja:
- teorija libida (Freudova klasina nagonska teorija sadri bioloku dimenziju) i
- objektna teorija
a) Teorija libida
prema Freudu; nagonske snage koje tee zadovoljenju
- libido - sila putem koje je seksualni nagon reprezentiran u psihi; povezan sa
zadovoljstvom openito (fizioloke reprezentacije i psihike reprezentacije)
- libido ima svoj objekt (osoba ili dio osobe ili ideja) na kojem postie svoj cilj
- libido: "dinamika manifestacija u psihikom ivotu seksualnog nagona" (Freud)
- libido je fluidan i obiljeavaju ga pojave fiksacije (zadravanje odreene koliine libidne
energije na objektima) i regresije (povratak na oblik zadovoljenja iz ranijeg razvojnog
stupnja); erogene zone podruja ekscitacije libida
- u podruju razvojnih psihoseksualnih faza postoji red kojim libido ulazi u aktivnost
a/1 Oralna faza
obuhvaa priblino 1. godinu
- erogene zone su usta, sluznica usne upljine
- djetetove potrebe, percepcije i oblici ekspresije su primarno centrirani na usta i usne,
jezik i druge organe povezane s oralnom zonom

- Oralne senzacije: glad, e, stimulacije bradavicom dojke ili njenim supstitutima,

senzacije povezane sa gutanjem i sitou, stavljanje igraaka i drugih predmeta u usta
(uspostavljanje kontakta s vanjskim svijetom)
- majina dojka je djelomini objekt (dijete majku ne prepoznaje kao cjelovitu osobu)
- oralna faza oblikuje prototip mentalnih mehanizama introjekcije i identifikacije
- oralni nagoni imaju
a) libidnu komponentu: to su stanja oralne gratifikacije, libidne potrebe (oralni erotizam),
ekspresija: dojenje, mir i san na kraju dojenja
b) agresivnu komponentu: to su stanja oralne napetosti, agresivne potrebe (oralni
sadizam), ekspresija: grizenje, vakanje, pljuvanje, plakanje
- oralna trijada 1. elja za jedenjem, 2. elja za spavanjem, 3. postizanje relaksacije (na
kraju dojenja, neposredno pred nastup sna)
- CILJ ORALNE FAZE RAZVOJA: uspostavljanje provjerene ovisnosti o dojenju i
primarnim objektima, uspostavljanje ugodne ekspresije oralnih libidnih potreba bez
ekscesivnog konflikta ili ambivalencije (suprotstavljeni osjeaji ljubav i mrnja spram
objekta) prema sadistikim oralnim eljama
- PATOLOKA OBILJEJA OVE FAZE: ekscesivni optimizam, narcizam, pesimizam,
zahtjevnost; ORALNI KARAKTER zavist i ljubomora
- KARAKTERNA OBILJEJA: uspjeno razrjeavanje => SPOSOBNOST DAVANJA I
PRIMANJA OD DRUGIH bez ekscesivne ovisnosti ili zavisti; SPOSOBNOST
OSLANJANJA NA DRUGE s osjeajem povjerenja u druge, ali i u sebe
a/2 Analna faza (zove se i analno sadistika)
obuhvaa otprilike 2. godinu ivotu; tada poinje uvjebavanje sfinkterne kontrole
- vodea erogena zona je anus, miii analnog sfinktera i perianalno podruje; glavni
objekt je feces
- pojaanje agresivnih nagona pomijeanih s libidnom komponentom i sadistikim
impulsima; ovladavanje voljnom kontrolom sfinktera povezano izmjenom PASIVNOSTI u
AKTIVNOST
- razlikujemo rani (eksplozivna aktivnost sfinktera i nagonska ugoda) i kasni (pasivan je
nagonska ugoda postie se zadravanjem fecesa) analno sadistiki stupanj
- ANALNI NAGONI:
1) Analni erotizam (zadravanje i izbacivanje fecesa i prezentiranje fecesa kao dara za
roditelje)
2) Analni sadizam (ekspresija agresivnih elja povezanih s izbaenim fecesom kao
snanim i destruktivnim orujem)
- CILJ FAZE: razdoblje potrage za neovisnou i separacijom od roditeljske kontrole.
Kontrola sfinktera bez pretjerane kontrole ili gubitka kontrole su pomijeani s djetetovim
pokuajima postizanja autonomije i neovisnosti (bez ekscesivnog stida ili sumnji prema
gubitku kontrole)
- PATOLOKA OBILJEJA: red, tonost, urednost, tvrdoglavost, tedljivost, krtost,
neodlunost; Porijeklo: u fiksacijama na analne funkcije, analni erotizam i obrane od njega
- KARAKTERNA OBILJEJA: uspjeno razraena faza ima osnovu za razvoj:
AUTONOMIJA
LINOSTI,
NEOVISNOST,
INICIJATIVA
BEZ
KRIVNJE,
SAMODETERMINIRAJUE PONAANJE (bez stida i dvojbi), IZOSTANAK
AMBIVALENCIJE, KOOPERATIVNO PONAANJE
- najpoznatiji mehanizam obrane podrijetlom iz analne faze je poznat kao reaktivna
formacija (ponaanje koje je suprotno nesvjesnim nagonskim tenjama)

a/3 Falusna faza

naziva se i falo genitalna; nagonsko zadovoljenje vezano je uz uretralni erotizam (igra
ulogu u 1. i 2. fazi djeje masturbacije)
- centralno mjesto imaju uretralna funkcija i njena kontrola, a cilj je kontrola i sprovoenje
ove funkcije
- uz ovu fazu vezana su 2 aspekta: aktivni i pasivni (vie vezan uz uretralnu erotiku
djevojica)
- NAGONI:
1) Uretralni erotizam (libido) - zadovoljstvo pri uriniranju, ali i pri uretralnoj retenciji
2) Uretralni sadizam (agresija) - nezadovoljstvo i agresivni osjeaji pri uriniranju, ali i pri
uretralnoj retenciji
- PATOLOKA OBILJEJA: KOMPETITIVNOST I AMBICIOZNOST povezane s
kompenzacijom stida uslijed gubitka uretralne kontrole; kod djeaka poremeaji libidne
organizacije mogu biti uzrokom pojave ejaculatio praecox
- KARAKTERNA OBILJEJA: uspjeno razrijeena faza vodi do OSJEAJA PONOSA I
KOMPETENTNOSTI SEBSTVA koje proizlazi iz uspjenog ovladavanja i izvoenja
uretralne funkcije
a/4 Edipska faza razvoja
od 3. do kraja 5. godine
- primarni fokus je na seksualnim interesima, stimulaciji i uzbuenju koje proizlazi iz
genitalnog podruja
- porast genitalne masturbacije koja je udruena s dominirajuim nesvjesnim fantazijama
seksualne povezanosti s roditeljem suprotnog spola PRIJETNJA OD KASTRACIJE I
KASTRACIJSKA ANKSIOZNOST
- Edipski konflikt djeak majka (ljubav => agresija); djeak otac (agresija => ljubav)
- do sada je majka ispunjavala sve elje i potrebe djeteta, a nakon uspostave genitalnog
primata dijete eli da ostane nadalje tako
Strah od osvete svemonog roditelja (oca)
- Odustajanje od elje, manji dio se potiskuje zbog:
1. Straha od gubitka ljubavi
2. Kastracijske anksioznosti
3. Penis zavisti
- CILJ FAZE: fokusirati erotski interes na genitalno podruje i genitalne funkcije temelj
razvoja spolnog identiteta
- PATOLOKA OBILJEJA:
1. fokus: djeaci - KASTRACIJSKA ANKSIOZNOST; djevojice PENIS ZAVIST
2. fokus razvojnih distorzija proizlazi iz obrazaca identifikacije na putu razrjeenja edipskog
kompleksa
- 1. i 2. fokus ine primarne odrednice razvoja ljudskog karaktera
- KARAKTERNA OBILJEJA: osigurava osnove za SEKSUALNI IDENTITET, OSJEAJ
HRABROSTI BEZ ZAPREKA, INICIJATIVA BEZ KRIVNJE, OSJEAJ VLADANJA NAD
OBJEKTIMA I OSOBAMA IZ OKOLINE I NAD UNUTRANJIM PROCESIMA I
IMPULSIMA
- Rjeenje edipskog konflikta poveava unutranje
resurse za REGULACIJU
NAGONSKIH IMPULSA
i njihovo USMJERAVANJE PREMA KONSTRUKTIVNIM
CILJEVIMA

a/5 Faza latencije

- faza inaktivnosti seksualnih nagona tijekom perioda od razrjeenja edipskog konflikta do
puberteta
- uspostava superega i daljnja maturacija ego funkcija omoguava znaajno vei stupanj
kontrole nagonskih impulsa
- homoseksualna usmjerenja i za djeake i djevojice
- sublimacije libidne i agresivne energije u energiju potrebnu za uenje i igru
- istraivanje okoline i vjetiji odnos sa predmetima i osobama u okolini
- CILJ: daljnja integracija spolnog identiteta i seksualnih uloga; razvoj ego funkcija i
vjetina upravljanja
- PATOLOKA OBILJEJA: NEDOSTATAN RAZVOJ UNUTRANJE KONTROLE
- nedostatak sublimirane energije potrebne za uenje i razvoj vjetina
- PRETJERANA UNUTRANJA KONTROLA
- prerano zatvaranje razvoja linosti i stvaranje zaetaka opsesivnih crta linosti
- KARAKTERNA OBILJEJA: integriranje i konsolidiranje dostignua ranijeg
psihoseksualnog razvoja; uspostavljanje obrazaca adaptacijskog funkcioniranja; osjeaj
marljivosti
a/6 Adolescentna faza
- poinje nastupom puberteta i traje do mlade odrasle dobi
- fizioloka maturacija spolnog funkcioniranja i pridruenih hormonskih sustava vodi ka
jaanju nagona
- regresija u organizaciji linosti sa aktiviranjem konflikata prethodnih faza
psihoseksualnog razvoja
- stvara se mogunost ponovnog rjeavanja tih konflikata u kontekstu postignutog zrelog
seksualnog i adultnog identiteta
- CILJ: separacija od ovisnosti o roditeljima, uspostavljanje zrelih neincestuoznih objektnih
odnosa, zreli osjeaj identiteta linosti, prihvaanje i integracija seta odraslih uloga i
funkcija
- PATOLOKA OBILJEJA: parcijalno ponovno otvaranje prijanjih neuspjenih rjeenja i
fiksacija tijekom ranijih razvojnih faza mogu stvoriti patoloke defekte u stvarajuoj odrasloj
linosti
- KARAKTERNA OBILJEJA: formiranje cjelovite zrele linosti - sposobnost potpune i
zadovoljavajue genitalne potencije, self integrirani i konzistentni osjeaj identiteta,
zadovoljavajua sposobnost self realizacije, svrhovita participacija u podruju rada i ljubavi

MENTALNI MEHANIZMI

- naini koje linost koristi u svakodnevnom ivotu da bi se zatitila od nepovoljnih utjecaja

izvana te od nagonskih poriva iz dubine psihe
- to su: agresivnost, psihika trauma, frustracija, psihiki konflikt, anksioznost (tjeskoba),
narcizam
1. AGRESIVNOST
a) Pojava i funkcija agresivnosti psihoanalitika teorija nagona postulira postojanje
dvaju temeljnih nagonskih poriva: seksualiteta (Eros) i agresiviteta (Thanatos)

- seksualni nagoni slue odravanju vrste, a agresivni slue destrukciji meuljudskih veza i
unitenje ivota => meusobno pomijeani u jednoj linosti
- agresiju dijelimo na: HETEROAGRESIJU I AUTOAGRESIJU
- KARAKTER jest ukupnost stavova koje ego jedne osobe zauzima u odnosu na svoje
konflikte
b) Psihosocijalni aspekti agresivnosti agresija se kao psihosocijalna pojavnost dijeli
na manifestnu agresiju (fizika i verbalna) i prikrivenu (latentne agresivne fantazije, afekti i
emocije)
- agresija se razmatra kao impulzivna agresija (gubitak kontrole nad agr. porivima);
instrumentalna agr. (odnosi se na agr. radnje koje su unaprijed namjerno planirane kao
strategija postizanje ciljeva); strukturna agresija
imbenici u genezi agresivnosti: endokrinoloki utjecaji, kognitivna oteenja i
neuropsiholoke manjkavosti, zlouporaba alkohola i toksikanata, utjecaj obiteljskih
imbenika
2. PSIHIKA TRAUMA
- kada iznenadna i velika koliina ekscitacija dovede do ruenja psihike barijere protiv
vanjskih stimulusa reduciraju ego na stanje bespomonosti
- simptomi se manifestiraju kao vegetativni ok ili kaotini hipermotilitet sa agresivnim
ispadima ili tupim utljivim povlaenjem
- trauma je subjektivno iskustvo; iskustvo traume ovisi o intrapsihikoj stabilnosti i snazi
stimulusne barijere s jedne strane, te snazi i koliini vanjskih podraaja s druge strane
- dijeli se na jednokratnu i ponavljajuu
TRAUMATSKI STRES
- svako ljudsko bie tei heomeostazi sklonost zadravanja svoje unutarnje napetosti
konstantnom
- Tripartitna podjela stresa: 1) fiziki, 2) psihiki (intrapsihiki konflikti) i 3) psihosocijalni
stres (vanjski traumatski utjecaji djeluju na ljudsku sposobnost prilagodbe vanjskim
stresogenim uvjetima)
- stresor specifina psihosocijalna situacija; ima 2 bitne komponente
a) priroda stimulusa reprezentirana vrstom akutnih (prirodne katastrofe, iznenadne
nesree) ili kroninih nepovoljnih ivotnih dogaaja (disfunkcionalni obiteljski odnosi)
b) maligne ili kronine tjelesne bolesti izazivaju strah, tjeskobu, alost, krivnju, itd.
- posljedice stresa su neposredne i dugotrajne
POSTTRAUMATSKI STRESNI POREMEAJ jedina bolest koja je ujedno klinika
dijagnoza, a zasniva se na etiologiji (proivljeno traumatsko iskustvo)
3. FRUSTRACIJA
- prepreka koja je nepredvidiva, manje ili vie savladiva i oteava ispunjenje elje ili
tjelesne potrebe; obino izaziva agresivnu reakciju usmjerenu prema frustratoru
- frustratori ili frustrativni imbenici klasificiraju se na: a) primarnu ili vanjsku frustraciju
odsutnost poznatog ili bliskog objekta potrebnog za zadovoljenje tjelesne potrebe
b) sekundarna ili unutarnja frustracija postojanje unutarnje aktivne prepreke
- REAKCIJE NA FRUSTRACIJU: u djece su to agresivnost, izolacija, anksioznost,
egoizam, osjeaj krivnje
5

- u odraslih su reakcije npr. iskaljivanje bijesa prema podinjenom, samokanjavanje,

samoironja
- frustracija izaziva afektivno uzbuenje upuuje da neku situaciju treba prihvatiti ili odbiti

4. PSIHIKI KONFLIKT
- sukob izmeu 2 razliite psihike tendencije
- psihiki ivot ima specifian nain funkcioniranja odvija se na vie razina: svjesnoj,
predsvjesnoj i nesvjesnoj
- intrapsihika organizacija linosti => instance: ego, id, suprego meusobno utjeu jedan
na drugi i sukobljavaju se => oznaava se pojmom intrapsihikog konflikta
- klasini tip intrapsihikog konflikta odvija se izmeu ida i ega => tumai se kao
poremeaj transmiterskih sinaptikih sistema
- konflikt nastaje uvijek kada se javljaju tendencije k zadovoljenju neke nesvjesne elje
koja dolazi iz ida i kad postoji zabrana ostvarenju te elje koja dolazi iz superega =>
zabrana se vri pomou mehanizama obrane ega
- konflikti se dogaaju na razliitim razinama svijesti (svjesno, predsvjesno i nesvjesno)
kao i izmeu razliitih instanci u strukturi linosti (ego, id, superego), pa ak i razliitih
nagona (ivota i smrti); na kraju postaje jasno da je ego onaj dio strukture linosti koji
procjenjuje vanjsku stvarnost i ima uvid u nesvjesno, pa su svi sukobi bazino konflikti
izmeu ega i ida.
- interpersonalni konflikti sukob izmeu dvije ili vie osoba => konflikti s vanjskom
okolinom => nisu uzroci psihikih poremeaja ako ne dirnu u snage ega koje su pod
dominacijom superega
5. ANKSIOZNOST (TJESKOBA)
- tjeskoba ili osjeajna ustrana reakcija ega (planja) na:

unutarnji pulzijski pritisak iz ida

vanjsku opasnost
- kao ubikvitarna reakcija ljudskog bia anksioznost se esto javlja kao situacijski
uvjetovan doivljaj
- razlikujemo normalnu, neurotinu i psihotinu anksioznost
- to je afektivno (osjeajno ili emocionalno) stanje koje ima neugodno obiljeje =>
PSIHIKA ANKSIOZNOST
- uz psihiki doivljaj vezane su somatske senzacije anksioznosti
- postoje 3 osnovna obiljeja anksioznosti:
1) specifina neugodna kvaliteta psihikog doivljaja
2) eferentni fenomen optereenja na somu
3) percepcija tih fenomena od strane ega
- ona je takoer specifino stanje subjektivnog osjeaja neugode koje je uvijek praeno:
motornim promjenama, vegetativnim promjenama (vrtoglavica, znojenje, ubrzano lupanje
srca, produbljeno i uestalo disanje)
- FUNKCIJA ANKS.: reakcija na situaciju opasnosti /vanjska, unutranja/
- priprema reakciju obrane ili bijega; svrsihodnost (moe biti i percepcija prijetee
opasnosti) nesvrsihodnost

podraaj koji izaziva

intenzitet reakcije
- VRSTE "OPASNIH SITUACIJA" U PSIHIKOM RAZVOJU: biti ostavljen sam, biti u
mraku, nai stranu osobu na mjestu one u koju dijete ima povjerenja
6

- SVE TRI OPASNE SITUACIJE MOGU SE SVESTI NA JEDNU KOJA SE NALAZI U

GENEZI ANKSIOZNOSTI:
a. strah od gubitka voljene osobe
b. stvarni doivljaj gubitka voljene osobe
- edipska faza snaga superega introjekcijom roditeljskog autoriteta
- transformacija obiljeja opasnih situacija: strah od kastracije, strah od savjesti, socijalna
anksioznost, strah vezan za pitanje ivota i smrti

6. NARCIZAM
- termin prvi upotrijebio Freud => predstavlja jednu od razvojnih faza infantilne
seksualnosti koja se moe uoiti prije nego dijete bude sposobno odabrati ljubavni objekt
- razlikuje se primarni (dijete samo sebe smatra objektom ljubavi; ljubav fiksirana na vlastiti
ego) i sekundarni narcizam
- narcizmu prethodi autoerotizam => prva faza u razvoju libida
- oznaava prijelaznu fazu u razvoju libida izmeu autoerotizma i aloerotizma
- PATOLOGIJA: homoseksualnost, narcistiki libido (regresija ulaganje libida u samog
sebe); narcistine osobe teko doivljavaju poremeaj vlastitog zdravlja

Strukturalni model psihikog aparata

- INSTANCE LINOSTI: (Freud)
ID
EGO
SUPEREGO
- meusobno se diferenciraju putem funkcija; makrostrukture
- ID: zadovoljenje osnovnih ljudskih potreba
- EGO: fokus je na odnosu prema stvarnosti
- SUPEREGO: moralni zahtjevi
- konstantnost psihikih instanci
1) ID rezervoar neorganiziranih nagona; u suvremenoj psihoanalitikoj teoriji DUALNA
NAGONSKA TEORIJA: LIBIDO i AGRESIJA
2) EGO - posredovanje izmeu vanjskog svijeta i dviju drugih instanci (id, superego)
- PARALELNI RAZVOJ
EGO FUNKCIJE
OBJEKTNI ODNOSI
- uspostavljanje granica
- dat roenjem
- RAZVOJ ega i objektnih odnosa (utjecaj vanjske sredine):
SPITZOVA TEORIJA OBJEKTNIH ODNOSA
u 1. predobjektni stadij (1-3 mj) id i ego cjelina; simbioza djeteta s majkom
u 2. stadij pretea objekta (3-6mj) - investicija libida u objekte, prvi osmjeh;
rudimentarni ego
u 3. stadij pravog objekta (6-8 mj) - anksioznost 8. mjeseca

- FUNKCIJE EGA: ADAPTACIJA, KONTROLA, INTEGRACIJA

- EGO organizacija svjesnih i nesvjesnih funkcija, intrapsihiki regulator
- rasuivanje, mehanizmi obrane, odnos s realitetom, objektni odnosi, sintetika funkcija
su ego funkcije
3) SUPEREGO - Trea komponenta tripartitnog strukturalnog modela psihikog aparata,
veim dijelom je NESVJESNO; MORALNA SVJESNOST LINOSTI
- KOMPLEKSAN SUSTAV internaliziranih IDEALA I VRIJEDNOSTI od strane roditelja,
zasniva se na STRAHU OD SAVJESTI
- osigurava STALNOST PONAANJA, RAZMILJANJA, OSJEAJA; daje pristanak ili
nepristanak
- nije dato roenjem, ve se postepeno razvija
- filogenetski i ontogenetski mlae od ega
- superegu prethodi djelovanje VANJSKE SILE AUTORITET RODITELJA (ljubav
frustracija); PRETEA S.E. je EDIPOV KONFLIKT= strah od gubitka roditelja
- prvi znaci superega pojavljuju se od 6. godine (jezgra se formira na kraju edipsje faze, a
kasnije se nadopunjuje i modificira pod utjecajem RODITELJA I DRUGIH NOSIOCA
AUTORITETA):
- DIJETE MOE INTROJICIRATI ZABRANE RODITELJA BEZ KAZNE (gubitka ljubavi ili
nagrade)
- FORMIRANJE SUPEREGA ovisi o (strog ili blag):
proces identifikacije tijekom ind. razvoja
faktor nasljea (arhaino nasljee)
jaina nagona
- SUPEREGO nastaje introjekcijom autoriteta ovim redom:
n oev autoritet
n autoritet majke
n autoriteti ostalih lanova obitelji
n autoriteti van obitelji
n autoritet kulture
- dijete putem S.E. ostaje vezano za roditelje na jedan socijaliziran i sublimirani nain
(TRANSGENERACIJSKI EFEKT)
- PORIJEKLO S.E: je u idu (id skriva u sebi bezbroj ego-egzistencija) prema ortodoksnoj
psihoanalitikoj teoriji
- ID i SUPEREGO pored svoje fundamentalne suprotnosti imaju veliku slinost
- predstavljaju utjecaj PROLOSTI
ID bioloko nasljee
SUPEREGO povijesno nasljee
EGO aktualna realnost
- FUNKCIJE SUPEREGA:
n REPREZENTIRANJE SVIH MORALNIH OGRANIENJA
n SAVJEST I SAMOKRITIKA
n NOSILAC EGO-IDEALA S KOJIM SE EGO USPOREUJE
n ADAPTACIJA NA REALNOST
n POTISKIVANJE EGA po nalogu S.E.
n FORMIRANJE KARAKTERNIH CRTA
n ESTETSKO PROCJENJIVANJE

n PRENOENJE
ARHAINOG
(TRANSGENERACIJSKI)

NASLJEA

- POREMEAJI SUPEREGA: DEPRESIVNI AFEKTIVNI POREMEAJ superego strog i

rigidan
- NEUROTSKI POREMEAJI: superego ima centralnu ulogu u nastajanju jer prisiljava ego
na obranu od nagona bez obzira na posljedice
- POREMEAJ LINOSTI, MANINI AFEKTIVNI POREMEAJ superego pretjerano
slab

MEHANIZMI OBRANE

- djeluju preko ega

- integralni dio psihike strukture svakog ovjeka, nesvjesna funkcija => ZAJEDNIKI
SUPSTRAT svih M.O. je:
promijeniti odnos suprotstavljenih snaga u konfliktu EGO NAGONI
(intrapsihiki konflikt)
onemoguiti direktno nagonsko zadovoljenje
SIGNALNA ANKSIOZNOST
- zahtjevaju ulaganje energije
- dijelimo ih na: primitivne ili nezrele (idealizacija, obezvrijeivanje, pasivna agresivnost,
itd.), neurotske (disocijacija, intelektualizacija, izolacija, regresija, itd.) i zrele mehanizme
(humor, sublimacija)
Najei mehanizmi obrane:
a) Potiskivanje ili represija
- osnovna obrana, primjenjuje se i onda kada ego koristi i druge mehanizme obrane
- nastaje iz negacije
- glavni m.o. i u zdravih ljudi i onih s neurotskim poremeajima
- globalni m.o. koji zahtjeva veliki utroak energije u rjeavanju anksiogenih situacija
zahtjeva kontrainvesticije da se potisnuto ne bi vratilo u svijest
b) Regresija ili povratak u ranije stanje
- ponovna manifestacija psihikih funkcija i oblika ponaanja (karakteristinih za ranije faze
razvoja linosti)
- vezana s pojmom FIKSACIJE s kojim se meusobno dopunjuje
- STRES REGRESIVNO PONAANJE (aktivacija razvojnih fiksacija zbog pretjerane
frustracije i /ili zadovoljenja
- PRIVREMENA REGRESIJA - san, odmor, seksualni odnos
c) Projekcija (na drugog prenesena namjera)
- vaan mehanizam tijekom razvoja
- meusobno u interakciji sa introjekcijom
- projiciraju se IDEJE, ELJE, PSIHIKE REPREZENTACIJE INTROJICIRANIH
OBJEKATA (cijeli ili njihovi dijelovi)
- premjetanje u vanjski prostor, u vanjske objekte

- OPASNOST KOJA SADA NA TAJ NAIN DOLAZI IZVANA SE BOLJE KONTROLIRA

(praznovjerje, predrasude, ljubomora, psihopatologija (fobija, paranoja))
d) Reaktivna formacija (preobraaj u suprotno)
- odustajanje od neprihvatljivog ponaanja i prihvaanje prihvatljivog ponaanja
u PRLJAVO ISTO
u OKRUTNO UMILJATO
u razvija se u analnoj fazi razvoja
u opsesivno kompulzivni poremeaj
u adolescentna razvojna faza
e) Identifikacija (poistovjeivanje)
- sloen proces u egu tijekom kojeg se mijenja predodba o sebi u odnosu na vanjski svijet
- imitacija je dio identifikacije => nesposobnost razlikovanja
- dijete se normalno ident. sa roditeljima trajna i vrijedna identifikacija
- modeli identifikacije:
u realni objekti
u obiljeja realnih objekata
u vrijednosti grupne kulture
f) Racionalizacija, intelektualizacija
- naknadno pronalaenje opravdanja u vanjskom svijetu za vlastite misli, osjeaje, akcije, a
koji su strani za ego
- premjetanje konflikta u II. psihiki proces
g) Poricanje
- negirati znai odstraniti iz svijesti neto neprihvatljivo
- uklanjanje remetee psihike reprezentacije NEGIRAJUI pravu stvarnost opaanja koja
je vezana uz tu reprezentaciju (negativna halucinacija).
- m.o. kod psihotinog poremeaja
- negacija u snu, u matanju
h) Premjetanje (pomak)
- potiskivanje negativnog osjeaja u odnosu na objekt koji ga je izazvao, a vezuje se uz
drugi objekt (npr. strah od roditelja na autoritet van obitelji)
- koristi se u fobinom poremeaju

ZDRAVI MEHANIZMI OBRANE

a) Sublimacija
- uspjean i zreli mehanizam obrane
- niz premjetanja pri emu se odbacuje rani model zadovoljavanja nagonskih poriva
putem novih socijalno prihvatljivih aktivnosti DJELOMINO ZADOVOLJENJE
NAGONSKOG PORIVA
b) Humor
- na duhovit nain se istiu odreene osobine osobe ili situacije => upuuje na elemente
koji otkrivaju bit
- bitno pripaziti kada ga upotrebljavamo (komunikacija lijenika s pacijentom)

10

PSIHOANALIZA

- to je psihoterapijsko lijeenje neuroza i ostalih psihikih poremeaja

- to je znanstvena metoda koju je uveo Sigmund Freud
- to je i psiholoka teorija linosti i teorija nastanka neuroza i drugih mentalnih poremeaja
- osniva se na nesvjesnim mehanizmima i opservira linost u njezinoj dinamskoj interakciji
sa samom sobom i sredinom koja je okruuje
Osnovni pojmovi psihoanalize
Nesvjesno
- odnosi se na psihike procese kojih osoba nije svjesna, tj. za koje ne zna
- pojam koji je uveo Freud => ini jedan od kamena temeljaca psihoanalitike teorije
- razlikujemo nesvjesne (ako su duboko potisnuti teko se dvode u svijest), predsvjesne
(odmah ispod povrine, lako ih je dovesti u svijest) i svjesne mentalne procese
- jedna od glavnih zadaa psihoanalize je pretvaranje nesvjesnog u svjesno => dugotrajan
i sloen proces
- put do nesvjesnog pokazuju i slobodne asocijacije pacijenta koje ine vaan element u
psihoanalizi => psihoanaliza se zove jo i tehnika slobodnih asocijacija
Transfer (prijenos)
- proces prenoenja osjeaja, misli, impulsa, fantazija na analitiara koje je bolesnik
doivljavao u djetinjstvu u odnosu na majku, oca, sestru, brata, baku, odgajateljicu
znaajne likove svoga djetinjstva
Kontratransfer (protuprijenos)
- analitiar je takoer ovjek koji u sebi nosi individualnu povijest, svoje svjesno i
nesvjesno => i on je imao svoje djetinjstvo, frustracije i reakcije na njih
- u smislu kontratransfera govori se o prijenosu emocija s analitiara na pacijenta
- vanjski lik pacijenta i njegove emocionalne reakcije u lijeniku bude ve doivljeno u
djetinjstvu i odreuje njegove nesvjesne reakcije prema bolesniku (blagonaklonost,
sklonost, suzdranost, prijezir...)
Otpor
- 2 su sonovna otpora u psihoanalizi: otpor promjeni i otpor uvidu u svoje nesvjesno
- bolesnik se ne eli mijenjati, eli izgubiti svoj neurotski poremeaj, a treba se mijenjati
okolina i njegovi blinji
Psihoanalitika tehnika
- psihoanaliza traje 3-5 godina i vie, odvija se u seansama od 45 minuta 3-5 puta tjedno
- obavljaju ga psihoanalitiari posebnoeducirani psihoterapeuti
Interpretacija
- najvaniji instrument psihoanalitike tehnike
- interpretirati znai jedan nesvjesni ili predsvjesni doivljaj uiniti svjesnim
Transferna neuroza
- to je nova neuroza koju pacijent doivljava u odnosu na anlitiara
- pacijent dobiva nove simptome, stvara nove osjeaje prema analitiaru koji ga bole vie
nego to ga bole sjeanja na odnose i emocionalne interakcije sa znaajnim likovima iz
najranijeg djetinjstva (otac, majka, brat, sestra)
11

- osnovni posao analitiara i pacijenta je razumijevanje transfera i otpora u okviru

transferne neuroze i njihovo razrjeavanje tijekom procesa psihoanalize
Ciljevi psihoanalize
- najvii cilj je rekonstrukcija linosti, a to se postie razvijanjem i razrjeavanjem
transferne neuroze

PSIHOTERAPIJA

- to je psiholoka metoda lijeenja u kojoj se putem odnosa terapeuta i pacijenta razvija

specifina relacija koja pomae otkrivanju i mijenjanju odreenih karakteristika pacijenta
- centralni ljekoviti faktor je transfer , te drugi faktori kao to su sugestija, postajanje
svjesnim nekih nesvjesnih sadraja
PSIHOTERAPIJSKE METODE I TEHNIKE
a) Analitike (psihodinamske) metode i tehnike
a/1 Psihoanaliza
a/2 Analitika psihoterapija
a/3 Kratka dinamska psihoterapija
a/4 Grupna analiza
a/5 Obiteljska i partnerska psihoterapija
a/6 Analitika psihodrama
a/7 Sugestivne psihoterapije
a/8 Suportivno-verbalna psihoterapija
b) Neanalitike metode i tehnike
b/1 Gestalt terapija
b/2 Transakciona analiza
b/3 Bihevior terapija
b/4 CSL pristup (Cognitive Social Learning Approach)
b/5 Psihoterapija po Rogersu
b/6 Egzistencijska analiza i logoterapija
b/7 Direktivno perzuazivna tehnika psihoterapije
b/8 Integrativna psihoterapija

12