Osnove Električnih Strojeva

1.
Uvod
1. Uvod
1.1. Podruja primjene i vrijeme nastanka elektrinih strojeva
Elektrini stroj znaajan je element opskrbe elektrinom energijom i pogonske
tehnike. Glavni su mu zadaci: sigurna, ekonomina i u suklau s prirodom
proizvodnja elektrine energije, njena pretvorba bez gubitaka s ciljem daljnjeg
voenja i raspodjele te korisna primjena u elektrinim pogonima i ureajima.
Podjela elektrinih strojeva prema podruju primjene:
u proizvodnji elektrine energije generatori
u prijenosu elektrine energije transformatori
u pretvorbi energije pri potronji motori.
Elektrini strojevi rade u sustavima s centraliziranom ili decentraliziranom pretvorbom energije. Susreu se kao generatori u energanama ili u otonim pogonima. Kao
transformatori i pretvornici u elektrinim postrojenjima. Kao pogonski motori u
industriji, maloj privredi, poljoprivredi, kompjutorskoj tehnici, kuanstvima,
industriji, elektrinim eljezicama, automobilima, avionima, brodovima i slino.
Grade se za snage od nekoliko W do vie GW. Odreuju ih: naini rada, trokovi,
raspoloivost i zatita okolia.
a) Centralizirana opskrba energijom
Tu
DV
Pr
domainstva
el. obrada podataka
mala privreda
poljoprivreda
medicina
RS
Pr
T
industrija
prenosila i dizala
alatni strojevi
petrokemija
velike zgrade
nadzemna i
podzemna
eljeznica, tramvaji
b) Decentralizirana opskrba energijom
MUI
RS
automobili, brodovi, avioni

dizelske lokomotive
otoni pogoni
agregati za nudu
OP
Osnove elektrinih strojeva
U osnovne vrste eletrinih strojeva svrstavaju se transformator te rotacijski:

istosmjerni, sinkroni i asinkroni stroj. Ostali se smatraju njihovim izvedenicama.
a) Istosmjerni stroj
Faraday/Barlow 1823, Pixii 1832, Siemens 1866, Lahmeyer 1886.
b) Transformator
Faraday 1831, Varley 1856, Dolivo-Dobrowolski 1889.
c) Sinkroni stroj
Nollet/Holmes 1848, Haselwander/Tesla 1887.
d) Asinkroni stroj
Ferraris/Tesla 1885, Dolivo-Dobrowolski 1889.
1. Uvod
1.2. Fazorski prikazi

Zbog razliitih izvora koritenih pri izradi skripata, fazori su kod transformatora
oznaeni velikim podvuenim slovima, a kod rotacijskih strojeva velikim pisanim.
+Re
+Re
U
I
-Im
-Im
Za razliku od matematikog prikaza realna os postavlja se prema gore, a negativna

imaginarna u desno. Referentna se veliina nanosi u realnu os.
1.3. Osnove pretvorbe mehanike i elektrine energije

Energija u prirodi je neunitiva i da se pretvarati iz jednog oblika u drugi. Pritom se
javlja problem njenog transporta.
Elektrina energija omoguava jednostavan prijenos, pa se ona moe proizvoditi tamo gdje je to najjednostavnije s obzirom na raspoloive izvore, a upotrijebiti tamo gdje je potrebna.
Elektrina energija omoguava i jednostavnu pretvorbu. U motorima se pretvara u mehaniku, u transformatorima i pretvornicima u elektrinu drugih parametara, a u generatorima ona nastaje.
Razmotrit emo prvo osnovna naela pretvorbe energije, a zatim pogledati neke
specifinosti vezano uz vrstu stroja, njegovu namjenu, veliinu i ostalo.
1.3.1. Fizikalna osnova

Osnovom pretvorbe elektrine energije u mehaniku, i obratno, smatra se fizikalna
pojava da:
na elektrini naboj koji se giba u magnetskom polju djeluje sila
Sila na elektrini naboj koji se giba

u magnetskom polju
Smjer sile odreen je pravilom lijeve ruke silnice ulaze u dlan,

prsti pokazuju smjer gibanja, a palac smjer sile. (Pravilo desnog vijka)
Iznos sile (pri meusobno okomitim smjerovima veliina)
F = QvB
r r
Ako v i B nisu meusobno okomiti ve zatvaraju kut :
r
r r
F =Q (vB)
F = QvB sin
odnosno
Ako je polje sloeno te ima i elektrinu komponentu, onda je:
r
r r r
F =Q (K +vB)
r
gdje je K jakost elektrinog polja.
1.3.2. Inducirani napon

Prva posljedica navedene fizikalne osnove je:
pojava induciranog napona u vodiu koji se giba u magnetskom polju
Gibanjem vodia u magnetskom polju dolazi do razdvajanja naboja, pa nastaje
koncentracija pozitivnih na jednoj i negativnih naboja na drugom kraju vodia.
Uz elektromagnetsku F1 = QvB djeluje i elektrostatska sila F2 = QK pa je:
QK+QvB=0
K=-vB
a razlika potencijala jednaka je iznosu induciranog napona:

E = -K l = v B l
Induciranje napona u vodiu koji

se giba u magnetskom polju
Smjer induciranog napona odreen je pravilom desne ruke

silnice ulaze u dlan, palac pokazuje smjer gibanja vodia, a isprueni prsti
smjer induciranog napona.
4
1. Uvod
Iznos induciranog napona (pri meusobno okomitim smjerovima veliina)

E=vBl
r r
Ako v i B nisu meusobno okomiti ve zatvaraju kut :
E = vBl sin
odnosno
r r r
E =(vB) l
Inducirani napon ne znai jo pretvorbu energije. Do nje dolazi tek kad u vodiu
potee struja.
Wel = Pel t = E I t za I = 0 je i Wel = 0
1.3.3. Sila na vodi

Druga posljedica navedene fizikalne osnove je:
pojava sile na vodi u magnetskom polju kroz koji tee struja
Sila na vodi kroz koji protjee

struja u magnetskom polju
Jakost struje je:

I = q v1
gdje je q koliina naboja gibanog brzinom v1 u jedinici duljine vodia.
Pa je
F1 = q v1 B
odnosno
F1 = I B , te je
iznos sile na vodi F = F1 l = I l B

Smjer sile na vodi odreen je pravilom lijeve ruke
silnice ulaze u dlan, isprueni prsti pokazuju smjer struje, a palac smjer sile
Pravilom desne ruke odreuje se smjer od E, a lijeve ruke smjer sile na vodi F.
5
r r
Ako l i B nisu meusobno okomiti ve zatvaraju kut :
F = I l B sin
odnosno
r r
r
F = I (l B )
Sila na vodi jo ne znai da se dobio bilo kakav mehaniki rad. Mehanika snaga
je: Pmeh = Fv i oito da je jednaka nuli kad se vodi ne giba.
1.3.4. Smjer pretvorbe

Elektrina i mehanika snaga te energija dobit e se tek onda kad se vodi giba u
magnetskom polju i kroz njega tee struja.
Promotrimo pretvorbu energije prvo u generatoru, a zatim u motoru.
U generatoru:
Pretvorba energije u generatoru
Tee li u strujnom krugu struja javlja se sila na vodi sila F, a da bi se gibanje

nastavilo potrebno je djelovati silom F1:
F1 = F
Izvreni elektrini rad:
dWel = E I dt
Utroeni mehaniki rad:
dWmeh = - F v dt
Uz E = v B l
uz F = I l B
dWel + dWmeh = 0
6
dWel = v B l I dt , isto tako
dWmeh = - I l B v dt
dokaz obavljene pretvorbe
1. Uvod
U motoru:
Pretvorba energije u motoru
I tee nasuprot induciranom naponu E

Vodi obavlja mehaniki rad
dWel + dWmeh = 0
dWel = - E I dt
dWmeh = F v dt , te je opet
dokaz obavljene pretvorbe
1.3.5. Skoeni vodi

U najopenitijem sluaju smjerovi silnica, brzine gibanja i vodia ne moraju biti
meusobom okomiti, pa openito vrijedi:
r r r
dWel = E I dt = ( v B ) l I dt
r r r
rr
dWmeh = F v dt = ( l B ) v I dt
Skoeni poloaj vodia: a) opi sluaj poloaja i gibanja vodia

prema smjeru indukcije B, b) ravni i skoeni poloaj vodia,
c) korisna komponenta sile na vodi
r r
r r r
Vanjski umnoak ( v B ) oznaava bazu, a unutranji umnoak ( v B ) l volumen
V paralelopipeda:
dWel = V I dt
7
r r
Vanjski umnoak ( B l ) oznaava drugu bazu, a po pravilima vektorskog rauna je:
r r
r r
(l B ) = - ( Bl )
r r r
( l B ) v = - V dWmeh = - V I dt
Openito dakle vrijedi
dWel + dWmeh = 0
U praktinoj izvedbi su smjer gibanja vodia i smjer silnica uvijek meusobno

okomiti. Jedino smjer vodia moe izuzetno biti pomaknut za neki mali kut . Takav
se vodi naziva skoenim vodiem. Tada je uz l' = l cos :
F' = F cos = I l B cos = I l' B
Inducirani napon i silu u smjeru gibanja kod skoenog vodica u homogenome
magnetskom polju moe se raunati jednako kao kod neskoenog vodia, samo treba
umjesto stvarne duljine vodia l uvrstiti efektivnu l'.
1.3.6. Faradayev zakon

Taj zakon kae da je:
inducirani napon u strujnom krugu jednak brzini kojom se mijenja magnetski
tok ulanen strujnim krugom,
a njegov smjer je takav da potjera struje koje se protive promjeni toka:
E=
d
dt
Pri gibanju tapa brzinom v

smanjuje se tok obuhvaen
petljom: d = - Blv dt
E=
Faradayev zakon
d
= vBl
dt
Ovaj zakon vodi do rezultata i kad vodi miruje.
1.3.7. Napon rotacije i napon transformacije

Po slici dolje se moe pokazati da je napon nastao iz presjecanja silnica jednak
onom prema Faradayevom zakonu:
e = - d /dt = vBl
8
1. Uvod
Napon rotacije i
napon transformacije
Oznai li se tok ulanen s promatranom petljom s , a faktor proporcionalnosti toga

ulanenog toka s uzbudnom strujom i oznai s L12 i nazove meuinduktivitetom
uzbudnog kruga i promatrane petlje onda slijedi:
= L12 i
e=
L12
i
d
di dL
= L12 i 12
dt
dt
dt
di
= et napon transformacije
dt
dL12
= er napon rotacije
dt
Pa je ukupni inducirani napon:
e = et + er
Na naelu induciranja napona transformacije rade transformatori. Napon se kod njih

ne inducira gibanjem ve vremenskom promjenom magnetskog toka.
Na naelu induciranja napona rotacije rade rotacijski strojevi. Napon se kod njih
inducira gibanjem.
1.3.8. Bilanca energije

Pretvorba
mehanike
energije u elektrinu i
obratno, obavlja se u
zranom rasporu izmeu
mirnog i pominog dijela
stroja, gdje se nalaze
silnice magnetskog polja
i vodii.
Bilanca energije
Akumulirana energija
Ta se pretvorba meutim
odvija uz gubitke.
9
Da bi se u stroju stvorilo potrebno magnetsko polje, treba dovesti odreenu koliinu

energije, koja se akumulira u magnetskom polju te se moe pri promjenama
pogonskog stanja ili poveati ili vraati strujnim krugovima. Akumulirana energija
se ne mijenja kad stroj radi stacionarno.
Wak = W + Wk
Pak =
U stacionarnom pogonu je:
Pak = 0
dWak
dt
, pa je:
P1 = P2 + Pg
Dalje je snaga gubitaka Pg = snazi gubitaka prije pretvorbe u zranom rasporu Pg1 +
snaga gubitaka nakon pretvorbe Pg2.
Bilanca energije: a) za generator, b) za motor
Snaga pretvorbe je:
P12 = P1 - Pg1
P2 = P12 - Pg2
odnosno
P2 = P1 - Pg1 - Pg2 = P1 - Pg
Bilanca energije generatora razlikuje se od bilance motora samo u tome to je kod

njega dovedena snaga mehanika, a dobivena elektrina. Kod motora je obratno.
Korisnost stroja definirana je kao omjer =
i esto se izraava u postocima.
10
P2
<1
P1
2. Nain rada transformatora

Transformatori su mirujue naprave koje na naelu elektromagnetske indukcije
pretvaraju jedan izmjenini napon u drugi ili u vie drugih iste frekvencije. Rad im
je reverzibilan, pa se mogu koristiti za snienje ili za povienje napona, ovisno o
tome da li je ulazni (primarni) namot gornjonaponski ili donjonaponski.
2.1. Nadomjesna shema

Dvonamotni transformator u naelu je linearni sustav dvaju strujnih krugova.
L12
R1
u1
i1
L1
R2
i2
L2
u2
Shematski prikaz jednofaznog transformatora
Na njegovim se stezaljkama mogu izmjeriti radni otpori R1 i R2, samoinduktiviteti L1

i L2 te meuinduktivitet L12. Podake o brojevima zavoja obaju namota i spoznaje o
njihovom prostornom rasporedu ostavimo za kasnije razmatranje.
Na osnovi gornje slike mogu se napisati slijedei izrazi:
u1 = R1i1 +
d 1
dt
u 2 = R2i2
d 2
dt
s ulanenim tokovima:
1 = L1i1 L12i2
2 = L2i2 L12i1
Struje i1 i i2 magnetiziraju sustav u suprotnim smjerovima, to odgovara stvarnim

fizikalnim postavkama.
Zanemare li se radni otpori obaju namota, mogu se napisati slijedei izrazi:
u1 = L1
di1
di
L12 2
dt
dt
u2 = L2
di2
di
+ L12 1
dt
dt
Napaja li se transformator s jedne ili s druge strane, mogu se odrediti induktiviteti u

sluajevima praznog hoda i kratkog spoja.
11

Naponi i struje transformatora u sluajevima praznog hoda i kratkog spoja
kod napajanja s primarne ili sekundarne strane
Nain rada
Napajanje s primarne strane
i2 = 0
Prazni hod
i1 = 0
u1 = L1
di1
dt
u2 = L2
u2 = 0
di2 L12 di1
=
dt L2 dt
di L di
u1 = L1 1 12 1 =
dt L2 dt
di1
L122
=
= L1 1
dt L1 L2
= L1
di2
dt
u1 = 0
di1 L12 di2
=
dt L1 dt
di L2 di
u 2 = L2 2 + 12 2 =
dt L1 dt
Kratki spoj
Napajanje sa sekundarne strane
= L2
di1
dt
di2
L2
1 12 =
dt L1 L2
= L2
di2
dt
Zakljuak: Omjer induktiviteta u kratkom spoju prema induktivitetu u praznom hodu

jednak je , neovisno o tome s koje se strane vri napajanje. se naziva ukupnim
faktorom rasipanja:
L
I
L212
= 1
= k = o uz u = konst .
L1 L2 Lo I k
Svrsishodno je transformator prikazati nadomjesnom shemom u kojoj ne postoji
galvansko odvajanje i u kojoj su prisutni samo radni otpori i induktiviteti.
Ako se radni otpori primarnog i sekundarnog namota ne zanemare, moe se pisati:
u1 = R1i1 + L1
di1
di
L12 2
dt
dt
u2 = R2i2 L2
di2
di
+ L12 1
dt
dt
Uvede li se sada slobodno odabrani koeficijent transformacije k12, koji omoguava

transformiranje odnosno reduciranje veliina sekundara na primar, slijedi:
di
u1 = R1i1 + L1 1 k12 L12
dt
12
di2
di
di
k12
k12 L12 1 + k12 L12 1
dt
dt
dt
di2
i
k12u2 = k122 R2 2 k122 L2
k12
di2
di
k12
+ k12 L12 1 k12 L12
dt
dt
di2
k12
+ k12 L12
dt
k12
dt
U ove se izraze mogu uvesti slijedea reduciranja:
i2* =
u*2 = k12 u2
i2
k12
R2* = k122 R2
L*2 = k122 L2
pri emu vae i relacije:
u*2 i2* = u2 i2
R2* i2*2 = R2 i22
1 * *2 1
L2 i2 = L2 i22
2
2
pa se dobije slijedei sustav jednadbi:
di1
di1 di2*'
u1 = R1i1 + (L1 k12 L12 ) + k12 L12
dt
dt dt
u*'
R*' i*' +
2 2
di*2'
di1 di*2'
) + k12 L12
2 k12 L12
dt
dt dt
L*'
koji odgovara nadomjesnoj shemi transformator po slici:

R1
L1 k12 L12
L*'2 k12 L12
R*2'
i1 i*2'
i1
u1
i*2'
k12 L12
u*2'
Nadomjesna shema transformatora
2.2. Izbor koeficijenta transformacije

Sad se mogu razmotriti neke mogunosti izbora koeficijenta transformacije k12 , koji
neka je jednak omjeru broja zavoja primara prema broju zavoja sekundara w1 /w2.
2.2.1. Poznati su konstrukcijski podaci w1 /w2 = k12

Podatak o omjeru broja zavoja w1 /w2 ne moe se oitati iz natpisne ploice
transformatora, niti se moe odrediti mjerenjem. Izbor koeficijenta transformacije k12
13
=w1 /w2 vaan je meutim za konstrukciju i za proraun transformatora. On

omoguuje shematsku podjelu na glavni tok i na rasipne tokove u transformatoru, a
uzima u obzir i zasienja u eljezu transformatorske jezgre. Pomou njega se u
razmatranje mogu uvesti i neke dodatne veliine:
w1
L12
w2
rasipni induktivitet primara:
L1 = L1
glavni induktivitet:
L1h =
rasipni induktivitet sekundara:
w
w
L = 1 L2 1 L12
w2
w2
w1
L12
w2
2
'
2
veliine sekundara reducirane na primar:

2
w
w
i
R2' = 1 R2
L'2 = 1 L2
i = 2
w1
w2
w2
w2
Uzme li se u obzir i struja magnetiziranja transformatora i = i1 - i2', dobiju se
slijedee jednadbe:
di
di
u1 = R1i1 + L1 1 + L1h
dt
dt
w
u = 1 u2
w2
'
2
'
2
u'2 = R2' i2' L'2
di
di2'
+ L1h
dt
dt
Njima odgovara modificirana nadomjesna shema:

R1
L'2
L1
R2'
i2'
i1
u1
L1h
u2'
Modificirana nadomjesna shema transformatora
i je struja magnetiziranja, nuna za proizvodnju glavnog magnetskog toka 1h

ulanenog s oba namota:
w11h = L1hi
14
eli li se uzeti u obzir i zasienje u eljezu, onda L1h nije vie konstantan, ve je
ovisan o i , odnosno:
1h = f (i) (karakteristika magnetiziranja)
Pojedinani rasipni tokovi ulanani samo s jednim namotom mogu se prikazati
pomou rasipnih iduktiviteta L1 i L2:
w1 1 = L1 i1
w1 2' = L'2 i2'
(reducirano na primar)
Rasipni su tokovi stalno linearno ovisni u njihovim uzbudnim strujama.

Definiranje rasipnih faktora:
L
1 = 1 = 1
1h L1h
2' L'2
=
2 =
1h L1h
Sad postaje mogue nadomjetanje ukupnog toka s glavnim i rasipnima po slici:

1
u1
1 = 1h + 1 = ( 1 + 1 )1h
i1
2' = 1h + 2' = ( 1 + 2 )1h

1h
u 2'
L1 = L1h + L1 = ( 1 + 1 )L1h
i2'
L'2 = L1h + L'2 = ( 1 + 2 )L1h
'2
Prikaz glavnog i rasipnih magnetskih tokova
Oba se faktora rasipanja 1 i 2 mogu izraziti jednim zajednikim t.j. ukupnim :
L122
k122 L122
L12h
1
1
=1
=1
=1 ' =1
= 1
'
2
L1 L2
(1 + 1 )(1 + 2 )
L1 L2
L1k12 L2
L1 L2
L1h L1h
Kako se izmjenine veliine mogu prikazati i kompleksnim fazorima njihovih
efektivnih vrijednosti, onda za prikazani sustav naponskih jednadbi vai:
U 1 = R1 I 1 + jX 1 I 1 + jX 1h I
U 2 = R2' I 2 jX 2' I 2 + jX 1h I
'
'
'
15
I = I 1 I '2
Tim izrazima odgovara slijedea nadomjesna shema:
X 2'
X 1
R1
R2'
I 2'
I1
U1
X 1h
U 2'
Nadomjesna shema transformatorima s rasipnim reaktancijama
Sad se moe odrediti omjer napona u praznom hodu, kad struje u sekundaru nema:
I 2' = 0
odnosno
I = I10
Za napon praznog hoda primara moe se pisati:

U 10 = R1 I 10 + j ( X 1 + X 1h ) I 10
gdje se umnoak R1 I 10 moe zanemariti.

Napon praznog hoda sekundara rauna se po izrazu:
U 20 = jX 1h I 10
'
Za omjer napona primara i sekundara reduciranog na primar u praznom hodu slijedi:

U 10
U 10
X + X 1h
=
= 1
= 1+1
'
U 20 k12U 20
X 1h
i na kraju dobije se omjer napona primara i sekundara, ako se gornji izraz pomnoi
koeficijentom transformacije k12 :
U 10 w1
w
= (1 + 1 ) 1
U 20 w2
w2
Omjer U10 /U20 je mjerljiv, a razdvajanje na w1/w2 i na (1 + 1 ) mogue je samo, ako

je w1/w2 poznato.
16
2.2.2. Potpuni fazorski dijagram

Pomou naponskih jednadbi i veliina unesenih u nadomjesnu shemu moe se
nacrtati potpuni fazorski dijagram optereenog transformatora.
Zadano je optereenje u obliku prividnog otpora Zp s dijelovima Rp i Xp, te napon
U 2 . Struja I 2 slijedi po iznosu i fazi po izrazu:
I2 =
R1
U2
R p + jX p
X 2'
X1
I
I1
Uh
U1
R2'
R p'
I 2'
U 2'
X1h
X p'
Opa shema transformatora optereenog sa Zp

'
'
Iz toga slijede U 2 i I 2 :
'
2
U = k12 U 2
jX 1 I1
I
I = 2
k12
'
2
U1
R1 I1
jX 2' I 2'
Uh
R2' I 2'
U 2'
Potpuni fazorski dijagram transformatora
I1
2
I 2'
Na osnovi prikazanog fazorskog dijagrama mogu se odrediti izrazi za sve veliine u

njemu.
17
Na napon sekundara reduciran na primar U '2 mogu se dodati padovi napona na R2' i
X 2' :
U 2' + R2' I 2' + jX 2' I 2' = jX 1h I = U h
Iz U h dobije se I :
I =
Uh
jX 1h
=j
Uh
X 1h
a zatim se moe odrediti I 1 :
I 1 = I 2' + I
Dodaju li se U h padovi napona nastali na R1 i X 1 , dobije se izraz za U 1 :
U h + R1 I 1 + jX 1 I 1 = U 1
Padovi napona na radnim otporima i rasipnim reaktancijama u prikazu pretjerano su
uveani. Kod stvarnog energetskog transformatora njihovi su iznosi tek nekoliko
postotaka napona na stezaljkama.
2.2.3. Poznate su izmjerene vrijednosti U10 /U20 = k12

a) k12 je jednak omjeru napona za prazni hod na strani sekundara, uz
pretpostavku da je R1 = 0
k12 =
U 10
w L + L1 L1
= ( 1 + 1 ) 1 = 1h
=
w2
U 20
w2
L12
L1h
w1
Uz ovaj prijenosni odnos i uz slijedee pretvorbe (uz uvoenje veliina oznaenih

zvijezdicom):
L1 k12 L12 = 0
k12 L12 = L1
LL
L12
L k12 L12 = 2 L2 L1 = L1 1 2 2 1 = L1
1 = L1
L12
1
1
L12
*
2
18

2
w
R = ( 1 + 1 ) 1 R2 = ( 1 + 1 )2 R2'
w2
*
2
u*2 = ( 1 + 1 )
w1
u 2 = ( 1 + 1 )u '2
w2
i2'
i =
=
w1 1 + 1
(1 + 1 )
w2
i2
*
2
iz ope nadomjesne sheme dobije se pojednostavljena shema prikazana u iduoj

slici.
L1
R1
i0
i1
u1
R2' (1 + 1 ) 2
i2'
(1 + 1 )
L1
u 2' (1 + 1 )
Pojednostavljena nadomjesna shema za sluaj a)
i1 i2* = i1
i2'
= i0
(1 + 1 )
(struja praznog hoda)
Nadomjesna shema na gornjoj slici, nastala uz k12 = U10 /U20 i uz zanemarenje

zasienja u eljezu, predouje pogonsko ponaanje transformatora jednako tako
tono kao i nadomjesna shema odreena s k12 = w1 /w2.
injenica da je L1 = 0 olakava proraun, a svi se dijelovi nadomjesne sheme mogu

odrediti mjerenjem. Iz tog se razloga ovakav prikaz ee koristi i kod rotacijskih
strojeva.
Struja i0, koja tee u kroz L1 stvarna je struja praznog hoda, koja se dobije uz
pretpostavku da je R1 = 0 .
b) Analogno se moe uzeti da je k12 jednak omjeru napona za prazni hod na

strani primara, uz pretpostavku da je R2 = 0
Uz takav k12 za kojeg vai izraz:
19
w1
w
w
L1h 1
L1h 2
U
L12
w2
w2
w1
k12 = 10 =
=
=
=
2
U 20 ( 1 + 2 ) ( L1h + L'2 ) w2
L2
( L1h + L'2 )
w1
dobiju se izrazi:
L212
L212
= L1
L 1 k12 L12 = L1
= L1 1
L2
L1 L2
L212
L212
k12 L12 =
= L1
= L1 ( 1 )
L2
L1 L2
2
w
R2
R2'
R2* = 1
=
2
2
w2 ( 1 + 2 ) ( 1 + 2 )
w1
u2
u '2
u =
=
w2 ( 1 + 2 ) ( 1 + 2 )
*
2
i2* =
i1
( 1 + 2 ) = i2' ( 1 + 2 )
w1
w2
a i nadomjesna shema na donjoj slici, koja se isto tako koristi i kod rotirajuih
strojeva.
R1
L1
i0
i1
u1
R2'
(1 + 2 ) 2
i2' (1 + 2 )
(1 + ) L1
u 2'
(1 + 2 )
Pojednostavljena nadomjesna shema za sluaj b)
Struja praznog hoda na slici rauna se po izrazu:
i1 i2* = i1 i2' ( 1 + 2 ) = i0
Postoje i druge mogunosti za izbor koeficijenta transformacije k12, no njima se ne
emo baviti.
20
2.3. Pogonsko ponaanje

Mogu se razmotriti etiri slijedea pogonska sluaja:

prazni hod
kratki spoj
pogon s nazivnim optereenjem
paralelno spajanje transformatora
2.3.1. Prazni hod

U praznom hodu transformator se ponaa kao prigunica koja uz reaktanciju
posjeduje i radni otpor. U eljezu nastaju gubici zbog premagnetiziranja, a u bakru
zbog strujne topline.
Gubici u eljezu sastoje se iz dva dijela. Od onih nastalih zbog vrtlonih struja i onih
nastalih zbog petlje histereze.
a) Gubici zbog vrtlonih struja
Poznato je da svaka promjena magnetskog toka izaziva vrtlone struje. Time
nastaju i gubici povezani s njima. Ovi se gubici mogu smanjiti, ako se eljezni
masivni materijal od kojeg je nainjena magnetska jezgra, zamijeni paketom
meusobno izoliranih limova legiranih silicijem i tako se povea specifini
elektrini otpor.
b) Gubici zbog petlje histereze i nastalih premagnetiziranja
Gubici zbog premagnetiziranja proporcionalni su povrini koju zatvara petlja
histereze. Kod transformatora se stoga koristi meki magnetski materijal s
uskom petljom histereze.
Gubici u eljezu mogu se u nadomjesnoj shemi uzeti u obzir dodavanjem jednog
radnog otpora RFe paralelno glavnoj reaktanciji X1h. Gubici strujne topline pri
praznom hodu ve su sadrani u R1.
R1
I10
Nadomjesna shema transformatora u praznom

hodu
U 10
X 1
I
Ig
X 1h
RFe
Primarni namot uzima struju praznog hoda I10, koja se sastoji od struje
magnetiziranja I i struje gubitaka u eljezu Ig .
21
jX 1 I10
U10
R1 I10
jX 1h I
Fazorski dijagram praznog hoda
I10
Ig
I
2.3.2. Kratki spoj

Visokoomska poprena veza koja sadri X1h i RFe moe se kod kratkog spoja
zanemariti, pa se dobije jedna sasvim pojednostavljena nadomjesna shema kao na
iduoj slici.
Napon sekundara je u kratkom spoju jednak nuli, a struja kratkog spoja primara je
jednaka struji sekundara, to se vidi iz izraza:
U 2' = 0
R1
I 2' k = I 1k
X 1
X 2'
R2'
'
I 2k
I 1k
U 1k
U 2' k = 0
Nadomjesna shema
transformatora u kratkom spoju
Radni otpori i rasipne reaktancije mogu se stegnuti u impedanciju kratkog spoja Z1k,
svedenu, odnosno reduciranu na primar:
R1k = R1 + R2'
X 1k = X 1 + X 2'
X
Z1k = R12k + X 12k
tan k = 1k
R1k
U kratkom spoju transformator se ponaa kao prigunica s radnim otporom, za koju
vrijedi da je Z 1k << Z 10 .
22
Mjerenje u kratkom spoju (pokus kratkog spoja):

Pokus kratkog spoja izvodi se tako da se na stezaljke primara prikljui napon koji se
oznauje naponom kratkog spoja U1k i kod kojeg u transformatoru tee nazivna
struja nazivne frekvencije, a stezaljke sekundara se kratko spoje kao to je prikazano
na iduoj slici a). Napon kratkog spoja rauna se po izrazu:
U 1k = Z 1 k I 1 N
Fazorski dijagram kratkog spoja transformatora prikazan je na slici b), gdje se vide
radna i induktivna komponenta napona kratkog spoja.
jX 1k I1N
R1k
X 1k
U 1k
I1 N
U 1k
R1k I1N
I1 N
a) Pojednostavljena shema kratkog spoja
b) Fazorski dijagram kratkog spoja
Kako bi se transformatori razliitih veliina i snaga mogli meusobno usporeivati,

uvedena je veliina relativnog napona kratkog spoja. To je vrijednost napona
kratkog spoja svedena na njegov normirani nazivni iznos, a rauna se po izrazu koji
slijedi ili preko njenih komponenata u R i u x .
uk =
U 1k Z 1k I 1 N
=
U 1N
U 1N
uR =
(u praksi se taj omjer kree izmeu 0,05 i 0,1)
R1k I 1 N
U 1N
ux =
uk = u R2 + u x2
X 1k I 1 N
U1N
tan k =
ux
uR
Struja kratkog spoja, nastala pri nazivnom naponu, rauna se po izrazu:
I 1k
I1 N
U1N
1
Z
= 1K =
I1 N u k
23
2.3.3. Nazivno optereenje

Kako kod tehniki izvodivih transformatora vae slijedee relacije:
R : X : X h : RFe 1 : 2 : 1000 : 10000

prorauni se u praksi izvode dosta tono na osnovi pojednostavljene nadomjesne
sheme prema slici:
R1k
X 1k
I 2'
I1
U1
U 2'
Pojednostavljena nadomjesna shema optereenog transformatora
Time se za optereeni transformator dobiva vrlo pojednostavljeni fazorski dijagram

prikazan u iduoj slici. Ulazni napon U1 razlikuje se od napona stezaljki sekundara
reduciranog na primar U 2' ovisno o poloaju Kappovog trokuta u slici. Za struju I1
istog iznosa Kappov trokut zadrava isti oblik i pri zadanom ulaznom naponu rotira
oko vrha fazora U1 ovisno o faznom poloaju struje (kut 2).
2
X 1k I 1
R1k I1 cos 2
X 1k I1 sin 2
R1k I1
2
Fazorski dijagram optereenog transformatora
(Kappov dijagram)
Za omsko-induktivni teret ( U 2' < U 1 ) dobiva se

smanjenje napona,
a za omsko-kapacitivni teret ( U 2' > U 1 ) dobiva se
poveanje napona.
24
U1
U 2'
2
I1 = I 2'
Odreivanje relativnog pada napona za razna optereenja po dijagramu:
U 1 cos = U 2' + R1 k I 1 cos 2 + X 1 k I 1 sin 2

Za cos 1 i U 1 = U 1 N vai :
U 1 N U 2'
I
= 1
U1N
I1N
u =
R1k I 1 N
X I
cos 2 + 1k 1 N sin 2
U1N
U1N
I1
( u R cos 2 + u x sin 2 )
I1N
2.3.4. Paralelni rad transformatora

Razlikuju se dvije vrste paralelnog rada:
mreni paralelni rad: izmeu paralelno spojenih transformatora mogu tei struje
izjednaenja,
paralelni rad na sabirnice: transformatori su sekundarno neposredno paralelno
spojeni.
Paralelni rad transformatora
Vrlo je vano da ne teku nikakve struje izjednaenja, koje nepotrebno optereuju

transformatore, i da podjela optereenja odgovara nazivnim snagama transformatora.
Od pojednostavljene nadomjesne sheme transformatora po slici, uz reduciranja na
sekundar:
R1k
X 1k
I1
I 2'
U1
U 2'
I 2 = I1k12
U 20 =
U1
k12
Pojednostavljena nadomjesna shema

transformatora
dolazi se do nadomjesne sheme svedene

na sekundar, po kojoj slijedi:
25
Z21k
Z 2 k = R2 k + jX 2 k =
I2
R1
X 1
+ jX 2
2 + R2 + j
k12
k122
U2
U 20
Nadomjesna shema svedena na sekundar
Za paralelni spoj dvaju transformatora, na njihovoj sekundarnoj strani vai

nadomjesna shema po iduoj slici.
I 2A
Z 2 kA
I2
Z 2 kB
U 20 A
U2
I 2B
U 20 B
Nadomjesna shema paralelnog rada dvaju transformatora
Ako postoji razlika izlaznih napona U = U 20 A U 20 B 0 , veliina struje

izjednaenja ve pri praznom hodu poprima iznos po izrazu:
I 2 A = I 2B =
U
Z 2 kA + Z 2 kB
eli li se izbjei pojava struje izjednaenja, oba napona praznog hoda moraju biti
jednaka i po iznosu i po faznom poloaju, pa vai:
jednaki prijenosni omjer obaju transformatora

jednaki spojevi na gornjonaponskoj i na donjonaponskoj strani obaju
transformatora (vai za trofazni transformator).
Pri ispunjenom uvjetu U = 0 , omjer struja optereenja bit e obrnuto proporcionalan impedancijama kratkog spoja po izrazu:
I 2 A Z 2 kB Z 2 kB j (
=
=
e
I 2 B Z 2 kA Z 2 kA
26
kB kA
Zbog razliitih impedancija i time razliitih

kutova kratkog spoja k , meu strujama
optereenja javlja se fazni pomak (kB - kA).
U 20 A = U 20 B = U 20
kB kA I 2 B
I 2A
Fazorski dijagram za paralelni rad dvaju transformatora
I2
Po fazorskom dijagramu slijedi da je geometrijski zbroj struja optereenja manji od

aritmetikog.
I 2 BN
I2A
Z
2
kB
I 2 AN
U 2 N ukB
=
=
I2B
I 2 AN
ukA
Z
2 kA
I 2 BN
U2N
Iz izraza je vidljivo da se postotna optereenja ponaaju obrnuto proporcionalno
relativnim naponima kratkog spoja. To znai da e transformator s manjim uk biti
postotno vie optereen.
2.4. Gubici i korisnost

Kod transformatora vrijedi:
P2 m U 2 I 2 cos 2
=
P1 m U 1 I 1 cos 1
gdje faktor m ovisi o broju faza transformatora.

Dalje vrijedi:
P1 = P2 + Pg = P2 + PCu + PFe
Uz konstantni iznos i frekvenciju prikljuenog napona gubici PFe su konstantni i ne

mijenjaju se s promjenom optereenja:
PFe= PFe0 = U1 Ig
dok gubici PCu ovise o optereenju po izrazu:
PCu = PCu1 + PCu 2 = I12 R1 + I 22 R2

27
Za gubitke u eljezu kod bilo kojeg napna vai:
U
PFe = PFe 0
UN
I
a za gubitke u bakru kod bilo koje struje:
PCu = PCuN
IN
I U
Izlazna (predana) snaga za bilo optereenje: P2 = PN
IN UN
a pripadajua korisnost:
I
PN
IN
=
2
I
I
PN
+ PCuN + PFe 0
IN
IN
Trai se toka u kojoj se postie najvea korisnost (po pravilu ekstremnih vrijednosti):
d
=0
I
d
IN
d
I
d
IN
I
I
I
I
P
PN + 2 PCuN
+
P
+
P
N
CuN
Fe 0 PN PN
IN
I
I
I
=
=0
2
2
P I + P I + P
CuN
Fe 0
N IN
Izjednai li se brojnik s nulom slijedi da su u toj toki gubici u bakru jednaki onima
u eljezu:
2
I
PFe 0 = PCuN
IN
P ,
PCu
Ako transformator esto radi s djelominim optereenjem, za omjer struja u

gornjem izrazu uzima se:
0 < I/IN < 1/2

PFe 0
a ako transformator preteito radi s punim

optereenjem onda se uzima:
I / IN
28
1/2 < I/IN < 1
3. Kako ostvariti rotacijski stroj

3.1. Elementi za realizaciju pretvorbe
Za razliku od transformatora u pretvorbi energije kod rotacijskog stroja postoji s
jedne strane elektrina, a s druge mehanika snaga:
Pel = E I = v B l I
Pmeh = F v = I l B v
I jedna i druga strana mogu se dovesti ili odvesti iz stroja ako postoji:

magnetsko polje indukcije B

vodi koji duljinom l lei u polju indukcije
mogunost relativnog gibanja vodia brzinom v
prikljuci na vanjski strujni krug radi I
mehaniki ureaj za prijenos sila ili momenta.
Sve se to svodi na odreena konstrukcijska rjeenja.

Magnetsko polje indukcije B moe se ostvariti permanentnim magnetom ili elektromagnetom.
Elektromagnet ine (pogodno
rasporeeni):
eljezna jezgra
zrani raspor
uzbudni namot.
Zrani raspor kod transformatora se
nastoji izbjei, a ovdje je nuan.
Translatorno gibani
vodi
3.2. Njihanje i kruno gibanje

Linearno gibanje vodia okomito na njegovu duljinu moe se pretvoriti u kruno
gibanje sloenim mehanizmom.
Kad gibanje vodia promjeni smjer, mijenja se i smjer induciranog napona pa i
struje. Time umnoak EI = Pel ostaje pozitivan a umnoak Fv = Pmeh stalno
negativan.
29
Pretvorba translatornog
gibanja u rotacijsko
Napon, struja, elektrina i mehanika

snaga kod translatornog gibanja vodia
Gibanje je meutim jednostavnije ako se u zranom rasporu naini cilindrini provrt,

te stavi rotor i na njegovoj povrini vodi.
Vodi pri rotacijskom gibanju
Napon, struja, elektrina i mehanika

snaga pri rotacijskom gibanju vodia
Kod rotacijskog gibanja brzina se uobiajeno definira kao brzina vrtnje u okretajima
2n
na minutu (min-1) i biljei s n, pa vrijedi odnos: =
u s-1.
60
D Dn
Brzina gibanja vodia je tada:
v=
=
u m/s.
2
60
30
3.3. Uviestruenje vodia

Jedan vodi na obodu nije rjeenje
stoga vie ali u seriju spojenih vodia
svitak s w zavoja.
U zavoju se inducira: Ezav = 2E1 ,
a u svitku: Es = 2E1w
Vie svitaka ini namot, ali pri zbrajanju treba
zbrajati stvarne napone pojedinih svitaka.
Indukcija B ne mora biti na svim mjestima
jednaka, pa e i naponi pojedinih svitaka
moda biti razliiti.
Vodi, zavoj, svitak
Ako je namot na rotoru klizni koluti.

Svaki svitak se sastoji od aktivnog dijela i glave svitka.
Oblikovanje svitka: a) neoblikovani,

b) oblikovani svitak
3.4. Smjetaj vodia

Relativno gibanje vodia prema silnicama
moe se ostvariti i tako da vodi miruje, a giba
se magnetsko polje.
Uzbuda je na rotoru, a svici u kojima se
inducira napon na statoru.
Smjetaj vodia na statoru
i na rotoru
31
Vodii dolaze u utore izmeu kojih su zubi.

Magnetska indukcija e biti vea iznad zuba, a manja
iznad utora, gdje je zrani raspor vei. Inducirani
napon je proporcionalan indukciji.
Oblici utora: a) otvoreni, b)
poluzatvoreni, c) zatvoreni
Koliki je inducirani napon (pomou Faradayevog zakona)?
Napon i sile kod vodia smjetenih u

utorima: a) poloaj vodia na poetku,
b) na kraju promatranog pomaka,
c) raspodjela indukcije u rasporu
Utor 1 na slici dolazi iz poloaja a) u poloaj b) brzinom v. na utorskom koraku

u prelazi time na lijevu stranu, pa vrijedi:
v t = u
Promjena toka bit e:
t = u /v
= Bz bz l + Bu bu l = B u l
gdje je B = srednja vrijednost indukcije za jedan utorski korak:
B=
Prema Faradayevom zakonu je:
Bz bz + Bu bu
bz + bu
E=
B u l
d
=
=
= vBl
dt
t u v
Inducirani napon nije dakle odreen malom indukcijom Bu na dnu utora, ve srednjom B za cijeli utorski korak.
Kolika je razvijena sila ?
Dalje vrijedi: Bz vz t = Bu vu t = B v t
vz = vB/Bz
32
gdje je:
i
vu = vB/Bu
Iz zakona o odranju energije ukupna sila na vodi i utor je:

Fv=EI=vBlI
F=IlB
a ona se da izraunati iz prosjene vrijednosti indukcije za jedan utorski korak.

Dio sile djeluje na vodi u utoru: Fv = I l Bu
a ostali dio na bone stranice utora, tj. na zube: Fu = F - Fv = I l (B - Bu)
3.5. Uzbudni dio i armatura

Uzbudnim dijelom stroja naziva se onaj dio koji nosi uzbudni namot ili permanentne
magnete, a armaturom dio u kojem se inducira napon. Oba mogu biti ili na statoru ili
na rotoru.
Uzbudni dio: a) na statoru, b) na rotoru, c) na statoru ili rotoru
3.6. Shematsko prikazivanje

Sva tri naina prikazivanja dani su na slici.
Raspored polova i vodia prikazan

u: a) presjeku, b) razvijenom
presjeku, c) razvijenom pogledu
Prvi je manje praktian za crtanje, u drugom se ne mogu prikazati spojevi izmeu

svitaka, a trei prikazuje radijalni pogled.
33
3.7. Zbrajanje napona

Napon svih u seriju spojenih vodia je:
N
E = vBi li
i =1
Zbog raznih poloaja vodia u namotu vrijedi (jer indukcija moe biti na poloaju
svakog vodia razliita):
N
E = vl Bi sign li
i =1
pa za svaki vodi treba uvrstiti vrijednost Bi koja odgovara njegovu poloaju. Pri
tom je bitno dogovoriti nain oznaavanja.
3.8. Zbrajanje sila

Na svaki vodi u magnetskom polju djeluje sila, a njena tangencijalna komponenta u
smjeru gibanja povrine rotora je:
F=IlB
koja daje na obodu zakretni moment:
N
Za i vodia je:
M = Fi
i =1
M = F D/2
D D N
= Fi
2 2 i =1
Zbroj tangencijalnih sila

daje obodnu silu:
N
F = Fi
i =1
i moment:
M = F D/2
Obodna sila i moment u rasporu
I ovdje se bitno dogovoriti o nainu oznaavanja.

Budui da se pravilom lijeve ruke dobije negativna sila uz pozitivne komponente,
onda je:
N
F = Ili Bi = Il
i =1
B sign l
i =1
to znai da struja u smjeru induciranog napona uzrokuje silu smjera suprotnoga

smjeru gibanja.
34
3.9. Smjer vrtnje i momenta

Na slici su prikazani momenti koji se pojavljuju u radu motora i generatora.
Obodna sila i moment na osovini, kuitu i postolju:

a) motora, b) generatora
Reakcija postolja na noge statora kod motora dri ravnoteu momentu koji djeluje
na stator. Kod generatora sile na postolje imaju smjer suprotan onome kod motora.
Aktivnim dijelovima stroja smatraju se: magnetski krug, strujni krugovi i izolacija.
3.10. Unipolarni stroj

Svakom poloaju vodia s obzirom na polove odgovara odreena vrijednost induciranog napona.
Pod N-polom inducira se napon jednog
smjera, a pod S-polom suprotnog smjera.
Oito je da e taj napon biti izmjenian.
Ako se eli istosmjerni napon, morao bi po
cijelom obodu biti samo jedan pol
unipolarni stroj.
To podrazumjeva drukije zamiljeni
magnetski krug, kao na donjoj slici.
Napon pri gibanju: a) vodia,

b) magnetskog polja
Uzbudni namot nalazi se s obje eone strane. Uz

oba ruba rotora smjeten je po jedan vijenac
etkica.
Nedostatak mu je to daje napon samo jednog
vodia. Broj vodia se ne moe uviestruiti, niti
se mogu spajati u seriju. Primjena je stoga
ograniena.
35
3.11. Primjeri izvedenih strojeva

Stator i rotor zajedno oblikuju svojim dijelovima magnetski krug. Vodii su
smjeteni oko polova ili u utorima statora ili rotora.
Izolacija vodia, meuzavojna, utorska, glava namota i izvoda.
Asinkroni motor u presjeku
Tu su i elementi za mehaniki prijenos snage te rashladni krugovi.

Stroj na gornjoj karakteristian je za male snage. Primjer stroja vee snage, desetak
MW i vie, prikazuje donja slika.
1 stator, 2 rotor, 3 leajevi, 4 ventilatori, 5

rashladni kanali
Veliki sinkroni stroj
Trei primjer su mali strojevi (motor s

kratkospojenom pomonom fazom):
1 kvadratina jezgra, 2 dio jezgre, 3 namot, 4 sitan rotor
5 eljezni mostii, 6 kratkospojni prsteni
Mali motor s kratkospojenom

pomonom fazom
36
4. Magnetski krugovi rotacijskih strojeva

4.1. Osnovni oblik magnetskog kruga
Prilike u magnetskom polju opisuje osnovni zakon protjecanja koji kazuje da je
linijski integral jakosti magnetskog polja H po zatvorenoj konturi jednak ukupnoj
struji to prolazi kroz povrinu koju ta kontura zatvara.
r
r r
r r
H
d
l
=
d
S
ili
H
dl = I =
S
Integral jakosti polja H po zatvorenoj konturi moe se

rastaviti na N odsjeaka, pa je ukupni integral:
1 r
r
r r 2 r r 3 r r
H
d
l
=
H
d
l
+
H
d
l
+
....
+
H
d
l
Integral na dijelu konture i do i+1 naziva se

magnetskim naponom na tom odsjeku:
Zakon protjecanja
r r
H
dl = Vi
i +1
a suma svih magnetskih napona po zatvorenoj konturi jednaka je protjecanju :

N
V =
r
i =1
Izmeu jakosti magnetskog polja H i magnetske indukcije B vlada u svakoj toki

poznati odnos:
r
r
B=H
Magnetski krug: a) izgled, b) karakteristika
Kako je promjenljiv ovaj se odnos daje krivuljom magnetiziranja B = f(H).

37
Dalje je:
= I w,
Isto tako je:
te
VFe + Vzr =
B = /S.
Iz krivulje magnetiziranja za odreeni materijal:

HFe = f(BFe)
izraunava se u eljezu:
VFe = HFe lFe
Slino vai u zranom rasporu:

B = /S
H = B /0
Vzr = H
Tako se za odabrani tok dobije potrebna uzbudna struja I, a iz toga i karakteristika

magnetskog kruga = f(I) na prethodnoj stranici.
4.2. Proraun magnetskog kruga

Kao primjer moe se uzeti magnetski krug na slici.
Za odabrani izraunaju se indukcije:
B1 = /S1
B2 = /S2
B3 = /S3
B4 = /2S4
Iz krivulje magnetiziranja oitaju se pripadne

vrijednosti:
H1 , H2 , H 3 , H4
Uz proraun magnetskog kruga
i izraunaju magnetski naponi:

V1 = H 1 l 1
Presjek magnetskog pola je:

pa je indukcija:
B = /S
V2 = H 2 l 2
V4 = H 4 l 4
S = bp L
i polje
te magnetski napon: V = H
38
V3 = H 3 l 3
H = B / 0
protjecanje:
= V1 + 2V2 + 2V3 + V4 + 2V
Struja je I = /w i na kraju slijedi karakteristika = f(I).

U zbroju magnetskih napona mali putovi u zraku pridonose vie nego vei putovi u
eljezu, pa se esto uzima da je
Vzr
ili se duljina zranog raspora
korigira faktorom zasienja, pa je:
" = kzas
gdje je
kzas = (Vzr + VFe)/ Vzr
4.3. Glavni i rasipni tok

eljezom se u zranom rasporu postie koncentracija silnica tamo gdje su potrebne.
A potrebne su tamo gdje lee vodii armature, dakle u zranom rasporu. Njihov tok
naziva se glavnim tokom.
Glavni i rasipni tok
Silnice koje ne prolaze zranim rasporom ine rasipni tok. On ne znai gubitke, ali
trai poveanje uzbudnog protjecanja i zato ga se nastoji drati to manjim.
4.4. Oblici magnetskog kruga kod strojeva

U jednoj od najstarijih konstrukcija elektrinog stroja formiran je magnetski krug
kao na slici lijevo. Uzbuda je na jarmu. Koristi se u izradi malih strojeva.
Magnetski krug sa statorskom

uzbudom na jarmu
Magnetski krug sa statorskom

uzbudom na polovima
39
Kod neto veih strojeva koristi se jaram podijeljen na dva dijela s uzbudnim
namotom na polovima.
Kod strojeva s magnetskom jezgrom okruglog oblika valja razlikovati strojeve s
istaknutim polovima i one s cilindrinim statorom i rotorom.
Dvopolni stator okrugle izvedbe

s istaknutim polovima
etveropolni stator s istaknutim

polovima
Idue slike prikazuju razne izvedbene varijante.
Magnetski krug s uzbudom na

istaknutim polovima dvopolnog rotora
esteropolni rotor s istaknutim

polovima
40
etveropolni rotor s istaknutim

polovima
Cilindrini dvopolni stator
Cilindrini esteropolni stator

Bez istaknutih polova.
Stator i rotor cilindrini.
Cilindrini dvopolni rotor
4.5. Koncentrirana i raspodijeljena uzbuda

Na slici je razvijen jedan par polova magnetskog kruga i oznaena jedna silnica u
udaljenosti x od simetrale pred N-polom.
Koncentrirana uzbuda
Izvri li se integracija du silnice uz zanemarenje magnetskih napona u eljezu

prema onima u rasporu slijedi:
x = 2 Hx x = 2 I wp
pa je jakost polja:
i indukcija:
Hx = x /2x = 2 I wp /2x = I wp /x
Bx = 0 Hx = 0 I wp /x
41
Desno je prikazana raspodijeljena uzbuda:

1 silnice obuhvaaju sve struje
2 obuhvaaju samo 2/3 od
3 obuhvaaju samo 1/3 od
Indukcija na mjestu x oboda:
Bx = 0 Hx = 0 x /2 x
Raspodijeljena uzbuda
pri emu protjecanje x moe biti na raznim mjestima razliito, to se vidi iz donje
slike u kojoj je prikazana raspodjela indukcije nastala uz poznatu raspodjelu duljine
zranog raspora iz raspodjele protjecanja.
Polje u rasporu kod raspodijeljene uzbude
4.6. Utjecaj oblika pola na raspodjelu indukcije i ukupni tok

Kod strojeva izmjenine struje treba oblik krivulje napona biti to blii sinusoidi:
E=vBl
to znai da raspodjela
indukcije uzdu raspora
treba biti sinusna.
Sinusna raspodjela indukcije moe se dobiti oblikovanjem polova, to se
vidi iz slike.
42
Utjecaj oblika pola na raspodjelu indukcije: a) konstantan raspor,

b) raspor promjenljiv po zakonu kosekansa, c) konstantan raspor
s podrezanim rubovima pola
Za strojeve istosmjerne struje nije vaan sinusni oblik krivulje napona, ali je vana
to vea srednja vrijednost napona u vodiu. Pol bi stoga trebao biti to iri.
Utjecaj irine pola na srednju vrijednost indukcije: a) bp/p =

0,2, b) 0,4, c) 0,8, d) 1,0
4.7. Gubici histereze

Pojava histereze unosi u ovisnost B o polju H
odreenu dvoznanost. Ta pojava ima i energetske posljedice. Izgubljena snaga koja se pretvara
u toplinu je:
Ph = kh B2 f
kh ovisi o materijalu
Na slici je prikazano kako nastaju gubici histereze.
Petlja histereze
Gubici zbog histereze: a) promatrani volumen eljeza u magnetskom krugu,

b) dovod energije kod uzlaznog magnetiziranja, c) dovod energije kod
silaznog magnetiziranja, d) utroak energije za puni ciklus magnetiziranja
43
Ako se indukcija mijenja u promatranom elementu, onda je dovedena energija:

dW = - e i dt
uz
e = - d/dt = - w S dB/dt
i = H l/w
je:
dW = S l H dB = V H dB
a po jedinici volumena:
dW1 = dW/V = H dB
Bilanca za jedan puni ciklus pokazuje da se vie energije dovelo no to se vratilo, i

to upravo za povrinu petlje histereze.
4.8. Gubici zbog vrtlonih struja i ukupni gubici u eljezu

Indukcija u eljezu koja se mijenja frekvencijom f inducira napon e = -d/dt u
svakom zavoju ali i u eljeznoj jezgri. On i tamo potjera struje koje razvijaju toplinu.
Gubici zbog vrtlonih struja: a) puni presjek eljeza, b) presjek

podijeljen na 2 dijela, c) presjek podijeljen na N dijelova
Otpor strujnog kruga neka je R. Tada su gubici prema slici a):

P1 = E2/ R = k ( f)2/ R
Za sliku b) gubici su pali na etvrtinu.

Za sliku c): N = L gubici su se smanjili N2 puta i openito iznose:
PN = P1/N2 = P12/L2 Pw = kw (B f )2
kw ovisi o vrsti eljeza
Pripadajui izrazi za gubitke navedeni su uz svaki dio slike.

44
5. Model stroja za istosmjerne napone i struje

5.1. Prstenasti rotor
Prstenasti rotor vrti se izmeu polova magnetskog kruga i u njegovim se zavojima
inducira napon. Taj je napon jednog smjera pod N-polom, a suprotnog smjera pod Spolom. Oba dijela su jednaka i u namotu ne tee struja.
Uz prislonjene etkice jedna je stalno pozitivna, a druga negativna. Napon u svakom

vodiu mijenja predznak kad doe pod drugi pol. On je izmjenini u vodiima, ali
istosmjerni na etkicama. etkice obavljaju funkciju mehanikog ispravljaa.
U prikljuenom vanjskom troilu tei e struja. Ona mijenja smjer u vodiima ali je
istosmjerna u troilu.
Napon na stezaljkama stroja U razlikuje se od induciranog napona u stroju E za pad
napona u armaturi i na prijelaznom otporu izmeu etkica i vodia armature.
Kad stroj radi kao generator E > U ,
a kad radi kao motor U > E.
5.2. Kolektor
U stvarnosti etkice ne kliu po
vodiima ve po lamelama.
Svaki zavoj prstenastog namota
spojen je s jednom lamelom tzv.
kolektora.
45
Lamele su meusobno izolirane i preko izolacije navuene na osovinu te ine jednu

kompaktnu mehaniku cjelinu. Broj lamela je ogranien i pri velikom broju one bi
bile vrlo tanke i njene. Stoga se zavoji grupiraju u svitke i njima se dodaju lamele.
Kolektor
Kolektor mora imati toliko lamela koliko namot ima svitaka.
Prstenasti namot sa svicima i

kolektorom
5.3. Paralelne grane kod dvopolnog stroja

Dvopolni stroj ima uvijek u namotu dvije paralelne grane. Broj pari paralelnih grana
je a = 1. etkice su postavljene u sredinu izmeu obje grane, u tzv. neutralnu os.
Napon grane i napon na stezaljkama su identini:
U = Ugr
Struje paralelnih grana zbrajaju se na etkici:
I = 2 Igr
a kod dvopolnog stroja je
Ia = I = 2 Igr
Paralelne grane kod dvopolnog stroja
46
5.4. Cilindrini rotor

U vodiima s unutranje strane prstena 1', 2', 3'...se ne inducira napon. Napon e se u
njima inducirati, ako ih se s unutranje strane prstena izvue na vanjsku. Naponi u
vodiima 1-1', 2-2', 3-3' se pritom zbrajaju. U cilindrinom namotu su svi vodii
aktivni.
Prstenasti (a) i cilindrini (b) namot
Gornji sloj utora popunjen je vodiima ucrtanim punom crtom, a donji vodiima
ucrtanim crtkano. Vidi se dalje poloaj u koji treba postaviti etkice na kolektor i
kako taj poloaj ne odgovara simetrali izmeu polova, ali odgovara lameli kolektora
na koju je prikljuen svitak kojeg stranice lee u neutralnoj zoni. Kao primjer
oznaen je eoni dio svitka sa stranama 6 i 6'.
Shema cilindrinog namota
Vodii prstenastog namota u

rasporu gore, a cilindrinog dolje
5.5. Zato vanjski polovi

U opisanoj izvedbi istosmjernog stroja polovi miruju, a namot se vrti zajedno s
kolektorom. etkice miruju u vrstom poloaju prema polovima.
47
Druga je mogunost da vodii miruju, a da se polje giba. Bila bi to izvedba s

unutranjim polovima.
etkice bi pritom trebale rotirati, a prikljuak na njih trebao bi biti izveden kliznim
kolutima s novim slogom etkica koje miruju. Uz to bi struju uzbude na rotoru
trebalo dovesti dodatnim kliznim kolutima. To je puno sloenije rjeenje.
5.6. Strujni oblog i protjecanje armature

Strelicom je oznaeno uzbudno protjecanje uzb kojem se os poklapa s osi polova.
Posljedica rotacije je da su vodii stalno protjecani strujom. Obod rotora je obloen
strujom, pa se ta linearna gustoa struje naziva strujnim oblogom.
uzb
Raspored i magnetsko djelovanje struja: a) razvijeni prikaz,

b) prikaz u presjeku
Svitak na obodu rotora stvara novo protjecanje u poprenom smjeru. To je

protjecanje armature a. To novo protjecanje moe prouzroiti tekoe.
Magnetsko djelovanje uzbude i struje armature kod

a) prstenastog i b) cilindrinog namota
48
5.7. Viepolni stroj

Istosmjerni stroj se moe izvesti i s vie pari polova. Raspodjela polja u rasporu je
periodika, a jedan par polova odgovara jednoj periodi.
Geometrijski kut koji zauzima opseg stroja je 360, a jedan par polova zauzima kut
360/p. Stvarni kutovi se nazivaju geometrijskim, a kutovi u 2-polnom prikazu
elektrinim:
el = p geom
Sila i moment za p pari polova su:
F = p F1
M = p M1
Slika prikazuje odnose kod 4-polnog stroja.

Openito se uz takav nain namatanja uz
p pari polova dobije p paralelnih grana te
2p mjesta za etkice.
Svaka etkica dovodi ili odvodi struju za
dvije grane:
I = 2 Igr
A ukupna struja armature tada je:
Ia = a I = 2 a Igr
Napon izmeu etkica jednak je naponu
jedne grane:
U = Ugr
Paralelne grane kod viepolnog stroja
Ima i namatanja gdje ne vrijedi pravilo:

a=p
Tako npr. namatanje pri kojem se ne spaja kraj jednog svitka s poetkom drugog,
ve s poetkom svitka koji je za dvostruki polni korak dalje, daje jednu granu ispod
svih N-polova i drugu ispod svih S-polova. Tu je: a = 1.
Najee se koriste mogunosti da je:
a = p ili a = 1
49
6. Model stroja za izmjenine napone i struje

6.1. Izmjenini napon iz prstenastog rotora
U svakom vodiu prstenastog namota inducira se izmjenini napon. Prema slici
svakom poloaju vodia na obodu odgovara vrijeme koje je proteklo da vodi doe
iz jednog u drugi poloaj, npr. iz t = 0 u t = t1. Inducirani napon odreen je
poloajem, odnosno vremenom t potrebnim da vodi doe do tog poloaja.
Krivulja B = f(x) moe se preslikati u

e = f(t)
jer je
e = vBl i t = x/v
Promatra li se napon izmeu toaka a i
b namota slijedi:
dobije se puni napon grane, kada
se toke a i b nalaze u neutralnoj zoni
napon je jednak nuli, kad toke dospiju pod sredinu polova, a zatim mijenja
predznak. Napon je dakle izmjenini.
Izmjenini napon izmeu dvaju vrstih

otcjepa u prstenastom namotu:
a) poloaj maksimalnog pozitivnog napona,
b) meupoloaj, c) poloaj maksimalnog
negativnog napona,
d) ovisnost napona o poloaju
Da bi se taj napon mogao privesti troilu, potrebno je imati klizne kolute i etkice. A
da bi se to izbjeglo, onda se zamijenjuju uloge statora i rotora.
50
6.2. Izmjenini napon iz statorskog namota

Uz polne nastavke takvog oblika da nastaje
priblino sinusna raspodjela indukcije ispod pola
dobiva se krivulja e = f(t) u vodiu priblino
sinusnog oblika. Poluperioda napona odgovara
pomaku od jednog polnog koraka p:
T/2 = p /v
Naponi u vodiima zaostaju u fazi.
Ako se dva vodia razmaknuta za p spoje u

zavoj, napon zavoja je:
eab = e1 - e1'
i jednak je dvostrukom naponu vodia.
Zbrajanje sinusnih napona prikazano je na primjeru triju dijametralnih svitaka

spojenih u seriju (idua stranica). Ovi se naponi prikazuju ovisno o kutu, pa tu vai:
: t = 2 : T
pa je
= (2 /T) t = k t
gdje je k = = 2 /T
Dalje je f = 1/T, pa je
= 2 f = 2 /T
= t se naziva elektrinim kutom i jednak je mehanikom samo kad stroj ima

dva pola.
Inae vai =el = geom p

51
Na slici ja kut izmeu susjednih svitaka i

njemu odgovara vrijeme:
t = T/ 2
pa je:
e = e1 + e2 + e3
Naponi se mogu prikazati i simbolikim
vektorima fazorima:
E1 = E1 /0
E2 = E2 /-
E3 = E3 /-2
te vektorski zbrojiti za q svitaka:

Ez = E1 + E2 + E3 +....+ Eq< E1 + E2 + E3 +....+ Eq
Uz N utora na obodu je kut izmeu dva susjedna utora: = 2 p / N
a uz utorski korak u je:
= u /p
6.3. Zonski namotni faktor

Ako na obodu ima ukupno N utora, onda na
jedan pol otpada:
Np = N /2p
Dio koji se namata oznauje se s q (to je zona
namatanja), ostali utori su prazni. Kut izmeu
susjednih utora je:
= /Np = /(N/2p) = 2p /N = el
52
Naponi u pojedinim utorima jedne zone i pripadajui fazori su:

e1 = E1 sin t
fazor: E1 = E1 /0
E2 = E1 /-
e2 = E1 sin ( t -)
e3 = E1 sin ( t -2)
E3 = E1 /-2
.......................................................
eq = E1 sin [ t - (q-1)]
Eq = E1 /-(q-1)
Vektorska suma napona iznosi:
Ez = q E1 fz
gdje je fz zonski namotni faktor, koji je jednak omjeru stvarnog napona jedne zone
i algebarske sume napona svih utora u zoni.
6.4. Skraeni svici

Svici mogu biti ili dijametralni ili skraeni.
Dijametralni svitak razmak meu stranama
svitka (irina svitka y) jednak je polnom koraku
p. Naziv dolazi odatle to obje strane svitka
lee na istom dijametru.
Skraeni svitak irina svitka manja je od

polnog koraka. Odnos irine svitka i jednog
polnog koraka naziva se skraenje ili prikrata
svitka: k = y/p.
Obino se i irina svitka i polni korak
izraavaju brojem utorskih koraka. Skraenjem
svitaka postie se uteda u duljini glava namota
i njihov laki smjetaj.
53
6.5. Tetivni i ukupni namotni faktor

Kod dijametralnih svitaka napon druge strane pomaknut je prema naponu prve za kut . Isti je pomak
napona druge zone za prvom, pa je:
E = 2 Ez
Kod skraenih svitaka napon druge strane zaostaje za
naponom prve za kut: k = (y/p), pa je (po slici b):
E = 2 Ez sin(k/2)
Tetivni namotni faktor:
a) dijametralni svici,
b) skraeni svici
Odnos ukupnog napona prema zbroju iznosa zonskih

napona naziva se tetivnim faktorom:
ft = E/2Ez = sin[(y/p)(/2)]
a namotni faktor je jednak umnoku zonskog i tetivnog faktora:

fn = fz ft
pa je:
E = E1 fn
Namotni faktor obuhvaa utjecaj geometrije namota na inducirani napon. Skraenje

pak svitaka popravlja oblik krivulje induciranog napona. A kako to ini prikazano je
u slijedeem primjeru.
1
Eliminacija viih harmonikih lanova
napona skraenjem
Krivulja napona koji nije sinusan moe se prema Fourieru rastaviti na harmonike
lanove. Na slici je prikazan osnovni harmoniki lan i jedan od viih harmonikih
lanova, openito reda (u prikazanom sluaju je =5).
54
Ta krivulja ujedno predouje raspodjelu indukcije B u rasporu. lan reda ima

puta krau poluperiodu.
Dijametralni svitak koji jednom stranom lei na mjestu maksimalne indukcije
osnovnog lana, lei drugom stranom na mjestu maksimalne indukcije suprotnog
predznaka. To vrijedi i za svaki harmoniki lan.
Ako osnovni lan indukcije inducira u strani svitka napon E1, a lan reda napon
E1, bit e ukupni napon u svitku:
od osnovnog lana E = 2 E1
od -tog lana E = 2 E1.
Skrati li se svitak na y =(1-1/)p, indukcija osnovnog lana na mjestu druge strane
svitka je sada neto manja od maksimalne pa je napon obiju strana: E < 2E1.
Za -ti lan bit e indukcija na mjestu druge strane svitka maksimalna, ali istog
predznaka, pa je ukupni napon svitka koji je jednak njihovoj razlici: E = 0.
Time je taj lan potpuno eliminiran. To se moe uiniti sa svakim viim
harmonikim lanom.
6.6. Inducirani napon u namotu

Ako u namotanoj zoni po svakom polu ima q utora i u svakom utoru z1 vodia,
napon po jednom paru polova je:
Ep = 2 q z1 E1 fn
a za p pari polova uz sve vodie spojene u seriju:
E = 2 q p z1 E1 fn
Za ukupno z vodia i ukupno w = z/2 zavoja vrijedi:
w = qpz1
z = 2 qpz1
pa je:
E = 2 w E1 fn
Inducirani napon se uvijek rauna kao efektivna vrijednost, pa je u jednom vodiu:

E1 = (1/2) vBl
Magnetski tok jednog pola je:
= p l Bsr = p l (2/) B
55
Uz p = D /2p je indukcija B = p /Dl , a uz:

v = Dn / 60
je napon svih w zavoja spojenih u seriju:
E = (2 /2) (pn/60) w fn = 4,44 (pn/60) w fn
Srednja vrijednost sinusno
raspodijeljene indukcije
6.7. Frekvencija induciranog napona

Prolazak jednog para polova ispred vodia znai jednu punu periodu induciranog
napona. Za jednog okretaja inducira se p perioda a pri broju okretaja n ukupno pn
perioda napona, pa je frekvencija induciranog napona:
f = pn/60
Uvrsti li se to u izraz za napon, slijedi

pojednostavljeni izraz za ukupni
napon namota:
E = 4,44 f w fn
6.8. Prematanje
esta je potreba da se stroj premota uz iste i fn.
Pretpostavi li se da je inducirani napon namota s jednim zavojem po svitku E', tada
e biti ukupni napon namota s w1 zavoja po svitku:
E = w1 E'
Pretpostavi li se dalje da u utoru umjesto jednog ima w1 vodia, tada je struja koja
tee u namotu w1 puta manja od struje koja bi tekla u jednom vodiu:
I = I'/w1
Snaga stroja kod namota s jednim zavojem po svitku je:
S' = E'I'
56
a kod premotanog stroja s w1 zavoja po svitku je:

S = E I = w1E'I'/w1 = S'
Snaga koja se moe pretvoriti u stroju nije se dakle prematanjem promjenila.
6.9. Zona namatanja

Ako se namot stavi u utore na cijelom polnom koraku pod
svakim polom, onda je u njemu inducirani napon jednak ED
na slici. To se meutim ne ini ve ga se stavlja u dio utora
oznaen s q.
Objanjenje je jednostavno. Namota li se samo 2/3 polnog
koraka, napon e biti E = 0,866 ED, dakle 13,4% manji, ali
se utedi treina bakra.
Kad se uzmu u obzir i drugi trokovi a ne samo bakar,
povoljno je odabrati zonu namatanja negdje oko 2/3.
To se i radi kod jednofaznih strojeva.
6.10. Viefazni namot

Da bi se iskoristio cijeli obod stroja, stavlja se na stator vie namota od kojih svaki
radi za sebe. Time se dobije bolje iskoritenje stroja.
Svaki se namot naziva faznim, pa

stroj postaje viefaznim. Tipian
primjer je trofazni stroj.
Na obodu stroja su tri fazna namota razmaknuta meusobno za elektrini kut 2/3.
Svaki zauzima zonu od /3 unutar polnog koraka. Kod dvoslojnog namota, svaka
faza ima dvije zone namatanja u jednom sloju i dvije zone u drugom sloju.
57
6.11. Trofazni namot

U statoru namotanom jednofazno inducira se napon
E1f, a namotanom trofazno E3f = E1f /2 (vidi sliku).
Snaga svake faze jednaka je polovici snage
jednofaznog stroja, a cijelog stroja u trofaznoj
izvedbi je 50% vea od snage jednofaznog.
Usporedba trofaznog i
jednofaznog namota na istom
statoru i uz jednak utroak bakra
Trofazni stroj izvodi se s tri meusobno jednaka namota, sa

simetrino razmaknutim osima za 2/3 elektrinih stupnjeva.
Sva tri napona su po veliini jednaka, a pri simetrinom
optereenju bit e i struje svih triju faza meusobno jednake.
Trofazni namot se moe spajati ili u zvijezdu ili u trokut.
Odnos veliina u spoju zvijezda:
Odnos veliina u spoju trokut:
I = If
U = Uf
U = 3 Uf
I = 3 I f
S = 3 Uf If = 3 U I
S = 3 Uf If = 3 U I
6.12. Zato unutranji polovi

Strojevi izmjenine struje izrauju se gotovo uvijek s uzbudom na rotoru, a
armaturom na statoru.
Razlog lei u tome da je jednostavnije posebno kod trofaznih strojeva izvesti dovod
energije na stator (ne trebaju prstenovi), a uzbudu na rotoru, no obratno.
58
7. Strujni oblog i protjecanje

7.1. Raspored struja
Magnetsko polje u zranom rasporu odreeno je rasporedom struja oko zranog
raspora. U sredini svake zone polje je jednako nuli, a izmeu susjednih zona
maksimalnog je iznosa. Isto se vidi i u razvijenom prikazu.
7.2. Protjecanje
r r
Magnetsko polje odreuje se prema zakonu protjecanja H dl = I . Za liniju
integracije praktino je uzeti crtkanu liniju 1-2-3-4-1 na slici, pa je:
r r 1
1
1
1
H
dl = B1212 + B23 23 + Bx x + B41 41
Fe
Fe
59
Prvi lan je jednak nuli, jer je B12 = 0. Drugi i etvrti su zbog velikog Fe zanemarivo mali, pa je:
r r
H
dl H x x = x
Na slici je prikazano kako se suma struja mijenja s poloajem x, pa je prema tome
protjecanje funkcija od x x = f(x).
Iz poznatog protjecanja moe se odrediti polje H i indukcija B na mjestu oboda x:
Hx = x /x i
Bx = 0 x /x
7.3. Kontinuirani raspored struja

Radi pojednostavljenja daljnjeg razmatranja
pogodno je umjesto tokastog rasporeda struje u
sredini utora raunati sa strujom rasporeenom
po liniji uzdu utorskog otvora.
Korak dalje je da se promatra struja kontinuirano
rasporeena uzdu cijelog utorskog koraka koji
obuhvaa jedan cijeli utor i jedan cijeli zub.
Ova razmatranja ne mijenjaju magnetsku sliku, a

prednost im je da se takva slika nastavlja du
cijelog oboda stroja to olakava analitiki
pristup rjeavanja odnosa u stroju.
7.4. Strujni oblog
Na slici je predoen raspored

struja po obodu uz struje u
utorima rasporeenima uzdu
utorskog otvora. Krivulja
protjecanja sada je stepeniasta, sa skoenim elom svake
stepenice.
60
Za kontinuirani raspored struje uzdu utorskog koraka krivulja protjecanja trapeznog

je oblika.
Linearna gustoa struje po obodu stroja naziva se strujnim oblogom i izraava se u

A/m. Ta gustoa struje ne mora biti na svakom mjestu oboda jednaka, pa je funkcija
poloaja na obodu:
Ax = f(x)
7.5. Protjecanje kao funkcija poloaja na obodu

Ako je poznat Ax u svakoj toki
oboda, onda je na odsjeku oboda
irine dx struja:
dIx = Ax dx
i protjecanje:
dx = Ax dx
Ako je poznata funkcija Ax uzdu
cijelog oboda, onda je protjecanje u
toki oboda x:
x
x = Ax dx
0
I strujni oblog i protjecanje funkcije

su poloaja na obodu x.
Na slici je prikazano nekoliko
primjera rasporeda struja, strujnog
obloga i protjecanja.
61
7.6. Raunanje s osnovnim harmonikim lanovima strujnog obloga i

protjecanja
I strujni oblog i protjecanje periodike su funkcije poloaja na obodu. Jedna perioda
smjetena je unutar dvostrukog polnog koraka 2p.
Svaka periodika funkcija moe se se prema Fourieru prikazati beskonanim redom
sinusnih i kosinusnih funkcija s lanovima od reda 1 do reda .
Najvei harmoniki lan je osnovni lan, onaj reda = 1. Ostali su lanovi to manji
to je opisana periodika funkcija bliza sinusnom obliku. Za ocjenu zbivanja u stroju
dovoljno je za strujni oblog i protjecanje uzeti njihov osnovni lan.
U sredini strujne zone strujni oblog ima maksimum Am, to uzmimo kao ishodite,
pa se moe pisati:
Ax = Am cos(/p)x
a protjecanje:
x
x = Ax dx = Am
0
p
sin ( / p ) x = m sin ( / p ) x
Aproksimacija protjecanja osnovnim

harmonikim lanom Fourierova reda
Amplitude su im povezane vrstim odnosom:
m = Am (p/)
To znai da je funkcija protjecanja pomaknuta prema funkciji strujnog obloga

naprijed za kut /2, ili po obodu za p /2.
Puno se sloenija slika dobije ako se u razmatranje uzmu svi vii harmoniki
lanovi.
7.7. Vektor strujnog obloga i vektor protjecanja

r
Sinusno raspodjeljen strujni oblog moe se prikazati simbolikim vektorom A
kojemu je iznos jednak Am, a vrh mu gleda prema onom mjestu unutar dvostrukog
polnog koraka na kojem se nalazi maksimum strujnog obloga.
62
r
Isto tako se i protjecanje da prikazati simbolikim vektorom , kojem je iznos
jednak m, a vrh mu gleda prema onom mjestu gdje je maksimum protjecanja.
Na slici se vidi da je vektor protjecanja pomaknut prema vektoru strujnog obloga za
kut /2 u pozitivnom smjeru. Protjecanje prethodi strujnom oblogu za /2.
7.8. Zbrajanje protjecanja i vektor indukcije u rasporu

Vie namota na obodu stroja daje i vie strujnih obloga, od kojih svaki stvara svoje
protjecanje. Ukupno protjecanje dobije se vektorskim zbrajanjem pojedinih
protjecanja. Ovo rezultantno protjecanje odreuje magnetsku indukciju u rasporu:
Bx = 0 x /x
Ako je duljina zranog raspora konstantna, onda je:
Bx = 0 x / = k x
r
r
Uz konstantni zrani raspor vektor B bit e u fazi s vektorom , a iznosi e im biti
proporcionalni.
Kod promjenljivog zranog raspora treba raunati B posebno u svakoj toki, a

dobivena krivulja ne mora biti sinusna.
7.9. Protjecanje izmjenine uzbude

Uz konstantne struje u namotu se prostorne raspodjele strujnog obloga i protjecanja
mogu aproksimirati sinusoidama.
63
Sluaj kada u namotu tee istosmjerna struja Im prikazuje slika. Ona daje slike
strujnog obloga i protjecanja koje miruju. Isto vai i za Im /2 i I = 0.
Izmjenina struja pak dat e sliku strujnog obloga i protjecanja sinusnog oblika ali
koji pulsira. Amplituda protjecanja pulsirat e po izrazu:
t = 1 cos t
gdje je 1 amplituda prostorne raspodjele protjecanja u trenutku kad je struja
maksimalna, a t je ta ista amplituda u bilo kojem trenutku t.
U bilo kojem trenutku t bit e prostorna raspodjela protjecanja: x = t sin(/p)x
Protjecanje u bilo kojem trenutku t i na bilo kojem mjestu oboda x je:
x,t = t sin(/p)x = 1 sin(/p)x cos t
7.10. Pulsirajue protjecanje i okretna protjecanja

Prikae li se sinusno pulsirajue protjecanje vektorom, bit e on uvijek istog smjera
ali e mu pulsirati duljina izmeu maksimalne pozitivne i maksimalne negativne
vrijednosti.
Gornji se izraz moe dalje pisati:
x,t = 1/2 1 sin[(/p)x - t] + 1/2 1 sin[(/p)x + t]
64
Prvi je lan sinusni val konstantne amplitude 1/2 koji se kree u smjeru pozitivnih
vrijednosti x, a drugi je isto takav sinusni val koji se kree u suprotnom smjeru. To
se vidi i na prostornoj raspodjeli pulsirajueg protjecanja.
Ako se obodna brzina pri polumjeru D/2 oznai s v, njoj odgovara mehanika kutna
brzina:
m = v/(D/2) = (p /) (2/D)
to uz D = 2pp daje kutnu brzinu za pozitivni val:
m = /p
i za negativni val:
m = -/p
Sinusno pulsirajue protjecanje moe se dakle prikazati kao zbroj dvaju okretnih
koji se kreu brzinom m. Jedno se naziva direktnim a drugo inverznim okretnim
protjecanjem.
Povezanost kutne brzine s krunom frekvencijom i samom frekvencijom struje dana
je izrazom:
m = /p= 2f/p
I okretno protjecanje moe se prikazati vektorom. To je i uinjeno u gornjoj slici.
Duljina mu ostaje uvijek ista, a mijenja se samo njegov poloaj.
65
7.11. Brzina vrtnje okretnog protjecanja

U vremenu T = 1/f, koje je potrebno da struja proe jednu cijelu periodu, okretno se
polje zakrene za kut u prostoru:
geom = mT =(/p)T = (2f/p)(1/f) = 2/p

odnosno za elektrini kut = 2. To je upravo kut koji odgovara jednom paru
polova.
Okretno polje kree se dakle uvijek takvom brzinom da prijee jedan par polova dok
struja prijee jednu punu periodu.
Umjesto kutne brzine esto se koristi pojam brzine vrtnje, pa vrijedi relacija: m =
2 n/60 u s-1, a brzina vrtnje je:
n = 60 m /2 = (60/2)(2f/p) = 60f/p u min-1
7.12. Prostorni poloaj okretnih protjecanja

Oba okretna protjecanja vektorski se sastavljaju u pulsirajue. Os pulsirajueg ne
mijenja poloaj i podudara se s osi namota u kojem tee izmjenina uzbudna struja.
Maksimalno pulsirajue protjecanje pojavljuje se onda kad uzbudna struja dostie
maksimum. U tom se trenutku upravo sastaju vektori oba okretna protjecanja u osi
namota.
7.13. Protjecanje trofaznog namota

Kod trofaznog namota osi namota razmaknute su za elektrini kut 2/3, pa e i
namoti biti jedan prema drugome pomaknuti u fazi za 2/3.
Pri simetrinom optereenju struje e u namotima biti, kao i naponi meusobno
razmaknute u fazi za 2/3. Svaka struja stvara svoja dva okretna polja.
Okretna protjecanja struje IA nai e se u
osi namota A u trenutku t = 0, struje IB u
osi namota B u trenutku t = T/3, a struje
IC u osi namota C u trenutku t = 2T/3.
To je prikazano na slikama a, b i c, iz
kojih se vidi da se sva tri direktna
okretna protjecanja nalaze istog trenutka
u istom smjeru a zajedno daju rezultirajue direktno protjecanje.
66
Zbrajanje okretnih komponenata u

trofaznom sustavu. Sve slike u trenutku
t=(2/3)T:
a) okretne komponente faze A,
b) okretne komponente faze B,
c) okretne komponente faze C,
d) zbroj direktnih okretnih komponenata,
e) zbroj inverznih okretnih komponenata
Svaka je komponenta jednaka polovici amplitude pulsirajueg protjecanja jedne

faze:
d1 = 1/2
a rezultirajue direktno okretno protjecanje: d = (3/2)1
Inverzna okretna protjecanja bit e u prostoru uvijek meusobno pomaknuta za
elektrini kut 2/3, pa e njihov vektorski zbroj uvijek ostati jednak nuli.
Trofazni simetrini namot napajan simetrinim sustavom trofaznih struja daje
okretno protjecanje koje se vrti u pozitivnom smjeru.
To se moe dokazati i analitiki napiu li se izrazi za prostornu raspodjelu
protjecanja svakog faznog namota:
x,tA = tA sin(/p)x
x,tB = tB sin[(/p)x 2/3]
x,tC = tC sin[(/p)x 4/3]
i uvrste li se njihove vremenski ovisne amplitude:
tA = 1 cos t
tB = 1 cos[t 2/3]
tC = 1 cos[t 4/3]
Umnoak sinusa i kosinusa pretvori se tada u zbroj dvaju sinusnih izraza, ime se
dobije protjecanje svake faze rastavljeno u direktno i inverzno okretno protjecanje:
67
x,tA = (1/2) sin[(/p)x - t] + (1/2) sin[(/p)x + t]

x,tB = (1/2) sin[(/p)x - t] + (1/2) sin[(/p)x + t - 4/3]
x,tC = (1/2) sin[(/p)x - t] + (1/2) sin[(/p)x + t -2/3]
Ukupno protjecanje je tada:
x,t = x,tA + x,tB +x,tC = (3/2) 1 sin[(/p)x - t]

Tri desna lana u gornjim izrazima koja znae inverzna okretna protjecanja daju
nulu.
7.14. Protjecanje dvofaznog namota

Uz strojeve s trofaznim namotom susreu se i strojevi s dvofaznim namotom. I njega
se moe istraiti.
Prostorna slika (a) i

fazorski dijagram struja
(b) dvofaznog sustava
Direktna okretna protjecanja zbrajaju se u rezultantno:
d = dA+dB = 2 1/2 = 1
Inverzna okretna protjecanja rotiraju u poloaju jedno nasuprot drugom i njihova
suma je jednaka nuli.
I ovdje se mogu analitiki istraiti protjecanja:
x,tA = tA sin(/p)x
x,tB = tB sin[(/p)x-/2]
i uvrstiti vremenski ovisne izraze za njihove amplitude:
tA = 1 cos t
tB = 1 cos(t - /2)
68
pa slijedi:
x,tA = (1/2) sin[(/p)x- t] + (1/2) sin[(/p) x+ t]

x,tB = (1/2) sin[(/p)x- t] + (1/2) sin[(/p) x+ t - ]
Pri zbroju drugi se lanovi (inverzne komponente) ukidaju, a prvi lanovi (direktne
komponente) zbrajaju:
x,t = x,tA+x,tB = 1 sin[(/p)x- t]
Zbrajanje okretnih komponenata u dvofaznom

sustavu. Sve slike u trenutku t=T/4:
a) okretne komponente faze A,
b) okretne komponente faze B,
c) zbroj direktnih okretnih komponenata,
d) zbroj inverznih okretnih komponenata
Kod dvofaznog namota amplituda okretnog protjecanja jednaka je amplitudi

pulsirajueg protjecanja jedne faze.
7.15. Protjecanje m-faznog namota

Magnetsko polje koje rotira moe se ostvariti i tako da se namoti rotora uzbude
istosmjernom strujom, pa se rotor vrti. Dakle ne samo namotima koji miruju a
protjecani su izmjeninim strujama.
Kod m namota dobiva se m direktnih i m inverznih okretnih protjecanja. Zbroj
direktnih okretnih protjecanja daje ukupno direktno okretno protjecanje:
d = (m/2) 1
a vektorski zbroj svih inverznih okretnih protjecanja daje nulu.
Strojevi se obino izrauju najvie za tri faze, ali se meutim u rotoru moe
induciranjem napona pojaviti veliki broj faza ovisno o izvedbi namota rotora.
7.16. Eliptino protjecanje

Drugaija se slika dobije ako viefazni sustav nije simetrian npr.:
69
a)
b)
c)
d)
amplitude struja nisu istog iznosa u svakoj fazi

fazni kut izmeu struja nije svuda jednak
kut izmeu osi namota nije svuda isti
broj zavoja ili namotni faktor nisu svuda jednaki.
Rastavi li se u takvom nesimetrinom sustavu

pulsirajue protjecanje svake faze na dva okretna,
pa se ona zbroje, dobije se rezultantno direktno
okretno protjecanje ali i rezultantno inverzno
okretno protjecanje koje se razlikuje od nule.
Jedan takav primjer je prikazan na slici.
Vrh vektora rezultantnog protjecanja kree se po
elipsi.
Umjesto simetrinog ili krunog okretnog
protjecanja izlazi eliptiko protjecanje, u kojem
se mijenja i smjer i amplituda ovisno o vremenu.
7.17. Izraunavanje protjecanja namota

Izmjenina struja I stvara u jednom paru dijametralno smjetenih vodia protjecanje
pravokutna oblika, visine I2/2. Osnovni lan prema Fourieru za takav pravokutnik
iznosi:
1 = (4/) I 2/2
Za pojedine parove utora protjecanje se dobiva geometrijskim zbrajanjem, pa je:
1 = (4/)(I 2/2)(w/p) fn
Kod namota s m faza protjecanje je za m/2 puta vee:
= (m/2)(4/)(I 2/2)(w/p) fn
Posebno kod trofaznog namota je amplituda protjecanja jedne faze:
1 = 0,9 I (w/p) fn
a okretno protjecanje cijelog namota:
= 1,35 I (w/p) fn
70
8. Razvijeni moment i inducirani napon

8.1. Paralelne grane u namotu stroja izmjeninog napona
I namot izmjeninog stroja isto kao to je to bilo kod istosmjernog moe imati
paralelne grane. Da bi se dva dijela namota smjeli spojiti paralelno, moraju naponi u
njima biti jednaki po veliini i po faznom poloaju. Taj zahtjev potpune simetrije
paralelnih grana pokazuje gdje se dijelovi namota mogu spajati paralelno.
Slijede primjeri.
a) u seriju
b) paralelno
71
Openito se svaki namot dade izvesti s toliko simetrinih grupa koliko on ima
polova:
g=2p
Ukupan broj grupa g mora biti jednak umnoku broja paralelnih grana 2a i broja
serijskih grupa u jednoj paralelnoj grani s:
g = 2a s
pa je mogu broj paralelnih grana:
2a = g/s = 2p/s
Napon stroja jednak je naponu jedne grane:
E = Egr = 4,44 f (w/2a) fn
72
8.2. Inducirani napon istosmjernog stroja
Uz ukupni broj utora N, ispod jednog pola je N/2p utora. U svakom je z1 vodia. Na
mjestu i-tog utora je Bi i u njemu napon:
E1 = v Bi l
U svim vodiima ispod jednog pola je ukupni napon: E p =
a kod svih vodia stroja spojenih u seriju:
N/2p
vB lz
i =1
Eser = 2p Ep
Uz 2a paralelnih grana bit e i broj vodia u grani 2a puta manji nego kad bi svi
vodii bili spojeni u seriju, pa je:
E=
N/ 2 p
1
1
p N/ 2 p
p
Eser =
2 pE p = vBi lz1 = vlz1 Bi
2a
2a
a i =1
a
i =1
Suma od N/2p vrijednosti indukcije u jednakim razmacima moe se pisati kao

umnoak srednje vrijednosti indukcije ispod pola s N/2p:
N/ 2 p
i =1
= Bsr
N
2p
Srednja vrijednost indukcije odreuje tok ispod pola:
= Bsrp l = Bsr (D/2p) l

Umjesto Bi moe se pisati:
N/ 2 p
B
i =1
2p
N
2 p Dl
73
Uz uvrtenje: v = Dn/60 i z = Nz1 konano slijedi:
E=
p nz
a 60
Konstantne veliine u izrazu oznauju se koeficijentom induciranog napona:

p z
kE =
a 60
pa je konano
E =kE n
8.3. Obodna sila i moment

Sila na jedan vodi na obodu F1 ima
na osovini silu reakcije F1'.
Moment para sila dvostruko manjeg
iznosa F1/2 jednak je prvotnom
momentu F1D/2. Razlika je samo u
tome to se u prvom sluaju optereuje leaj, a u drugom ne.
Uobiajeno se sve sile na obodu zbrajaju u jednu obodnu silu koja daje ukupni
zakretni moment:
F D/2 = M
8.4. Moment istosmjernog stroja

Na svaki od z1 vodia u jednom utoru kroz koje tee struja jedne grane Igr djeluje
sila:
F1= Igr l Bi = (I/2a) l Bi
a na cijeli utor sila:
Fu = z1F1 = (z/N)(I/2a) l Bi
gdje je s Bi oznaena indukcija na mjestu promatranog utora. Za jedan polni korak
sila iznosi:
z I N /2p
Fp =
l Bi
N 2a i =1
Izrazi li se sila pomou magnetskog toka, slijedi:
F = 2pFp = (p/a)(zI/D)
74
M = F D/2 = (p/a)( I z/2)
Ukupni razvijeni moment:
Sve konstantne veliine u tom izrazu nadomjetaju se koeficijentom momenta: kM

= (p/a)(z/2), pa je:
M = kM I
Koeficijent induciranog napona i koeficijent momenta su vrsto vezani:
kM = kE (60/2)
U stroju dalje vrijedi za snage:
Pmeh = Pel
Pmeh = M m = kM I (2n/60)
Pel = E I = kE n I
a njihovim izjednaenjem slijedi:
kM = kE (60/2)
Za n = (60/2) slijedi izraz za inducirani napon:

E = kE (60/2) = kM
Zajednika konstanta za raunanje napona i momenta je dakle:
k = (p/a)(z/2)
a pomou nje je:
E=k
M=kI
8.5. Trenutna vrijednost momenta izmjeninog stroja

U izmjeninom stroju se rauna sa sinusnim veliinama. Pri odstupanju od sinusne
funkcije uzima se osnovni harmoniki lan Fourierova reda, dakle opet sinusna
veliina.
r
r
Ako su 1 i 2 protjecanja statora i rotora, vektor indukcije bit e odreen
r
rezultantnim protjecanjem koje se dobije vektorskim zbrojem prva dva.
r
Pri konstantnoj duljini

zranog raspora x smjer vektora B podudarat e se sa
r
smjerom vektora , a pri promjenljivome zranom rasporu ta se dva smjera mogu i
razlikovati.
75
Kut od vektora rotorskog protjecanja 2 do vektora indukcije B oznuje se s 2.

r
Pripadajui strujni oblog A2 zaostaje za 2 za kut /2.
Na element oboda rotora duljine dx, uz strujni oblog na tom mjestu Ax i indukciju Bx,
djeluje sila:
dF = - Ax dx l Bx
Za prostorne raspodjele od A, i B vrijedi (vidi izraze na str. 62)
A2x = A2 cos( /p) x
2x = 2 sin( /p) x = A2 (p /) sin( /p) x

Bx = B sin[( /p) x - 2]
Obodna sila za jedan pol dobiva se integracijom sile na element dx kroz cijelni polni
korak:
Fp = Ax Bx l dx = A2 Bl cos x sin x 2 dx =
p
x =0
x =0
p
= A2 Bl
76
1
sin
x =0 2
2
1
1
(
)
x
+
sin
dx
=
+
A
Bl
p sin 2
2
2
2
2
2
p
Uvede li se umjesto amplitude strujnog obloga amplituda protjecanja:

A2 = ( /p) 2
slijedi obodna sila za svih 2p polova:
F = 2p Fp = p l 2 B sin 2
i ukupni moment koji djeluje na rotor:
M2 = F D/2 = (D l p/2) 2 B sin 2
Uz volumen provrta stroja V = (D2/4)l je moment:
M2 = (/p) V B 2 sin 2
Moment je proporcionalan sinusu kuta 2 koji se naziva kutom optereenja.
Slino vrijedi za stator:
M1 = (/p) V B 1 sin 1
Rezultantno protjecanje lei uvijek izmeu obiju komponenata 2 i 1, to znai da
kutovi optereenja 2 i 1 moraju biti uvijek suprotna predznaka. Iz slike na str.76 je:
1 sin 1 = 2 sin 2
pa je:
M 1 = - M2
Smjer momenata je uvijek takav da osi pojedinih protjecanja nastoji dovesti u os

rezultantnog protjecanja.
Vrijedno je napomenuti da se osim sila koje djeluju na strujom protjecane vodie
pojavljuju jo i sile na rubne plohe nejednolikog raspora u magnetskom polju. Zbog
toga djeluje jo jedan moment tzv. reluktantni moment, tako nazvan jer mu je
uzrok nejednoliki magnetski otpor ili reluktancija po obodu stroja.
Izvedeni izraz za moment vrijedi kad su vrijednosti od , B i stalne. Kad nisu
stalne rauna se s trenutnim vrijednostima, a rezultat je trenutna vrijednost momenta.
Sada se moe uspostaviti dvoosni sustav, s uzdunom i poprenom osi.
Na slici su sinusne veliine predoene vektorima s po volji odabranim smjerom
uzdune osi d i s poprenom q pomaknutom za 90 u smjeru vrtnje.
77
Svaki vektor u provrtu moe se tada prikazati

komponentama u d-osi i u q-osi, pa se dobiva
vektor protjecanja i vektor indukcije definirani
komponentama d i q odnosno Bd i Bq. Uz
pozitivan smjer vrtnje u lijevo komponenta Bq
razvija moment:
s komponentom q uz kut 0 Mqq = 0

s komponentom d uz kut 90 Mqd= +
Bqd (/p) V
Komponenta Bd daje:
s komponentom q uz kut 90
s komponentom d uz kut 0
Ukupni moment tada iznosi:
Mdq = - Bdq (/p) V

Mdd = 0
M = (/p) V (Bqd - Bdq)
8.6. Moment viefaznog stroja

U viefaznog stroja pojavljuju se dvije vrste protjecanja: protjecanje uzbueno
istosmjernom strujom na rotoru koji se vrti brzinom n i protjecanje uzbueno
izmjeninim strujama u viefaznom namotu koje se takoer vrti istom brzinom n.
Pri tom se sve promatrane veliine nalaze stalno u meusobno istom poloaju.
Trenutne vrijednosti im se ne mijenjaju, pa time ni trenutna vrijednost momenta:
M = (/p) V B sin
sve dok se ne promijeni pogonsko stanje stroja. Moment je dakle ujednaen, ne
pulsira i stalan je.
8.7. Moment jednofaznog stroja

Kod jednofaznog stroja pulsira protjecanje, pulsira i indukcija krunom frekvencijom struje koja tee kroz jednofazni namot.
Ako je kut izmeu osi i osi B jednak i ako sinusno pulsiranje indukcije zaostaje
u fazi za kut prema pulsiranju protjecanja, trenutne su im vrijednosti:
78
t = cos t
Bt = B cos(t - )
a trenutna vrijednost momenta:

Mt = (/p) V B sin cos t cos(t - ) =
= (/2p) V B sin [cos(2t - ) + cos ]
Srednja vrijednost prvog lana u zagradi u toku jedne polperiode jednaka je nuli, a
drugi se lan ne mijenja; vrijednost mu je cos .
Vremenske promjene momenta prikazane su na slici, a srednja vrijednost mu je:
Msr = (/2p) V B sin cos
Trenutna vrijednost pulzira oko srednje vrijednosti dvostrukom krunom frekvencijom 2 uz amplitude pulzacija:
Mpuls = (/2p) V B sin
8.8. Kut optereenja

Veliina razvijenog momenta ovisi o magnetskoj indukciji u rasporu, o protjecanju
promatranog namota i o kutu optereenja .
79
Ako je rotor uzbuen istosmjernom strujom konstantne vrijednosti, kao to je to kod

sinkronih strojeva, protjecanje rotora takoer je konstantno. Jedina je mogunost
prilagoavanja optereenju promjena kuta optereenja .
Drugi je sluaj kod strojeva u kojih se struje u rotoru induciraju od indukcije u
rasporu, a to su asinkroni strojevi. Promjenom optereenja tu se mijenja i protjecanje rotora i kut optereenja.
Trei je sluaj istosmjernog stroja, kod kojeg je po

slici kut izmeu osi protjecanja rotora i osi indukcije
jednak /2. Tu se kut optereenja uope ne mijenja s
promjenom optereenja, pa se prilagoavanje obavlja
samo promjenom protjecanja rotora, a to znai
promjenom struje armature.
80
9. Nain rada sinkronog stroja

9.1. Dogovor o predznacima
Viefazni sinkroni generator ima na statoru viefazni (obino trofazni) namot s p
pari polova, rasporeen simetrino u utorima na obodu.
U statoru se vrti rotor s istim brojem polova kao stator, uzbuen istosmjernom
strujom.
Naponi u namotima A, B, C zaostaju jedan za drugim za 1/3 periode, to daje
simetrian trofazni sustav napona.
Odaberimo fazu A kao reprezentativnu i postavimo

os njezina namota u vertikalu. Pretpostavimo lijevi
smjer vrtnje rotora. Namot faze A stvara protjecanje
u smjeru osi faze A na slici.
Za odreivanje smjera induciranog napona vrijedi

pravilo desne ruke.
Taj e napon biti nula kad se
r
smjer vektora B poklapa s osi namota A. Napon e
r
biti pozitivan i maksimalan, kad je smjer vektora B
proao os namota A za /2, to upravo odgovara
stanju na donjoj slici lijevo.
81
9.2. Fazorski dijagram i prostorni vektorski dijagram

Inducirani napon i struja u namotu su skalarne veliine, vremenski promjenljive.
Njihove trenutne vrijednosti i vremenski pomak prikazuje fazorski dijagram.
Vektori u prostornom dijagramu vrte se brzinom ulijevo. Jednostavnije je

meutim zakretati referentnu os A udesno umjesto sve vektore ulijevo.
Pusti li se zajednika os, koju ini vremenska os t i prostorna os namota A, da rotira

udesno, onda ta zajednika os pokazuje trenutne vrijednosti napona i struja te
prostorni poloaj okretnih protjecanja i okretnog polja indukcije.
82
9.3. Protjecanje i struja

Struje svih triju faza
r zajedno daju okretno
protjecanje armature a .
Kad je struja u fazi A u fazi s naponom, nai e se
okretno protjecanje u osi A u trenutku kad je
napon maksimalan.
Kad struja zaostaje za naponom za kut bit e
maksimalna kad os A-t prevali kut . To dakle
znai da je u zajednikom vektorsko-fazorskom
dijagramu smjer vektora protjecanja identian sa
smjerom fazora struje koja ga je proizvela.
0,
9.4. Inducirani napon, prazni hod

Kod neoptereenog stroja jedina struja koja utjee na magnetske prilike je
istosmjerna uzbudna struja na rotoru. Ona stvara protjecanje m. Ono odreuje
indukciju u rasporu B, a ova tok o kojem ovisi inducirani napon:
E = 4,44 f (w/2a) fn
Ovisnost = f(Im) ili = f(m) naziva se
magnetskom karakteristikom.
Ako se nadomjesti s E dobije se karakteristika
praznog hoda E = f(m) koja vrijedi za n = konst,
to za sinkroni stroj mora uvijek biti ispunjeno.
Karakteristika je okrenuta apscisom
ulijevo, ali se
r
zato parovi vrijednosti E i dobivaju odmah kao
fazori i vektori u pravom poloaju u dijagramu.
To specifino pogonsko stanje u kojem u namotima statora ne teku nikakve struje
naziva se praznim hodom.
Ono daje uvid u prilike u magnetskom krugu.
83
9.5. Optereenje
Prikljukom simetrinog troila u faznim e namotima potei struje I koje
r zaostaju
za naponima za kut . Te e struje stvoriti okretno protjecanje armature a , koje se
r
r
daje predoiti vektorom u smjeru fazora struje I. Oba protjecanja zajedno a i m
r
zbrajaju se u rezultantno protjecanje , koje odreuje visinu induciranog napona.
Rezultantno protjecanje zakrenuto je prema fazoru
induciranog napona E za /2 ulijevo. Ono odreuje
visinu induciranog napona prema karakteristici
praznog hoda.
Os pola rotora bila je u praznom hodu za /2 lijevo
od fazora induciranog napona, a sada se kod
optereenja pomakla ulijevo jo za kut .
Kako je manji od m, to e se i napon pri optereenju smanjiti. Poveat ga se moe samo poveanjem uzbude.
Dijagram sinkronog stroja
pri optereenju
9.6. Regulacija napona i frekvencije

Da bi inducirani napon ostao isti kao to je bio u praznom hodu, mora se pri
optereenju poveati uzbudno protjecanje, pa rezultantno protjecanje iznosi:
r
= m + a = mo
Tu zadau preuzima regulator napona, koji na svako smanjenje napona reagira
poveanjem uzbudne struje rotora.
Jednako tako regulatorom brzine vrtnje pogonskog stroja mora se frekvenciju
proizvedenih napona i struja sinkronog stroja odravati konstantnom. Uobiajena
frekvencija u Europi je 50 Hz i da bi se postigla stroj se mora vrtjeti brzinom:
n = 60 f/p
Ta se brzina mora strogo odravati.
84
9.7. Energetska ravnotea

Elektrina snaga stroja uz napon i struju po fazi Ef odnosno If iznosi za tri faze:
Pel = 3 Ef If cos
Za inducirani napon po fazi slijedi:
Ef = 4,44 f (w/2a) fn = 4,44 (2/) B p l f (w/2a) fn
Fazna struja moe se izraziti protjecanjem armature, koje za trofazni namot iznosi:
3
2
a = I f 2
w 1 4
fn
2a 2 p
Uvrste li se Ef i If iz tih dvaju izraza u izraz za snagu Pel slijedi:

gdje je K = (/p)(/p) V
Pel = K B a cos
Moment koji djeluje na rotor izraunava se po izrazu:

M = (/p) V B m sin
Mehanika se snaga dobije ako se moment
pomnoi s kutnom brzinom:
Pmeh = M (/p) = (/p) (/p) V B m sin =
= K B m sin
Vektorski dijagram protjecanja na slici pokazuje
da je uvijek:
a cos = m sin
Dijagram sinkronog stroja i moment
Elektrika snaga se dobiva mnoenjem KB sa a cos , a mehanika mnoenjem

KB sa m sin , pa odatle slijedi:
Pel = Pmeh
To pokazuje da je elektrina radna snaga odreena faktorom snage cos , a
mehanika kutom optereenja .
85
9.8. Idealni stroj

Do sada se nisu u razmatranju uzeli u obzir radni otpori namota i rasipni tokovi
ulaneni s namotom, koji su predoeni rasipnom reaktancijom namota. Oni uzrokuju
padove napona, pa se napon na stezaljkama stroja U razlikuje od induciranog napona
E. Za generatorski rad stroja stoga vrijedi:
U = E I (R + jX)
a za motorski rad:
U = E + I (R + jX)
Takoer se nisu uzeli u obzir i gubici u stroju koji nastaju zbog Jouleove topline u
namotima, zatim zbog histereze i vrtlonih struja u eljezu te zbog trenja i ventilacije. Snaga o kojoj se ovdje stalno govori oznauje se kao pretvorena snaga u rasporu.
Stroj o kojem je ovdje rije na neki je nain idealni, bez omskih otpora, bez rasipanja i bez gubitaka. Razlog lei u tome da se tako mogu bolje sagledati osnovna
naela.
9.9. Kratki spoj

Drugo posebno pogonsko stanje je kratki spoj. Stezaljke statora su kratko spojene,
pa je napon izmeu njih jednak nuli. Struje u kratko spojenoj armaturi mogu
slobodno tei.
U uzbudnom namotu podeena je uzbudna struja tako da postoji m. Na stezaljkama
se javlja napon U, to odgovara tom protjecanju prema karakteristici praznog hoda.
Kad se stezaljke kratko spoje U = 0, E je

takoer nula, pa je rezultantno protjecanje
isto jednako nuli. m se meutim nije
promjenilo.
U armaturnim namotima e potei struje
koje daju novo protjecanje a, a njegovo
zbrajanje s m daje nulu. To znai da
vrijedi:
r
r
a + m = 0
r
a = m
86
Dalje to znai da e veoj uzbudnoj struji odgovarati i vea struja armature.

Karakteristika kratkog spoja prikazuje struju armature ovisno o uzbudnoj struji:
I = f(Im)
ili a = f(m)
9.10. Sinkrona reaktancija

Veliina induciranog napona u stroju odreena je rezultantnim protjecanjem u
rasporu:
r r
r
= m + a
Fazor induciranog napona okomit je na rezultantno protjecanje, a veliina mu se
moe odrediti iz karakteristike praznog hoda za rezultantno .
r
r
r
Vektori m , a i ine karakteristini
trokut po slici. Naponi E, Em i Ea su okomiti na
vektore protjecanja i njima proporcionalni. Za
njih vrijedi:
E = Em + Ea
Samo inducirani napon E odgovara po
karakteristici praznog hoda protjecanju .
Ostala dva odgovaraju karakteristici koja bi se
dobila kad bi se povukao pravac kroz toku N
na slici, koja odgovara ukupnom protjecanju.
Napon Ea koji odgovara protjecanju armature

proporcionalan je struji armature. Oznai li se faktor
proporcionalnosti s Xs, fazor napona se moe pisati
ovako:
Ea = (1/j) Xs I = - jXs I
a trokut napona ovako:
E = Em jXs I
Sinkrona reaktancija
87
lan jXsI izgleda kao pad napona struje I u nekoj reaktanciji Xs kojeg treba odbiti od
nekog fiktivnog napona rotorskog protjecanja Em da bi se dobio stvarno inducirani
napon E.
Reaktancija Xs naziva se sinkronom reaktancijom. Fazorski dijagram sinkronog
stroja poprima oblik prema gornjoj slici. Napon rotorskog protjecanja Em odgovara
uzbudi rotora, ali po lineariziranoj karakteristici, predoenoj pravcem kroz toku N
na ranijoj slici.
Od tog fiktivnog napona Em mora se odbiti pad napona u sinkronoj reaktanciji Xs da
bi se dobio stvarno inducirani napon E, koji je uz zanemarenje otpora i rasipne
reaktancije namota, jednak naponu na stezaljkama U.
Razmatranje pomou trokuta napona omoguuje uvoenje nadomjesne sheme
sinkronog stroja. Crta se samo za jednu fazu. Napon Em se podeava uzbudnom
strujom. Napon na stezaljkama je E, a uz ukljuenje rasipne reaktancije u ukupnu
sinkronu napon na stezaljkama e biti U.
Nadomjesna shema sinkronog stroja
Kao primjer jednostavnog sagledavanja prilika pomou nadomjesne sheme moe se

uzeti kratki spoj, pa je E = 0. Napon Em alje struju kroz reaktanciju Xs, pa e struja
zaostati za naponom za /2. Ta struja kratkog spoja Ik bit e tolika da e njen pad
napona u sinkronoj reaktanciji biti jednak Em:
Em = Ik Xs = k Im
Ti su odnosi prikazani na slici.
88
Kratki spoj i sinkrona reaktancija
9.11. Sinkroni stroj na krutoj mrei

Sinkroni generator moe opskrbljivati grupu svojih vlastitih potroaa kao jedini
izvor elektrine energije za tu grupu vlastita mrea generatora. Za takvu mreu
je karakteristino da ne moe davati energiju sinkronom stroju pa on ne moe raditi
kao motor.
Primjer takva pogona je npr. brodski generator za opskrbu broda vlastitom
energijom.
Najvei broj sinkronih generatora prikljuen je na zajedniku mreu kruta
mrea. U njoj je toliko generatora da su njezin napon i frekvencija stalni. Neki od
prikljuenih strojeva moe u elektrinu mreu davati snagu ili ju uzimati.
9.11.1. Ravnotee napona, protjecanja i frekvencije

Kad sinkroni stroj radi prikljuen na mreu, ispunjena su dva uvjeta:
1. napon na stezaljkama stroja identian je naponu mree, jer su stezaljke stroja
spojene s dovodima mree: E = Umr
2. brzina vrtnje mora biti sinkrona, vremenski usklaena, tako da je frekvencija
napona mree Umr i napona stroja E jednaka.
Ravnotea napona mora biti sauvana u svim pogonskim uvjetima. Kako je napon
stroja odreen rezultantnim protjecanjem i ono mora biti kruto.
Ako je prema slici stroj prikljuen na mreu
napona Umr i uzbuen tako da se u njemu
inducira napon:
E = Umr
onda je rezultantna uzbuda, bez ikakvih struja
u statoru, jednaka: r r
= m
k
Rad neoptereenog sinkronog
stroja na krutoj mrei
pa e stroj raditi na mrei u praznom hodu.
Ravnotea protjecanja. Ravnotea napona

zahtijeva da rezultantno protjecanje zadri uvijek konstantan iznos i isti poloaj,
kako to odgovara konstantnomu induciranom naponu.
89
Meutim na vektor protjecanja rotora moe se utjecati na dva naina. Moe mu se

mijenjati iznos promjenom uzbudne struje, ali i poloaj tako da da se stroj pogoni ili
koi veim ili manjim mehanikim momentom. Time se mijenja veliina kuta .
Svaka promjena veliine ili poloaja uzbudnog protjecanja m uz kruto rezultantno
protjecanje , izazvat e struje u armaturi koje stvaraju protjecanje a i prema slici
uspostavljaju ravnoteu:
r
r
r
m + a = = konst .
Kad bi se kut optereenja sluajno

promijenio, nastao bi viak ili manjak
razvijenog momenta uvijek takvog smjera da
vraa rotor u prvobitni poloaj i prisiljava ga
da se u tom stabilnom poloaju vrti
sinkronom brzinom.
Uspostavljanje ravnotee protjecanja
Ravnotea frekvencija. Frekvencija napona

mree i frekvencija induciranih napona u
stroju moraju biti strogo jednake.
Ako bi se rotor tjerao brzinom malo drugaijom od sinkrone, poloaj rotora prema
rezultantnom rprotjecanju to ga diktira napon mree mijenjao bi se po slici.
r
Protjecanje m zauzima razliite poloaje prema rezultantnom protjecanju ,
oznaene s 0, 1, 2,...
r
Protjecanje a mijenja pritom poloaj i
veliinu i njie se izmeu jedne maksimalne i
jedne minimalne vrijednosti. Isto se tako njie i
struja statora. Njie se dalje i moment ovisan o
sin , izmeu pozitivnih vrijednosti kod 0 < <
i negativnih kod < < 2, a prosjena bi
mu vrijednost bila nula.
Ispadanje iz sinkronizma
k
90
Takvo se pogonsko stanje naziva ispadanjem iz

koraka ili ispadanjem iz sinkronizma i
neodrivo je. Mora se brzo prekinuti.
9.11.2. Utjecaj uzbude i momenta na rad stroja

r
Utjecaj uzbude. U praznom hodu je uzbudna struja takva da vrijedi:
m = .
r
r
Pomakne li se regulator uzbude tako da bude: m >
u armaturi e, da se ne bi naruila ravnotea protjecanja, potei takva struja da e
rezultantno protjecanje biti:
r
r
r
m + a =
r
r
Protjecanje a suprotno je m , pa je struja armature koja ga stvara induktivna i
zaostaje za naponom E za /2 (slika a).
Naduzbueni generator daje dakle u mreu induktivnu struju. Dati induktivnu struju
znai isto to i uzimati kapacitivnu. To ustvari znai da se naduzbueni sinkroni
stroj na mrei ponaa kao kondenzator.
Rad (a) naduzbuenog i (b) poduzbuenog

k stroja na krutoj mrei
sinkronog
r
r
Nasuprot tome, ako se uzbuda smanji tako da je: m <
protjecanje armature mora biti takvo da nadoknadi manjak uzbude na rotoru.
Ravnotea e opet biti uspostavljena, ali tako da e generator davati kapacitivnu
struju ili drugaije reeno uzimati induktivnu struju iz mree. To ustvari znai da se
poduzbueni sinkroni stroj na mrei ponaa kao prigunica.
Podeavanjem uzbudne struje moe se regulirati veliina jalove struje. Veina
potroaa prikljuenih na mreu troi induktivnu struju, pa sinkroni strojevi na mrei
rade redovito naduzbueni, kako bi mrei davali induktivnu struju koju trebaju
potroai.
Utjecaj momenta. Ako se djeluje na osovinu sinkronog stroja koji se vrti u stanju
potpune ravnotee nekim momentom M u smjeru vrtnje, rotor e se zakrenuti iz
svog poetnog poloaja ( = 0) u smjeru vrtnje.
91
Zakret za kut uzrok je elektromagnetskom momentu koji nastoji rotor vratiti u

poetni poloaj, a proporcionalan je sin .
Openito vrijedi: Pmeh = Mpog s
gdje je s sinkrona kutna brzina rotora.
Pomak rotora za kut izazvat e u statoru takvu struju I da njeno protjecanje
zajedno s rotorskim daje opet isto nepromijenjeno protjecanje (slika a):
r
r
r
m + a =
Struja koja daje takvo protjecanje gotovo je u fazi s naponom E; ona je preteno
radna. Generator tjeran momentom Mpog daje u mreu radnu snagu.
Slino je i kada se stroj optereuje momentom tereta Mter, koji je suprotan smjeru
vrtnje. Tada dolazi do zakreta za kut suprotno smjeru vrtnje. Taj je zakret uzrok
elektromagnetskom momentu koji djeluje na rotor u smjeru vrtnje, koji vue teret i
pritom predaje snagu:
Pmeh = Mter s
Stroj je time preao u motorski rad. Struja je opet preteno radna, ali je promjenila
smjer. Stroj dakle uzima radnu struju i elektrinu snagu iz mree i radi kao motor
(slika b).
Sinkroni stroj se ustvari sam
prilagouje momentu na osovini. On moe raditi i kao generator i kao motor.
On moe stoga i zamijeniti
kondenzatore kojima se vri
kompenzacija jalove snage u
mrei, jer moe raditi kao
kompenzator.
Generatorski (a) i motorski (b)krad sinkronog stroja
na krutoj mrei
9.11.3. Sustav prikazivanja

Sinkroni stroj moe raditi i kao generator i kao motor. Isto se pogonsko stanje moe
prikazati u dva razliita sustava prikazivanja:
1. generatorski sustav
2. sustav troila (ponekad motorski sustav)
92
Struje i snage u oba su sustava prikazivanja iste, ali im je predznak u oba sustava
suprotan.
U generatorskom sustavu se oznaava pozitivnom strujom ona koja na
stezaljci pozitivnog napona izlazi iz ureaja.
U sustavu troila pozitivnom se oznauje struja koja na stezaljci pozitivnog
napona ulazi u ureaj.
Na slici su u prvom stupcu prikazani ureaji, u drugom fazorski dijagram napona i
struje u generatorskom sustavu, a u treem fazorski dijagram u sustavu troila.
Za sinkroni stroj kao generator koristi se generatorski sustav prikazivanja, a kao
motor sustav troila. Prijelaz iz jednog u drugi je jednostavan; svi fazori struje
mijenjaju predznak. Isto vai i za snage.
93
9.11.4. Momentna karakteristika

Elektromagnetski moment koji djeluje na rotor sinkronog stroja slijedi po izrazu:
M=
VB m sin
p
Uz konstantan napon mree bit e i E = konst, a to znai i B = konst, pa moment

ovisi o protjecanju m i o sin . Protjecanje se moe po volji podesiti uzbudnom
strujom, a kut se postavlja sam kako bi se odrala mehanika ravnotea.
Moment djeluje uvijek tako da rotor vraa u poloaj ravnotee elektromagnetskog i

mehanikog momenta. Kut definira se kao kut od vektora protjecanja do vektora
indukcije i oznauje se pozitivnim u smjeru vrtnje. To znai da je na desnoj polovici
dijagrama prikazan moment u motorskom, a na lijevoj u generatorskom radu.
Maksimalna vrijednost momenta ovisi o uzbudnom protjecanju m:
Mm =
VB m
p
Vee uzbudno protjecanje na slici m2 znai da e i maksimalna vrijednost momenta

biti vea. Kad moment na osovini premai vrijednost Mm nastaje ispadanje iz
sinkronizma.
94
10. Nain rada asinkronog stroja

10.1. Stator na mrei
Asinkroni motor razlikuje se od sinkronog po tome to mu rotor nije napajan
strujom iz vanjskog izvora. Struje se u rotoru induciraju okretnim poljem statora.
Zato se motor esto naziva i indukcionim motorom.
Da bi okretno polje induciralo napone u vodiima rotora, mora postojati razlika
brzina izmeu okretnog polja i rotora, jer se samo u tim uvjetima mogu inducirati
naponi u rotoru, mogu u njemu potei struje i moe se razviti okretni moment.
Ta razliitost brzine prema sinkronoj daje ovoj vrsti strojeva naziv asinkroni
strojevi.
Stator tog stroja se prikljuuje na krutu mreu

trofaznog napona. Simetrine struje koje poteku
kroz stator daju okretno protjecanje, ono
r u zranom
rasporu stvara okretno polje indukcije B .
Stator i trofazni otvoreni rotor

k
asinkronog stroja
To polje inducira u statoru napone EA, EB i EC koji

dre ravnoteu s naponima mree U1, U2 i U3. Uz
zanemarenje padova napona u radnom otporu i
rasipnoj reaktanciji statorskih namota dobije se
model idealnog stroja.
Za tonija razmatranja treba uzeti u obzir i te padove napona, pa tada u svakoj fazi
vrijedi:
E = U I (R + jX)
10.2. Otvoreni rotor

Rotor asinkronog stroja ne napaja se iz vanjskog izvora. U njemu teku samo struje
to ih inducira okretno polje stvoreno u zranom rasporu. Da bi struje mogle potei
namot rotora mora biti za sebe kratko spojen.
Da bi struje u rotorskom namotu dale okretno protjecanje, mora taj namot biti
viefazan i uz to simetrian.
95
Broj faza statora i rotora ne mora biti jednak, samo mora biti simetrino rasporeen.
Broj polova statorskog i rotorskog namota mora biti jednak.
to se zbiva u rotoru stroja koji je zaustavljen i otvoren? Stator je prikljuen na
mreu i u rasporu stvara okretno polje, koje inducira napone u statoru i u rotoru.
Frekvencije u oba dijela stroja su jednake:
f2 = f1
Inducirani naponi razlikuju se zbog razliitog broja zavoja i namotnog faktora, pa
meu njima vrijedi omjer:
E2 : E1 = w2 fn2 : w1 fn1
Oni stoje u vrstom odnosu tako dugo dok rotor miruje.
Napon, struja i protjecanje mirnog rotora kojemu se osi

namota podudaraju s osima statorskih namota
Ako se rotor postavi u poloaj prema slici, te mu se os poklapa s osi A statora, oba
e napona E2 i E1 biti u fazi, jer ih inducira isto okretno polje. Zakretanjem rotora za
kut dobit e se u njemu napon zakrenut za taj kut; moe prethoditi ali i zaostati u
fazi za naponom statora.
10.3. Okretno protjecanje mirnog rotora

Zatvore li se namoti rotora koji i dalje miruje, inducirani naponi e potjerati struje,
koje e zaostati za naponima za kut 2, koji ovisi o odnosu reaktancije i radnog
otpora rotorskog faznog namota.
Ako je rotor zaustavljen u poloaju u kojem se osi a i A poklapaju, naponi E1 i E2 bit
e u fazi, a struja I2 zaostaje za kut 2. U trenutku kad je struja u fazi a maksimalna,
96
okretno protjecanje to ga stvaraju rotorske struje mora se nai u osi faze a koja se
sad podudara s osi faze statora
A, ranija slika. Slika pokazuje da fazor struje I2 i
v
vektor njezina protjecanja 2 treba crtati u istom smjeru.
Na iduoj slici predoeni su E1, E2, I2 i protjecanja
u sluaju kad se osi faze statorav A
v
i rotora a ne poklapaju. Okretno protjecanje rezultanta je protjecanja statora 1 i
v
rotora 2 . To rezultantno protjecanje inducira napone E1 u statoru.
Napon, struja i protjecanje rotora

zakrenutog prema statoru za kut
Crtanje vektorsko-fazorskog
k
dijagrama asinkronog motora bez
obzira na poloaj rotora
Zakrene li se os rotora a prema osi statora A za kut , za isti kut e biti pomaknut
napon E2 prema naponu E1. Struja
v I2 je maksimalna u trenutku kad se os A-t poklopi
s fazorom I2. U tom se trenutku 2 nalazi u osi rotora a, za kut udesno od E1.
Bez obzira na poloaj rotora dakle, njegovo protjecanje ima isti smjer koji bi imalo
uz poklapanje osi namota statora i rotora, desna slika. Zato se vektorsko-fazorski
dijagram statora i rotora crta uvijek tako da se osi njihovih namota podudaraju. To
pokazuje da vrtnja rotora ne utjee na fazni polozaj promatranih napona i struja, kao
ni na poloaj u prostoru protjecanja koja su stvorena rotorskim strujama.
Za kut optereenja vrijedi:
= /2 + 2
Dok rotor miruje frekvencija u njemu je:

f20 = pns /60
Brzina okretnog polja rotora jednaka je brzini okretnog protjecanja koje ga je
proizvelo:
n20 = 60 f20 /p = (60/p)(pns /60) = ns
97
10.4. Klizanje
Visinu induciranog napona i frekvenciju u rotoru diktira relativna brzina okretnoga
magnetskog polja u rasporu prema rotoru. Kad se rotor vrti, brzini n i ns okretnog
polja odgovara relativna brzina vrtnje:
nrel = ns - n
Ta razlika obiju brzina vrtnje odreuje frekvenciju u rotoru:
f2 = (ns n)p/60
Obino se navodi odnos frekvencija:
f2 /f1 = (ns n)/ns = s
Taj se odnos naziva klizanjem i oznauje se sa s, a esto se daje u postocima:
s=
ns n
ns
s% =
ns n
100 %
ns
Rotorska je frekvencija:
f2 = s f1
i inducirani napon u fazi rotora:
E2 = 4,44 f2 w2 fn2 = 4,44 s f1 w2 fn2
Oznai li se s E20 napon u fazi otvorenog rotora koji je zaustavljen, uz stator
prikljuen na napon E1:
E20 = 4,44 f1 w2 fn2
bit e odnos tog napona prema naponu statora:
E20 /E1 = w2 fn2 / w1 fn1
Budui da je inducirani napon u rotoru proporcionalan frekvenciji u rotoru f2, bit e
kod klizanja s:
E2 = s E20
Inducirani napon rotora i njegova frekvencija direktno su proporcionalni klizanju s.
Kad rotor stoji (n = 0), klizanje je s = 1. Kad mu se brzina poveava, klizanje opada
pa postaje s = 0 onda kad se rotor vrti sinkronom brzinom (n = ns). Tada i napon u
98
rotoru postaje nula, nema ni struja pa ni momenta. Motor dakle ne moe raditi pri
sinkronoj brzini.
Klizanje je pogodan parametar za definiranje pogonskog stanja asinkronog stroja.
10.5. Struja rotora

Inducirani napon u rotoru potjee od glavnog toka, dok se djelovanje rasipnog toka
moe izraziti rasipnom reaktancijom u sastavu impedancije rotorskog namota. To se
prikazuje tako da je na izvor napona E2 prikljuen strujni krug otpora R2 i
reaktancije X2 koja predouje rasipni tok.
Samoinduktivitetu rotorskog namota zbog rasipnog toka L2 odgovara uz frekvenciju
mree f1 reaktancija:
X2 = 2 f1 L2 (= X20)
Uz frekvenciju rotorskih struja:
f2 = s f1
bit e i vrijednost rasipne reaktancije rotora:
X2s = s X2
Istodobno smanjit e se i vrijednost induciranog napona u rotoru na:
E2 = s E20
Ako rotor miruje (s = 1), a stator se prikljui na mreu, potei e u faznom namotu
rotora struja kratkog spoja:
E 20
(= I 20 )
I 2k =
R2 + jX 2
No ako se rotor vrti, promjenit e se i inducirani napon i rasipna reaktancija ovisno o
klizanju s, pa e struja u fazi rotora biti:
sE 20
I2 =
R2 + jsX 2
Podijeli li se brojnik i nazivnik s klizanjem s, slijedi:
I2 =
E 20
R2
+ jX 2
s
99
Izraz je formalno jednak kao da se kod klizanja poveao radni otpor na vrijednost
R2/s. Budui da je napon E20 konstantna vrijednost, moe ga se uzeti kao referentnu
veliinu i promatrati strujni krug konstantnog narinutog napona u kojem je
reaktancija konstantna, a mijenja se radni otpor ovisno o klizanju.
Struja dobivena prema gornjem izrazu moe se pribrajati statorskoj struji u fazorskovektorskom dijagramu. Gornji se izraz moe pisati u obliku:
I2 (R2 /s + jX2) = E20
a nakon dijeljenja s jX2 izlazi:
I2 + I2 R2 /jsX2 = E20 /jX2
Desna strana izraza je fazor iznosa E20/X2 koji zaostaje za /2 iza fazora E20. Lijeva
je strana zbroj fazora struje I2 i jednog fazora koji za njim zaostaje za /2, a njihov
zbroj daje konstantan rezultat E20/jX2. Kakvo god bilo klizanje s, trokut iznad te
baze ostaje pravokutan i vrh mu se kree po polukrunici iznad iste baze. Lijeva
kateta tog pravokutnog trokuta pri tome je uvijek fazor struje I2.
Kruni dijagram rotorske struje
Fazna struja zaostaje za naponom za kut 2 koji je prema slici:
tg 2 =
sX
I2
= 2
R
R2
I2 2
sX 2
Kad motor miruje bit e uz s = 1:
tg 2 =
a kod sinkrone brzine uz s = 0:
100
X 2
R2
tg 2 = 0
Toka na polukrunici za s = 1 oznauje se s K i naziva tokom kratkog spoja, a

toka za s = 0 oznauje se s 0 i naziva tokom praznog hoda. Vrh fazora struje I2
kree se po krunici od toke K u kojoj se motor pokree, do toke 0 u kojoj se vrti
neoptereen.
Do sada je uzeto da su R1 i X1 jednaki nuli, pa je razmatran samo rotorski krug.
Uzme li se da su razliiti od nule slijedi shema b), gdje je konstantan mreni napon
U, a E20 se neto mijenja ovisno o struji iz mree.
k
Nadomjesna shema asinkronog motora:
a) uz R1 i X1 jednako nuli, b) uzevi
u obzir R1 i X1, c) rotorske vrijednosti reducirane na statorski namot
U cilju preglednosti, veliine rotora reduciraju se na stator uz omjer 1:1, pa se oba

mogu prikazati u jednoj shemi.
10.6. Protjecanje rotora koji se vrti

Kad se rotor vrti u njemu teku struje frekvencije:
f2 = s f1
Te struje stvaraju okretno protjecanje koje se relativno vrti brzinom:
nrel = 60 f2 /p = s 60 f1 /p = s ns
Brzina rotora prema mirnom statoru je:
n = ns (1 s)
101
Brzina vrtnje okretnog protjecanja rotora relativno prema mirnom statoru jednaka je
zbroju brzine rotora i brzine okretnog polja relativno prema rotoru:
n + nrel = ns (1 s) + ns s = ns
a to znai da se okretno polje rotora vrti prema statoru jednakom brzinom kao i
rezultantno okretno protjecanje koje je induciralo napone i struje u rotoru.
r
Kako se poloaj fazora struje I2 i vektora protjecanja 2 u vektorsko-fazorskom
dijagramu podudaraju, a po iznosu su proporcionalni, moe se dijagram
r rotorske
struje pretvoriti u dijagram rotorskog protjecanja, koji prikazuje 2 ovisno o
klizanju.
Kruni dijagram rotorskog potjecanja
10.7. Ravnotea napona i protjecanja

Za motor bez radnog otpora i rasipne reaktancije u statoru vai da su inducirani
naponi u statorskim namotima jednaki naponima mree. To dalje znai da
rezultantno protjecanje svih namota zajedno ima odreeni iznos i poloaj koji
odreuju naponi mree. Ono prethodi fazoru napona za /2.
r
r
r
Protjecanje je rezultanta od 1 i 2 , pa
vrijedi:
r
= 2 + 1
r
Protjecanje 2 odreeno je klizanjem s.
Statorska struja
I1 proporcionalna je
r
protjecanju 1 i s njim je u istom poloaju.
102
Ravnotea protjecanja
k
asinkronog stroja
Odreivanjem statorskog protjecanja odreena je i veliina i fazni poloaj statorske

struje I1.
10.8. Prikaz u motorskom sustavu

U predoavanju rotorskih struja i protjecanja asinkronog motora dosad se uzeo
pozitivnim smjer struje koji se podudara sa smjerom induciranog napona. To je
karakteristino za generatorski sustav prikazivanja.
Zbog toga je i smjer struje I1 ispao takav da joj je radna komponenta suprotna smjeru
napona. To samo znai da generator daje negativnu radnu snagu, odnosno da motor
uzima pozitivnu radnu snagu.
Asinkroni stroj preteno se upotrebljava kao motor, pa je praktinije da se njegov
vektorsko-fazorski dijagram prikazuje u motorskom sustavu.
Prijelaz je jednostavan: sve fazore struja i vektore protjecanja treba samo zakrenuti
za 180.
Izmjenina struja u simetrinome viefaznom sustavu daje protjecanje:
mI 2 4
w fn = k I
2 2p
koje je proporcionalno struji, tako da je:
1 = k1 I 1
2 = k2 I 2
= k1 I
Dijagram u donjoj slici b) dade se pretvoriti u strujni dijagram, ako se sva tri
protjecanja podijele s faktorom proporcionalnosti k1:
1
k1
= I1
k
= I2 2
k1
k1
k1
=I
dalje vrijedi da je:

k2 /k1 = m2 w2 fn2 /m1 w1 fn1
103
Prijelaz s generatorskog (a) na

motorski (b) sustav prikazivanja
na krunom dijagramu
Struja I je zamiljena struja statora koja sama za sebe stvara protjecanje jednako
rezultantnom stvorenome zajednikim djelovanjem struja statora i rotora. Ona se
naziva i strujom magnetiziranja.
Budui da su svedene na isti broj zavoja, sve struje se mogu zbrajati na isti nain
kao i protjecanja.
k
Kruni dijagram asinkronog
motora sa
strujama reduciranim na primarni namot
Nastao je kruni dijagram struje asinkronog motora koji na modelu idealnog motora
pokazuje bitne karakteristike ponaanja ovog motora.
104
11. Nain rada istosmjernog stroja

11.1. Izvedba stroja
Istosmjerni stroj izvodi se s uzbudom na statoru i armaturom na rotoru. Uzbuda je
smjetena na istaknutim polovima i u zranom rasporu ispod polova stvara polje
indukcije B. U tom polju vrti se armatura, pa se u njezinim vodiima induciraju
naponi. Svaki vodi prolazi naizmjence ispod N-pola i S-pola, te se smjer napona
induciranog u vodiu mijenja.
Na etkicama, koje kliu po kolektoru, a nalaze se

uvijek u istom poloaju prema polovima statora,
pojavljuje se napon uvijek istog smjera i tee struja
uvijek istog smjera. Kolektor koji se vrti, s etkicama koje miruju, je mehaniki ispravlja.
Ako se na etkice prikljue vanjski potroai, inducirani istosmjerni napon stroja

potjerat e kroz njih struju. Na donjoj slici oznaen je smjer induciranog napona uz
lijevi smjer vrtnje i oznaeni smjer magnetskih silnica. Struje koje teku u smjeru tih
induciranih napona
djeluju kao svitak kojemu os lei u osi etkica, te daju protjecar
nje armature a oznaenog smjera.
Magnetsko polje statora i protjecanje oznaenog smjera daju zakretni moment koji
djeluje na rotor u smjeru u kojem bi os protjecanja doveo najkraim putem u os
magnetskog polja statora, to se moe provjeriti i pravilom lijeve ruke.
105
im se stroj optereti kao generator, pojavi se moment koji djeluje na rotor

nasuprotno smjeru vrtnje. Taj moment treba svladati momentom pogonskog stroja
da bi se vrtnja nastavila.
Ako se umjesto potroaa na etkice istosmjernog stroja prikljui vanjski izvor
istosmjernog napona i ako je napon tog izvora malo vei od napona induciranog u
stroju, potei e iz vanjskog izvora u istosmjerni stroj struja obrnutog smjera, suprotna smjeru njegova induciranog napona. Stroj time uzima energiju iz vanjskog izvora
i radi kao motor.
Armaturni namot ima svoj otpor, od etkice (+) do etkice (-) ukupno Ra. Od etkica
do kolektora nastaje odreeni pad napona, gotovo istog iznosa kod svih struja, od
oko 1 V po etkici, tj. ukupno za obje etkice U = 2 V. Taj pad napona uvijek je
istog iznosa i uvijek je usmjeren suprotno struji koja tee preko etkica.
Zbog toga je zgodno prikazati istosmjerni stroj kao idealni izvor induciranog napona
E, kojem je u seriju dodan otpor armature Ra i kontakt s padom napona U = 2 V.
Posebno vrijedi za generator:

E>U
E U = I Ra + 2
E = U + I Ra + 2
106
odnosno za motor:
E<U
U E = I Ra + 2
E = U - I Ra - 2
Tu je primjenjen generatorski sustav prikazivanja za generator, a motorski sustav za

motor. Kad bi se primjenio isti sustav prikazivanja za oba pogona, vrijedilo bi za
generatorski sustav:
E = U + I Ra 2
i to i za generatorski i za motorski rad. Jedino bi struju za generatorski rad trebalo
unijeti kao +I, a za motorski rad kao -I.
Slino bi za motorski sustav prikazivanja bilo:
E = U - I Ra 2
samo to bi za motorski rad struja bila +I, a za generatorski -I.
U oba je sluaja predznak pada napona na etkicama U = 2 V uvijek jednak predznaku pada napona u armaturi IRa.
Protjecanje armature u poprenoj osi, osi etkica, praktiki ne stvara polje magnetske indukcije u prostoru izmeu polova, jer je put silnica u zraku u tom podruju
vrlo velik pa indukcija ostaje mala.
Meutim, zbog protjecanja armature poveava se protjecanje pod jednim rubom
pola, a smanjuje se pod drugim. Rezultat je toga da se ukupni tok pod polom zbog te
reakcije armature uvijek neto smanji, bez obzira na to gleda li protjecanje armature
udesno ili ulijevo, a to znai bez obzira na generatorski ili motorski rad.
Taj efekt smanjenja glavnog toka zbog protjecanja armature, koji je to vei to je
struja armature vea, naziva se reakcijom armature zbog zasienja.
11.2. Vrste uzbude

Da bi se na polovima stvorilo uzbudno protjecanje, potrebno je na njih namotati
uzbudni namot s wp zavoja po polu. Uzbudno protjecanje po polu iznosit e:
m = Im w p
gdje je Im struja koja tee kroz uzbudni namot.
107
Uzbudni namot se moe prikljuiti tako da se mogu postii slijedee vrste uzbude:
poredna ili samouzbuda, nezavisna i serijska.
Kod poredne uzbude izvor istosmjernog napona iz kojeg se uzima uzbudna struja je
sam stroj koji se uzbuduje (samouzbuda). Armatura stroja i uzbudni namot paralelno
su prikljueni na mreu. Napon uzbude pri tome je jednak naponu na stezaljkama
armature:
Um = U
O nezavisnoj uzbudi rije je onda kad se ona napaja iz posebnog izvora koji ne
ovisi o naponu stroja to se uzbuuje.
Kod motora se armatura napaja vanjskim naponom U. Najee isti izvor napona
napaja i uzbudu. Ipak treba i kod motora razlikovati nezavisnu uzbudu, kad za
uzbudu slui odvojeni izvor napona, koji uzbudu moe napajati naponom sasvim
drugog iznosa ili je taj napon posebno upravljiv.
Serijska uzbuda spojena je u seriju s armaturom, pa kroz uzbudni namot tee struja
armature. Pri raznim optereenjima mijenja se struja armature, a time i uzbudna struja. Vea struja uzbuuje i vei tok , to poveava razvijeni moment pri toj struji.
Kod serijske uzbude struja kroz uzbudni namot odreena je optereenjem. To je

relativno velika struja armature Ia. Protjecanje potrebno za tok je:
m = wp Ia wp = m /Ia
odnosno broj zavoja na svim polovima mora biti:
w = 2 p wp = 2 p m /Ia
108
uz presjek ice:
q = I a /
gdje je doputena gustoa struje (oko 3,5 A/mm2 za bakar).

Kod poredne i kod nezavisne uzbude uzbudna struja nije odreena, ve je odreen
napon Um na koji treba prikljuiti uzbudni namot. Na taj napon prikljuen je uzbudni
namot s ukupno w zavoja srednje duljine l1, specifinog otpora , gustoe struje .
Otpor je tog namota:
Rm = w l1 /q
a struja u uzbudnom namotu:
Im = q
gdje je q presjek ice. Uz zadani napon Um slijedi:

Um = Im Rm = q w l1 /q = w l1
Tada se moe redom izraunati:
broj zavoja
w = Um / l1
uzbudna struja Im = 2 p m /w
presjek ice
q = I m /
Iz usporedbe triju zadnjih izraza slijedi da e za veliku struju kod serijske uzbude
broj zavoja uzbudnog namota biti malen, a da e kod poredne i nezavisne uzbude
velikom uzbudnom naponu odgovarati velik broj zavoja. Tom velikom broju zavoja
odgovara mala uzbudna struja i mali presjek ice.
Za serijsku uzbudu karakteristian je mali broj zavoja od ice velikog presjeka, a za
porednu i nezavisnu uzbudu karakteristian je velik broj zavoja od razmjerno tanke
ice.
Osim poredne, nezavisne i serijske uzbude ima i sloena ili kompaundna uzbuda,
a to je kombinacija poredne i serijske uzbude, pri emu serijska uzbuda pojaava ili
slabi djelovanje poredne uzbude, pa je rije o kompaundaciji i protukompaundaciji.
I = Ia + Im
109
11.3. Samouzbuda
Napon na stezaljkama neoptereenoga istosmjernog generatora jednak je induciranom naponu armature, jer padova napona bez struje u armaturi nema:
U=E
Inducirani napon mijenja se po karakteristici praznog hoda E = f(Im), koja se
temelji na karakteristici magnetskoga kruga i vrijedi uz konstantnu brzinu vrtnje.
Kroz uzbudni namot otpora Rm potei e struja Im ako se prikljui na napon:
Um = Im Rm
Taj napon ovisno o struji Im prikazan je na slici pravcem. Napon armature E ovisno o
toj istoj uzbudnoj struji Im prikazan je karakteristikom praznog hoda E = f(Im).
Sjecite pravca samouzbude i karakteristike praznog hoda daje napon:
Um = U
tj. onaj napon koji e kroz uzbudni namot potjerati upravo onoliku struju kolika je
potrebna da se toliki napon pojavi na stezaljkama.
U stroju koji nije uzbuen inducira se uslijed remanentnog magnetizma napon

remanencije Er (toka 1). Taj napon potjerao bi u samouzbudnom namotu struju koja
odgovara toki 1' na pravcu samouzbude. No takva uzbudna struja inducirala bi u
armaturi napon koji odgovara toki 2, a taj napon bi potjerao struju koja odgovara
toki 2', i taj bi se proces nastavio sve do toke N = N', u kojoj je uspostavljena
ravnotea induciranog napona i napona potrebnog za uzbudu.
110
Viak napona E po karakteristici praznog hoda prema padu napona um = im Rm u

omskom otporu samouzbudnog namota ini napon:
U = Lm dim /dt
koji se troi na promjenu uzbudne struje kroz namot samoinduktiviteta Lm.
Kad se stezaljke uzbudnog namota prikljue na etkice stroja, stroj e se uzbuditi na
napon koji odgovara sjecitu pravca samouzbude i karakteristike praznog hoda.
Ako se otpor uzbudnog namota povea, npr. dodavanjem u seriju otpora za
regulaciju, pravac samouzbude postaje strmiji, pa sjecite pada nie i napon na
stezaljkama je manji. Najvii se napon dobiva kad je sav predotpor iskljuen.
Najnii napon koji se moe podesiti ogranien je zakrivljenou karakteristike
praznog hoda.
Uzbudna struja kod samouzbude samo je
nekoliko postotaka nazivne struje, pa se, unato
tome to uzbudna struja dolazi iz armature,
padovi napona u armaturi neoptereenog stroja
mogu zanemariti.
Kod generatora struja armature je:
Ia = I + Im
Kod motora struja armature je:
Ia = I - Im
Razlike nisu velike, pa se priblino moe uzeti:
Ia I
11.4. Nezavisna uzbuda

Nezavisnom uzbudom se naziva uzbuda
kod koje se uzbudni namot napaja iz
izvora istosmjernog napona koji ne ovisi
o naponu na stezaljkama stroja to se
uzbuuje.
111
Napon za napajanje uzbude moe se po volji podesiti. Tu je struja armature jednaka

struji u dovodima:
Ia = I
11.5. Serijska uzbuda

Serijski uzbudni namot spojen je u seriju s armaturom, pa kroz njega tee struja
armature. Upotrebljava se gotovo iskljuivo u serijskim motorima, kojima takav
nain uzbude daje posebna svojstva u pogonu, osobito prikladna za elektrinu vuu.
Struja armature, uzbudna struja i struja u dovodima kod serijskog stroja je ista struja:
Ia = Im = I
Budui da je kod serijske uzbude uzbudna
struja ujedno i struja optereenja, na prvi
pogled izgleda apsurdnim govoriti o karakteristici praznog hoda, jer u praznom hodu
nema optereenja pa nema ni uzbudne struje.
Zato je dogovoreno da se karakteristikom
praznog hoda serijski uzbuenog stroja smatra
karakteristiku E = f(Im) koja se dobiva pri
konstantnoj brzini vrtnje n, uz odvojeno
napajanje uzbudnog namota strujom Im i uz
struju armature:
Ia = I = 0
Kako se mora spojiti stroj za mjerenje takve
karakteristike pokazuje slika.
11.6. Kompaundna uzbuda

Kombinacija poredne (ili nezavisne) i serijske uzbude moe djelovati na dva u
osnovi razliita naina. Oba se mogu razmotriti pri generatorskom radu.
U gornjoj slici serijska uzbuda potpomae protjecanje poredne uzbude. Povisi li se
optereenje generatora, serijski dio uzbude e povisivati inducirani napon. Takva
kombinacija se naziva kompaundacijom.
112
U donjoj slici serijski dio uzbude djeluje suprotno porednoj uzbudi. Kad se
poveava struja optereenja, inducirani se napon djelovanjem serijske uzbude
smanjuje. Takva se kombinacija naziva protukompaundacijom.
Isti stroj moe raditi kao generator ili kao
motor. Prijelazom iz generatorskog u
motorski rad ne mijenja se predznak
napona na stezaljkama stroja, pa zbog
toga i smjer struje u porednom namotu
ostaje nepromijenjen. Ono to se mijenja,
to je smjer struje u dovodima i u armaturi.
Kompaundacija kod generatora postaje u
motorskom radu protukompaundacijom, a
protukompaundacija kompaundacijom.
Istosmjerni se motor reverzira tako da se
zamijene dovodi do armature ili do
uzbudnog namota. Ako se obje promjene
obave istovremeno, dobivaju se dvije
uzastopne promjene smjera vrtnje, odnosno smjer vrtnje ostaje nepromijenjen.
Zamjenom dovoda do mree smjer vrtnje
se ne mijenja.
Ako je istosmjerni motor koji treba

reverzirati izveden s kompaundnom
uzbudom, zamjena prikljuaka porednog
namota promjenit e smjer vrtnje motora,
ali e kompaundacija pri jednom smjeru
vrtnje postati protukompaundacijom za
drugi smjer. To bi znailo da su
karakteristike motora sasvim drukije za
jedan i za drugi smjer vrtnje.
Da bi karakteristike za oba smjera vrtnje bile jednake, treba motor reverzirati kao na
slici. Preklopkom se obrne samo smjer kojim je armatura ukljuena u strujni krug.
Time se mijenja smjer vrtnje, smjer napona i struje armature, no smjer struje u
ostalim dijelovima stroja ostaje nepromijenjen. Uz nepromijenjeno djelovanje obaju
uzbuda pri reverziranju, kompaundacija je za oba smjera vrtnje zadrala isti
karakter.
113
11.7. Istosmjerni stroj u presjeku
1
2
3
4
5
114
valjkasti leaj
leajni tit
dra etkica
kolektor
armaturni namot (na rotoru)
6
7
8
9
10
prikljuna kutija
rotor
uzbudni namot (na statoru)
leajni tit
ventilator

Osnove Električnih Strojeva

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Osnove Električnih Strojeva

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1.

b) Decentralizirana opskrba energijom

automobili, brodovi, avioni

Osnove elektrinih strojeva

U osnovne vrste eletrinih strojeva svrstavaju se transformator te rotacijski:

1.2. Fazorski prikazi

Za razliku od matematikog prikaza realna os postavlja se prema gore, a negativna

1.3. Osnove pretvorbe mehanike i elektrine energije

1.3.1. Fizikalna osnova

Sila na elektrini naboj koji se giba

Osnove elektrinih strojeva

Smjer sile odreen je pravilom lijeve ruke silnice ulaze u dlan,

1.3.2. Inducirani napon

a razlika potencijala jednaka je iznosu induciranog napona:

Induciranje napona u vodiu koji

Smjer induciranog napona odreen je pravilom desne ruke

Iznos induciranog napona (pri meusobno okomitim smjerovima veliina)

1.3.3. Sila na vodi

Sila na vodi kroz koji protjee

Jakost struje je:

iznos sile na vodi F = F1 l = I l B

Osnove elektrinih strojeva

1.3.4. Smjer pretvorbe

Pretvorba energije u generatoru

Tee li u strujnom krugu struja javlja se sila na vodi sila F, a da bi se gibanje

Utroeni mehaniki rad:

dWel = v B l I dt , isto tako

Pretvorba energije u motoru

I tee nasuprot induciranom naponu E

dokaz obavljene pretvorbe

1.3.5. Skoeni vodi

Skoeni poloaj vodia: a) opi sluaj poloaja i gibanja vodia

Osnove elektrinih strojeva

U praktinoj izvedbi su smjer gibanja vodia i smjer silnica uvijek meusobno

1.3.6. Faradayev zakon

Pri gibanju tapa brzinom v

Ovaj zakon vodi do rezultata i kad vodi miruje.

1.3.7. Napon rotacije i napon transformacije

Oznai li se tok ulanen s promatranom petljom s , a faktor proporcionalnosti toga

Pa je ukupni inducirani napon:

Na naelu induciranja napona transformacije rade transformatori. Napon se kod njih

1.3.8. Bilanca energije

Osnove elektrinih strojeva

Da bi se u stroju stvorilo potrebno magnetsko polje, treba dovesti odreenu koliinu

Bilanca energije: a) za generator, b) za motor

Snaga pretvorbe je:

Bilanca energije generatora razlikuje se od bilance motora samo u tome to je kod

2. Nain rada transformatora

2. Nain rada transformatora

2.1. Nadomjesna shema

Shematski prikaz jednofaznog transformatora

Na njegovim se stezaljkama mogu izmjeriti radni otpori R1 i R2, samoinduktiviteti L1

Struje i1 i i2 magnetiziraju sustav u suprotnim smjerovima, to odgovara stvarnim

Napaja li se transformator s jedne ili s druge strane, mogu se odrediti induktiviteti u

Osnove elektrinih strojeva

Napajanje s primarne strane

Napajanje sa sekundarne strane

Zakljuak: Omjer induktiviteta u kratkom spoju prema induktivitetu u praznom hodu

Uvede li se sada slobodno odabrani koeficijent transformacije k12, koji omoguava

2. Nain rada transformatora

U ove se izraze mogu uvesti slijedea reduciranja:

pri emu vae i relacije:

R2* i2*2 = R2 i22

pa se dobije slijedei sustav jednadbi: