Kondicijski trening djece i mladih

Kondicijski trening, volumen 12, broj 2, stranica 38-47

VJEBE ZA DJECU OD ROENJA DO

PRVE GODINE STAROSTI
Katarina Stojevi, prof.

Abstract
Exercises for children from birth through the first year of age
Motor development of a healthy newborn, infant and
young child takes place according to certain phases
and it is directly connected to anatomic and functional
adequacy of the central nervous system. The course of
this development is determined by genetically established patterns of development, but at the same time
stimulated from the environment. Exercise carried out
with infants have multiple benefits. A child is born, but
the brain is still created, and millions of nerve cells are
formed and connected. Exercise stimulates the central
nervous system. Exercise is also a great way to get to
know the child, gentle and motivating, mutually enjoyable, perfect for mutual communication and expression

1. Uvod
Pokret je osnovna karakteristika ivota kojom se izraavaju osjeaji (mimika), uspostavlja verbalna
i gestikularna komunikacija (govor,
gestikulacija), ovladava prostorom i
postie bioloka samostalnost (Dimitrijevi, olovi, 2005). U najranijoj ivotnoj dobi pokret je odraz
stanja i ponaanja djeteta. Kod novoroeneta motoriki obrasci su
refleksne prirode, postupno, preko
obrazaca posturalne kontrole, razvijaju se obrasci voljnih pokreta, a
kasnije, sekundarno automatizirani,
koordinirani voljni pokreti.
38

of love. In fostering child development one should observe what hes trying to do, check and support him to
achieve the goal or to go to the new task. All displayed
exercises can be used with healthy children for the acquisition of motor experiences and for communication
with children. As early stimulation is very important for
brain development, one should encourage the child to
move from birth onwards. For children up to one year, it
is important to conduct regular pediatric checkups and
to monitor milestones of development which will enable
early detection of potential difficulties in motor development and timely inclusion in the appropriate intervention
program.

Motoriki razvoj zdravog novoroeneta, dojeneta i malog djeteta odvija se prema odreenim
zakonitostima i direktno je ovisan o
anatomskoj i funkcionalnoj adekvatnosti centralnog ivanog sustava.
Tijek ovog razvoja determiniran je
genetski utvrenim obrascima razvoja, ali je istovremeno stimuliran i
podraajima iz vanjskog okruenja.
Na ove podraaje, koje mozak kao
organ, odgovoran za integraciju i
koordinaciju, prima od osjetilnih
organa, odgovara automatskim
sloenim reakcijama. Za dijete to
znai konstantno poboljavanje
Kondicijski trening, 12(2) 2014.

motorikih sposobnosti pomou

kojih se ono bori za svoju fiziku
neovisnost, kao i sposobnost adaptacije na uvjete socijalne sredine.
Usvajanje glavnih motorikih funkcija (kontrola glave, okretanje u
leeem poloaju, sjedenje, stajanje, hod, puzanje, hvatanje) odvija
se spontano u skladu s razvojem
mozga, i bez ikakvog znaajnog
poticaja djeca bi mogla sama nauiti sjediti, stajati i hodati. No ipak,
vjebe koje se provode s djecom
do godine dana imaju viestruku
korist. Dijete se rodilo, no mozak
se jo uvijek stvara, a milijuni iv-

anih stanica nastaju i povezuju se.

Vjebanjem podraujemo sredinji
ivani sustav i pospjeujemo navedeni proces (Jovanevi, 2014).
Vjebanje je i odlian nain za
upoznavanje djeteta, njean i motivirajui, obostrano ugodan, kao
stvoren za uzajamnu komunikaciju
i iskazivanje ljubavi. To je koncept
rane dojenake gimnastike koji,
osim to uklanja stres i nesigurnost
majke, znaajno utjee na pravilan
razvoj djeteta.
U usvajanju motorikih zadataka dijete slijedi odreene zakonitosti od osnovnih oblika kretanja,
koji se putem vjebe kvalitativno
obogauju do razvoja sposobnosti variranja u njihovom izvoenju
i napokon povezivanja s drugim
oblicima motorikih znanja. Svako dijete treba vlastitim iskustvom
doivjeti brojne razliite situacije i
sadraje koji predstavljaju neprocjenjive prilike za uenje i razvoj.
Odrasli su tu da omogue takve prilike, koje se na bliskoj i individualnoj
razini najpogodnije pruaju upravo
u obiteljskom okruenju (imunovi, 2014.). Okruenje siromano
takvim poticajima (kao to je to esto s institucionalnim smjetajem)
moe imati iznimno negativan utjecaj na razvoj motorikih vjetina,
intelektualnih kapaciteta i socijalnih
vjetina djeteta(imunovi, 2014.)

1.1. Miljokazi motorikog

razvoja
Kljuni dogaaji u motorikom
razvoju novoroeneta i dojeneta nazivaju se miljokazi razvoja.
Postoje razdoblja, odnosno vrijeme
kada dijete treba neto znati i moi
uiniti, a vano je i kako to radi
(Polovina, 2012). Kod novoroeneta motorni obrasci su refleksne

prirode. Primitivni refleksi novoroeneta odraz su jo nepotpuno

dozrele funkcije mozga, pa tijekom
prvih mjeseci nestaju i zamjenjuju
se pravim, posturalnim refleksima.
Beba se raa s vie od 70 instinktivnih refleksa. Neki od njih, kao
to je refleks sisanja vitalni su za
preivljavanje (Ilka, 2011). Ovo su
neki od najpoznatijih:
Refleks sisanja. Javlja se ve
kod fetusa od 10 tjedana. Beba
sie svaki predmet koji joj se stavi
u usta. Nestaje u zdravog novoroeneta nakon etvrtog mjeseca.
Refleks traenja usnama. Izazove se laganim dodirom obraza i
kuta usana. Novoroene reagira
okretanjem glave i pokuava usnama dohvatiti uzrok podraaja.
Refleks hvatanja. Ako stavite
prst na dlan novoroeneta, ono
e se tako vrst primiti, da e se
moi dignuti u sjedei, pa i u stojei poloaj. Taj refleks ostaje do 4.
mjeseca.
Plantarni refleks. Ako dodirnemo bebin taban, dolazi do pokreta
slinog hvatanju. Ostaje do kraja 1.
godine ivota.
Refleks Babinskog. Ako podraujemo djetetov taban pokretima
od pete ka prstima, prstii e se
rairiti.
Refleks automatskog hoda. Ako
se novoroene primi ispod pazuha i postavi u stojei poloaj, ono
e napraviti nekoliko koraka. Refleks se gubi oko 3. mjeseca.
Moorov refleks ili refleks obuhvaanja. Na jak iznenadni zvuk
dijete koje lei na leima rairit e
obje ruke i prste na nogama, a odmah zatim sklopiti ruka kao da se
eli primiti za neki oslonac. Gubi se
do 4. mjeseca.
Kondicijski trening, 12(2) 2014.

Refleks mirkanja. Izaziva ga

jaka svjetlost, ali i jai zvuk, primjerice pljesak ruku.
Novoroenaka faza (prvi mjesec ivota) je faza u kojoj se dijete
pokuava organizirati, prilagoava se vanjskom svijetu, upoznaje
okolinu i uspostavlja svoj ritam
budnosti, spavanja te hranjenja.
Novoroene i mlae dojene lei
na trbuhu u savijenom poloaju.
Savijenost zahvaa i gornje i donje ekstremitete. Zbog jake savijenosti nogu, zdjelica je odignuta od
podloge. Glava je oslonjena na lice
i nagnuta na stranu kako bi dini
putovi bili slobodni i omoguavali
normalno disanje. Novoroene ne
moe okrenuti glavu na drugu stranu bez dodirivanja podloge. Dijete
pregiba i isprua ruke i noge.
Tijekom drugog mjeseca ivota
poputa pregib u zglobovima, poinju se oputati stisnute ake i ruke
privijene uz tijelo. Veliki zglobovi
jo uvijek u fleksiji. Dijete se poinje zanimati za svoju okolinu te
poinje podizati glavu i do nekoliko
sekundi, pritom se oslanjajui na
ruke (priljubljene uz tijelo i savijene
u laktu). ake su poluzatvorene ili
otvorene, a palevi izvan aka. Veina djece u toj dobi moe fiksirati
pogledom. U poloaju na trbuhu
dijete moe drati glavu odignutom.
Od treeg mjeseca dijete na trbuhu poinje odravati ravnoteu,
a preduvjet za to je da su oba lakta ispred linije ramena, da je jaka
fleksija u zdjelici popustila te da se
teina tijela premjestila s grudi prema trbuhu. Ova faza u motorikom
razvoju naziva se oslonac lakatzdjelica. Samo iz ovog poloaja
dijete moe neometano okretati
glavu. U poloaju na trbuhu dijete sada moe neko vrijeme drati
39

glavu podignutu i istraivati okolinu

rotirajui glavu na obje strane.
Sa etiri mjeseca u poloaju na
trbuhu dijete je u stanju osloniti se
na jedan lakat kako bi oslobodilo
drugu ruku za hvatanje predmeta.
Pri tome se oslanja na lakat i zdjelicu jedne strane, a koljeno druge
strane povlai prema naprijed do
90 stupnjeva oslanjajui se i na njega. Slobodnom rukom hvata predmete koje odmah stavlja u usta.
U petom mjesecu ivota dijete
se poinje odizati jo vie od podloge ispruajui ruke i oslanjajui
se na korijen dlana. Ako ne moe
uhvatiti predmet, dijete se osloni na
trbuh, a ruke odigne kao da pliva.
U dobi od est mjeseci dijete je
razvilo siguran oslonac na dlanove
i ispruene ruke, oslanjajui se na
bedra.
Motoriki razvoj u petom i estom mjesecu ivota karakteriziran
je fazom motorikog razvoja koja
se naziva oslonac aka zdjelica:
dijete se sve vie odie, tako da sa
est mjeseci ivota potpuno isprua laktove i oslanja se na otvorene
ake. Teina tijela premjeta se od
trbuha prema zdjelici.
S punih sedam mjeseci funkcija
oslonca na ake je usavrena te
se dijete pomie unazad, a teinu
nose ake i bedra. Tako dijete ui
optereivati noge, dok bono pomicanje postie osloncem jedna
aka-zdjelica. Poinje okretanje
s trbuha na lea, koordinirano,
kontrolirano, bez zabacivanja
glavice, pri emu sudjeluju i ruke
i noge. Razvija se boni poloaj
u kojem se dijete oslanja na lakat
jedne ruke, zdjelicu i natkoljenicu.
Ako tako ne moe dosei eljeni
predmet, odignut e se na ispruenu ruku oslanjajui se na dlan.
40

Taj poloaj se naziva stav vrtnog

patuljka. Dijete se poinje povlaiti po podlozi. Ruke su savijene
uz oslonac na laktove, a noge su
ispruene i ne sudjeluju. To se naziva vojniko puzanje ili gmizanje. To
nije pravo puzanje. Izbalansirano
kretanje rukama prethodi zauzimanju etverononog stava.
U dobi od osam mjeseci dijete
uspijeva odignuti zdjelicu od podloge i tako otkriva oslonac akakoljeno. Jo uvijek ne moe puzati
jer mu nedostaje prijenos teine na
bok. Ovo e uvjebati u poloaju
na trbuhu unakrsnim pokretima
tijela: okree se oko pupka udesno i ulijevo. Dijete poinje puzati
oslanjajui se na ispruene ruke
i koljena, zdjelica je podignuta, a
koljena u irini zdjelice. S osam i
pol mjeseci dijete se moe povui
u kleei stav.
U devetom mjesecu ivota dijete svladava prijenos teine tijela
na bok i stvaraju se uvjeti za pokretanje prema naprijed. Puzanje
je sada u potpunosti razvijeno.
Kraljenica je ispruena, potkoljenice paralelne, a stopalo prati liniju
potkoljenica.
U desetom mjesecu ivota dijete moe hodati uz predmete i pritom
se oslanja na ruke i noge. Naprijed
ide prvo jedna ruka, suprotna noga,
suprotna ruka i potom opet noga. S
deset mjeseci funkcija aka je sve
bolja. Iz puzanja lako prelazi u kosi
sjedei poloaj i opet iz sjedeeg
u puzanje. Ako je dovoljno stabilno i sigurno, dijete se moe podii
i otkriti oslonac aka-stopalo ili
medvjei hod. Iz ovog poloaja
dijete moe ustati u stojei poloaj
s deset ili jedanaest mjeseci.
S dvanaest mjeseci pojavljuju
se prvi samostalni koraci prema naKondicijski trening, 12(2) 2014.

prijed. Poetno hodanje razlikuje

se od razvijenog hoda. U poetku
dijete hoda s manje ili vie rairenim nogama, a ruke mu pomau
u odravanju ravnotee. Tijekom
jedanaestog i dvanaestog mjeseca
dijete kombinira pokrete ruku i poinje se igrati stavljanjem manjeg
predmeta u vei, vaenjem predmeta van, noenjem i isputanjem
ga kada to eli. (Kovaevi, 2014).
Razvoj ide svojim slijedom, u
nekog djeteta malo prije, u nekog
malo kasnije, tako da se u prosjeku
miljokazi zbivaju u ili oko navedenih vremenskih perioda. Vano je
poznavati razvojni slijed motorike djeteta kako bismo znali kada
se to moe oekivati u razvoju,
kako bi ga lake pratili i brinuli o
djetetu (Nastetski, 2010). Jedan
od znakova problema u razvoju i
poremeaja sredinjeg ivanog
sistema moe biti izostanak, slabo
iskazivanje jednog ili vie refleksa
kao i njihovo predugo zadravanje.
Isto tako treba se zabrinuti ukoliko
dijete. Isto tako zabrinuti se treba
ukoliko dijete u svom razvoju kasni vie od 3 mjeseca nego to je
oekivano za dob, ako ima povien
ili snien miini tonus, ima esto
vrsto zatvorene ake, izvija se tj.
zabacuje glavicu prema natrag, crvoliko izvija ruke ili noge, ili je starije
od 2 mjeseca, a dri esto palac u
aci (Polovina, 2012).

1.2. Komunikacija s
novoroenetom
Komunikacijske vjetine poinju
se razvijati djetetovim roenjem.
Kako dijete postaje starije i razvija
se motorika spremnost, te iste vjetine postaju sloenije. S novoroenetom moemo komunicirat na
nekoliko naina: dojenje kao nain

komunikacije, masaa, razvojna gimnastika - Baby fitness, stimulacija glasovne komunikacije Voice
fitness, igranje s dojenetom).
Dojenje je vrlo dobar nain
komuniciranja izmeu majke i djeteta. U tome inu moe se prepoznati nekoliko razina komuniciranja. Prva je poruka djetetu: ovdje
je toplo, sigurno i ugodno, ovdje je
hrana.Drugo, emocionalno se djeca nalaze u oralnoj fazi, to znai
da najvea ugoda i utjeha dolaze
putem usta. Na drugoj se razini
komuniciranja prigodom dojenja
majka i dijete upoznaju (prepoznaju) dodirom, jednako kako to ine
prigodom promjene pelena i kupanja. to vie dodira, to vie govora
i grimasa, to je komuniciranje bogatije. Naravno, tu je i ulo mirisa,
koje nepogreivo prepoznaje majku
(Jovanevi, 2014).
Masaa je odlian nain uspostavljanja i uvrivanja veze roditelja sa djetetom. Dodir je svakoj
bebi neophodan, nezamjenljiv za
razvoj, osjeaj sigurnosti i dobro
stanje. Zapravo, masaa jaa djetetovu emotivnu povezanost sa roditeljima, popravlja raspoloenje,
umiruje napetost, jaa cirkulaciju,
poboljava disanje, imunitet, varenje, spreava i umanjuje bolove koji
nastaju zbog greva, pomae pri
spavanju
Vjebanjem podraujemo sredinji ivani sustav i pospjeujemo
navedeni proces no mozak se jo
uvijek stvara. Milijuni ivanih stanica nastaju. Stanice putuju na svoja odredita i povezuju se s osta-

lim stanicama mozga( Jovanevi,

2014).Vjebanjem se ostvaruje bliskost od koje je jedino vea njihova sjedinjenost za vrijeme podoja.
Majka svoje dijete upoznaje dodirom, upoznaje mekane i tople ruice, upoznaje miris vlastitoga djeteta, njegov glas i osjeaje kojima
odgovara na izraze ljubavi i panje.
Vjebanje si njime tako je snano
motivirajue, mobilizira sva ula
i osjeaje majke, pa se vrlo brzo
uspostavlja normalan odnos i komunikacija, bez koje nema uredna
rasta i razvoja djeteta. Majci uklanja strah i nesigurnost, oslobaa
se prostor za uitak i iskazivanje
ljubav.
Dojene moe oponaati grimase i glasove od najranije dobi
takozvani Voice fitness. Time se
razvoj komunikacije, a posredno i
psihomotorni razvoj djeteta (plaenje jezika, zatvaranje usta, otvaranje usta, skupljanje usnica, zatvaranje i otvaranje oiju)(Lasan, 2014).
Dijete komunicira verbalno(slui se
najprije plaem a zatim glasovima
i rijeima) te neverbalno(izrazima
lica, pokretima glave i tijela, ruku i
nogu te kontaktom oima).
Najnovija istraivanja mozga
pokazuju da jezine igre koje potiu
sva ula u kombinaciji s pokretom
najtrajnije podrauju ivani sustav.
Dakle pjevanje, govor, poskakivanje, pljeskanje i pokret su poeljne aktivnosti s djecom do godine
dana, ali i kasnije.
Primjeri nekih pjesmica koje se
mogu povezivati s pokretanje ruku
i nogu djeteta:

Kondicijski trening, 12(2) 2014.

1. IO MEDO U UMICU
(Moe se povezati s postavljanjem stopala na pod)
Io medo u umicu,
izgubio papuicu,
koje li je boje,
to mi reci ti.
Ako znade brojati,
jedan, dva, tri!
2. PLIVA PATKA
(Moe se povezati sa savijanjem ruku u laktu)
Pliva patka preko Save,
nosi pismo na vrh glave,
u tom pismu pie,
ne volim te vie.
3. IDE BUBAMARA
(Moe se povezati sa masaom
dlana)
Ide, ide bubamara,
ne zna, ne zna, gdje bi stala,
sletjela je na tvoj dlan:
Hajde bubamaro van!

2. Vjebe pasivne
gimnastike (razgibavanje)
Sve vjebe za razvoj motorike
vano je provoditi u vrijeme kada
je beba dobro raspoloena, a kod
djece s manje strpljenja i one sa
sporijim motorikim razvojem posebice potrebno davati konstantan
poticaj i izvoditi vjebe kroz igru i s
velikom motivacijom.

41

Podraaj vanjskog ruba stopala

Savijanje koljena

(vjeba se osobito primjenjuje ako

su stopala okrenuta prema unutra)

Dijete lei na leima. Obuhvatiti

noge u podruju koljena te savijati
djetetu koljena prema trbuhu, a
potom ispruiti na podlogu. Prvo
istodobno obje noge, a zatim
naizmjenino.

Dijete lei na leima, noga savijena

u koljenu i kuku. Obuhvatiti gleanj
kaiprstom i srednjim prstom, dlan
je okrenut prema gore, drugom
rukom podrauje se vanjski rub
stopala od prstiju prema peti.
Stopalo e se refleksno otklanjati
prema vanjskom bridu.

Vjebe za kukove
Dijete lei na leima, noga savijena
u koljenu i kuku. Obuhvatiti koljena
i potkoljenice i maksimalno rairiti
svaku u svoju stranu. Pri tome
koljena trebaju biti u razini kukova
i maksimalno pritisnuta prema
podlozi.

Povlaenje stopala prema dolje

(vjeba se osobito primjenjuje ako
stopala u plantarnoj fleksiji)
Dijete lei na leima, noga savijena
u koljenu i kuku, stopalo se obuhvati
u glenju. Dlan se postavi na stopalo
odozgo i povlai prema dolje.

Prebacivanje koljena
Dijete lei na leima. Uhvatiti
noge djeteta za potkoljenicu s
palevima na gornjoj strani. Privui
istovremeno obje noge trbuhu i
tako savijene prebaciti ih na jednu i
drugu stranu.

Podraaj unutarnjeg ruba

stopala
(vjeba se osobito primjenjuje ako
je prednji dio stopala okrenut prema
unutra)
Dijete lei na leima, noga savijena
u koljenu i kuku. Jednom se rukom
fiksira stopalo, drugom usmjerava
prednji dio stopala prema van.

Kruni pokreti nogu

Dijete lei na leima. Obuhvatiti djetetovu potkoljenicu, saviti mu noge
privlaei bedra u trbuhu zatim rairiti u stranu, izravnati i vratiti u
poetni poloaj.

Rotacija glave
Dijete lei na leima. Jednom rukom fiksirati ramena na podlogu
a drugom raditi rotacije glavom lijevo-desno do krajnjeg poloaja.
Naginjati glavicu nalijevo i desno rame dok je lice okrenuto prema van.

Savijanje u laktu
Dijete lei na leima, nadlaktice vodoravno na podlozi. Primiti dijete
za dlanove i savijati ruke u laktu dlanovi idu prema ramenima i vratiti
u poetni poloaj.
Sputanje stopala na podlogu
Dijete lei na leima, noga savijena
u koljenu i kuku. Obuhvatiti dijete
za potkoljenice i stopala. Sputati
cijela stopala na podlogu i ponovo
ih odizati.

Podizanje nogu
Dijete lei na leima. Obuhvatiti
koljena tako da palac doe iza
koljena a ostala etiri prsta preko
njega. Naizmjenino podizati i
sputati djetetove noge.

42

Kondicijski trening, 12(2) 2014.

2.1. Vjebe orjentacije prema sredinjoj liniji

Krianje ruku
Dijete lei na leima, ruke vodoravno na podlozi, rairene od tijela.
Kriati ruke na prsima (lijeva aka na desno rame i desna aka na
lijevo rame) i vraati u poetni poloaj.

Dodirnuti rukom stopalo iste noge sredinjoj liniji, naizmjenino

desna i lijeva strana.

Uzruenja

Iz odruenja spojiti djetetove ruke u sredinjoj liniji.

Dijete lei na leima, ruke su uz tijelo. Podizati obje ispruene ruke

iznad glave te ih vratiti u poetni poloaj. Prvo istodobno obje ruke
zatim naizmjenino.

Rairiti djetetove noge i spojiti ih u sredinjoj liniji.

Naizmjenino opruanje ruku

Dijete lei na leima. Uhvatiti dijete za rune zglobove.
Naizmjenino ih opruati oponaajui pokrete kao kod boksa.

2.2. Vjebe krianja

Dodirnuti petom jedne noge
suprotno bedro, naizmjenino
desna i lijeva strana.

Vjebe za dlanove
Dragati otvoren djetetov dlan.
Otvorenim dlanom prelaziti preko njegove podlaktice, trbuha, noge,
lica, lica majke.
U poloaju na trbuhu otvarati dlan na glatku i napetu podlogu.

Dodirnuti rukom koljeno suprotne

noge koje je savijeno prema
prsima, naizmjenino.

Kondicijski trening, 12(2) 2014.

43

Dodirnuti rukom stopalo suprotne

noge, naizmjenino desna i lijeva
strana.

3. Stavite dijete na pod i

stavite mu valjak ispod grudi
(zamotana deka ili runik).
Stavite igraku ispred njega
dako da ju moe gledati.

2.3. Taktilne vjebe

Otvoriti djetetov dlan i njime prelaziti preko djetetovih prsa, ruku, stopala, lica te preko razliitih materijala
i tekstura.

3. Vjebe za poticanje motorikog

razvoja
3.1. Kontrola glave i trupa
Kontrola glave i trupa je poetak vjetine kretanja.
Dijete razvija kontrolu trupa i glave u svim poloajima.
Jedan od bitnih poloaja je leanje na trbuhu. Poloaj
na trbuhu je vaan je vodi dijete prema sjedenju, puzanju, finoj motorici, upoznavanju i poveznici akcije i
reakcije, ustajanju, hodanju, tranju, dobrom razvoju
kraljenice i buduem zdravom tjelesnom dranju.

4. Dok drite i nosite dijete njiite

ga na ruci tako da su mu obje
ruke prema naprijed, drite ga
za ramena i trbuh tako da dri
glavu gore.

5. Uzmite veliku loptu, poloite

dijete na trbui na loptu i
neka gleda direktno u vas
ili u ogledalo. Ljuljajte ga na
lopti prema naprijed, nazad i
postrance.

6. Polegnite dijete na lea. Dok

ga lagano vuete za ruke,
ohrabrite ga da podigne
glavicu. Sve vrijeme mu tiho
tepajte. Postupak ponovite
polako i dozvolite mu da se
sam povue prema gore.

Praktine vjebe
1. Poloite dijete na strunjau
na pod ili u kreveti, na trbuh.
Stavite igraku - najbolje
neto to stvara buku ili je
pokretno, ispred djeteta tako
da ga potakne da digne glavu i
pogleda igraku

2. Stavite dijete na grudi dok

leite na leima i povucite mu
ruice naprijed. Natjerajte ga
da vas gleda tako to ete mu
govoriti ili proizvoditi zvukove
predmetima.

44

3.2. Okretanje
Okretanje ili rolanje je motorika aktivnost kada se
dijete s lea okree na trbuh i s trbuha okree na lea.
Najee se dijete prvo potpomognuto okree s lea
na trbuh. Igrake koje ete koristiti prilikom igranja trebale bi biti jarko obojene, imati dijelove koji se pomiu
ili proizvode zvukove i naravno, sigurne u smislu da se
dijete njima ne moe ozlijediti ili progutati odreeni dio.

Kondicijski trening, 12(2) 2014.

Praktine vjebe

3.3. Sjedenje

1. Postavite dijete na bok.

Ukoliko treba pomo da ostane
na boku, smotajte deku i
podboite ga. I tako ga pstavite
nek se igra. Postavite djetetovu
igraku u dohvatu u razini
ramena i neka se dijete igra.

2. Stavite dijete na lea i naizmjence savijajte djetetove noice u

koljenu prema prsima. Ako se dijete opire pustite ga malo da se
odmori pa nastavite.
3. Postavite dijete na lea.
Pomognite mu da se okrene
tako da mu pruite kariku za
koju e se moi uhvatiti te ju
njeno povucite u stranu na
koju elite da se okrene.

Pokretanje u sjedeu poziciju vrlo je vano za djetetov razvoj. Dijete prije naui kako izai iz sjedeeg
poloaja nego kako doi u sjedei poloaj. Uz pretpostavku da e osigurati udobnost i poboljati razvoj
djeteta, napravljene su lealjke - ljuljake. U ovakvim
lealjkama zbog kosog poloaja lea, dojene se dovodi u pasivan sjedei stav. Pri tome je onemogueno
normalno premjetanje teine tijela prema glavi, kao
to je to sluaj kada dijete lei na leima normalno,
ve se vri pritisak na kraljenicu. Tako dolazi do sabijanja lumbalnog segmenta kraljenice, to moe
imati tetne posljedice (Dimitrijevi, olovi, 2005).

Praktine vjebe
1. Posjednite dijete na svoju
nogu. Njiite ga lagano na
jednu pa na drugu stranu.
Dozvolite mu da otkrije svoju
ravnoteu.

4. Postavite dijete na lea.

Pomognite mu da se okrene
tako da mu njeno prebacite
koljeno suprotne noge od
strane u koju elite da se
okrene na stranu koju elite da
se okrene.

2. Posjednite dijete izmeu svojih

nogu na pod. Igraku stavite
izvan nogu. Potaknite dijete
da posegne rukom izvan vaih
nogu i uhvati igraku.

5. Postavite dijete na lea.

Pomognite mu da se okrene
tako da ga potaknete
nekom radnjom: ukanjem,
zvonjavom ili sl.

6. Postavite dijete na lea. Uzruite mu ruku one strane na koju elite

da se okrene a drugim ga rukom potaknite na okret (motivacija
igrakom, prebacivanje koljena, povlaenje suprotne ruke).

3. Dijete je u poloaju sjeda izmeu vaih nogu. Motivirajte ga

igrakom da se okrene u jednu stranu preko vae natkoljenice
sve do poloaja kleanja i natrag. Naizmjenino u desnu i lijevu
stranu.

Kondicijski trening, 12(2) 2014.

45

4. Posjednite dijete na veliku

loptu. Polagano miite loptu da
dijete osjeti ravnoteu.

3. Postavite dijete preko svojih

nogu poloaj za puzanje tako
da koljenima dodiruje tlo. Neka
se igra u tom poloaju

5. Postavite dijete na ruke i koljena. Pomaknite mu teinu prema

bokovima. Potaknite ga da se pridri rukom na toj strani.

4. Postavite dijete preko

zamotane deke tako da mu
ruke i koljena dodiruju pod i
polako ga ljuljajte naprijednazad, pa lijevo-desno.

6. Dijete lei na leima. Rukama ga istovremeno obuhvatite za

natkoljenice i ake i polako povlaite u stranu i gore tako da
dijete preko boka doe u poloaj sjeda.

5. Postavite dijete na trbuh i dok

ono pokuava plivati prema
naprijed, pomognite mu tako
da svojim dlanovima stvarate
uporite za njegova stopala
kako bi se mogao odgurnuti.

3.4. Puzanje
Puzanje moe poeti tako to e se dijete podii
na ruke i koljena i ljuljati se naprijed-nazad. Tako e
razviti snagu i kontrolu nad svojim bokovima. Do puzanja od prilike dolazi onda kada dijete pone uiti
sjediti.Napredak u puzanju predstavlja trenutak kad se
desna ruka pokree naprijed i lijevo koljeno, te lijeva
ruka naprijed i desno koljeno.

Praktine vjebe
1. U poloaju na prsima potiite
otvaranje djetetova dlana tako
da mu ga povlaite po podlozi
odozgo prema dolje.

2. Dijete lei na prsima. Lagano

ga povucite za ramena do
poloaja upora opruenih ruku.

46

6. Pri pokuaju djeteta da pone

puzati dodatno ga motivirajte
zanimljivom igrakom

7. Postavite dijete trbuhom na

sloeni runik i pomognite
mu da se digne na sva etiri
ekstremiteta lagano drei
runi

3.5. Stajanje
Prije nego li dijete prohoda, ono treba znati ustati
do stojeeg stava i odravati ravnoteu u stojeem
stavu. Kretnje prema hodu nazone su prije nego
pone stajati i hodati bez pomoi. Svakodnevno se
susreemo da roditelji ubrzavaju proces stajanja time
to koriste hodalice, koje ortopedi ne preporuaju.. U
hodalici dijete zauzima potpuno neprirodan stav gdje
je glava zabaena otraga, ruke podignute uvis, ramena retrahirana. Posebno tetan efekt hodalica ima na

Kondicijski trening, 12(2) 2014.

razvoj stopala jer provocira equinus poloaj stopala i kasnije naviku

hodanja na prstima. (Dimitrijevi,
olovi, 2005). Dakle, vjebe koje
se primjenjuju za poticanje hodanja
ukljuuju stavljanje djece u okruenje koje omoguuje samostalno
podizanje do stojeeg stava te samostalno hodanje uz namjetaj.

Praktine vjebe
Tjekom igre postavite dijete na
koljena ispred stolia (tapeciranog),
dozvolite mu da se u navedenom
poloaju igra manipulirajui igrakama na stolu.
Posjednite dijete na svoje koljeno tako da vam je okrenuto licem. Neka su mu noge oslonjene
na pod, pridravate ga za bokove,
dok je rukama oslonjeno na vaa
ramena ili vaa prsa. U navedenom
poloaju pomozite joj da ustane,
odiui guzu i ispravljajui noice
u koljenu uz oslon na stopalo.
Igrajui se na podu postavite
dijete u poloaj tako da se oslanja
na ispruene ruke dok je jedna
noga savijena u koljenu, a druga
ispruena uz oslon na stopalo. U
takvom poloaju nek prenese teinu naprijed na ruice, zatim na
bokove i na noge.
U kleeem poloaju (jedna
noga ispravljena, a druga savinuta
u koljenu) postavite dijete ispred
malog stolia ili stolice. Igrake nek
se nalaze u njenom vidnom polju,
dovoljno blizu da moe posegnuti

za njima. U trenutku kad pokae

zainteresiranost za igrake lagano
ju ljuljajte naprijed,nazad, lijevo,
desno.
Kad je dijete na podu ohrabrujte
ga da se digne na koljena to samostalnije uz stol ili stoli. Pratite
da iskorak u stajanje radi objema
nogama, ne samo, primjerice, lijevi
iskorak do stajanja.

4. Zakljuak
U poticanju razvoja djeteta promatrajte to ono pokuava napraviti, ekajte i osigurajte dovoljno
podrke da ostvari cilj ili da krene
prema novome zadatku. Sve prikazane vjebe mogu se koristiti sa
zdravom djecom radi stjecanja motorikih iskustava te komunikacije
s djecom. Kako je rana stimulacija
osjetila vrlo bitna razvoj mozga, od
roenja se preporua poticati dijete
na pokret.
Kod djece do godine dana vano je napomenuti redovite pedijatrijske preglede i praenje miljokaza razvoja to e omoguiti rano
otkrivanje eventualnih potekoa
u motorikom razvoja te pravovremeno ukljuivanje u odgovarajui
intervencijski program.

Literatura
1.

Ban, S., Ragu, S. i Prizmi A.

(2011). Razvoj djeteta od roenja do
tree godine - Prirunik za roditelje
Preuzeto s http://www.bolnica-du.hr/
data/1298293746_171_mala_brosura_logopedi.pdf 23.12.2014.

Kondicijski trening, 12(2) 2014.

2.

Dimitrijevi, L. i olovi, H.(2005).

Ometanje normalnog motornog razvoja u prvoj godini ivota Preuzeto s: http://publisher.medfak.ni.ac.
rs/2005-html/3-broj/Ometanje%20
normalnog%20motornog%20razvoja...pdf 23.12.2014.
3. Gebauer Sesterhenn, B.i Praun, M.
(2007). Moja beba. Zagreb: Mozaik
knjiga.
4. Jovanevi, M, i alopek Butkovi,
A. Razvojna gimnastika Preuzeto s:
http://www.adiva.hr/razvojna-gimnastika-baby-fitness.aspx 23.12.2014.
Kovaevi, M. (2014). Razvoj kretanja u prvoj godini ivota Preuzeto s http://www.klokanica.hr/beba/
zdravlje-i-njega/ne-ucite-dijete-sjediti-ili-hodati-ometate-mu-motorickirazvoj-1654 23.12.2014.
5. Majki, M (1997). Klinika kineziterapija. Zagreb: InMedia.
6. Nasteski, B.(2010). Normalan motoriki razvoj djeteta Preuzeto s: http://
blog.vecernji.hr/fiziofanatik/normalan-motoricki-razvoj-djeteta-1518
7.
Stojevi Polovina, M. (2012).
Normali motorni razvoj Preuzeto
s:http://www.poliklinika.org/home.
aspx?Id=1&Type=2&IdLang=2
23.12.2014.
8. imunovi, D. (2011). Motoriki razvoj djeteta preuzeto s: http://www.
bebe.hr/arhiva/263/motoricki-razvojdjeteta 23.12.2014.
9. Vuini, .(2001). Kretanje je djetetova radost,prirunik za poticanje
djejeg razvoja, Zagreb: FoMa.
10. Pjesmice za bebe Preuzeto s http://
www.pjesmicezabebe.com/index.
php?option=com_content&view=c
ategory&layout=blog&id=38&Item
id=56
11. Vjebe za djecu s DVD-a Prve tri su
najvanije preuzeto s: http://telefoncic.hr/step.jsp?page=498625

47