Professional Documents
Culture Documents
SRDM11 3 Obloga Tunela (120505 SRB Konacni)
SRDM11 3 Obloga Tunela (120505 SRB Konacni)
PRIRUNIK ZA PROJEKTOVANJE
PUTEVA U REPUBLICI SRBIJI
BEOGRAD, 2012.
Izdava:
Izdanja:
Br.
Datum
30.04.2012
SADRAJ
11.3.1
11.3.2
11.3.2.1
11.3.2.2
11.3.2.2.1
11.3.2.2.2
11.3.2.3
11.3.2.4
11.3.2.5
11.3.2.5.1
11.3.2.5.2
11.3.2.5.3
11.3.2.5.4
11.3.3
11.3.3.1
11.3.3.2
11.3.3.2.1
11.3.3.3
11.3.3.4
11.3.3.5
11.3.3.5.1
11.3.3.5.2
11.3.3.5.3
11.3.3.5.4
11.3.4
11.3.4.1
11.3.4.2
11.3.4.3
11.3.4.4
11.3.5
11.3.5.1
11.3.5.2
11.3.5.3
11.3.5.4
11.3.5.5
11.3.5.6
11.3.5.7
11.3.6
11.3.6.1
11.3.6.2
11.3.6.3
11.3.7
11.3.7.1
11.3.7.2
11.3.7.2.1
11.3.7.2.2
11.3.7.2.3
11.3.7.2.4
OPTA NAPOMENA......................................................................................................1
INICIJALNA ILI PRIMARNA PODGRADA ....................................................................1
OPTE ............................................................................................................................1
PLANIRANJE I IZVOENJE ISKOPA I PODUPIRANJA TUNELA; GEOTEHNIKI
MODEL TUNELA ............................................................................................................1
Iskop tunela u stenama ...................................................................................................2
Iskop tunela u tlu .............................................................................................................2
RAUNSKE ANALIZE I DIMENZIONISANJE NOSEIH ELEMENATA .......................3
PRINCIPI KONVENCIONALNE METODE IZGRADNJE TUNELA ................................3
PLANIRANJE NOSEIH ELEMENATA .........................................................................6
Standardni sistem podupiranja .......................................................................................6
Podela na sektore iskopavanja .......................................................................................7
Glavni nosei elementi ....................................................................................................8
Dodatni ili pomoni potporni elementi ...........................................................................12
UNUTRANJA BETONSKA OBLOGA (SEKUNDARNA OBLOGA) .........................13
OPTE ..........................................................................................................................13
PROJEKTNI ZAHTEVI..................................................................................................14
Minimalni projektni zahtevi za unutranju oblogu .........................................................15
VODONEPROPUSNA UNUTRANJA BETONSKA OBLOGA ....................................16
BETON ..........................................................................................................................16
STRUKTURNA ANALIZA UNUTRANJE OBLOGE ....................................................17
Optereenje u dubokim tunelima ..................................................................................17
Optereenje u plitkim tunelima .....................................................................................17
Strukturne analize obloga .............................................................................................17
Otpornost struktura na poar ........................................................................................18
HIDROIZOLACIJA - MEMBRANSKA OBLOGA .........................................................19
OPTE ..........................................................................................................................19
HIDROIZOLACIJA U KLASINOJ GRADNJI TUNELA ...............................................20
HIDROIZOLACIJA U GRADNJI TUNELA U OTVORENOJ GRAEVINSKOJ JAMI ..20
ALTERNATIVNO IZVOENJE HIDROIZOLACIJE ......................................................20
PORTALI TUNELA.......................................................................................................20
OPTE ..........................................................................................................................20
OBEZBEIVANJE STABILNOSTI KOSINA NA MESTU OTKOPAVANJA .................21
KONCEPT PORTALA ...................................................................................................22
GRANICA IZMEU OTVORENE TRASE I TUNELA ...................................................24
TEHNIKI ZAHTEVI ZA PLANIRANJE PORTALA ......................................................24
INFROSTRUKTURNO PODRUJE PORTALA ...........................................................24
TEHNIKI ZAHTEVI ZA PROJEKTOVANJE PORTALA TUNELA CUT AND
COVER - POKRIVENI USECI ....................................................................................25
SPOLJNI OBJEKTI (POGONSKE CENTRALE) .........................................................26
OPTE ..........................................................................................................................26
POZICIONIRANJE POGONSKIH CENTRALA U PROSTORU ...................................26
TEHNIKI ZAHTEVI ZA PLANIRANJE ........................................................................27
INSTRUMENTACIJA I PRAENJE .............................................................................28
OPTE ..........................................................................................................................28
PARAMETRI ZA PRAENJE .......................................................................................28
Podzemne vode ............................................................................................................29
Deformacije tla ..............................................................................................................29
Interakcija tla i konstrukcije ...........................................................................................29
Praenje okoline (susedne graevine i konstrukcije), uglavnom u blizini ulaznih
podruja i u sluaju plitkih tunela ..................................................................................29
JP Putevi Srbije
11.3.7.2.5
11.3.7.3
11.3.7.4
11.3.7.4.1
11.3.7.5
11.3.7.6
11.3.7.6.1
11.3.7.6.2
11.3.7.7
11.3.7.7.1
11.3.7.7.2
11.3.7.8
11.3.7.8.1
11.3.7.8.2
11.3.7.9
11.3.7.9.1
11.3.7.10
11.3.7.10.1
11.3.7.11
11.3.7.11.1
11.3.7.11.2
11.3.7.11.3
11.3.7.11.4
11.3.7.12
11.3.7.13
11.3.7.14
11.3.8
11.3.8.1
11.3.8.2
11.3.8.3
11.3.8.4
11.3.9
11.3.9.1
11.3.9.2
11.3.9.2.1
11.3.9.2.2
11.3.9.2.3
11.3.9.3
11.3.9.3.1
11.3.9.3.2
11.3.9.3.3
11.3.9.4
ii
JP Putevi Srbije
JP Putevi Srbije
JP Putevi Srbije
JP Putevi Srbije
Stenska sidra
Pasivna sidra u elu
Podupirake cevi
Mlazni beton
Fazni iskop
elini luk
Armaturna mrea
Kalota
Potporno telo
Stepenica
Podnoni svod
A-A
Podupirake cevi
ds
Shema sidranja
Stepenica
Kalota
Stepenica
elini luk
Mlazni beton
Iskopni korak
Armaturna mrea
Stenska sidra
Cevni tit
Stensko sidro
Mlazni beton
elini luk
Pasivno sidro
Peta kalote
Mikro ip
Stensko sidro
elini luk
Cevni tit
Mlazni beton
Armaturna mrea
Kalota
Potporno telo
Pasivno sidro
Stepenica
Privremeni podnoni svod
Podnoni svod
Slika 11.3.4: Projekat postupaka iskopa primer iskopa u steni slabe nosivosti, gdje je cjelokupni
iskopni profil podeljen u kalotu, stepenicu i podnoni svod, i upotrebljen cevni it, fazni izkop
kalote u 8.faza, usidremo potporno telo, privremeni podnoni svod, mikro ipovi i rairena stopa
kalote
JP Putevi Srbije
1
1
2
Iskop u punom profilu
Viefazni iskop
kalotni dio/sredini
dio/podnoni svod
5
3
Viefazni iskop
kaverne, slaba stena
1
2
3
6
Viefazni iskop
s bonim podkopima
JP Putevi Srbije
10
JP Putevi Srbije
Injekciono sidro
Injekciona sidra su ona sidra koja, kada su
na mestu, povezana su sa stenom celom
svojom duinom uz pomo cementne buke,
slino SN sidrima, ali je buka injektovana u
buotinu nakon nametanja sidra. Ovi tipovi
stenskih sidara se uspeno primenjuju u
podrujima
sa
znaajnim
unutranjim
dotokom vode, koji se obino pojavljuje u
zonama jako naprslih stena, drobljenih stena
i u mekom tlu. Zbog injenice da ubrzavajue
patrone ne mogu da budu koriene zajedno
sa injekcionim sidrima, na njih mora da se
rauna kao na neprednapregnuta stenska
sidra.
U naprslim, zdrobljenim stenama sa
podzemnom vodom, efikasnost uspeno i
dobro ugraenim injekcionih sidara dokazano
je vea od obinih, prednapregnutih SN
sidara, koji teko da se mogu pravilno
injektirati u ovim uslovima. Cementna masa
injektovana pod malim pritiskom penetrira i
ispunjava pukotine, raspkuline i praznine oko
stenskog sidra i tako poveava vrstou
stenske
mase
to
je
kompenzacija
nedostatka prednaprezanja.
11
12
JP Putevi Srbije
Gornja
ploa
L2
L1
Osnovna
ploa
Rastegljivi elini elementi
Vrsta, broj i duina su prilagoeni
kapacitetu obloge i pomeranjima
(min. 2)
11.3.3.1 Opte
Iako se stabilnost tunela postie inicijalnom ili
primarnom podgradom, obino se projektuje i
sekundarna obloga tj. unutranja obloga.
Unutranja obloga poveava sigurnost
sistema obloga tunela i daje jednoliku i glatku
unutranju povrinu. Osim toga, ona
omoguava
ugraivanje
membranskog
sistema obloga kako bi se ostvarila
nepropusnost tunela. Glatka unutranja
povrina je vana za ventilacioni sistem
tunela kao i za odravanje (pranje tunela), ali
i iz estetskih razloga.
JP Putevi Srbije
13
Slika 11.3.6: Distribucija veliine zrna kod armiranih unutranjih betonskih obloga
Slika 11.3.7: Distribucija veliine zrna kod nearmiranih unutranjih betonskih obloga
14
JP Putevi Srbije
Kriterijum
Nearmirana obloga
Membrana
Bez
Min. debljina cm
20
1)
25
1)
30
1)
30
1)
Maks. duina
3)
bloka (m)
12
4)
12
4)
12
4)
12
4)
Sa
Armirana obloga
Bez
Sa
30 do 40
2)
10
Min. trajanje
livenja (h)
Normalno trajanje
livenja (h)
10
10
10
10
12
Preporu. na
podruju
ulaza
Preko
membrane
Preporu.
Preko
membrane
Potrebno
Kontrola loma
separacijski sloj
Armatura
Min. armatura
ili prema
potrebi
(Eurocode 2)
Min.
pojaanje ili
prema potrebi
(Eurocode 2)
5)
Min. 0,1%
poprenog
preseka betona
u oba smera i na
obema stranama
irina raspukline:
< 0,2 mm
Graevinski
spojevi
Kontakt
Kontakt
Kontakt
Kontakt
Trake za
zaptivanje na
radnim i
blokovnim
kontaktima
40 mm
obe strane
40 mm
vazduna
strana
30 mm
stenska
strana
40 mm obe
strane
Betonski pokrov
-
JP Putevi Srbije
15
1)
2)
3)
4)
0.25-0.30
Os tunela
5)
Delovi stena i sidrne glave mogu da dopru najvie 5 cm u presek unutranje obloge.
Ako je na sredini preseka zaptivna traka.
Ogranienje najvee duine koraka pre svega slui da onemogui formiranje pukotina i da
pobolja kvalitet betona.
U blizini portal i na mestima sa velikim temperaturnim promenama zbog radno-tehnikih
uslova je preporuljivo da se najvea duina koraka prepolovi seenjem prividnih spojeva. Na
rastojanju izmeu nia koje iznosi 50 m, duina koraka treba da iznosi 12,5 m.
Vai samo kada se koristi cement koji ne sadri C 3A (zbog toplote hidratacije a ne zbog
otpornosti na sulfate).
Unutranja obloga
0.30
0.40
JP Putevi Srbije
JP Putevi Srbije
17
Slika 11.3.9: Vremenska temperaturna krivulja (krivulja poara) se uzima po ISO 834, HCM / HC inc,
RWS in ZTV standardu
JP Putevi Srbije
Primarna podgrada
(glavna struktura)
Vrsta
saobraaja
Podvodno ili
ispod/unutar
superstruktu
re
Tunel u
Tunel u
nestabilnom
stabilnom
tlu
tlu
Kanali
za
vazdu
h
(5)
Automobili /
ISO
ISO
Pogledati
laka
komercijalna
vozila
60 min
60 min
napomenu
(2)
Teretna
vozila /
cisterne
RWS / HCinc
RWS / HCinc
Pogledati
120 min
120 min
napomenu
(1)
(1)
(3)
Pogledat
i
Izlazi u
sluaju
opasnosti
ka
otvorenom
prostoru
Izlazi u
sluaju
opasnosti
ka drugim
cevima
Sklonita
(6)
ISO
ISO
ISO
ISO
60 min
30 min
60 min
60 min
ISO
ISO
120
min
30 min
RWS /
HCinc
RWS /
HCinc
120 min
120 min
napome
nu (2)
Pogledat
i
napome
nu (3)
(7)
Napomene:
(1) Moe da se zahteva 180 min za veoma veliko saobraajno optereenje teretnim vozilima
koja prevoze zapaljivu robu.
(2) Bezbednost nije kriterijum i ne zahteva bilo kakvu otpornost na poar (osim izbegavanje
progresivnog kolapsa). Uzimanje u obzir ostalih ciljeva moe da dovede do sledeih
zahteva:
ISO 60 min u veini sluajeva;
bez ikakve zatite ako bi strukturna zatita bila veoma skupa u poreenju sa trokovima i
nepogodnostima izvoenja radova pri popravci nakon poara (npr. poklopci rasvete za
zatitu od buke).
(3) Bezbednost nije kriterijum i ne zahteva bilo kakvu otpornost na poar (osim izbegavanje
progresivnog kolapsa). Uzimanje u obzir ostalih ciljeva moe da dovede do sledeih
zahteva:
RWS / HCinc 120 min ako se jaka zatita zahteva zbog imovine (npr. tunel ispod zgrade) ili
velikog uticaja na mreu puteva;
ISO 120 min u veini sluajeva, ako ovo obezbeuje relativno jeftin nain da se ogranii
oteenje imovine;
bez ikakve zatite ako bi strukturna zatita bila veoma skupa u poreenju sa trokovima i
nepogodnostima izvoenja radova pri popravci nakon poara (npr. poklopci rasvete za
zatitu od buke).
(4) Ostale sekundarne strukture: treba da bude definisano na bazi projektnih zahteva.
(5) U sluaju transverzalne ventilacije.
(6) Sklonita treba da budu povezana sa otvorenim prostorom.
(7) Moe da se razmotri due vreme ako postoji veoma intenzivan saobraaj teretnih vozila
koja prevoze zapaljivu robu i evakuacija iz sklonita nije mogua za 120 min.
JP Putevi Srbije
20
JP Putevi Srbije
JP Putevi Srbije
22
JP Putevi Srbije
Vertikalna os
Os tunela
Traka
Traka
+2.0%
-2.0%
2.5%
Betonski zastor 24 cm
Nosei sloj C35/45 XF4 PVII 17 cm
+ Habajui sloj C35/45 XF4 PVII XB3 7 cm
Asfaltni vezni sloj, AC 22 bin, 6 cm
Cementna stabilizacija, CS 32, 20 cm
Popunjavajui beton
AB ploa, 80 cm
Beton u podnonom svodu, 10 cm
Mlazni beton 30 cm
Armaturna mrea
Mlazni beton 15 cm
Polst-geotekstil
HI sloj
Polst-geotekstil
AB cev
Konani portal
Privremeni portal
Poduni presek
Tunel
Popunjavajui beton
Podnoni svod
Pokriveni iskop
Radni kontakt
Unutranja obloga
1.00%
Mlazni beton
Slika 11.3.11: Koncept portala klasino zaseene eone konstrukcije portala tunela
JP Putevi Srbije
23
24
JP Putevi Srbije
JP Putevi Srbije
segment
unutranje
betonske
obloge
(pribline duine 10 do 12 m) mora da se
izradi od armiranoga betona. Betonske
strukture cut and cover treba da budu
pokrivene
vodonepropusnim
geomembranama koje su istog kvaliteta kao i
u tunelu. Pre stavljanja zasipa usjeka,
geomembrana treba da se pokrije zatitnim
geotekstilom i slojem zaitnog betona.
25
Slika 11.3.13: Portal tunela; izvoenje cut and cover - pokrivenog usjeka
26
JP Putevi Srbije
Akumulatori
NN prostor
Upravljaki
prostor
SN prostor
Transformatori
Presek A-A
Trafo
NN prostor
JP Putevi Srbije
27
11.3.7.1 Opte
Programi instrumentacije i praenja su
integralni deo moderne izgradnje tunela,
posebno konvencionalnih metoda izgradnje
tunela.
Program sistematskog osmatranja u svrhu
odreivanja
pogodnosti
tipa
i
broja
podgradnih sklopova i kontrole stabilnosti je
vano obeleje konvencionalne metode.
Stvarno ponaanje sistema se poredi sa
prognozom
i
kriterijumima
datim
u
geotehnikom projektu putem praenja
ponaanja u podgraenom podruju koristii
vizuelnu inspekciju i analizu geotehninih
merenja. U okviru verifikacije ponaanja
sistema analiziraju se odstupanja izmeu
28
JP Putevi Srbije
Y
Z
Kalota
Stepenica
Podn. svod
Y
Z
X
Y
Z
3D optiko
praenje
Vertikalni pomak
Horizontalni pomak
Poduni pomak
29
Kalota
Stepenica
Podn. svod
E Ekstenzometar
sa vie ipki
Primena:
Merenje konvergencije daje uvid u relativne
dislokacije taaka na oblozi tunela. Nisu
prikladni za procenu stvarnog kretanja take,
ali su vrlo osetljiv alat za analizu stabilnosti.
Princip dejstva:
Prenosivi instrument meri dislokaciju izmeu
parova referentnih sidara zalivenih u plitke
buotine ili betoniranih zajedno sa oblogom.
Prednosti i ogranienja:
Jednostavni, pouzdani i lagani za oitavanje
uz pozitivno naprezanje trake. U mnogim
sluajevima moe da ga koristi samo jedan
operater i moe da se oita samo sa jedne
strane.
Merenja od 1 m do 20 m:
- Namenjen je samo za relativna merenja,
- na preciznost utie promena temperature,
- merenja ometa se sama izgradnja,
- mlazni beton i pin-mort moraju da se
stvrdnu pre nego to moe da izvri nulto
oitavanje.
30
Karakteristike u radu:
Ukupna merna preciznost je 0,1 mm ako ga
koristi
iskusni
operater.
Trakasti
ekstenzometar je robustan i otporan na
mehaniko oteenje pri razumnim uslovima
na terenu. Proseno oitavanje traje samo 2 3 minuta od strane jednog korisnika.
11.3.7.4.1.2 Optiko 3-D praenje
deformacija pomou
trigonometrijske opreme
Primena:
Optiko praenje deformacija pokazuje
apsolutne pomeraje odabranih taaka na
oblozi u tri koordinatna smera (po poprenom
preseku i longitudinalno).
Princip dejstva:
Reflektivne mete su smetene na oblozi.
Njihove apsolutne pozicije odreuje se
preciznim teodolitom koji moe da meri
koaksijalna rastojanja totalnom stanicom.
Mete su obino birefleksnog (bireflex) tipa,
JP Putevi Srbije
JP Putevi Srbije
31
Princip dejstva:
Mehaniko merno sidro sastoji se od upljeg
sidrenog tela, sekcijskog podruja i materijala
koji je u skladu sa odgovarajuom vrstom
sistema za sidrenje. U unutranjosti tela
merne ipke mogu da se postave u etiri
raspoloive take. Minijaturne merne ipke
vode do glave sidra. Pomou mehanikog
meraa sa kazaljkom, mogu da se odrede
promene duine usled istezanja ili sabijanja
izmeu pojednih taaka sidrita.
Konstrukciona duina treba da odgovara
duini sistemskih sidara. Mogu je bilo koji
ugao izmeu horizontalnog i vertikalnog
postavljanja. Merno sidro je zaliveno celom
duinom na isti nain kao i sistemska sidra.
Tanost oitavanja meraa sa kazaljkom je
0,01 mm.
Prednosti:
- zamenjuje sistemsko sidro,
- nije potrebna posebna buotina, moe da
se koristi standardna oprema za buenje,
- jednostavno mehaniko oitavanje.
11.3.7.6.2 elija za merenje optereenja
Primene:
Merenje i kontrola optereenja stenskim
sidrima i napona u kabelskim sidrima.
Princip dejstva:
elije sa rupom u sredini imaju robustno
elino telo napunjeno ili uljem (hidrauline
elije) ili sa elinim oprugama (mehanike
elije). Sile se izraunavaju na osnovu
merenja deformacije elije za merenje
optereenja. Potrebno je da se svaka elija
za merenje optereenja kalibrie pre
korienja.
Izvedba:
Na raspolaganju su elije za velika
optereenja koje mere i do nekoliko hiljada
KN.
Kalota
Stepenica
11.3.7.7.1 Ekstenzometar
Podn. svod
MS Mersko sidro
32
Prednosti i ogranienja:
- jednostavna, robustna i pouzdana,
- idealna za daljinsko oitavanje, skeniranje
i beleenje podataka.
Primena:
Odreivanje pomeraja da bi se odredili izvor i
stvarna vrednost kretanja take obloge tunela
JP Putevi Srbije
(za
kombinovanje
sa
oitavanjima
konvergencija). Procena napona u okolini
tunela ukljuujui i fenomen puzanja i
otputanja.
Princip dejstva:
Ekstenzometri sa jednom ipkom imaju ipku
koja je usidrena na jednom kraju buotine i
koja prelazi u referentnu cev smetenu u
centralnoj
manetni
rupi.
Relativna
pomeranja izmeu glave sidra i referentne
cevi mere se ili meraem sa kazaljkom ili
elektrinim pretvaraem koji je ubaen kroz
referentnu cev i da daje zapis na slobodnom
kraju ipke.
Ekstenzometri sa vie ipki se postavljaju za
nadgledanje
pomeranja
na
razliitim
delovima u istoj rupi. Svaka ipka je posebno
izolovana usko postavljenim plastinim
rukavcem. Ekstenzometri su pouzdani, tani,
jednostavni za postavljanje i oitavanje.
Preciznost oitavanja je 0,01 mm.
Izraunanje napona u tlu:
Naponi se izraunavaju iz razlike u
pomeranja odreenog odjeljka u koji je
postavljen ekstenzometar uzdu svakog
odjeljka.
11.3.7.7.2 Inklinometar
Primena:
Merenje lateralnih
buotine.
pomeranja
du
ose
Princip dejstva:
Pristupna cev sa etiri unutranja utora
zalivena je u buotinu. Sonda inklinometra,
koja je potpuno vodootporna, putuje du cevi
na svojim tokiima koji su smeteni u jedan
par utora u zavisnosti od potrebnog smera
merenja. Senzor koji je unutar sonde reaguje
na promene u poloaju cevi. Oitavanja
pomeranja mogu da se izvre u intervalima
od 0,5 m ili 1 m du cevi i da se prikau na
prenosnom digitalnom ekranu.
Prednosti i ogranienja:
- pouzdan, jednostavan za postavljanje i
oitavanje,
- kalibracija sonde moe da se proveri u
bilo koje doba,
- jedna sonda oitava na mnogo lokacija,
ali su pristupne cevi trajno postavljene u
tlo,
- daje profil pomeranja du cele duine
pristupne cijevi, pokreti se otkrivaju
gdegod da se pojave,
- meri u dva ortogonalna smera,
- delovi pristupne cevi mogu da se uklone ili
dodaju za vreme izgradnje,
JP Putevi Srbije
Karakteristike:
Pristupna cev treba da bude postavljena
vertikalno +/- 30 ili horizontalno +/- 30 o.
Mogu da se koriste duine do 200 m.
Osetljivost: 0,01 = 0,175 mm/m.
11.3.7.8 Podzemne vode
11.3.7.8.1 Merenja podzemnih voda tokom
operacija buenja
Merenja podzemnih voda treba da se vre
svakog radnog dana pre poetka radova
buenja. Nakon instalacije treba da se izvre
istraivanja uspravnih cevi i piezometara
(koordinate, izdignutost). Merenja podzemnih
voda kasnije treba da se vre barem godinu
dana (bolje je dve ili tri godine) u nedeljnim
intervalima da bi se istraio reim prirodnih
podzemnih voda u sunim i kiovitim
razdobljima.
11.3.7.8.2 Uspravne cijevi / Piezometri
Opte
Uspravne cevi ili piezometri treba da se
postave za merenje nivoa vode ili pritiska u
zavisnosti od permeabilnosti vodonosnog
sloja. Tip i detalji instalacije, kao to su
dubina i duina perforirane cevi (sito),
distribucija veliine zrna filtera, primena
glinenih zaptivki izmeu razliitih vodonosnih
slojeva itd., treba da budu preporueni od
strane terenskog geologa nakon iskopavanja
buotine. Nakon instalacije, uspravne cevi i
piezometri treba da se puste u rad
uklanjanjem preiivaa, npr. pumpanjem ili
primenom vazduha pod pritiskom. Dalje
funkcionisanje treba kontrolisati testovima
proputanja kao to je gore opisano.
Ako se za vreme buenja uoe razliiti
vodonosni slojevi (razdvojeni slojevima male
permeabilnosti), u donji vodonosni sloj mora
da se postavi piezometar i treba da se
razmotri mogunost dodatne buotine za
postavljanje istog u gornji vodonosni sloj.
U slabo propusnom tlu (npr. mulj u glinastom
mulju) i u vrstim stenama, piezometri sa
otvorenom hidraulikom treba da se postave u
skladu sa slikom 11.3.16. Piezometar se
sastoji od urezane cevi unutranjeg prenika
od 25,4 mm do 38,1 mm, stoga prenik
buotine mora da bude minimalno 76,2 do
101,6 mm. Duina sita treba da bude 0,5 - 1
m. Sito je okrueno paketom filter peska, koji
33
JP Putevi Srbije
Seizmograf
Primena:
Najei tip oteenja zbog miniranja je
uzrokovan vibracijama u tlu. Eksplozija
eksploziva u rupi generie intenzivno
prostiranje udarnih talasa u steni. Vibracije
zbog miniranja i efekti takvih vibracija mogu
da postanu opasni ako tunel prolazi kroz
naseljeno podruje ili je blizu graevina ili
graevinskih
konstrukcija.
Intenzitet
seizmikog kretanja koji moe da se tolerie
raznim tipovima konstrukcija mora da bude
ustanovljen da bi se odredili prihvatljive
koliine punjenja na raznim udaljenostima od
konstrukcije (ili objekta). Izraunavanja
vibracionih uticaja mogu da budu samo
teoretska i zato treba biti veoma obrazriv
kada se iznose kao tvrdnje. U takvim
sluajevima za vreme gradnje treba da se
izvre in-situ merenja vibracija. Ova merenja
mogu da budu koriena i za poboljanje
sistema miniranja i iskopavanja.
JP Putevi Srbije
35
Slika 11.3.17: Grafiki prikaz dozvoljene vibracione brzine koja ne dovodi do nikakvih oteenja na
graevinama u sklau sa njemakim standardom DIN 4150. Interval linije 1 vai za spomenike i
posebno zatiene objekte, interval linije 2 za objekte za stanovanje i interval linije 3 za industrijske
i posebne objekte.
Opte
36
JP Putevi Srbije
11.3.7.11.4
Interpretacija mernih
podataka
Opte
Interpretacija mernih podataka u vezi sa
tunelom ima sledee zadatke:
- analiza stabilnosti kompletne konstrukcije
tunela,
JP Putevi Srbije
37
38
Merenja napona
Optereivanje betonske obloge uglavnom se
uvodi tokom prvih nekoliko dana ili ak sati
nakon njenog nanoenja. Tokom tog perioda
obino se dostigne najkritiniji stepen
primene betonske obloge. Zato je utvrivanje
ranog optereenja od najvee vanosti za
procenu lokalne i celokupne stabilnosti i
privremene podtpore.
Odreivanje napona u betonu pomou elija
za pritisak nije zadovoljavajua metoda zato
to relativno kruta elija ometa slab mlazni
beton kao i zbog slabog ugnijeenja
prouzrokovanog promenama temperature.
Mera napona u mlaznom betonu je razvijen
da bi se omoguila bolje procena optereenja
tokom prvih nekoliko dana. Ako se merenja
napona
kombinuju
sa
interpretacijom
deformacija
obloge,
ekstenzometarskim
oitavanjima itd., moe da se postigne
gotovo potpuno razumevanje strukturnog
ponaanja kombinovanog sistema tla i
potpornog sistema.
11.3.7.12 Iscrtavanje podataka
Grafiki prikaz podataka je od posebne
vanosti za interpretaciju. U dodatku
grafikona sa podacima u zavisnosti od
vremena treba da se prikae i lokacija
iskopavanih faza (kalota, stepenica i
podnoni svod). Procena deformacije pre
nultog oitanja je od vanosti da bi se
vrednovalo celokupno pomeranje.
Za podatke o pomeranjima korisni su sledei
grafikoni:
- merenja u zavisnosti od vremena,
- merenja u zavisnosti od tunelskog
poprenog preseka i vremena,
- merenja u zavisnosti od deonice i
vremena,
- merenja u zavisnosti od rastojanja do ela
izkopa,
- prikaz geotehnikih tendencija (npr.
oitanja 15 m iza ela iskopa).
Za glavno praenje, popreni presek koji
sadri
merna
sidra,
buotinske
ekstenzometre i ostale ureaje, podaci
merenja obino se iscrtavaju i za popreni
presek tunela.
JP Putevi Srbije
40
JP Putevi Srbije
zahtevana
preciznost
praenja
eventualnih pomeranja u podruju uticaja
gradnje,
zahtevana
preciznost
praenja
konvergencija,
zahtevana
preciznost
odreivanja
pomeranja taaka nakon gradnje tunela.
JP Putevi Srbije
41
42
(mm]
L
B
R
duine bloka
irine podruja odmaka
radijus tunelske trase
JP Putevi Srbije