Professional Documents
Culture Documents
Hrvatska Povijest
Hrvatska Povijest
Hrvatska Povijest
Hrvatska povijest
prirunik
za nastavnike povijesti
u trogodinjim strukovnim kolama
urednik
mr. sc. Zoran Velagi
recenzent
Kreimir Blaznik
lektor
Petar Vukovi
korektor
Vladimir Tkalec
grafiko-likovni urednik
Iva Dokmanovi
tisak
Zagreb, Masarykova 28
Zagreb
HRVATSKA POVIJEST
prirunik za nastavnike povijesti u trogodinjim strukovnim kolama
S A D R A J
NASTAVA POVIJESTI U SREDNJIM
STRUKOVNIM KOLAMA.................................... 7
U POTRAZI ZA KVALITETNOM
KOLOM ............................................................... 8
PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT.........................11
REALIZACIJA NASTAVNIH SUSTAVA
U NASTAVI POVIJESTI ....................................17
PLANIRANJE NASTAVE.................................... 27
I. OBRAZOVNO RAZDOBLJE
ARTIKULACIJA NASTAVNIH JEDINICA
(PRIPREME) .................................................... 43
1. UVODNI SAT: PONAVLJANJE
NASTAVNIH SADRAJA IZ
OSNOVNE KOLE ........................................... 44
2. UPOZNAVANJE S PROGRAMOM,
SASTAVNICAMA PRAENJA I
OBLICIMA RADA ............................................ 46
3. POVIJEST I NJEZINO ZNAENJE............... 49
4. SEOBA HRVATA.
IVOT NA NOVIM PODRUJIMA ............... 52
5. POSTANAK HRVATSKE DRAVE.
HRVATSKA U 9. STOLJEU........................... 53
6. POVIJEST I NJEZINO ZNAENJE.
SEOBA HRVATA. POSTANAK DRAVE.
HRVATSKA U 9. STOLJEU
PONAVLJANJE............................................... 56
7. HRVATSKA U 10. STOLJEU.
TOMISLAV. STJEPAN DRISLAV ................ 57
8. HRVATSKA KRAJEM 10. I U 11.
STOLJEU. STJEPAN DRISLAV.
PETAR KREIMIR IV.
DMITAR ZVONIMIR ....................................... 60
9. KULTURA U HRVATSKOJ OD 9.
DO 11. STOLJEA............................................. 63
10. HRVATSKA U 10. I 11. STOLJEU
PONAVLJANJE.................................................. 65
NASTAVA POVIJESTI
U SREDNJIM STRUKOVNIM KOLAMA
Povijest se u srednjim strukovnim kolama ui dvije godine za etverogodinje, odnosno jednu za trogodinje smjerove.
a) Program
Jednogodinji program povijesti prilino je opsean. Naime, uenici u samo jednoj godini uenja trebaju usvojiti osnovna znanja iz cjelokupne povijesti hrvatskoga naroda: od doseljenja do
suvremenog doba nastanka samostalne i meunarodno priznate Hrvatske i Domovinskog rata,
odnosno mirne integracije hrvatskog Podunavlja. Dakle, radi se o vremenskom razdoblju od 13
stoljea, koje obuhvaa doba narodnih vladara, hrvatsko-ugarske drave, ulaska Hrvatske u zajednicu s Habsburgovcima, vrijeme teritorijalne ugroenosti od Turaka, hrvatski narodni preporod i
novi apsolutizam, razdoblje Prvoga svjetskog rata, meuraa i Drugoga svjetskog rata te razdoblje
Hrvatske u prvoj i drugoj Jugoslaviji do potpunog osamostaljenja i meunarodnog priznanja. Zbog
opsenosti programa ne smijemo previe ii u detalje. Uenicima treba dati saetu i jednostavnu
informaciju, koja je u loginom slijedu i prihvatljiva je ueniku.
b) Struktura uenika
Moramo biti svjesni da trogodinje strukovne kole rijetko upisuju uenici koji oboavaju povijest
i ive samo za taj predmet. Takvi uenici upisuju gimnazije. Stoga moramo uloiti dosta truda,
osobnog arma i duhovitosti da bi povijest postala neto vie nego nuno zlo iz kojega je potrebno
tek izvui pozitivnu ocjenu. Ovo moemo postii estim uopavanjima, korelacijama s uenikom
strukom, sa stvarnou, ne insistiranjem na mnotvu nepotrebnih detalja.
Koriteni su dijelovi teksta I. Duki (2000.): Povijest 7 prirunik za nastavnike, Zagreb: kolska knjiga i I. Duki
(2001.): Povijest 8 prirunik za nastavnike, Zagreb: kolska knjiga
Hrvatska povijest
Braja prenosi i obiljeja uiteljeva ponaanja (prema Rahnu, 1992.): profesionalnost, ljudskost, kritinost, priznavanje suradnika, objektivnost, humor, strogoa i razumijevanje. Kao glavnu tajnu uspjene
kole. Braja naglaava demokratsko voenje nastave. Nije dovoljno podijeliti zadatke, uenike za njih
treba odueviti.
UITELJ
USPJEAN
NEUSPJEAN
proaktivan
reaktivan
s ciljem
bez cilja
osobno organiziran
osobno neorganiziran
jedan od dobitnika
jedini dobitnik
alterocentrian
egocentrian
suradnik
nesuradnik
neodravan
Hartmut von Hentig (1997.) pie o koli kao o mjestu na kojemu se ivi i kao o prostoru na kojemu se stjee
iskustvo, te o koli kao o polisu (Hentig, 1997.: 187. i dalje). On istie pet pravila uspjena uenja:
1) Razumijevanje je za stjecanje spoznaja vanije od znanja.
2) Uenje se ne moe unaprijediti prisilom.
3) Uenje daje bolje rezultate ako se stvari povezuju.
4) Uenje sa zanimanjem bre je, krae i trajnije.
5) Uzor i sudjelovanje djeluje bolje od pouavanja.
Razmislimo o gore navedenim pravilima. Kako bismo pomou njih ostvarili to kvalitetniju nastavu
povijesti? Uvijek nakon nekoliko sati obrade trebali bismo napraviti sat ponavljanja: s lentom vremena,
kronolokim i usporednim tablicama, a ne svesti ga na tihi rad uenika dok mi ispitujemo pojedinca.
Razvijajmo kod uenika radne navike i kontinuitet u radu. Vjebajmo uoavanje uzrono-posljedine
veze i snalaenje u vremenu i prostoru (koristimo se u nastavi fizikom kartom i povijesnim zemljovidom). Potaknimo uenike na samostalno traenje informacija (TV, raunala, Internet, struna literatura
i asopisi). Koristimo se humorom u nastavi: budimo spremni na alu, ali zadrimo potrebnu ozbiljnost
i visoku razinu pripremljenosti za nastavu.
Voditelj ne prosuuje druge kao ef, ve ih potuje. On ne okrivljuje ljude za probleme, ve trai rjeenja. Dok ef kae: Nisam tako lo kao toliki drugi, voditelj e priznati: Dobar sam, ali bih mogao biti
bolji. ef nadzire, gleda na sebe i druge kao na neto samorazumljivo, a voditelj jednostavno vodi te
jednako cijeni i sebe i druge. S jedne strane zahtijevanje i prisila na rad, a s druge tek traenje i ponaanje
trenera. Jedan se oslanja na autoritet, a drugi na suradnju. Dok ef izaziva strah govorei ja, voditelj
budi entuzijazam govorei mi. ef e traiti krivca za problem, a voditelj nai rjeenje problema. ef
vidi samo sadanjost i iskoritava ljude, a voditelj misli na sadanjost i budunost i pomae ljudima da
se razvijaju. ef stalno zapovijeda i nikada nema vremena, a voditelj daje primjer i nalazi vrijeme za
vane stvari. ef e lijeiti simptome, a voditelj traiti uzroke. Ako ef rjeava sukobe prema naelu
pobjednik gubitnik, voditelj razrjeava prema naelu pobjednik pobjednik.
10
Hrvatska povijest
Materijalni zadatak nastave odnosi se na stjecanje znanja o objektivnoj stvarnosti koja se prouava u nastavi pojedinih predmeta (Poljak, 1989.: 19. i dalje). U materijalne zadatke nastave ukljuujemo sve nove
spoznaje i znanja koje uenici stjeu sudjelovanjem u izvedbi nove nastavne jedinice. Oni su odreeni
programom Ministarstva prosvjete i porta, ali modificirani udbenikom prema kojemu se radi, premda
on mora biti raen u skladu s programom Ministarstva prosvjete i porta.
Do 19. stoljea smatralo se da je to jedini zadatak nastave, da e se mladi to bolje pripremiti za ivot to
vie znanja steknu, no tada je nastava patila od lekcionizma (zadavanja lekcija u koli), to je uvjetovalo
formalistiko, a ne konkretno znanje.
Kad je rije o obrazovnim ciljevima, nastavnik iz strukture materijala sam uoava bitno i odreuje ciljeve: nove pojmove, zakonitosti, dogaaje, ono to uenici moraju nauiti.
Funkcionalni zadaci nastave
Funkcionalni zadaci odnose se na razvijanje brojnih i raznovrsnih ljudskih sposobnosti, odnosno psihofizikih funkcija. Nekad su se nazivali formalnim zadacima, a uz sebe veu niz zagovornika s poetka
prolog, 20. stoljea, koji su, (pre)naglaavajui ulogu tih zadataka, eljeli umanjiti vrijednost materijalnih zadataka.
Tim zadacima razvijamo kod uenika neke vjetine, u sluaju povijesti snalaenje u vremenu i prostoru,
uoavanje uzrono-posljedine veze, povezivanje povijesnih procesa i razvijanje povijesnog miljenja.
Ako uenike potiemo na individualni rad, dodatno razvijamo i njihovu samostalnost.
S uenicima provodimo vjebanje u promatranju, govoru ili pisanju, crtanje shema, svladavanje modela
uzrono-posljedine veze i snalaenje u prostoru i vremenu.
Odgojni zadaci nastave
No nastava je, osim stjecanja obrazovanja, i proces kojim se usvajaju stanovite odgojne vrijednosti, pa
je bez daljnjega i odgojno-obrazovni proces. Svaki predmet pojedinano, uz materijalne i funkcionalne,
ima i svoje odgojne zadatke. Posebno takve zadatke ima predmet povijesti.
Nastava povijesti od velike je vanosti za izobrazbu uenika kao mladih ljudi koji stjeu znanja o gospodarstvu, kulturi, a posebno demokratinosti, toleranciji, potovanju miljenja drugoga, njegove posebnosti, razvijanju razumijevanja velikih naroda prema malim manjinama i razvijanju svijesti o
jednakosti unato svim razliitostima.
To su oni ciljevi koje uenik moe neposredno ostvariti s uenicima: razvoj lijepog ponaanja, estetski
11
osjeaji, usredotoenje pozornosti, jaanje volje i motivacije za rad i uenje, urednost, preciznost, razvoj
samospoznaje i odgovornosti, svojevrsna priprema za demokraciju.
Odgojni zadaci kreiraju osobnost uenika, njihovu socijalizaciju, pa i narav, koja nerijetko odreuje
ovjekovu sudbinu.
OBLICI RADA
Oblik rada u nastavi moe biti frontalan i samostalan. U samostalan rad uenika ubrajamo skupni rad,
rad u paru i individualan rad.
Frontalni rad
Najtradicionalniji oblik rada frontalni je rad; dominirao je do pojave reforme pedagogije u 20. stoljeu,
kad je podvrgnut otrim kritikama. No kao i ostali oblici rada, ima svoje prednosti i nedostatke. Prednost
je to omoguuje istodobno prenoenje velikog broja informacija velikom broju uenika, a nedostatak je
u tome to je aktivnost preteito na nastavniku, a uenici receptivno primaju i memoriraju informacije,
pa se uenik pasivizira.
Samostalan rad uenika
U samostalnom radu uenici su stavljeni u izravan odnos prema nastavnim sadrajima i oni od objekta
pouavanja postaju subjekt. No budui da u razredu ima mnogo uenika, samostalni rad uenika moe
biti trojak:
a) skupni (grupni) rad
b) rad u paru
c) individualni rad.
Kvalitetna kola (Greene, 1996.: 43. i dalje) smanjuje vanost samostalnog rada i konkurencije, a teite
prenosi na timski rad i suradnju.
Skupni (grupni) rad izvodi se tako da se unutar razrednog odjela povremeno formiraju manje skupine
uenika koje samostalno rade na odreenim zadacima te nakon obavljanja zadatka s rezultatima upoznaju nastavnika, odnosno kolege u razredu.
Sve grupe u razredu mogu imati iste zadatke, ime u razredu stvaramo ozraje natjecanja (kompeticije),
ali skupinama moemo zadati i razliite zadatke, jer na taj nain razvijamo osjeaj kolektiva i suradnje.
Natjecanje stvara pobjednike i gubitnike, smanjuje kreativnost, dovodi do stresa (ako se izgubi) i raa
nepovjerenje i varanje.
Rad u paru podrazumijeva da na istom zadatku rade uenici koji sjede jedan pokraj drugoga. Primjenom
takvog rada razvijamo umijee uske suradnje. Posebno je djelotvoran u radu izvan kole jer ukljuuje
pomaganje u rjeavanju domae zadae te zajedniko pripremanje ispita radi samoprovjeravanja (Prodanovi, 1989.: 14. i dalje).
Individualan rad uenika odnosi se na pojedinani, samostalni rad uenika u kojemu svaki uenik sam za
sebe, ne suraujui s drugima, rjeava dobiveni zadatak. Prednosti su u tome to je uenik postavljen u
direktan odnos prema odreenim zadacima, ali krajnji uspjeh ovisi o angairanosti svakog pojedinca.
Na vie mjesta, kao alternativni nain obrade nastavne jedinice, u ovom priruniku nudi se kombinirani grupni rad rad u paru individualni rad, prema sljedeoj shemi (v. tablice). Ovakvom podjelom
rada obuhvaeno je 32 uenika (tablica 2.a), odnosno 30 uenika, to je prosjek broja uenika u naim
kolama.
12
Hrvatska povijest
SKUPINA II.
SKUPINA III.
SKUPINA IV.
1. par
1. par
1. par
1. par
2. par
2. par
2. par
2. par
3. par
3. par
3. par
3. par
4. par
4. par
4. par
4. par
SKUPINA II.
SKUPINA III.
1. par
1. par
1. par
2. par
2. par
2. par
3. par
3. par
3. par
4. par
4. par
4. par
5. par
5. par
5. par
13
ARTIKULACIJA SATA
Tablica 6. Didaktike
1.
uvodni dio
2.
obrada
3.
vjeba
4.
ponavljanje sadraja
Uvod (priprema)
Radi uinkovitije i kvalitetnije obrade, uenike je potrebno dobro pripremiti. Kao to ne gradimo kuu
od krova, tako treba u kratkom vremenu stvoriti dobre temelje za stjecanje novih i nepoznatih sadraja. Nastavnik mora obaviti materijalno-tehniku stranu pripremanja (pripremiti pomagala, rasporediti
uenike); sa spoznajne strane dati im neke osnovne informacije ili podsjetiti na ve prije nauene sadraje; sa psiholoke strane potrebno je uenike angairati, motivirati, zaintrigirati i zainteresirati za neku
temu; a sve to treba izvesti prikladnim metodikim postupcima. Nerijetko o uvodnom dijelu sata ovisi
uspjenost cijeloga nastavnog sata. Pri tome je nuno:
1) podsjetiti uenike na staro gradivo s nekoliko pitanja, ali ne ii previe u irinu
2) ostvariti radnu disciplinu
3) jasno najaviti novu temu (uiniti to uenicima razumljivim rjenikom)
4) ne drati se slijepo unaprijed odreenog vremena (5 10 min) ako su uenici usredotoeni,
zainteresirani, moe se bre prijei na obradu.
Obrada novih nastavnih sadraja
Ovo je jedna od temeljnih strukturnih komponenata nastavnog procesa. Dobro izvoditi etapu obrade
novih nastavnih sadraja znai obogatiti je na potrebnoj materijalno-tehnikoj osnovi brojnim spoznajnim, psiholokim i metodikim elementima (Poljak, 1989.: 115. 124.).
Postoji nekoliko etapa obrade novih nastavnih sadraja:
1) Proces stjecanja znanja
Uenje injenica na izvorima znanja, u sluaju povijesti to su povijesni izvori (dijelovi udbenika, itanka), uenici doivljavaju intenzivno, ali pri tome treba paziti da se u tome ne pretjera jer
emo na taj nain uenike zbuniti.
2) Dimenzioniranje znanja
Ekstenzitetom treba precizirati kvantitetu injenica i generalizacija koje uenici moraju nauiti, a
intenzitetom odrediti koliko e se sadraji obraivati u dubinu.
14
Hrvatska povijest
naela (principi)
NAZIV
OBJANJENJE
Naelo individualizacije i
socijalizacije
Naelo racionalizacije i
ekonominosti
Naelo historinosti i
suvremenosti
Vjebanje
Vjebanjem ostvarujemo funkcionalne zadatke nastave jer primjenjujemo i razvijamo radnu vjetinu.
Stoga ga moemo ukljuiti u dio obrade, ali i u ZAVRNI DIO SATA. U sluaju naeg predmeta to e
biti razvijanje sposobnosti snalaenja u vremenu i prostoru, uoavanja uzrono-posljedinih veza te
analize povijesnih tekstova, ime razvijamo umijee povijesnog shvaanja i miljenja.
Ali u vjebanje ukljuujemo i rjeavanje zadataka objektivnog tipa, koje uenici mogu rjeavati na kraju
nastavnih cjelina u udbeniku.
Prema vremenu izvoenja, vjebanje moe biti poetno ili uvodno (uenicima i nastavnicima najtee),
osnovno ili temeljno i zavrno ili dopunsko. Spomenimo jo i korektivno vjebanje, koje se primjenjuje
za uenike za koje se naknadno ustanovi da su tijekom vjebanja formirali pogrenu vjetinu i naviku
(primjerice kod modela uzrono-posljedine veze, v. Duki, 2001.: 28.).
15
Ponavljanje
Ponavljanjem nastojimo ostvariti da novosteena znanja postanu trajno vlasnitvo uenika. S obzirom na
opseg, moe biti fragmentarno, tematsko i kompleksno, a s obzirom na kvalitetu, ponavljanje moe biti
produktivno (stvaralako, aktivno, kreativno) i reproduktivno (mehaniko, pasivno, formalno).
Produktivno je ponavljanje kvalitetnije jer ukljuuje primjenu misaone aktivnosti. Za takvo ponavljanje
moemo koristiti usporeivanjem (predmeta, pojava, teorija, sustava), analogijom, sintetiziranjem i
usustavljivanjem. Sat usustavljivanja preporuljiv je nakon nekoliko sati ponavljanja, na kraju obrazovnog
razdoblja, a nudan je neposredno prije pisanja pismenih provjera znanja.
Kako izbjei kampanjsko uenje?
Uenici su skloni uenju samo kad se gradivo nakupi (to u naem sluaju, zbog opsenosti programa,
uope nije problem), pa ue obino prije ispitivanja ili prije pismene provjere znanja. Takva na brzinu
steena znanja, bez ponavljanja i utvrivanja, povrna su i nemaju trajne vrijednosti. Kampanjskom
uenju moemo stati na kraj:
primjenom estih kratkih ispitivanja manjih dijelova gradiva
planiranjem razliitih zadataka izvan nastave (domaa zadaa)
estim kratkim pismenim provjerama znanja (5-minutnim testovima)
ocjenjivanjem uenika pri ponavljanju i utvrivanju gradiva
povremenim konstruiranjem i primjenom ispita znanja.
Vana napomena:
Nemojmo smetnuti s uma da od kvalitete pripremanja nastavnika za nastavu zavisi kvaliteta nastave
uope.
16
Hrvatska povijest
Osnovno emu treba pristupiti pri izvedbi nastave jest individualizacija nastave (Jelavi, 1995.: 119. i
dalje). Da bismo je mogli ostvariti, moramo se upoznati s mogunostima svakog uenika, ali i s njegovim
karakterom, pa sukladno tomu prilagoditi stil, opseg uenja i kriterij valorizacije.
Prema stilu uenja uenici mogu biti: imaginativni, analitiki, zdravorazumski i dinamini.
I nastavnika takoer ima razliitih. N. A. Flanders (1970.) ispitivao je ponaanje nastavnika u nastavi.
Uoio je dva stila ponaanja: direktivni i nedirektivni.
DIREKTIVNI NASTAVNIK
ima inicijativu u svojim rukama
daje informacije i postavlja pitanja
strogo artikulira nastavu (shematizira)
trai od uenika da slua, pamti
njegova je rije ZAKON
NEDIREKTIVNI NASTAVNIK
oslobaa inicijativu uenika
ima razumijevanje za individualne potrebe i
interese
ne pati od hijerarhinosti i autoritarnosti
Nekoliko je nastavnih sustava. Trebalo bi ih sve kombinirati i postupno teiti to veem osamostaljenju
uenika.
PREDAVAKA NASTAVA
Predavaka nastava preteito je verbalna i frontalna nastava (ex cathedra). U tom obliku nastave glavni
i najei izvor znanja je sam nastavnik, koji pokazuje, eksplicira injenice, izvodi zakljuke i dokazuje
njihovu valjanost. Teite je na nastavniku, a sadraj kojega uenik obilno prima uenici esto ne mogu
valjano obraditi. Svaka uenika inicijativa remeti red (jer uitelj je mjerilo svega!), pa se samosvjesni
uenici, koji drukije misle i osjeaju, tretiraju kao nedisciplinirani. Predavakoj nastavi pribjegavamo
obino kada nam se uri neto obraditi, nadoknaditi, ili ako ne nailazimo kod uenika na povratnu informaciju. Meutim, postoje neke nastavne jedinice u kojima je predavaka nastava jednostavno neizbjena
jer ostvarenje zadaa nastavne jedinice ne ostavlja prostora za neko drugo tumaenje do kojega uenici
mogu doi rjeavanjem problema.
HEURISTIKA NASTAVA
Ovaj koncept nastave temelji se na razvojnom razgovoru (postavljanjem pitanja) kojim se uenik potie
i usmjerava na pronalaenje i otkrivanje novih spoznaja. Naglasak te nastave jest na traganju i otkrivanju. Zasniva se na tzv. plodonosnom trenutku, odnosno aha-doivljaju, trenutku kad pojedinac
doivi heureku novu spoznaju. Stanovito ogranienje predstavlja injenica da uglavnom samo uitelj
postavlja pitanja.
Poseban problem ove nastave jest to to nastavnik stoji sam naspram cijelog razreda pa se obraa prosjenom ueniku. Zbog toga je ova nastava za jedne preteka, a za druge prelagana.
17
EGZEMPLARNA NASTAVA
Poseban didaktiki sustav koji se naziva egzemplarnom nastavom nastao je zbog preopirnosti nastavnog
programa, uzrokovane porastom znanstvenih spoznaja. Osim Rendia-Mioevia (Rendi-Mioevi,
2000.: 49. i dalje), o tom didaktikom sustavu pisali su Vladimir Poljak (Poljak, 1997.: 57.-76.) i eljka
Kargain, koja je zakljuila da je prednost tog sustava u usvajanju metoda i postupaka uenja, to je
posljedica izbora egzemplara i izbora primjerne obrade sadraja. V. Poljak jo je 1974. pisao da je potrebno izdvojiti sline sadraje te da pristup mora biti bez ablona, to nastavnik moe postii raznolikim
nainom rada i upotrebom prikladnih multimedijskih izvora.
Izdvajanje slinih sadraja:
Hrvatski narodni preporod u Banskoj Hrvatskoj
a) Egzemplaran sadraj:
Narodni preporod u Dalmaciji
b) Analogan sadraj:
Preporod u Bosni i Hercegovini
Egzemplarno obraene teme postaju primjeri na koje se uenici mogu osloniti pri obradi slinih
tema.
PROGRAMIRANA NASTAVA
Ova nastava u osnovi sadrava ideje heuristike nastave, ali je razlika u tome to voenje i usmjeravanje uenja (pouavanje) ne ini nastavnik, ve se te funkcije ugrauju na program (softvere). Umjesto s
nastavnikom, uenik pri uenju komunicira s programom, ime se postie apersonalna komunikacija.
U tom obliku nastave uenje pojedinca nalazi se pod stalnim nadzorom programa i ne doputa mu
se oputanje. Premda je taj nain uenja naiao na otpor, prinos je programirane nastave tradicionalnoj
velik: upozorila je na potrebu jasnijeg odreivanja nastavnih ciljeva, optimalnost spoznajnih koraka,
racionalizaciju nastave, drukiju ulogu nastavnika u nastavi i drugo.
Za strukturu programirane nastave karakteristini su mali koraci (Rendi-Mioevi, 2000.: 35. i dalje)
u kojima se u svakom lanku ostvaruju gotovo uvijek sve faze procesa uenja (priprema, obrada novoga,
ponavljanje, vjebanje i provjeravanje). Sve se etape ponavljaju u jednom satu onoliko puta koliko se
lanaka svlada za vrijeme kolskog sata. Uenje malim koracima omoguava bolje uenje, a naueni
su sadraji trajniji.
18
Hrvatska povijest
19
4. Uvrsti u tablicu:
KAKVA SU PRAVA DOBILI HRVATI
DOGAAJ
POSLJEDICA
Povratna informacija:
1. odvanost;
Kai, Kukar, ubi, udomiri, Snai, Muri, Gusi, Karinjan i Lapan, Poleti, Lanii, Jamomet, Tugomir
2. a)
3. s dunim potovanjem; dao im je poljubac mira; dostojanstveno
4. potvrdu starih povlastica; obvezu plaanja poreza i opremanja 10 konjanika
5. Drava; granica prema Ugarskoj
6. 1102.
7. upranjeno hrvatsko prijestolje; ulazak Hrvatske u personalnu uniju
20
Hrvatska povijest
21
Zadaci
DOGAAJ
POSLJEDICA
Prosinake rtve
Povratna informacija:
a) Murk; nitko o njemu nita nije znao, nestao je poslije tog dogaaja; vjerojatno je ubaen da bi
izazvao incident
b) b)
c) 13 poginulih, 17 ranjenih
d) razoruane su (likvidirane su)
e) Hrvatska i Dom; kako ne bi poticali narod na otpor novom reimu
f) uzrok: elja za ostvarenjem prevlasti srpske vojske, povod: sukob vojske i mornara,
posljedica: razoruanje zagrebakoga garnizona, unitenje vojske NV-a SHS i vojna okupacija
bive Drave SHS
PROBLEMSKA NASTAVA
Problemska nastava zasniva se na iskustvenom uenju, a pri rjeavanju novonastalih situacija uenik
angaira svoja ranija iskustva. Uloga nastavnika i ovdje je kljuna: on mora jasno formulirati neki problem (stvoriti problemsku situaciju), a zatim e uenik istraivanjem sam doi do rjeavanja problema
i zakljuka.
Od tradicionalnoga i klasinog pouavanja valjalo bi prijei na samostalno uenje, a taj bi put iao od
22
Hrvatska povijest
heuristike nastave preko programirane, egzemplarne i problemske nastave k mentorskoj nastavi i autodidaktikom radu.
Kroly Khuen-Hdervry doao je u Hrvatsku 1883. sa zadaom njezina smirivanja. Banom je bio sljedeih 20 godina, tijekom kojih je radio na produbljenju sukoba izmeu Hrvata i Srba. Nakon demonstracija u Zapreiu, gdje su seljaci iz Brdovca zapalili maarsku zastavu sa eljeznike postaje, u sukobu
s orunitvom ubijen je i jedan seljak. To je pokrenulo niz novih pobuna u Zagrebu, Zagorju, Prigorju,
Gorskom kotaru, ak i u Meimurju, koje je bilo pod izravnom ugarskom upravom. Pobunjenici su unitavali sve znakove maarske vlasti, napadali maarone i Maare. Protumaarski pokret naiao je na
potporu u Dalmaciji, Istri, Sloveniji i u hrvatskih iseljenika. U tom trenutku Khuen-Hdervry odstupa
s banske asti. Zato?
Hipoteza
Kroly Khuen-Hdervry protjeran je iz Hrvatske zbog hrvatskoga otpora nakon demonstracija 1903.
godine.
Prihvaa li ovu hipotezu ili je odbacuje? Ako je prihvaa, zaokrui DA, a ako je odbacuje, zaokrui NE.
DA
NE
(Uenici e se odluiti za jedan od odgovora i zapisati ga u biljenicu.)
Tekst 1.
Direktni povod padu Khuenova reima bili su veliki, krvavi nemiri u proljee 1903., najprije u Zagrebu,
a zatim u znatnom dijelu Hrvatske, naroito u Zagorju i na Primorju, a izazvao ih je golem protuzakonit
natpis, sastavljen samo maarskim jezikom na novosagraenoj zgradi zagrebake direkcije eljeznica
(Magyar llami vasutak). Grof Khuen-Hdervry ostavi iznenada Zagreb kad je 26. lipnja imenovan
za ugarskog ministra predsjednika, a za bana je 4. srpnja imenovan grof Teodor Pejaevi, sin bana Ladislava Pejaevia. (F. ii: Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Matica hrvatska, Zagreb, 1962.)
Zadaci:
23
reima, kako je to hrvatska javnost uglavnom vjerovala, nego se radilo o kraljevu pokuaju da maarsku krizu rijei uz pomo Khuena, ovjeka svog povjerenja, kao ministra predsjednika. Meutim on ne
uspijeva ukrotiti maarsku opoziciju pa mora ubrzo odstupiti. (Jaroslav idak et al.: Povijest hrvatskog
naroda, 1860. 1914., kolska knjiga, Zagreb, 1968.)
Zadaci:
24
Hrvatska povijest
2.
Programirana nastava
3.
4.
Problemska nastava
5.
Heuristika nastava
6.
Mentorska nastava
7.
Mikronastava
8.
Timska nastava
9.
10.
kolska medijateka
INDIVIDUALIZACIJA NASTAVE
U individualiziranoj nastavi nastava se prilagoava interesima, potrebama i nainima uenja pojedinanih uenika. Ako nastavnik ne pribjegne individualiziranoj nastavi, obraa se prosjenom ueniku
i istodobno ini dvije nepravde: izvrsni i vrlo dobri uenici moraju cupkati u mjestu i ekati loije, a
loi su uenici zbunjeni pretekim zadacima, to esto uzrokuje odbojnost prema predmetu.
Postoji vie metodikih naina individualizacije nastave:
1. Uenici rade na raznim zadacima, s razliitim ciljevima, u okviru jednoga ireg programa.
2. Uenici rade na istim zadacima s istim ciljem, koristei se razliitim materijalom.
3. Uenici prouavaju odreenu temu u razliitim situacijama.
25
4. Oblikom timske nastave uenici s odreenim nastavnikom rade temu ili tematsku cjelinu, a
vjebaju i ponavljaju s jednim, dvama ili s vie nastavnika.
5. Uenici ue odreenu temu razliitim metodama rada.
6. Uenici ue odreene sadraje razliitim tempom rada.
Individualizacija nastave obino se provodi ubacivanjem u nastavu listia s pitanjima na tri razine za
izvrsne (i vrlo dobre), srednje i loije uenike. Tipovi zadataka u nastavnim listiima mogu biti: podcrtavanje, viestruki izbor (zaokruivanje), problemski zadaci, usporedba, tekstualno ili grafiko rjeavanje
i drugi.
26
Hrvatska povijest
PLANIRANJE NASTAVE
1. IZRADA MAKROPLANA
Dobro planiranje nuno je za organiziranje nastave (Rendi Mioevi, 2000.: 61. i dalje), a temelji
se na makroplanu, mikroplanu i pripremi za nastavnu jedinicu.
Makroplaniranjem odabiremo cjeline koje emo obraivati tijekom cijele kolske godine. Obino
sadrava mjesec, broj sata, nastavnu cjelinu, nastavnu jedinicu i tip sata. Na taj nain dobivamo
globalni, orijentacijski, tematski plan ili makroplan. Pred vama je primjer makroplana raen na
temelju programa Ministarstva prosvjete i porta i radnog udbenika Duki Erdelja Stojakovi: Hrvatska povijest.
27
Mjesec
Sat
Oblik sata
I. OBRAZOVNO RAZDOBLJE
1.
PROSINAC
STUDENI
LISTOPAD
RUJAN
2.
28
ponavljanje
ponavljanje
3.
obrada
4.
obrada
5.
obrada
6.
obrada
7.
Ponavljanje
8.
obrada
9.
obrada
10.
Ponavljanje*
11.
12.
ponavljanje
ponavljanje
usustavljivanje
obrada
13.
obrada
14.
obrada
15.
Hrvatska i Osmanlije
obrada
16.
Ponavljanje*
ponavljanje
17.
obrada
18.
obrada
19.
obrada
20.
Ponavljanje*
21.
22.
ponavljanje
usustavljivanje
obrada
23.
obrada
24.
obrada
25.
Ponavljanje
26.
ponavljanje
27.
ponavljanje
28.
ponavljanje
29.
ponavljanje
30.
ponavljanje
ponavljanje
Hrvatska povijest
Mjesec
Sat
Oblik sata
SIJEANJ
32.
obrada
33.
Osmanlijski uzmak
obrada
34.
obrada
35.
obrada
36.
Ponavljanje *
37.
VELJAA
38.
obrada
39.
41.
obrada
42.
obrada
43.
Ponavljanje *
44.
46.
OUJAK
ponavljanje
usustavljivanje
40.
45.
TRAVANJ
ponavljanje
obrada
ponavljanje
ponavljanje
usustavljivanje
obrada
obrada
47.
obrada
48.
obrada
49.
Ponavljanje
50.
ponavljanje
obrada
51.
obrada
52.
obrada
53.
Ponavljanje *
54.
55.
ponavljanje
usustavljivanje
obrada
56.
obrada
57.
Ponavljanje
58.
obrada
59.
obrada
ponavljanje
29
LIPANJ
SVIBANJ
30
60.
Ponavljanje *
ponavljanje
61.
obrada
62.
obrada
63.
obrada
64.
obrada
65.
66.
ponavljanje
usustavljivanje
67.
ponavljanje
68.
ponavljanje
69.
ponavljanje
70.
Zakljuivanje ocjena
ponavljanje
Nastavna
cjelina
2.
1.
Zadaci nastave
Ponavljanje
6.
Postanak
hrvatske
drave.
Hrvatska u 9.
stoljeu
5.
obrada
frontalni,
individualni
frontalni,
individualni
frontalni,
individualni
Povijest
i njezino
znaenje
3.
obrada
frontalni,
individualni
frontalni,
individualni
frontalni,
individualni
Oblici rada
Sastavnice
a) materijalni: stjecanje spoznaja o nainu rada
praenja i oblici
b) odgojni: razvijanje radnih navika, osjeaja za red i pravednost
rada
c) funkcionalni: vjebanje sluenja udbenikom
2.
Uvodni sat
1.
ponavljanje
Nastavna
jedinica, broj i
oblik sata
razgovor,
izlaganje
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
izlaganje,
razgovor,
analiza slike,
teksta
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
razgovor,
izlaganje,
demonstracija
Nastavne
metode
grafoskop,
povijesni
zemljovid
udbenik,
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
grafoskop,
episkop
udbenik,
grafoskop,
povijesni
zemljovidi
grafoskop,
povijesni
zemljovid
Nastavna
sredstva
Mikroplan
31
32
3.
frontalni,
individualni
frontalni,
individualni
Vladavina
Arpadovia
12.
obrada
frontalni,
individualni
Ponavljanje
10.
frontalni,
individualni
frontalni,
individualni
Hrvatska
krajem 10. i u
11. st.
8.
obrada
grupni, rad
u paru,
individualni,
frontalni
Hrvatska u 10.
st. Tomislav
7.
obrada
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
izlaganje,
razgovor,
grafike,
vizualne
udbenik,
grafoskop,
povijesni
zemljovid
udbenik,
povijesni
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
povijesni
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
grafoskop,
episkop, video
udbenik,
povijesni
zemljovid,
grafoskop,
episkop
metoda
izlaganja,
razgovora,
analize
teksta, slike
i povijesnog
teksta
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
udbenik,
povijesni
zemljovid,
grafoskop
rad na tekstu,
izlaganje,
demonstracija
Mikroplan
grupni rad,
rad u paru,
individualni,
frontalni rad
frontalni,
individualni
frontalni,
individualni
Vladavina
Anuvinaca
13.
obrada
Borbe za
hrvatsko
prijestolje
14.
obrada
Hrvatska i
Osmanlije
15.
obrada
frontalni,
individualni
grupni rad,
rad u paru,
individualni,
frontalni
Ponavljanje
16.
grupni rad,
rad u paru,
individualni,
frontalni
rad na tekstu,
razgovor,
izlaganje
izlaganje,
razgovor
izlaganje,
razgovor
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
razgovor,
izlaganje
metoda
izlaganja,
razgovora, rad
na tekstu
udbenik,
grafoskop
udbenik,
povijesni
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
grafoskop
udbenik,
grafoskop,
povijesni
zemljovid
udbenik,
grafoskop
udbenik,
povijesni
zemljovid
Mikroplan
33
34
4.
Ponavljanje
20.
Hrvatska u 16.
stoljeu
22.
obrada
Otpor bekom
centralizmu i
apsolutizmu
23.
obrada
Hrvatska
podruja
za vrijeme
mletake i
osmanlijske
vlasti.
Dubrovaka
Republika
24.
obrada
Kultura Hrvata
(12. 16. st.)
19.
obrada
grupni rad,
rad u paru,
individualni
frontalni,
individualni
grupni rad,
rad u paru,
frontalni,
individualni
frontalni,
individualni
frontalni,
individualni
individualni,
frontalni
rad na tekstu,
razgovor,
izlaganje
razgovor,
izlaganje
rad na tekstu,
izlaganje,
razgovor
izlaganje,
razgovor,
rjeavanje
zadataka
objektivnog tipa
razgovor,
izlaganje,
demonstracija
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
udbenik,
povijesni
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
grafoskop,
episkop
udbenik,
grafoskop
udbenik,
povijesni
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
grafoskop
udbenik,
grafoskop,
episkop, video
Mikroplan
frontalni,
individualni
(grupni)
individualni
Zakljuivanje
ocjena na kraju
a) materijalni: provjera steenih znanja
I. obrazovnog
b) odgojni: vrednovanje rada tijekom cijelog polugodita
razdoblja
c) funkcionalni: primjena steenih vjetina
30.
ponavljanje
frontalni,
individualni
frontalni,
individualni
Ponavljanje
gradiva prvog
obrazovnog
razdoblja
31.
ponavljanje
Osmanlijski
uzmak
32.
obrada
frontalni,
individualni
(grupni)
Usustavljivanje
a) materijalni: usustavljivanje znanja steenih tijekom prvog
gradiva I.
obrazovnog razdoblja
obrazovnog
b) odgojni: razvijanje radnih navika
razdoblja
c) funkcionalni: primjena steenih znanja i vjetina
29.
ponavljanje
Analiza ispita
znanja
28.
ponavljanje
frontalni,
individualni
individualni
Ponavljanje i
priprema za I.
ispit znanja
26.
frontalni,
individualni
I. pismena
a) materijalni: provjera steenog znanja
provjera znanja
b) odgojni: vrednovanje znanja
27.
c) funkcionalni: praktina primjena steenih znanja
ponavljanje
Ponavljanje
25.
izlaganje,
razgovor,
analiza teksta
izlaganje,
razgovor
razgovor,
demonstracija
izlaganje,
demonstracija,
razgovor
izlaganje,
demonstracija,
razgovor
metoda pisanja
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
izlaganje,
razgovor
udbenik,
grafoskop,
povijesni
zemljovid
udbenik,
povijesni
zemljovid,
grafoskop
povijesni
zemljovidi
udbenik,
povijesni
zemljovidi,
grafoskop
udbenik
zadaci
objektivnog tipa
udbenik,
povijesni
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
povijesni
zemljovid
Mikroplan
35
36
5.
frontalni,
individualni
Prosvijeeni
apsolutizam u
Hrvatskoj
37.
obrada
frontalni,
individualni
grupni rad,
rad u paru,
individualni,
frontalni
frontalni,
individualni
frontalni,
individualni
grupni rad,
rad u paru,
frontalni,
individualni rad
Ponavljanje
35.
Kulturni razvoj
od 16. do po.
18. st.
34.
obrada
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
analiza teksta,
razgovor,
izlaganje
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
izlaganje,
razgovor,
demonstracije
izlaganje,
razgovor,
demonstracije
metoda
razgovora,
izlaganja,
analiza teksta
udbenik,
povijesni
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
povijesni
zemljovid
grafoskop,
povijesni
zemljovid
udbenik,
grafoskop,
video-materijal
udbenik,
povijesni
zemljovid,
grafoskop
Mikroplan
6.
frontalni,
individualni
frontalni,
individualni
frontalni,
individualni
Hrvatski
narodni
preporod
40.
obrada
grupni, rad
u paru,
individualni,
frontalni
Ponavljanje
39.
Ponavljanje
42.
frontalni, grupni,
individualni
rad na tekstu,
metoda
razgovora i
demonstracije
razgovor,
izlaganje
razgovor,
izlaganje
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
analiza teksta,
razgovor,
izlaganje,
demonstracija
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
udbenik,
grafoskop
udbenik,
povijesni
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
povijesni
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
grafoskop
udbenik,
grafoskop
Mikroplan
37
38
grupni rad,
rad u paru,
individualni,
frontalni
individualni, rad
u paru
grupni rad,
rad u paru,
individualni,
frontalni
frontalni,
individualni
Hrvatska
krajem 19. i
poetkom 20.
stoljea
49.
obrada
Ponavljanje
50.
grupni, rad
u paru,
individualni,
frontalni
frontalni,
individualni
Ponavljanje
47.
Modernizacija
Hrvatske za
banovanja
Ivana
Maurania
46.
obrada
Hrvatskougarska
nagodba
45.
obrada
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
metoda
izlaganja,
razgovora,
rad na tekstu,
demonstracija
rad na tekstu,
izlaganje,
razgovor
razgovor,
izlaganje
rad na tekstu,
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
udbenik,
grafoskop,
povijesni
zemljovid
udbenik,
grafoskop
(episkop)
udbenik,
grafoskop
udbenik,
grafoskop
udbenik,
grafoskop
udbenik,
zemljovid,
grafoskop
Mikroplan
7.
frontalni,
individualni
Hrvatska u
vrijeme Prvog
svjetskog rata
55.
obrada
grupni rad,
rad u paru,
individualni,
frontalni
frontalni,
individualni
grupni rad,
rad u paru,
frontalni,
individualni
frontalni,
individualni
Ponavljanje
53.
Hrvatska
poetkom 20.
stoljea
52.
obrada
metoda
izlaganja,
razgovora,
demonstracija,
analiza teksta i
karikature
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
izlaganje,
razgovor
rad na tekstu,
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
izlaganje,
razgovor, rad s
tekstom
udbenik,
grafoskop,
povijesni
zemljovid (zidni
ili u knjizi)
udbenik,
povijesni
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
povijesni
zemljovid
udbenik,
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
grafoskop
Mikroplan
39
40
frontalni,
individualni
Hrvatska
u sastavu
Kraljevstva
SHS
56.
obrada
Ponavljanje
57.
Ponavljanje
60.
frontalni,
individualni
frontalni,
individualni
frontalni,
individualni
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
izlaganje,
razgovor, rad
na tekstu
izlaganje,
razgovor,
analiza teksta,
demonstracija
razgovor,
izlaganje,
demonstracija
verbalne
(izlaganje,
razgovor),
vizualne
(fotografija,
zemljovid)
udbenik,
povijesni
zemljovid
udbenik,
grafoskop,
zemljovid
udbenik,
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
povijesni
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
povijesni
zemljovid,
grafoskop
Mikroplan
II. pismena
a) materijalni: primjena steenih znanja
provjera znanja
b) odgojni: vrednovanje rada
67.
c) funkcionalni: primjena steenih vjetina
ponavljanje
Ponavljanje i
priprema za II.
ispit znanja
66.
ponavljanje
Hrvatska u
sastavu druge
Jugoslavije
63.
obrada
Nezavisna
Drava
Hrvatska
61.
obrada
individualni
frontalni,
individualni
frontalni,
individualni
frontalni,
individualni
grupni, rad u
paru, frontalni,
individualni
frontalni,
individualni
frontalni, grupni,
rad u paru,
individualni
izlaganje.
razgovor
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
razgovor,
izlaganje, rad
na tekstu
razgovor,
izlaganje,
demonstracija
razgovor,
izlaganje, rad
na tekstu
udbenik,
povijesni
zemljoid
udbenik,
povijesni
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
grafoskop,
video materijal
udbenik,
grafoskop,
video
udbenik,
povijesni
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
grafoskop,
povijesni
zemljovid
Mikroplan
41
42
a) materijalni: primjena steenih znanja
b) odgojni: vrednovanje steenih znanja i vjetina, razvijanje kritinosti
prema vlastitom radu tijekom cijele godine
c) funkcionalni: vjebanje uoavanja uzrono-posljedine veze i
snalaenja u vremenu i prostoru
individualni,
grupni
frontalni,
individualni,
grupni
Usustavljivanje
a) materijalni: usustavljivanje steenih znanja
gradiva II.
b) odgojni: razvijanje sklonosti prema hrvatskoj povijesti
obrazovnog
c) funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru
razdoblja
69.
ponavljanje
Zakljuivanje
ocjena
70.
frontalni,
individualni
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
izlaganje,
razgovor
udbenik,
grafoskop,
povijesni
zemljovidi
udbenik,
grafoskop,
povijesni
zemljovidi
udbenik,
povijesni
zemljovid
Mikroplan
I. OBRAZOVNO RAZDOBLJE
ARTIKULACIJA NASTAVNIH JEDINICA (PRIPREME)
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
2. Tko su povjesniari?
44
12. to zna o Trpimiru? Branimiru? Tomislavu? Petru Kreimiru IV.? Dmitru Zvonimiru?
Hrvatska povijest
41. Zato je Italija ula u Prvi svjetski rat? Sjea li se Londonskog sporazuma?
45
PLAN PLOE
do 1102.
1102 1526.
Ugarsko-hrvatska Drava
1526 1918.
1918.
1918 1941.
1941 1945.
1945 1991.
od 1991.
Republika Hrvatska
2. UPOZNAVANJE S PROGRAMOM,
SASTAVNICAMA PRAENJA I OBLICIMA RADA
Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
46
Hrvatska povijest
Korelacije:
DOGAAJ
POSLJEDICA
ono to je neki dogaaj
uzrokovao
Tijekom nastavne godine uenike se moe na nizu primjera ispitivati uoavanje uzrono-posljedine
veze, a znanje se moe vrednovati u rubrici praenja.
47
Zadatke za uoavanje uzrono-posljedine veze moemo nai u radnom dijelu udbenika, no moemo
ih i zadati uenicima na ploi (mnogo primjera ima u ovom priruniku).
a) SNALAENJE U VREMENU I PROSTORU
Ova sastavnica praenja pomae nam pri praktinoj primjeni steenih znanja. Snalaenje u prostoru i vremenu kod uenika moemo razvijati na vie naina.
Kako vjebati snalaenje u prostoru i vremenu?
Nain prvi: Primjenom povijesnih zemljovida
Povijesni zemljovidi pomau nam shvatiti irenje neke drave tijekom povijesti, odnosno promjenom njezinih granica; moemo shvatiti i sukob geostratekih interesa nekih drava na istom
prostoru ili samo odnos neke drave i njezinih susjeda. Na reljefnim kartama susreemo se i s prirodnom osnovom nekog prostora koja takoer predodreuje politike okvire neijeg teritorija.
Nain drugi: Primjenom kronolokih tablica
Kronoloke tablice vane su jer nam pomau pri svladavanju kronologije dogaaja. Sinkronistike
(usporedne) tablice pomau nam da dogaaje na jednom prostoru usporedimo s dogaajima na
drugom prostoru ili ih stavimo u iri europski ili svjetski kontekst.
KRONOLOKA TABLICA
GODINA
DOGAAJ
1861.
Hrvatski sabor
1868.
Hrvatsko-ugarska nagodba
1873.
SINKRONISTIKA TABLICA
GODINA
HRVATSKA
EUROPA
SVIJET
1861.
Hrvatski sabor
ujedinjenje Italije
graanski rat
u SAD-u
48
Hrvatska povijest
jedinica ima kratak uvod (pripremu) koji slui za to da kroz nekoliko ve poznatih injenica krenemo prema manje poznatim sadrajima. Svaka nastavna jedinica podijeljena je na nekoliko manjih
cjelina (podnaslova) u kojima su vanije stvari deblje otisnute. Na kraju svakog odjeljka, izvora ili
zanimljivosti nalazi se nekoliko kratkih pitanja kojima moemo provjeriti koliko su uenici usvojili
bitno u tekstu. Na kraju svake nastavne jedinice, kao i na kraju udbenika nalazi se pojmovnik u
kojemu uenici mogu proitati znaenje novih pojmova i nekih manje poznatih rijei. Nakon nekoliko sadrajno opsenijih nastavnih jedinica i posebno na kraju svake nastavne cjeline nalazimo
radni dio udbenika, gdje se nalazi nekoliko zadataka objektivnog tipa koje moemo uklopiti u
satove ponavljanja i usustavljivanja, ali s kojima i uenici mogu raditi kod kue.
ZAVRNI DIO SATA
PLAN PLOE
a) materijalni: nauiti osnovne pojmove povijest, povjesniari, vrste povijesnih izvora, znameniti
hrvatski povjesniari, razdoblja hrvatske povijesti
b) odgojni: razvijati interes za povijest kao predmet koji prouava narod, ali i ivot ovjeka
c) funkcionalni: vjebati snalaenje u vremenu i prostoru.
Oblici rada:
frontalni, individualni
Nastavne metode:
49
Artikulacija sata
UVOD
50
Hrvatska povijest
3. POVIJESNO RAZDOBLJE
PONAVLJANJE I VJEBANJE
Za domau zadau uenicima moemo zadati da od slika svojih djedova i roditelja naprave foto-strip
kojim e ispriati njihov ivot. Ako to netko stvarno i uini, treba ga posebno pohvaliti i nagraditi.
51
a) materijalni: stei znanja o dolasku Hrvata, uvjetima, nainu i organizaciji ivota u novoj postojbini
b) odgojni: razvijati interes i ljubav prema nacionalnoj povijesti
c) funkcionalni: vjebati snalaenje u vremenu i prostoru, te uoavanje uzrono-posljedine veze.
Oblici rada:
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
52
Hrvatska povijest
DOGAAJ
POSLJEDICA
(mogua rjeenja)
seoba Germana
seoba Slavena
a) dolazak Hrvata
b) nastanak sklavinija
PLAN PLOE
Ako netko ima posebnu elju, moe proitati poglavlje Ope prilike i obiaji nastambe, naselja, promjena pogrebnih obiaja, svakodnevni ivot iz djela I. Goldsteina Hrvatski rani srednji vijek (str. 104.
112.), Zagreb, 1995., i o tome pripremiti pismeno izvjee za sat ponavljanja.
a) materijalni: stjecanje znanja o postanku hrvatske drave i povijesti Hrvata za knezova Trpimira,
Domagoja i Branimira (9. st.)
b) odgojni: razvijanje interesa za predmet, ljubavi prema svom narodu i njegovoj povijesti
53
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
54
Hrvatska povijest
DOGAAJ
POSLJEDICA
PLAN PLOE
Pokae li neki uenik posebno zanimanje, moemo ga uputiti na djelo Franje anjeka Kranstvo na
hrvatskom prostoru, Kranska sadanjost, Zagreb, 1991. Na temelju poglavlj Poeci kranstva u Hrvata i Benediktinci (str. 15. 46.) uenik moe sastaviti pismeno izvjee (referat) koji moe iznijeti na
satu ponavljanja.
55
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
razgovor, izlaganje.
Nastavna sredstva:
56
Hrvatska povijest
Na plou emo nacrtati lentu vremena i zamolit emo nekog od uenika da u nju oznai povijesna razdoblja. Zatim emo podsjetiti uenike da je najvei problem za ranu povijest Hrvata nedostatak izvora.
UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
LJUDEVIT
ustanak protiv
Franaka
sukob s Bornom
TRPIMIR
DOMAGOJ
dolaze benediktinci
kulturni polet
BRANIMIR
gospodarski procvat
papin blagoslov
prvo meunarodno
priznanje
a) materijalni: stjecati znanja o povijesti Hrvata u vrijeme Tomislava (ratovanje protiv Maara i
Bugara te dva crkvena sabora u Splitu) i Stjepana Drislava (uprava nad bizantskom Dalmacijom)
b) odgojni: razvijati interes za nacionalnu, posebno crkvenu povijest
c) funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru te uoavanja uzrono-posljedine veze.
Oblici rada:
Inaica 1.
grupni, rad u paru, individualni, frontalni.
57
Inaica 2.
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
kineski
monarh
trei
maarski
vladar
drugi
engleski
otac princa
posljednji
od Hrvata
PRVI
HRVATSKI
KRALJ
KRALJ TOMISLAV
OBRADA
58
I. SKUPINA
II. SKUPINA
III. SKUPINA
IV. SKUPINA
1. par
ita odjeljak s
podnaslovom Tomislav
i vadi osnovne
natuknice.
ita odjeljak s
podnaslovom
Crkveni sabori
u Splitu i vadi
osnovne natuknice.
ita odjeljak s
podnaslovom Stjepan
Drislav i vadi osnovne
natuknice.
ita odjeljak s
podnaslovom Put u
raj i vadi osnovne
natuknice.
2. par
Odgovara na pitanja na
kraju istog odjeljka.
Odgovara na
pitanja na kraju
istog odjeljka.
Odgovara na pitanja na
kraju istog odjeljka.
ita odjeljak s
podnaslovom Bog na
zemlji i vadi osnovne
natuknice.
Hrvatska povijest
3. par
Analizira izvor
Konstantin
Porfirogenet o kralju
Tomislavu.
ita odjeljak s
podnaslovom Put u
raj i vadi osnovne
natuknice.
ita odjeljak s
podnaslovom Bog na
zemlji i vadi osnovne
natuknice.
ita odjeljak s
podnaslovom
udotvorni muenici
i vadi osnovne
natuknice.
4. par
ita odjeljak s
podnaslovom Put u
raj i vadi osnovne
natuknice.
Odgovara na
pitanja uzrono-posljedine veze.
Odgovara na pitanja
uzrono-posljedine
veze.
Odgovara na pitanja
uzrono-posljedine
veze.
Inaica 2.
Uenike emo upoznati s dvije nove opasnosti koje su se tada pojavile u Europi: Maari i Bugari. Tomislav je uspjeno porazio jedne i druge uspostavivi granicu s Maarima na Dravi (pokazati na zemljovidu) i s Bugarima na Drini (isto). Pri tome je ujedinio dvije hrvatske kneevine, a papa ga je nazvao
kraljem. Uenik e proitati izvor Konstantina Porfirogeneta, koji govori o broju Tomislavovih vojnika, a
zatim e netko drugi odgovoriti na pitanja. Nakon toga zapisat emo nekoliko prvih natuknica na plou.
U sljedeem koraku uenike emo upoznati s crkvenim prilikama za Tomislava (dva crkvena sabora).
Moemo episkopom ili grafoskopom projicirati sliku C. Medovia Crkveni sabori u Splitu ili sljedeu
shemu, kako bismo podigli vizualizaciju sata i gradivo pribliili uenicima.
grad
Nin
Split
Zadar
kandidat
biskup Grgur
nadbiskup Ivan
biskup Formin
razlog
najvea biskupija
ishod
Nakon to zapiemo nekoliko osnovnih natuknica na plou, poet emo zadnji korak obrade: uenicima
emo izloiti hrvatsku povijest u doba Stjepana Drislava. Potom emo zapisati osnovne natuknice, a
zatim e uenici krenuti u samostalnu analizu teksta o crkvenoj povijesti Hrvata u tom razdoblju. Uenicima emo postavljati pitanja i tako provjeriti koliko su usvojili nauili iz teksta.
ZAVRNI DIO SATA
59
DOGAAJ
POSLJEDICA
PLAN PLOE
Ako uenik eli, u knjinici moe pronai neku od sinteza hrvatske povijesti (V. Klai, Ferdo ii, T.
Macan) pa sastaviti referat o Tomislavu, koji e iznijeti pred ostalim uenicima na satu ponavljanja.
a) materijalni: stei znanja o hrvatskoj povijesti krajem 10. i u 11. stoljeu: novim napadima Mleana, vladavini Petra Kreimira IV. i Dmitra Zvonimira
60
Hrvatska povijest
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
61
Zatim emo s uenicima proitati tekst iz udbenika Hrvatsko srednjovjekovno drutvo. Uenici e
odgovoriti na pitanja na kraju odjeljaka.
VJEBANJE
DOGAAJ
mletaka invazija
POSLJEDICA
62
Hrvatska povijest
PLAN PLOE
frontalni, individualni.
63
Nastavne metode:
64
Hrvatska povijest
PLAN PLOE
Na temelju djela J. Horvata: Kultura Hrvata kroz tisuu godina i druge literature uenici mogu napraviti
malo istraivanje na temu Graditeljstvo Hrvata u doba narodnih vladara, posebno ako su graditeljske
struke.
a) materijalni: ponoviti prije nauene sadraje o povijesti Hrvata u 10. i 11. stoljeu: razdoblje vladavine Tomislava (rat s Maarima i Bugarima, crkveni sabori), Stjepana Drislava, Petra Kreimira IV. i Dmitra Zvonimira
b) odgojni: razvoj radnih navika, kontinuiteta u uenju, zanimanja za hrvatsku (nacionalnu) povijest
65
znanje uenika o hrvatskoj povijesti i kulturi ranog srednjeg vijeka (povijest i srodni predmeti).
Artikulacija sata
UVOD
Stjepan Drislav
(969. 997.)
Dmitar Zvonimir
(1075. 1089.)
obnavlja snagu
Hrvatske
dobio na upravu
Dalmaciju
dobio kraljevsko
vladarsko znakovlje
od bizantskog cara
vlada Dalmacijom,
Slavonijom,
Neretljanskom
kneevinom i dijelom
Bosne
potie razvoj gradova
(Nin, ibenik, Biograd)
daruje Crkvu i gradi
samostane
1075. okrunjen za
kralja Hrvatske i
Dalmacije
oenjen maarskom
princezom Jelenom
poklanjao Crkvi
zemljine posjede
(Baanska ploa)
i podigao mnoge
graevine
Bizant saveznik
Maari protivnici
Bugari protivnici
Bizant saveznik
Normani protivnici
Bizant protivnik
Venecija protivnik
papa saveznik
VJEBANJE
66
Hrvatska povijest
UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
PLAN PLOE
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
67
Korelacije:
veze s drugim predmetima: pokrtavanje Hrvata (vjeronauk), Baanska ploa (hrvatski) i dr.
Artikulacija sata
UVOD
snijeg
ni lijevi, ni desni
stoljee
jezik
mraz
ni mali, ni veliki.
razdoblje
proizvod
suprotno od kasni
ni dugaak, ni kratak
trajanja
dragovoljac
prst
Rimuje se s tijek!
HRVATSKI
RANI
SREDNJI
VIJEK
PONAVLJANJE
68
Hrvatska povijest
PLAN PLOE
a) materijalni: stjecati znanja o dolasku Arpadovia na vlast u Hrvatskoj, vladavini prvih Arpadovia Ladislava i Kolomana, utemeljenju zagrebake biskupije, odnosu Arpadovia prema dalmatinskim i slavonskim gradovima te jaanju hrvatskih velikakih obitelji
b) odgojni: ocijeniti utjecaj vanjskih sila na povijesni razvoj hrvatskih zemalja
c) funkcionalni: vjebati uoavanje uzrono-posljedine veze i snalaenja u vremenu i prostoru.
Oblici rada:
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
69
2. Navedi nekoliko vladara iz te dinastije. (Trpimir, Branimir, Tomislav, Petar Kreimir IV)
3. Tko je naslijedio Petra Kreimira IV. i kako? (Dmitar Zvonimir, koji mu je bio suvladar)
4. to se dogodilo nakon smrti Dmitra Zvonimira? (borbe za vlast)
OBRADA
DOGAAJ
POSLJEDICA
irenje posjeda
uspon gradova
Dok uenici rjeavaju zadatke samostalno ili u paru, nastavnik moe ispitati 1 2 uenika.
70
Hrvatska povijest
PLAN PLOE
Petar
a) Uenik moe sastaviti pismeno izvjee (referat) o dolasku Arpadovia na vlast, koristei se
kao literaturom knjigom N. Klai: Povijest Hrvata u srednjem vijeku (str. 146. 165.) ili nekom
od sinteza hrvatske povijesti (T. Macan: Povijest hrvatskog naroda, F. ii: Pregled povijesti
hrvatskog naroda, I. Peri: Povijest Hrvata).
b) Drugi uenik moe sastaviti pismeno izvjee o hrvatskim knezovima (Frankopani, Bribirci,
Babonii) koristei se knjigom N. Klai: Povijest Hrvata u srednjem vijeku (str. 282 319.).
c) Uenik kojega zanima odnos Arpadovia prema istonom Jadranu moe proitati u djelu T.
Raukara: Hrvatsko srednjovjekovlje, str. 63. 68.
a) materijalni: usvojiti znanja o dolasku Anuvinaca na vlast, politici Karla I. i Ludovika, odnosima prema velikaima i Veneciji, Zadarskome miru i njegovim posljedicama, politikim brakovima u srednjem vijeku
71
b) odgojni: uvidjeti ulogu obitelji ubi u dovoenju dinastije Anuvinaca na vlast, razvijati ljubav
prema svojoj domovini, svijest o obrani hrvatskog teritorija od tueg presizanja
c) funkcionalni: vjebati snalaenje u vremenu i prostoru i uoavanje uzrono-posljedine veze.
Oblici rada:
Inaica 1.
grupni rad, rad u paru, individualni, frontalni.
Inaica 2.
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
II. SKUPINA
III. SKUPINA
IV. SKUPINA
1. par
ita tekst s
podnaslovom Obraun
s feudalcima i vadi
osnovne natuknice iz
teksta.
ita tekst s
podnaslovom Sukob
s Venecijom i vadi
osnovne natuknice
iz teksta.
ita tekst s
podnaslovom
Znaenje rodbinskih
veza i vadi osnovne
natuknice iz teksta.
2. par
Odgovara na pitanja na
kraju istog odjeljka.
Odgovara na pitanja na
kraju istog odjeljka.
Odgovara na pitanja
na kraju istog
odjeljka.
Odgovara na pitanja
na kraju istog
odjeljka.
72
Hrvatska povijest
3. par
Odgovara na prvo
pitanje zadataka
uzrono-posljedine
veze.
Odgovara na tree
pitanje zadataka
uzrono-posljedine
veze.
Odgovara na tree
pitanje zadataka
uzrono-posljedine veze.
Odgovara na etvrto
pitanje zadataka
uzrono-posljedine veze.
4. par
Odgovara na drugo
pitanje zadataka
uzrono-posljedine
veze.
Odgovara na etvrto
pitanje zadataka
uzrono-posljedine
veze.
Proitat e rubriku
Zanimljivosti iz
knjige i pripremiti
odgovore na
dolje navedena
pitanja
Utvrdit e na
povijesnom
zemljovidu koje
dijelove hrvatske
obale je Venecija
izgubila
Zadarskim
mirom
Inaica 2.
Uenike emo upoznati s time kako su Anuvinci postali ugarsko-hrvatskim kraljevima. Posebno emo
naglasiti ulogu Pavla I. ubia u dolasku Anuvinaca na vlast. Nakon toga zapisat emo nekoliko osnovnih
natuknica. Zatim emo upoznati uenike s time kako se Karlo Anuvinac obraunao s feudalcima, to
je nastavio i njegov nasljednik Ludovik. Poto zapiemo nekoliko osnovnih natuknica na plou, uenike
emo upoznati s tijekom sukoba Anuvinaca s Venecijom. Njihovo politiko lukavstvo moemo ilustrirati jednom zanimljivou vezanom uz rako kraljevstvo. Na zemljovidu emo uenicima pokazati to je
Venecija izgubila, tj. to su Hrvati stekli Zadarskim mirom (1358.). Na primjeru Anuvinaca uenicima
moemo lako doarati i znaenje rodbinskih veza. Uenike emo informirati i o povijesti Istre, a zatim
emo zapisati i ostatak natuknica na plou.
VJEBANJE
DOGAAJ
POSLJEDICA
dolazak Anuvinaca
na hrvatsko prijestolje
Zadarski mir (1358.)
73
PLAN PLOE
Istra doselili Hrvati, ali izvan Hrvatske (pod vlau Franaka, Svetog Rimskog Carstva
Njemakog Naroda, zatim Venecije i Akvileje, a od 15. st. podijeljena izmeu Mleana i Habsburgovaca)
a) materijalni: stjecanje znanja o dinastikim borbama nakon Ludovikove smrti te nastanku i razvoju Dubrovnika
b) odgojni: osuditi nasilje (Krvavi sabor krievaki), razvijati ljubav prema domovini i interes za
hrvatsku povijest
c) funkcionalni: razvijati sposobnost snalaenja u vremenu i prostoru, uoavanja uzrono-posljedine veze, uoavanja bitnoga u tekstu.
Oblici rada:
Inaica 1.
grupni rad, rad u paru, individualni, frontalni rad.
Inaica 2.
frontalni, individualni rad.
Nastavne metode:
razgovor, izlaganje.
74
Hrvatska povijest
Nastavna sredstva:
udbenik, grafoskop.
Korelacije:
II. SKUPINA
III. SKUPINA
IV. SKUPINA
1. par
ita tekst s
podnaslovom Tko
ratuje s kime i zato? i
vadi natuknice.
ita tekst s
podnaslovom
igmund
Luksemburki
obraunava se s
feudalcima i vadi
natuknice.
ita tekst s
podnaslovom Prodaja
Dalmacije i vadi
natuknice.
ita tekst s
podnaslovom Tko
su zapravo Mleani i
vadi natuknice.
2. par
Odgovara na pitanja na
kraju istog odjeljka.
Odgovara na
pitanja na kraju
istog odjeljka.
Odgovara na pitanja na
kraju istog odjeljka.
Odgovara na pitanja
na kraju istog
odjeljka.
3. par
Odgovara na prvi
zadatak uzrono-posljedine veze.
Analizira tekst
o Dubrovakoj
Republici.
Odgovara na etvrti
zadatak uzrono-posljedine veze.
Analizira tekst o
Mletakoj Republici i
trgovakom gradu.
4. par
Odgovara na
drugi zadatak
uzrono-posljedine
veze.
Odgovara na
trei zadatak
uzrono-posljedine veze.
Odgovara na
peti zadatak
uzrono-posljedine
veze
Odgovara na
esti zadatak
uzrono-posljedine
veze.
Inaica 2.
Uenike emo pomou skice (v. udbenik ili PLAN PLOE) upoznati s time tko s kime ratuje i zato.
Objasnit emo im da u to vrijeme jo nije bilo uobiajeno da na prijestolju bude ena. Naglasit emo
75
ulogu igmunda Luksemburkoga, njegove interese i injenicu da mu je bila potrebna velika pobjeda
protiv Turaka da bi se uvrstio na vlasti. U tom kontekstu treba gledati i njegovu borbu protiv Turaka
kod Nikopolja (1396.), koja se neoekivano pretvorila u poraz. Vijesti su stizale sporo pa se mislilo da je
i igmund poginuo, to su htjeli iskoristiti njegovi protivnici kako bi se dograbili vlasti. Nakon povratka
sazvan je sabor u Krievcima, gdje se igmund sa svojim pristaama obraunao sa svojim protivnicima.
Zapisat emo natuknice na plou ili emo ih otkriti s prozirnice na grafoskopu. To je uzrokovalo jo
vee sukobe u koje se umijeao i Hrvoje Vuki Hrvatini bosanski feudalac. igmund je poveo vojnu
na Bosnu, protiv patarena (bogumila). Za to vrijeme Ladislav Napuljski u Zadru se okrunio za kralja
(1403.), a zatim, uvidjevi da e izgubiti, odluio izvui korist te prodao svoje pravo na Dalmaciju
Mleanima za 100 000 dukata. Ovo moemo potkrijepiti zanimljivou iz udbenika i pitanjem na kraju
te zanimljivosti. Nakon to uenici zapiu osnovne natuknice u biljenicu, upoznat emo ih s nekoliko
injenica o Mletakoj Republici: kako je Venecija nastala, kako se razvila u trgovaku i pomorsku velesilu,
te s karakterom njezine vlasti u osvojenim podrujima. Nakon toga upoznat emo uenike s nastankom
Dubrovake Republike. Zapisat emo nekoliko osnovnih natuknica na plou.
PONAVLJANJE I VJEBANJE
DOGAAJ
POSLJEDICA
borbe za vlast
(1382. 1409.)
Bitka kod Nikopolja (1396.)
Krvavi sabor krievaki (1397.)
Ladislav Napuljski prodaje
Dalmaciju (1409.)
76
Hrvatska povijest
PLAN PLOE
Uenik moe na temelju literature: V. Klai: Povijest Hrvata II. i F. ii: Pregled povijesti hrvatskoga
naroda sastaviti pismeno izvjee Dinastike borbe o kraljicama Elizabeti i Mariji, igmundu i Ladislavu Napuljskome.
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
77
Korelacije:
borba Hrvata protiv Tatara (13. st.), borba drugih naroda protiv Turaka, turska osvajanja u ranijim razdobljima.
Artikulacija sata
UVOD
78
Hrvatska povijest
DOGAAJ
POSLJEDICA
HRVATSKA I OSMANLIJE
Ivan Hunyadi zapovjednik vojske, najmoniji uz kralja
Matija Korvin feudalcima visoki porezi, ustroj stajae vojske, poticaj razvoja znanosti
Turci Osmanlije: a) podrijetlo
b) velesila
c) nadmona vojska
Osmanlije i Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo: Hunyadijeva vojska u poetku uspjena (do bitke
kod Varne, 1444.), polije obrambeni ratovi
obrambeni sustavi: Jajaka i Srebrenika banovina na tlu Bosne
Krbavska bitka (1493.) teak poraz hrvatske vojske, izginulo mnogo plemia
nositelji daljnje borbe protiv Turaka: Ivan Karlovi, Krsto Frankopan, Petar Berislavi i Petar
Krui bez sredinje potpore Bea
Mohaka bitka (1526.) poraz ugarske vojske, stradao kralj Ludovik
Na temelju literature Ferdo ii: Pregled povijesti hrvatskoga naroda i T. Macan: Povijest Hrvata,
neka uenik sastavi pisani rad o velikim bitkama Hrvata protiv Turaka.
79
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
izlaganje, razgovor.
Nastavna sredstva:
udbenik, grafoskop.
Korelacije:
ljutnja
jubilarna
srdba
prijestupna
gnjev
kolska
orlando
GODINA
BIJES
GODINE BIJESA
Pitat emo ih zato razdoblje borbi za hrvatsko prijestolje moemo zvati godinama bijesa.
Zatim emo ih pripremiti s nekoliko openitih pitanja:
a) Kada dolazi do borba za vlast u nekoj dravi?
80
Hrvatska povijest
DOGAAJ
POSLJEDICA
Krbavska bitka
DOGAAJ
POSLJEDICA
Uenici mogu ispuniti radni materijal u udbeniku, a za to vrijeme moemo ispitati 2 3 uenika.
81
DINASTIJA
VLADARI
VANOST
ARPADOVII
Ladislav
Koloman
Andrija II.
Bela IV.
Karlo
* obraun sa ubiima
Ludovik
Marija i Elizabeta
(igmund) protiv Ladislava
Napuljskog
ANUVINCI
BORBE ZA
VLAST
a) materijalni: stjecanje osnovnih spoznaja o povijesti Bosne u srednjem vijeku, prvim banovima,
kraljevima, Crkvi bosanskoj i njezinim posebnostima, padu Bosne pod tursku vlast
b) odgojni: razvijanje vjerske snoljivosti, interesa za povijest Hrvata izvan domovine
c) funkcionalni: vjebanje snalaenja u prostoru i vremenu (povijesni zemljovid), uoavanja bitnoga u povijesnom tekstu i uzrono-posljedine veze.
Oblici rada:
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
izlaganje, razgovor.
82
Hrvatska povijest
Nastavna sredstva:
83
DOGAAJ
POSLJEDICA
Uenik koji pokae posebno zanimanje za povijest Bosne i Hercegovine moe sastaviti pismeno izvjee
o srednjovjekovnoj Bosni koristei se djelom V. Klaia Povijest Bosne. Bude li u referatu uspjean, moe
ga iznijeti pred svojim kolegama na satu ponavljanja.
a) materijalni: stei osnovna znanja o gospodarskim i drutvenim prilikama u razvijenom srednjem vijeku (kraljev dvor, veleposjedi, grad selo i dr.)
84
Hrvatska povijest
b) odgojni: razvijati pozitivan stav prema svim drutvenim sredinama (selo grad)
c) funkcionalni: vjebati rad na tekstu, uoavanje uzrono-posljedine veze.
Oblici rada:
Inaica 1.
grupni rad, rad u paru, individualni, frontalni.
Inaica 2.
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
udbenik, grafoskop.
Korelacije:
II. SKUPINA
III. SKUPINA
IV. SKUPINA
ita tekst
Zanimljivosti o
vitekim idealima i
vadi natuknice.
85
Nakon to u 8 10 minuta svaki par napravi svoj dio posla, poet emo u zajedniku sintezu. Uz pomo
grafoskopa projicirat emo natuknice koje e uenici zapisivati u biljenice. Otkrivat emo ih postupno,
nakon to predstavnik svakog para iznese svoj dio zadatka.
Inaica 2.
Ako se odluimo za preteito frontalnu obradu ove nastavne jedinice, nakon uvodnih pitanja uenike
emo upoznati sa ivotom na kraljevu dvoru (kraljem, poslugom, inovnicima) i feudalcima krupnima (s prostranim veleposjedima, vlastitom vojskom, koji su ugroavali kralja i zadravali novac od
carina) isitnima (sa zemljom koju daju u zakup kmetu dok oni ratuju kao vitezovi). Nakon to uenici
zapiu osnovne natuknice u biljenice, moemo im proitati neki povijesni tekst kako bismo im bolje
uprizorili srednjovjekovni ivot. U sljedeem koraku obrade pozabavit emo se ivotom u srednjovjekovnim gradovima, koji imaju samoupravu u razvijenom srednjem vijeku, s drutvenim skupinama:
patricija (gradsko plemstvo) i puana. Crkva je tada bila krupni feudalac.
VJEBANJE
DOGAAJ
POSLJEDICA
86
Hrvatska povijest
PLAN PLOE
a) Uenik koji pokae veliki interes za povijest moe sastaviti pisani rad na temu Gospodarske
djelatnosti koristei se djelom T. Raukara Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb, 1997. (str. 151.
168.).
b) Za idui nastavni sat uenici mogu sastaviti pismena izvjea o znamenitim Hrvatima (J. Klovi, M. Maruli, Benedikt Kotruljevi, Herman Dalmatinac i drugi) zaslunima za razvoj hrvatske kulture i gospodarstva 16. 18. stoljea i pripremiti ih za idui nastavni sat.
individualni, frontalni.
Nastavne metode:
87
Korelacije:
kultura i umjetnost Hrvata u doba narodnih vladara, kultura i umjetnost Europe u razvijenom
srednjem vijeku.
Artikulacija sata
UVOD
88
Hrvatska povijest
PLAN PLOE
RAZDOBLJE
OBILJEJA
PRIMJERI
ROMANIKA
zadarska katedrala
GOTIKA
RENESANSA
male, s kupolama
ibenska katedrala
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
89
Nastavna sredstva:
udbenik, grafoskop.
Korelacije:
PODNASLOVI
I. skupina
II. skupina
III. skupina
Graditeljstvo
Kiparstvo
Slikarstvo
Statuti i zakonici
Kranstvo i pismenost
Renesansna knjievnost
Osmanlije u hrvatskoj knjievnosti
PONAVLJANJE
90
Hrvatska povijest
UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
91
UVOD
Selduci
sevdah
Osmanlije
slobodni
i donosi odluke
evapi
Mehmed Osvaja
uspon i
vlada
bosanski lonac
Sulejman Velianstveni
rijeka Po
pozicija
BOSNA
TURCI
PAD
VLAST
92
Hrvatska povijest
Inaica 1.
grupni rad, rad u paru, frontalni, individualni.
Inaica 2.
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
udbenik, grafoskop.
Korelacije:
ranija turska osvajanja, poloaj hrvatskih seljaka u ranijim razdobljima (rani, razvijeni i kasni
srednji vijek).
Artikulacija sata
UVOD
93
I. SKUPINA
II. SKUPINA
III. SKUPINA
IV. SKUPINA
1. par
ita tekst s
podnaslovom
Habsburgovci postaju
ugarsko-hrvatskim
kraljevima i vadi
natuknice.
ita tekst s
podnaslovom
Ivan Zapolja
protiv Ferdinanda
Habsburkog i vadi
natuknice.
ita tekst s
podnaslovom Hrvatski
feudalci i vadi
natuknice.
ita tekst s
podnaslovom Stanje
na selu
Seljaka buna
1573. godine i vadi
natuknice
2. par
Odgovara na pitanja na
kraju istog teksta.
Odgovara na
pitanja na kraju
istog teksta.
Odgovara na pitanja na
kraju istog teksta.
Odgovara na pitanja
na kraju istog teksta.
3. par
ita tekst s
podnaslovom Ratovi
s Osmanlijama i vadi
natuknice.
ita tekst s
podnaslovom Dugi
rat i bitka kod Siska
i vadi natuknice.
ita tekst s
podnaslovom Vojna
krajina i vadi natuknice.
ita tekst s
podnaslovom
ivot na granici
(Iseljavanje, Uskoci,
Senjski uskoci,
Vlaki statuti) i vadi
natuknice.
4. par
Odgovara na pitanja na
kraju istog teksta.
Odgovara na
pitanja na kraju
istog teksta.
Odgovara na pitanja na
kraju istog teksta.
Odgovara na pitanja
na kraju istog teksta.
Nakon pojedinane analize napravit emo zajedniku sintezu tako da predstavnici skupina iznose svoj
dio gradiva. Natuknice koje e svi uenici zapisati u biljenicu moemo pripremiti na grafoskopu, pa ih
postupno otkrivati. Na kraju emo provjeriti nauenost novih sadraja s nekoliko postavljenih pitanja.
Inaica 2.
Ako smo se odluili za frontalni oblik rada, prvo emo upoznati uenike s time kako su Habsburgovci
postali hrvatski kraljevi i s borbama izmeu Ferdinanda i Ivana Zapolje te podjelom hrvatskih velikaa
na Ferdinandove i Zapoljine pristae. Nakon to uenici zapiu nekoliko osnovnih natuknica (v. PLAN
PLOE), poet emo objanjenje prilika na selu, s posebnim osvrtom na hrvatsko-slovensku Seljaku
bunu 1573. godine. Prilike moemo bolje ilustrirati analizom povijesnog izvora. Uenici e zapisati
nekoliko osnovnih natuknica, a zatim emo prijei na objanjenje ratova s Osmanlijama. Pritom emo
posebnu pozornost obratiti ulozi Petra Kruia, Petra Berislavia, Nikole Juriia i bana Nikole ubia
Zrinskoga. Naglasit emo vanost Bitke kod Siska kao poetka Dugog rata i prekretnice u ratovanju protiv
Osmanlija. Uenici e zapisati osnovne natuknice u biljenice. Zatim emo ih upoznati s nastankom i
vanou Vojne krajine. Ovdje moemo objasniti kakav je bio ivot na granici koristei se tekstovima iz
udbenika s podnaslovima: Iseljavanje, Uskoci, Senjski uskoci, Vlaki statuti i Meka granica. Moemo
zapisati nekoliko natuknica.
VJEBANJE
94
Hrvatska povijest
I. Pitanja:
1. Kako su doli Habsburgovci na vlast u Hrvatskoj?
2. Tko je podravao Ivana Zapolju?
3. Kako je zavrio sukob Ferdinandovih i Zapoljinih pristaa?
4. U emu je vanost Sisake bitke?
5. Tko su bili vlasi i uskoci?
II. Uoavanje uzrono-posljedine veze:
UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
PLAN PLOE
Ferdinand
podrka velikaa iz june
Hrvatske
graanski rat
(1527. 1538.)
Prodori Osmanlija pale i pljaka sela, vei nameti feudalaca, tlaka nezadovoljstvo seljaka
Seljaka buna (1573.) na posjedu Franje Tahyja uguena, a voe pogubljeni
Petar Berislavi, Nikola Jurii, Nikola ubi Zrinski borci protiv Turaka
Dugi rat (1593. 1606.) protiv Turaka: bitka kod Siska (1593.) prekretnica: Turci poinju
gubiti
Vojna krajina (granica) = obrambeni pojas prema Turcima (vlasi, uskoci)
Tema za pisani rad
Uenik moe posuditi knjigu autorice Wendy Bracwell: Senjski uskoci i sastaviti pismeno izvjee o senjskim uskocima.
95
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
razgovor, izlaganje.
Nastavna sredstva:
Zrinjevac
krki knezovi
prevrat
Katarina
Vinodol
zavjera
Nikola ubi
Fran Krsto
UROTA
ZRINSKI
FRANKOPANI
UROTA ZRINSKO-FRANKOPANSKA
Nakon to uenici uspjeno rijee igru asocijacije, postavit emo im nekoliko uvodnih pitanja:
1. to je centralizam? (vlast iz jednog sredita)
2. to je apsolutizam? (potpuna vlast vladara)
3. Tko se najvie borio protiv Turaka na hrvatskim prostorima u 17. stoljeu? (hrvatski velikai,
krajinici: uskoci i vlasi)
4. Kada je i zato stvorena Vojna krajina? (u 16. st. radi obrane od Turaka)
OBRADA
96
Hrvatska povijest
i s organizacijom urote protiv Bea (Nikola i Petar Zrinski). Nakon to zapiemo nekoliko prvih natuknica na plou (ili ih otkrijemo s grafoskopa), upoznat emo uenike s daljnjim tijekom urote u koju se
ukljuuje i Fran Krsto Frankopan te njegova ena Katarina (Zrinska). Nakon neuspjenih pregovora s
Francuskom, Venecijom i Poljskom, urotnici su se posredno obratili i turskom sultanu. Dio hrvatskih
velikaa nije prihvaao to zadnje rjeenje pa su urotnici imali problema s prikupljanjem vojske, a u meuvremenu je i vijest procurila do bekog dvora, koji se odluio razraunati s urotnicima. Urotnici
su otili u Be traiti milost, ali su utamnieni i poslije pogubljeni. Posjedi Zrinskih i Frankopana su
popljakani i zaplijenjeni, a svi muki lanovi tih obitelji likvidirani su, tako da su rodovi najutjecajnijih
hrvatskih velikaa potpuno uniteni.
VJEBANJE
DOGAAJ
Urota zrinsko-frankopanska
POSLJEDICA
a) pljenidba imanja
b) zatiranje loze Zrinskih i
Frankopana
97
PLAN PLOE
Uenik moe posuditi knjigu T. uria i D. Feletara: Navik on ivi ki zgine poteno i sastaviti pismeno
izvjee o Zrinskima i Frankopanima.
a) materijalni: stjecanje znanja o poloaju Hrvata pod mletakom i turskom vlau, te posebno o
razvoju Dubrovake Republike
b) odgojni: razvijanje interesa za hrvatsku nacionalnu povijest, ljubavi prema slobodi
c) funkcionalni: vjebanje uoavanja bitnoga u tekstu, snalaenja u vremenu i prostoru i uoavanja
uzrono-posljedine veze.
Oblici rada:
Inaica 1.
grupni rad, rad u paru, individualni.
Inaica 2.
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
98
Hrvatska povijest
Nastavna sredstva:
od stoljea sedmog
turbani
ako nisi za
prsa o prsa
kralj Tomislav
Osmanlije
ako se ne slae
rat
kranstvo
Istanbul
fight
stanovnici Hrvatske
traperice
moe biti i
borba
Hrvati
Turci
protiv
II. SKUPINA
III. SKUPINA
IV. SKUPINA
1. par
ita tekst s
podnaslovom Poloaj
Hrvata pod turskom
vlau i vadi natuknice.
ita tekst s
podnaslovom
Dalmacija pod
mletakom vlau i
vadi natuknice.
ita tekst s
podnaslovom Istra i
vadi natuknice.
ita tekst s
podnaslovom Uskoci
i vadi natuknice.
2. par
Odgovara na pitanja na
kraju odjeljka.
Odgovara na
pitanja na kraju
odjeljka.
Odgovara na pitanja na
kraju odjeljka.
Odgovara na pitanja
na kraju odjeljka.
3. par
Odgovara na prvi
zadatak uzrono-posljedine veze.
ita tekst s
podnaslovom
Dubrovnik i vadi
natuknice.
ita zanimljivost o
Uskocima
4. par
Odgovara na drugi
zadatak uzrono-posljedine veze.
Odgovara na
pitanja na kraju
odjeljka.
Odgovara na pitanja na
kraju odjeljka.
Odgovara na pitanja
na kraju odjeljka.
Nakon to svaki par napravi samostalnu analizu, poet emo u zajedniku sintezu. Nastavnik e biti voditelj: postupno e otkrivati natuknice s grafoskopa, a uenici e za to vrijeme po parovima i skupinama
iznositi ono to su nauili i/ili zabiljeili.
99
Inaica 2.
Nastavnik e uenike prvo upoznati s poloajem Hrvata pod turskom vlau. On nije bio toliko lo:
nemuslimani dodue moraju plaati dodatni porez ali ne slue osmanlijsku vojsku. No nakon prestanka
turskih osvajanja poveavaju se porezi pa raste i nezadovoljstvo stanovnitva, to rezultira pojavom hajduka. Ovo bi bilo dobro vizualizirati nekom slikom hajduka iz onog vremena ili potkrijepiti tekstom o
hajduiji. Zatim emo grafoskopom uenicima projicirati prvi dio natuknica. U sljedeem koraku obrade,
uenicima emo izloiti kako su ivjeli Hrvati pod mletakom vlau (Dalmacija, Istra). I Dalmacija,
koja se nalazila pod mletakom vlau, bila je izloena turskim osvajanjima. Venecija je, kao lanica
Svete Lige (objasnit emo je uenicima), u ratovanju protiv Turaka bila uspjena tako da je pomaknuta
granica prema unutranjosti i tada je nastala dananja granica prema Bosni i Hercegovini. Ovo razdoblje
moemo uenicima pribliiti i tekstom o stradanju ibenana u epidemiji kuge. Drutvena previranja
moemo obraditi na primjeru Hvarske bune (1510. 1514.) kao izraza elje puana za sudjelovanjem u
vlasti. Na grafoskopu emo otkriti novu skupinu natuknica, a zatim emo uenike upoznati s povijeu
Istre. Teritorij Istre u to doba podijeljen je izmeu Mleana (obala) i Habsburgovaca (unutranjost). Stanovnitvo Istre izloeno je kugi i Uskokom ratu (ratu koji se vodio izmeu Venecije i Austrije, 1615.),
koji je zavrio tako to je Austrija morala preseliti uskoke u unutranjost. Nakon to netko od uenika
proita tekst o uskocima, opet emo otkriti novu skupinu natuknica na grafoskopu. U posljednjem koraku obrade uenike emo upoznati s povijeu Dubrovake Republike, iji se stanovnici bave trgovinom
i plaaju porez, prvo Veneciji, a poslije i Osmanlijama. Dubrovnik je doivio uspon do 17. st., kad je
poeo opadati nakon velikog potresa i poara koji ga je poharao 1667. godine.
PONAVLJANJE I VJEBANJE
DOGAAJ
Hvarska buna (1510. 1514.)
Uskoki rat
veliki poar u Dubrovniku (1667.)
POSLJEDICA
Hrvatska povijest
PLAN PLOE
Uenik koji pokae poseban interes moe na temelju djela N. Moaanina Turska Hrvatska (poglavlje
Drutvene strukture i gospodarstvo, str. 117. 136) sastaviti pisani rad o Hrvatima pod Osmanlijskom
vlau.
a) materijalni: ponavljanje ve nauenih nastavnih sadraja o povijesti Hrvata u 16. i 17. stoljeu
b) odgojni: razvijanje radnih navika, kontinuiteta u uenju
c) funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru.
101
Oblici rada:
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
izlaganje, razgovor.
Nastavna sredstva:
valcer
centar
neprihvaanje
odrezak
Be
ohm
otpor
Be
centralizam
Onaj tko pogodi rjeenje asocijacije, mogao bi objasniti i na koji su nain Hrvati pruali otpor bekom
centralizmu.
PONAVLJANJE
102
Hrvatska povijest
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
PLAN PLOE
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
metoda pisanja.
Nastavna sredstva:
frontalni, individualni.
104
Hrvatska povijest
Nastavne metode:
izlaganje, razgovor.
Nastavna sredstva:
Prvo e se nastavnik osvrnuti na uspjeh razreda kao cjeline, a zatim s uenicima analizirati odgovore
iz pismene provjere znanja. Uenici e itati svoje odgovore, a nastavnik e upozoriti na najee pogreke. Uenici koji su najbolje napisali proitat e svoja rjeenja. U zavrnom dijelu sata nastavnik e
upisati ocjene u imenik.
individualni.
Nastavne metode:
izlaganje, razgovor.
Nastavna sredstva:
105
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
izlaganje, razgovor.
Nastavna sredstva:
108
Hrvatska povijest
PLAN PLOE
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
109
hercegova zemlja
stanovnici Hrvatske
Juno od Bosne
Bosna
Hercegovina
Hrvati
OBRADA
DOGAAJ
Mir u Srijemskim Karlovcima (1699.)
djelatnost franjevaca u BiH
pobuna bosanskih feudalaca
110
POSLJEDICA
Hrvatska povijest
ZAVRNI DIO
a) materijalni: stjecati znanja o uzmaku Osmanlija tijekom Velikog rata (1683 1699.) i rata
(1714. 1718.) te posebno o borbi Hrvata u Velikom ratu (Slavonija, Lika i Dalmacija)
b) odgojni: razvijati osjeaj spremnosti na obranu domovine
c) funkcionalni: vjebati snalaenje u vremenu i prostoru, uoavanje uzrono-posljedine veze.
Oblici rada:
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
111
UVOD
112
Hrvatska povijest
fra Luka Ibriimovi u Slavoniji (ivotopis imamo u udbeniku), Marko Mesi u Lici, a borbe su se vodile i u Dalmaciji.
ZAVRNI DIO SATA
TRAJANJE
ISHOD
VELIKI RAT
1714. 1718.
Dok uenici ispunjavaju tablicu, moemo pitati 1 2 uenika. Na kraju emo provjeriti kako su uenici
rijeili zadatak.
PLAN PLOE
OSMANLIJSKI UZMAK
Veliki rat (1683. 1699.):
veliki vezir Kara-Mustafa vodi tursku vojsku na Be Beu pomogle poljske ete
(J. Sobjeski) niz poraza kranska vojska duboko u Osmanlijskom carstvu
Mir u Srijemskim Karlovcima (1699.): Turci izgubili vei dio srednjoeuropskih posjeda
Rat od 1714. do 1718. godine
Venecija i Habsburka Monarhija protiv Turaka Poarevaki mir (1718.)
Eugen Savojski predvodnik kranske vojske protiv Turaka (plemeniti vitez)
Hrvatska u velikom ratu:
a) Slavonija Luka Ibriimovi
b) Lika Marko Mesi
c) Dalmacija
Uenicima emo zadati teme za referate koje se tiu kulturne povijesti kako bi ih stigli pripremiti za sat
Kulturni razvoj od 16. do poetka 18. stoljea.
113
Inaica 1.
grupni rad, rad u paru, frontalni, individualni rad.
Inaica 2.
frontalni, individualni rad.
Nastavne metode:
114
Hrvatska povijest
I. SKUPINA
II. SKUPINA
III. SKUPINA
IV. SKUPINA
1. par
ita tekst s
podnaslovom
Puanstvo i vadi
natuknice.
ita tekst s
podnaslovom
Poljoprivreda i vadi
natuknice.
ita tekst s
podnaslovom
Napredak prometa i
vadi natuknice.
ita tekst s
podnaslovom.
Razvoj gradova,
luka, obrta i
manufakture i vadi
natuknice.
2. par
Odgovara na pitanja na
kraju istog odjeljka.
Odgovara na
pitanja na kraju
istog odjeljka.
Odgovara na pitanja na
kraju istog odjeljka.
Odgovara na pitanja
na kraju istog
odjeljka.
3. par
ita izvor o
brijaima-kirurzima.
4. par
Rjeava prvi
zadatak uzrono-posljedine veze.
Nakon 10-ak minuta pojedinane analize poet emo zajedniku sintezu: grafoskopom emo projicirati
osnovne natuknice i postupno ih otkrivati, to e biti podloga za izlaganje uenika koji su imali taj dio
gradiva za obradu.
Inaica 2.
U prvom koraku obrade uenike emo upoznati s posljedicama turskih osvajanja: promjenom demografskog sastava stanovnitva (doseljavanje Vlaha i Srba, islamizacija te odlazak Hrvata u Austriju i Italiju) i
gospodarskim prilikama nakon osloboenja (poljoprivredna su podruja naputena i zaputena). S prozirnice moemo projicirati prvi dio natuknica koje e uenici zapisati u biljenice. U sljedeem koraku
obrade objasnit emo kako je dolo do napretka poljoprivrede nakon uvoenja novih poljoprivrednih
kultura (krumpir, kukuruz), te regulacijom obveza kmeta (urbari). Osnova je gospodarskog razvoja i
promet, jer o njemu ovisi protok proizvoda, robe i ljudi. Promet je u Hrvatskoj toga vremena unaprijeen:
grade se nove ceste Karolina (Karlovac Rijeka) i Jozefina (Karlovac Senj), koje se izvrsno uklapaju
u itni put, inei cjelinu kombiniranoga rijeno-kanalsko-cestovnog prometa. Na grafoskopu moemo
projicirati zemljovid koji prikazuje itni put. Nakon toga uenici e zapisati osnovne natuknice. Zatim
emo uenicima obrazloiti kako su uspon zabiljeili i gradovi (posebno Osijek, Zemun, Poega, Jastrebarsko, Karlovac i drugi), luke (Rijeka, Kraljevica) te kako dolazi do novog razvoja obrta i manufakture.
Posebnu pozornost obratit emo nastanku cehova udruenja obrtnika iste struke, te pojavi manufakturnih radionica, gdje je podjelom rada ostvarena bra, kvalitetnija i jeftinija proizvodnja. Zabiljeit
emo posljednju skupinu natuknica.
VJEBANJE I PONAVLJANJE
115
DOGAAJ
POSLJEDICA
116
Hrvatska povijest
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
117
PLAN PLOE
118
Hrvatska povijest
a) materijalni: ponavljanje ve steenih znanja o povlaenju Osmanlija te gospodarskome i kulturnom razvoju Hrvatske od 16. do poetka 18. stoljea
b) odgojni: razvijanje interesa za gospodarsku i kulturnu nacionalnu povijest
c) funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru te uoavanja uzrono-posljedine veze.
Oblici rada:
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
BITKA / MIR
ISHOD
119
DUGI RAT
(1593. 1606.)
VELIKI
OSLOBODILAKI RAT
(1683. 1699.)
mnogo bitaka du
prostranog bojita
mir u itvi
borbe u Lici
(1683. 1689.)
borbe u Dalmaciji
(1683. 1694.)
VJEBANJE
120
Hrvatska povijest
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
121
GODINA
DOGAAJ
1526.
Mohaka bitka
1527.
Sabor u Cetinu
1527. 1538.
graanski rat
1573.
Seljaka buna
1593.
Sisaka bitka
1671.
Urota zrinsko-frankopanska
1683. 1699.
1699.
Mir u Srijemskim
Karlovcima
1714. 1718.
VANOST
Zatim e dogaaje iz tablice unijeti u lentu vremena. Na kraju emo im dati da odgovore
na pitanja u radnom dijelu udbenika. Za to vrijeme moemo ispitati 1 2 uenika.
ZAVRNI DIO SATA
122
Hrvatska povijest
Oblici rada:
Inaica 1.
grupni rad, rad u paru, individualni, frontalni.
Inaica 2.
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
II. SKUPINA
III. SKUPINA
IV. SKUPINA
1. par
ita tekst s
podnaslovom
Prosvjetiteljstvo i vadi
natuknice
ita tekst s
podnaslovom
Prosvijeeni
apsolutisti.
ita tekst s
podnaslovom Marija
Terezija.
ita tekst s
podnaslovom Josip II.
2. par
Odgovara na pitanja na
kraju istog odjeljka.
Odgovara na
pitanja na kraju
istog odjeljka.
Odgovara na pitanja na
kraju istog odjeljka.
Odgovara na pitanja
na kraju istog
odjeljka.
3. par
ita tekst s
podnaslovom
Banska Hrvatska u
Habsburkoj Monarhiji.
ita tekst s
podnaslovom Vojna
krajina.
ita tekst
o unutarnjoj upravi
Banske Hrvatske
4. par
Odgovara na pitanja na
kraju istog odjeljka.
Odgovara na
pitanja na kraju
istog odjeljka.
Odgovara na pitanja na
kraju istog odjeljka.
Odgovara na pitanja
na kraju istog
odjeljka.
Nakon pojedinane analize poet emo zajedniku sintezu. Osnova za razgovor bit e natuknice koje
emo projicirati grafoskopom i postupno ih otkrivati, a uenici e ih objanjavati i proirivati.
Inaica 2.
Ako smo se odluili za preteito frontalni oblik rada, uenike emo prvo upoznati s idejama prosvjetitelja,
koji su se zauzimali za vlast razuma i smatrali da su svi ljudi jednaki u pravima. Najvie ih je djelovalo
123
u Francuskoj, ali su se njihove ideje irile po cijeloj Europi. Pod njihovim utjecajem bili su i neki vladari:
Katarina II. (ruska carica), Fridrik (pruski kralj) te Marija Terezija i Josip II. Habsburgovci. Prosvijeeni
apsolutisti tvrdili su da vladaju na dobrobit svojih podanika te uvode reforme, otvaraju kole i razvijaju
znanost. Zapisat emo ili grafoskopom projicirati nekoliko natuknica, a zatim emo uenicima uz pomo
tablice izloiti reforme Marije Terezije i Josipa II. Marija Terezija (1740. 1780.) uvela je opu kolsku
obvezu, urbarima uredila odnose izmeu kmetova i feudalaca te osnovala Kraljevsko vijee. U primjeni
reformi bila je oprezna jer nije htjela pobuditi nezadovoljstvo nekih interesnih skupina. Njezin sin Josip
II. (1780. 1790.) nije bio toliko oprezan, ve se prsimice bacio u reforme: ograniio mo Crkve, uveo
vjersku slobodu, kmetovima dao osobnu slobodu i centralizirao upravu. To je uzrokovalo otpor reformama Josipa II. pa ih je u sklopu ostalih dogaaja u Europi (Francuska revolucija Marija Antoaneta bila je
Josipova sestra) povukao sve osim vjerske ravnopravnosti. Nakon to uenici prepiu tablicu u biljenicu,
posebnu emo pozornost posvetiti Banskoj Hrvatskoj. Uenicima emo prvo predoiti njezin teritorij na
zemljovidu u knjizi ili s prozirnice na grafoskopu, a zatim emo im razloiti ustrojstvo njezine unutarnje uprave, koja se sastojala od hrvatskoga stalekog sabora (zakonodavnog tijela vlasti), bana (izvrne
vlasti), velikih upana (upravitelja upanija), Gradskog vijea te sudstva, koje tada nije bilo odvojeno od
uprave. Uenici e zapisati nekoliko osnovnih natuknica o Banskoj Hrvatskoj, a zatim emo ih upoznati
s ustrojem Vojne krajine, kojom je upravljao beki dvor putem Dvorskog ratnog vijea.
PONAVLJANJE I VJEBANJE
DOGAAJ
pojava prosvijeenih apsolutista
osnivanje Kraljevskog vijea
ukidanje nekih crkvenih redova
124
POSLJEDICA
Hrvatska povijest
U zavrnom dijelu sata provjerit emo kako su uenici odgovorili na pitanja koja smo im zadali te posebno kako su rijeili zadatke uoavanja uzrono-posljedine veze.
PLAN PLOE
Na temelju neke od sinteza hrvatske povijesti (T. Macan, F. ii, D. Pavlievi) uenik moe sastaviti
pismeno izvjee o Mariji Tereziji i Josipu II.
a) materijalni: stjecati znanja o okolnostima dolaska hrvatskih zemalja pod prvu austrijsku i
pod francusku vlast, o Ilirskim pokrajinama i o poloaju stanovnitva pod francuskom vlau
(njezinim dobrim i loim stranama)
b) odgojni: razvijati interes za hrvatsku povijest, ljubav prema svim dijelovima domovine
c) funkcionalni: vjebati snalaenje u vremenu i prostoru, uoavanje uzrono-posljedine veze i
bitnoga u tekstu.
125
Oblici rada:
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
126
Hrvatska povijest
PONAVLJANJE I VJEBANJE
DOGAAJ
POSLJEDICA
loe strane
novi porezi
novaenje vojnika
127
Uenik na temelju literature D. Pavlievi: Povijest Hrvatske (poglavlje Francuske Ilirske pokrajine, str.
241. 242.) moe sastaviti pisani rad.
a) materijalni: ponavljanje usvojenih sadraja o prosvijeenom apsolutizmu u Hrvatskoj (reformama Marije Terezije i Josipa II.) i francuskoj vlasti u Hrvatskoj
b) odgojni: razvijanje interesa za kulturnu i gospodarsku nacionalnu povijest
c) funkcionalni: vjebati snalaenje u vremenu i prostoru te uoavanje uzrono-posljedine veze.
Oblici rada:
udbenik, grafoskop.
Artikulacija sata
UVOD
128
Buddha
diktatura
pametan, bistar
vlast jednoga
Hrvatska povijest
prosvijetljen
prosvijeen
apsolutizam
prosvijeeni apsolutizam
PONAVLJANJE
a) materijalni: stjecanje znanja o politikom poloaju Hrvata (izmeu bekog centralizma i ugarskog pritiska) te o znamenitim preporoditeljima zaslunima za stvaranje hrvatskoga knjievnog
jezika
b) odgojni: razvijanje interesa za hrvatsku povijest i ljubavi prema hrvatskom jeziku
c) funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, uoavanja uzrono-posljedine veze i
uoavanja bitnoga u tekstu.
Oblici rada:
Inaica 1.
grupni, rad u paru, individualni, frontalni.
129
Inaica 2.
frontalni i individualni.
Nastavne metode:
udbenik, grafoskop.
Korelacije:
hrvatske budnice.
Artikulacija sata
UVOD
II. SKUPINA
III. SKUPINA
IV. SKUPINA
1. par
ita tekst s
podnaslovom Otpor
pritisku iz Ugarske i
vadi natuknice.
ita tekst s
podnaslovom
Nastup mladog
narataja i vadi
natuknice.
ita tekst s
podnaslovom Politiki
i gospodarski program
preporoda i vadi
natuknice.
ita tekst s
podnaslovom
Kulturna djelatnost
preporoditelja i vadi
natuknice.
2. par
Odgovara na pitanja na
kraju istog odjeljka.
Odgovara na
pitanja na kraju
istog odjeljka.
Odgovara na pitanja na
kraju istog odjeljka.
Odgovara na pitanja
na kraju istog
odjeljka.
3. par
ita tekst s
podnaslovom
Djelovanje politikih
stranaka i vadi
natuknice.
ita tekst s
podnaslovom Hrvatski
sabor 1847. godine i
vadi natuknice.
4. par
Odgovara na pitanja na
kraju istog odjeljka.
Odgovara na pitanja na
kraju istog odjeljka.
Inaica 2.
Ako smo se zbog opsenosti gradiva ipak odluili za preteito frontalni oblik rada, uenike emo prvo
130
Hrvatska povijest
podsjetiti na pojam bekog centralizma. Hrvati su mu se u to vrijeme pokuali oduprijeti tako da je Hrvatski sabor (1790.) dio svojih ovlasti prenio na ugarski sabor. Ovime su Hrvati sebi oteali poloaj jer u
Ugarskoj se tada ve nazire elja za stvaranjem Velike Maarske od Karpata do Jadrana. Uenicima
moemo pokazati taj prostor na zemljovidu. Premda su ovdje ivjeli mnogi nemaarski narodi, Ljos
Kossuth tvrdio je da ovdje ne vidi drugog naroda. Pomaariti nemaarske narode moglo se uvoenjem
maarskog jezika u kole i urede (maarizacijom). Maarizacija je izazvala otpor hrvatskoga plemstva
(predvoenoga M. Vrhovcem), koje se odupire zauzimanjem za ouvanje latinskog jezika kao slubenoga.
Uenici e zapisati natuknice u biljenicu (v. PLAN PLOE). U sljedeem koraku obrade uenike emo
upoznati s nastupom mladog narataja okupljenoga oko Ljudevita Gaja koji nazivamo hrvatskim preporoditeljima. Ljudevit Gaj bio je autor Kratke osnove horvatsko-slavenskoga pravopisanja (1830.), u kojoj
se zauzimao za pojednostavnjenje i standardizaciju hrvatskog pravopisa, pri emu bi svi trebali prijei na
tokavtinu radi ire integracije junoslavenskih naroda. Grof Janko Drakovi stvorio je Disertatiju (iliti
razgovor darovan gospodi poklisarom) 1832. godine, to je bio politiki i gospodarski program preporoda. U njemu se zauzimao za stvaranje Velike Ilirije. Nakon to uenici zapiu natuknice u biljenice,
s prozirnice emo projicirati sliku Muevi ilirske dobe. Pitat emo uenike prepoznaju li koga od njih
(moda Jelaia, Maurania, Preradovia). Zatim emo ih upitati vide li meu njima i koju enu. U
sljedeem koraku obrade uenicima emo ukratko izloiti kulturnu djelatnost preporoditelja: Novine
Horvatzke, otvaranje knjinica i itaonica, drame i opere na hrvatskom jeziku, djelatnost Matice ilirske
i dr. Poto zapiu osnovne natuknice u biljenice, ukratko emo izloiti djelovanje politikih stranaka:
Ilirska (Narodna) stranka i Horvatsko-vugerska stranjka. esto su se sukobljavale, a vrhunac sukoba
bile su Srpanjske rtve (1845.). Vrhunac hrvatskoga narodnog preporoda uslijedio je 1847. godine, kad
je Hrvatski sabor proglasio hrvatski jezik slubenim.
PONAVLJANJE I VJEBANJE
131
DOGAAJ
POSLJEDICA
Uenici mogu sastaviti pismena izvjea o znamenitim preporoditeljima: Ljudevit Gaj, Janko Drakovi, Ivan Kukuljevi Sakcinski, Petar Preradovi, Vatroslav Lisinski, Maksimilijan Vrhovac ili Dragojla
Jarnevi.
132
Hrvatska povijest
a) materijalni: usvajati znanja o nainu izbora i djelatnosti bana Josipa Jelaia, politikim i
drutvenim promjenama u njegovo doba (rat s Maarima, ukidanje kmetstva, zastupniki sabor)
te o Oktroiranom ustavu cara Franje Josipa
b) odgojni: razvijanje ljubavi prema domovini, interesa za nacionalnu povijest
c) funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru i uoavanja uzrono-posljedine veze.
Oblici rada:
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
133
kmetstva te saziv prvoga zastupnikog sabora. Nakon to uenici zapiu osnovne natuknice, uenike
emo upoznati s hrvatsko-maarskim ratom (1848./1849.). U njemu je Jelai bio uspjean, a pomogao
je caru Franji Josipu da se odri na vlasti. Rat je okonan kad je u Maarsku upala ruska vojska cara
Nikole i do kraja slomila Maare. Ipak, car je s Hrvatima postupio isto kao i s Maarima: nametnuo je
(oktroirao) ustav kojim je Habsburka Monarhija postala centralistika drava, a ugarski i hrvatski sabor
izgubili su pravo samostalnog odluivanja.
PONAVLJANJE I VJEBANJE
DOGAAJ
Zahtjevi naroda (1848.)
Maarska revolucija (1848.)
Oktroirani ustav (1849.)
134
POSLJEDICA
Hrvatska povijest
PLAN PLOE
Uenik moe na temelju djela A. Mijatovia: Ban Josip Jelai, Zagreb 1992. sastaviti pismeno izvjee
o najpopularnijem hrvatskom banu, koji je poslije postao simbol otpora Hrvata svakoj tuinskoj vlasti
(Khuenu Hdervryju, Karaoreviima i Kraljevini Jugoslaviji, pa i socijalistikoj Jugoslaviji).
a) materijalni: usustavljivanje cjeline: ponavljanje sadraja o reformama Marije Terezije i Josipa II.,
francuskoj vlasti u Hrvatskoj, hrvatskom narodnom preporodu, djelatnosti bana Josipa Jelaia
b) odgojni: razvijanje navike usustavljivanja gradiva i kontinuiranog uenja
c) funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru te uoavanja uzrono-posljedine veze:
Oblici rada:
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
razgovor, izlaganje.
Nastavna sredstva:
grafoskop.
Artikulacija sata
135
UVOD
DOGAAJ
1740. 1780.
1780. 1790.
1790.
Hrvatski sabor
1805. 1813.
1830.
1832.
1847.
1848.
Zahtijevanja naroda
VANOST
136
Hrvatska povijest
strani
arena
Luj XIV.
Zeleni
brbljavi
rat
Anuvinac
Savski
knjievni
prsa o prsa
Posavski
Cezar
jezik
borba
Ljudevit
Gaj
PLAN PLOE
a) materijalni: usvojiti znanja o uvoenju, provedbi i slomu novog apsolutizma, djelovanju bana
Jelaia u okolnostima neoapsolutizma, zasjedanju Hrvatskog sabora 1861.
* novi pojmovi: neoapsolutizam, germanizacija
b) odgojni: razvijati demokratinost, parlamentarizam, potovanje tueg miljenja
c) funkcionalni: vjebati rad na tekstu, uoavanje uzrono-posljedine veze.
Oblici rada:
Inaica 1.
grupni rad, rad u paru, frontalni rad, individualni rad.
Inaica 2.
frontalni i individualni rad.
Nastavne metode:
udbenik, grafoskop.
Korelacije:
pojam personalne unije (Pacta Conventa, 1102.), prekid veza s Ugarskom (1848.).
137
Artikulacija sata
UVOD
II. SKUPINA
III. SKUPINA
IV. SKUPINA
1. par
ita tekst
Zasjedanje
Hrvatskog sabora
1861. i vadi
natuknice.
2. par
Odgovara na
pitanja na kraju
istog teksta.
Odgovara na pitanja
na kraju istog teksta.
Odgovara na
pitanja na kraju
istog teksta.
Odgovara na
pitanja na kraju
istog teksta.
3. par
Analizira izvor o
Bachovim husarima.
ita i analizira
zanimljivost o prvoj
eljeznikoj pruzi u
Hrvatskoj.
ita i analizira
zanimljivost o prvoj
eljeznikoj pruzi u
Hrvatskoj.
4. par
Odgovara na
pitanja
Odgovara na pitanja
Odgovara na
pitanja
Odgovara na
pitanja
Nakon pojedinane analize poet emo zajedniku sintezu: predstavnici skupina izlazit e pred plou i
iznositi najvanije iz svoga dijela teksta, a nastavnik e zapisivati najvanije natuknice na plou.
Inaica 2.
Uenike emo upoznati sa znaenjem Oktroiranog ustava, koji je znaio jaanje beke centralizacije i
poetak razdoblja novog apsolutizma. Oslonac takve vladavine bili su inovnici, vojska i policija. inovnici na mala vrata donose germanizaciju, a narod ih naziva Bachovim husarima. Osim toga, dolazi i
do ukidanja graanskih sloboda, pri emu emo posebno naglasiti vanost tog pojma u duhu demokracije. Kroz izvor u udbeniku moemo pokazati kako je germanizacija kod nekih izazvala ak izraze
zadovoljstva. Zatim emo na plou zapisati prvi dio natuknica, ili ih projicirati grafoskopom.
Nakon toga uenike emo upoznati s djelovanjem bana Jelaia. Posebno emo naglasiti njegovo zauzimanje za razvoj kulturne i crkvene posebnosti Hrvata primjerom podizanja Zagrebake biskupije na
ast nadbiskupije. Nakon to postavljanjem pitanja s kraja odjeljka provjerimo nauenost novih sadraja,
138
Hrvatska povijest
139
PLAN PLOE
NARODNA STRANKA
UNIONISTI
STRANKA PRAVA
lanak 42: savez uz uvjet priznanja neovisnosti, ravnopravnosti i teritorijalne cjelovitosti Hrvatske
Uenik moe na temelju djela A. Lukinovia: Zagreb devetstoljetna biskupija i F. anjeka: Kranstvo
na hrvatskom prostoru, napisati pisani rad s naslovom Nastanak zagrebake nadbiskupije.
a) materijalni: stjecanje znanja o okolnostima nastanka Austro-ugarske nagodbe, uzrocima i posljedicama Hrvatsko-ugarske nagodbe, o Rakovikoj buni i poecima industrijalizacije Hrvatske
b) odgojni: razvijanje interesa za hrvatsku politiku, ali i gospodarsku povijest
c) funkcionalni: vjebanje uoavanja uzrono-posljedine veze i snalaenja u vremenu i prostoru.
140
Hrvatska povijest
Oblici rada:
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
personalna unija, Hrvatski sabor 1790., ban Jelai, Hrvatski sabor 1861.
Artikulacija sata
UVOD
sveti Itvan
dogovor
Lijepa naa
Arpadovii
Mefisto
Republika
personalna unija
sporazum
nogometna liga
Maarska
pogodba
HRVATSKA
UGARSKA
NAGODBA
HRVATSKO-UGARSKA NAGODBA
141
vojska i financije). Maarima je ostavljeno da se nagode s Hrvatima. Zapisat emo osnovne natuknice
ili ih projicirati grafoskopom, a potom objasniti uenicima kako je dolo do Hrvatsko-ugarske nagodbe.
Banom postaje Levin Rauch, koji tijekom izbora provodi niz prijevara pa tako osigurava unionistima
veinu. Prema Hrvatsko-ugarskoj nagodbi (1868.), Hrvatska je zadrala poseban poloaj, ali samostalne odluke moe donositi samo na podruju sudstva, kolstva, bogotovlja i unutarnje uprave. Hrvate
je najtee pogaala financijska nesamostalnost, odnosno odljev hrvatskog novca. Poseban je sluaj sudbina Rijeke, koja je Rijekom krpicom (na prijevaru) pripala Ugarskoj. Opet emo zapisati nekoliko
sljedeih natuknica na ploi ili ih projicirati grafoskopom. U sljedeem koraku obrade izloit emo to
je bilo s Hrvatskom nakon Nagodbe. Sabor je izglasovao novi zakon: svako krenje Nagodbe postaje
kazneno djelo. Ipak, Nagodba e se u sljedeem razdoblju esto kriti, a Hrvati e je pokuati preinaiti
revidirati. Uenicima emo ispriati i ulogu Eugena Kvaternika u tom razdoblju, koji je nakon brojnih
neuspjelih diplomatskih pregovora podigao bunu u Rakovici (1871.), gdje je oekivao podrku nezadovoljnoga pravoslavnog puanstva, ali je buna zbog izdaje doivjela neuspjeh. Bunu moemo ilustrirati
slikama E. Kvaternika i slikom posljedica bune (O. Ivekovi). Kako ne bismo uenicima govorili samo
o politikoj povijesti, upoznat emo ih i s poetkom industrijalizacije u Hrvatskoj (polovica 19. st.) s
dolaskom parnog stroja i eljeznice u Hrvatsku.
PONAVLJANJE I VJEBANJE
DOGAAJ
POSLJEDICA
nastanak Njemake
Hrvatsko-ugarska nagodba
Rakovika buna (1871.)
142
Hrvatska povijest
Pregledat emo kako su uenici odgovorili na postavljene zadatke. Dobre emo pohvaliti, a pogrene
preusmjeriti. Posebnu pozornost obratit emo modelu uoavanja uzrono-posljedine veze.
PLAN PLOE
HRVATSKO-UGARSKA NAGODBA
Njemaka nova velika sila u Europi, nastala ujedinjenjem oko Pruske, nakon poraza Austrije
i Francuske poljuljan poloaj Habsburke Monarhije u Europi nuna nagodba Austrije s
Ugarskom
Austro-ugarska nagodba (1867.): podjela na austrijski i ugarski dio Monarhije, unutarnje (kolstvo, prosvjeta, trgovina) i zajednike poslove (vanjski poslovi, vojska i financije)
Hrvatsko-ugarska nagodba (1868.): Hrvatska zadrala poseban poloaj, ali samostalne odluke
samo na podruju sudstva, kolstva, bogotovlja i unutarnje uprave
Rijeka krpica na prijevaru Rijeka pripala Ugarskoj
Hrvatska nakon Nagodbe Sabor izglasovao zakon: svako krenje Nagodbe kazneno je djelo
Eugen Kvaternik buna u Rakovici (1871.) neuspjeh
poetak industrijalizacije u Hrvatskoj (1/2 19. st.): dolazak parnog stroja, eljeznica
Uenik moe posuditi djelo J. idak [et al]: Povijest hrvatskoga naroda (str. 15. 48.) i sastaviti pisani
rad na temu Hrvatski narod u razdoblju od g. 1860. do 1871.
a) materijalni: stjecanje znanja o razdoblju banovanja Ivana Maurania, pokuaju modernizacije Hrvatske, razvoju industrije i prometa, sjedinjenju Vojne krajine s Banskom Hrvatskom i
maarizaciji za banovanja Ladislava Pejaevia
b) odgojni: razvijanje ljubavi prema svome narodu, cjelovitosti svoje domovine i interesa za nacionalnu povijest
c) funkcionalni: vjebanje uoavanja bitnoga u tekstu, snalaenja u vremenu i prostoru te
uoavanja uzrono-posljedine veze.
Oblici rada:
Inaica 1.
grupni rad, rad u paru, individualni, frontalni.
143
Inaica 2.
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
udbenik, grafoskop.
Korelacije:
II. SKUPINA
III. SKUPINA
IV. SKUPINA
1. par
ita tekst u
udbeniku s
podnaslovom Doba
graanskih reformi i
vadi bitne natuknice.
ita tekst u
udbeniku s
podnaslovom
Otpor nezakonitim
ugarskim grbovima i
vadi bitne natuknice.
2. par
3. par
ita zanimljivost o
nastavnim predmetima
i odgovara na pitanja.
Odgovara na prvi
zadatak uoavanja
uzrono-posljedine
veze.
Odgovara na drugi
zadatak uoavanja
uzrono-posljedine veze.
4. par
Odgovara na trei
zadatak uoavanja
uzrono-posljedine
veze.
Odgovara na etvrti
zadatak uoavanja
uzrono-posljedine
veze.
Odgovara na peti
zadatak uoavanja
uzrono-posljedine
veze.
Odgovara na esti
zadatak uoavanja
uzrono-posljedine
veze.
144
Hrvatska povijest
Inaica 2.
Nastavnik e grafoskopom projicirati sliku Ivana Maurania, prvoga hrvatskog bana (1873. 1880.) koji
nije bio plemikog podrijetla pa su ga prozvali banom puaninom. Bilo je to doba graanskih reformi:
sudstvo je odvojeno od uprave, ban je odgovoran pred zakonom, ozakonjena je sloboda sastajanja i tiska,
uvedeno obvezatno 4-godinje kolstvo. Nakon to zapiemo osnovne natuknice na plou, upoznat emo
uenike s gospodarskim razvojem Hrvatske toga vremena. Premda je Hrvatska i dalje bila preteito
agrarna zemlja (objasnit emo taj pojam), tj. veina stanovnitva bavila se poljoprivredom, dolazi do
raspada kunih zadruga, poetka razvoja industrije, gradi se eljeznika pruga Budimpeta Zagreb
Karlovac Rijeka (1873.), a planira se i pruga prema Zemunu. Zapisat emo osnovne natuknice, a zatim
emo uenike upoznati s razlozima odstupanja Maurania s funkcije bana. Premda je nakon okupacije
Bosne i Hercegovine od Austrije (1878.) definitivno uklonjena turska opasnost, dvor je odugovlaio sa
sjedinjenjem Vojne krajine s Banskom Hrvatskom. S druge pak strane, osjetan je bio i otpor provedbi
reformi. Sve je to potaknulo Maurania da 1880. da ostavku na funkciju bana. Nakon to uenici zapiu
osnovne natuknice, upoznat emo ih s djelovanjem Mauranieva nasljednika bana Ladislava Pejaevia.
Tijekom njegova banovanja provedeno je sjedinjenje Vojne krajine s Hrvatskom (1881.), ali je i pojaana
maarizacija. Ovo drugo oito je na otporu Hrvata nezakonitim (dvojezinim) grbovima.
PONAVLJANJE I VJEBANJE
DOGAAJ
POSLJEDICA
145
PLAN PLOE
a. Uenik moe posuditi djelo J. idak [et al.]: Povijest hrvatskoga naroda (str. 69. 115.) i sastaviti
pisani rad na temu Hrvatski narod u razdoblju od g. 1871. do 1883.
b. Ako netko pokae poseban interes, moe napisati pisani rad o Anti Stareviu koristei se kao
literaturom djelom J. Horvata: Ante Starevi, i njegovim govorima.
146
Hrvatska povijest
Inaica 1.
grupni, rad u paru, individualni, frontalni.
Inaica 2.
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
udbenik, grafoskop.
Korelacije:
147
OBRADA
II. SKUPINA
III. SKUPINA
IV. SKUPINA
1. par
ita tekst
Preporodni pokreti i
borba za jezik i vadi
natuknice.
2. par
Odgovara na pitanja na
kraju istog odjeljka.
Odgovara na
pitanja na kraju
istog odjeljka.
Odgovara na pitanja na
kraju istog odjeljka.
Odgovara na pitanja
na kraju istog
odjeljka.
3. par
Odgovara na prvi
zadatak uzronoposljedine veze.
Odgovara na trei
zadatak uzrono-posljedine veze.
4. par
Odgovara na pitanja na
kraju istog odjeljka.
Odgovara na drugi
zadatak uzrono-posljedine veze.
Odgovara na pitanja na
kraju istog odjeljka.
Odgovara na etvrti
zadatak uzrono-posljedine veze.
Nakon pojedinane analize poet emo zajedniku sintezu: grafoskopom emo projicirati natuknice
(v. PLAN PLOE), koje emo postupno otkrivati i koje e nam biti osnova za razgovor. Uenici koji
su obraivali te dijelove teksta proirivat e i objanjavati natuknice, a svi e ih uenici prepisivati u
biljenice.
Inaica 2.
Uenike emo upoznati s poloajem Dalmacije i Istre u Habsburkoj monarhiji. Osnovna konica gospodarskog razvoja bila je prometna izoliranost. Veinu dalmatinskog stanovnitva inili su Hrvati, a
manjine su predstavljali Talijani i Srbi. Istra je imala vaan poloaj jer je predstavljala izlaz Austrije na
Jadransko more. to se demografskog sastava Istre tie, Hrvati su ivjeli u unutranjosti, a Talijani u
gradovima na obali. Moemo dati kratak osvrt na istarsko zbrinjavanje izbjeglica (doseljavanje Vlaha,
Rumunja, Crnogoraca i Makedonaca, koji su bjeali pred turskim osvajanjima). Nakon to zapiemo nekoliko osnovnih natuknica na plou, uenike emo upoznati s ciljevima preporodnog pokreta i borbom
za hrvatski jezik. Preporod e uenici vjerojatno lake usvojiti uz pomo komparativne tablice (v. PLAN
PLOE). Postupno emo tablicu otkrivati na grafoskopu i uenicima tumaiti posebnosti preporoda u
nekom od dijelova Hrvatske.
PONAVLJANJE I VJEBANJE
148
Hrvatska povijest
DOGAAJ
POSLJEDICA
predstavnici
obiljeja
cilj
DALMACIJA
Mihovil Pavlinovi
borba narodnjaka i
autonomaa
prikljuenje Banskoj
Hrvatskoj nije
ostvareno
ISTRA
Juraj Dobrila
tabori = narodni
skupovi, iznose se
politiki programi
uvoenje hrvatskog
jezika u urede i kole
GRADIE
ivot u njemakom
okruenju
promicanje kulture
JUNA
UGARSKA
Ivan Antunovi
otpor maarizaciji,
Bunjevaka stranka
(1906.)
tiskanje novina,
knjiga i otvaranje
kola na hrvatskom
jeziku
149
Uenik moe napisati pismeno izvjee o Mihovilu Pavlinoviu, Jurju Dobrili, Mati Meriu Miloradiu
i Ivanu Antunoviu.
razgovor, izlaganje.
Nastavna sredstva:
udbenik, grafoskop.
Artikulacija sata
UVOD
likovna
Unionistika
zmaj
Jelai
kazalina
Pravaka
Kriani
sveti
vojna
Samostalna
Dobrila
okevi
policijska
Narodna
Haulik
Josip
akademija
stranka
Juraj
STROSSMAYER
150
Hrvatska povijest
patria
nije majka
samo je jedna
tata
Hrvatska
otac
domovina
OTAC DOMOVINE
Pitat emo uenika tko je imao nadimak otac domovine. Ako zna, neka ispria sve to zna o Anti
Stareviu.
PONAVLJANJE
DOGAAJ
VANOST
1861.
Hrvatski sabor
1868.
Hrvatsko-ugarska nagodba
1873. 1880.
1881.
VJEBANJE
DOGAAJ
POSLJEDICA
sklapanje Hrvatsko-ugarske
nagodbe
odstupanje Maurania s mjesta
bana
151
Inaica 1.
grupni rad, rad u paru, individualni, frontalni.
Inaica 2.
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
152
Hrvatska povijest
II. SKUPINA
III. SKUPINA
IV. SKUPINA
V. SKUPINA
1.
par
ita tekst s
podnaslovom
Banovanje
KhuenaHdervryja i vadi
bitne natuknice u
biljenicu.
ita tekst s
podnaslovom
Protumaarske
demonstracije
1903. i odlazak
bana i vadi bitne
natuknice u
biljenicu.
ita tekst s
podnaslovom
Gospodarske
prilike i vadi
bitne natuknice u
biljenicu.
ita tekst s
podnaslovom
Poloaj radnitva.
Djelovanje
katolike crkve
i vadi bitne
natuknice u
biljenicu.
ita tekst s
podnaslovom
Razvoj kulture,
umjetnosti i
sporta i vadi
bitne natuknice u
biljenicu.
2.
par
Odgovara na
pitanja na kraju
istog odjeljka.
Odgovara na
pitanja na kraju
istog odjeljka.
Odgovara na
pitanja na kraju
istog odjeljka.
Odgovara na
pitanja na kraju
istog odjeljka.
Odgovara na
pitanja na kraju
istog odjeljka.
3.
par
ita zanimljivost
u knjizi i sprema
je za izvedbu
pred drugim
uenicima.
Rjeava zadatak
uzrono-posljedine veze (v.
tablicu).
Rjeava zadatak
uzrono-posljedine veze (v.
tablicu).
Rjeava zadatak
uzrono-posljedine veze (v.
tablicu).
ita zanimljivost
o djelatnosti F.
Buara i sprema
je za izvedbu pred
drugim uenicima.
Uenici e raditi u parovima i u skupinama 10-tak minuta, a zatim emo pristupiti zajednikoj sintezi
nove nastavne jedinice. Predstavnici skupina izlazit e pred plou ili s mjesta iznositi ono to su proitali, a nastavnik e zapisivati najvanije natuknice na plou ili ih otkrivati s grafoskopa. Na pitanja na
kraju svakog odjeljka odgovarat e pripadnici drugih skupina kako bismo dobili povratnu informaciju o
usvojenosti novih sadraja. Posebnu pozornost posvetit emo zadacima uzrono-posljedine veze.
UZROK
1.
nezadovoljstvo krenjem
Hrvatsko-ugarsko nagodbe
DOGAAJ
POSLJEDICA
2.
protusrpske demonstracije
(1902.)
produbljen hrvatsko-srpski
sukob
3.
protumaarske demonstracije
(1903.)
Inaica 2.
Uenike emo upoznati s okolnostima dolaska Khuena Hdervryja na vlast te s njegovim metodama
smirenja Hrvatske: novi izborni zakoni, kupovanje opozicije, produbljenje nesloge izmeu Srba i Hrvata,
153
ogranienje graanskih sloboda, provoenje maarizacije Nekog uenika moemo zamoliti da proita
zanimljivost iz knjige koja govori o tadanjem javnom glasovanju nakon to uenicima objasnimo okolnosti raskola u Stranci prava, dogaaje oko spaljivanja maarske zastave na Jelaievu trgu i protusrpske demonstracije u Zagrebu (1902.). Neto od toga moemo vizualizirati fotografijama projiciranima
grafoskopom ili episkopom. Zatim emo zapisati prvi dio natuknica. U sljedeem koraku uenike emo
upoznati s okolnostima odlaska bana Khuena, a zatim emo prijei na temu gospodarskih prilika. Uzroci
tekog stanja bili su politiki (razdijeljenost hrvatskih zemalja), zatim spora industrijalizacija i bolest
vinove loze. Ovo je sve potaknulo masovno iseljavanje Hrvata u prekomorske zemlje. Zatim emo otkriti
drugi dio natuknica na grafoskopu. Uz pomo nekoliko kratkih pitanja moemo provjeriti jesu li uenici
shvatili ono to smo im do tada iznijeli. Nakon toga upoznat emo uenike s prilikama u gradu, posebno s tekim poloajem malobrojnog radnitva, koji ele popraviti socijaldemokratske stranke Hrvatske
i Slavonije i Katolika crkva. Poto uenici prepiu novu skupinu natuknica s prozirnice, prijei emo
na oslikavanje prilika na podruju kulture, umjetnosti i sporta. Nakon nekoliko osnovnih informacija
o knjievnim i slikarskim pravcima, posebnu emo pozornost posvetiti napretku sporta. Ovo moemo
ilustrirati s nekoliko slika sportaa iz tog vremena, to e uenike svakako zainteresirati. Nakon analize
fotografije otkrit emo uenicima i zadnju skupinu natuknica.
ZAVRNI DIO SATA
154
Hrvatska povijest
PLAN PLOE
GRAD
veina stanovnika
pad cijene, porez propast gospodarstva
peronospora odlazak u inozemstvo
malo stanovnika
teak poloaj radnitva bolji poloaj:
sindikati i Katolika crkva
Uenik moe posuditi djelo J. idak [et al.]: Povijest hrvatskoga naroda (str. 119. 192.) i sastaviti pisani
rad na temu Hrvatski narod u razdoblju od g. 1883. do 1903.
a) materijalni: stjecanje znanja o BiH u 19. i poetkom 20. stoljea: ustanku u BiH (1875. 1878.),
zauzimanju BiH od Austro-Ugarske, aneksiji BiH (1908.), preporodu Hrvata u BiH, o djelovanju
hrvatskih politikih stranaka i modernizaciji BiH
b) odgojni: razvijanje interesa za povijest susjednih zemalja u kojima ive Hrvati
c) funkcionalni: razvijanje uoavanja bitnoga u tekstu, snalaenja u vremenu i prostoru te uoavanja uzrono-posljedine veze.
Oblici rada:
frontalni, individualni.
155
Nastavne metode:
udbenik, grafoskop.
Korelacije:
156
Hrvatska povijest
PONAVLJANJE I VJEBANJE
DOGAAJ
POSLJEDICA
157
Hrvati u Bosni i Hercegovini: a) preporodna nastojanja Ivan Frano Juki Bosanski prijatelj
b) hrvatske stranke u BiH: Hrvatska narodna zajednica,
Hrvatska katolika udruga
Tema za pisani rad
Uenik moe posuditi djelo J. idaka [et al]: Povijest hrvatskoga naroda (str. 193. 198.) i sastaviti pisani
rad na temu Hrvatska politika u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1903.
Inaica 1.
grupni rad, rad u paru, frontalni, individualni.
Inaica 2.
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
158
Hrvatska povijest
OBRADA
II. SKUPINA
III. SKUPINA
IV. SKUPINA
1. par
ita tekst s
podnaslovom Nove
politike stranke i vadi
natuknice.
ita tekst s
podnaslovom Stanje u
Dalmaciji i Istri i vadi
natuknice.
ita tekst s
podnaslovom
Politika novog
kursa i vadi
natuknice.
ita tekst s
podnaslovom
Rijeka i Zadarska
rezolucija i vadi
natuknice.
2. par
Odgovara na pitanja na
kraju istog odjeljka.
Odgovara na pitanja
na kraju istog odjeljka.
Odgovara na
pitanja na kraju
istog odjeljka.
Odgovara na
pitanja na kraju
istog odjeljka.
3. par
ita tekst s
Zanimljivosti o razvoju
turizma u Opatiji.
ita tekst s
podnaslovom
Nastavak
iseljavanja Hrvata
u prekomorske
zemlje i vadi
natuknice.
Zanimljivost
o lananim
iseljavanjima
Hrvata.
4. par
Odgovara na
pitanja na kraju
istog odjeljka.
Rjeava
trei zadatak
uzrono-posljedine veze.
Nakon pojedinane analize, krenut emo u zajedniku sintezu. Preko grafoskopa emo projicirati natuknice, koje emo postupno otkrivati. One e biti okvir za prepriavanje dijela gradiva koji su trebali
obraditi parovi pojedinih skupina.
Inaica 2.
Ako smo se odluili za preteito frontalni oblik rada, uenike emo prvo upoznati s hrvatskim politikim
strankama toga vremena: spajanjem Stranke prava i Neodvisne narodne stranke nastala je Hrvatska stranka prava, tu su jo i Hrvatska napredna stranka, zatim ista stranka prava (podsjetimo uenike kako je
ona nastala) te kao potpuno nova stranka Hrvatska puka seljaka stranka (1904.). Izloit emo osnove
programa HPSS-a i najavit emo je kao najvaniju politiku stranku Hrvata izmeu dvaju svjetskih ratova. Zatim emo zapisati prvu skupinu natuknica na plou. U sljedeem koraku obrade upoznat emo
uenike sa stanjem u Dalmaciji i Istri. Pri tome emo ih podsjetiti na ono ega se sjeaju otprije, a to su
sputavajui imbenici gospodarskog razvoja Dalmacije: prometna izoliranost i nedovoljno ulaganje u
gospodarski razvoj. Ovisno o raspoloivosti slikovnog materijala, moemo im neto od sadraja vizualizirati. Naglasit emo i vanost djelovanja Stranke prava u Dalmaciji te konstantne borbe za hrvatski
jezik, koja e potrajati do 1912. godine. Nakon to osnovne natuknice zapiu u biljenicu, uenike emo
upoznati sa zaokretom u hrvatskoj politici politikom novog kursa. Autori su te politike Frano Supilo
i Ante Trumbi (moemo im pokazati njihove slike), koji su se poeli zauzimati za podrku maarskoj
oporbi u zamjenu za sjedinjenje Dalmacije i Banske Hrvatske. Na tom su tragu i dvije rezolucije iz
159
1905. godine: Rijeka i Zadarska. Iz politike novog kursa poela je i suradnja hrvatskih i srpskih politiara (nezamisliva u Khuenovo doba) te nastanak Hrvatsko-srpske koalicije. Meutim, ta je politika
uskoro doivjela slom, kad se uspostavilo da maarska oporba ne eli ispuniti zahtjev za sjedinjenjem
hrvatskih zemalja, ali Hrvatsko-srpska koalicija nastavila je djelovati do poetka Prvoga svjetskog rata.
Uenici e zapisati nekoliko osnovnih natuknica. U zavrnom koraku obrade, uenicima emo izloiti
problematiku iseljavanja Hrvata u prekomorske zemlje: najvie u SAD, zatim Kanadu, Junu Ameriku,
Australiju i Novi Zeland.
PONAVLJANJE I VJEBANJE
DOGAAJ
Rijeka i Zadarska rezolucija
politika novog kursa
nastanak Hrvatsko-srpske
koalicije
160
POSLJEDICA
Hrvatska povijest
PLAN PLOE
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
161
UVOD
djela
posljedice
BANSKA HRVATSKA
DALMACIJA
ISTRA
GRADIE
JUNA UGARSKA
DOGAAJ
POSLJEDICA
162
Hrvatska povijest
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
izlaganje, razgovor.
Nastavna sredstva:
Predvieno vrijeme:
Na plou emo nacrtati lentu vremena i u nju upisati najvanije dogaaje. Moemo napraviti i usporednu
lentu za dogaaje u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
VJEBANJE
GODINE
BOSNA I HERCEGOVINA
DOGAAJ
POSLJEDICA
163
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
164
Hrvatska povijest
VJEBANJE
PLAN PLOE
Inaica 1.
grupni rad, rad u paru, individualni, frontalni.
Inaica 2.
frontalni, individualni.
165
Nastavne metode:
Berlinski kongres, Istona kriza, poloaj Hrvata u Austro-Ugarskoj, gradivo povijesti iz 8. razreda osnovne kole.
Artikulacija sata
UVOD
II. SKUPINA
III. SKUPINA
1. par
2. par
Odgovara na pitanja na
kraju istog odjeljka.
3. par
Inaica 2.
Uenike emo ukratko podsjetiti na Veliku istonu krizu, terorizam u Srbiji (1903.), atentat u Sarajevu
(1914.) te zaraene strane u Prvome svjetskom ratu kako bismo im osvjeili gradivo osmog razreda. Zatim emo poeti izlagati o borbi Hrvata u Austro-ugarskoj vojsci, na kojim su se bojitima borili i protiv
koga. Bilo bi dobro grafoskopom ili episkopom pokazati sliku Hrvata u austro-ugarskoj odori. Uenik
moe proitati izvor koji govori o tome na koji su nain neki pokuavali izbjei vojnu obvezu. Nastavnik e ispriati o pojavi zelenog kadera. Spomenut emo i dobrovoljake odrede koji su se borili na
strani Antante te pobune u ratnoj mornarici (Pula, Boka kotorska). Zatim e uenici zapisati prvi dio
natuknica u biljenice. U sljedeem koraku obrade govorit emo o politikim i gospodarskim prilikama:
nestaici, gladi, bolestima, ogranienjima graanskih sloboda, cenzuri, to moemo potkrijepiti izvorom
166
Hrvatska povijest
iz udbenika u kojemu se govori o tome kako je neprijateljski (talijanski) zrakoplov nadlijetao grad, a
nijedne novine nisu o tome izvijestile. Neki uenik moe rastumaiti karikaturu u knjizi. U posljednjem
koraku obrade uenike emo informirati o djelovanju hrvatske politike emigracije Hrvatskog odbora (poslije Jugoslavenskoga) koji se borio protiv osvajakih tenji Italije te smatrao da je ujedinjenje
sa Srbijom i Crnom Gorom nuno. Objasnit emo uenicima sukob dviju koncepcija: Hrvati su bili za
ravnopravnost, a srbijanska vlada za centralizam s Karaoreviima na elu. Napisat emo na plou i
zadnju skupinu natuknica postavljajui istodobno uenicima nekoliko pitanja kojima emo ustanoviti
razinu usvojenosti novih sadraja.
UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
167
PLAN PLOE
Na temelju literature I. Peri: Povijest Hrvata ili D. Pavlievi: Povijest Hrvatske uenik moe napisati
pisani rad o Hrvatima u Prvome svjetskom ratu.
a) materijalni: stjecanje znanja o nastanku i ustrojstvu Narodnog vijea SHS, nastanku Drave
SHS, talijanskom zauzimanju hrvatske obale, stvaranju Kraljevstva SHS (razlika Naputak
Adresa) i prvim izraajima nezadovoljstva Hrvata
b) odgojni: razvijati ljubav prema domovini, teritorijalnoj cjelovitosti Hrvatske i osjeaj
demokratinosti
c) funkcionalni: vjebati uoavanje uzrono-posljedine veze, snalaenja na povijesnom
zemljovidu i jasno izraavanje miljenja i stavova.
Oblici rada:
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
168
Hrvatska povijest
UVOD
169
Inaica 1
1) uenicima zadamo pitanja uzrono-posljedine veze (v. tablicu).
UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
Inaica 2
2) uenici odgovore u biljenice na pitanja na kraju odjeljaka u knjizi.
Dok uenici odgovaraju na zadatke, moemo ispitati 1 2 uenika. Zadnje 2 minute sata ostavit
emo za provjeru kako su uenici rijeili zadatke.
ZAVRNI DIO SATA
Na temelju djela H. Matkovia: Suvremena politika povijest Hrvatske i Povijest Jugoslavije uenik
moe sastaviti pisani rad o ulasku Hrvatske u Kraljevstvo SHS.
170
Hrvatska povijest
a) materijalni: ponovit emo ve nauene sadraje o borbi Hrvata u Prvome svjetskom ratu,
nastanku Drave SHS te okolnostima njezina ulaska u Kraljevstvo SHS
b) odgojni: razvijanje interesa za hrvatsku povijest, osjeaja za demokraciju
c) funkcionalni: vjebanje uoavanja uzrono-posljedine veze te snalaenja u vremenu i prostoru.
Oblici rada:
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
uputa
spaljivanje maarske
zastave (1895.)
na pismu
a nije ni carstvo
sastavilo ga NV SHS
osniva i predsjednik
HSS-a
proitano kralju
Aleksandru
vlada kralj
sadrava uvjete
ujedinjenja
politiar, roen u
Trebarjevu Desnom
(1871.)
Svetozar Pribievi
Ugarsko-Hrvatsko
guske u magli
1. XII. 1918.
Kraljevstvo
Naputak
Stjepan Radi
Adresa
PONAVLJANJE
171
DOGAAJ
pojava zelenog kadra
nastanak Drave SHS
talijansko zauzimanje hrvatske
obale
172
POSLJEDICA
Hrvatska povijest
a) materijalni: stjecanje znanja o politikom poloaju Hrvata u Kraljevstvu SHS od 1918. do 1934.
godine, Vidovdanski ustav, djelovanje HSS-a, atentat na zastupnike HSS-a, estosijeanjska diktatura, Oktroirani ustav, nastanak ustakog pokreta i atentat u Marseilleu na kralja Aleksandra
b) odgojni: razvijanje interesa za nacionalnu povijest, osuda nasilja kao neprimjerenog oblika
rjeavanja problema
c) funkcionalni: vjebanje uoavanja bitnoga u tekstu, uzrono-posljedine veze i snalaenja u vremenu i prostoru.
Oblici rada:
Inaica 1.
grupni, frontalni, rad u paru i individualni.
Inaica 2.
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
173
Inaica 1.
Ako se odluimo za kombinirani oblik rada (grupni, rad u paru, individualni i frontalni), podijelit emo
uenike u etiri skupine s po etiri para i dati im zadatke u skladu sa sljedeom tablicom.
I. SKUPINA
II. SKUPINA
III. SKUPINA
IV. SKUPINA
1. par
ita tekst s
podnaslovom Uzroci
jaanja hrvatskog
nezadovoljstva i vadi
natuknice.
ita tekst s
podnaslovom HPSS
najznaajnija
hrvatska politika
stranka i vadi
natuknice.
ita tekst s
podnaslovom Atentat
na hrvatske zastupnike
u Narodnoj skuptini i
vadi natuknice.
ita tekst s
podnaslovom
Uvoenje diktature
i vadi natuknice.
2. par
Odgovara na pitanja na
kraju istog odjeljka.
Odgovara na
pitanja na kraju
istog odjeljka.
Odgovara na pitanja na
kraju istog odjeljka.
Odgovara na pitanja
na kraju istog
odjeljka.
3. par
ita tekst s
podnaslovom
Oktroirani ustav i vadi
natuknice.
Odgovara na prvi
zadatak uzrono-posljedine veze.
ita tekst s
podnaslovom Ubojstvo
kralja i uspostava
Namjesnitva
i vadi natuknice.
Odgovara na trei
zadatak uzrono-posljedine veze.
4. par
Odgovara na pitanja na
kraju istog odjeljka.
Odgovara na drugi
zadatak uzrono-posljedine veze.
Odgovara na pitanja na
kraju istog odjeljka.
Odgovara na etvrti
zadatak uzrono-posljedine veze.
Nakon to svaki par unutar skupina obavi svoj dio posla, poet emo u zajedniku sintezu. Grafoskopom
emo projicirati naslov nastavne jedinice i skupinu po skupinu natuknica, koje e sluiti kao okvir za
prepriavanje dogaaja onim parovima koji su radili odreeni dio nove nastavne jedinice.
Inaica 2.
Ako se zbog opsenosti sadraja nastavne jedinice ipak odluimo za frontalni nain rada, uenike emo
prvo upoznati s uzrocima jaanja hrvatskog nezadovoljstva: prijevarama koje su nastupile ve pri pretvaranju austro-ugarskih kruna u dinare (ime su stanovnici bive Drave SHS oteeni za 20% vrijednosti),
zatim igosanje stoke te vei porez u Hrvatskoj. Napisat emo prvu skupinu natuknica na plou ili ih
projicirati s prozirnice. Netko od uenika moe proitati izvor iz knjige koji govori o batinanju vojnika.
Zajedno emo odgovoriti na pitanja na kraju teksta. U sljedeem koraku obrade upoznat emo uenike s
time kako je donesen Vidovdanski ustav (1921.), kojim je Kraljevina SHS postala centralistika monarhija,
kralju su dodijeljene velike ovlasti, a drava je podijeljena na 33 oblasti, ime je zatirana sama hrvatska
dravnost. Uenicima emo projicirati novu skupinu natuknica, a zatim emo ih upoznati s djelatnou
Hrvatske puke seljake stranke (HPSS) najznaajnije hrvatske politike stranke. Ona je u sklopu politikih okolnosti nekoliko puta promijenila naziv: u Hrvatska republikanska seljaka stranka (HRSS),
a od 1925. u Hrvatska seljaka stranka (HSS). Zatim emo uenicima objasniti kako je udruivanjem
HSS-a i Samostalne demokratske stranke (S. Pribievia) dolo do stvaranja Seljako-demokratske koalicije (1927.), koja je predstavljala pravu politiku opasnost za srpske radikale. Zatim emo uenicima
174
Hrvatska povijest
predoiti kako je dolo do atentata na hrvatske zastupnike u Narodnoj skuptini (20. VI. 1928.), zloina
nezamislivoga u demokratskim dravama, kad je radikal Punia Rai pucao u zastupnike HSS-a. Dvojica
ubijenih (. Basariek i P. Radi), trojica ranjenih (S. Radi, I. Grana i I. Pernar) te skora smrt samog
Stjepana Radia, voe najutjecajnije hrvatske politike stranke, izazvali su duboko ogorenje hrvatskog
naroda. Za novog vou HSS-a dolazi Vladko Maek. Uenici e prepisati novu skupinu natuknica u biljenice te analizirati slikovni materijal u udbeniku: izvjee iz novina i slike sa sprovoda. U sljedeem
koraku obrade, uenike emo upoznati s diktaturom kralja Aleksandra (6. I. 1929.), to je s ubojstvom
hrvatskih zastupnika svakako bio poticaj osnutku organizacije Ustaa hrvatski oslobodilaki pokret
(1930.). Ipak, pod vanjskim pritiskom kralj diktaturu zamjenjuje nametnutim (oktroiranim) Ustavom
(1931.), kojim ozakonjuje svoj nadzor rada skuptine. Hrvatski politiari Zagrebakim punktacijama
(1932.) osuuju kraljev reim. Uenici prepisuju natuknice s prozirnice u biljenicu, a zatim prelazimo
na posljednji korak obrade: ubojstvo kralja Aleksandra u Marseilleu (1934.). Upoznat emo uenike s
time da je pokuaja bilo i prije, a moemo rei i da neki povjesniari smatraju da je atentat bio usmjeren
protiv francuskog ministra vanjskih poslova, ali posljedice ubojstva, zbog maloljetnosti prijestolonasljednika, bile su uspostava Namjesnitva sainjenoga od kneza Pavla i jo dvaju lanova.
PONAVLJANJE I VJEBANJE
DOGAAJ
POSLJEDICA
proglaenje estosijeanjske
diktature
ubojstvo zastupnika HSS-a u
Narodnoj skuptini
nastanak ustakog pokreta
ubojstvo kralja Aleksandra
175
PLAN PLOE
176
Hrvatska povijest
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
177
politikih emigranata. Pokazat emo uenicima grafoskopom prozirnicu na kojoj se vide glavni smjerovi
emigriranja Hrvata (polovica 19. st. /po. 20. st.). Opet emo povezati vanjskopolitike dogaaje s odlukom kneza Pavla o rjeenju hrvatskog pitanja. Ovo emo potkrijepiti izvorom navedenim u udbeniku
(izvjetaj H. Seton-Watsona): jedan e uenik proitati izvor, a drugi e odgovoriti na pitanja. Nakon
toga uenike emo upoznati sa sporazumom Cvetkovi-Maek: stvorena je Banovina Hrvatska, a Maek
je imenovan potpredsjednikom vlade. S prozirnice ili na zidnom povijesnom zemljovidu (Hrvatska kroz
stoljea) uenicima emo pokazati koji je teritorij ukljuivala Banovina Hrvatska. Zatim emo navesti to
su bili sredinji, a to samostalni hrvatski poslovi, te upoznati uenike s protivnicima sporazuma (velikosrpski krugovi i ustae). Naglasit emo da je to bilo rjeenje hrvatskog pitanja koje zbog blizine Drugog
svjetskog rata nije uspjelo dati rezultate. Nakon toga zapisat emo i posljednje natuknice na plou.
VJEBANJE
DOGAAJ
a) ___________________
b) ___________________
iseljavanje Hrvata
sporazum Cvetkovi-Maek
178
POSLJEDICA
Hrvatska povijest
PLAN PLOE
UNUTARNJI POSLOVI
Uenik koji pokae posebno zanimanje moe posuditi djela Hrvoja Matkovia Suvremena politika
povijest Hrvatske ili Povijest Jugoslavije hrvatski pogled te na temu Banovina Hrvatska napisati pismeno izvjee (referat).
a) materijalni: ponovit emo razdoblje politikog djelovanja hrvatskih stranaka (1918. 1935.),
hrvatsko pitanje i nastanak Banovine Hrvatske
b) odgojni: razvijanje interesa za povijest Hrvata, osjeaja za demokraciju i temeljne ljudske
vrijednosti (graanske slobode i drugo), osuda diktature
179
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
seljako
tono
slavonsko
istono
netono
slovo
pogreno
jedino
dravljanstvo
ispravno
hrvatsko
pitanje
rjeenje
180
GODINA
DOGAAJ
29. X. 1918.
1. XII. 1918.
1921.
Vidovdanski ustav
1928.
6. I. 1929.
estosijeanjska diktatura
ZNAENJE
Hrvatska povijest
1931.
Oktroirani ustav
1934.
1939.
VJEBANJE
DOGAAJ
POSLJEDICA
Vidovdanski ustav
atentat na hrvatske zastupnike u
Narodnoj skuptini
atentat na kralja Aleksandra u
Marseilleu
sporazum Cvetkovi Maek
Inaica 1.
frontalni, grupni, rad u paru, individualni.
181
Inaica 2.
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
nastanak ustakog pokreta (nerijeeno hrvatsko pitanje: vrlo teak i podreen poloaj Hrvata u
Kraljevini Jugoslaviji), usporedba ustakoga i nacistikog reima, gradivo povijesti osmog razreda osnovne kole (Drugi svjetski rat).
Artikulacija sata
UVOD
II. SKUPINA
III. SKUPINA
IV. SKUPINA
1. par
ita tekst s
podnaslovom Slom
Kraljevine Jugoslavije
i vadi osnovne
natuknice.
ita tekst s
podnaslovom
Nastanak NDH i vadi
osnovne natuknice.
ita tekst s
podnaslovom
Ustroj vlasti u
NDH. Podreenost
okupatorskim silama
i vadi osnovne
natuknice.
ita tekst s
podnaslovom Ustaki
teror i vadi osnovne
natuknice.
2. par
182
Hrvatska povijest
3. par
ita tekst s
podnaslovom
Vezanost ustakog
reima za sudbinu
njegovih zatitnika
i vadi osnovne
natuknice.
ita tekst s
podnaslovom
Gospodarstvo i
kultura u NDH i vadi
osnovne natuknice.
ita tekst
Podreenost
okupatorskim silama i
rjeava trei zadatak
uzrono-posljedine
veze.
4. par
Kao i obino, nakon samostalne analize poinje se u zajednika sinteza. S grafoskopa emo projicirati natuknice (v. PLAN PLOE) koje emo postupno otkrivati. One e sluiti kao osnova za izlaganje
predstavnika parova, ime emo dobiti povratnu informaciju koliko su uenici nauili nove nastavne
sadraje.
Inaica 2.
Ako smatramo da e nam gore navedeni oblik rada oduzeti previe vremena, istu nastavnu jedinicu moemo obraditi i kombinacijom frontalnoga i individualnog oblika rada. Nastavnik e izlagati gradivo u
manjim cjelinama (Slom Kraljevine Jugoslavije, Nastanak Nezavisne Drave Hrvatske, Ustroj vlasti u
NDH. Podreenost okupatorskim silama, Ustaki teror, Vezanost ustakog reima za sudbinu njegovih
zatitnika, Gospodarstvo i kultura u NDH), s nekoliko kratkih pitanja dobivati povratnu informaciju o
nauenosti novih sadraja kod uenika te otkrivati natuknice na grafoskopu. Grafoskopom moemo prikazati i teritorijalni ustroj NDH: podjelu na upe i crtu razgranienja njemako-talijanskih interesa. Na
zemljovidu uenici mogu ustanoviti kako je NDH zauzela Bosnu i Hercegovinu te dijelove Srbije i kako
su Talijani zauzeli vei dio hrvatske obale. Na kraju e neki uenik itati izvor, a drugi e odgovoriti na
pitanja na kraju izvora. Ostane li nam vremena, moemo proitati i tekst zanimljivosti.
ZAVRNI DIO SATA
DOGAAJ
POSLJEDICA
183
PLAN PLOE
Uenik moe posuditi knjigu Hrvoja Matkovia Nezavisna Drava Hrvatska i napisati na temelju nekog
veeg poglavlja pisano izvjee (referat).
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
184
Hrvatska povijest
Artikulacija sata
UVOD
185
DOGAAJ
POSLJEDICA
PLAN PLOE
186
Hrvatska povijest
a) Na temelju djela H. Matkovi Povijest HSS-a uenik moe napisati rad o sudjelovanju Hrvatske
seljake stranke u Narodnooslobodilakoj borbi.
b) Koristei se knjigom I. Goldsteina Holokaust u Zagrebu, uenik moe napisati pisani rad o stradanju idova u Drugome svjetskom ratu.
c) Uenik moe napisati pismeno izvjee o Bleiburgu i Krinom putu.
Inaica 1.
grupni, rad u paru, frontalni, individualni.
Inaica 2.
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
187
OBRADA
II. SKUPINA
III. SKUPINA
IV. SKUPINA
1. par
ita odlomak
Poloaj Hrvata u
drugoj Jugoslaviji i
vadi natuknice.
2. par
Odgovara na pitanja na
kraju istog odlomka
Odgovara na
pitanja na kraju
istog odlomka
Odgovara na pitanja na
kraju istog odlomka
Odgovara na pitanja
na kraju istog
odlomka
3. par
Odgovara na
prvi zadatak
uzrono-posljedine veze.
Odgovara na
trei zadatak
uzrono-posljedine veze
4. par
Odgovara na pitanja na
kraju istog odlomka.
Odgovara na
drugi zadatak
uzrono-posljedine veze.
Odgovara na pitanja na
kraju istog odlomka.
Odgovara na
etvrti zadatak
uzrono-posljedine veze
Nakon pojedinane analize poet emo zajedniku sintezu. Kao podlogom za razgovor koristit emo
se prije pripremljenim natuknicama na prozirnici (v. PLAN PLOE), koje emo postupno otkrivati.
Uenici e ih proirivati, pojanjavati, itati izvor, analizirati slike, u skladu s time koji su dio zadataka
u paru pripremali.
Inaica 2.
Ako smo se odluili za preteito frontalni dio rada, prvo emo uenike upoznati s rezultatima prvih
poslijeratnih izbora, koji nisu bili demokratski. Na njima je pobjedu odnijela lista Narodne fronte, na
kojoj su kao nositelji nastupale zvijezde poput Josipa Broza, Andrije Hebranga i drugih. Nakon osnivanja ustavotvorne skuptine stvorena je Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ), u kojoj je
provedena diktatura Komunistike partije Jugoslavije (KPJ) po uzoru na Sovjetski Savez. Prema obrascu
SSSR-a u Jugoslaviji je provedena nacionalizacija, plansko gospodarstvo, agrarna reforma, kolonizacija Uenici e zapisati prvi dio natuknica u biljenicu. Zatim emo ih upoznati s ustavom (temeljnim
dravnim zakonom) Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ), donesenim u sijenju 1946.
Prema njemu je FNRJ federacija est republika i dviju autonomnih pokrajina. Uenik e sa zemljovida
proitati koje su to republike. Nakon to zapiemo nekoliko osnovnih natuknica, objasnit emo uenicima vanjsku i unutarnju politiku Titove Jugoslavije (Titove zbog njegova kulta linosti, kojega moemo
ilustrirati tekstom iz udbenika). Vanjska politika prola je kroz nekoliko etapa: 1) otpor zapadnim saveznicima (Transka kriza), 2) sukob sa SSSR-om (1948.), kada se Tito sukobio sa Staljinom, zatim 3)
pribliavanje SAD-u (neki su ga nazivali tajnim komunistikim saveznikom), 4) utemeljenja pokreta
nesvrstanih. U unutarnjoj politici komunistiki se reim prvo razraunao s Katolikom crkvom i to
namjetenim suenjem Alojziju Stepincu. Poloaj Hrvata bio je podreen i u drugoj Jugoslaviji. Takav
188
Hrvatska povijest
je poloaj izrokovao pokret borbe za kulturnu i ekonomsku samostalnost Hrvatsko proljee, koji je Tito
nakon prvotne podrke slomio u Karaorevu. Uslijedili su progoni, optuivanja i otputanja Hrvata
osumnjienih za tzv. nacionalizam. Nakon toga uslijedio je Ustav iz 1974. godine, koji daje veu samostalnost republikama, to su u stvari bila odkrinuta vrata prema konanom osamostaljenju Hrvatske.
Nakon to uenici prepiu sve natuknice s prozirnice ili ploe, zadat emo im sljedee zadatke.
PONAVLJANJE I VJEBANJE
DOGAAJ
POSLJEDICA
sukob s SSSR-om
suenje A. Stepincu
osnutak Pokreta nesvrstanih
Hrvatsko proljee
jaglaci, visibabe i
afrani
dalmatinsko
Prako
istarsko
naroda (1848.)
pitanje
godinje doba
hrvatsko
proljee
HRVATSKO PROLJEE
189
PLAN PLOE
Uenik moe na temelju nekog od svjedoanstva sudionika Hrvatskog proljea u knjizi 1971. prekinuta
utnja napisati rad.
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
190
Hrvatska povijest
Nastavna sredstva:
191
PONAVLJANJE I VJEBANJE
DOGAAJ
POSLJEDICA
a. Uenik moe posuditi u knjinici djelo M. pegelja: Sjeanja vojnika ili Janka Bobetka Sve
moje bitke i napisati pisani rad o nekoj od akcija u Domovinskom ratu. Ako pokae poseban interes, moemo ga uputiti i na drugu literaturu pa moe napraviti komparativnu analizu izvora.
b. Na temelju djela Marcusa Tannera Hrvatska drava stvorena u ratu i poglavlja Bog u raju, a
Tuman u kraju (str. 257. 280.), uenik moe napisati pismeno izvjee.
192
Hrvatska povijest
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
zastava
balvan-revolucija
agresija JNA
grb
Vukovar
proglaenje neovisnosti
himna
Bljesak
raspad CK SKJ
Sabor
Oluja
SLOM KOMUNIZMA
DRAVNOST
DOMOVINSKI RAT
MEUNARODNO
PRIZNANJE
193
VJEBANJE
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
194
Hrvatska povijest
Pokuat emo ih motivirati pohvalom, pri emu moemo i ne moramo istaknuti pojedince, ali emo im
rei da sada imaju priliku ostvariti jo bolje rezultate.
Nakon to uenike upoznamo s opsegom gradiva koje e obuhvatiti pismena provjera znanja (pri emu
je najbolje navesti stranice udbenika), pokazat emo uenicima i tip zadataka kakvi e biti u II. ispitu
znanja. Zatim emo poeti ponavljanje gradiva.
PONAVLJANJE
DOGAAJ
POSLJEDICA
Prosinake rtve
ranjeni i poginuli
Banovina Hrvatska
uspostava jednostranaja
rezolucija Informbiroa
suenje Stepincu
Hrvatsko proljee
gospodarska, drutvena i
nacionalna kriza u SFRJ
viestranaje
PLAN PLOE
individualni.
Nastavne metode
izlaganje, razgovor.
Nastavna sredstva
frontalni, individualni.
Nastavne metode
izlaganje, razgovor.
Nastavna sredstva
196
Hrvatska povijest
izlaganje, razgovor.
Nastavna sredstva
izlaganje, razgovor.
Nastavna sredstva
197
198
200
LISTOPAD
RUJAN
Mjesec
Povijest i njezino
znaenje
Nastavna jedinica
Vladavina Anuvinaca
(1301. 1386.)
Vladavina Arpadovia
HRVATSKA U
(1102. 1301.)
RAZVIJENOM
I KASNOM
SREDNJEM VIJEKU
(OD KRAJA 11. DO
POETKA 16. ST.)
Nastavna
sredstva
udbenik, film
Povijest Hrvata
udbenik, film
Povijest Hrvata
udbenik
udbenik, film
Povijest Hrvata
udbenik, film
Povijest Hrvata
itanje teksta
i promatranje
slika, izrada
lente vremena
Nastavne
metode1
udbenik, filmovi
Povijest Hrvata i
Anuvinci
udbenik
elita, sklavinije
Novi pojmovi
Osnovni podaci
Postanak hrvatske
drave. Hrvatska u 9.
stoljeu
UVOD U POVIJEST
Nastavna cjelina
201
SIJEANJ
PROSINAC
STUDENI
HRVATSKA U
NOVOM VIJEKU
graditeljstvo, slikarstvo,
pismenost, znanost
Kultura u razvijenom
srednjem vijeku
Osmanlijski uzmak
Gospodarski razvoj
Hrvatske
Bosna u vrijeme
osmanlijske vlasti
zulum
manufaktura,
urbar, ceh,
melioracija
veliki vezir,
strateg, komora
udbenik
udbenik
udbenik
udbenik
udbenik
udbenik
Hrvatska podruja
za vrijeme mletake
i osmanlijske vlasti.
Dubrovaka Republika
Usustavljivanje gradiva
prvog obrazovnog
razdoblja
udbenik
uzroci nezadovoljstva,
organizacija urote i njezin slom,
posljedice
Otpor bekom
centralizmu i
apsolutizmu
diskriminacija,
izija
Udbenik, film
Povijest Hrvata
Udbenik, film
Povijest Hrvata
udbenik
udbenik
udbenik
statut
Drutveni i gospodarski
odnosi u razvijenom
srednjem vijeku
katedrala,
kronika, kartular
bogumili,
patareni, herceg
202
TRAVANJ
OUJAK
VELJAA
HRVATSKA U
DRUGOJ POLOVICI
19. STOLJEA
HRVATSKA OD
SREDINE 18.
DO SREDINE 19.
STOLJEA
Disertacija politiki i
gospodarski program,
kulturna i politika djelatnost
preporoditelja
Hrvatski narodni
preporod
Bosna i Hercegovina
u 19. i poetkom 20.
stoljea
Modernizacija Hrvatske
za banovanja Ivana
Maurania
Hrvatsko-ugarska
nagodba
Hrvatska u osvit
modernog doba
udbenik
udbenik
udbenik
udbenik
restriktivan
agrarna reforma
udbenik
udbenik
udbenik
udbenik
udbenik
udbenik
udbenik
udbenik
nacionalna
svijest,
autonomija
maarizacija,
modernizacija,
kuna zadruga
germanizacija,
cenzura, unija
hegemonizam,
oktroirani ustav,
centralizam
kaplar, Iliri,
svjetovna vlast
Francuska vlast u
Hrvatskoj
centralizam,
reforme,
enciklopedija,
staleki sabor
Prosvijeeni
reforme Marije Terezije i Josipa
apsolutizam u Hrvatskoj II., unutarnja uprava Banske
Hrvatske
203
SVIBANJ
udbenik
referendum,
agitatori
udbenik, film
Hrvatska u 20.
stoljeu
nacionalizacija,
plansko
gospodarstvo,
kult, agrarna
reforma
Stvaranje i obrana
samostalne hrvatske
drave
udbenik, film
Hrvatska u 20.
stoljeu
etniko ienje
udbenik, film
Hrvatska u 20.
stoljeu
rasizam,
antisemitizam
udbenik
Hrvatska u sastavu
druge Jugoslavije
udbenik, film
Hrvatska u 20.
stoljeu
diktatura,
integralno
jugoslavenstvo,
punktacije
Udbenik, filmovi
Hrvatska u 20.
stoljeu i Banovina
udbenik
regent
udbenik
emigriranje,
dezertiranje
Hrvatski narod u
antifaistikoj borbi
bt hrvatskog pitanja,
iseljenitvo, sporazum
Cvetkovi Maek
Hrvatsko pitanje i
nastanak Banovine
Hrvatske
slom Kraljevine Jugoslavije,
nastanak NDH i njezin ustroj,
ustaki teror, gospodarstvo i
kultura
Djelovanje hrvatskih
politikih stranaka i
dogaaji 1918. 1935.
Nezavisna Drava
Hrvatska
Hrvatska u sastavu
Kraljevstva SHS
204
Hrvatska povijest
205
b) izvoenjem tijeka ekskurzije u uionici pred razredom uenika (ili dijelom uenika) koji
ondje nije bio (ovdje se moemo sluiti dijaprojektorom ili videoplayerom, ako su uenici
snimali kamerom)
c) ureenjem lista iz povijesti u kojemu moe biti sadrana reportaa o ekskurziji.
a) materijalni upoznati se in situ s povijeu otoka Braa: starohrvatsko naselje krip, franjevaki
samostan u Blacama te razvoj ostalih naselja (Sumartin, Sutivan, Puia, Supetar i dr.)
b) odgojni bolje upoznati zaviaj i razvijati ljubav prema domovini kao skupu zaviaja
c) funkcionalni primijeniti znanje steeno u uionici, vjebati snalaenje u prostoru i vremenu
(plan otoka).
kole u srednjoj Dalmaciji mogu napraviti ekskurziju na otok Bra. Mali problem moe predstavljati trajekt (prijevoz autobusa prilino je skup), ali moemo se odluiti i za obilazak Braa pjeice: od Supetra
prema kripu (uz posjet Muzeju) pa do Blaca i natrag.
Bra prije doseljenja Hrvata
Povijeu Braa moemo ilustrirati i samo doseljenje Hrvata. Uenicima je s nastave poznato da su se
prastanovnici naih prostora (Iliri, Romani i Kelti) pred novopridolim Hrvatima i Avarima poeli povlaiti na otoke, u planine i u utvrene gradove. Tako je stanovnitvo Salone izbjeglo na srednjodalmatinske
otoke (pa i Bra), o emu nam pie i Toma Arhiakon.
a) Bra u doba narodnih vladara
Za bizantskog cara Mihajla II. Mucavca u Bizantu nastaju borbe za vlast, a Bra, Hvar, Korulu i Mljet
206
Hrvatska povijest
zauzimaju Neretljani, pa tako srednjodalmatinski otoci postaju sastavni dio neretljanske oblasti (o njima
pie i Konstantin Porfirogenet govorei o Paganiji). Za Domagoja i Branimira hrvatski i neretljanski
mornari trae od stranih laa da plaaju danak za putovanje obalom istonog Jadrana. Tomislav je svojoj
Hrvatskoj, osim Panonske Hrvatske do Drave, prikljuio i neretljansku oblast. On je kao bizantski strateg (923.) dobio pravo vrhovnog nadzora nad dalmatinskim gradovima, ime je i Bra uao u granice
hrvatskog kraljevstva. Nakon Tomislava, Mleani se koriste neslogom Drislavovih sinova Svetoslava,
Kreimira i Gojslava, pa 1000. godine dud Orseolo trijumfalno zauzima Dalmaciju. Ali za Petra Kreimira IV. (1058. 1074.) Dalmacija je ponovno u sastavu Hrvatske, a tako je bilo i za njegova nasljednika
Dmitra Zvonimira (1074. 1089.). U doba narodnih vladara na Brau se osjea utjecaj benediktinaca (7
samostana, neki i iz ranijeg razdoblja), a posebnu vrijednost predstavlja neto kasniji Povaljski kartular
samostana sv. Ivana Krstitelja (prijepis iz 1250. vjerojatno starijeg spomenika iz 1184.).
b) Bra za Arpadovia
Veza sa sredinjom dravnom vlau u Ugarskoj bila je labava, o emu nam svjedoi brako statutarno
ureenje, tj. kartular povaljske opatije, najstarija sauvana pergamena na otoku, pisana hrvatskim jezikom, a donosi nam i niz vijesti o onodobnim drutvenim prilikama. Povaljska opatija stradala je 1145.,
kad su omiki knezovi Kaii napali i teko popljakali Bra, tako da su Braani bili prisiljeni moliti
Andriju II. za zatitu i pomo. Pri povratku s kriarske vojne Andrija je napao Omi, za to je dobio i
podrku pape. Omiani su obeali da nee vie pljakati, ali su ubrzo prekrili obeanje. U 13. st. Spliani
su porazili Omiane pa su Braani priznali vlast Spliana (1240.). Za provale Tatara kralj Bela IV. nezadovoljan je dranjem Spliana tijekom svoga boravka u Splitu te je otiao u Trogir, gdje je dao privilegij
Hvaranima i Splianima oduzeo Bra i dao ga na upravu hrvatskom knezu Ceprenju. Hrvatski plemii iz
roda ivia dobili su pravo biranja kneza Braa i Hvara, sa sjeditem na Hvaru, dok je na Brau njegov
zamjenik vicarius. Knez je birao suce, a Hvarani biskupa. U oruanom sukobu Splita i Trogira oko
posjeda u Katelanskom zaljevu (1244.) Bra je bio na strani Spliana. Split je, meutim, izgubio pa su
Braani kao saveznici Splita morali Trogiru platiti 100 lira odtete. Zbog neprestanih pustoenja otoani
su ostali bez zatite, a budui da im hrvatsko-ugarski kralj nije mogao pomoi, Braani i Hvarani obratili
su se Veneciji za pomo. Na sastanku mletakog Velikog vijea izglasovano je da Bra i Hvar pripadnu
hvarskoj biskupiji te da se prime pod mletaku vlast (1278.).
c) Bra pod mletakom vlau (1278. 1357.)
S mletakom vlau Braani i Hvarani dobili su kneza koji je na otocima upravljao na vrijeme od etiri
godine s prihodima od 1000 malih libara. Zauzvrat, knez je dobio neka zemljita na junoj strani otoka
(na bolskoj i murvikoj obali). Ali zbog uestalih pustoenja omikih gusara stanovnitvo je i dalje siromailo, a nemogunost mletakog pruanja zatite uzrokovalo je nezadovoljstvo domaeg stanovnitva.
Pojaale su se i razmirice izmeu Braana i Spliana, ali i Trogira i Braa. O gospodarskim i politikim
odnosima Braa i susjednih dalmatinskih gradova svjedoe nam i uvjeti mira sklopljenoga izmeu Trogira i Braa (10. IV. 1339.).
d) Bra pod vlau Anuvinaca (1358. 1420.)
Kralj Ludovik Anuvinac mirom je u Zadru (1358.) vratio dalmatinskim gradovima i otocima slobodu.
207
Ali u to doba, 1360., Bra je poharala kuga. Prenesena je iz Splita, ali je ve u poetku zaustavljena. Iste
godine otok pogaa i invazija skakavaca, koji su zamraili nebo poput velikog oblaka i odjednom unitili sve zelenje i lie svih stabala. Tijekom dinastijskih borbi jedan dio dalmatinskih komuna pristao
je uz Mariju i igmunda, a drugi uz Ljudevita Napuljskoga. Bosanski kralj Stjepan Tvrtko I. elio je to
iskoristiti za prikljuenje hrvatskih krajeva svojoj dravi. Brako plemiko vijee odluilo je izabrati
poslanstvo koje e od kralja Tvrtka traiti da potvrdi Brau sve ranije povlastice. Ali uskoro je Tvrtko
umro (1391.), a naslijedio ga je Stjepan Dabia, koji je svu Hrvatsku i Dalmaciju ustupio igmundu. Faktinu vlast nad Braem imao je najjai bosanski feudalac Hrvoje Vuki-Hrvatini. Venecija je pratila
politike okolnosti i poela nagovarati Ljudevita Napuljskoga da proda svoje pravo na Dalmaciju. Godine
1420. Veneciji je izdana isprava o povlasticama koje prigodom predaje Venecija izdaje brakoj komuni.
Tim inom zavrava poglavlje brake povijesti pod vrhovnitvom hrvatsko-ugarskih kraljeva.
e) Braka komuna
Pravne propise autonomne brake komune regulirao je Statut otoka Braa i njegove Reformacije kao
dodaci. Sve pravne odredbe kodificirane su prije 1277. godine, ali je taj dokument stradao pri provali
Omiana. Statut je redigiran 1305. godine u tri knjige. U doba punog autonomnog razvitka glavnu vlast
na otoku predstavlja Veliko vijee, koje je djelovalo preko svojih slubenika. Njega su inili otoki plemii
s navrenih 18 godina, a brinuli su se o svim poslovima i sudjelovali u donoenju odluka o javnopravnim
odnosima i politikim zbivanjima na otoku. Upravu komune vodio je knez, kojega su u poetku birali,
a poslije ga je imenovao kralj. Poslije su knezove birali lanovi iz roda ivia. Savjetodavno tijelo uz
kneza bili su suci, koje je biralo Veliko vijee. Knez i suci sainjavali su kuriju, koja je imala upravnu i
sudbenu vlast, a proirena kurija bila je tzv. Malo vijee, po uzoru na druge dalmatinske komune. Osim
toga, postojalo je na Brau i Vijee mudrih, koje je na osnovi zakljuaka Velikoga vijea donosilo odluke.
Usto se spominju i pojedini slubenici: kancelar, advokati, kamerariji (blagajnici), justicijari (nadzornici),
bukariji (skupljai poreza), egzaminatori (ispitivai granica), gastaldi (seoski glavari), pudari (uvari
polja) i sindici (nabavljai ita). Sve je slubenike biralo Veliko vijee na est mjeseci.
Braka je komuna u hrvatsko-ugarskoj dravi uivala relativno iroku autonomiju, ali se dogaalo da su
hrvatsko-ugarski vladari nerijetko tu autonomiju krili.
Bra pod novom mletakom vlau (1420. 1797.)
208
Hrvatska povijest
kao kamenarsko sredite i kulturno arite, Povlja, Selca, Novo Selo, Bol, Milna i Nereia. Nova
doseljavanja stanovnitva iz Makarskog primorja, Bosne i Hercegovine i imotskog kadiluka na otok Bra
uslijedila su nakon Kandijskog i Morejskog rata.
Pustinjaki samostani
Samostane su utemeljili sveenici iz Poljike republike koji su pobjegli pred turskom opasnou u 16.
stoljeu. Prvi sveenici pustinjaci bili su Petar Vitai i Grga Martinovi. Potkraj 16. st. pustinjaci iz
Blaca dobivaju sve vie plodne zemlje i stvaraju svoje gospodarstvo: oko 500 barila vina na godinu,
1000 ovaca, deseci volova i mazgi. Ovo je pobudilo zavist, ak i sukobe s nereikim nadupnicima, pa
je Venecija stavila Blace pod svoju zatitu.
Crkva je sagraena 1588., ali je 1725. stradala u poaru, tako da je obnovljena i posveena 1759. godine.
Krajem 19. stoljea nov poticaj razvoju Blaca daje tiskara, koju je u Milanu nabavio don Niko Milievi. Osim tiskom knjiga, don Niko bavio se i uzgojem grmova rumarina, kojima je elio unaprijediti
pelarstvo. Njegov nasljednik, neak don Niko Milievi mlai, vie se bavio znanou: glazbom i
astronomijom.
Iznad mjesta Murvice, na 300 metara nadmorske visine, nalazi se Dragonjina pilja. Uredili su je poljiki
sveenici polovicom 15. stoljea. Peina je duga 19 metara i pregraena je na tri dijela: crkvicu, dnevni
boravak sveenika i prostor za eliju pustinjaka. Posebnu znamenitost predstavljaju uklesani reljefi, djelo
nepoznatih pustinjaka, koji su stari 500 godina.
Prva austrijska vlast na Brau
Mirom u Campoformiju (17. X. 1797.) Mletaka je Republika prestala postojati, a Napoleon je Veneciju
i njezin teritorij Istre, Dalmacije i Boke kotorske prepustio Austriji. Time je i Bra doao pod austrijsku
vlast. Puani, koji su predstavljali veinu stanovnika na otoku, izabrali su za voe dva pomorska kapetana Hranotia i Nikoloria, zatim se naoruali i sveanom proklamacijom ukinuli plemstvo na otoku
te je tako nakratko ukinuta staleka podvojenost. im je Mato Rukavina saznao o prilikama na Brau,
krenuo je iz Splita prema Brau korvetom Austrija te odmah po dolasku zavodi red: Hranotia i Nikoloria, koji su mu se doli pokloniti, odmah zatvara kao voe buntovnika te uspostavlja dotadanje
odnose, tj. plemiima vraa povlastice. Tijekom prve austrijske vlasti na Brau svi su mletaki propisi
ostali na snazi, zbog ega je narod ostao razoaran, jer je oekivao da e s padom mletake vlasti pasti
i vlast plemstva. Svoje nezadovoljstvo puani su pismeno uobliili i ovjerili na sastanku Vijea puana
(5. I. 1798.), ali time nisu postigli nita jer je austrijska uprava smanjila ovlasti Velikog vijea i Puke
skuptine.
Bra pod Francuzima (1805. 1813.)
Prva austrijska vlast nije dugo potrajala jer je Napoleon teko porazio austrijsku vojsku kod Austerlitza (1805.) pa se prema mirovnom ugovoru u Pounu (26. XII. 1805.), Austrija morala odrei steevina
dobivenih Kampoformijskim mirom. Tako se Bra naao pod vlau Francuza. Vojni upravitelj August
Marmont i civilni upravitelj Vicenzo Dandolo zasluni su za modernizaciju i demokratizaciju dalmatinske uprave: ukinuta su sva plemika prava i povlastice pa su svi ljudi postali jednaki pred zakonom, sva
crkvena dobra podvrgnuta su nadzoru civilne vlasti, ukinuta su muenja u tamnicama, sniena je carina
209
na izvoz vina, ulja i ribe, a posebna je briga posveena kolstvu. U prosincu 1806. kraj zapadne obale
Braa dolo je do pomorske bitke izmeu Rusa i Francuza. Bitka je trajala tri sata i u njoj je ruski brik
Aleksandar potopio jednu francusku topovnjau i jako otetio Napoleona, koji je nakon bijega potonuo u
splitskoj luci. Nakon uspjenog iskrcavanja na Koruli, Visu i zauzimanja Hvara, Rusi su poeli osvajati
Bra. U Milni je ruski zapovjednik pozvao sve ugledne Braane i predloio im da izaberu otoku upravu.
Oni su izabrali Burovia i Andriju Kovaia, koji je postao namjesnik u ime ruskog cara s neogranienom upravnom i sudskom vlau. Nakon mira u Tilsitu (8. VII. 1807.) izmeu Rusije i Francuske, ruski
admiral Senjavin morao je napustiti Jadransko more, a Francuzi su opet zauzeli otok. Andrija Kovai,
koji je bio prvi na francuskom popisu osuenih, zamolio je ruskog zapovjednika za zatitu sebe i svoje
obitelji, a ovaj mu je u tome udovoljio. Stigao je i do ruskog dvora, gdje ga je car Aleksandar I srdano
primio i udijelio mu ast dvorjanika, a kada je Dalmacija ponovno udijeljena Austriji (1815.), vratio se
u Zadar. Meutim, praen je kao nepoudan za austrijsku dravu, sumnjien da je rusofil i panslavist.
Razoaran, Kovai se povukao u svoja rodna Puia, gdje je ivio do smrti (1820.). Druga znamenita
osoba toga vremena jest fra Andrija Doroti, roen u Sumartinu 1761. godine. Znamenit je njegov proglas
Narode slavni (12. VI. 1797.) u kojem napada novu demokratsku republiku u Veneciji te poziva Dalmatince da sami odlue o svojoj sudbini i sjedine se s Hrvatskom. Tijekom francuske vlasti, fra Andrija
je zapoeo s akcijama protiv Francuza pa ga Dandolo proglaava opasnim austrofilom i proganja ga,
ali se Doroti spasio bijegom u Bosnu i Slavoniju 1807. godine. Premda ga je beki dvor zbog njegove
djelatnosti prilino proteirao, Doroti se povukao na Bra razoaran time to Austrija nije Dalmaciju
prikljuila Hrvatskoj, ve ju je izravno podvrgla Beu. Poetkom 19. stoljea na Jadranu se nalazi i engleska flota, koja u nekoliko navrata napada i otoke, pa tako i Bra 1811. i 1812. godine.
Druga austrijska vlast (1814. 1918.)
Na Bekom kongresu (1814.) skrojena je nova karta Europe, prema kojoj je Austrija dobila Dalmaciju.
Bra je potpao pod splitsko okruje i tvorio posebnu administrativnu jedinicu, tzv. braki kotar, u kojemu je njegov pretur ujedno bio i sudac. Slijedi razdoblje politike umalosti, koje je potresano bekim
apsolutizmom 1851. godine, a razbueno izborima i osnutkom Dalmatinskog sabora 1861. godine, obiljeenoga borbom autonomaa i narodnjaka. Glavni nositelj narodnog preporoda na Brau bila je obitelj
Didoli iz Selca: Vicko, Petar i Toma. Autonomai su najjai bili u Nereiima. Tijekom sedamdesetih i
osamdesetih godina 19. stoljea na Brau se otvara niz itaonica i osnivaju se mnoga drutva: Narodna
itaonica u Supetru, drutvo Hrvatski sastanak u Selcima, Postirski sklad, Tomislav u Povljima...
Glavni predstavnici brakog pjesnitva u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda bila su braa Ivan,
Mato, Antun i Nikola Ostoji, Dragutin Didoli, Matej Bencur i don Ivan-Matija kari.
Premda krajem 19. i poetkom 20. stoljea poinju znatna iseljavanja Braana u zemlje Sjeverne i June
Amerike (posebno ile), Bra ne biljei pad broja stanovnika. Naime, istodobno na otok dolazi novi
val doseljenika: sezonski radnici (teaci), stanovnici Dalmatinske zagore, koje domai stanovnici zovu
junaci. Neki od njih ene se domaim enama i ostaju ivjeti na otoku.
Bra u 20. stoljeu
Nakon dugotrajne mletake, a zatim i austrijske vlasti (s prekidom i francuske), velike su nade Hrvati
Braa polagali u monarhistiku Jugoslaviju. tovie, mnogi su Braani u SAD-u sudjelovali u politikom
210
Hrvatska povijest
radu na ruenju Austro-Ugarske i stvaranju Jugoslavije. Primjerice, Boidar Bokovi, rodom iz Selaca
na Brau, u Seattleu krstio je svoga drugog sina kao Jugoslava. Austrijanci su ga stoga progonili i na
svakom mu se koraku osveivali (Derado-izmi, 1982: 73). Meutim, uskoro se pokazalo da su Hrvati
u Kraljevstvu SHS graani drugog reda. Kao i u drugim dijelovima Hrvatske, i na Brau poinje sve
vie jaati Hrvatska seljaka stranka, a istodobno traju i iseljavanja stanovnitva u prekomorske zemlje.
Nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije, Bra je jedan od rijetkih dalmatinskih otoka (uz Hvar) koji
se naao u sklopu Nezavisne Drave Hrvatske. Ipak, znatan se broj Brana ukljuio i u antifaistiku
borbu borei se protiv talijanskih faista za sjedinjenje okupiranih dijelova Dalmacije i Istre s maticom
zemljom. Tako je ve u srpnju 1941. formirana prva oruana partizanska skupina, a u lipnju 1942. godine
eta brakih partizana (62 borca), koja se dva mjeseca poslije prebacuje na kopno i ukljuuje u Biokovsko-neretvanski odred. Krajem 1943. godine i poetkom 1944. evakuirano je stanovnitvo s Braa preko
Hvara u Vis te dalje u Italiju i napokon u Egipat u El Shat.
Tijekom ezdesetih godina 20. st. na Brau je odreeno i jedno urbano sredite Supetar. Ovaj se grad
zbog sredinjega prometnog poloaja (trajektna luka) razvija u kulturno, upravno i gospodarsko sredite
otoka.
Braani su sudjelovali u Domovinskom ratu dajui brojne dragovoljce i zbrinjavajui izbjeglice iz istone
Slavonije i drugih ratom izravno zahvaenih podruja. Svoju zahvalnost Hansu Dietrichu Genscheru za
meunarodno priznanje Hrvatske, Braani su izrazili sveanim postavljanjem spomenika tom njemakom politiaru jo za njegova ivota.
BRAKI MUZEJ
U kripu moemo posjetiti Braki muzej. Muzej djeluje od 1979. godine, a raspolae arheolokom i
etnografskom zbirkom.
Arheoloka zbirka sadrava nalaze iz spilje Kopaine, sjeverozapadno od Donjeg Humca. Ondje je pronaeno mnogo keramikih ulomaka i rukotvorina iz epipaleolitikoga i mezolitikog razdoblja. U toj
su zbirci i nalazi s novoga groblja u kripu, antike figure i zavjetni rtvenici. Tu su i reljefi s prikazom
Herakla i natpis posveen Kibeli maloazijskoj boici koju su Grci i Rimljani tovali kao majku bogova.
Uenici mogu vidjeti antiki sarkofag (pronaen u Bolu), amfore (s podmorskog nalazita nedaleko od
Puia i kopiju Povaljskog praga jednoga od najljepih i najstarijih sauvanih natpisa na hrvatskom
jeziku napisanoga irilicom-bosanicom).
U prizemlju Etnografske zbirke sredinje mjesto zauzima ara od peene zemlje za uvanje ulja iz Postira. Desno od nje nalazi se kuni mlin (rnina) iz kripa. Mlin se sastoji od drvenog postolja u obliku stolia s dvjema kamenim ploama. Donja je ploa fiksirana, a gornja se okree drvenom ruicom
(mulanom) i mlin tako melje. Iznad mlina visi miina ili mih, napravljena od ovje ili kozje koe, koja je
sluila za prijenos mota, vina, vode, ulja i pravljenje masla. Na zidu je cip za mlaenje ita, a o gredu je
objeen muker ormari u koji se spremalo meso, sir i drugo. Uz stubite stoji pobuk naprava kojom
bi se tjerala riba u mreu. Uz zid visi petromaks, koji slui za privlaenje ribe za nonog lova. Uenici
u zbirci mogu vidjeti kamenoklesarski alat, dizalicu i eljeznu kuglu. Na prvom katu etnografske zbirke
predmeti su iz obrtnike upotrebe: krinje, stroj za razvlaenje i poliranje zlata, bavarski alat i drugo.
Tu je i odjea (vjenano odijelo iz Postira iz 1882.), namjetaj i stare knjige te portreti slikara mletake
kole iz 17. stoljea.
211
Literatura:
1. Klement Derado Ivan izmi (1982.): Iseljenici otoka Braa, Zagreb
2. Tomislav uri (1995.): Sveenika pustinja Blaca na Brau, Hrvatski zemljopis, br. 7.,
Zagreb: Naklada Feletar
3. Petar imunovi (1972.): Toponimija otoka Braa, Supetar
4. Dasen Vrsalovi (1968): Povijest otoka Braa, Supetar
212
Hrvatska povijest
U tlocrtu grada zamjetno je tzv. naselje na pilu: uz dananju Starogradsku ulicu i ulicu Gornji kraj,
poredane su uske parcele na kojima se grade hie, zabatom okrenute ulici i koso postavljene na liniju
ulice (kao pila!), to je imalo obrambeni znaaj.
Smjetaj je uvjetovao i oblik Taborca, upravno-crkvenog sredita: okruuje ga brdo s jedne i luk rjeice
Gradne s druge strane. U Taborcu se grade objekti za potrebe stanovnitva: 1) kovanica (danas Fabkovieva 8); 2) staje na livadi Vugrinak, uz upni dvor i pjeaki put do utvrde; 3) straarnice lijeva
obala Gradne; 4) kula carinarnica sagraena u 13. st., ouvana na peatu grada kralja Ljudevita
iz 1657. te na samoborskom stijegu; sruena je 1810. u vrijeme francuske okupacije. Vaan dogaaj za
povijesni razvoj grada zbio se 1488. godine, kad Matija Korvin kupuje grad. Uskoro (1497.) grad prelazi u vlasnitvo Barbare Frankopan, ene Nikole Frankopana. Slijedi borba feudalaca i Samoboraca:
otimaine, pljake, muenja i dr.
Samobor u novom vijeku (16. 18. st.)
Prema papinu odobrenju 1525. u grad dolaze franjevci, nastanjuju se u upnom dvoru i preuzimaju upravu
samoborske upe (nije bilo upnika). No ini se da ih je ve 1527. iz grada protjerao Ivan Ungnad, privren protestantizmu, pa odlaze u Jastrebarsko. Za kralja Ljudevita (1567. 1578.) Samobor se popravlja i
dograuje: utvrda na brdu Tepec ima dva kata, glavna vrata s pokretnim mostom na istonom su proelju
i etiri kule (etverokutna gradski toranj, dvije oble s gradskom kapelicom i peterokutna bez krova,
s velikim otvorima za artiljeriju, koja ukljuuje i kapelu sv. Ane). Vlasnikom Samobora i plemikoga
grada postaje Leonard Gruber vlasnik rudnika bakra u Rudama, kranjski trgovac i plemi. Grad 1585.
dolazi u ruke grofova Erddy, koji vladaju njime 120 godina (obiljeje su njihove vladavine nasilja nad
doljacima i ukidanje slobotina). Godine 1535. pojavljuju se prvi pisani podaci o osnutku i radu Puke
kole u Samoboru iji viestoljetni rad ostavlja snane tragove u privrednom, javnom i kulturnom ivotu i napretku Samobora. To potvruju stotine generacija uenika i uitelja samoborske kole u kojoj
uitelj Herovi osniva godine 1807. glazbu najstarije glazbeno drutvo mladih u Hrvatskoj. Franjevci
ponovno dolaze u grad 1622. godine i grade samostan. Otpor im prua gospodarica Samobora Elizabeta Mokon, ki Tome Erddyja: ne da im drva za ogrjev i sl., pa franjevce u zatitu uzima samoborska
opina. U starom gradu stanuju vlasnici katela, ali ga 1790. konano zbog tronosti naputaju.
Doba preobrazbe Samobora (18. st.)
Samobor s okolicom obuhvaa ire podruje nego danas (imanja Maleni, Meszach, Krali i Sai). Grad
tada ima sud, upnu crkvu, tri kapele i samostan s crkvom, trgovaku kolu, pet mlinova, sedam mesnica
na trgu te 208 domainstava. Crkvena i svjetovna vlast seli se iz Taborca na glavni trg, a plemstvo gradi
svoje dvorce (Maleni, Krali). Smjer pruanja prometnica uvjetovao je tok rijeke Gradne, ali ovdje su
este poplave, pa se grade kue bez podruma (zato?).
Sredite grada predstavljao je trg, tada jo nepoploen, s obinim zdencem u sreditu (ograen tek 1895.).
U Langovoj ulici 1722. 1733. gradi se franjevaki samostan uz pomo grofova Erddy. Drveno-slamnatim kuama stalno su prijetili poari. Veliki i razorni poari zabiljeeni su 1794. i 1797. godine.
Doba rasta grada (19. stoljee)
Od 1809. do 1813. godine Samobor je sjedite kantona u Napoleonovim Ilirskim provincijama. Fran-
213
cuzi su nametali velike poreze, ali njihova je vlast imala i dobrih strana: gradi se cesta Samobor Sv.
Nedjelja, unaprijeena je pota i grad dobiva jedan specijalitet Samoborsku mutardu, koju je prvu
spravio francuski kuhar i ostavio recept u dvorcu Podolje kod obitelji Praunsperger-Bonjak. Naalost,
samoborskom plemstvu strane su ideje francuske graanske revolucije. Nakon sloma Napoleona u Rusiji
(1812.) Francuzi odlaze, a grad pada pod vlast Bea i Pete. Metternichov apsolutizam (1850. 1860.) budi
u Samoborcima domovinsku svijest. Nakon toga dolazi ponovo pod utjecaj Bea i Pete slubeni su
jezici njemaki, maarski i latinski. Jai privredni razvitak Samobora poinje u 16. stoljeu otvaranjem
rudnika bakra i eljeza u selu Rude. Staklarska tradicija datira od 1839. godine, kad Vilhelmina Kulmer
osniva prvu staklarnu u Osredku. Otvaranjem hotela 1910. godine Samobor postaje turistiko mjesto, a
slijedi otvorenje midhenovih sumpornih toplica (1868.), Hidropatskog kupalita (1889.), poetak rada
Drutva za proljepavanje Samobora (1886). Uz industriju stakla, graevnog materijala, preradu drva
i metala, kemijsku industriju te industriju lijekova, Samobor ima jaku obrtniku tradiciju i po vanosti
male privrede u samom je vrhu Hrvatske. Godine 1809. Samobor postaje pogranina zona Ilirskih
pokrajina. U graditeljstvu ima utjecaja novoga doba, ponegdje dolazi do ukidanja kmetstva, vee pokretljivosti stanovnitva i naseljavanja gradova. Gradovi rue zidine i otvaraju se doljacima. Stanovnici
se sputaju u grad i nastanjuju vile i kurije. U prvoj polovici 19. st. dolazi do hrvatskoga narodnog preporoda. Livadiev dvorac (gdje je danas smjeten Muzej grada Samobora) okupljao je ilirce: Ljudevit
Gaj napisao je ovdje budnicu Jo Horvatska nij propala(1833.), koju je uglazbio Ferdo Livadi. Ferdo
Livadi, prvi vaan skladatelj hrvatskoga narodnog preporoda okuplja u Samoboru Gaja, Lisinskoga,
toosa, Vukotinovia, Vraza, Drakovica i druge, a jednom ga posjeuje i Franz Liszt. Stanko Vraz
stvara nezaboravne ulabije, himnu Ljubici.
U prolom stoljeu Samobor poinje osnivati svoj arhiv, koji danas, naalost, vie nije sauvan. Jaa graanstvo, koje se bavi novarstvom, trgovinom i obrtom. Grad i komunalije planski se izgrauju na temelju
Sreditbenove osnove 1965. prvoga urbanistikog plana u doba gradonaelnika Ljudevita midhena. Tijekom 19. st. juna strana trga i okolne ulice dobivaju klasicistike i historicistike objekte jednokatne
zgrade, stambeno-poslovne zgrade trgovake, graanske klase (u prizemlju je prodavaonica, a na katu se
stanuje). Visoki stale stanuje u vilama unutar grada, tlocrta u obliku slova L ili U, okruenima lijepim
parkovima, a seoske kue sve se vie grade od opeke i pokrivaju crijepom.
Sport u Samoboru
Uenike e svakako zanimati sportska djelatnost Samobora, koja je takoer vana. Ve davne 1865. u
samoborskoj koli uvodi se obvezna gimnastika i sportske igre. Samoborac dr. Ivan Hoi 1880. objavljuje
prvi podatak o nogometu u Samoboru, a lanovi Hrvatskoga planinarskog drutva iz Zagreba dolaze
na svoj prvi planinarski izlet u Samobor, Otrc i Pljeivicu ve 17. svibnja 1875. Monteccucoli [Montekukoli] gradi prvo tenisko igralite (1890.), a tri godine poslije osnovan je biciklistiki klub Samobor.
Dr. Franjo Buar u Samobor donosi prve skije 1895. godine. Samoborski gimnazijalci i studenti osnivaju 1902. godine Akademski sportski klub imi i zapoinju lakom atletikom, skijanjem, sanjkanjem
i plivanjem, a 1908. igraju s Concordijom prvu utakmicu u hokeju na travi. Neto poslije gimnazijalci i studenti Samobora igraju s Concordijom i prvu vaterpolsku utakmicu u Hrvatskoj. Poslije prvog
svjetskog rata osniva se Akademski sportski klub Oki, a 1926. godine kroz Samobor se vozi naa prva
meunarodna automobilska utrka.
214
Hrvatska povijest
SAMOBORSKI MUZEJ
U Samoboru moemo s uenicima razgledati i gradski muzej, koji je smjeten u Livadievu dvorcu.
Muzej raspolae geolokom zbirkom (nalazi iz donjega, srednjega i gornjeg trijasa), arheolokom i povijesnom zbirkom, a pokraj zgrade muzeja (bivega Livadieva dvorca) nalazi se kua u kojoj su ivjele
sluge, a ureena je kao etnoloka zbirka.
Vuedol
Podruje Vukovara naseljeno je u kontinuitetu od neolitika. Nedaleko od grada smjeten je lokalitet koji
je bogato prethistorijsko nalazite. Sustavna iskapanja vodio je R. Schmidt 1938. godine. Po ovom lokalitetu naziva se Vuedolska kultura, koja vremenski pada u doba prijelaza iz neolitika u metalno doba.
Poznata je s tridesetak nalazita, uglavnom s podruja Slavonije i Srijema. U razvoju kulture mogu se
215
razlikovati tri etape, koje najzornije objanjavaju nalazi iz Mitrovca, Vuedola, Sarvaa i Hrustovae.
Vukovar u srednjem vijeku
Vukovarsko naselje razvija se u ranom srednjem vijeku. Prvotno se naselje nazivalo Vukovo ili Vlkovo,
prema rijeci Vuki. Naziv Vukovar maarskog je podrijetla (vr = ma. grad). Ime Vukovar upotrebljava
se tek od konca 17. stojea. Vukovo je staro naselje iz doba ranoga srednjega vijeka koje su naseljavali
Slaveni. Poslije postaje sreditem upanije i sreditem arhiakonata. U poetku potpada pod Peuku
biskupiju. Godine 1007. Ludovik dodjeljuje svom vazalu posjed na rijeci Vuki. U razvijeni srednji vijek
Vukovar ulazi kao kraljevska utvrda (castrum = utvrda, sredite upana, preko kojih se irila kraljevska
vlast). Ispod brijega poelo se razvijati podgrae kao naselje obrtnika i trgovaca.
Godine 1231. herceg Koloman graanima podgraa dodjeljuje zemljita i gradske povlastice. To je prvi
vaniji dokument koji dokazuje da je stanovnitvo sastavljeno od Nijemaca, Saksonaca, Maara i Slavena
(redoslijed ne odreuje udio u stanovnitvu). Na elu gradske opine nalazio se naelnik (maior villae),
koji ima pravo suditi o svemu osim o prolijevanju krvi, o emu sudi kraljevski porkulab. Pratimo razvoj
obrta i trgovine. Uskoro kralj utvrde predaje velikaima, tako da se bogatiji dio stanovnitva (iobagione)
pretvara u velikae, a ostatak i sam postaje kmetovima. U 14. stoljeu papin legat dolazi skupljati porez
(1333. g.): u Donjem Gradu skupljen je veliki iznos, to je dokaz da se radi o bogatoj upi, a u Gornjem
Gradu malen iznos. Godine 1345. grad stjee vanu povlasticu nedjeljnih sajmova, a 1398. spominje
se kao trgovite. Vukovarski prostor preputen je Talovcima (podrijetlom su Dalmatinci), koji dobivaju
predgrae, a poslije sve preuzimaju maarski velikai Gorjanski.
Vukovar poetkom novog vijeka
Godine 1526. iz pravca Zemuna dolazi turska vojska predvoena sultanom Sulejmanom. Vodila se Mohaka bitka: Vukovar se predaje bez borbe, a veina starosjedilaca prelazi na islam. Oko 1550. godine
ostatak krana prelazi na kalvinizam (oblik protestantizma). Sredite sandaka postaju Poega i Osijek.
Kroz ovaj prostor prolaze znameniti putopisci: Bartol Kai (autor prve hrvatske gramatike) i Evdi elebi (1663. godine). Nakon Mohake bitke Turci su sagradili prvi most na rijeci Vuki (1526.). Poetkom
17. stoljea grad ima oko 100, a 1663. oko 500 kua. Podgrae ima 5 mahala. Austrijske trupe dolaze
do Vukovara (1687.) i grad se ponovno predaje bez borbe. U tom trenutku kransko se stanovnitvo
sastojalo od neto katolika, kalvinista i pravoslavaca, koji su doli u turskoj slubi. Pravoslavci su doli
kao ajkai (mornarica, govore ekavicom) i martolozi konjanici, koji govore ijekavicom (Vlasi). Turci
nakratko ponovno osvajaju Vukovar (1690.), ali ga Austrija uskoro vraa. Nakon toga dolazi pravoslavno
stanovnitvo iz Srijema, ali ve 1699. svi naputaju Vukovar.
Vukovar u 18. i 19. te poetkom 20. stoljea
Barok je bio zlatno doba razvoja grada. Tada nastaje dvorac grofa Eltza, gdje se danas nalazi Muzej grada
Vukovara. Eltzi su kupili hrvatski posjed. Do 1728. godine Vukovar je u vlasnitvu austrijske komore.
Obnovom upanija (1745.) Vukovar je postao sredite Srijemske upanije. Godine 1777. franjevci podiu
samostan. Razvija se Novi Vukovar kao grad kolonista. Struktura stanovnitva (1737.) u Vukovaru bila
je sljedea: 220 domainstava katolika (Hrvata), 70 domainstava Nijemaca i 134 domainstva pravoslavaca. Istodobno, u Novom Vukovaru bilo je 34 domainstva Nijemaca, 4 domainstva Hrvata i 1 srpsko
216
Hrvatska povijest
domainstvo. Tijekom 19. stoljea Vukovar se razvija kao trgovako sredite. Godine 1910. Vukovar ima
10 000 stanovnika. Status grada dobio je 1919. godine.
Vukovar izmeu dvaju svjetskih ratova
Godine 1919. Vukovar je proglaen gradom. Zapoeo je industrijski razvoj grada: razvijaju se tvornice,
meu kojima je svakako najpoznatija tvornica obue Bata Borovo. Izmeu dvaju ratova Vukovar je
bio glavni grad Srijemske upanije, koja je ukinuta Vidovdanskim ustavom. Dvor s kraljem Aleksandrom na elu poinje sustavno naseljavati srpske koloniste radi promjene nacionalne strukture grada.
Vukovar u socijalistikoj Jugoslaviji
Nakon Drugoga svjetskog rata, kada je tijekom postojanja Nezavisne Drave Hrvatske cijeli prostor
Srijema bio ukljuen u granice Hrvatske, trebalo je odrediti granice republika. Hrvatsko-vojvoanska
granica odreena je 1946. godine (vidi: D. Pavlievi i I. Mauran u Hrvatska povijest sjeveroistonog
podruja, Osijek, 1994.). To je odredilo prostornu i strateku vanost sjeveroistone Hrvatske.
U tom razdoblju moemo pratiti irenje grada temeljeno na gospodarskom razvoju. Demografska se
slika doseljavanjem Srba i dalje mijenja. Od Vukovara se eli napraviti i politiko sredite pa je odran
Drugi kongres Socijalistike radnike partije Jugoslavije (komunista) SRPJ (k), na kojemu je SRPJ (k)
promijenila ime u Komunistika partija Jugoslavije.
Vukovar u Domovinskom ratu
O stradanju Vukovara u Domovinskom ratu najbolje svjedoe same zgrade koje jo nisu renovirane.
Mnogo zapisa o stradanju Vukovara u Domovinskom ratu moemo nai u novijoj literaturi (v. Davor
Runti), a uenicima svakako moemo ispriati potresnu priu o sudbini Sinie Glavaevia. Uenike
moemo podsjetiti na kronologiju Domovinskog rata u istonoj Slavoniji:
26. veljae 1991. Osnovana tzv. SAO Slavonija, Baranja i zapadni Srijem.
2. svibnja 1991. U Borovu Selu srpski pobunjenici napali jedinicu MUP-a. Poginulo je 12
policajaca, a nakon toga su potpuno izmasakrirani.
6. srpnja 1991. Srpske postrojbe spaljuju istonoslavonsko selo elije, iji stanovnici odlaze u
progonstvo. To je prvo hrvatsko spaljeno selo.
13. srpnja 1991. Zrakoplovi JNA bombardirali sela oko Vukovara.
1. kolovoza 1991. JNA okupirala Dalj, Erdut i Aljma.
17. listopada 1991. Deportirano oko 10 000 Hrvata i drugoga nesrpskog stanovnitva iz Iloka
i okolice.
18. studeni 1991. Nakon dvomjesenoga herojskog otpora malobrojnih branitelja (1.500), JNA
i etnici zauzimaju potpuno razrueni Vukovar. Preivjeli stanovnici i branitelji masakrirani su,
prognani ili odvedeni u zarobljenitvo.
Literatura:
1. Josip Bsendorfer (1910.): Crtice iz slavonske povijesti, Osijek
2. Csnki: Velika povijest svih slavonskih upanija
217
218
MUZEJI U HRVATSKOJ
BJELOVAR
KARLOVAC
43000 Bjelovar
47000 Karlovac
tel./faks; 043/244-207
BRA
Muzej otoka Braa u kripu
KNIN
Kninski muzej, Tvrava b. b.,
AKOVEC
23400 Knin
40000 akovec,
tel. 040/313-499, 313-285
KOPRIVNICA
faks 040/312-820
http://www.mdc.hr/cakovec
48000 Koprivnica
e-mail: muzej-medjimurja@ck.tel.hr
AZMA
KRIEVCI
43240 azma
48260 Krievci
tel. 043/771-226
DRNI
KUMROVEC
22320 Drni
49295 Kumrovec
DUBROVNIK
Kulturno-povijesni muzej, Pred dvorom 3,
KUTINA
20000 Dubrovnik
44320 Kutina
tel. 044/ 683-548, 683-569, faks 044/683-548
AKOVO
Dijecezanski muzej akovake biskupije, Biskupski
NAICE
34500 Naice
tel. 054/843-254
NOVA GRADIKA
IMOTSKI
tel. 035/361-784
220
OGULIN
RIJEKA
47300 Ogulin
51000 Rijeka
OSIJEK
ROVINJ
31300 Osijek
52210 Rovinj
http://www.mdc.hr/glu
e-mail: muzej-rovinj@pu.tel.hr
SAMOBOR
http://www.mdc.hr/osijek
e-mail: muzej-slavonije@os.tel.hr
http://www.samobor.net/muzej
PAZIN
SENJ
52400 Pazin
SINJ
tel. 052/21-851
PORE
SISAK
e-mail: muzej-porec@pu.tel.hr
40000 Sisak,
tel./faks: 044/ 543-225
POEGA
Gradski muzej Poega, Matice hrvatske 1,
SPLIT
34000 Poega
PULA
52100 Pula
e-mail: galerija-mestrovic@st.tel.hr
e-mail: povijesni-muzej-istre@pu.tel.hr
221
IBENIK
ZADAR
23000 Zadar
tel./faks: 023/433-239
TROGIR
Muzej grada Trogira, Gradska vrata 4, 21220 Trogir
ZAGREB
VARADIN
e-mail: EMZ@etnografski-muzej.hr
http://www.etnografski-muzej.hr
http://www.mdc.hr/gmv
http://mahazu.hazu.hr/gliptoteka.html
e-mail: gradski-muzej-vz@vz.tel.hr
VELIKA GORICA
http://www.hismus.hr
e-mail: hismus@zg.tel.hr
10000 Zagreb,
http://www.muzej-turopolja.hr
e-mail: muzej-turopolja@muzej-turopolja.tel.hr
e-mail: hrskmuz@zg.tel.hr
Moderna galerija, Andrije Hebranga 1, 10000 Zagreb,
VINKOVCI
32100 Vinkovci
e-mail: gradski-muzej-vinkovci@vk.tel.hr
http://www.mdc.hr/mgz
e-mail: muzej-grada-zagreba@mgz.tel.hr
VIROVITICA
10000 Zagreb
33000 Virovitica
http://www.mdc.hr/muo
http://www.mdc.hr/virovitica
e-mail: muo@muo.hr
e-mail: gradski-muzej-virovitica@vt.tel.hr
VUKOVAR
http://www.hrvatska.com/sesvete-zagreb
e-mail: muzej-prigorja@zg.tel.hr
32230 Vukovar
e-mail: gm-vukovar@zg.tel.hr
http://www.mdc.hr/tehnicki
222
OBRAZAC ZA PRIPREMU
NADNEVAK:
REDNI BROJ SATA:
VRSTA SATA
STRUKTURA SATA
NASTAVNE METODE
KORELACIJE
PLAN PLOE
LITERATURA
226
PRILOZI
VREMENSKE LENTE
poslije
Krista
1918.
SUVREMENO
DOBA
1492.
NOVI VIJEK
476.
SREDNJI VIJEK
Kristovo ro enje
prije
Krista
3500. g.
p rije K ris ta
POVIJESNA
RAZDOBLJA
poja va ovje ka
PRAPOVIJEST
STARI VIJEK
otkri e pisma
19 9 1 .
samostalna
Republika Hrvatska
19 4 5 .
Federalna
Hrvatska
19 1 8 .
Drava SHS
Kraljevstvo SHS
raskinute veze
s A U
18 6 8 .
Hrvatsko-ugarska
nagodba
18 4 8 .
raskinute veze
s Ugarskom
15 2 7 .
Sabor u Cetinu
Habsburgovci
11 0 2 .
personalna unija
K ra j 6. /po . 7. st.
KLJUNI
DOGAAJI
HRVATSKE
POVIJESTI
PACTA CONVENTA
PETAR
KREI MIR
I V.
1058.
okrunio
ga papa
(savez)
razvoj
gradova i
Crkve
STJEPAN
DR ISL AV
1074.
Z V DM
O ITA
N R
IM
IR
1089.
dobio
na Upravu
Dalmaciju
997.
969.
928.
TOMISL AV
910.
rat
protiv
Ma ara i
Bugara
prvi
crkveni
sabor
11 0 2 .
PA C TA
C ON V E N TA
10 8 9 .
okrunio ga papa
10 7 4 .
ZVONIMIR
10 5 8 .
PETAR
KREIMIR
IV.
99 7 .
STJEPAN
DRISLAV
96 9 .
92 8 .
91 0 .
TOMISLAV
BRANIMIR
papin blagoslov
priznanje Hrvatske
89 2 .
87 9 .
87 6 .
DOMAGOJ
86 4 .
TRPIMIR
84 5 .
organizacija drave,
Kr anstvo
dolazak
Hrvata
8. 9. st.
Ljudevit
Borna
prvi
crkveni
sabor
BO RBE Z A
VLAS T
prodaja
Dalmacije
Krvavi sabor
krieva ki
1381.
(1 3 9 7 .)
( 1409.)
(1 0 9 7 .)
11 02 .
KOL OMAN
pogibija
Petra Sva i a
BELA IV.
slobodni kraljevski grad
ANDRIJA II.
Zlatna bula
plemstvu
( 1222.)
PA CTA CONV ENTA
AN U VIN CI
KARLO
Borba protiv
ubi a
AR PADOVI I
(1 3 5 8 .)
1301.
LUDOVIK
Zadarski mir
Zagreba ka
biskupija
LADISLAV
( 1094.)
110 2 .
A RPAD OV I I
1301.
AN U VIN CI
1381.
DI NAS T I JS K E
BO RBE
benediktinci
darovnica
TRPIMIR
845. 864.
priznanje
Hrvatske
BRANIMIR
PETAR
KREIMIR
IV.
879. 892.
910. 928.
TOMISLAV
protiv Ma ara i Bugara,
ujedinjene 2 kneevine,
crkveni sabori u Splitu
uspon
plemstva,
slobodni
kraljevski
gradovi
C
IN
U
dolazak Hrvata
(kraj 6./po . 7. st.)
1301.
1102.
R
NARODNI VLADARI
(TRPIMIROVI I I DRUGI)
KARLO LUDOVIK
LADISLAV,
KOLOMAN,
ANDRIJA II,
BELA IV.
pad
ubi a
Zadarski mir
(1358.)
Usko ki
rat
IN
1381.
1493.
Sisa ka
bitka
S
T
R OG
A
T O
T P D
U R I
R O N
A T J
K I
A V I
A
S
O TI
R J
B S
E K
Krbavska
bitka
Hvarska
buna
(1510. 1514.)
1593.
Urota
zrinsko-frankopanska
(1669. 1671.)
Selja ka
buna
(1573.)
1593.
IGMUND
krvavi
Sabor
krievaki
(1397.)
LADISLAV
NAPULJSKI
prodaja
Dalmacije
(1409.)
1806.
DUGI RAT
protiv Turaka
1699.
opsada Be a
MIR U
SRIJEMSKIM
KARLOVCIMA
(1 6 8 3 .)
Vavarski mir
Sisa ka bitka
prekretnica
(po etak turskih
poraza)
Krbavska bitka
izginulo hrvatsko
plemstvo
149 3.
STOGODINJI
RAT PROTIV
TURAKA
1593.
DUGI RAT
protiv turaka
1606.
(1 6 6 4 .)
pad Hercegovine
pod tursku vlast
14 63 .
( 1482.)
1848.
HRVATSKI NARODNI PR EPOR OD
Zahtijevanja naroda
djelatnost bana Josipa
Jela i a
Hrvatsko-ma arski rat
hrvatski jezik
postao slubeni
(1848.)
LJ. GAJ:
Kratka osnova
hor vatsko-slavenskoga
pravopisanja
(1830.)
DRAKOVI :
Disertacija
(1832.)
1813.
1809.
1790.
JOSIP II.
1780.
MARIJA
TEREZIJA
1740.
ILIRSKE
POKRAJINE
priklju enje
Vojne krajine
Banskoj Hrvatskoj
1881.
1880.
banovanje
IVANA MAURANI A
reforme, modernizacija
1873.
zajedni ki poslovi:
vanjska trgovina
(zajedni ke financije)
1868.
HRVATSKO-UGARSKA
NAGODBA
Stranka prava
(A. Starevi )
Unionisti
HRVATSKI
SABOR
Samostalni poslovi:
unutarnji poslovi
1861.
1860.
Narodna stranka
NOVI APSOLUTIZAM
1849.
Jela i raskinuo sve
veze s Ugarskom
1848.
1941.
sporazum
Cvetkovi Maek
nastanak Banovine
Hrvatske (1939.)
1918.
1997.
Bljesak i Oluja
DOMOVINSKI
RAT
Hrvatska suverena (1991.)
1990.
SOCIJALISTI K A
JUGOSLAVIJA
osnivanje demokratskih
stranaka (1989.)
Ustav (1974.)
Deklaracija o hrvatskom
jeziku (1967.)
1945.
DRUGI
SVJETSKI
RAT
Federalna
Hrvatska
(ZAVNOH)
1941.
Banovina Hrvatska (1939.)
MO NARHISTI KA
J UG OSLAVIJ A
osnovana Komunisti ka
partija Hrvatske (1937.)
1918.