Katalog Voćnih Sadnica

Rasadnik Mili je obiteljska tvrtka s dugogodinjom tradicijom proizvodnje sadnog
materijala. Rasadnik se nalazi u okolici Donjeg Miholjca, na plodnom tlu, uz samu

rijeku Karaicu.
Poetak proizvodnje je bio je 80-ih godina, kada su u rasadniku proizvedene prve
sadnice rua. Nakon prvih koraka i savladavanja tehnologije u narednim godinama
poveavamo proizvodnju, tako da je prema podacima iz Zavoda za zatitu bilja, za
2008.godinu, tvrtka Rasadnik Mili najvei proizvoa sadnica rua u Republici
Hrvatskoj, dok je prema podacima Zavoda za sjemenarstvo i rasadniarstvo jedan od
veih proizvoaa sadnica voa.
Tvrtka trenutno na povrini od 12 hektara proizvodi oko 50 sorti sadnice rua
(ajevke, oribunde, polijante, penjaice, mini rue, pokrivaice tla, engleske rue i
rue stablaice), sadnice kontinentalnog voa, sadnice aronije, brusnice, borovnice i
kupine, te sadnice ukrasnog bilja. Cjelokupna proizvodnja sadnica, vlastiti matinjak
vegetativnih podloga i pupova su pod strunim nadzorom Zavoda za sjemenarstvo i
rasadniarstvo i Zavoda za zatitu bilja, ime su osigurani svi potrebni certikati za
podizanje viegodinjih nasada.
Sadnice Rasadnik Mili moete pronai na itavom podruju Republike Hrvatske i to u:
trgovakim centrima, poljoprivrednim ljekarnama i vrtnim centrima.
Novosti u ponudi sadnica su:
sadnice kalemljenog japanskog javora
sadnice mini kivija, goji-a, tayberrya i sibirske borovnice
sadnice rododendrona i kalmije
jabuka "Najdared", crveni klon sorte Idareda, poboljanih pomolokih osobina
patuljaste jabuke (balerine ili stupolike jabuke)
Prepoznali smo trend funkcionalne i ekoloki zdrave hrane te prvi na trite introducirali Aroniu
melanocarpu. Aronija je zbog svojih brojnih pozitivnih odlika odlino prihvaena kao biljka za
hobby uzgoj, a uz nau strunu pomo podignute su i prve komercijalne plantae aronije.
Vie informacija o uzgoju aronije moete pronai na naem Aronija centru!
www.aronija.net
Katalog sadnica
RUE
ajevke
Floribunde
Mini
Penjaice
Pokrivaice
Grmolike
Stablaice
3
6
8
9
10
11
12
TABLICA DOZRIJEVANJA
16
VOE
Jabuka
Patuljsta jabuka
Kruka
Dunja i mumula
Marelica
ljiva
Trenja
Vinja
Breskva i nektarina
17
20
21
22
23
24
26
28
29
BOBIASTO VOE
Amerika borovnica
Amerika brusnica
Malina
Tayberry
Kupina
Sibirska borovnica
Drijen
Aronija
Goji
Mini kiwi
30
32
33
34
34
34
34
35
36
37
UKRASNO BILJE
Ukrasno grmlje
Ukrasne penjaice
Kalmija
Rododendron
Jorgovan
Ukrasno drvee
Ukrasna trenja
38
40
41
43
45
46
48
2
Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959
www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net
Rue AJEVKE
Najomiljenija grupa rua, ponekad se nazivaju i rue mjesearke. ajevke
emo najlake prepoznati po dugim cvjetnim stapkama, koje zavravaju
s jednim cvijetom.
Prva hibridna ajevka bila "La France", koju je sasvim sluajno otkrio
Pierre Giullot, 1867.
ajevke mogu, kao i ostale rue, biti svih boja crne, a mogu biti i dvobojne.
Naruito lijepo izgleda vie primjeraka iste sorte presaene na gredicu.
Mogu se uzgajati kao grm ili stablaica.
90 cm
120 cm
60 cm
60 cm
80-100 cm
80-100 cm
VELVET
BALLERINA
80 cm
120 cm
60 cm
60 cm
80-100 cm
80-100 cm
BARCAROLLE
BLUE MOON
3
RUE
90 cm
120 cm
70 cm
80 cm
80-100 cm
80-100 cm
FLAMENCO
GOLDEN MEDAL
100 cm
100 cm
60 cm
70 cm
80-100 cm
80-100 cm
KARDINAL
MONY
100 cm
130 cm
70 cm
90 cm
80-100 cm
80-100 cm
MEMORY
PEACE
4
RUE
90 cm
160 cm
70 cm
80 cm
80-100 cm
80-100 cm
STAR LIGHT
W. WEEKEND
100 cm
110 cm
70 cm
80 cm
80-100 cm
80-100 cm
VALENCIA
GOLDEN MONY
5
Rue FLORIBUNDE
Ove rue su potomci ajevki i polijanti. Prijevod imana oribunda je "obilje
cvjetova", to ove rue i potvruju jer daju nekoliko cvjetova po stapci.
Floribunde cvatu neprekidno i daju vie "boje" vaem vrtu. Otpornije su
na hladnou, a lake se njeguju nego hibridne ajevke.
Mogu se saditi u gredice ili pojedinani grmovi. Bujnije sorte se koriste i
za ive ograde.
70 cm
80 cm
80 cm
70 cm
80-100 cm
80-100 cm
FIRENZA
FRISIA
90 cm
70 cm
70 cm
60 cm
80-100 cm
80-100 cm
LAMINUETTE
LAVAGLOW
6
RUE
100 cm
60 cm
90 cm
60 cm
80-100 cm
80-100 cm
PAPILLON
LAMBADA
80 cm
80 cm
80-100 cm
ZORINA
7
Rue MINI
U Minijaturne rue ubrajamo vie grupa rua ija visina ne prelazi 25-35
cm, rijetko kada vie. Minijaturne rue imaju manje cvjetove, nego ostale
vrste rua, ali to nadoknauju obiljem cvjetova. Minijaturne rue su jako
otporne na hladnou i mrazove. Pogodne su za uzgoj u ardinjerama.
Cvjetaju tijekom cijele sezone.
40 cm
30 cm
40 cm
50 cm
40-60 cm
40-60 cm
BABY GOLD STAR
BOLERO
40 cm
40 cm
40-60 cm
ELEONORE
8
Rue PENJAICE
Glavna primjena penjaica je prekrivanje dijelova kua, pergola, starog
drvea, stupova itd. Odline su i za prekrivanje ograda.
Penjaice rastu vrlo intenzivno, s dugakim izbojima pa je mogue
formiranje razliitih oblika kronje. Za razliku od vinove loze, penjaice ne
tjeraju vitice pa ih je potrebno privrstiti na potporanj.
Dostiu visinu preko dva metra. Nove sorte penjaica odlikuju se veim
cvjetovima i cvatnjom cijele godine.
250 cm
450 cm
350 cm
200 cm
300 cm
250 cm
120-200 cm
120-200 cm
120-200 cm
CASINO
CORAL DAWN
DON JUAN
250 cm
350 cm
250 cm
200 cm
250 cm
200 cm
120-200 cm
120-200 cm
120-200 cm
GOLDEN SHOWERS
SUPER STAR
WHITE COCADE
9
Rue POKRIVAICE
Prva rua koja se koristila kao pokrivaica bila je Rosa wichurania, ali
tada se jo nije moglo govoriti o zasebnoj skupini rua. To se promjenilo
80-ih godina kada nastaje prava poplava novih sorti.
Ove rue cvatu od ljeta do jeseni i sitnih su cvjetova.
Razlikujemo nekoliko podgrupa:
NISKI PUZEI : visine 30-45 cm i irine manje od 150 cm;
VISOKI PUZEI : narastu vie od 45 cm i irine vie od 150 cm;
NISKI POVIJENI : naraste vie od 95 cm i irine manje od 150 cm;
VISOKI POVIJENI : naraste do 100 cm i irine vie od 150 cm.
30 cm
40 cm
200 cm
120 cm
100-130 cm
100-130 cm
FAIRY
HEIDI
30 cm
70 cm
200 cm
70 cm
100-130 cm
100-130 cm
WHITE MEIDILAND
CORVETTE
10
Rue GRMOLIKE
Rue iz ove grupe su bujnije od oribundi i ajevki, ali znatno manje bujne
od penjaica. Rue iz ove grupe posjeduju veu otpornost na bolesti i
tetnike, a pogodne su za sadnju u urbanim sredinama i parkovima S
grmolikim ruama vrlo lako moemo formirati cvjetnu ivu ogradu, ali
isto tako, uz vrlo malo njege, odlino e izgledati i pojedinano posaeni
grmovi. Biljke su uspravnog rasta, visine obino do 2 metra.
150 cm
130 cm
180 cm
120 cm
100-150 cm
100-150 cm
DICK DICK
BONNY
200 cm
150 cm
120 cm
70 cm
100-150 cm
100-150 cm
PARADIS
SNOW QUEEN
11
Rue STABLAICE
2 cm
40 cm
40 cm
proljee
zatita tijekom zime
DOUBLE DELIGHT
CARIBIA
FIRENZA
12
RUE
LAMBADA
SUNSET - PENDULASTA
PAPILLON
BONNY - PENDULASTA
SNOW QUEEN
13
RUE
GOLDEN MEDAL
KARDINAL
LAVAGLOW
DICK DICK
MELROSE
14
RUE
SWANY PENDULASTA
BOLERO
ALINKA
BABY GOLD STAR
CARMEN
15
Tablica dozrijevanja
SVIBANJ
5
LIPANJ
10 15 20 25
SRPANJ
10 15 20 25
KOLOVOZ
10 15 20 25
RUJAN
10 15 20 25
LISTOPAD
10 15 20 25
STUDENI
10 15 20 25
10 15 20 25
KRUKA
LIPANJSKA LJEPOTICA
RANA MORETINIJEVA
SANTA MARIA
VILIJAMOVKA UTA
VILIJAMOVKA CRVENA
GELERTOVA
CONFERENCE
JABUKA
BJELINIK
TRENJA
ABBE FETEL
MAJSKA RANA
JONAGORED
EARLY BURLAT
PASTORICA
JAMES GRIEVE
STELLA
MOLLIES DELICIOUS
DROGANOVA UTA
PRIMA
COMPACT LAMBERT
ELSHOF
VINJA
ROYAL GALA, GALAXY
METEOR
PRISCILLA
KELLERIS 16
JONAGORED, JONICA
UJFEHERTSKA
JONADEL
TOPAZ
MARELICA
KORAI PIROS
LIBERTY
GENCIKA
ZLATNI DELIES
ALBA
STARK DELIES
AANSKO ZLATO
FLORINA
NAJDARED
BRESKVA
MAYCREST
IDARED
SPRING LADY
SLAVONSKA SRIKA
LUCIE
MELROSE
BOINICA
NEKTARINA
WEINBERGER
FUJI NF6
CALDESI 2010
GOLDRUSH
FANTASIA
BRAEBURN
NEW JERSY
LJIVA
AANSKA RANA
GRANNY SMITH
HARMONIE
AANSKA LJEPOTICA
DUNJA
CALIFORNIA BLUE
LESKOVAKA
VALJEVKA
VRANJSKA
AANSKA NAJBOLJA
MUMULA
DOMAA
AANSKA RODNA
STANLEY
10 15 20 25
SVIBANJ
10 15 20 25
LIPANJ
10 15 20 25
SRPANJ
10 15 20 25
KOLOVOZ
10 15 20 25
RUJAN
10 15 20 25
10 15 20 25
LISTOPAD
16
STUDENI
VOE
Jabuka
GALA, ROYAL GALA, GALAXY Gala je izuzetno atraktivna sorta
jabuke, upadljive crvene boje s okomitim arama utih pruga. Jedna je od
cijenjenijih ljetnih sorti jabuka, ukastog mesa, slatkog i sonog okusa.
Za komercijalne vonjake preporuuju se intenzivnije obojani klonovi
sorte Gala: Royal Gala, Galaxy, Gala Schnitzer itd.
DOLAZAK U ROD: krajem rujna.
OPRAIVAI: Idared, Jonagold, Z.Delies, G. Smith itd.
SUMMER RED Ljetna jabuka intenzivne crvene boje, koja pokriva
cijeli plod. Plodovi dolaze u grozdovima. U hladnjai se mogu uvati oko
2 mjeseca.
DOLAZAK U ROD: poetkom kolovoza.
OPRAIVAI: Gala, G.Smith, Mantet itd.
ROYAL GALA
SUMMER RED
NAJDARED
ELSTAR - ELSHOF
JONAGORED
MOLLIES DELICIOUS
NAJDARED Crveni klon sorte Idared poboljanog okusa i u

potpunosti obojane pokoice. Srednje do slabe bujnosti, grane su
povoljnog kuta grananja, spur tip rodnog drveta. Plod je srednje krupan
do krupan, malo spljoten, pokoica u potpunosti prekrivena sjajnim
crvenilom, ukusnija od Idareda.
OPRAIVAI: Elstar, Zlatni Delies, Jonagold, Granny Smith, Prof. Sprenger
i dr.
NA TEMELJU UGOVORA O LICENCIJI RASADNIK MILI IMA ISKLJUIVO
PRAVO PROIZVODNJE I PRODAJE OVE SORTE NA PODRUJU REPUBLIKE
HRVATSKE!
ELSTAR - ELSHOF Stara sorta jabuke, koju ubrajamo u najranije
ljetne stolne sorte. Meso je svijetlo bijele boje, prijatnog slatkokiselkastog okusa. Plodovi su okruglasti, prema aki sueni, srednje
krupni i rebrasti. Mlada stabla na poetku produktivne dobi daju velike
plodove, dok su poslije plodovi srednje veliki. Pokoica je blijedozelene
boje prekrivena votanom prevlakom. Meso je bijelo-zelenkaste nijanse.
Okus je osvjeavajue kiselkast.
DOLAZAK U ROD: krajem lipnja.
OPRAIVAI: Prima, Stark Earliest, James Grieve.
JONAGOLD, JONAGORED, JONICA Sorta dobivena krianjem
Jonathana i Zlatnog deliesa. Plodovi su zelenkasto uti u vrijeme berbe
s crvenkastom bojom na osunanoj strani. Okus je slatkasti s ugodnom
aromom. Ako ju elimo due sauvati, potrebno je plodove brati dok
su zeleniji. Jonagored i Jonica su, prvenstveno po boji, ali i po okusu
kvalitetniji klonovi sorte Jonagold. Karakteristike ploda su iste kao i kod
osnovne sorte.
OPRAIVAI: Idared, Gloster, James Grieve, Elstar, Breaburn, Gala, kao
triploid treba dva opraivaa.
MOLLIES DELICIOUS Prema naem miljenju Mollies Delicious je
jedna od najboljih jabuka za uzgoj na okunicama. Koncentracija eera u
plodu ove sorte je najvea od svih jabuka na hrvatskom tritu, to ju ini
idealnom za potronju u svjeem stanju te peenje u pitama ili kolaima.
Redovito raa svake godine, plod je krupan odlino se uva u podrumima
ili hladnjaama.
DOLAZAK U ROD: krajem kolovoza.
OPRAIVAI: Zlatni delies, Braeburn, Fuji.
17
VOE
RTA
O
-S
O
K
E
TOPAZ Topaz je nova eka sorta otporna na ekonomski najvaniju

bolest jabuka krastavost ili fuzikladij (Venturiu inaequalis), ali je neto
osjetljivija na pepelnicu jabuke (Podosphaera leucotricha). Plod je crvene
boje, proaran uzdunim ukastim prugama. Meso je ute boje, izvrsnog
hrskavog okusa. Specinost sorte Topaz je visoki postotak vitamina C.
DOLAZAK U ROD: krajem rujna. U podrumima je mogue uvanje do
sijenja, a u hladnjacama do oujka.
OPRAIVAI: James Grieve, Elstar, Golden Delicious, Zlatna zimska
Parmenka.
TOPAZ
ZLATNI DELIES
ZLATNI DELIES Zbog kvalitete i okusa jedna od najomiljenijih sorti

u Hrvatskoj. Plod je teine od 150 - 250 g, slatkastog okusa s tipinom
aromom za ovu sortu. Boja u vrijeme berbe je zeleno-uta, a kasnije
prelazi u zlatno utu. Jedna od najkvalitetnijih sorti jabuka. Jedina mana
joj je neto vei gubitak na teini tijekom skladitenja.
DOLAZAK U ROD: polovicom rujna.
OPRAIVAI: Gloster i Idared.
IDARED Zimska sorta, plod je dosta krupan (120-350 g), blago spljotenog
oblika, svijetlocrvene boje. Meso ploda je izrazito bijele boje, blago kiselog
okusa. Idared je jako cijenjen zbog svoje skladine sposobnosti.
DOLAZAK U ROD: krajem rujna, poetkom listopada (10-14 dana nakon
Jonathana).
OPRAIVAI: Zlatni Delies, Jonagold, Fuji.
IDARED
RTA
O
-S
EKO
FUJI NF6
RTA
O
-S
EKO
FUJI NF6 Fuji je japanska sorta jabuke koja se sve vie cijenjena i kod
europskih potroaa. Glavne karakteristike sorte Fuji su plod okruglastog
oblika, neto tvre meso, izrazito slatki okus i ugodni miris. Fuji je jabuka
koja se odlino uva (u rashladnim komorama do est mjeseci, a u
podrumima do 4 mjeseca).
DOLAZAK U ROD: krajem listopada.
OPRAIVAI: Braeburn, G. Smith, Gala, Jonagold itd.
LIBERTY Liberty je sorta pogodna za ekoloki uzgoj. Otporna je na
ekonomski najvanije bolesti jabuka krastavost ili fuzikladij (Venturiu
inaequalis) i pepelnicu jabuke (Podosphaera leucotricha). Plod je po
gotovo cijeloj povrini tamno crvene boje. Meso ploda je ute boje,
hrskavo i sono.
OPRAIVAI: Idaered, Braeburn, M. Delicious, Gala, Jonagold.
LIBERTY
FLORINA
FLORINA Sorta otporna na najeu bolest jabuke Venturiu inaequalis

ili krastavost. Idealna je jabuka za okunicu ili obiteljski vonjak.
Aromatinog je okusa, plod je veliine oko 150 grama, svijetlo crvene
boje s izraenim lenticelama.
DOLAZAK U ROD: sredinom listopada, a moe se skladititi do sijenja.
OPRAIVAI: Zimska parmenka, Elstar, Pinova itd.
STARK DELICIOUS Stark Delicious je arko crveno obojani klon
sorte Delicious. Meso je ute boje, sonog i hrskavog okusa.
DOLAZAK U ROD: polovicom rujna.
OPRAIVAI: Zlatni delies, Jonathan, Granny Smith, Idared itd.
MELROSE U vrijeme berbe je ukasto-zelene boje koja prelazi u
crvenu boji koja jako varira po intenzitetu. Plodovi su krupni od 150 do
300 g, s dosta izraenim rebrima.
STARK DELICIOUS
MELROSE
DOLAZAK U ROD: poetkom listopada.

18
BJELINIK (SIN. PETROVKA, PETROVAA) Stara sorta jabuke,

koju ubrajamo u najranije ljetne stolne sorte. Meso je svijetlo bijele boje,
prijatnog slatko-kiselkastog okusa. Plodovi su okruglasti, prema aki
sueni, srednje krupni i rebrasti. Mlada stabla na poetku produktivne
dobi daju velike plodove, dok su poslije plodovi srednje veliki. Pokoica
je blijedozelene boje, prekrivena votanom prevlakom. Meso je bijelozelenkaste nijanse. Okus je osvjeavajue kiselkast.
OPRAIVAI: Prima, Stark Earliest, James Grieve.
SLAVONSKA SRIKA Autohtona slavonska sorta. Bujnog rasta,
redovite i obilne rodnosti. Ubraja se u najkvalitetnije domae sorte
jabuka. Plod je srednje krupan, okruglast, malo spljoten, prema vrhu
malo suen s pet malih rebara na ivici. Koica je tanka, u poetku zelena,
a kasnije postaje ukasto-zelena s rumenilom na osunanoj strani. Plod
je kiselkastog okusa s karakteristinom aromom. Sorta se izvrsno uva
tijekom zime.
BRAEBURN Braeburn je danas jedna od najvanijih komercijalnih
sorti jabuke i bez sumnje prvoklasna desertna jabuka. Plod je srednje
krupan (veliine do 220 g). Osnovna boja pokoice je ukasto crvena,
pokrivena crvenkastim sjajem na 60-80% povrine. Meso je hrskavo,
vrsto, slatkokiselog okusa izvrsne kakvoe.
DOLAZAK U ROD: u drugoj polovici listopada.
OPRAIVAI: Fuji, Gala, Zlatni delies, Granny Smith.
TA
OR
S
RA
A
T
S
BOINICA
TA
OR
S
RA
A
T
S
BJELINIK
RTA
O
S
RA
A
T
S
SLAVONSKA SRIKA
BRAEBURN
RTA
O
AS
R
A
ST
JAMES GRIEVE Vrlo slatka i sona ljetna jabuka. Djelomino je samooplodna, no vei urod daje u kombinaciji s opraivaem (Summerred i
Parmenka). James Grieve je dosta bujna jabuka ali s pravilnom rezidbom
visina stabla se moe odravati na 2.5 metra. Raa obilno i redovito svake
godine.
OPRAIVAI: Djelomino je samooplodna, no vei urod daje u kombinaciji
s opraivaem (Summerred i Parmenka).
GRANNY SMITH Cijenjena australska sorta, koja se bere na
kraju sezone jabuka. Plod je jako krupan, pravilnog okruglog oblika,
prepoznatljive zelene boje. Okus je osvjeavajui, kiselkast i soan. Jako
se dobro skladiti, sve do travnja.
DOLAZAK U ROD: kraj listopada, poetak studenog.
OPRAIVAI: Zlatni Delies, Delies, Gloster itd.
GOLDRUSH Goldrush je idealna ekoloka zamjena za Zlatni
delies, kojem je slian po boji i okusu. Plod je velik, pravilnog oblika
s prepoznatljivim crvenilIma na osunanoj strani. Meso je vrsto, uto
zelene boje, hrskavo i ugodne arome. Za redovitu rodnost potrebno je
prorijeivanje plodova. Sorta je otporna na dvije najvanije bolesti jabuke:
krastavost ili fuzikladij (Venturiu inaequalis) i bakterijski pale (Erwinia
amylovora). Odlino se uva u podrumima ili hladnjaama.
OPRAIVAI: Zlatni delies, Braeburn, Fuji, Granny Smith.
JAMES GRIEVE
GRANNY SMITH
RTA
O
-S
EKO
GOLDRUSH
19
VOE
BOINICA Boinica je jedna od najpoznatijih starih sorti jabuke,

posebno je omiljena na podruju kontinentalne hrvatske gdje je poznata
kao i Pogaara, Kolaara, Tanjuraa itd. Plodovi Boicnice su srednje
debeli do debeli, spljoteni, s izraenim rebrima. Meso je iste bijele boje,
sono s kiselkastom vinskom aromom.
DOLAZAK U ROD: u prvoj polovici listopada.
OPRAIVAI: Jonadel, Z. Delies, Melrose, Granny Smith itd.
VOE
Patuljasta jabuka
Prvo to uoavamo kod ovih jabuka, a to je i osnovna razlika u odnosu
na jabuke uobiajenog rasta, je vitka i uska kronja bez postranih
grana. Maksimalna visina zavisi od podloge, a moe biti od 2,5 do 4
metra, irina kronje je do 50 cm. Patuljaste jabuke formiraju samo
centralnu provodnicu na kojoj su razmjetene rodne granice, tako
da klasina rezidba u potpunosti izostaje. Zbog osvjetljenosti kronje
plodovi su uvijek intenzivnije obojani. Sve navedeno patuljaste jabuke
ini idealnim za sadnju u hobby vonjacima i okunicama.
RUMENO VRETENO
NJEGA I ODRAVANJE
saditi na osunanije poloaje;
ako se pojave jai izboji obavezno ih ukolniti, jer postaju konkurenti
provodnici;
mogua sadnja u posude na balkonima ili terasama;
za redovitu rodnost savjetujemo prorijeivanje plodova nakon
cvatnje.
NAPOMENA
Niti jedno od svojstava nije postignuto genetskom manipulacijom, ve
iskljuivo klasinim metodama oplemenjivanja!
NA TEMELJU UGOVORA O LICENCIJI RASADNIK MILI IMA ISKLJUIVO
PRAVO PROIZVODNJE I PRODAJE OVIH SORTI NA PODRUJU REPUBLIKE
HRVATSKE.
SMARAGD
VRIJEME DOZRIJEVANJA
Sorta
Srpanj
Kolovoz
Rujan
erdan
Rumeno vreteno
Kraljica ardaa
Zeleni dragulj
Smaragd
KRALJICA ARDAA
ZELENI DRAGULJ
Sorta
OPRAIVAI
Rumeno
vreteno
erdan
Kraljica
ardaa
Rumeno vreteno i erdan
Zeleni
dragulj
Smaragd
20
Listopad
VOE
Kruka
VILIJAMOVKA Vrlo cijenjena engleska sorta za preradu u rakiju, ali i
svjeu potronju. Vilijamovka je dosta krupna s neravninama po povrini.
U berbi je zelenkaste boje koja s vremenom prelazi u zlatno utu. Meso je
ukasto, jako slatko i sono.
DOLAZAK U ROD: poetkom rujna.
OPRAIVAI: Conference, Passe Crasane, Klapov ljubimac, Boskova
boica.
RANA MORETINIJEVA Jedna od najboljih ranih kruaka. Plod je
zeleno ute boje s crvenom mrljom na osunanoj strani, a meso je bijele
boje slatkog i sonog okusa. U rod dolazi dva tjedna prije vilijamovke,
odlino se uva u skladitu.
VILIJAMOVKA
RANA MORETINIJEVA
SANTA MARIA
CONFERENCE
LIPANJSKA LJEPOTICA
GELERTOVA
ABBE FETEL
PASTORICA
DOLAZAK U ROD: sredinom kolovoza.

OPRAIVAI: Klapov ljubimac, Starkrimson, Gelertova, Abbe Fetel itd.
SANTA MARIA Srednje rana ljetnja sorta, dolazi u rod 8 dana
prije viljamovke. Treba je ubrati neto ranije jer plod brzo branavi. U
skladitu se moe uvati oko dva tjedna.
DOLAZAK U ROD: 8 dana prije viljamovke, tj. oko polovice kolovoza.
OPRAIVAI: Klapov ljubimac, Viljamovka, Passe Crasane, Gelertova.
CONFERENCE Poznata engleska sorta, slatkog i aromatinog okusa.
Stablo rano prorodi, a plod je krupan (oko 230 g), blijedoute boje.
DOLAZAK U ROD: dolazak u rod sredinom rujna.
OPRAIVAI: Vilijamovka, Boskova boica, Klapov ljubimac i dr.
LIPANJSKA LJEPOTICA Poznata i cijenjena sorta kruke zbog
ranog dolaska u rod i redovitih prinosa. Plod je neto sitniji, teine oko 60
grama, svijetloute je boje s lijepim crvenilom sa sunane strane. Meso
ukaste boje, slatko, sono i vrlo aromatino.
DOLAZAK U ROD: u zadnjoj dekadi lipnja.
OPRAIVAI: Rana Moretinijeva, Trevuka.
GELERTOVA Gelertova je jedna od najcijenjenijih desertnih kruaka,
dosta uzgajana u cijeloj Europi, ali veinom samo u kunim vrtovima jer
zbog neugledne sortne osobine (hraste prevlake) gotovo je i nema u
intenzivnom uzgoju.
OPRAIVAI: Vilijamovka, Abbe Fetel, Boskova tikvica, Lip. ljepotica.
ABBE FETEL Fetelova spada medu vrlo kvalitetne sorte. Srednje je
bujnog rasta s dosta tankih izbojaka koje rezom treba prorijediti. Plodove
najvie donosi (oko 80%) na kratkim rodnim izbojcima koje zovemo trljci.
Plodovi dozrijevaju za berbu oko 30 dana nakon Vilijamovke. Plod je velik
do srednje velik, prosjene mase 200 - 250 grama.
OPRAIVAI: Vilijamovka, Boskova tikvica, Gelertova, Passe Crassane.
PASTORICA Stara francuska sorta koja je kao i Gelertova manje
zastupljena u intenzivnim vonjacima, ali se bez bojazni moe saditi u
kunim vrtovima. Pastorica ima vrsto i sono meso, bijele boje, koje i
nekoliko tjedana nakon branja zadrava tvrdou.
OPRAIVAI: Klapov ljubimac.
21
VOE
Dunja i mumula
LESKOVAKA Najpoznatija i najkvalitetnija sorta dunje. Izraene je
aromatinosti i mirisa. Odlina je za preradu u sokove, demove, kompote
i rakiju.
DOLAZAK U ROD: polovicom listopada.
OPRAIVAI: Djelomino samooplodna, no preporuuje se posaditi i sortu
opraiva npr. Vranjsku dunju.
LESKOVAKA
VRANJSKA Plod je dosta velik (oko 600 g), slatkog okusa. Sorta je
vrlo dugog vijeka, zabiljeena su stabla starija preko 90 godina. Koica je
glatka, dosta tanka, zlatnoute boje.
OPRAIVAI: Djelomino samooplodna, no preporuuje se posaditi i sortu
opraiva npr. Leskovaku dunju.
VRANJSKA
MUMULA DOMAA Mumula je prava zimska voka, izuzetne
hranjive vrijednosti.
Plodovi ak i ako su neubrani ostaju na stablu. Za ishranu se koristi samo
sredinji dio bez pokoice i sjemenki. Stablo je visine oko 5 metara.
OPRAIVAI: Samoplodna - sorta opraiva nije potrebna.
MUMULA DOMAA
22
VOE
Marelica
GENCIKA Jedna od omiljenih sorti u Maarskoj. Sorta neto produene
cvatnje to joj daje odreenu otpornost na proljetne mrazeve. Odlina je
za preradu u demove i rakiju, ali i svjeu potronju.
DOLAZAK U ROD: poetkom srpnja.
GENCIKA
KORAI PIROS Maarska rana sorta, dobre otpornosti na proljetne
mrazeve. Veliina ploda je oko 40 g. Redovito rodi svake godine.
DOLAZAK U ROD: krajem lipnja. OPRAIVAI: Samoplodna - sorta
opraiva nije potrebna.
ALBA Odlina sorta srednjeg roka dozrijevanja. Plod je slatkog okusa
svijetle pokoice i mesa.
DOLAZAK U ROD: polovicom srpnja.
KORAI PIROS
ALBA
AANSKO ZLATO Izdvojena je klonskom selekcijom iz prirodne

populacije domae marelice. Plod je srednje krupan, ovalnog oblika.
Pokoica je naranasto uta s izraenom crvenom bojom na osunanoj
strani. Meso ploda je zlatnoute boje, ne strukture, odlinog ukusa i
prijatne arome.
DOLAZAK U ROD: polovicom lipnja.
AANSKO ZLATO
23
VOE
ljiva
AANSKA RANA aanska rana je najbolja rana stolna ljiva,
krupnih i kvalitetnih plodova. Dobro podnosi transport, a zbog ranog
dolaska u rod plodovi na tritu postiu odlinu cijenu.
DOLAZAK U ROD: oko 25. lipnja.
AANSKA RANA
AANSKA NAJBOLJA Cijeni se kao odlina stolna ljiva.Plod je
jajastog oblika, prilino velik (45 g). Meso je vrsto, ali se lako odvaja od
kotice. Stablo je dosta razgranato, pa podnosi velike prirode. Otporna je
prema plamenjai, moniliji i hri. Tolerantna je na arku!
DOLAZAK U ROD: polovicom kolovoza.
OPRAIVAI: a. ljepotica, a. rana i a. rodna.
AANSKA NAJBOLJA
VALJEVKA Rano, redovito i obilno rodi. Plod je srednje krupan (30 g),
ovalnog oblika. Pokoica je plava, vrsta, meso je uto, vrsto i sono.
Dobro podnosi transport. Plod valjevke vrlo je pogodan za suenje, ali i
za druge namjene, kao i za upotrebu u svjeem stanju. Tolerantna je na
virus arke ljive.
DOLAZAK U ROD: krajem kolovoza i poetkom rujna, tj dan dva prije
bistrice.
VALJEVKA
24
VOE
PRESIDENT Jedna od najkrupnijih sorti ljive na tritu.Plod je

okrugao, ljubiasto-plave boje, meso je sono ute boje.
OPRAIVAI: Stanley, Ruthgerstetter.
PRESIDENT
CALIFORNIA BLUE Ima dosta krupan plod (40 g). Dosta rano dolazi
u rod, polovicom srpnja. Meso ploda je ukasto i lako odvaja od kotice.
U prvom redu se koristi kao stolna sorta. Tolerantna je na virus arke
ljive.
CALIFORNIA BLUE
AANSKA LJEPOTICA Dobra je stolna i rakijska sorta otporna je
prema plamenjai, moniliji i hri. Meso je vrsto pa se dobro uva. Rano
dolazi u rod i dobro rodi. Samooplodna je sorta.
DOLAZAK U ROD: krajem srpnja - poetkom kolovoza.
AANSKA LJEPOTICA
STANLEY Amerika srednje kasna ljiva. Dobra je kao stolna sorta,
ali i za preradu u rakiju. Zbog slabijeg grananja postranih grana pri
oblikovajnu kronje potrebno je jae rezati provodnicu.
Tolerantna je na arku, plamenjau i hru, ali je neto osjetljivija na
moniliju. Samooplodna je sorta.
STANLEY
25
VOE
Trenja
SUNBURST Sorta tranje nastala krianjem dviju visokovrijednih sorti
Stella i Van. Formira izrazito velike plodove prosjene mase 12 grama.
Plodovi su soni, ugodna okusa koji je posljedica specinog odnosa
kiselina i eera.
SUNBURST
EARLY BURLAT Jedna od najranijih sorti trenje. Plod je tamnocrvene
boje, slatkoga okusa i otporan na pucanje.
DOLAZAK U ROD: krajem svibnja.
OPRAIVAI: Bing, Van, Stella.
EARLY BURLAT
NEW STAR New Star je jedna od najboljih ranih sorti treanja. Koica
ploda je sjajna, tamnocrvene boje. Meso ploda je hrskavo, vrsto, vrlo
slatko i aromatina okusa.
NEW STAR
DROGANOVA UTA Kasna sorta trenje. Plod je srcolikog oblika,
srednje tvrdoe i slatkog okusa. Odlina je za preradu u kompote i
kandiranje.
OPRAIVAI: Hedelngenska.
DROGANOVA UTA
26
VOE
MAJSKA RANA Uz Early Burlat jedna od najranijih sorti treanja. Neto je

sitnijih plodova, svijetle boje i mekog mesa.
DOLAZAK U ROD: druga dekada svibnja.
MAJSKA RANA
STELLA Izvrsna standardna sorta trenje. Plod je tamnocrvene boje,
tvrdog, hrskavog mesa. U rod dolazi polovicom lipnja. Sorta opraiva nije
potrebna.
STELLA
VAN Odlina sorta trenje u tipu hruta, plod je dosta krupan, teine
oko 7,5 grama. Meso je vrsto, hrskavo, tamnocrvene boje. Dosta je
otporna prema niskim temperaturama.
OPRAIVAI: Bing, Stella, C. Lambert itd.
VAN
COMPACT LAMBERT Omiljena sorta trenje, koica je tamno crvene
boje, plod je krupan. srcolikog oblika. Meso je ruiaste boje, dosta tvrdo
i aromatinog okusa. Kotica se lagano odvaja od mesa.
COMPACT LAMBERT
27
VOE
Vinja
KELLERIS 16 Vinja srednje bujnog rasta, zbog prirodnog piramidalnog rasta grana lagana za oblikovanje. Plod je veliine oko 5 g, tamno
crvene boje.
KELLERIS 16
ERDI RODNA Plod je krupan, oko 6g, slatko kiselog okusa i odline
arome. Redovito i obilno rodi svake godine.
DOLAZAK U ROD: kraj lipnja.
ERDI RODNA
UJFEHERTSKA Specinost ove sorte je slatkasti okus ploda i
odlina je za svjeu potronju. Oblik ploda je malo spljoten, tamnocrvene
boje, meso je tvrdo, jako crveno. Teina ploda je oko 5 g.
DOLAZAK U ROD: prva dekada srpnja.
UJFEHERTSKA
METEOR Vrlo rodna amerika sorta, plod je teine oko 4 grama,
spljotenog oblika i tvrd. Namijenjena je za potronju u svjeem stanju.
DOLAZAK U ROD: poetkom lipnja.
METEOR
28
VOE
Breskva
MAYCREST Jedna od najranijih sorti modernog sortimenta breskve.
Plod je potpuno prekriven sjajnom crvenom bojom. Meso je bijele boje,
sonog okusa i ugodne arome.
SPRING LADY Spring lady je najranija krupnoplodna sorta breskve.
Plod je potpuno prekriven crvenom bojom, meso ploda je ute boje.
MAYCREST
SPRING LADY
Nektarina
WEINBERGER Weinberger je odlina sorta nektarine, srednjeg roka
dozrijevanja. Oblik ploda je ovalan, po cijeloj povrini prekriven sjajnom
crvenom bojom.
DOLAZAK U ROD: oko 20. srpnja.
CALDESI 2010 Slinih karakteristika kao i Caldesi 2000 (srednje
krupnog ploda, dobre otpornosti na transport).
DOLAZAK U ROD: polovicom kolovoza.
FANTASIA Fantasia je standardna sorta nektarine kasnog roka
dozrijevanja. Meso je ute boje, aromatinog okusa.
WEINBERGER
CALDESI 2010
FANTASIA
29
BOBIASTO
VOE
Amerika borovnica
COLLINS Dosta bujna sorta, koja dobro podnosi sadnju i na manje
plodno tlo. Plod je tamne boje, dosta krupan i slatko-kiselog okusa.
Preporuena kiselost (pH) zemljita je 4-5. Optimalan razmak sadnje je
2-2,5 m izmeu redova i 0,8-1m unutar reda.
OPRAIVAI: Samooplodna, no vei prinosi se postiu sadnjom nekoilko
sorata borovnice.
COLLINS
DUKE Grm visine do 1.8 m. Cvate iza proljetnih mrazeva. Plodovi su
veliki, ovalni, svijetlo plave boje. Rezidba sorte Duke bi trebala biti neto
jaa zbog tendencije grma da rodi na rubovima kronje. Preporuena
kiselost (pH) zemljita je 4-5. Optimalan razmak sadnje je 2-2,5 m izmeu
redova i 0,8-1 m unutar reda.
OPRAIVAI: Samooplodna, no vei prinosi se postiu sadnjom nekoliko
sorata borovnice
DUKE
ELLIOTT Grm je uspravan, srednje bujan. Za sortu Elliot karakteristini
su visoki prinosi i pogodnost za mehaniziranu berbu, zbog toga to 7080% plodova u rod dolazi istovremeno. Za redovne prinose
potrebna je otrija rezidba. Bobice su srednje krupne, svijetlo plave
boje. Preporuena kiselost (pH) zemljitaje 4-5. Optimalan razmak sadnje
je 2-2,5 m izmeu redova i 0,8-1 m unutar reda.
DOLAZAK U ROD: od poetka srpnja do kraja kolovoza.
sorata borovnice.
ELLIOTT
30
BOBIASTO
VOE
BLUEGOLD Vrlo otporna sorta borovnice, izdri temperature i do

-25C. Grm je kompaktog rasta i velikim brojem izboja. Plod je srednje
krupan odlian za preradu u demove, ali i prodaju u svjeem stanju!
2-2,5 m izmeu redova i 0,8-1 m unutar reda.
OPRAIVAI: Samooplodna, no vei prinosi se postiu sadnjom nekolko
sorata borovnice.
BLUEGOLD
GOLDTRAUBE Izrazito bujna sorta, dobre otpornosti na bolesti.
Pokazuje odlinu prilagodljivost loijim tlima. Zbog izraene aromatinosti
odlina je za potronju u svjeem stanju.
OPRAIVAI: Samooplodna, no vei prinosi se postiu sadnjom nekolko
sorata borovnice.
GOLDTRAUBE
PATRIOT Glavna karakteristika ove sorte su krupni plodovi, odline
arome.
Patriot ima tendenciju da prerodi tako da je potrebna jaa rezidba ili
prorijeivanje plodova. Dobro podnosi tea i vlanija tla. Preporuena
kiselost (pH) zemljita je 4-5. Optimalan razmak sadnje je 2-2,5 m izmeu
redova i 0,8-1 m unutar reda.
DOLAZAK U ROD: krajem srpnja do polovice kolovoza.
sorata borovnice.
PATRIOT
SPARTAN Grm visine do 1.8 m, jakih izboja. Zbog kasnije cvatnje
izbjegava proljetne mrazeve. Plodovi su dosta krupni pravilnog oblika.
sorata borovnice.
SPARTAN
31
BOBIASTO
VOE
Amerika brusnica
HOWES
AMERIKA BRUSNICA Plodovi amerike brusnice puno
su krupniji nego kod europske brusnice. Brusnica je dugovjena
Sorta Howes dolazi u rod krajem listopada. Plod je ovalan, neto sitniji,
biljka, nasadi brusnica traju 30 i vie godina. Izdanci su drvenasti,
tamnocrvene boje. Meso je hrskavo, s visokim sadrajem pektinskih tvari.
Jedna od karakteristika po kojoj se sorta Howes prepoznaje je dosta lie je tamno zeleno, a u fazi mirovanja crvenkasto. Plod se koristi
za pite i torte, demove i sirupe, dodaje se kolaima i nadjevenim
uspravnih izboja, koji se isprepliu.
pecivima, a i ukusan je sastojak vonih kupova i frapea. Jela od

mesa vepra i druge divljai zadravaju svojstvenu aromu, koju
umak od brusnice ublaava pa je meso probavljivije. Brusnica je
biljka od davnina poznata po svojem blagotvornom djelovanju na
urinarni trakt i tegobe izazvane urinarnim infekcijama. Brusnica
se potvrdila i kao prirodni antibiotik. Plodovi brusnice su bogati
MC FARLIN
razliitim zatitnim tvarima, sadre minerale, vitamin A, vitamin C,
Sorta koju je otkrio prvi moderni proizvoa Charles Dexter McFarlin kalij i biljna vlakna. Crvena tvrda bobica zbog vee koliine vita(1885.). Plod je vrlo krupan, ovalan, tamno-crvene boje. Mc Farlin je i mina C ima kiselkast okus. Pogodna je za sadnju na okunici, tako
danas medu vodeim sortama za plantani uzgoj.
da je mogue imati plodove ove biljke na dohvat ruke.
Sadnice se sade se na razmak od 1x1 metar, naa preporuka je
formirati uzdignutu gredicu s tlom prilagoenim za uzgoj brusnice.
Amerika brusnica ima izdanke koji su puzajui (duine od 1 do
2 m), a na njima izrastaju izdanci duine 20 cm na kojima su
cvatovi na kojima nastaju plodovi. Izdanci se mogu pustiti da idu
po zemlji ili se usmjeravaju u red ili na neku potporu kako bi se
PILGRIM
olakalo branje plodova U ljetnim mjesecima potrebno je redovito
Pilgirim je visokoprinosna sorta, plod je krupan, ovalan, tamnocrvene zalijevanje. Preporuena kiselost zemljita (pH) je 4-5.
boje. Izboji su umjerene bujnosti. U ROD DOLAZI polovicom listopada.
OPRAIVAI: Samooplodna sorta.
32
BOBIASTO
VOE
Malina
AUTUMN BLISS Moderna dvorodna sorta maline, krupnih i izuzetno
ukusnih plodova. Grm je kompaktan, gotovo bez trnja, dobre otpornosti
na bolesti.
SADNJA I UZGOJ: Preporueni razmak za malinu je oko 2,5 m, a razmak
u redu 0,7 m. Zbog bujnog i intezivnog porasta izboje je potrebno vezati
za icu npr. na 50, 100 i 150 centimetara udaljenosti od tla.
DOLAZAK U ROD: prvi rod je krajem lipnja, a jesenji rod je krajem rujna.
AUTUMN BLISS
MALLING PROMISE Malling promise je rana stolna sorta maline.
Plod je srednje krupan, crvene boje, dosta vrst. Izdanci su mnogobrojni
i umjereno bujni.
SADNJA I UZGOJ: Preporueni razmak za malinu je oko 2,5 m, a razmak
za icu npr. na 50,100 i 150 centimetara udaljenosti od tla.
DOLAZAK U ROD: od polovice lipnja do polovice srpnja.
MALLING PROMISE
33
BOBIASTO
VOE
Bobiasto voe
TAYBERRY
KUPINA BLACK SATIN
TAYBERRY Tayberry je relativno nova vona vrsta. Nastao je krianjem

maline i kupine na kotskom institutu Invergowrie 1962. godine. Nije izbirljiv
na tlo. U dobrim godinama po biljci moe dati oko etiri kilograma ploda.
Samooplodan je i otporan na bolesti. Moe podnijeti hladnou i do -25C.
Sadnja i uzgoj: Preporueni razmak za tayberry je oko 2,5 m, a razmak
za icu npr. na 50,100 i 150 centimetara udaljenosti od tla. Nakon
sadnje sadnicu treba prikratiti na 25-30 cm visine, kako tayberry rodi
na prologodinjim izbojima potrebno je ukloniti sve izroene izboje, a
jednogodinje izboje ostaviti za budui rod.
DOLAZAK U ROD: od srpnja do kraja rujna.
KUPINA BLACK SATIN Nova bestrna amerika sorta, iji su
plodovi, osim za potronju u svjeem stanju, izuzetno dobri i za preradu
u demove, marmelade, vino itd. Plod je tamnocrne boje, krupan i vrst.
Izbojci su otporni na antraknozu.
Sadnja i uzgoj: Preporueni razmak za kupinu je oko 2,5 m, a razmak u
redu 1 m. Zbog bujnog i intezivnog porasta, izboje je potrebno vezati za
icu npr. na 50, 100 i 150 centimetara udaljenosti od tla. Nakon sadnje
sadnicu treba prikratiti na 25-30 cm visine: Kupina rodi na prologodinjim
izbojima, potrebno je ukloniti sve izroene izboje, a jednogodinje izboje
ostaviti za budui rod.
DOLAZAK U ROD: poetkom kolovoza.
SIBIRSKA BOROVNICA Sibirska borovnica je nova vona vrsta,
bogata antioksidansima, vitaminima i eljezom. Za sibirsku borovnicu
u uporabi su jo naziv: majska jagoda, medena borovnica, mayberry i
kamatska jagoda. Grm je listopadan, visine oko dva metra, plod je plave
boje, izuzetne arome, duina ploda je 2 do 3 cm. Puna rodnost, od oko 3
kg po jednom grmu, se dostie u estoj godini nakon sadnje.
Sibirska borovnica je izuzetno otporna na niske temperature (do -45C).
Lie se esto poinje razvijati i ispod snijega. Otvoreni cvjetovi podnose
i do -10C. Za razliku od amerike borovnice ne zahtjeva jako kiselo tlo,
optimalna kiselost je od pH 5 do ph 8. Za sadnju najbolje odgovara vlano
i zaklonjeno mjesto te tlo bogato hranjivima. Optimalan razmak sadnje je
1,5 metra.
DOLAZAK U ROD: poetkom svibnja.
OPRAIVAI: Stranooplodna vrsta, potrebno je posaditi barem dvije
razliite sorte!
SIB. BOROVNICA MORENA
SIB. BOROVNICA NIMFA

DRIJEN KRUPNOPLODNI Drijen (Cornus mas) raste kao grm ili
maleno drvo. Cvate u rano proljee, sitnim utim cvjetiima. Plodovi su
izuzetno zdravi i bogati hranjivim tvarima, poznata je izreka zdrav kao
drijen.
Krupnoplodni drijen je odlian za preradu u pekmez, dem ili rakiju.
Pekmez od drijena mogue je izraditi bez termike obrade, time ostaju
sauvani svi vitamini i hranjive tvari, potrebno je istu koliinu pasiranog
ploda drijena mijeati s istom koliinom eera, dok sve ne postane
jednolina masa.
OPRAIVAI: Samooplodan.
DRIJEN KRUPNOPLODNI
34
BOBIASTO
VOE
Aronija
ARONIJA Aronija je izuzetno ljekovita i korisna biljka, potjee s istoka
Sjeverne Amerike, gdje se uz Aroniu melanocarpu (crnoplodnu aroniju)
jo moe nai i Aronia arbutifolia (crvenolisna aronija). Stanite ove dvije
vrste uglavnom su kisela i vlana tla s 1000-1200 mm oborina na godinu.
Iako je aronija porijeklom s amerikog kontinenta, prava vrijednost ove
biljke prepoznata je u istonoj Europi.
Aronija spada u porodicu rua (Rosacea). Postoji nekoliko istoznanica
za Aronia melanocarpu (crnoplodnu aroniju) kao npr. Aronia nigra,
Sorbus melanocarpa, Pyrus melanocarpa i Mespilus arbutifolia var.
melanocarpa.
U prirodi, aronija je listopadni grm, visine 2-3 metra i 2,5 metra irine.
Jedna od glavnih prepoznatljivosti aronije su prelijepi bijeli cvjetovi koji
se nalaze na kiticama. U klimatskim podruju kontinentalne Hrvatske
cvate krajem travnja. Listovi su ovalni, nazubljenog ruba, u vegetaciji su
tamnozelene boje, dok u jesen dobivaju dekorativnu arko crvenu boju.
CVIJET ARONIJE
Tek nakon razvoja listova krajem travnja, pokazuju se prvi cvjetovi.

Pojedinani cvjetovi bijele su boje, iroki 12 mm i skupljeni u grozdove.
Grozdovi se najee sastoje od 10 do 15, a na vrhovima mladica i od 30
cvjetova. Cvatnja traje oko 10 dana, pri emu svaki cvijet pojedinano
cvjeta samo 5 dana. Cvjetove oprauju uglavnom pele, ali je mogue i
opraivanje vjetrom. Aronija je SAMOOPLODNA BILJKA.
Okrugli, ljubiasto-crveni plodovi koji nastaju od cvjetova redovito se
pojavljuju u velikom broju. Rije je o sitnim jabuastim plodovima, vrlo
slinima mumuli. Promjer jednoga ploda iznosi 6-13,5 mm, a teina
1,0-1,5 g. Plodovi su u poetku prekriveni bjelkastim slojem bez kojega
izgledaju kao da su lakirani. PLODOVI DOZRIJEVAJU u kolovozu. Meso
ploda ima intenzivnu crvenu boju i slatku do kiselkastu i trpku aromu koja
podsjea na borovnice U plodovima nema kotica, a sjemenke su sitne.
Aronija ima vrlo male zahtjeve u pogledu mjesta uzgoja i klime, tako da
moe uspijevati u vrlo razliitim klimatskim podrujima. Aronija, dakle,
uspijeva na cjelokupnom podruju Republike Hrvatske (od otoka Visa do
Gorskog kotara i Slavonije). Ipak, uzimajui u obzir da je aronija porijeklom
iz podruja s utjecajem atlantske klime bolje uspijeva na stanitu s viom
vlanou tla i zraka.Optimalna koliina oborina je 500-600 mm godinje.
Aronija dobro uspijeva ak i na tlima s visokom razinom podzemne vode,
gdje druge vrste voa, poput jabuka i vianja, ne uspijevaju. Pri sadnji
aronije treba izbjegavati ekstremno suha pjeana tla te zbijena vlana
tla. Mraz gotovo uope ne moe nakoditi stabljici i cvijetu aronije. Cvijet
je otporan na niske proljetne temperature, dok sama biljka podnosi
temperature i do -30C.
PLOD ARONIJE
Plodovi dozrijevaju u vremenu od poetka do sredine kolovoza. Budui da

svi plodovi najee dozrijevaju u isto vrijeme, potrebna je samo jedna
berba. Berba moe biti runa ili strojna. Kod runog branja plodovi se
otkidaju palcem, pri emu se moe ubrati do 12 kg na sat. Na veim
plantaama uobiajena je strojna berba, a uinak radnog stroja se kree
od 3 do 4 sata za hektar.
PLANTAA ARONIJE
35
BOBIASTO
VOE
Goji
GOJI Nova egzotina biljka ploda prepunog vitamina, minerala i ostalih
hranjivih tvari. Goji (Lycium barbarum) je grm koji naraste od 1 do 3 metra
u visinu i cvate od lipnja do rujna, plodovi zore od poetka kolovoza do
listopada kada se ubiru ili se najee tresu da plodovi opadaju. Plodovi
Goji su duguljaste naranasto crvene sone bobice, duljine od 1 do 2
cm, mogu se jesti sirovi, sue se, posebni okus podsjea na groice, od
bobica se pripremaju ajevi i sokovi i likeri.
Preporuujemo sadnicu formirati u vretenasti uzgojni oblik. Prvi rod je
krajem ljeta, no biljka uzastopno daje rod - sve do prvih mrazeva.
GOJI
36
BOBIASTO
VOE
Mini kiwi
MINI KIWI ISSAI Mini kivi (lat. Actinidia arguta, a koriste se jo
nazivi sibirski kivi ili bavarski kivi) odlian je za uzgoj u kontinentalnom
podruju. Osnovna razlika u odnosu na obian kivi je otpornost na niske
temperature i sitniji plod s glatkom pokoicom koju nije potrebno guliti
prije konzumiranja. Plod je veliine bobice groa, no neki varijeteti
imaju i krupniji plod. Plod se konzumira u svijeem stanju. Plodovi se
beru tijekom listopada i poetkom studenog. U fazi zrelosti vrlo se lako
odvajaju od biljke. Kako esto znaju i sami otpasti kada dozriju, mogu se
brati i ranije te pustiti da sazriju odvojeni od biljke. Urod ovisi o starosti
biljke i nainu uzgoja, ali je obino 25-30 kg po grani.
UZGOJ I NJEGA: Odgovara joj tlo blago kisele reakcije, no uspjevat e i
na neutralnome tlu. Ako je mogue, trebalo bi izabrati poloaj zaklonjen
od vjetra. Zbog bujnog porasta, ak do 5 metara godinje, potrebno
je mini kivi saditi uz pergole ili rubove zida. Mini kivi nosi plodove na
rodnim pupovima koji se razvijaju iz jednogodinjih izbojaka. Zbog toga
je potrebno jednogodinim izbojima prikratiti vrh, kako bi se potaklo
zametanje rodnih pupova.
ISSAI
37
UKRASNO
BILJE
Ukrasno grmlje
PAJASMIN Philadelphus coronarius
-25C
PAJASMIN
COTONEASTER
COTONEASTER Cotoneaster horizontalis je poluzimzelena vrsta,

ovalnih i sjajnih listia koji do kasne jeseni ostaju na granama. Ovaj grm
mogue je saditi kao prekriva tla ili kao pojedinani grm. Grane mu rastu
ukarakteristinom obliku riblje kosti.
UZGOJ I NJEGA: Grane koje stre i nagruju eljeni oblik grma potrebno
je orezati, uvijek se ree cijela grana. Cvatnja bijelih ili blijedoruiastih
cvjetia je u svibnju, a u jesen grm je prepun crvenih bobica. Naraste do
80 cm,a polegle grane dosegnu dva metra duine,zbog ega se esto
sadi kao prekriva strmih dijelova vrta. Otporan je na suu i negativne
gradske utjecaje. Najee se sadi na travnjacima, pojedinano ili u
skupinama. Uspjeno se uzgaja u ardinjerama i kamenjarima. Skromnih
su zahtjeva glede tla, dobro podnose suna razdoblja i sjenu, a uivati e
i na punom suncu!
Oteene i suvine grane oreite u proljee, a ako cotoneaster uzgajamo
kao ivicu, tada se preporua orezivanje nakon cvatnje.
SURUICA BIJELA Spiraea x vanhouttei Listopadni grm do 2,5 m
visine. Cvate u kasno proljee snjenobijelim cvjetiima, ne veim od
centimetra, skupljenih u cvatove koji niz grane padaju u slapovima. Listii
su sitni, zeleni, lagano nazubljeni. Uglavnom se koristi za neformalne
ivice ili se sadi kao pojedinaan grm, odlina je i za prekrivanje padina.
UZGOJ I NJEGA: Orezuje se nakon cvatnje kako bi se potaklo novo
grananje. Starije izboje koji nisu cvali prikratite do polovice, a mlade
savitljive izboje ostavite netaknutima. Svake 2-3 godine potrebno je blago
prorijediti sredita grma.
SURUICA BIJELA
SURUICA CRVENA
SURUICA CRVENA Spiraea bumalda

HIBISKUS Hibiscus syriacus Grm ili manje listopadno drvce naraste
u od 1,5-3 metra visine i oko 2 metra u irinu. List je tamno zelene boje,
veliine do 10 cm. Cvate tijekom cijelog ljeta.
Cvjetovi su do 6 cm iroki, jednostruki ili dvostruki, bijele ili ljubiaste boje.
UZGOJ I NJEGA: Dobro uspijeva na svakom tlu i sunanijem poloaju.
Za obilniju cvatnju potrebna je i redovna proljetna rezidba. Prilikom rezidbe prvo je potrebno odstraniti suhe i oteene grane, zatim one koje
se kriaju ili dodiruju. Na kraju treba prikratiti prologodinje izboje za
dvije treine, vodei rauna da vrni pup bude okrenut na vanjsku stranu.
Hibiscus se najee sadi kao ivica, samostalno drvce ili grm, a moemo
ga saditi zajedno i s ostalim trajnicama.
FORZICIJA Forsythia x intermedia
IV
HIBISKUS
-25C
FORZICIJA
38
UKRASNO
BILJE
MAGNOLIJA Magnolia kobus Magnolija krasi mnoge nae vrtove u

rano proljee, a pronjen izgled i oblik njezina cvijeta rijetko koga ostavlja
ravnodunim. Iako se po fosilnim ostacima zna da je stara najmanje
pet tisuljea, u Europu je donesena tek u 17. st. iz Kine, a ime pod
kojim je poznajemo duguje francuskom botaniaru Piereu Magnoli. Rod
magnolija sadri oko 125 vrsta, listopadnih i zimzelenih, meu kojima
su najpopularnije one bijelih i ljubiastih cvjetova. U drevnoj Kini bijeli
magnolijin cvijet predstavljao je simbol istoe i iskrenosti, a obavezno su
ga sadili u carskim vrtovima i okolici hramova.
UZGOJ I NJEGA: Magnolije trae duboko humusno i dobro drenirano tlo
koje uva vlagu, blage kisele reakcije. U vapnenastim tlima magnolije
imaju svjetliju boju lista, premda nekim vrstama ono primarno i odgovara
(Magnolia kobus). U rano proljee dobro je staviti oko biljke sloj mala,
osobito ako raste na suhom tlu. Iako uspijeva u laganoj polusjeni, punu
ljepotu i rasko cvjetova pokazat e na suncu. Dobro je izabrati poloaj
zatien od sjevernih i istonih vjetrova. Cvjetove, ponekad i mlade
listove, rano cvatuih sorti moe otetiti kasni mraz. Rezidba kao uzgojna
mjera nije potrebna, osim ako treba ukloniti oteene ili oboljele grane i
to odmah nakon cvatnje ili u kasno ljeto.
MAGNOLIJA
UDIKOVINA Viburnum opulus je listopadni grm visine i irine preko

etiri metra. U proljee udikovina oarava prekrasnim bijelim loptastim
cvatovima. Listovi su veliki, postrance nazubljeni, a u jesen dobiju jarko
crvenu boju.
UZGOJ I NJEGA: Udikovina se uzgaja kao pojedinani grm ili neformalna
ivica. Podnosi sadnju ispod drvea i manje osunane poloaje. Grmove
je potrebno orezati prije kretanja vegetacije, pri emu se uklanjaju sve
oteene grane. Grane koje zaguuju grm potrebno je takoer ukloniti.
Kako bi zadrali formu grma, ocvale izboje takoer oreite. Viburnum
je mogue i oblikovati u stabalce na nain da u prvoj godini odaberete
najbolju granu i priveete je uz potporanj (postrane izboje iz ove grane
takoer tijekom vegetacije uklonite). Nakon to stabalce postigne eljenu
visinu potrebno ga je prikratiti, kasnija rezidba ista je kao i za grm.
DOJCIJA Deutzia gracilis Listopadni cvatui grm visine do 2-3 metra.
Najee se uzgaja zbog prekrasnog cvijeta, koji prekrije cijeli grm tijekom
svibnja. Moe se saditi kao pojedinani grm ili kao neformalna ivica.
UZGOJ I NJEGA: Dojcija je lagana za uzgoj, preferira vlanija, humusom
bogata tla s neutralnom pH reakcijom, no uspijeva i na suim ili teim tlima.
Cvijetovi su najljepi ako se grm posadi na osunanom poloaju. Rezidba
se provodi nakon cvatnje tako da se ukloni polovica ocvale grane.
UDIKOVINA
DOJCIJA
KORALJNI BISERAK
BISERAK BIJELI
KORALJNI BISERAK Symphoricarpus orbiculatus

VII-X
-25C
BISERAK BIJELI Symphoricarpus albus

VII-X
-25C
39
UKRASNO
BILJE
Ukrasne penjaice
ZLATNA KIA Laburnum anagyroides
IV-VI
-25C
ZLATNA KIA
VISTERIJA Wisteria sinensis (sin. Glicinija) Visterija je dobro poznata
listopadna penjaica. Moe narasti preko 20 metara, cvate poetkom
svibnja, cvijetovi su svijetlo plave boje i nalaze se u grozdovima, zbog
toga se i udomaio naziv za Visteriju Plava kia.
UZGOJ I NJEGA: Visteriju najee sadimo radi prekrivanja pergola,
ograda ili neuglednih zidnih povrina. Mjesta izloena hladnim vjetrovima
i s manjkom sunca potrebno je izbjegavati. Orezivanje se provodi nakon
cvatnje kada predugake grane moemo skratiti na ep. Ovakvim
nainom prikraivanja potaknut emo stvaranje jo vie cvijetnih
pupoljaka. Visteriju je mogue i oblikovati u prekrasno stabalce, na nain
da prvih nekoliko godina grane isprepliemo i veemo uz potporanj,
svake godine potrebno je i uklanjati postrane izbojke iz budueg debla.
Kada grane dovoljno odebljaju i odrvene potporanj se moe maknuti.
NAPOMENA: SJEMENKE VISTERIJE SU OTROVNE!
VISTERIJA
LOZICA Parthenocissus quinquefolia Lozica je listopadna penjaica,
esto se sree i u naim krajevima. Brzog je porasta, izboji mogu dosei
visinu i preko 20 metara, penje se i uvruje pomou vitica. U lipnju lozica
cvate zelenkasto bijelim cvatovima, a u rujnu se javljaju okruglasti tamnoplavi
plodovi. Listovi u jesen poprimaju prekrasnu crvenkastu boju. Ukoliko elite
u to kraem roku i zatvoriti ograde, pergole ili sakriti neugledne povrine,
pravi izbor su lozice (Parthenocisus sp.). Dobro uspijevaju i u sjeni stabala,
a prekrasnom naranastocrvenom bojom lista uveseljavaju tmurne jesenje
dane.
LOZICA
40
UKRASNO
BILJE
Kalmija
Kalmia latifolia
V-VI
Ph 4-5
-20C
NAZIV BILJKE
EVA
NAZIV BILJKE
MINUET
NAZIV
ELF BILJKE
NAZIV BILJKE
NAZIV BILJKE
GINKONA
NAZIV BILJKE
NAZIV BILJKE
NANI
NAZIV BILJKE
41
UKRASNO
BILJE
Kalmija
Kalmia latifolia
V-VI
Ph 4-5
-20C
MIDNIGHT
OLYMPIC FIRE
ZEBULION
TOFKA
PINKOBELLO
42
UKRASNO
BILJE
Rododendron
Rhododendron yakushimanum
V-IX
Ph 4-5
-20C
ALBUM
AMERICAN BEAUTY
ANDANTINO
BLURETTIA
CORINA
43
UKRASNO
BILJE
Rododendron
Rhododendron yakushimanum
V-IX
Ph 4-5
-20C
FINESSE
KALI
OLIN
PERCY
RODRIGO
44
UKRASNO
BILJE
Jorgovan
Syringa vulgaris
V-VI
-25C
KATHERINE
MICHEL
MIRABEAU
PROFESOR HOSER
MAERCHAL LANNES
CONGO
45
UKRASNO
BILJE
Ukrasno drvee
TAMARIS Tamarix tetrandra Tamaris je grm ili manje drvo do 5 m visine,
idealno je za sadnju u mediteranskom klimatu, no pogodno je i za uzgoj
na kontinentu. Najee se koristi za zatitu od vjetra i posolice. Krajem
proljea cvate svojom karakteristinom rozo-ljubiastom bojom. Da bi
potakli rast dugih cvijetnih grana, najbolje je Tamaris orezati poetkom
zime. Kod sadnje traba izabrati bolje osunan poloaj.
JAPANSKI JAVOR Acer palmatum var. Acer palmatum ili dlanolisni
javor je ukrasno, listopadno drvo koje zasluuje najistaknutije mjesto u
vrtu. Izrazita varijabilnost vrste i dugogodinji hortikulturalni rad rezultirali
su ogromnom raznolikou te bogatstvom boja i oblika. Najpopularniji
kultivari su s crvenom bojom lista ili proaranim listom te perjasti i patuljasti
varijeteti. Japanski javori se mogu saditi i u sudrunitvu s ostalim biljkama,
no tada je potrebno posaditi nekoliko primjeraka da bi se postigao eljeni
uinak, najee se javori sade kao pojedinane biljke na sredinje mjesta
u vrtu ili na mjesta gde znaajno povisuju vizualnu kvalitetu prostora npr.
ulazi, staze, terase i padine. Zbog raznolikosti kultivara ponekad je teko
odluiti se gdje posaditi kultivare iz pojedine grupe javora. Kultivari sa
zelenom bojom lista mogu podnjeti cijelodnevno osunane poloaje, no ako
postoji opasnost od prevelikih temperatura i za njih je bolje odabrati poloaj
s popodnevnom sjenom. Proarani kultivari se, da bi zadrali svoja svojstva,
moraju posaditi na polusjenoviti poloaj, dok kod crvenolisnih kultivara
treba imati na umu da se bez izravne suneve svijetlosti barem pola dana
gubi jarko crvena boja.
U Rasadniku Mili moete pronai veliki izbor kultivara japanskog javora:
Seiryu, Crimson Queen, Sangokaku, Phoenix, Buttery, Dissectum Garnett,
BloodGood, Dissectum Nigrum, Stella Rosa, A. shirasawanum aureum...
TAMARIS
PITOMI KESTEN
JAPANSKI JAVOR
GINKO
PITOMI KESTEN Castane Sativa Listopadno je drvo visine 20 do

30 metara. U mladosti je glatke kore koja kasnije postaje sivo-smea i
uzduno ispucala. Plod kestena ima visoke nutritivne vrijednosti i jedna je
od prvih namirnica kojom se ovjek prehranjivao. esto je u siromanim
krajevima sluio ljudima kao zamjena za brano i krumpir. Plod pitomog
kestena se odlikuje smeom bojom i sjajnom povrinom. U bodljikavoj jeici
najee su smjeteni po jedan do tri ploda, od kojih je srednji plod plosnat
s uspravnim vrhom, dok su krajnji sa sredinje strane ovalni s povijenim
vrhom prema unutra. Kesten cvjeta u lipnju poslije listanja, tako da nema
opasnosti od mrazeva.
UZGOJ I NJEGA: Kestenu odgovaraju bogata i duboka tla, blago kisele
reakcije (pH 5.5 do 6.5). Mjesto za sadnji bi trebalo biti ocjedito i osunano
barem polovicu dana. Toplina je najvaniji klimatski imbenik za uspijevanje
pitomog kestena. Kesten podnosi minimalne temperature do -26C.
SAMO ZA UKRASNE NAMJENE!
GINKO Ginko biloba Ginko je dvodomno, listopadno drvo, dosta sporo
raste, a moe doivjeti i preko 1000 godina. U biljnom carstvu Ginko biloba je
pravi fosil meu vrstama, pripada porodici Ginkgoaceae ije su sve biljne
vrste izumrle osim jedne: Ginkgo biloba. Domovina ginka je Kina, odakle se
ginko poeo kultivirati u Europi kao ukrasno stablo po parkovima.
Stabla ginka imaju zadivljujuu otpornost na stresne uvjete i oneienja
okoline, zbog toga se sve ee sadi i u gradskim podrujima.
Zbog izuzetne ljekovitosti, sve je ea i sadnja ginka na plantaama radi
potreba u farmaceutskoj industriji. Prva saznjanja o ljekovitosti ginka stigla
su iz Kine gdje se koristio za pomo kod dinih bolesti i opeklina. Pedesetih
godina prolog stoljea dobiveni su prvi ekstrakti iz lia ginka, a do danas
je poznato preko stotinu proizvoda na bazi ekstrakta ginka. Dokazano je da
proizvodi od ginka pomau kod alergija, dinih bolesti, demencije, zatim
poboljava cirkulaciju i osnauju imunoloki sustav.
UZGOJ I NJEGA: U Hrvatskoj se ginko moe nai, uglavnom kao pojedinano
stablo gradskim parkovima i arboretumima, no sve vie se sadi i na
okunicama. Prema istraivanjima vrlo je zanimljiv uzgoj ginka na plantaama,
za potrebe farmaceutske industrije. Lako se adaptira na sve tipove tla, no
najvie mu odgovaraju duboka, dobro drenirana tla. Pri sadnji na gradskim
povrinama poeljno bi bilo odabrati varijetete s uskom kronjom.
46
UKRASNO
BILJE
Ukrasno drvee
BREZA Betula pendula
-35C
ALBICIJA Albizia julbrissin Albicija je vrlo neobino, egzotino,

listopadno drvce ija najvea ljepota dolazi do izraaja prilikom cvatnje
sredinom ljeta. Cvjetovi su oko 5 cm veliki u promjeru, izraenih pranika
i pojavljuju se u kiticama ruiaste boje, lagano miriu i u povoljnim
uvjetima prekriju itavu kronju. U kasnu jesen donosi plodove u obliku
mahune do 15 cm duge. Naraste 5 do 6 metara visine, iroke je kronje
u obliku kiobrana. Listovi su zeleni, dvostruko perasti s neobinim
obiljejem: nou i kad je oblano listovi se skupljaju.
BREZA RUBRA
BREZA GOLDEN
BREZA PURPUREA
ALBICIJA
OSKORUA
ORAH
OSKORUA Sorbus domestica (sinonimi: Skor, Oskor, Skur, Skru,

Skorua) je vrlo rijetko, tvrdo i ilavo drvo. Deblo joj je ravno i prekriveno
sa tankom sivo-smeom korom koja je raspucana i vrlo slina deblu
kruke. Kronja oskorue je okruglasta ili piramidasta oblika, razgranata, glavne grane su snano uspravne, a sa strane na krajevima su vie
vodoravne. Pupovi (cvjetni i lisni) su zailjeni, ljepljivi te pokriveni s njenim
dlaicama, lie i stablo je lijepo i dekorativno i moe nam sluiti kao
voka ili ukrasno drvo. Stabla oskorua su rasla na svakom seoskom
dvoritu i bila su hrana i lijek naih predaka. Znakovito je da je Austrougraska propisala da svako kuanstvo mora imati posaeno stablo
oskorue, kruke tepka i jabuke bobovec, carjevi, kanada, moancel i druge, zbog zdravije prehrane djece i puanstva. Oskorua je jako
cijenjena u Francuskoj i Njemakoj gdje je vrlo vrijedna sirovina za
prehrambenu industriju. Posebno su cijenjene suene oskorue iz kojijh
se lagano pripremaju razni proizvodi: ljekoviti ajeve, brano koje se
dodaje u kruh, kompot od suhih plodova oskorue itd.
UZGOJ I NJEGA: Oskorua najbolje uspijeva na dubokom i humoznom tlu,
no zbog odline prilagodljivost moe se uzgajati i na loijem tlu. Stabla
oskorue nalazimo na podruju cijele hrvatske. Mjesto za sadnju mora
biti dobro ocijedito i na osunanom poloaju. Pri kinom i vlanom ljetu
mogu se pojaviti gljivina oboljenja lista pa se preporuujeuje oskorue
zatititi nekim od sisteminih insekticida.
ORAH Juglans regia Kao namirnica u ljudskoj prehrani orah se koristi
od davnina, drevne civilizacije prepoznale su oraaste plodove kao
idealnu prehranu za ouvanje zdravlja i vitalnosti. Suvremena znanost o
prehrani takoer potvruje visoku hranidbenu vrijednost oraha. Drvo oraha
je poznato kao visokokvalitetna i cijenjena sirovina za drvnu industriju.
UZGOJ I NJEGA: Orah plodove donosi na enskim cvjetovima koji se
nalaze na ovogodinjem prirastu. Muki cvjetovi (rese) ziki su odvojeni
od enskih te se razvijaju na prologodinjem izbojima. Kad je rije o
mukim cvjetovima tj. resama, one esto zbunjuju ljude jer pri njihovoj
masovnoj pojavi (to nije rijetko) skloni su oekivati velik rod, to se
meutim ne dogodi. enski cvjetovi o kojima najvie ovisi rodnost tee
su uoljivi sa zemlje. Orah dobro podnosti razliite uzgojne uvijete no ipak
je uputno izbjegavati mrazita, zatvorene terene na kojima se zadrava
magla ili pak suvina voda. Najpogodniji su tzv. vinogradarski tereni koji
su dobro osunani, prozrani i ocjediti.
SAMO ZA UKRASNE NAMJENE!
47
UKRASNO
BILJE
Ukrasna trenja
Prunus serrulata
-25C
KOJU NO MAI
BRILLIANT
TAIHAKU
PINK PERFECTION
BURGUNDY
48

Katalog Voćnih Sadnica

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Katalog Voćnih Sadnica

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Katalog Voćnih Sadnica

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Rasadnik Mili je obiteljska tvrtka s dugogodinjom tradicijom proizvodnje sadnog

materijala. Rasadnik se nalazi u okolici Donjeg Miholjca, na plodnom tlu, uz samu

Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

BABY GOLD STAR

Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

zatita tijekom zime

Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

BABY GOLD STAR

Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

ROYAL GALA, GALAXY

NAJDARED Crveni klon sorte Idared poboljanog okusa i u

Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

TOPAZ Topaz je nova eka sorta otporna na ekonomski najvaniju

ZLATNI DELIES Zbog kvalitete i okusa jedna od najomiljenijih sorti

FLORINA Sorta otporna na najeu bolest jabuke Venturiu inaequalis

DOLAZAK U ROD: poetkom listopada.

Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

BJELINIK (SIN. PETROVKA, PETROVAA) Stara sorta jabuke,

Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

BOINICA Boinica je jedna od najpoznatijih starih sorti jabuke,

Rumeno vreteno i erdan

Rumeno vreteno i erdan

Rumeno vreteno i erdan

DOLAZAK U ROD: sredinom kolovoza.

Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

AANSKO ZLATO Izdvojena je klonskom selekcijom iz prirodne

Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

PRESIDENT Jedna od najkrupnijih sorti ljive na tritu.Plod je

Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

MAJSKA RANA Uz Early Burlat jedna od najranijih sorti treanja. Neto je

Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

BLUEGOLD Vrlo otporna sorta borovnice, izdri temperature i do

Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

AMERIKA BRUSNICA Plodovi amerike brusnice puno

su krupniji nego kod europske brusnice. Brusnica je dugovjena

pecivima, a i ukusan je sastojak vonih kupova i frapea. Jela od

Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

KUPINA BLACK SATIN

TAYBERRY Tayberry je relativno nova vona vrsta. Nastao je krianjem

SIB. BOROVNICA MORENA

SIB. BOROVNICA NIMFA

Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

Tek nakon razvoja listova krajem travnja, pokazuju se prvi cvjetovi.

Plodovi dozrijevaju u vremenu od poetka do sredine kolovoza. Budui da

Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959

COTONEASTER Cotoneaster horizontalis je poluzimzelena vrsta,

SURUICA CRVENA Spiraea bumalda