Katastar nekretnina

Geodetske evidencije
- Katastar nekretnina i
zemljina knjiga

Povijest
Grad Milano povodom ureenja prava na zemljitu 1714.
godine uspostavlja katastar zemljita
Grimani mletaki namjesnik - 1756. godine izmjera veeg
podruja sjeverne Dalmacije (56 sela) - planovi s esticama
zemljita (Grimanijeve mape u Dravnom arhivu u Zadru).
Austrijski car Josipa II (Jozefinski katastar) radi oporezivanja
zemljita - izmjera 1785. do 1790. godine.
Napoleon 1807. godine - izmjera i procjena zemljita (svake
estice) - izrada parcelarnog katastra zemljita - toni planovi
ija je svrha da osiguraju mee vlasnitva.

Katastar nekretnina je skup grafikih i pisanih dokumenata

koji prikazuju oblik i poloaja svake estice zemljita na
katastarskim planovima i nepokretne objekte koji se
nalaze na njoj, dok se u ostaloj dokumentaciji iskazuju
povrine, katastarska kultura, bonitet tla i vlasnik odnosno
posjednik. Kako bi se omoguila identifikacija, svaka estica
zemljita oznaena je svojim brojem.
Nekretnina je zemljite s pripadajuim sastavnim
dijelovima. Zemljite je estica zemljine povrine (zemljina
parcela) evidentirana u katastru zemljita s pripadajuim
zgradama i drugim graevinama ili djelovima graevina
koji koje trajno lee na zemljinoj povrini ili ispod nje a
evidentirani su u katastru zgrada.
Katastar nekretnina se sastoji od katastra zemljita i
katastra zgrada, a postoje jo i katastar uma, voda,
vodova i katastar pomorskog dobra
Za uspostavljanje, voenje i odravanje evidencija
zaduena je Dravna geodetska uprava.

Katastar nekretnina
Katastar zemljita i katastar zgrada osnova su evidentiranja nekretnina i
zajedno ine KATASTARSKI OPERAT i ZEMLJINU KNJIGU.
KATASTARSKI
OPERAT +
ZEMLJINA KNJIGA

KATASTAR ZEMLJITA

KATASTAR ZGRADA

Katastar nekretnina
Katastarska opina je katastarska prostorna jedinica za koju se izrauje
katastarski operat i u pravilu obuhvaa podruje jednog naseljenog
mjesta s pripadajuim zemljitem. Osnovna je prostorna jedinica i za
voenje zemljinih knjiga.

http://www.katastar.hr/dgu/ind.php

Katastarski operat
Katastarski operat izrauje se za svaku katastarsku opinu na
temelju podataka prikupljenih i obraenih u katastarskoj izmjeri.
Katastarski operat sastoji se od:
katastarskih planova,
drugih grafikih grafikih podataka (zbirka parcelacijskih i drugih
geodetskih elaborata), te
pisanih dijelova (posjedovni listovi, ).

Parcelacijski elaborat izrauje se za potrebe provedbe promjene

broja, poloaja, oblika, naina uporabe i povrine katastarske estice
u katastarskom operatu.
Geodetski elaborat izrauje se za potrebe provedbe promjene
poloaja, oblika i naina uporabe zgrada i drugih graevina, kao i
promjene glede poloaja i povrina dijelova zgrada i drugih
graevina, u katastarskom operatu.

Osnovni pojmovi
Katastarska estica je osnovna katastarska prostorna jedinica,
dio je katastarske opine omeen meama i drugim granicama.
U katastarskom se operatu vode podaci poloaju estica,
obliku, povrini, nainu uporabe, izgraenosti i broju
katastarske estice.
Posjedovni list sadri podatke o ukupnom posjedu nekog posjednika
u odreenoj katastarskoj opini. Upisima u posjedovne listove ne
stjee se pravo vlasnitva.
Katastarski plan je skup grafikih prikaza s podacima o poloaju,
obliku, nainu koritenja i namjeni katastarskih estica.
Katastarska izmjera je postupak prikupljanja i obrade podataka o
poloaju, obliku, povrini, nainu uporabe, te nositeljima prava na
esticama zemljita, zgradama, dijelovima zgrada i drugim
graevinama, poloaju u zgradi, te nositeljima prava i posebnih
pravnih odnosa na zemljitu.

Katastarsko klasiranje zemljita

Kulture se oznaavaju i upisuju u svaku esticu na
katastarskom planu skraenicama:
oranice, njive or, nj
vrtovi
vr
vonjaci
v
maslinici
msl
vinogradi
vg
livade
l
panjaci
p
ume

trstici
t
movare
m

Katastarska izmjera
Katastarskom se izmjerom prikupljaju i obrauju svi podaci kojima je svrha
osnivanje katastarskih estica, evidentiranje zgrada i drugih graevina,
evidentiranje posebnih pravnih reima na zemljitu i naina uporabe zemljita
te izrada katastarskog operata katastra nekretnina.

Geodetski radovi
Geodetski radovi u katastru nekretnina:
odreivanje granice katastarske estice,
ureenje mee,
parcelacija,
komasacija,
izravnanje mee,
odreivanje zemljita pod zgradom,
evidentiranje zgrada,
odreivanje vrste uporabe, kulture i razreda zemljita,
odreivanje boniteta zemljita,
ureivanje mee izmeu parcela i katastarskih podruja,
upis zgrada i njihovih dijelova u katastar zgrada,
izrada tehnikog eleborata oznaavanja mee u prirodi,
.

Ureenje i evidentiranje mee

Osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina je katastarska estica
(parcela), a odreena je brojem katastarske estice i njezinim granicama.
Vlasnik zemljita duan je provesti postupak evidentiranja mee (elaborat)
prilikom uknjibe nekretnine (uplana) ili upisa u katastar nekretnina.

Uknjiba neketnine
Uknjiba neketnine podrazumijeva
ucrtavanje graevine u katastarski plan ovlateni geodeta izlazi na teren i
geodetskim instrumentima izmjeri
graevinu (tlocrtni gabarit objekta) te
odreuje njen poloaj na parceli. Takvo
mjerenje rezultira formiranje prijavnog
lista - dokument formata A4, organiziran
kao dvolist, u kojem se s jedne strane
unose dosadanji podaci (staro stanje) i
nasuprot tome novo stanje. U sklopu
prijavnog lista nalazi se i grafiki dio u
kojem je prikazana skica izvrenog
premjeravanja, a temeljem koje se objekt
ucrtava u planove.

Postupak evidentiranja
parcelacije
Parcelacija je zdruivanje (oblikovanje jedne parcele iz dviju ili vie
parcel,koje imaju jednako pravno stanje vlasnitva) ili podjela parcele.
U katastru se evidentira pomou elaborata parcelacije. U postupku
parcelacije nova parcela dobija novi broj.
Preduvijet parcelacije je ureenje mea.

Postupak ureenja dijela mee

Postupak ureenja dijela mee - vlasnici susjednih parcela su
sporazumni o promjenama i pri tom se povrina manje parcele ne
smije biti promijenjena za vie 5% povrine, odnosno ne vie od 500
m2.
Elaborat izravnanja mee sprema se u katastru zemljita.

Evidentiranje vrste uporabe

Postupak pokree vlasnik zemljita kada eli evidentirati razline vrste
uporabe u zemljini katastar i zemljinu knjigu.
Postupkom promjene vrste uporabe zemljite npr. graevno zemljite, zelena
ili neplodna povrina klasifikacija zemljita ulazi u katastarski eleborat ime
se mijenja katastarski prihod.

Komasacija
Okrupnjavanje i ureivanje poljoprivrednog zemljita ija povrina u prosjeku
iznosi izmeu tri i pet hektara - pridonosi poveanju proizvodnje;
Problem je to se zemlja u unutranjosti zemlje tradicionalno ne prodaje, a
jedan od veih problema je i nerijeeno pitanje zemljinih knjiga, odnosno
gruntovnice i katastra.

Katastarski operat katastra

nekretnina

Katastarski plan - primjer

Geodetsko-tehniki dio katastarskog operata:

Katastarski plan,
Elaborat geodetske osnove (geodetske toke),
Digitalni ortofotoplan i digitalni model terena,
Zbirka parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata.

Popisno-knjini dio katastarskog operama:

Popisi (katastarskih estica, zgrada i drugih graevina, podruja pojedinih vrsta
uporabe, podruja posebnih pravnih reima i adresa katastarskih estica),
Posjedovni listovi,
Pomoni popisi (popis kunih brojeva, osoba upisanih u posjedovne listove i popis
promjena),
Zbirka isprava.

Pisani katastarski podaci su atributi elemenata katastarskog plana i temelj su

zemljine knjige:

Broj i adresa katastarske estice,

Nain uporabe katastarske cestice i njezinih dijelova,
Podaci o zgradama i drugim graevinama,
Povrina katastarske estice i povrine dijelova koji se upotrebljavaju na razliiti nain.

Katastar vodova
Kopija katastarskog planasadri izvod iz digitalnoga katastarskog plana, izvod i prijepis posjedovnog
lista te potvrde koje se izdaju na temelju podataka katastarskog operata
Kopije katastarskog plana su javne isprave kad su ovjerovljene peatom i potpisom slubene osobe.

Katastar vodova vodi evidencije o vodovima elektroenergetske,

telekomunikacijske, vodovodne, kanalizacijske, toplovodne, plinovodne i
naftovodne mree. Evidencije sadre podatke o vrstama odnosno namjeni,
osnovnim tehnikim osobinama i poloaju izgraenih vodova.
Svaki vod prikazan je u operatu poloajnim i tehnikim podacima na geodetskim
podlogama (katastarski plan, orto-foto, i dr.)

Zemljinoknjini sud (zemljinik, gruntovnica)

1. Podjela figure u jednostavne podfigure

Zemljinoknjini sud utvruje vlasnitvo upisom u zemljinu knjigu te

izdaje nositelju prava na zemljite rjeenja zemljinoknjinog suda
(vlastovnica).
Zemljina knjiga sastoji se od zemljino-knjinih uloaka:
1/ popisni list A - nekretnina, broj zemljino-knjine estice, povrina, kultura
2/ vlastovnica (vlasniki list) B - vlasnik nekretnine
3/ teretovnica C - hipoteka, pravo zakupa, prvokupa, najma i sl.

Povrina trokuta
c

neka s = (a + b + c)

A
C

Povrina = (s(s-a)(s-b)(s-c))
a1

ili

a2

a5

a4

Povrina = bc sin A

a3

Povrina = ai

RAUNANJE POVRINA

2. Raunanje povrine niza trapezoida

Raunanje povrina potrebno je radi:

Odreivanja katastarske estice (porez)
Analiza koritenja zemljita (poljoprivreda, zatiena podruja,
irigacija)
Vode (volumen i evaporacija)
Zemljani radovi kod izgradnje prometnica (volumen, povrina,
cijena)

Metode raunanja povrine:

h1

h0

h2 h3

b2 b3 b4

b1

h5

h4
b5

h6
b6

h7
b7

h9

h8
b8

b9

h10
b10

Povrina trapezoida = b1(h0+ h1)

Povrina = [b1(h0+ h1) + b2(h1+ h2)+ b3(h2+ h3) + b4(h3+ h4)+ b10(h9+ h10)]

Za jednake intervale b (npr. odstupanje se mjeri svakih 100 m):

Raunanje povrine se izvodi u CAD ili GIS programima te:

Podjela figure u jednostavne podfigure
Raunanje povrine niza trapezoida
Pomou koordinata

Povrina = b[h0/2 + h1 + h2 + h3 + h4 + h5 + h6 + h7 + h8 + h9 + h10/2]

b2

Povrina trapezoida

Povrine se izraavaju u: ar, ha, m2, km2 jedinicama

h
b1

Povrina = h/2 * (b1 + b2)

3. Raunanje povrine pomou koordinata

Povrina ABCD=(-XAYB-XBYC-XCYD-XDYA+YAXB+YBXC+YCXD+YDXA )
B
2xPovrina =[-XAYB-XBYC-XCYD-XDYA
+YAXB+YBXC+YCXD+YDXA]
A
C
ODUZIMANJE
ZBRAJANJE
D
(jednostavna metoda pamenja formule)

GPS - KOMPONENTE

Potpuno operabilan od 1993

SVEMIRSKI SEGMENT
24 satelita na 6 priblino krunih orbita (inklinacija 55 prema ekvatoru);
24 satno pokrivanje izmeu geografske irine 80N i 80S
Visina cca 20 200km; Orbitalni period cca 12 h (brzina cca 14 000 km/h)
Satelit opremljeni preciznim atomskim satovima - odailju frekvencijski iznimno
stabilne signale UKV
KONTROLNI SEGMENT
Pet kontrolnih stanica (C. Springs, Hawaii, Ascension, Diego Garcia, Kwajaleni) praenje i kontrola satelita
Podaci se prosljeuju glavnoj kontrolnoj stanici (Colorado Springs)
Orbitalni parameteri (precizne efemeride) i popravke sata korigiraju se i vraaju
satelitima, a dalje korisnicima sustava
KORISNIKI SEGMENT
GPS prijamnici - pasivni ureaji koji biljee i analiziraju satelitske signale za potrebe
odreivanja pozicije (pozicioniranja)
Razliite vrste prijamnika razliite razine tonosti i uporabljivosti
Opremljeni s manje preciznim satovima nego oni u satelitima

Svemirski segment

GPS MJERENJA

Kontrolni segment

Struktura satelitskog signala

Nosei signal
Frekvencija
Valna duljina
Modulacija koda

L1
1575.42 MHz
19cm
C/A-code
P(Y) kod
NAVDATA

L2
1227.60MHz
24cm
P(Y) kod
NAVDATA

modulacije

Model orbitalnih podataka (efemerida) i korekcije satelitskih satova za svaki satelit

Glavna kontrolna stanica alje efemeride i korekcije sata satelitima
Sateliti tada alju radio signalima podatke orbitalnih efemerida GPS prijamnicima

Korisniki segment: Signal

Svaki satelit emitira dva nosea vala:
L1 - frekvencija 1575.42 MHz i valna duina cca 19cm

Amplitudna

Frekvencijska

Korisniki segment GPS

prijamnik

L2 - frekvencija 1227.60 MHz i valna duina cca 24cm

Pseudosignali (pseudo random noise -PRN) kodovi modulirani na noseem valu:

Na L1: C/A (Coarse/Acquisition) kod cca 300m
Serije od 1023 bitova (chips) ponavlja se svake milisekunde
P (precise) Y-kod kriptiran kod cca 30m
Navigacijski podaci satelita svakih 12,5 minuta
Stanje satelita, korekcija satelitskog sata, i parameteri efemerida

modul GPS prijamnika

Na L2: P samo kod

SiRF III GPS prijamnik

s integriranom antenom

Fazna

PRINCIP GPS MJERENJA

Zasnovan na osnovnoj fizikalnoj funkciji:

udaljenost (D)= brzina (c=ms-1) * vrijeme (s)

Opaeni pseudosignali sa 4 satelita osiguravaju 3 dimenzijonalnu poziciju

GPS
MJERENJA

Uzorak poruke
Primljeni Signal
KANJENJE

Podudaranje uzorka

Kanjenje satelit. signala

D=+ct

Geocentrini kartezijev
koordinatni sustav

Globalni sustav za pozicioniranje

SATELIT P
GREENWICHki
meridijan

N
ZP

Y
XP

EKVATOR

YP

AP = (XP-XA)2 + (YP-YA)2 + (ZP-ZA)2

X

Koordinatni sustav ostvaren pomou satelitskih orbita (efemerida)

te koordinata lokacije kontrolnih i prateih stanica.

Poloaj:
37o 23.323 N
122o 02.162 W

PRINCIP GPS MJERENJA

Metode pozicioniranja
Metode pozicioniranja mogu biti:
Statike za vrijeme mjerenja prijamnici su nepomini.
Koordinate toaka se odreuju apsolutno ili relativno.
Kinematike prijamnik na referentnoj stanici je nepomian,
drugi se prijamnik kree. Mogu se odrediti apsolutne ili
relativne koordinate toaka.
Pri relativnom pozicioniranju poloaj toke se moe odrediti ili u
realnom vremenu ili naknadnom obradom podataka.

Trilaterateracija

Metode GPS mjerenja

Postoje dva osnovna principa GPS pozicioniranja:
Apsolutno pozicioniranje je neovisno odreivanje koordinata
pojedinanih toaka u odnosu na globalni koordinatni sustav (npr.
WGS 84). Za primjenu ove metode dovoljan je jedan prijamnik.
Relativno pozicioniranje je odreivanje relativnog poloaja izmeu
dva i vie prijamnika koji istovremeno hvataju iste satelitske signale.

ECEF i WGS-84
= 37o 23 26.38035 N
= 122o 02 16.62574 W
H = -5.4083 m
H
Z

WGS-84

+Z

ECEF
X = -2691542.5437 m
Y = -4301026.4260 m
Z = 3851926.3688 m

Y
X

-Y
+X

GPS visina i elevacija

GPS ureaji
Princip rada zasniva se na mjerenju vremena koje je potrebno
elektromagnetskom valu da prijee udaljenost od satelita do
prijemnika na Zemlji. Poznavajui toan poloaj satelita i brzinu
irenja elektromagnetskog vala moemo jednoznano odrediti
koordinatu toke ako nam je isto nebo prema barem etiri satelita.
Metode odreivanja koordinate toaka:

h H
h H
N
N

h = Ortometrijska visina
H = Elipsoidna visina
N = Geoidna visina

statika
kinematika

Prijemnike dijelimo na:

jednofrekventni- potrebno je due stajati na toci. Koordinate dobijemo
u naknadnoj obradi uz pomo raunala i programa.
dvofrekventni- omoguuju odreivanje koordinata toaka u realnom
vremenu.

h=H-N

KLASIFIKACIJA GPS UREAJA

Klasa za
kartiranje

TONOST

100 m

PRIBLINA

Dilution of Precision GDOP-PDOP

Ionosferski efekt

20 m

10 m
5m
1m

navigacijsko/
rekreacijska
klasa

0.5 m
dm
cm
mm
A

RELATIVNO
POZICIJONIRANJE

APSOLUTNO
POZICIJONIRANJE

A: Dvofrekventni; Geodetski, RTK (1cm)

B: C/A kod & nosei signal + DGPS; post pocesiranje (10cm-1m)
C: C/A kod + DGPS; (1-5m)
D: C/A kod (10-15m)

Kinematika u realnom
vremenu
(Real Time Kinematic - RTK)
Diferencijalna korekcija odailje se radiosignalom
Bazne stanica na poznatoj toci

Izvori pogreaka u GPSu

ometanje signala
Multipath
Ionosferska pogreka
Ljutska pogreka

Bazna stanica na slobodnoj toci

1) Ometanje signala
Anti-Spoofing (AS)
Enkripcija P-kod signala

????????

Kalibracija/Lokalna Transformacija

Primjena GPS mjerenja

antena na nogarima

2) Pogreka odbijanja signala

(Multipath)

Tirana, Albania
Prijamnik i raunalo vezani na
baznu mjernu stanicu

Premjeravanje granice na rijeci

GPSom Belize

3) Jonosferska pogreka

Prevencija i smanjivanje
pogreaka

Vremenski smjestiti premjer unutar perioda dobre satelitske geometrije

(nizak PDOP)
Izbaciti satelite nisko na horizontu radi reduciranja duljine puta signal kroz
atmosferu
Izbjei multipath prilike u blizini GPS antene
Za precizno pozicioniranje koristiti diferencijalne korekcije i/ili fazno opaanje
noseeg vala

Globalni navigacijski satelitski sustavi -

GNSS
GLONASS

GPS

GALILEO

Broj satelita

24 (planirano)

30 (do 2004.)

30 (do 2010.)

Broj orbit.ravn.
Kut nagiba ravn.
Orbitalna visina

3
64.8 stupnjeva
19 130 km

6
55 stupnjeva
20 180 km

3
56 stupnjeva
23 222 km

Period revolucije
Mjesto lansiranja

11 sati 15 min
Baikonur,Kazakhstan

14 sati 21 min
Baikonur,Kazakhstan

Datum I lansir.
Frekvencije L1
L2
Datum
Referentno
vrijeme

02.10.1982.
1602.01614.94 MHz
7/9 L1
PZ-90
UTC (Rusija)

11 sati 58 min
Cape Canaveral
Florida
22.02.1978.
1575.42 MHz
60/77 L1
WGS 84
UTC

CROPOS

CROPOS sustav
- 30 referentnih GNSS stanica
na udaljenosti od 70 km koje
prekrivaju cijelo podruje RH
- Korekcijski parametri
dostupni putem mobilnog
Interneta (GPRS/GSM)
- Tonost odreivanje poloaja
2 cm u realnom vremenu
- Nacionalna referentna GNSS
mrea - novi standardi
pozicioniranja i navigacije

26.06.2007.
1575.42 MHz
40/90 L1
ETRS
UTC

Zadaa geodezije u
graevinarstvu

FBIHPOS

Zadaci geodezije u graevinarstvu mogu se podijeliti u 3 faze:

Zadaci u procesu izrade projekta: sakupljanje geodetskih podloga
za potrebe idejnog projekta (<1:5 000), te izrada geodetskih
podloga za potrebe glavnog projekta (>1:500);
Zadaci tijekom gradnje objekta: Iskolavanje objekta u
horizontalnom i visinskom smislu; kontrola izvedenih graevinski
radova, izmjera izvedenog stanja katastarski eleborat;
Zadaci tijekom eksploatacije objekta: probna ispitivanja
optereenja objekta i izmjera eventualnih pomaka i deformacija
objekta.

Geodeti su prvi i zadnji na gradilitu!

Iskolenje detaljnih toaka

ISKOLAVANJE

Visinska iskolenja

Iskolenje osi ceste

Iskolenja
Iskoliti znai projektirani objekt prenijeti na teren.
Iskolenjem toaka objekta u prirodi odreujemo:
dimenzije,
poloaj i
visinski odnosi;

Rezultati iskolenja su na razline naine fiziki oznaene toke na

terenu koje omoguavaju gradnju objekta ali i poloaj i neometani
rad graevinskih strojeva.
Osnovne elemente iskolenja zadani su projektom:
horizontalni kut,
duljina i
visina (visinska razlika).

Iskolenje osnovnih elemenata

Iskolavanje kuta
Teodolitom - Jedan krak je zadan (A-B), a
drugi trebamo odrediti (A-C) - Kut se
iskolava u jednom poloaju durbina

Metode iskolenja toke

Iskolenje se najee odvija u dvije faze:
Iskolenje osi projektiranog objekta
Iskolenje toaka objekta koje poloajno i visinski obiljeavaju objekt

Os objekta se iskolava s geodetske osnove, dok toke objekta

koriste os objekta kao osnovu za iskolenje.
Metode iskolenja:
Klasine:

ortogonalna,
polarna,
presjek lukova i
presijek pravaca;

Satelitske - GPS RTK metoda;

Kombinirane.

Ortogonalna metoda iskolenja

Elementi iskolenja:
Apscisa (x)
Ordinata (y)
Pravi kut

Instrumenti i pribor za iskolenje:

Iskolavanje duljine
Duljina predviena projektom iskolava se
daljinomjerima ili vrpcom

Iskolavanje visine (visinske razlike)

Geometrijskim nivelmanom - poznate su kota
repera HR i projektirana kota HP trai se
visinska razlika h= HP-HR

Pentagonalna prizma,
tri trasirke,
Dvije vrpce.

Elementi iskoenja dobiju se

grafikim oitanjem s plana.

Polarna metoda iskolenja

Elementi trase

Elementi iskolenja:
Duljina (d)
Orijentacijski kut ()

Instrumenti i pribor za
iskolenje:

Mjerna (totalna) stanica,

Prizma,
Trasirka,
Vrpca.

Elementi trase u poloajnom smislu

Elementi trase u vertikalnom smislu

GPS RTK metoda

Precizno odreivanje koordinata
velikog broja toaka u kratkom
vremenu
Elementi iskolenja:
Duljina (d)
Orijentacijski kut ()

KRIVINE - Vrste krivina:

Jednostavna krivina

Sloena krivina

Instrumenti i pribor za iskolenje:

GPS prijamnik,
Rover.
spirala

Reverzna krivina
R
R

spirala

Prijelazna krivina

Definicija

Formule

Definicija luka
Stupanj krivine

100 m
T

Centralni kut koji zatvara luk od 100 m (autocesta)

D / 100m = 360 / 2p r = puni krug / opseg

So R = 5729.58 / D

/2

PK

M
KK

LT

T = R tg /2

R
R

/2

L = 100 0/D0 = R rad

Definicija tetive
Stupanj krivine
R

R = 50 / sin D/2

LT = 2 R sin /2

100 m

Centralni kut koji zatvara tetivu od 100 m (eljeznice)

LT = duljina tetive
M = sredinja ordinata
E = bisektrisa
T = duljina tangenta
= sredinji kut
R = polumjer krivine

R
D

R/ (R+E) = cos /2 => E = R [(1/cos (/2)) - 1]

(R - M)/R = cos /2 => M = R [1 - (cos (/2)]

Terminologija

Stacijonae (obino svakih 100 metara)

ST

PK
3+00.00

L
LT
KK

T
L

ST = sjecite tangenti
PK = poetak krivine
KK = kraj krivine
L = duljina luka krivine
LT = duljina tetive

PK sta = ST sta T
KK sta = PK sta + L

PI

Polarna metoda

Vertikalna geometrija krivine

ST
Iskolavanje stacionae (XX+00.00)
odrediti poetak krivine PK i sjecite tangenti ST
kut otklona (d), izmjeriti duljinu tetive (c)

PK

Y
c duljina tetiva

BVC

PK

EVC

Xp

KK

Yp

d1 D

D d2

L/2

L = duljina krivine

Vertikalne krivine

isboenje

PRIJELAZNE KRIVINE

ulegnue

Osiguravaju nesmetan prijelaz izmeu razliitih nagiba trase

Parabola konstantni stupanj promjene nagiba
NAGIB:
Nagib = +4.00%
+ rastui nagib
- Padajui nagib

L/2

4.00m
100m

Brzo kretanja vozila prilikom neposrednog prijelaza iz pravca u kruni

luk, na vozilo i putnike iznenada nastupa djelovanje centrifugalne
sile - za smanjivanje ovog djelovanja potrebno je postupno
smanjivati polumjer zakrivljenosti (od beskonanog pravac - do
vrijednosti polumjera krunog luka) koritenjem odgovarajuih
prijelaznih krivina.
Prijelazne krivine su se, zbog veih brzina, prvo poele koristit kod
eljeznica, a kasnije i kod cesta.
Kod eljeznica se kao prijelazna krivina koristi kubna parabola, a kod
cesta klotoida i lemniskata.
Prijelaznica ima tri osnovne funkcije:
postupan prijelaz iz pravca u kruni luk
osiguravaju dovoljne duljine vitoperenja kolnika za prijelaz iz poprenog
nagiba u pravcu na popreni nagib u krivini
postupno proirenje kolnika iz irine potrebne u pravcu na irinu u
krunom luku

Prijelazne krivine
R Lx = C
kubna parabola

Primjer normalnog cestovnog profila u nasipu

R L= C
klotoida
Rt=C
lemniskata

Normalni profil eljeznikog nasipa

Raunanje volumena
esto se javlja potreba za raunanjem volumena prilikom
projektiranja:
Volumen iskopanog materijala
Volumen materijala potrebnog za nasipanje
Volumen vode koja ispunjava depresiju (kod akomulacija)

Osnova za raunanje volumena (zapremnina) je detaljno

snimljen teren u horizontalnom i vertikalnom smislu. Pravilan
izbor detaljnih toaka daje vjernije rezultate.

Raunanje volumena iskopa do zadane kote

ha;hb; hc;hd - visine toaka iznad

zadate kote
hsr = (ha+ hb + hc + hd) / 4
V = PABCD * hsr

Kod veih i nepravilnih povrina itavu povrinu razbijemo na manje

povrine s priblino jednakim padom.
Kada donja povrina nije horizontalna ravnina tada za povrinu svake figure
raunamo volumen od neke zamiljene ravnine do donje i gornje povrine,
a razlika volumena daje traeni volumen.

IZRAUN MASA KUBATURA

Za izraun masa kubatura kod gradnje prometnica, kao i drugih uzdunih

objekata posebno je pogodna metoda raunanja masa iz poprenih profila.
Kod plonih objekata, primjerice aerodroma, bazena, kamenoloma itd., koristi
se metoda raunanja masa iz mree pravokutnika, kvadrata odnosno prizmi.
Ako za projektirano podruje postoji digitalni model reljefa, mogue je
automatizirati izraun masa primjenom odgovarajuih raunalnih programa.
Metode raunanja prvenstveno ovise o strukturi podataka u digitalnom
modelu reljefa. Toke je mogue pohraniti na dva naina: uzdu profila
raunanje masa iz poprenih profila, pojedinane toke, tj. u mrei kvadrata ili
trokuta raunanjem masa iz prizmi.
Povrine se raunaju iz koordinata toaka prema Gauss-ovoj trapeznoj formuli:

Raunanje povrine kod digitalnog modela terena

Geodetski radovi u
graevinarstvu

Geodezija u
graevinarstvu

Prikupljanje postojeih i po potrebi izrada novih geodetskih podloga

Postavljanje normi za tonost graenja i iskolenja objekta
(horizontalnog i vertikalnog)
Postavljanje geodetske osnove za iskolavanje
Izbor metoda iskolavanja (s obzirom na tonost)
Izbor instrumenata i pribora
Analiza tonosti izvrenog iskolenja
Izmjera izvedenog stanja
Opaanje vertikalnog i horizontalnog pomaka zakljuci o stabilnosti
i sigurnosti objekta:
Mjerenje pomaka i deformacija najprije se poelo primjenjivati kod
oskultacija hidrotehnikih objekata (brana) 50tih godina prolog stoljea;
70 tih godina pojava preciznijih instrumenata i upotreba raunala u
obradi podataka pouzdanija ocjena tonosti;
GPS nema stabilnih toaka izjednaavaju se i toke osnovne mree
deformacijska analiza.

Geodezija u inenjerstvu
Projektiranje
Detaljna izmjera

Katastarska izmjera

Elaborat iskolenja
Gradnja objekta
Iskolavanje objekta

Praenje kvalitete izvedbe

Preuzimanje objekta/Kontrolna mjerenja

Kontrola izgradnje
Odstupanje
Kontrola kvalitete

Kontrolna mjerenja
Pomaci i deformacije
Deformacijska analiza

Mjerenje pomaka i deformacija

Pomaci i deformacije nastaju zbog:
Geoloko hidroloke svojstva zemljita te fizikalno mehanikih svojstava
zemljita na kojem je objekt izgraen (podloga za statiki proraun
graevinskog objekta);
Stalnog ili povremenog optereenja objekta (vozila, temperatura,
vjetar);
Promjena mehanikih svojstava materijala od kojih je objekt izgraen.

Geodetska mjerenja pomaka i deformacija obuhvaaju sva mjerenja

u odreivanju promjene oblika objekta ili zemljita pod utjecajem
vanjskih ili unutarnjih sila;
Geodetski radovi usmjereni su na:
Odreivanje pomaka i deformacija objekta i oblinjeg zemljita na mikro
lokaciji;
Odreivanje pomaka zemljita na makro lokaciji.

Pomak, deformacija i progib

Pomak je prostorna promjena poloaja toke na objektu ili tlu.
Uslijed pomaka moe doi do deformacije, ali i ne mora.
Dvije su komponente pomaka:
horizontalnu (pomak u horizontalnom smislu)
vertikalnu (slijeganje ili izdizanje)
Deformacija je promjena oblika (obujma) tijela, odnosno iskrivljenje
ili napuknue koje nastaje uslijed nejednakih pomaka toaka. Ako je
dolo do jednakih pomaka toaka, objekt se je pomakao ali ne i
deformirao. Dakle, iskrivljenje ili pojave pukotina nastaje uslijed
nejednakih pomaka toaka.
Progib je reducirani pomak, tj. brojana vrijednost koja se dobije za
sredinu nosaa (grede), kada se od veliine pomaka u sredini
oduzme aritmetika sredina pomaka leajeva.

Mree posebnih namjena

Kontrolna referentna i osnovna geodetska mrea
Ove se mree razvijaju za specijalne namjene kao to su
mjerenja deformacija izgraenih objekata
Kod formiranja ovih mrea postavljaju se posebni uvjeti glede
pogreaka poloaja toaka, odnosno potrebne tonosti
mjerenja u ovakvim mreama.
Poseban nain stabilizacije toaka (stupovi s prisilnim
centriranjem, posebno fundirani reperi).
Signalizacija posebnim signalima i markicama.
Visoka tonost mjerenja preciznim instrumentima.

Uspostava geodetske mree

Geodetskih mrea posebnim namijena

Apsolutna mrea sastoje se
od dvije vrste toaka:
Osnovne - referentna mrea sa
koje se opaa
Kontrolne smjetene na
objektu

Relativna mrea sve toke se

nalaze na objektu opaaju
se relativni pomaci izmeu
toaka

Idealno projektirana referentna mrea za

praenje pomaka brane.
Vanjske referentne toke su nizvodno, a na akomulaciji
je vrsta geodetska mrea

Izvedba mree
Rekognosciranje
Stabilizacija i signalizacije
Izmjera
Rekognosciranje odabiranje najpovoljnijeg poloaja toaka a da pri
tom budu zadovoljeni odreeni uvjeti (izbjegavati klizita, sredinu
parcele, obale rijeka, rub puta, izgraene objekte, eljeznike pruge,
vodove itd).

Apsolutna mree za izgradnju i

praenje betonske brane (osnovne i
kontrolne toke)

Praenja pomaka ustava i brana

Naini praenja pomaka i

deformacija
Nakon izjednaavanja u mikrotrigonometrijskoj mrei dobiju
se koordinate (x, y) toaka na objektu, a nakon izjednaavanja
nivelmanske mree i visine toaka na objektu.
Mjerenja se, uglavnom, obavljaju periodino (2 puta godinje),
a dobiveni podaci usporeuju se sa nulto serijom (prvim
mjerenjima)
Razlike koordinata u odnosu na nultu seriju daju horizontalni
pomak objekta, a razlike visina vertikalni daju pomak
(slijeganje) objekta.
Koordinate su u lokalnom koordinatnom sustavu (proizvoljan
koordinatni poetak).

Stabilizacija referentne toke

Signalna toka
Opaanje detajlnih toaka

Signalna
toka

stabiliziranje elinim cijevima

ili okruglim betonskim
stupovima u ijem se centru
postavlja instrument
Visina stupa 1,5 m

Vizirne marke za
prisilno centriranje

Mjerenje pomaka i deformacija

Lociranje podzemnih
vodova
Mjerenje vertikalnih
pomaka invarskom icom

Napuknua objekata
mjerno ravnalo

Vrste podzemnih vodova

Poslijedice pomaka i deformacija objekata

Klizite

Progib

FOTOGRAMETRIJA

FOTOGRAMETRIJA I DALJINSKA
DETEKCIJA

Povijest fotogrametrije
Prva snimanja Zemlje iz zraka sredina 19. stoljea:
1858. iz balona se snima podruja Pariza, a
1862. zrani snimci Richmonda u Virginiji koriste se u Amerikom
graanskom ratu.

Masovna primjena zranih snimaka i fotointerpretacije zapoela je u

I, a nastavljena je u II svjetskom ratu.
Revoluciju - snimanja iz svemira; prvo snimanje 1959. godine - satelit
Explorer 6.
Do poetka 1970-ih godina u razvoju satelitskih daljinskih
istraivanja prednjaile su SAD i bivi SSSR (namjena vojna) nakon
toga prikljuuju se i ostale zemlje.
Institucije:
NASA National Aeropnautics and Space Administration (SAD)
ESA - European Space Agency (EU).

Fotogrametrija izmjera je metoda mjerenja kojom se na temelju

fotografija ili scena elektromagnetskog zraenja dobivenih sa
senzorskih sustava mogu rekonstruirati poloaj i oblik objekata.
Rezultati fotogrametrijske izmjere su fotokarte.
Kako snimak openito nije strogo vertikalan, to e perspektivna slika
biti deformirana. Postupak spravljanja takve deformirane slike u
ortogonalnu projekciju (ili neku drugu projekciju) odreenog mjerila,
naziva se redresiranjem.
Upotreba snimaka snimljenih iz zraka ili svemira raznim tehnikama
snimanja i mjerenja (fotografske, termalne, radarske snimke,
radiometrijska mjerenja) bez dodira sa snimljenim objektom naziva
se daljinskim istraivanjem (remote sensing). Primjenom metoda
daljinskih istraivanja dobivaju se dodatne informacije o Zemlji
(geomorfoloke, geoloke, pedoloke, umarske, hidroloke,
arheoloke i dr.).

Fotogrametrija
Mjerenja sa fotomaterijala pomou steroskopije (dvije
snimke)!
Analogna Digitalna (kamera - obrada)
Digitalna fotogrametrija:
Automatizirano generiranje digitalnog modela terena
(autokorelacija) i ortofotoobrada!
Digitalna kamera sakuplja multispektralne podatke
Visoka horizontalna tonost: u cm (runom stereoobradom)
Prikladna za topografsko kartiranje velikih podruja

Trajektorija leta aviona

Anaglifni stereopar (Pierre Gidon - Francuske

Alpe)

Fotogrametrijske
kamere

Senzori u fotogrametriji :
Analogna foto kamera,
Digitalna foto kamera (CCD),
Laserski (LIDAR),
Interferometrijski radar
(InSAR ili IfSAR).
U fotogrametriju se rabe zrakoplovni senzori ali kako se
poveava mo razluivanja i tonost poloaja objekata
na snimkama, raste uporaba satelitskih senzora.

Fotogrametrija
VRSTE SNIMANJA
Terestrika ili blizu-predmetna fotogrametrija
Aerofotogrametrija
Satelitska fotogrametrija (i-ili daljinska detekcija)
TEHNOLOGIJA OBRADE
Analogna fotogrametrija koristi optike, mehanike i elektronske
komponente; snimci analogni; 3D model za mjerenje u prostoru
Analitika fotogrametrija 3D modeliranje je matematiko nema 3D
modela; sva mjerenja se izvode nad 2D analognim snimcima
Digitalna fotogrametrija digitalni snimci; tehnike digitalne obrade slike.
BROJ SNIMAKA
Pojedinani snimak - ortoprojekcija
Par snimaka - stereorestitucija
Blok snimaka blokaerotriangulacija
Niz (sekvenca snimaka) - film

Fotogrametrijski snimci
PODJELA SNIMAKA prema:
poloaju kamere u prostoru: aero, terestrika, orbitalna.
snimci u prostoru: vertikalna, priblino vertikalna, kosa i
horizontalna.
nainu rekonstrukcije (obrade) modela: analogna, analtika i
digitalna.
vrsti snimki: analogna i digitalna.
kameri koja se koristi: mjerna i nemjerna.

Klasifikacija u odnosu na
poloaj snimke u prostoru:

Aerofotografije
Slika odreenoga podruja; koja sadri informacije o objektima na
terenu;
Snimljena u centralnoj projekciji;
Na pojedinanim snimcima visinska predodba je slaba / par
snimaka daje vjernu predodbu reljefa.

Orijentacijske i kontrolne toake

Slue za orijentaciju pojedinih modela. To su unaprijed signalizirane toke ili
prirodni dobro definirani detalji, odreene geodetskim metodama
(triangulacijom , poligonometrijom ili GPSom) ili fotogrametrijskim
postupcima (aerotriangulacija).

Georegistracija
Georektifikacija

Uzduni i popreni preklop

Da bi se ostvarilo potpuno prekrivanje odreenog podruja snimanje je
potrebno izvriti s odreenim uzdunim i poprenim preklapanjem (u
smjeru leta i izmeu susjednih nizova) snimki.
Uzduni preklop 60% - Popreni preklop 20% - 30%

Orijentacije
Izmjera modela prethodi:
Unutarnja orijentacija rekonstrukcije vanjskog snopa zraka
(orijentacije snimke prema projekcijskom sreditu).

STEREOPAR

Orijentacije

DALJINSKA ISTRAIVANJA

Relativna orijentacija je orijentacija jedne snimke prema drugoj

(meusobne orijentacije vanjskih snopova) kako bi na presjeku bio
stvoren umanjeni nedeformirani model snimljenog podruja.
Apsolutna orijentacija je orijentacije rekonstruiranog modela u odnosu
na referentni koordinatni sustav.

Relativna orijentacija

Daljinska istraivanja (DI) (engl. remote sensing,) tehnologija

uporabe senzora elektromagnetskih zraenja za registriranje slika ili
drugih vrsta podataka o objektu, koji se mogu interpretirati i tako
dobiti korisne informacije o objektu. Podaci se dobivaju iz velike
udaljenosti (od nekoliko stotina do nekoliko tisua kilometara)
instrumentima postavljenim u zrane ili svemirske letjelice.
Teledetekcija - daljinsko istraivanje u uem smislu - prikupljanje
informacija o Zemljinoj povrini s ureajima smjetenim u satelitima
i njihova interpretaciju.
Cilj daljinskih istraivanja - brzo i ekonomino dobivanje preciznih
informacija o relativno velikim podrujima. Sustavnim ponavljanjem
snimanja mogue je pratiti i registrirati dnevne, sezonske i godinje
promjene neke pojave. Objekt daljinskih istraivanja su svi elementi
Zemljine povrine i atmosfere u vidnom polju senzora.

Apsolutna orijentacija

Stereoobrada snimaka
Tipina radna stanica

Platforme

Prostorno razluivanje senzora

za DI
Primjer: razluivanje nekih satelitskih senzora
Satelit

senzor razluivanje na
Zemlji
Landsat
MSS
80m
Landsat Thematic Mapper
30m
SPOT XS (Multispectral) 20m
SPOT
pankromatski
10m
SPOT5 monospektralni
2.5 m
SPOT5 multispektralni
10 m
Ikonos multispektralni 4m
Ikonos pankromatski
1m
Quick Bird pankromatski 0.61-072 m
Quick Bird multispektralni
2.44-2.88 m

Ortofotografija
Ortofoto snimak konstruiran je iz vertikalne ili blizu vertikalne aerofoto snimke, tako
da je efekt centralne perspektive te reljefnog pomaka i nagiba (praktino) uklonjen.
Digitalna ortophoto snimka rektificirana su (ispravljena) prema tisuama
geoprostornih (XYZ) toaka, a obiljeja slike ortogonalno se usklauju. To rezultira
ortofotografijom. Ortofoto karta je ortofotografija sa dodanim kartografskim
podacima. Obino su to kartografska mrea, linije posjeda, politike granice, geografski
nazivi, planimetrijska obiljeja i ostali odabrani podaci i linije.

Ortografska i perspectivna slika

Ortorektifikacija
Snimak
u boji
Crno-bijeli
snimak
Infracrveni
snimak

Ortofoto snimak

Ortofoto
karta

LIDAR
Lidar (Light Detection and Ranging)- Integracija lasera (aktiveni
senzor), GPS, INS (inercijalni navigacijski sustav)
Skener smjeten na avionu. Mjere se udaljenosti od aviona do terena
pa se na osnovu tih udaljenosti i smjera zraka dobije izgled terena.

GIS
Vertikalna tonost (15 cm)
horizontalna tonost (50 100 cm)
Nije dobar za kamenita podruja,
vode, zahtijeva dosta filtriranja
vegetacije

Definicija GISa

Povijesni pregled GIS-a

Geografski informacijski sustav (GIS) je sustav za

obuhvaanje, spremanje, provjeru, integriranje, manipuliranje,
analizu i prikazivanje podataka na Zemlji koji su prostorno
referirani. U taj sustav obino je ukljuena baza prostornih
podataka i odgovarajui programi.

GIS kao tehnologija - osnovni

pojmovi
GIS (Geographic Information
System) se sastoji od
programske, strojne i
komunikacijske opreme, baze
podatake (DBMS), korisnika i
strunih osoba, te poslovnog i
organizacijskog modela.

Informacijski sustav (IS) tvore

u bazi spremljeni podaci,
ljudski potencijal (znanje i
iskustvo) i orua (tehnika
pomagala), koji s nizom
organizacijskih postupaka i
financijskim izvorima proizvode
informacije za potporu
upravljanju, poslovanju i
odluivanju.

Tehnologija GIS-a razvila se iz:

CAD sustava
sustava za upravljanje bazama podataka

Upravljanje i analiza
podataka

Da bi GIS imao vrijednost mora omoguiti iroki raspon funkcija za

upravljanje i analizu podataka. Prema tome, svaki dobar GIS bi
trebao moi odgovoriti na postavljena pitanja kao to su:
to e se dogoditi ako........
se kemikalije izliju u rijeku?
Gdje.......
zeleni pojas stoji u odnosu na grad?
Je li.......
se stanovnitvo promijenilo u zadnjih 10 godina?
Postoji li prostorna povezanost uz.....
vlasnitvo automobila u naem podruju?

GIS orue
podaci

informacije

Postupci u GIS-u

Izvori podataka za GIS

Postupci u GIS-u naee se mogu smatrati jednom od sljedeih

radnji:

unos podataka
spremanje podataka
upravljanje podacima
analiza podataka
ispis rezultata

Dravna uprava

Daljinska istraivanja

Privatne tvrtke

Fotogrametrija

Javne tvrtke

Digitalne karte

Internet

GPS
...
Podaci koje
kreira korisnik

Prikupljanje podataka - sekundarni izvori

Sklopovlje u GIS-u
Raunala:
Runa
Terenska
Prijenosna
osobna raunala
radne stanice
velika raunala

podataka
Ostali se ureaji:
Skeneri
Pisai
ploteri
mreni ureaji itd.

Skeniranje podataka:
rezultat su rasterski podatci;
geokodiranje.

Vektorska digitalizacija:
rezultat su vektorski podatci;
geokodiranje lokacije.

Zaslonska digitalizacija:
vektorska digitalizacija na zaslonu (runa ili
poluautomatska),
geokodiranje lokacije.

131

Vektorski i rasterski model

podataka

SOFTVER U GIS-u

Vektorski model:
sinonimi - raunalni program, program
naredbe (instrukcije) koje izvrava raunalo moe se podijeliti u dvije
kategorije:
softver sustava (operacijski sustavi)
aplikacijski softver (obrada teksta; stolno nakladnitvo; obradu slike; obradu
baze podataka; obradu zvuka; tablino raunanje).
Softver za GIS (AutoCAD Map; Microstation MGE; Arc/Info; MapInfo; IDRISI;
GeoMedia; GRASS...)

Posjetite internet stranice ...

www.autodesk.com
www.esri.com
www.mapinfo.com
www.freegis.org
www.bentley.com
www.intergraph.com

Organizacija i spremanje prostornih podataka

Dva su (grafika) oblika prostornih podataka: vektorski i rasterski.
Pored razlinih tehnika spremanja za oba pristupa su kljune metode
i orua za prostorne analize rasterskih i vektorskih podateke.

STVARNOST

VEKTORSKI

RASTERSKI

(toke,
toke, linije i povrine)

(mrea elija)

poloaj - Kartezijeve koordinate

vrijednost atributa se dodjeljuje preko identifikacijskog broja objekta u
tablici
diskretni fenomeni (npr. granice parcela, zgrade, administrativne granice,
prometnice)
Rasterski model:
poloaj - elija mree (redak,
stupac)
vrijednost atributa se prikazuje
kao vrijednost elije
kontinuirani fenomeni (npr.
teren, temperatura, tipovi tala)

MODEL PODATAKA U GIS-u

Realni svijet se sastoji od diskretnih i kontinuiranih objekata.
Obje vrste objekata treba prikazati tako da ih je mogue
analizirati raunalom.

Model i prikaz GIS podataka

Analogni prikaz geografskih objekata su karte na papiru.
Njihov digitalni prikaz sastoji se od koordinata, grafikih
elemenata i atributa. GIS zahtijeva da i karte i podaci budu
prikazani kao brojevi. GIS stavlja brojeve u memoriju ili
datoteke - fiziki model podataka.
Logiki model podataka jest organizacija podataka u GIS-u. GIS
upotrebljava rasterske i vektorske podatke.

Logiki model podataka - organizacija podataka u

GIS-u

Formati podataka
Baza podataka GISa moe sadravati razliite prostorne podatke iz
razliitih podatkovnih nizova.

Razliiti modeli prostora (mjerila) u sustavu GISa

Stvarnost je potrebno modelirati jer ju

nije mogue prikazati u svoj njezinoj
sloenosti.
1. izbor objekata koji su od vanosti za
pojedini zadatak ili projekt.
2. izbor prikaza pojedinog objekta u
digitalnom modelu (toka, linija,
poligon).
3. pripremanje kataloga objekata
moe - identifikacija objekata u
stvarnosti i na njihovim prikazom u
modelu.
4. svakom objektu se dodaju dodatne
opisne informacije (atributi) kojima
se on poblie opisuje.

Izbor geometrijskog prikaza objekata

"makro" GIS - mjesto,

opina, regija itd.
Identifikacija i model objekta

Dodatno opisivanje objekta atributima

"mini" GIS - bolnica,

hotel, pristanite itd.

to je geokodiranje?

Razliita obrada modela prostora u sustavu GISa

Geokodiranje je odreivanje poloaja objekata i pojava u prostoru.

Pretpostavlja se postojanje referentnog sustava (koordinatnog):
geocentrini koordinatni sustav (geografski, WGS, ESRS itd.),
projekcijski koordinatni sustav (UTM, Gau -Krger itd.).

Prostorne veze meu objektima

Kartografska obrada 2D modela prostora u GISu

(jo) prevladavaju
vektorska

TOPOLOGIJA (eng. Topology) je dio matematike koji

prouava ona svojstva geometrijskih likova koja su
nepromjenjiva pri neprekidnim deformacijama

2D slojevi
podataka

blizina objekata (engl. proximity) udaljenosti objekata

povezanost objekata (engl. connectivity) objekti se spajaju
granienje, susjedstvo (engl. adjacency) objekti imaju neku
zajedniku granicu
sadravanje (engl. containment) objekt unutar objekta ili se
preklapaju
rasterska

Grafika struktura vektorskih podataka i

geometrijske komponente
U GIS-u, topoloki odnosi, kao to su povezanost, susjedstvo i relativni
poloaji, obino se izraavaju kao odnosi meu vorovima, lukovima i
poligonima.

Budunost ?!