PRAVA POMORSKOG AGENTA

Pom agentu se priznaje pravo na nagradu, kao i pravo na naknadu trokova.

Ponekad mu se daje pravo na predujam, ali se smatra da se tu ne radi o posebnom pravu koje nije
obuhvaeno pravom za naknadu trokova.
PRAVO NA AGENCIJSKU NAGRADU
Ovo pravo priznaju svi pravni sustavi. U naoj pravnoj teoriji smatra se da agentu pripada nagrada, tj
provizija za usluge i pri tom se misli na obinpog trgovakog agenta, ali se moe govoriti i o pom
agentu,
Naa praksa razlikuje agencijsku pristojbu od agencijske provizije. Razlika se zasniva na razliitim
agentovim djelatnostima pa se agentu koji obavlja prihvat i otpremu brodova priznaje agencijska
pristojba, a agentu posredniku agencijska provizija. Agencijske su pristojbe objavljene u posebnim
agencijskim tarifama , a agencijska se provizija redovito ugovara.
AGENCIJSKA PRISTOJBA
Ona se priznaje pom agentu koji obavlja usluge prihvata i otpreme brodova. Uvijek je ureena prama
tarifama.
Ako poslije obavljene usluge nalogodavac odbije plaanje agentu prema toj tarifi, pom ga agent ima
pravo tuiti s tubenim zahtjevom da mu se prizna nagrada u odreenoj tarifi. Ta tarifa poput svih
agencijskih tarifa propisuje samo minimalnu nagradu za uspuge pom agenta.
Agencijske tarife sadre samo 1 vrstu nagrade koja pripada pom agentu. To je pristojba za agencijske
usluge ujedno i nagrada za usluge koje je ustanovljeno da ih redovito i uredno obavlja luki agent.
Tarife su rezultat zajednikog dogovora udruenja pom agenata. I one su minimalna nagrada za
agencijske usluge i agent ih uglanom pozuje da ne bi bio optuen za nelojalnu konkurenciju.
Iz tih se tarifi iskljuuje nagrada koju agent dobiva za sklapanje pom-ugovornog posla o iskoritavanju
brodova, ve se one samo odnose na prihvat i otpremu brodova.
S obzirom da je ovo nagrada za odreene poslove ona se naziva pristojba.
Razlika izmeu nagrade lukog agent ai agenta posrednika u tome je to se za agenta posrenika
odreuje tzv agencijska provizija koja se slobodno ugovara meu strankama ugovora.
AGENCIJSKA PROVIZIJA
Provizija se razlikuje pream vrstama poslova koje agent obavlja i odreuje se ugovorom.
U posredovanju o prijevozu u lunijskom brodarstvu, provizija se odreuje u postotku vozarine za
teretne brodove, a za putnike u postotku prevoznine.
Slino se odreuje i u ostalim ugovorima, primjerice u postotku od tegljarine tijekom tegljenja...
Za brodove slobodne plovidbe, provizija se odreuje u brodarskom ugovoru o prijevozu, i ona je u
slobodnoj plovidbi vea, iako se rauna prema niem postotku.
Uobajna min provizija odreena je oreko Baltic exchangea i iznosi 1,25% od vozarine.
Pom agentu koji je posredovao u sklapanju brodskog ugovora pripada provizija i ako je propao brod
kojim se trebao obaviti prijevoz.
Nagrada mora se isplatiti iako nalogodavac nema koristi od agentova posredovanja ako je agent
poduzeo sve da se ugovor sklopi njegovim posredovanjem.
Kad posreduje u kupoprodaji ili gradnji broda, provizija se odreuje od ugovorene kupoprodajen
cijene, a tijekom remonta u postotku od cijene radova. Provizije su male postotno, ali velike zbog
viskoke cijene i plaa ju prodavatelj broda ili brodogradilite, a ne nalogodavac,
Pom agentu za osiguranje broda pripada provizija u postotku od premije osiguranja,
Inozemni pravni sustavi tumae da pom agentu pripada provizija:
-ako je dolo do sklapanja ugovora
-ako je samo nastojao postii sklapanje
-ako je ugovor ostvaren
Ako je agent pri sklapanju ugovora znao da se nee realizirati jer jedna stranka ne moe ispuniti svoje
obveze, tada nema pravo na proviziju.
Agentu ne pripada provizija ni ako je povrijedio odnose izmeu ageta i nalogodavca, ako je
neovlateno sklopio ugovor.
1

PRAVO NA NAKNADU TROKOVA

Trokovi se dijele na vlastite trokove koji su prijeko potrebni za obavljanje agentova posla i na
trokove za nalogodavca.
Trokove za nalogodavca plaa luki agent i oni redovito terete brodara tijekom boravka njegovog
broda u luci.
To su naknade za koritenje plovnih putova, pilotau, tegljenje, privez broda, naknade za uporabu
obale, trokovi za opskrbu hranom i stvariam, trokovi popravka...i sve raune za ove trokove agent
ukljuuje u svoj zbirni raun tzv raun otpreme.
U taj raun jo se unose i reijski trokovi a to su potansko-telefonski, telegrafski koji nisu mail i dr.
Za ove trokove, agent ima pravo na predujam.
PRAVO PRIVILEGIJA, PRIDRAJA I ZALOGA
Posljednja od prava pom agenata je pravo privilegija, retencije( pridraj brodarove imovine) i pravo
zaloga na nalogodavevoj imovini.
Agenti za naplatu svojih trabina nemaju privilegija na brod ili vozarinu, ali ima pravo zadrati iznos
potreban za pokrie trokova i za nagradu i to od nalogodaveva novca kojeg je esto u posjedu.
OBVEZE POM AGENTA
1. obveze postupanja prema nalogodavevom nalogu
2. obveze postupanja s panom dobrog i urednog trgovca
3. obveza obavjetavanja nalogodavca o provoenju naloga i o stanju trita
4. obveza podnoenja obrauna nalogodavcu
5.obveza osobnog obavljanja poslova
6. obveza isticanja osobine agenta
OBVEZA POSTUPANJA PREMA NALOGODAVEVOM NALOGU
Meu ovlatenjima pom agetan navedeno je njegovo pravo zastupanja svog nalogodavca i
posredovanje za njega. Pri tome on mora postupati po njegovom nalogu.
Zadaa pom agenta agentiranje, obavljanje agencijskih poslova ili zastupanje odreenog nalogodavca.
Pom agent duan je za svog nalogodavca uraditi sve to obuhvaa njegova redovita djelatnost i to je u
odreenoj situaciji najkorisnije za nalogodavca.
Ako bi se pom agent slijepo drao nalogodavevih anloga koji ne bi bili u njegovom interesu ne bi
zbog toga smio biti prozvan na odgovornost.
Ako nalozi i instrukcije pom agentu doputaju dva izbora, nalogodavac ga nee moi pozvati na
odgovornost ako je agent radio na struan nain, u dobroj vjeri, elei zatitii nalogodavca.
OBVEZE POSTUPANJA S PANJOM DOBROG I UREDNOG TRGOVCA
Pom agent je obvezan obavljati poslove koji su potrebni ili uobiajni za izvrenje dobivenog naloga.
Od poma genta se trai profesionalna odgovornost zato to se radi o strunoj osobi koja radi uz
naplatu.
Pom agenti duni su u provoenju nalogodavevog naloga postupiti briljivo iskusno i paljivo i
upotrijebiti svoje zannje, marljivost i energiju u obavljanju zadataka da bi u cjelosti zatitio nalog.
Interese.
OBVEZA OBAVJETAVANJA NALOGODAVCA O PROVOENJU NALOGA I O STANJU NA
TRITU
Agent je duan obavijestiti nalogodavca o prigovorima koje je primio od tree osobe s kojom je
sklopio ugovor i o njegovu provoenju jer prigovor agentu smatra se prigovor nalogodavcu.
OBVEZA PODNOENJA OBRAUNA NALOGODAVCU
Obveza je svakog agenta:
-drati nalogodavev novac i imovinu odvojeno od svoje imovine i imovine drugih osoba
-uvati i biti spreman u svakom trenu predoiti ispravne raune o svim radnjama i transakcijama
obavljenim u vrijeme trajanja agencijskih odnosa.

-pokazati nalogodavcu ili njegovoj ovlatenoj osobi sve knjige i isprave koje su u agentovom posjedu
a odnose se na nalogodaveve poslove.
-platiti nalogodavcu na njegov zahtjev novane iznose koje za njega primio za vrijeme trajanja
ugovora o agenciji
OBVEZA OSOBNOG OBAVLJANJA POSLOVA
Smatra se da agent nema pravo prenijeti punomo na drugog koji e raditi u ime i za raun
nalogodavca, ako nema izriitu suglasnost nalogodavca. Suglasnost moe biti i preutna, a odnosi se
na ove sluajeve:
-kada prisutnost podagenta opravdana obiajem to postoji u poslovima koje agent obavlja
-kada nalogodavac zna u trenutku imenovanja agenta da on namjerava delegirati svoj ovlatenja
-kada tijekom obavljanja agencijskih poslova nastupe nepredviene okolnosti koje ine nunim
prijenos agentovih ovlatenja na drugog
-ako je prijeko potrebno zbog postojeih okolnosti
OBVEZA ISTICANJA OSOBINE AGENTA
Pom agent u pravilu radi u ime i za raun nalogodavca i istie tu svoju osobinu. Tu svoju osobinu pom
agent istie rijeima u ime i za raun, tako da trea osoba zna da radi s agentom.
Mogue je razlikovati oinstitut otkrivenog i neotkrivenog nalogodavca. Otkriveni je nalogodavac onaj
koji tijekom sklapanja ugovora bez obzira na to je li imenovan ili ne, zaista poznat osobi koja ugovara
s agentom, a neotkriven je nalogodavac onaj koji tijekom sklapanja ugovora nije poznat osobi koja
ugovara s agentom. Dunost je pak pom agenta otkriti svog nalogodavca kada radi za njegov raun i u
ime.
Ako pak agent ne istakne da radi u ime nalogodavca, smatra se da odgovara on za preuzete obveze kao
za svoje makar ih je namjeravao preuzeti u ime nalogodavca.
ODGOVORNOST POM AGENTA
Kada je rije o odgovornosti pom agenta misli se na njegovu odgovornost prema nalogodavcu i prema
drugim osobama.
Odgovornost prema nalogodavcu moe biti ugovorna i izvanugovorna. Prema drugim osobama,
odgovornost je rijetko kad izvanugovorna.
Na naknadu tete u izvanugovornim odnosima ima pravo osoba koja je tetu pretrpjela, a u ugovornim
odnosima osoba koja na to ima pravo na temelju ugovora prema tome u ugovoru o pomorskoj agenciji
na to ima pravo pomorski agent ili nalogodavac. tetu mora dokazati osoba koja zahtjeva naknadu
tete.
tetna je radnja svako djelovanje i svaki propust ija je posljedica teta nanijeta drugoj osobi. Prema
tome pretpostavka za odgovornost djelo je ili propust pom agenta zbog kojeg je oteen nalogodavac
ili 3 osoba. U ovom sluaju tetne se radnje odnose na rad pomorskog agenta i da e tetu ee
uzrokovati propusti nego li pozitivne radnje.
teta nastaje kada je povrijeeno neije pravo ili interes, i ona moe biti posredna, pozitivna ili
negativna.
tetna radnja mora biti rezultat voljna postupka, namjerna ili posljedica propusta, a skupni naziv za to
je krivnja koja se moe podijeliti na nemarnost i namjeru.
Nemarnost se dijeli na grubu i obinu. Gruba je kada tetnik nije primjenio ni panju kakvu bismo
oekivali od prosjena ovjeka.
to se tie opsega tete, nadoknauje se uvijek stvarna teta i izmakla dobit.
ODGOVORNOST POM AGENTA PREMA NALOGODAVCU
Ugovorna odgovornost pom agenta prema nalogodavcu nastaje kada pom agent povrijedi svoje
ugovorne obveze ija povreda moe nastati djelom ili propustom pom ag. Ppovreda moe nastati i u
nalogodavca, ako ne ispuni svoju obvezu plaanja nagrade.
Ugovorna odgovornost pom ag moe se podijeliti na:
-odgovornost zbog nepostupanja prema nalogu i prekoraenja ovlatenja
-odg zbog propusta u panji
3

-odg zbog neobavjetavanja ili pogrena obavjetavanja nalogodavca

-odg zbog nepolaganja rauna
-odg zbog osobnog neobavljanja poslova
-odg zbog radnji podagenata
-odg zbog drugih ugovornih obveza
ODGOVORNOST POM AG ZBOG NEPOSTUPANJA PREMA NALOGU NALOGODAVCA I
ZBOG PREKORAENJA UGOVORNIH OVLATENJA
Svako nepridravanje nalogodavevog naloga stvara ugovornu odgovornost pom agenta. Ako pom
agent svojom krivnjom prekorai ovlatenja sadrava u nalogodavevom nalogu i nalogodavac je zbog
toga pretrpio tetu, imat e pravo zatraiti od pom agenta naknadu tete ako su se ispunile ostale
pretpostavke za odgovornost za tetu.
Klasini su primjer nepridravanje naloga za pom agenta izdavanje iste teretnice iako za to nema
prijevoznikovo odobrenje, potpisivanje teretnice u koju nije upisan toan datum ukrcaja, unoenje u
teretnicu netonih podataka, proputanje naplate vozarine te za sve odgovara prema teti koju je
uinio.
ODGOVORNOST POM AGENTA ZBOG PROPUSTA U PANJI
Ova se odg zasniva na graanskom pravu, smatra se da je agent postupio nemarno ako nije upotrijebio
potreban stupanj briljivosti, iskustva i panje. Ako pom ag propusti tu svoju obvezu odgovarat e
svom nalogodavcu. Pom ag moe povrijediti ugovor djelpomi propustom tj djelovanjem ili
nedjelovanjem.
Posebno je vana potrebna panja pom ag u imenovanju podagenta ako je za to ovlaten.
Ako do toga doe, nalogodavac mora dokazati da je pretrpio tetu.
ODG POM AGENTA ZBOG NEPOLAGANJA RAUNA
Davatelji usluga nalogodavca, poma g alju svoje raune pom agentu koji ih obino plaa iz bridarevih
sredstava kojima raspolae. Agent sastavlja svoj raun otpreme koji dostavlaj nalogodavcu i u kojem
obraunava svoju nagradu.
Pom ag moe odgovarati ako to nije dostavio ili nije pravodobno poslao raun otpreme. Kanjivo je
ako ag raspolae nalogodavevim novcem i oduuje plaanje suradnicima kako bi njegov novac
koristio za svoje potrebe.
ODGOVORNOST POM AG ZBOG OSOBNOG NEOBAVLJANJA POSLOVA I
ODGOVORNOST ZA RADNJE PODAGENTA
Pom agent odgovara nalogodavcu ako osobno ne obavlja naloge i to za nepanju pri izboru
pomonika. Pretpostavlja se agentova krivnja, a opseg odgovronosti obuhvaa stvarnu tetu i izmaklu
dobit.
Kada je poma gent ovlaten imenovati ili koristiti drugog agenta, odgovarat e nalogodavcu za krivnju
u izboru podagenta. Moe odogovarati zato to izabrani podagent nije radio s dovoljnom panjom i
brigom.
Ako je podagent a imenovao bez ovlatenja ili unato zabrani pom agent za njegove radnje odgovara
kao za svoje.
IZVANUGOVORNA ODGOVORNOST POM AGENTA PREMA NALOGODAVCU
U naem pravnom sustavu svatko odgovara za tetu koju je prouzroio bez obzira na ugovorne obveze.
Pom ag redovito obavlja karakteristine poslove u kojima se njegove obveze pretpostavljaju premada
nisu ugovorene. Propust u izvoenju takvih obveza osnova je izvanugovorne odgovornosti.
ODGOVORNOST POMORSKOG AGETNA PREMA DRUGIM OSOBAMA
U odnosu nalogodavca pom agent stupa u pravne odnose i s drugim osobama. Meu njima posebno se
istie zakonsi zastupnik brodara u osobi zapovjednika broda, sugovornici oagentova nalogodavca ...
Odg pom ag prema tim osobama u pravilu je izvanugovorna, a samo izuzetno moe biti ugovorna jer
pom ag obino nije u ugovornom odnos s tim osobama. Pretpostavljana krivnja osnovna je
odgovornost ovdje.
4

ODGOVORNOST POM AGETNA PREMA ZAPOVJEDNIKU BRODA

Ona moe biti ugovorna i rijetko izvanugovorna. Ako zapovjednik broda sklopi ugovor s pom
agetnom radi to u ime i za raun nalogodavca. Prema tome zbog takvog ugovora pom aget moe
odgovarati jedino nalogodavcu.
Pom ag moe ugovorno odgovarati i zapovjedniku ako ga je on ovalstio da radi u njegovo ime i za
njegov raun u pravnom poslu koji se tie zapovjendika osobno. Redovito se dogaa da pom ag
nabavlja za zapovjednika putne isprave, vize ili druge radnje
Izvanugovorna odgovornost nastaje uvijek kad pom ag izravno oteti zapovjednika broda ako su
ispunjene sve pretpostavke za dogovornost za tetu.
ODGOVORNOST POM AGENTA PREMA SUGOVORNICIMA NALOGODAVCA
To se odnosi na odgo agenta prema svim osobama s kojima kontaktira tijekom sklapanja ugovora u
ime i za raun nalogodvca. I ta odgovornost moe biti ugovorna i izvanugovorna. Ugovorna je odg
rjea jer pretpostavlja da je pom ag s drugom osobom stupio u pravni odnos u vlastito ime .
drugi je sluaj kada pom ag navodi da radi u tue ime i tui raun bez ovlatenja ili prekoraenja danih
ovlatenja, tada isto nastaje ugovorna odgovornost.
Ako poma getn potpie s nekim ugovor a da ne istakne da je radio kao agent osobno odgovara
sugovorniku. Ako navede da radi kao agent moe odgovarati jedino ako iz sklopljenog ugovora
nepobitno proizlazi da je radio u svoje ime.
Poma g takoer odgovara ako sklopi ugovor u ime fiktivnog ili nepostojeeg anlogodavca.
Za primjere izvanugovorne odgovornosti pom agent prema osobama s kojima kontaktira u zastupanju
nalogodavca, mogue je navesti pogreke u predaju tereta, u izdavanju isprava bez zapreke i u
kanjenju u iskrcajum koje se mogu pripisati poma g. To su primjerice nepravodobno obavjetavanje
primatelja ....
OGRANIENJE ODGOVORNOSTI POM AGENTA
Prihvati li se stajalite o tome da pom agent u prekoraenju odgovornosti moe odgovarati kao brodar
valja mu priznati i ogranienja odgovornosti koja se priznaju brodaru.
Ako se dokae da je radio unutra svojih ovlasti, ag ima pravo traiti osloboenj ili ogranienje
odgovornosti zbog jednakih razloga na koje se moe pozvati prijevoznik u granicama odreanih
konvencijom.
Prijevoznikov slubenik ako je tuba podignuta protiv njega, moe se pozvati na razloge ogranienja
nakoje se moe pozvati prijevoznik.
OSIGURANJE AGENTOVE ODGOVORNOSTI
Po pitanju ovog problema osnovan je ISBACLUB u Londonu za osiguranje agentove odgovornosti.
Ima lanoce diljem svijeta i vrsto surauje s FONASBA-om. Radi na temelju uzajamnog osiguranja,
bez profita, za doborbit lanova.
Usluge koje klub daje svojim lanovima dijele se na zatitu i naknadu.
Poslovima zatite pripada besplatna pomo ukljuujui pravnu pomo lanoovima radi pokria
oizdataka iz rauna otpreme, popravka broda i drugih usluga naruenih preko agenta kada agent nema
aosigurani polog od brodara.zatiti pripada i pokrie agencijske provizije za posredovanej u sklapanju
raznih ugovrora.
Naknadu tvori pokrie tete za zahtjeve koji nastaju pogrekama,propustima ili nemarom agenta,
njegovim prekoraenjem ovlasti, s tim da se iznos za pokrie obino ograniuje na godinu dana.
Svi agenti imaju jednaka prava prema osiguratelju, plaaju odreen iznos na godinu, a osigurane su
sve agentove djelatnosti.
POMORSKI AGENT I TREE OSOBE
Postoje vanjski i uniutarnji odnosi u koje ulazi pom agent. U prvoj su skupini odnosi izmeu pom
agent ai nalogodavca, a u drugoj odnosi izmeu pom ag i osoba s kojima kontaktir au ostvarenju
ugovora. Odnose u koje ulazi pom agent moe se podijeliti u tri osnovne skupine: odnosi s
nalogodavcem, odnosi s nalogodavevim sugovornicima, odnosi s treim osobama.

POM AGENT I BRODAR

Pom ag je punomonik i pomonik brodara koji s njim ulazi u pravne odnose na temelju ugovora o
pomorskoj agenciji. Ugovorom se odreuje hoe li pom ag djelovati kao luki agent, ili kao agent
posrednik ili e obavljati obje funkcije.
Agencijske usluge splet su poslova koje bi trebao obavljati brodar ili zapovjednik njegovog broda.
iako je nomogue da brodar i zapovjednik broda u stranoj dravi uspjeno i brzo obavljaju poslove
kako ih moe obavljati domai pomorski agent, ipak gotovo da ni nema drave koja bi izriito
obvezala inozemne brodare na koritenje usluga domaih pom agenata ve to ovisi iskljuivo o
brodaru hoe li on koristiti agencijske usluge ili ne.
POM AGENT I ZAPOVJEDNIK BRODA
Zapovjednik je brodarov zastupnik, a to je ujedno i pomorski agenr. Zapovjednik je pak brodarov
namjetenik koji je na temelju propisa veine zemalja zakonski zastupnik brodara i obavlja na brodu i
za brod nautike, komercijalne funkcije. Agent je osoba koja brodaru nudi svoje usluge i razlika je to
je zapovjednik s brodarom u radnom odnosu, a pom agent nije.
Pom agent je brodarov pomonik i suradnik u plovidbenom pothvatu i u praksi je agent zapovjdnikom
pomonik,a istodobno brodarov pomonik i punomonikPOMORSKI AGENT I SUGOVORNICI NJEGOVOG NALOGODAVCA IZ UGOVORA O
PRIJEVOZU
a.) POMORSKI AGENT I NARUITELJ PRIJEVOZA
naruitelj prijevoza je osoba koja od brodara naruuje prijevoz ili obavljanje drugog pom plovidbenog
posla. Luki agent i agent posrednik svakodnevno kontaktiraju s naruiteljikma prijevoza. Ti kontakti
prolaze kroz nekoliko faza.
Prva faza je obavjetavanje o kretanju broda, o stanju u pojedninim lukama, o brodovima slobodnim za
prihvat tereta na odreenim pozicijama.
Tada pom ag nastupa iskljuivo kao agent i samo prenosi obavijest danu od nalogodavca.
Druga je faza pregovaranje oko sklapanja konkrtetnog ugovora. Pom agnet morao bi pri tom djelovati
u granicama ovlatenja, ali se u praksi katkad te granice prekorauju. To stvara mogunost dvostruke
agentove odgovornosti i prema nalogodavcu i prema naruitelju prijevoza.
Trea faza u odnosima sklapanje je ugovora nakon uspjenih pregovora. Pom ag nastupa kao brodarov
zastupnik. Moe biti i zastupnik obiju stranaka, ako one to ovlaste.
b.) POMORSKI AGENT I KRCATELJ
krcatelj moe biti i naruitelj prijevoza, al ito ne mora biti i esto nije. Krcatelj je osoba koja na
temelju ugovora o prijevozu stvari predaje stvari prijevozniku radi prijevoza.
Pom agent u odnosima s krcateljem nastupa uvijek u ime i za raun brodara.
c.) POMORSKI AGENT I PRIMATELJ
primatelj je osoba ovlatena da primi stvari od prijevoznika. On se mora legitimirati pom agentu kao
zakonski imatelj teretnice na temelju koje zahtjeva isporuku odreenog tereta.
Pom agent izdaje ispravu bez zapreke na temelju koje e primatelj preuzeti teret.
U odnosima izmeu primatelja i pom ag na istaknutom su mjestu prigovori zbog gubitka i oteenja
tereta koje primatelj upuuje broadru preko agenta.
d.) POMORSKI AGENT I PEDITER
pediter moe biti korisnik prijevoza tj vlasnik, prozvoa, uvoznik, izvoznik... za peditera vrijedi sve
prije navedeno za ostale sugovornike.
POMORSKI AGENT I DRUGI SUGOVORNICI NJEGOVOG NALOGODAVCA
S nekima od njih pom agent je u svakodnevno mkontaktu. To su tvrtke koje nude luko-skladine
usluge, slagai i skladitari. Njihove usluge pom agnet naruuje i ime i za raun naogodavaca.

esti su odnosi pom ag s poduzeima koja opskrbljuju brodove hranom i zalihama, i tada pom ag kao
brodarov zastupnik nastupa u tue ime i za tui raun. Slino je i u odnosima pom ag s
brodogradilitima i s poduzeima za kontrolu tereta
UGOVOR O POMORSKOJ AGENCIJI
U inozemnim pravnim sustavima ugovor o pom agenciji uglavnom se uklapa u sline ugovore
trgovakog ili graanskog prava. Nae pravo pripada rijetkim pravnim sustavima koji u Pomorskom
zakoniku ima posebne odredbe o pom agentu.
Prema pom zakoniku ugovorom o pom agencji pom agent se obvezuje na temelju ope ili posebne
punomoi u ime i za raun nalogodavca, obavljati posebne agencijske poslove te poslove pomaganja,
posredovanja i zastupanja, a nalogodavac se obvezuje namiriti trokove.
Potrebno je znati dvije stvari, elemente ugovora o pom agenciji kojim se odreuju prava i obveze
stranaka (agenta i nalogodavca), posebno agentove obveze, sadri elemente o djelu (pomaganje),
ugovor o punomoi, o mandatu, sadri elemente zastupanja ili agencije.
NASTANKA UGOVORA O POMORSKOJ AGENCIJI
Ugovor nastaje kad se ispune sve pretpostavke odreene graanskim pravom, koje se zahtjevaju za
valjanost svakog ugovora.
Pretpostavke su sposobnost stranaka, volja i izjava volje, sadraj ugovora i valjam oblik ugovora.
Bitnim sastojkom ugovora smatra se uvjet ii rok.
Ve sama ponuda mora sadravati bitne sastojke ugovora. Ponuda je oitovanje volje kojom jedna
strnaka objavljuej drugoj stranic svoju namjeru sklapanja ugovora.
Ugovor je sklopljne kada se ponuda prihvati.
Vrijeme nastanka ugovora vano je odrediti radi odreivanja prava i obveza strnaka.
Prihvat ponude oitovanje jevolje ponuenog kojom prihvaa ponudu,.
Pravovaljani prihvat mora sadravati:
-potpun prihvat ponude
-pravu volju ponuenog
-prihvat mora dati ponuena osoba
Zakon o obveznim odnosima prihvaa stajalite o tome da se ugovor sklopljen preko telefona,
teleprintera ili neposrednom radiovezom smatraju sklopljenim ugovorima izmeu prisutnih osoba.
Jo su dva naina sklapanja ugovorai to su sklapanje pristupanjem i preutno sklapanje ugovora.
Ugovori o pristupanju ili adhezijski ugovori sklapaj use tako da jedna stranka iznese svoje uvjete
konkretnog ugovora sadrane u genralnoj ponudi, a druga stranka pristupa ugovoru.
Ugovor je sklopljen konkludentnim radnjama (preutno) ako iz njih izlazi da su strkane namjeravale
sklopiti ugovor.
Preutno se moe sklapati ugovor na tri naina: znakovima, konkludentnom radnjom i utnjom.
Stranke iz ugovora sporazumno odreuju kakv e ugovor sklopiti, kakav e mu biti sadraj, a to je
rezultat slobodne volje stranaka.
STRANKE IZ UGOVORA O POM AGENCIJI
Stranke moraju biti fizike ili pravne osobe i moraju imati djelatnu sposobnost.
Za osobu pom agent anegdje se trai i odreena dravna pripadnost dok je uobiajno da pomorski
agent domai agent zastupa inozemne nalogodavce pa se kao agentov sugovornik moe nai stranac,
obrnuta situacija vrlo je rijetka.
Zakonodavcstva veine zemalja ne doputa inozemnim agentima da rade na njihovom teritoriju.
SVRHA UGOVORA O POMORSKOJ AGENCIJI
Svrha je unapreivanje pomorskotrgovakih poslova.
Bit sadraja ugovora je da agent radi u ime i za raun nalogodavca.
Ugovor sadri poslove agent ai odredb eo njegovim pravima i obvezama.
BITNI ELEMENTI UGOVORA O POMORKSOJ AGENCIJI
Bitini elementi dijele se na stvarno bitne , pravno bitne i naravno bitne.
Smatra se da se naknada trokova i nagrda ne moraju uzimati koa stvarno bitni elementi.
7

Vani ellementi ugovora o pomorskoj agenciji odreuju opseg agentovih ovlatenja, je li on poseban
ili opi agent ...
Takoer je vaane lement odreivanje granica teritorijalne nadlenosti tj hoe li agnet djelovati na
kojem podruju.
Meu sastojcima ugovora mogue je nai uglavak o ekskluzivitetu. On moe biti dvojak i to da brodar
koji ga postavlja trai uvijet da pom agent daje usluge jedino njemu i eventualno drugima s kojima se
brodar sloi. Ili pak ekskluzivitet zahtjvea pomorski agent koji eli agentiranej svih brodova i
obavljanje svih poslova zastupaja odreenog brodara.
Vaan uglavak ugovora odnosi se na odgovornost pom agenta koja moe biti mnogostrana. Svakom
ugovoru mogue je nai uglavke o trajanju ugovora i o negovom prestanku.
Bitnim sastojcima prema volji stranaka mogu se smatrati osim predmeta djelovanja, vrste poslova i
ovlatenja pom agent au prvom redu uglavke o cijeni agentovih usluga tj klauzule o agnetovu pravu na
trokove i nagradu.
OBLIK UGOVORA O POMORSKOJ AGENCIJI
Ugovor o pomorskoj agenciji je neformalan.
To znai da se u pravilu ne trai poseban oblik za sklapanje punpovanog ugovora o pomorskoj
agenciji i da se ugovor moe sklopiti na sve poznate naine.
Ugovor se najee sklapa pismeno. Pisani oblik ne znai sklapanje ugovora u obliku poisane
pogodbe. To moe biti samo izmjena pisama stranaka u kojima nalogodavac daje nalog za obavljanje
agencijskih poslova, a pom ag prihvaa i postupa po njemu.
e-mail je danas zamijenio pismo , pa se smatra da je ugovor sklopljen pismeno ako se sklapa
posredstvom tog medija.
Vrlo esto dolazi do sklapanja ugovora pomou ranije spomenutih obrazaca kada nalogodavac prihvati
agentov obrazac ugovora ili pak agent nalogodavev.
Veliki brodari imaj ustandardne obrasce ugovora i agneti bez oklijevanja prihvaaj ute obrasce znajui
da agentiranje velikih brodara moe biti korisno svakoj agenciji.
FONASBA je izradila obrazac koji je ponuen brodarimaUsmeni ugovori esto se sklapaju telefonski.
Ugovor se moe sklopiti i preutno i douteno je koristiti sva tri oblika preutnog sklpapanja ugovora.
Ugovor je ovako mogue sklopiti konkludentnom radnjom i to je esto u praksi. Takav se ugovor
sklapa kada pom agent posrednik uspjeno posreduje za brodara u sklapanju ugovora o iskoritavanju
broda iako agent nema brodarovo ovlatenje za posredovanje, a prihvaa povoljan ugovor jer zna da je
dobar za brodara.
Ugovor sklopljen utnjom jedne stranke se vri tako da nalogodavac daje nalog pomorskom agentu
koji uti tj ne odgovara niti potvrdno niti nijeno, ako nalog nije odbijen, smatra se da je sklopljen.
SKLAPANJE UGOVORA PRISTUPANJEM
Adhezijski ugovor sklapa se tako da strnaka daje svoju opu ponudu, a druga je moe prihvatiti.
Generalnu ponudu moe dati pom agnet ili nalogodavac.
FORMULARNI UGOVORI
Sastoje se u tome da se izrauje poseban obrazac s tipiziranim klauzulama koje su stranke ovlatene
prihvatiti mijenjati ili brisati. Bitan utjecaj na donoenje ovih ugovora ima FONASBA.
Ona daje pomoni predloak zasklapanje takvih ugovora jer propisuje odreene standardne klauzule
koje pomorski agenti irom svijeta mogu ponuditi nalogodavcu. Prednosti su mu u tome to e se
navikavanjem nalogodavca na sline ponude u svjijetu lake sklapati takvi ugovori.
Taj ugovor sadri kaluzule o opim uvjetima, o obvezama generalnog agenta...
OBAVLJANJE POM AGENCIJSKIH POSLOVA BEZ OVLATENJA
I tu vijedi ope pravilo da se tui posao moe obavljati samo ako se ne moe odgoditi jer bi zbog toga
nastala teta.
Ako agent ve radi bez naloga, duan je odmah obavijstiti nalogodavca da ve radi u njegovou
korist.nakon zavrenog posla mora podnijeti raun i dobitak dati nalogodavcu za kojeg je radio. Sve

agentove dunostii obveze koje se primjenjuju u obavljanju uobiajnog naloga vrijede i kad agent
djeluje bez posebnog naloga.
Agent koji radi bez ovlatenja, ima pravo na primjerenu nagradu i na naknadu trokova. To se mijenja
ako agent radi unato izriitoj abrani.
UGOVORNE I ZAKONSKE DUNOSTI NALOGODAVCA
Prema ugovornim dunostima nalogodavac je duan prije agencijskih usluga izdati jasne naloge i
obavijesti, te sve isprave koje su agentu potrebne radi obavljanja posla. Duan je agentu nadoknaditi
trokove i paltiti nagradu i konano dati mu predujam.
TRAJANJE I PRESTNAK UGOVORA O POMORSKOJ AGENCIJI
Trajanje se moe odrediti ugovorom, propisom, obeanjem ili pravilima struke.
On moe biti na odreeno i neodreeno vrijeme.
Najee se sklapa ugovor o specijalnoj ili posebnoj agenciji, koji vrijedi jedino za odreeni posao ili
poslove.
Ako je trajanje ugovora vremenski odreeno, radi se o ugovoru o agenciji koji je sklopljen na
odreeno vrijeme. Meutim, ako vrijeme trajanja nije odreeno, radi se o ugovoru sklopljenom na
neodreeno vrijeme. Na odreeno i neodreeno vrijeme sklapaju se obino ugovori o generalnoj
agenciji.
Ugovor sporazumno prestaje kad se stranke dogovore da se ugovor raskine. Radi se zapravo o novom
ugovoru u kojem strnake slono odustaju od prijanjeg ogovor.
Takoav dvostran raskid zove se storniranje ugovora, a mogu je dok obveza niej ispunjena u
potpunosti.
Jednostran prestanak ugovora nastaje kad jedna stranka ugovornica zatrai raskid. Jednostrano
raskidanje ugovora moe biti opravdano i samovoljno. Za opravdano jednostrano raskidanje ugovora
razlozi mogu biti ugovorni i zakonski. O samovoljnom jednostranom raskidu ugovora govori se kad
stranka koja ugovor raskida ne navodi razlog ili navodi neopravdane razloge.
Idui nain prestanka ugovora za odreeni posao nestanak je subjekta tj smrt fizike osobe ili nestanka
pravne primjerice zbog steaja. Za prestanka ugovora zbog smrti treba vidjeti jesu li stranke imale
pravne nasljednike. Ugovor moe prestati i propau objekta koji je predmet ugovora. Razlog
prestanka ugovora je i njegova nitavost. Nevaljani pravni poslovi dijele se na nepostojee, na
apsolutno nitave i relativno nitave poslove. Nepostojeim ugovorima nedostaju bitni sastojci za
postanak i valjanost ugovoraNitavan je ugovor koji iako ima sve bitne sastojke , nema pravnog uinka jer mu je sadraj protivan
opim javnim interesima i moralnim shvaanjima. Nitavni su pravni poslovi protuzakoniti.
Relativno nitavi pravni poslovi su koji postoje i imaju pravne uinke, ali ih strnake mogu oboriti (zato
se i zovu ruivi pravni poslovi). To su obino poslovi sklopljeni u zabludi uz prijetnju, prijevarom ili
prisilom...
PRESTANAK UGOVORA O POMORSKOJ AGENCIJI SKLOPLJENOG ZA ODREENI POSAO
ILI ZA ODREENE POSLOVE
Opeprihvaeno je da ugovor o pom agenciji sklopljen za odreeni posao ili za odreene poslove ne
prestaje u prvom redu ispunjenjem.
Ugovor o pomorskoj agenciji sklopljen za odreeni posao ili za odreene poslove moe prestati
sporazumnim obostranim raskidom. Ugovor o pomorskoj agenciji sklopljen za odreeni posao moe
se raskinuti i jednostrano tako da raskid zatrai ili jedna ili druga strana.
Mogue je da pomorski agent i nalogodavac ugovore da se ugovor o pom agenciji ne moe raskinuti
jednostrano, pa tada opisani nain raskida ne dolazi u obzir.
Ugovor moe prestati smru jedne stranke, nestankom pravne osobe ili konfuzijom. Do konfuzije
subjekta dolazi kad npr pom ag postane brodar upravo onog broda za koji je sklopio ugovor o pom
agenciji s prijanjim brodovlasnikom. Ako ugovor o pom agenciji prestaje smru pom ag ili
nalogodavca obveza se prenosi na pravne sljedbenike osim ako stranke nisu dogovorile da ugovor
prestaje smru.
Prestankom ugovor aagnet s eoslobaa davanja usluga, a nalogodavac plaanja naknade.

PRESTANAK UGOVORA O POMORSKOJ AGENCIJI SKLOPLJENOG NA ODREENO

VRIJEME
U pravilu prestaje istekom ugovorenog vremena., ali moe prestati i na ve navedene naine. Ne
prestaje ispunjenjem ugovora, ve istekom vremena.
PRESTANAK UGOVORA O POMORSKOJ AGENCIJI SKLOPLJENOG NA NEODREENO
VRIJEME
On prestaje istekom ugovornog otkaznog roka. Ugovor mogu otkazati u roku obje stranke onako kako
je to njime odreeno. Problem nastaje ako stranke u ugovoru nisu odredile otkazni rok.
U ovim ugovorima otkazni su rokovi obino dulji, npr ugovor o gneralno agenciji moe biti otkazan
otkaznim rokom od godinu dana, a ugovor sam po sebi moe prestati na sve opisane naine.

10