Professional Documents
Culture Documents
hp15092015 CHF PDF
hp15092015 CHF PDF
hp15092015 CHF PDF
Rujan 2015.
Uvodna napomena
Sadraj
1. Odobravanje CHF kredita u Hrvatskoj.................................................................................... 5
2. Deskriptivna analiza stambenih CHF kredita u Hrvatskoj....................................................... 9
3. Financijska kriza i poetak problema s CHF kreditima ......................................................... 11
4. Mjere poduzete s ciljem ublaavanja problema stambenih CHF kredita ................................ 14
5. Simulacije nekih, do sada najee spominjanih, rjeenja...................................................... 17
5.1. Usporedba izravnih uinaka razliitih modela ................................................................ 17
5.1.1. Paket regulatorno-poreznih mjera............................................................................ 20
5.1.2. Modeli kombiniranja ogranienja teaja i kamatnih stopa........................................ 20
5.1.3. Prijedlozi Izmjena i dopuna Zakona o potroakom kreditiranju i Zakona o
kreditnim institucijama - model konverzije CHF stambenih kredita u EUR uz
izjednaavanje ukupnog poloaja korisnika........................................................................ 23
5.1.4.Konverzija CHF kredita u kune (madarski model) ..................................................... 28
Literatura .................................................................................................................................. 30
Dodatak..................................................................................................................................... 31
Konkurencija meu bankama u razdoblju odobravanja CHF kredita u Hrvatskoj ................. 31
Kretanja na tritu nekretnina u razdoblju odobravanja CHF kredita u Hrvatskoj ................ 32
Madarski model konverzije deviznih kredita u domau valutu ............................................. 32
Individualne ponude banaka klijentima za konverziju ili olakanje poloaja u Hrvatskoj....... 33
Koritene kratice
HRK hrvatska kuna
CHF vicarski franak
EUR euro
HNB Hrvatska narodna banka
300
krediti
krediti
krediti
CHF kredita u ukupnim kreditima - desno
16
200
12
150
8
100
ou-15
2014.
2013.
2012.
2011.
2010.
2009.
2008.
2007.
2006.
2005.
2004.
2003.
2002.
2001.
2000.
50
1999.
mlrd. HRK
250
20
Izvor: HNB
Izraz CHF kredit odnosi se na kredit odobren u CHF ili indeksiran uz CHF, isto vrijedi i za EUR kredit.
10
CHF/HRK
0,9
CHF/EUR - desno
0,8
0,7
0,6
0,5
pro-13
ruj-11
lip-09
ou-07
pro-04
lip-00
ruj-02
pro-95
ou-98
ruj-93
lip-91
ou-89
pro-86
lip-82
ruj-84
ou-80
ruj-75
pro-77
lip-73
0,4
ou-71
CHF/HRK
EUR/HRK
CHF/EUR - desno
1,00
0,90
0,80
0,70
0,60
1/08.
5/08.
9/08.
1/09.
5/09.
9/09.
1/10.
5/10.
9/10.
1/11.
5/11.
9/11.
1/12.
5/12.
9/12.
1/13.
5/13.
9/13.
1/14.
5/14.
9/14.
1/15.
5/15.
0,50
0,40
Izvor: HNB
CDS_RH
Euribor 6m
CHF Libor 6m
4
2
0
1.11.2014
1.3.2014
1.7.2013
1.11.2012
1.3.2012
1.7.2011
1.11.2010
1.3.2010
1.7.2009
1.11.2008
1.3.2008
1.7.2007
1.11.2006
1.3.2006
1.7.2005
1.11.2004
1.3.2004
-2
Izvor: HNB
2005
2006
2007
CHF
Rok dospjea
21
20
22
Anuitet (HRK)
2.268
2.420
2.841
2005
2006
2007
EUR
Rok dospjea
24,7
24,6
27,8
Anuitet (HRK)
2.268
2.420
2.841
2005
2006
2007
HRK
Rok dospjea
32,6
32,2
40,7
Anuitet (HRK)
2.268
2.420
2.841
Ne-Euro podruje
Euro podruje
Austria
Njemaka
Francuska
Luksemburg
Grka
Italija
Slovenija
Slovaka
Ostale zemlje
Ukupno
13,4
1,1
0,9
6,7
3,4
0,3
5,8
0,3
0,3
1,2
13,8
1,1
0,9
6,3
3,4
0,2
3,7
0,5
0,5
1,2
13,9
1,2
1,2
6,0
3,6
0,2
4,8
0,1
0,4
1,3
12,2
1,0
0,9
5,6
3,7
0,2
4,1
0,1
0,5
1,2
60,6
27,0
0,4
69,4
38,2
65,8
-
60,9
28,9
0,3
80,5
45,3
66,4
-
61,9
29,7
0,3
79,4
48,5
72,6
-
62,8
30,9
0,3
79,5
57,5
75,8
-
Poljska
23,0
21,8
20,0
18,5
Madarska
Ujedinjeno kraljevstvo
36,5
0,4
36,1
0,4
34,4
0,4
28,9
0,4
63,8
0,1
68,8
0,1
72,2
0,1
69,7
0,1
3,3
18,4
12,5
65,6
1,7
30,2
11,1
-
3,5
12,6
14,4
57,6
0,9
16,9
14,3
-
3,6
14,0
73,2
1,8
29,2
23,5
-
8,1
6,9
9,9
10,8
6,1
71,0
5,7
72,2
4,7
79,6
9,5
58,1
Danska
2,0
1,5
1,1
0,6
43,1
42,1
41,2
42,0
Hrvatska
14,3
13,3
12,0
10,3
86,3
89,1
90,7
5,5
6,5
9,4
13,3
Rumunjska
6,3
6,5
6,4
6,0
93,5
94,4
94,6
95,1
2,1
6,8
2,4
2,6
Srbija
11,3
10,0
8,5
7,7
75,0
79,1
82,1
83,3
9,5
11,1
12,5
21,4
Litva
0,6
0,7
0,8
0,7
eka
0,1
0,1
0,1
0,1
4,7
5,8
2,6
2,4
Bugarska
0,4
0,4
0,4
0,4
76,7
78,2
78,9
78,8
Ukupno
2,0
1,9
1,9
1,6
Napomena: Omjer CHF depozita i CHF imovine zbog zaokruivanja moe znaajnije
varirati tijekom vremena
Izvor: vicarska narodna banka, CHF lending monitor (2010: Q2 i 2012:Q2)
priblino 82.000 CHF uz vaganu nominalnu kamatnu stopu (NKS) od 4,62% i inicijalnu
ronost od 22 godine.
Slika 5. Prikaz iznosa i broja kreditnih partija stambenih CHF kredita (aktivnih i
potpuno otplaenih), na dan 31.10.2013., prema godini odobrenja
Aktivni krediti
Otplaeni krediti
Promjena stanja ukupnih stambenih kredita (YoY) - desno
12.000
20.832
10.000
8.000
13.436
4.000
14.917
6.000
2.000
4.000
3.225
2.000
4
16
36
3.195
mil. HRK
6.000
8.000
mil. HRK
10.000
0
25
24
71
-2.000
-4.000
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013
Napomena: porast stanja odobrenih stambenih CHF kredita u 2010. godini rezultat je
deprecijacije HRK prema CHF. Brojana oznaka odnosi se na broj kreditnih partija.
Izvor: HNB
Veina stambenih CHF kredita podignuta je u iznosima koji odgovaraju kupnji prosjenog
stana. Tako je 80% aktivnih kreditnih partija (na kraju listopada 2013.) podignuto uz
iznos do 100.000 CHF i na te kredite otpada oko 55% ukupnog duga (slike 6. i 7.).
Ipak, razlike u iznosima podignutih stambenih CHF kredita su znaajne. Tako na kredite
s podignutim iznosima izmeu 100.000 i 200.000 CHF koji predstavljaju oko 16%
kreditnih partija otpada oko 34% iznosa. Konano, postoji odreeni broj kreditnih partija
stambenih CHF kredita koji po iznosu znaajno odudaraju od prosjenog stambenog
CHF kredita. Tako je oko 2,5% kreditnih partija stambenih CHF kredita podignuto s
iznosom veim od 200.000 CHF, a na njih otpada oko 11% preostalog stanja ovih kredita.
Prosjean iznos ovih kredita od oko 273.000 CHF ukazuje na znaajne razlike izmeu
klijenata s CHF kreditima (slike 6. i 7.).
Slika 6. Distribucija broja kreditnih partija aktivnih stambenih CHF kredita (na dan
31.10.2013.) prema inicijalno odobrenom iznosu kredita
10
20.000
15.000
10.000
5.000
0
Do
Od
Od
Od
Od
Od
Preko
10.000 10.000 20.000 50.000 100.000 150.000 200.000
CHF CHF do
do
do
do
do
CHF
20.000 50.000 100.000 150.000 200.000
CHF
CHF
CHF
CHF
CHF
Izvor: HNB
Slika 7. Distribucija stanja aktivnih stambenih CHF kredita (na dan 31.10.2013.)
prema inicijalno odobrenom iznosu kredita
1,0
0,8
0,6
0,4
0,2
0,0
Do
Od
10.000 10.000
CHF CHF do
20.000
CHF
Od
Od
Od
Od
Preko
20.000 50.000 100.000 150.000 200.000
do
do
do
do
CHF
50.000 100.000 150.000 200.000
CHF
CHF
CHF
CHF
Izvor: HNB
11
Nakon 2007. godine kamatne stope poinju rasti te dolazi do porasta tereta otplate CHF
kredita. No, kako do tog porasta dolazi i za EUR dunike, poloaj CHF dunika i dalje je
bio povoljniji. Rast kamatnih stopa na CHF i EUR kredite nastavljen je do kraja 2009.
godine.
Stabilan teaj EUR prema CHF trajao je sve do poetka financijske krize kada CHF
poinje kontinuirano rasti prema EUR, a samim time i prema HRK. Nakon toga, od kraja
2011. godine pa sve do poetka 2015. godine teaj HRK prema CHF bio je stabilan na
razini od otprilike 6 HRK za CHF, uslijed odluke vicarske narodne banke da intervenira
i plafonira teaj CHF na razini od 1,20 u odnosu na EUR. Poetkom 2015. godine zbog
odluke vicarske narodne banke da napusti prethodno plafoniranje teaja franka u
odnosu na EUR dolazi do nagle aprecijacije teaja CHF prema EUR, a time i HRK (Slika
8.). Upravo je aprecijacija CHF prema HRK nakon 2010. imala najvei utjecaj na porast
tereta otplate za CHF dunike (Slika 9.). Promatrajui povijesne podatke, CHF je
trenutno na visokoj razini, no teko je predvidjeti kada bi moglo doi do njegovog
slabljenja prema EUR. Kretanja iz 2015. za sada ukazuju na to da je nakon snane
aprecijacije CHF prema EUR poetkom godine, on ipak poeo kliziti pa je s razine od
1,02 potkraj sijenja 2015. pao na 0,92 na kraju kolovoza 2015. godine (slike 3. i 8.).
EUR/HRK
CHF/HRK
% i omjer
ZPK - 6,39
6
5
4
ZPK - 3,23%
ou-15
ruj-14
ou-14
ruj-13
ou-13
ruj-12
ou-12
ruj-11
ou-11
ruj-10
ou-10
ruj-09
ou-09
ruj-08
ou-08
Izvor: HNB
12
CHF
4.000
HRK
3.500
3.000
2.500
srp-14
sij-14
srp-13
sij-13
srp-12
sij-12
srp-11
sij-11
srp-10
sij-10
srp-09
sij-09
srp-08
sij-08
srp-07
sij-07
srp-06
sij-06
2.000
Izvor: HNB
to se tie kamatnih stopa na kredite uz CHF, valja spomenuti da su banke samo dio
promjena troka izvora u CHF "prelijevale" u kamatnu stopu to znai da su banke
odluile dio trokova porasta kamatnih stopa zadrati u svojim bilancama (Slika 10. i
Tablica u Dodatku) ime su u odreenoj mjeri olakale poloaj klijenata.
Konkretnije, tijekom 2009. godine, banke su uglavnom podigle aktivne kamatne stope na
CHF kredite, ali neto blaim intenzitetom od rasta procijenjene nacionalne referentne
stope - NRS za CHF 2 u tom razdoblju. Naime, NRS za CHF je u odnosu na 2008. u
prosjeku porastao za 1,6 postotnih bodova, dok je prosjean porast aktivnih kamatnih
stopa za promatrane banke i odabrane kredite iznosio 0,5 postotnih bodova (Slika 10.).
S druge strane, znatnije sniavanje NRS za CHF tijekom 2010. i 2011. godine bilo je
popraeno blaim sniavanjem spomenutih aktivnih kamatnih stopa, pa je tako NRS za
CHF u spomenutom razdoblju, u odnosu na 2009., u prosjeku snien za 0,97 postotnih
bodova, dok su kamatne stope na promatrane kredite u prosjeku sniene za 0,23 postotnih
bodova. Ukupno, krajem 2013. u odnosu na kraj 2005. godine je NRS za CHF porastao
Zbog injenice da podaci o trokovima banaka u vicarskom franku nisu raspoloivi za razdoblja prije
2011. godine, CHF ekvivalent procijenjenom EUR-skom NRS-u procijenjen je na nain da je NRS za EUR
umanjen za 6M EURIBOR te mu je dodan 6M CHF LIBOR. Tako je dobivena procjena troka financiranja
u CHF-u za banke u Hrvatskoj, koja uvaava uvjete financiranja na domaem tritu, ali i razlike kamatnih
stopa na EUR i CHF zbog razliitih monetarnih politika sredinjih banaka eurozone i vicarske.
13
za 1 postotni bod, a banke su u tom razdoblju kamatne stope podigle za prosjenih 0,7
postotnih bodova.
Slika 10. Kretanje nacionalne referentne stope (NRS-a) i nominalne kamatne stope
(NKS-a) na stambene kredite uz CHF i uz EUR
NRS_eur
NRS_chf
6
4
2
1.11.2014
1.3.2014
1.7.2013
1.11.2012
1.3.2012
1.7.2011
1.11.2010
1.3.2010
1.7.2009
1.11.2008
1.3.2008
1.7.2007
1.11.2006
1.3.2006
1.7.2005
1.11.2004
1.3.2004
Izvor: HNB
14
Mjera
Razdoblje
Opis mjere
Komentar
Banke
Slab odaziv
2. Memorandum o mjerama za
ublaavanje poloaja korisnika
stambenih kredita
Banke
Sijeanj
2014.
Sijeanj
2015.
Izvor: HNB
15
Slika 11. Procijenjeni iznos anuiteta za prosjeni CHF stambeni kredit, u razliitim
scenarijima
CHF bez izmjena ZPK
CHF
4.000
3.000
2.500
2.000
1.500
1.000
500
0
-500
-1.000
3.500
HRK
3.000
2.500
2.000
1.500
sij-15
sij-14
sij-13
sij-12
sij-11
sij-10
sij-09
sij-08
sij-07
sij-06
1.000
HRK
Izvor: HNB
Tablica 4. Prikaz ukupnih otplata za prosjeni CHF stambeni kredit (iz 2006.) i
usporedive kredite, u odnosu na EUR kredit
Opis kredita
Kamatna
stopa nakon
1.1.2016.
(%)
Teaj nakon
1.1.2015.
Ukupno otplaeno do
kraja 2015. (Indeks,
usporedivi EUR
kredit=100)
Originalni
EUR kredit
Originalni
HRK kredit
CHF kredit s
nastavkom
fiksiranja
teaja
5,8
7,56
HRK/EUR
1 HRK/HRK
100
100
104
107
3,23
6,39
HRK/CHF
105
104
3,23
7,03
HRK/CHF
112
104
CHF kredit s
trinim
teajem
6,2
Izvor: HNB
16
17
Utjecaj
anuitete
Paket
regulatornoporeznih mjera
Smanjenje
anuiteta
ili
vraanje
nekretnine uz
otpis
duga
(mjera ciljana
na financijski
slabije
dunike).
Anuiteti
se
smanjuju
u
proporciji koja
se eli postii
Oporezivanje
aktive banaka u
CHF
Nastavak
zamrzavanja
teaja na 6,39 i
kamatne stope na
3,23%.
na
Otklanja etiri
petine razlike
izmeu CHF i
usporedivog
EUR kredita
Linearnost
/
socijalna
komponenta
Mjera
ima
socijalnu
komponentu
Uinak
na
poslovni rezultat
/ kapital banaka
Umjereno slabi
poslovni rezultat
banaka
(nema
dovoljno
podataka
za
procjenu, ovisi o
dizajnu).
Fiskalni uinak
Nije
izravno
ugraena u dizajn
same mjere, ali
moe se provesti
uvjetovanjem
transfera
iz
prorauna.
Umjereno slabi
poslovni rezultat
banaka
(do
petine
dobiti),
ovisno
o
specifikacijama,
nema uinka na
kapital
Linearan uinak
Umjereno slabi
poslovni rezultat
banaka
(do
petine
dobiti),
nema uinka na
kapital. Efekt na
prihode banaka
iznosi oko 620
mil.
HRK
godinje
(400
mil. za fiksiranje
kamatne stope i
220 za fiksiranje
teaja), no taj bi
se
efekt
s
vremenom
smanjuje
Fiskalno neutralno u
pogledu
subvencioniranja
dunika,
blagi
negativan
fiskalni
uinak se postupno
realizira kroz vrijeme
zbog
smanjene
profitabilnosti banaka
Fiskalni uinak se
postupno realizira kroz
vrijeme
Uinak
na
meunarodne
priuve RH
Nema uinka na
meunarodne
priuve
Nema uinka na
meunarodne
priuve
Postoji uinak na
meunarodne
priuve, ovisan o
primjeni
meunarodnih
raunovodstvenih
standarda
na
metodu
zamrzavanja teaja
18
Smanjivanje
kamatne stope
Smanjenje
kamatne stope
na otprilike 1%
izjednaava
anuitete
prosjenih
kredita u euru i
franku
Ima
linearan
uinak koji ovisi o
preostaloj
ronosti
(dua
ronost znai i
vei uinak).
Konverzija u EUR
uz otpis dijela
preostale glavnice
Anuiteti
dunika
u
franku padaju
neto
ispod
anuiteta
dunika
s
kreditima
u
euru
(privremeno
smanjeni jo za
polovicu, sve
dok
se
ne
"potroi" iznos
preplate).
Utjecaj ovisi o
teaju
po
kojemu bi se
radila
konverzija.
Linearan uinak
Konverzija
kune)
madarskom
modelu
(u
po
Linearan uinak
Umjereno slabi
poslovni rezultat
banaka
(do
petine
dobiti),
nema uinka na
kapital. efekt na
prihode banaka
je
usporediv
onom
kod
nastavka
zamrzavanja
teaja na 6,39 i
kamatne stope na
3,23%.
Visok trenutni
troak u iznosu
od otprilike 8
milijardi
HRK
(to predstavlja
trogodinju dobit
banaka
prije
poreza)
Fiskalni uinak se
postupno realizira kroz
vrijeme
Nema uinka na
meunarodne
priuve
Fiskalni
uinak
koncentriran u 2-3
godine nakon uvoenja
Znatno smanjuje
meunarodne
priuve (otprilike 1
mlrd. EUR)
Ovisi o teaju po
kojemu bi se
konverzija vrila
Fiskalni uinak se
postupno realizira kroz
vrijeme
Snano smanjuje
priuve (za 2,9
milijarde
EUR
samo u sluaju
konverzije
CHF
kredita
i
po
trinom
teaju,
vie ukoliko se vri
po teaju ispod
trinog,
znatno
vie ukoliko se
konvertiraju
i
krediti u euru).
19
(kamatna stopa od 3,23% i teaj od 6,39) simulirana je koritenjem baze podataka koju
HNB ima o stambenim CHF kreditima.
3. Uinak na banke koji proizlazi iz postojeih odredbi Zakona o potroakom
kreditiranju (kamatna stopa od 3,23% i teaj od 6,39) u iznosu od 620 mil. HRK godinje
temelji se, osim na simulacijama, i na ostvarenjima o kojima su banke izvijestile HNB.
Izvor: HNB
20
Utjecaj navedenih mjera prikazan je u tablici 6. Kada bi se s tim mjerama nastavilo i nakon
2016. godine (teaj 6,39 i kamatna stopa 3,23%), ukupne otplate izraunate na primjeru
reprezentativnog kredita (100.000 EUR iz 2006. na 25 godina) bi bile za 5% vee od
usporedivog EUR kredita. Pri tome razlika za ve plaene anuitete iznosi 4%, dok su
tekue otplate za 6% vie od anuiteta usporedivog kredita u eurima. Ukoliko bi se prelo
na trini teaj, za koji je pretpostavljeno da ostaje na razini 7,03 CHF/HRK, a ostavile
kamatne stope na 3,23%, onda bi CHF dunici platili oko 12% vie nego usporedivi EUR
dunici. Kad bi se eliminiralo i ogranienje kamatnih stopa, onda bi CHF dunici platili
oko 22% vie nego usporedivi EUR dunici. Iz navedenoga je jasno kako je poduzetim
mjerama otklonjeno otprilike tri etvrtine razlike izmeu anuiteta u eurima i anuiteta koji
bi dunici s kreditima u francima platili bez ve poduzetih mjera.
Sve do sada poduzete mjere kombiniranja ogranienja teaja i kamatnih stopa bile su
linearne, to znai da nisu imale socijalnu komponentu. Konkretno, utjecaj na anuitete je
ovisio o trenutku podizanja teaja i preostaloj ronosti kredita, a ne o stupnju socijalne
ugroenosti dunika, tako da mjere nisu pomogle dunicima koji su od ranije bili ranjivi.
Ograniavanje kamatnih stopa i teaja postupno materijalizira nepovoljni uinak na
poslovni rezultat banaka. Fiksiranje kamatne stope na 3,23% inicijalno je smanjilo
kamatni prihod banaka za oko 400 mil. HRK godinje, dok je kroz fiksiranje teaja HRK
prema CHF na 6,39, poslovni rezultat smanjen za dodatnih 220 mil. HRK. godinje. Iako
su ove dvije mjere zajedno opteretile zarade banaka, treba rei da ovi trokovi imaju
tendenciju smanjivanja i to iz dva razloga. Prvi razlog je pad udjela kamata u anuitetima
kako se blii dospijee. Drugi razlog je pribliavanje dospijea CHF kredita openito
(Tablica 6.). Fiskalni utjecaj navedenih ogranienja takoer je razmjerno blag i djeluje
vrlo postupno, u skladu s postupnim djelovanjem ogranienja kamatnih stopa i teaja na
poslovni rezultat banaka. U pogledu utjecaja na meunarodne priuve, on je povezan s
trokom banaka koji proizlazi iz fiksiranja teaja i ovisan je o primjeni meunarodnih
raunovodstvenih standarda na metodu zamrzavanja teaja.
21
Tablica 6. Usporedba poloaja dunika sa stambenim kreditima ovisno o kombinacijama valuta, teaja i kamatnih stopa
HRK
u odnosu
na eur.
kuna
kred.
EUR
u odnosu
na eur.
kred.
kuna
104
107
103
1.428.392
567.864
860.529
100
100
100
1.271.513
588.018
683.496
89
104
79
1.404.773
588.018
816.756
98
104
95
1.504.132
588.018
916.114
105
104
106
1.609.679
588.018
1.021.661
113
104
119
1.692.124
588.018
1.104.106
118
104
128
100
100
100
1.328.695
588.018
740.677
93
104
86
1.473.104
588.018
885.086
103
104
103
1.580.775
588.018
992.757
111
104
115
1.695.152
588.018
1.107.134
119
104
129
1.763.474
588.018
1.175.456
123
104
137
104
107
103
1.428.392
567.864
860.529
Napomena: U izraunima je koriten reprezentativni kredit podignut u iznosu od 100.000 eura, poetkon 2006. na rok dospijea od 25 godina.
Izvor: HNB
22
utvruje ukupan iznos anuiteta koji su CHF dunici platili vie od EUR dunika,
Treba imati na umu da su, unato dvjema izmjenama Zakona o potroakom kreditiranju,
CHF dunici do sada platili ipak vei iznos anuiteta u odnosu na originalno EUR dunike
(za hipotetski kredit iz 2006. godine, oko 4% vie). Iz tog razloga, ukoliko bi ih se htjelo
u potpunosti izjednaiti s dunicima koji su originalno uzelu EUR kredit, ne samo u
budunosti, nego i za cijeli vijek kredita, njihove bi rate, u narednom razdoblju, trebale
iznositi manje u odnosu na originalno stambene EUR kredite.
Nie prikazane kalkulacije izraene su pomou HNB-ove baze o stambenim CHF
kreditima. U stvarnosti, a sukladno prijedlogu Izmjena Zakona, izraun za svakog klijenta
biti e individualan, s kamatnim stopama i teajem koje su primjenjivale konkretne banke
od razdoblja odobravanja CHF kredita.
U nastavku su prikazani izrauni efekta konverzije na hipotetski stambeni CHF kredit sa
inicijalnom vrijednosti glavnice od 82.000 CHF, podignut 2005., 2006., odnosno 2007.
na 22 godine (Tablica 7.). Izraun konverzije je napravljen na nain da se simulira ukupan
otplatni plan CHF stambenog kredita, te njemu usporedivog EUR stambenog kredita (s
prosjenim kamatnim stopama i teajem), te se u konanici implicitno odredi iznos otpisa
glavnice koji bi izjednaio ukupne otplate navedena dva stambena kredita. to se tie
dijela do sada vie plaenih anuiteta u odnosu na EUR dunike, on je prikazan zasebno i
prema prijedlogu zakona dovodi do umanjenja anuiteta za konvertirane CHF kredite sve
dok se ne potroi. Za prikazana tri "prosjena" kredita taj iznos biti e potroen u
23
HRK
753.781
382.281
371.500
269.135
EUR
705.886
349.983
355.903
262.465
CHF
753.745
362.379
391.366
329.023
2.814
2.696
2.965
2006
Iznos ukupne otplate
od toga: Otplaeno do kraja 2015.
od toga: Preostali iznos
Iznos preostale glavnice, sijeanj 2016.
Iznos otpisa glavnice
Preplaeni iznos anuiteta
Anuitet sijeanj 2016.
HRK
737.541
340.817
396.724
279.698
EUR
708.167
319.327
388.840
279.450
CHF
758.347
334.034
424.312
351.363
2.755
2.700
2.947
HRK
705.380
294.393
410.987
282.066
EUR
682.681
277.792
404.888
283.650
CHF
764.515
307.269
457.247
372.981
2.635
2.595
2.931
2007
Iznos ukupne otplate
od toga: Otplaeno do kraja 2015.
od toga: Preostali iznos
Iznos preostale glavnice, sijeanj 2016.
Iznos otpisa glavnice
Preplaeni iznos anuiteta
Anuitet sijeanj 2016.
Konverzija
705.806
362.379
343.427
262.465
73.186
12.396
2.696
Konverzija
708.072
334.034
374.038
279.450
79.074
14.707
2.700
Konverzija
682.576
307.269
375.307
283.650
98.225
29.476
2.595
Napomena: Svi iznosi su iskazani u HRK. CHF kredit je kredit koji nije konvertiran, te
se nastavlja otplaivati po teaju od 6,39 i uz kamatnu stopu 3,23%.
24
Anuiteti za konvertirani CHF kredit u poetku e biti manji sve dok se iznos dijela do sada
vie plaenih anuiteta u odnosu na EUR dunike ne "potroi". Nakon toga, anuitet za taj
kredit biti e jednak anuitetu za EUR kredit.
Izvor: HNB (prema podacima banaka)
Troak za banke
Nemogue kvantificirati
Izvor: HNB
Ovdje treba dodatno naglasiti da je efekt zakonskih promjena na ne-stambene i otkazane kredite neto
grublja procjena od one za stambene kredite za koje postoji baza podataka po kreditnim partijama.
25
Troak za banke
5.763.725
1.765.433
500.000
Izvor: HNB
Regulatorni
kapital,
000 HRK
Implicitni
nazivnik,
000 HRK
Troak,
000 HRK
Nova stopa
ukupnog
kapitala, %
1
23,50
2
50.081.011
3=2/(1/100)
213.115.012
4
8.029.158
5=(2-4)/3*100
19,73
Promjena
stope
ukupnog
kapitala,
postotni
bodovi
6=5-1
-3,77
Izvor: HNB
26
2.690.510
-5.763.725
-1.765.433
-500.000
-5.338.648
2.673.070
0,01
0,03
16.500.000
10
Promjena implicitne neto kamatne mare za 1 HRK konvertiranog CHF kredita (razlika 7. i 8.)
0,02
11
361.582
2016. godina
12
220.000
13
-5.338.648
14
-2.083.996
2017. godina
15
2.673.070
16
325.424
17
198.000
18
-2.083.996
19
1.112.498
20
2.673.070
21
292.881
22
178.200
23
3.144.151
2018. godina
Pretpostavke:
Konverzija i otpis se rade na kraju 2015. godine kada banke priznaju i gubitke od buduih
smanjenih anuiteta.
Banke ostvaruju vei neto kamatni prihod na EUR kredite, nego na CHF, ali u 2015.
godini ta se koriste nee ostvariti jer se konverzija i otpis rade na kraju godine. Tek u
2016. i dalje dolazi do porasta neto kamatnog prihoda. No, zbog dospijevanja kredita, ta
je razlika svake godine 10% manja (pretpostavka). Isto vrijedi i za koristi koje nastaju
zbog ukidanja mjere 6,39.
Zarade za 2015. su procijenjene mnoenjem ostvarenja za lipanj 2015. s faktorom 2.
Zarade za 2016., 2017. i 2018. su prosjek za razdoblje 2012.-2014.
Izraun se odnosi na 8 banaka na koje se odnosi gotovo cijeli portfelj CHF kredita.
Izvor: HNB
dovesti do pada meunarodnih priuva RH. Naime, kroz otpis potraivanja u eurima,
bankama se skrauje pozicija u toj valuti. Ukoliko bi banke u potpunosti nadoknadile
skraivanje svoje valutne pozicije (a regulatorni poloaj ih motivira da dre otvorenu
deviznu poziciju niskom) kupovinom deviza na domaem tritu, dolo bi do rasta
potranje banaka za devizama koji bi mogli izazvati slabljenje teaja kune prema euru. U
takvoj situaciji, HNB bi bio primoran intervenirati budui da na domaem tritu nema
dostatnih deviznih sredstava za zadovoljavanje te potranje. Posljedino, HNB bi trebao
intervenirati troenjem meunarodnih priuva. Konkretnije, pod pretpostavkom da bi
banke htjele odmah vratiti svoju deviznu poziciju u ravnoteu i da to ostvaruju kupovinom
deviza na tritu, HNB bi bankama trebao prodati deviznih priuva u iznosu od 0,88 mlrd.
EUR. Ukoliko se priuve umanje za cjelokupan iznos troka banaka uslijed konverzije,
gubitak priuva bi u tom sluaju mogao premaiti 1 milijardu EUR.
Konano, valja istaknuti kako ove kvantifikacije razmatraju iskljuivo izravne efekte
predloenog paketa na dunike, banke, javne financije i meunarodne priuve. Njegovi
posredni uinci na mogunost materijalizacije financijskih rizika kao ni iri utjecaji na
financijski sektor i gospodarstvo u cjelini se ne razmatraju, iako se mogu oitovati u
percepciji veeg rizika ulaganja u hrvatsko gospodarstvo i, naroito, veeg rizika
kreditiranja.
rizik ako ukupna otvorena neto valutna pozicija banaka prelazi 2% ukupnoga
regulatornog kapitala. Prema tome, novonastalu neusklaenost obveza i imovine banke bi
nastojale zatvoriti kupovinom strane valute EUR, koju onda na meunarodnom tritu
lako mogu promijeniti u vicarske franke (da bi zatvorili dio obveza u vicarskim
francima).
Ukoliko bi banke novonastalu neusklaenu valutnu poziciju nastojale zatvoriti kupovinom
devizna na domaem tritu, takvu znatnu potranju za devizama mogla bi zadovoljiti
samo Hrvatska narodna banka jer na domaem deviznom tritu ne postoji dovoljna
ponuda deviza za takvu operaciju. Gubitak meunarodnih priuva u sluaju konverzije
svih stambenih deviznih kredita (ukljuujui eurske) bi iznosio 7,8 mlrd. EUR, dok bi u
sluaju konverzije samo stambenih CHF kredita iznosio 3,2 mlrd. EUR. Svi navedeni
izrauni polaze od pretpostavke da se konverzija vri prema trinim teajevima, a
eventualna odstupanja od trinog teaja dodatno bi nepovoljno djelovala na gubitak
priuva.
Gubitak meunarodnih priuva nepovoljno utjee na adekvatnost meunarodnih priuva
i stvara dodatni rizik za deviznu likvidnost, a posredno i za stabilnost teaja kune i kreditni
rejting Hrvatske. Naime, razina meunarodnih priuva Republike Hrvatske, u posljednjim
Izvjeu MMF-a iz lipnja 2015., ocijenjena je skromnom u odnosu na standardno MMFovo mjerilo za procjenu adekvatnosti, uz potrebu za njihovim daljnjim akumuliranjem.
Navedeni gubitak mogao bi produbiti percepciju nedostatnosti meunarodnih priuva i
negativno se odraziti na ocjenu njihove adekvatnosti.
29
Literatura
HYPERLINK:
http://www.mfin.hr/adminmax/docs/I.%20Dodatak%20Memorandumu%20o%20mjer
ama%20za%20ublazavanje%20polozaja%20korisnika%20stambenih%20kredita.pdf
30
Dodatak
Prosjena cijena
Poli. (Granini troak)
Poli. (Lerner - desno)
0,14
0,40
0,13
0,35
0,12
0,30
0,11
0,10
0,25
0,09
0,20
0,08
0,15
0,07
0,10
0,06
0,05
0,04
0,00
1994
1995
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
2013
0,05
31
Hrvatska
220
200
180
160
140
120
lip.12
ruj.11
pro.10
ou.10
lip.09
ruj.08
pro.07
ou.07
lip.06
ruj.05
pro.04
ou.04
lip.03
ruj.02
pro.01
ou.01
100
Izvor: HNB
32
dolo do porasta kamatnih stopa na CHF kredite (2007.) te deprecijacije HRK prema
CHF, klijenti mogli konvertirati kredit u EUR ili HRK. Prema izvjeu banaka, ponude
su rijetko bile prihvaane.
Osim konverzije, banke su nudile i druge mjere za olakavanje poloaja klijenta. Ove su
mjere rezultirale odreenim odazivom, no u konanici u najveoj su mjeri zaivjele odgode
i moratoriji. Od trenutka odobravanja pa sve do 2015. godine, banke su sputale cijenu
naknada za te aktivnosti.
34
HYPO
OTP
PBZ
2004.
Prilikom samog podizanja kredita u ugov su
ugraivane klauzule koje jasno upozoravaju klijente
na valutni rizik povezan sa CHF. Takoer, prilikom
oglaavanja kredita uvjek su uz CHF bili jasno
oglaeni i uvjeti za HRK i EUR kredite. Pogodnost
za CHF je isticana samo kod kredita na krae
rokove.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
35
RBA
SBER
SG SPLITSKA
ZABA
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
36