PRIPREMA ZA AS ODJELJENJSKE ZAJEDNICE

KOLA:

JUO POLJICE

RAZREDNICA:

Enisa Imamovi

RAZRED:

VIII - devetogodinjeg

PREDMET:

Odjeljenjska zajednica

NASTAVNA JEDINICA:

Radne navike i odnos prema radu;

Izbor rukovodstva

TIP ASA:

Organizacija rada i obrada

OBLICI RADA:

Frontalni, individualni, grupni

METODE RADA:

Usmeno izlaganje, razgovor

NASTAVNA SREDSTVA :

Tabla, kreda, plakat sa prioritetima.

Listii za glasanje

ODGOJNI CILJ ASA:

Poticanje uenika na pravilnu

organizaciju rada i uenja;
donoenje samostalnih odluka
- upoznavanje uenika sa osnovnim
temama koje je potrebno realizovati da bi
odjeljenska zajednica funkcionisala

ZADACI ASA:

- upoznavanje uenika sa osnovnim

metodama uenja i organizovanja uenja
- razvijanje pozitivnih radnih navika kod
uenika

SADRAJ I TOK NASTAVNOG ASA

UVODN I
DIO
ASA:
(10 min.)

GLAVNI
DIO
ASA:
(30 min.)

ZAVRNI
DIO
ASA:
(5min.)

- UPOZNAVANJE UENIKA SA PLANOM RADA I IZBOR RUKOVODSTVA

- Dalji rad na temi radne navike i odnos prema radu
Pitati uenike na koji nain su do sada uili, kakve su rezultate postizali, napisati na
tabli neke od ponuenih odgovora, kratko raspraviti o prostoru u kojem obino ue.
Usmeno izloiti uenicima kratke strategije kako bolje i lake uiti. Naglasiti bitnost
uenja u istoj prostoriji i ako je mogue u isto vrijeme svaki dan, te na taj nain stvoriti
naviku uenja i rada.
Potrebno je:
1. VRSTO ODLUI STVARNO UITI
2. EMU SLUI PLANIRANJE
3. NE EKAJ INSPIRACIJU
4. NAGRADI SE ZA SVAKI USPJEH, IZVRENJE
- ZABORAVLJANJE JE NAJVEE U POETKU, stoga, za poetak, ponovi sve
dananje s nastave, napii zadau; pregledaj biljenicu i dopuni iz udbenika
ako je neto nejasno, odgovori usmeno na pitanja; ujutro prelistaj
VOENJE BILJEAKA je izetno bitno i veini uenika pomae pri uenju.
a) Podvlaenje boje pridonose dosjeanju
b) biljeke na margini, komentar, podsjetnik
c) biljei na nastavi, kod kue dopuni: lijeva(manja margina) kljune rijei, naslovi,
podnaslovi, bitni pojmovi, desna(ira) - za dopune, ispravke, napomene,
d) saetak
- uenici iznose vlastita iskustva;
NAPOMENE KAKO POBOLJATI KVALITETU PAMENJA:
- prepriavanje - skrati sadraj to vie, s tim da zadri smisao
- hijerarhijska struktura (kognitivne sheme): lake pamtimo sheme nego skup
pojedinanih injenica (grupiraj pojmove, daj im naslov npr. kemija: tvari
plinovite, tekue, krute, pa granaj dalje o svakoj poneto; biologija: rod, stanite,
graa, razmnoavanje; historija vrijeme (prostor) dogaaja, to je prethodilo
opis situacije (uzrok), povod i tok dogaaja te sudionici, posljedice i sl
bitno da grupira, grana, dijeli kako ti je smisleno
Porazgovarati sa uenicima o tremi koja se navodi kao najei uzrok loih odgovora .
SAVJETI PROTIV TREME:
- ponovi jo 2-3 puta ;
- ui na to raznovrsnije naine;
- pobijedi tremu dobrom pripremom (koristi pomo za prisjeanje, pozitivne sugestije,
zamisli to se moe najgore dogoditi da shvati da nema katastrofe, budi optimistian)
- pobijedi tremu bodrei se: Jednostavno, uini to!
- veu obavezu planiraj na vrijeme;
- Pobijedite tremu bodrei se : Jednostavno, uini to!

Razrednica
________________________

Pedagog
_______________________

PRIPREMA ZA AS ODJELJENJSKE ZAJEDNICE

KOLA:

JUO POLJICE

RAZREDNICA:

Enisa Imamovi

RAZRED:

VIII devetogodinjeg

PREDMET:

Odjeljenjska zajednica

NASTAVNA JEDINICA:

Organizacija rada u OZ i izbor

rukovodstva

TIP ASA:

Upoznavanje sa planom i programom

OBLICI RADA:

Frontalni, individualni,

METODE RADA:

Usmenog izlaganja, razgovora, glasanje

NASTAVNA SREDSTVA I
POMAGALA:

Listii za glasanje

ODGOJNI CILJ ASA:

Poticanje uenika na pravilnu

organizaciju rada, donoenje samostalnih
odluka
- upoznavanje uenika sa osnovnim
temama koje je potrebno realizovati da bi
odjeljenska zajednica funkcionisala

ZADACI ASA:

- razvijanje pozitivnih karakternih

osobina linosti, samopotovanja i
potovanja drugih, formiranje kritikog
miljenja, jaanje aktivnosti uenika

U okviru glavnog dijela:

IZBOR
RUKOVODSTVA

Kratko informisati uenike sa planom rada za ovu kolsku

godinu.
Izloiti uenicima predvieni plan rada odjeljenske zajednice
za ovu kolsku godinu. Naglasiti teme koje su od posebne
vanosti za uenike osmih razreda:
- Radne navike i odnos prema radu,
- Lina higijena i njeno odravanje,
- Osjeaj ljubavi /simpatije,
- ivot bez nasilja; svakodnevne traume,
- Prava djeteta( kulturna i drutvena )
- Ishranom protiv bolesti,
- Zaee i trudnoa ...
Pitati uenike da li se slau sa ovakvim planom rada OZ i koj
su njihovi prijedlozi, po potrebi izmijeniti pojedine nastavne
jedninice, i unijeti teme koje vie zanimaju uenike.

Pitati uenike koji su osobe iz naeg odjeljenja pogodne za

obavljanje razliitih funkcija u odjeljenju, prijedsjednik OZ,
zamjenik predsjednika, blagajnik, higijeniar.
Uenici glasaju, prebrojati glasove i proglasiti osobe
odgovorene za obavljanje pojednih dunosti.
Upisati predstavnike u dnevnik rada.

PRIPREMA ZA AS ODJELJENJSKE ZAJEDNICE

KOLA:

JUO POLJICE

RAZREDNICA:

Enisa Imamovi

RAZRED:

VIII devetogodinjeg

PREDMET:

Odjeljenjska zajednica

NASTAVNA JEDINICA:

Pohvale i nagrade

TIP ASA:

Obrada

OBLICI RADA:

Frontalni

METODE RADA:

dijaloka, monoloka, met. Teksta

NASTAVNA SREDSTVA :

lanak mr.sc. Ivice Stania

Pohvale i nagrade vrijedna sredstva
odgoja

ODGOJNI CILJ ASA:

ZADACI ASA:

Poticati uenike na aktivniji rad

i lino zadovoljstvo ostvarenim
rezultatima u uenju i vladanju.

Upoznavanje uenika sa vanou

samoprocjene i kritikog miljenja;
Razvijanje pozitivnih karakternih
osobina.

SADRAJ I TOK NASTAVNOG ASA

UVODNI DIO
ASA:
(10 min.)

GLAVNI DIO
ASA:
(20 min.)

ZAVRNI DIO
ASA:
(15 min.)

Kratka analiza dosadanjih uspjeha u uenju i vladanju i

pravdanje izostanaka sa asova.
Pitati uenike da li znaju da za svaki korisni rad postoji i
adekvatna nagrada, te da li su oni nekada bili pohvaljeni ili
nagraeni za svoj rad, trud i uloeni napor i vrijeme.
Uenici navode primjere kada su i kako bili nagraeni ili
pohvaljeni za ono to su uinili.
Isticanje kako nastavniko vijee na kraju svakog polugodita pohvaljuje odline uenike.
Razgovor sa uenicima da li je neko od njih bio pohvaljen
na taj nain.
Konstatovati da naalost nemamo kao ustanova dovoljno
materijalnih sredstava kako bi pohvale propratili i nekim
prikladnim nagradama ( npr. knjigom, zbirkom zadataka i
sl. ), ali zato javno putem kolskog oglasa istaknemo imena
svih uenika sa superodlinim uspjehom.
Zakljuak,da uvijek nakon izvrene obaveze ili zadataka
oekujemo pohvalu to je sasvim normalno.
Meutim, ne trebamo raditi samo zbog nagrade.
Tolstoj kae: Nije dragocjenost u nagradi, ve u radu. Tko
radi i ljubi svoj posao, nalazi ve u samom radu svoju
nagradu.
esto djecu roditelji za ostvaren uspjeh u uenju nagrauju
novano.
Da li je materijalno nagraivanje djeteta za ocjenu neka
vrsta podmiivanja?
Da li je dobivanje novca za djecu snaan motiv za vea
zalaganja?
Uenici daju razliite odgovore na data pitanja.
Voenje diskusije vodei rauna o tome da svi koji ele
iznesu svoj stav.
itanje lanka Pohvale i nagrade vrijedna sredstva
odgojaMr.sc. Ivica Stani
Razgovor i utisci. Zakljuak da je najbitnije lino zdovoljstvo vlastitim radom i uspjesima, a da pohvale i nagrade
svakako nee izostati.

PRIPREMA ZA AS ODJELJENJSKE ZAJEDNICE

KOLA:

JUO POLJICE

RAZREDNICA:

Enisa Imamovi

RAZRED:

VIII devetogodinjeg

PREDMET:

Odjeljenjska zajednica

NASTAVNA JEDINICA:

NUS-opasnost od vatrenog naoruanja

u kuama

TIP ASA:

Obrada

OBLICI RADA:

frontalni i grupni

METODE RADA:

dijaloka,monoloka i met. Teksta

NASTAVNA SREDSTVA :

Prirunik za nastavnike-upozoravanje
na mine i druga ubojana sredstva( tekst)
pripremljeni zadaci

ODGOJNI CILJ ASA:

Spoznaja opasnosti od vatrenog oruja,

izbjegavanje kontakta sa vatrenim
orujem; razvijati negativne stavove
prema dranju vatrenog oruja u kuama

ZADACI ASA:

Uenici treba da izvedu zakljuke vezano

za posjedovanje i eventualno koritenje
vatrenog oruja, te da razviju negativne
stavove oko ilegalnog posjedovanja
vatrenog oruja u kui.

SADRAJ I TOK NASTAVNOG ASA

UVODNI DIO
ASA:
(10 min.)

itanje kraeg teksta:

Ostao sam sam kod kue. Ba je dosadno. Idem iz sobe
U sobu. Pomijeram stvari. Sve je tako poznato i dosadno.
Odjednom ugledam pitolj. Vidi-vidi, nisam ni znao da ga
ima? Pa nikada mi o tome nije govorio. Ko bi rekao? ...
Napraviti psiholoku pauzu, a zatim traiti da na papirima
napiu nastavak prie.
Saekati da i posljednji uenik napie nastavak prie bez
prekidanja.
Zamoliti da dobrovoljci/ke proitaju nastavak teksta tj.
onako kako su ga oni osmislili.

GLAVNI DIO
ASA:
(30 min.)

ZAVRNI DIO
ASA:
(5 min.)

Razgovor o proitanom; bitno je da svi koji ele iznesu

svoje stavove o onome to su uli (komentari, sugestije,
protesti i sl. )a da rasprava zavri milju da je oruje
opasno, da mu ne treba prilaziti i da odrasle treba na to
upozoriti.
Izrada plakata sa naglaavanjem opasnosti od vatrenog
oruja ( istaknuti listu na zid uionice ):
a) Dranje vatrenog oruja u kuama je veoma opasno
b) Vatreno oruje ne smijemo dirati
c) Oruje moe nanijeti mnogo boli i patnje
d) Upotrebom oruja naglaava svoj kukaviluk i sl.

Kaanje plakata na zid uionice. Uenici iznose stav

da svoju radoznalost moraju sputavati i ako ih neto
zanima trebaju pitati roditelje, nastavnike i druge osobe
koje im mogu samo pomoi, a ne odmoi svojim
savjetima.

razrednica
______________________

pedagog
________________________

PRIPREMA ZA AS ODJELJENJSKE ZAJEDNICE

KOLA:

JUO POLJICE

RAZREDNICA:

Enisa Imamovi

RAZRED:

VIII devetogodinjeg

PREDMET:

Odjeljenjska zajednica

NASTAVNA JEDINICA:

Puenje-tetnost za organizam

TIP ASA:

Obrada

OBLICI RADA:

Frontalni,grupni

METODE RADA:

Dijaloka, monoloka.metoda teksta

NASTAVNA SREDSTVA :

lanak iz asopisaZdravlje,
Pripremljeni referati od strane uenika

ODGOJNI CILJ ASA:

ZADACI ASA:

- U zdravom tijelu je zdrav duh

- Ne smijemo svjesno naruavati
svoje zdravlje kao ni zdravlje
drugih
- Uloga porodice u prevenciji
puenja
- Upoznavanje uenika sa tetnou
puenja i posljedicama koje ostavlja
na na organizam
- Preventivno djelovati na spreavanju
ovog problema

SADRAJ I TOK NASTAVNOG ASA

UVODNI
DIO
ASA:
(5 min)

GLAVNI
DIO
ASA:
(35min)

- Upoznavanje uenika sa temom dananjeg asa.

- Istaknuti kako je primijeeno da pojedini uenici nae
kole poinju sa konzumiranjem duhana, te da se
nadam da oni nee biti ti koji e na taj nain naruavati
svoje zdravlje.
- Naglasiti koliko je vano voditi rauna o svom zdravlju i
Kako mogu mnoge informacije o tome nai u asopisu
Zdravlje.
lanak iz lista Zdravlje
Utjecaj

puenja

na

zdravlje

Puenje cigareta jedan je od najvanijih imbenika za

pojavu bolesti krvnih ila srca i njihove smanjene
prohodnosti.
Danas gotovo nema ovjeka koji ne zna da je puenje tetno za
zdravlje. Jednom anketom u osnovnoj koli, ak 90% uenika
izjavilo je da je puenje tetno, ali ih to saznanje nije sprijeilo da
barem probaju cigaretu. Iako se kroz medije jo uvijek plasiraju
poruke da puenje razbija dosadu, da "s cigaretom nisi sam", da
ona
umiruje,
olakava kontakt i komunikaciju, prua ugodu i oputa, ipak su
sve jae i brojnije poruke o tetnosti puenja za zdravlje i
njegovu utjecaju na organe i organske sustave. Neki opi podaci
o cigaretama i puenju jesu: u svakoj cigareti postoji petnaest
kancerogenih tvari, a osoba koja popui kutiju cigareta dnevno,
nakon jedne godine ima litru katrana u svojim pluima; svaka
cigareta smanjuje ivot za prosjeno osam minuta; vjebanje ne
ponitava negativno djelovanje puenja; 90% puaa kae da bi
eljeli
prestati
puiti.
Duhan je odgovoran za 80% sluajeva raka kod ena i 90% kod
mukaraca. Osim plua, u kojima se ravija kronian bronhitis i
emfizem, ugroava usta, drijelo, jednjak, eludac, crijevo,
guterau, mokrani mjehur i maternicu. Puenje ubrzava starost
i negativno utjee na opskrbljenost tijela vitaminima. Puai bi
trebali jesti pet puta dnevno voe i povre da bi pokrili potrebu
tijela za vitaminima A i posebno C, ija je resorpcija smanjena.

Istraivanja su dokazala da puenje

naroito negativno utjee na srce i krvne
ile. Najvaniji su utjecaji smanjena
ishrana kisikom i ateroskleroza. Puenje
cigareta
jedan
je
od
najvanijih
imbenika za pojavu bolesti krvnih ila
srca i njihove smanjene prohodnosti. Do
tetnog utjecaja dolazi zbog poveane
koncentracije
ugljinog
monoksida,
vanog sastojka duhanskoga dima, a on
u krvi zauzima mjesto kisiku (kod
nepuaa je koncentracija ugljinog
monoksida oko 1%, a kod puaa od 4
do 15%, nekad i vie); poveana je
sposobnost sljepljivanja trombocita, krvnih ploica, to dovodi do
zaepljenja krvnih ila i pospjeuje razvoj ateroskleroze; kod
jaih puaa esto se pojavljuju poremeaji sranog ritma, bolovi
u podruju srca, srani infarkt. Puenje poveava krvni tlak i
ubrzava rad srca, to poveava potrebu srca za kisikom. Suavaju
se i periferne krvne ile, pa su ti dijelovi tijela zbog slabije
cirkulacije
hladni.
Uinci prestanka puenja, osim onih organskih, jesu i psiholoki:
osjeaj zadovoljstva biveg puaa i njegove obitelji, porast
samopouzdanja, samosvijesti i samodiscipline, radost pruanja
pozitivnoga
primjera.
Nadalje, uinci su higijenski i estetski: svje dah, zubi i prsti nisu
uti, bolji osjeaj okusa i mirisa, ljepi i zdraviji izgled, ljepi ten.
Zatraite pomo svoga lijenika i podrku okoline. Znajte da ste
odgovorni za vlastito zdravlje, zdravlje svoje obitelji i svojih
prijatelja.

- Dati uenicima mogunost da se i oni ukljue u izlaganje i

rasprave.
- Uenici koji su pripremili podatke o tetnosti puenja itaju
ih drugim uenicima.
ZAVRNI
DIO
ASA:
(5 min)

- Izvoenje zajednikih zakljuaka o tetnosti duhana za na

organizam.

PRIPREMA ZA AS ODJELJENJSKE ZAJEDNICE

KOLA:

JUO POLJICE

RAZREDNICA:

Enisa Imamovi

RAZRED:

VIII devetogodinjeg

PREDMET:

Odjeljenjska zajednica

NASTAVNA JEDINICA:

GENESIS PROJECT( spreavanje

trgovine ljudima )

TIP ASA:

Obrada

OBLICI RADA:

Frontalni

METODE RADA:

Dijaloka, monoloka

NASTAVNA SREDSTVA :

ODGOJNI CILJ ASA:

Podaci o projektu i njegovom provoenju

- vanost meusobne saradnje i razmjene
miljenja o odreenim temama
- spoznaja pojama graanska dunost
- razvijanje svijesti o tome kako moramo
biti oprezni pri kontaktima sa nepoznatim
ljudima, naroito preko interneta
-Upoznavanje sa projektom i aktivno
ukljuivanje u njegovu realizaciju

ZADACI ASA:
- Putevi za prijavljivanje sumnjivih
ponuda

SADRAJ I TOK NASTAVNOG ASA

UVODNI DIO
ASA:
(10 min.)

- Uvodne napomene oko GENESIS PROJEKTA

( spreavanje trgvine ljudima) koji je pokrenula
meunarodna organizacija WORLD WISION
- Napomena da sve dodatne informacije o temi
Kolika je cijena tvoje slobodemogu pronai
na internetu ako ukucaju naziv teme

GLAVNI DIO
ASA:
(20 min.)

- Naglasiti da je cilj projekta informisanje uenika

zavrnih razreda o vidovima i nainima prevencije
kada je u pitanju jedan od najopasnijih vidova organizovnog kriminala u svijetu trgovina ljudima.
-Naglasititi da je aktivno uee u realizaciji projekta
uzela i naa kola kao i uenici iz naeg odjeljenja.
U radionicama i edukaciji vrnjaka, kao i podjeli
edukativnog materijala su uzele uea Anesa
Kasumovi, Lejla Vinevi i Halima Kasumovi
uenice (VIII devetogodinjeg) tj. naeg odjeljenja.
osim njih tu su i uenici VII a Muris Imamovi, VIIIa
Meliha Brki, Emina Faji, VIII b Zerina Imamovi i dr.
- broj za prijavljivanje sumnjivih ponuda:
051 331 289 Tim za borbu protiv trgovine ljudima
jedinica za posebne istrage MUP RS ili
prijavljivanje SIP-e.

ZAVRNI DIO
ASA:
(15 min.)

- Razgovor uesnica u projektu sa drugovima i drugaricama

o aktivnostima koje provode.
- Pravdanje izostanaka i popunjavanje podataka u
dnevniku rada

Razrednica
______________________

Pedagog
___________________________

PRIPREMA ZA AS ODJELJENJSKE ZAJEDNICE

KOLA:

JUO POLJICE

RAZREDNICA:

Enisa Imamovi

RAZRED:

VIII devetogodinjeg

PREDMET:

Odjeljenjska zajednica

NASTAVNA JEDINICA:

ivot bez nasilja, svakodnevne traume

TIP ASA:

Obrada

OBLICI RADA:

Frontalni i grupni

METODE RADA:

Dijaloka, monoloke i met. Teksta

NASTAVNA SREDSTVA :

Prirunik za profesionalce
Kako prepoznati nasilje nad djecom i
pomoi djetu rtvi nasiljaIzdava
ENA BiH Mostar

ODGOJNI CILJ ASA:

ZADACI ASA:

- razvijanje svijesti o loim stranama

nasilnog ponaanja te putevima za
prevenciju bilo kog vida takvog
ponaanja

- upoznavanje uenika sa pravima

na zatitu od zloupotrebe i zlostavljanja
- informisati uenike o vrstama nasilnog
ponaanja i putevima za prevenciju

SADRAJ I TOK NASTAVNOG ASA

UVODNI
DIO ASA:
(10 min.)

Djeca su nam poslana kao kia koja dolazi iz due, kao bogatstvo
i obeanje
koje se uvijek moe ispuniti; naa je dunost da se pobrinemo i da
pripomognemo
da se sve to zaista i ispuni. Nemojte misliti da je dijete slabi;
dijete je ono to e izgraditi linost ovjeka
Maria Montessori
O nasilju nad djecom kod nas se, uglavnom, malo govori i pie.
Govori se o obavezama djece, o njihovim pravima dok se
zlostavljanje preutkuje ili
ignorie.

- proitati uvodni tekst iz Prirunika za profesionalce

Kako prepoznati nasilje nad djecom i pomoi djetetu rtvi nasilja
GLAVNI
DIO ASA:
(20 min.)

IVOT BEZ NASILJA NAM GARANTUJU ZAKONI:

ZAKONI BOSNE I HERCEGOVINE
S obzirom na pravnu snagu domaih izvora djeijih prava, oni se
mogu predstaviti sljedeim redoslijedom: Ustav BiH, Ustav
Federacije
BiH, ustavi kantona, zakoni (dravni, entitetski, kantonalni),
podzakonski
i drugi opi akti.
Konvencija o pravima djeteta
lan 19: Zatita od zlouporabe i zapostavljanja
Drava titi dijete od svake forme zlostavljanja sa strane roditelja
ili drugih osoba koje imaju pravo na skrb, te razrauje
odgovarajue socijalne programe da bi sprijeila zlouporabu i
pomogla onima kojima je pomo potrebna.

Posljedice zlostavljanja na djecu

Nasilje nad djecom predstavlja ogromnu traumu za dijete. U

djetinstvu
se linost svakog ovjeka izgrauje i ovaj nain traumatizacije
ozbiljno
ugroava normalan razvoj pojedinca. Posljedice mogu kratkorone
i
dugorone. Kratkorone su:
- strah i anksioznost;
- smetnje spavanja, nesanica;
- slab apetit;
- psihosomatske smetnje;
Moe doi i do pojave posttraumatskog stresnog poremeaja, koji
se
oituje u ponovnom proivljavanju traume.
Zatitni faktori su:
1. Razvijanje modela podrke za razvoj zdrave porodice, a time i
pojedinca, zajednice i drutva;
2. Kod djece i mladih poticati razvoj razliitih vjetina i mogunosti
koje im mogu pomoi u rjeavanju emocionalnih potekoa i
potekoa u ponaanju;
3. Bolja iskoristivost materijalnih i ljudskih resursa u lokalnoj i
regionalnoj zajednici koji su vani za podrku porodici;
4. Unaprijediti informisanje korisnika, radnika centara za socijalni
rad i nevladinih organizacija otvaranjem telefonske linije, internet
stranice, a sa ciljem da se potencijalni korisnici mogu lako
upoznati
s mogunostima koje im se pruaju u lokalnoj zajednici odnosno u
regiji;
5. Savjetodavni rad s korisnicima koji podrazumijeva direktni
savjetodavni i terapeutski rad s klijentima u prostorima
savjetovalita;
6. Program uticaja na zajednicu i razvijanje partnerstva i saradnje
(preventivni programi);
7. Podrka i reakcija osoba koje prepoznaju nasilje nad djecom;

- IZRADA PLAKATA STOP NASILJU

( uenici u grupama rade niz crtea, pjesmica i PORUKA na ovu temu )
ZAVRNI
DIO ASA:
(15 min.)

- PREZENTACIJA URAENIH PLAKATA

- ISTICANJE ULOGE KOLE U OTKRIVANJU I PREVENCIJI
NASILJA NAD DJECOM
Uloga kole u otkrivanju i prevenciji nasilja nad djecom je
nezaobilazna,

jer se na djeci mogu primjetiti i naizgled nevidljivi tragovi nasilja.

Da
bi to nastavnici i uitelji mogli primjetiti potrebno ih je putem
edukacija
senzibilizirati za ovaj problem. Takoer je u koli vano stvoriti
povoljnu
klimu u kojoj se djeca mogu slobodno povjeriti nastavnicima, klimu
u kojoj
im se vjeruje. U koli bi trebalo djecu poduavati kako rei NE
poznatim
ili nepoznatim osobama koje od njih trae neuobiajene stvari
(npr.
pozivanje da idu negdje sa njima sami bez znanja roditelja,
prihvatanje
raznih poklona nasamo, i sl.), a takoer i kako se zatititi u tim i
slinim
situacijama.

Razrednica

Pedagog

PRIPREMA ZA AS ODJELJENJSKE ZAJEDNICE

KOLA:

JUO POLJICE

RAZREDNICA:

Enisa Imamovi

RAZRED:

VIII devetogodinjeg

PREDMET:

Odjeljenjska zajednica

NASTAVNA JEDINICA:

Lina higijena i njeno odravanje

TIP ASA:

ponavljanje

OBLICI RADA:

frontalni, individualni, grupni

METODE RADA:

usmenog izlaganja, razgovora, diskusija

NASTAVNA SREDSTVA :

flomasteri, hamer papir, papir u boji,

tabla, kreda

ODGOJNI CILJ ASA:

Poticanje uenika na pravilno voenje

brige o vlastitom zdravlju, kao i o
prostoru u kojem boravimo
Upoznavanje uenika sa osnovnim
pravilima odravanja pravilne higijene i
fizike promjene kroz koje prolaze mladi

ZADACI ASA:

Razvijanje pozitivnih karakternih

osobina linosti, formiranje zdravih
navika samohigijene i higijene prostora

SADRAJ I TOK NASTAVNOG ASA

Higijena obuhvaa ope i praktine postupke koji
osiguravaju dobro zdravlje i istou. Ovi postupci, koji
UVODNI DIO
slue spreavanju bolesti, njihovom irenju i poboljavanju
ASA:
zdravlja. Razlikuje se jako od kulture do kulture, pa tako
(10 min.)
neto to je prihvatljivo u jednoj kulturi ne mora biti
prihvatljivo u drugoj.
U medicinskom kontekstu termin "higijena" odnosi se na
odravanje zdravlja i zdravog ivota. To je grana medicine
koja se bavi pravilima, opim i praktinim postupcima za
uvanje i poboljanje zdravlja. Termin se pojavljuje u
frazama poput line higijene, kune higijene, zubne ili
dentalne higijene, dok se higijena rada esto koristi u vezi s
javnim zdravstvom. Termin "higijena" nastao je prema
imenu Higijeje, grke boice zdravlja, istoe i sanitacije.
Higijena je takoer nauka koja se bavi promocijom i
GLAVNI DIO
ouvanjem zdravlja. Higijenski postupci se razlikuju irom
ASA:
svijeta pa ono to je prihvatljivo u jednoj kulturi ne mora
(25 min.)
biti prihvatljivo u drugoj.
Mladi ljudi prolaze kroz brojne fizike promjene, te su
njihova tijela sklona poveanom znojenju to dovodi i do
stvaranja neugodnih mirisa, naroito nakon asova
tjelesnog odgoja. Potrebno je svakodnevno tuiranje, a
ostali vidovi voenja line higijene i vie puta dnevno.
Takoer je bitno naglasiti i potrebno odravanje higijene u
prostorijama u kojima boravimo, uionice, hodnici i slino.
Higijeniar je duan da vodi rauna o istoi uionice, i da i
drugima ukazuje na isto.
Sa uenicima napraviti pano sa porukama o vanosti line
ZAVRNI DIO
higijene i higijene uionice, napisati poruke poput: VANO
ASA:
JE ESTO PRATI RUKE;NE BACAJ PAPIRE i slino.
(10 min.)
Staviti na vidno mjesto.
Razrednica
Pedagog
___________________
___________________

PRIPREMA ZA AS ODJELJENJSKE ZAJEDNICE

KOLA:

JUO POLJICE

RAZREDNICA:

Enisa Imamovi

RAZRED:

VIII devetogodinjeg

PREDMET:

Odjeljenjska zajednica

NASTAVNA JEDINICA:

Osjeaj ljubavi / simpatije

TIP ASA:

ponavljanje

OBLICI RADA:

frontalni, individualni, grupni

METODE RADA:

Monoloka, dijaloka

NASTAVNA SREDSTVA :

flomasteri, hamer papir, papir u boji,

tabla, kreda

ODGOJNI CILJ ASA:

Pripremiti uenike na promjene koje

donosi odrastanje

ZADACI ASA:

Upoznavanje uenika sa osnovnim

promjenama koje donosi odrastanje
Razvijanje pozitivnih stavove

SADRAJ I TOK NASTAVNOG ASA

UVODNI
DIO
ASA:
(10 min.)

Djeaci i djevojice se razlikuju po mnogo emu. Osnovne fizike razlike su ubrzo

vidljive.
Nekada se tinejderska dob raunala od 13. godine nadalje, ali danas se neka djeca

ve u dobi od 9 godina poinju zanimati za odrasla drutvena i emocionalna

pitanja i probleme te prolaze kroz velike fizike i mentalne promjene.
Prva pitanja i problemi koja se nameu djeci, bilo da su potaknuta od vrnjaka ili su
im dola prirodno, vezana su uz njihovo tijelo, promjene kroz koje prolaze i spolni
identitet openito. Poeljno bi bilo da su roditelji ti koji e djeci dati odgovore kako
se ona ne bi educirala putem televizije, interneta i od strane vrnjaka, jer postoji
opasnost od krivog shvaanja, krivih informacija i zbunjenosti, koji pak mogu
dovesti do krivih postupaka i potencijalnih problema. Nije loe naoruati se
knjigama, brourama i drugim materijalima koji se mogu pronai u lijenikim
ordinacijama, porodinim centrima, udruenjima i specijaliziranim ustanovama.

GLAVNI
DIO
ASA:
(25 min.)

ZAVRNI
DIO
ASA:
(10 min.)

Normalno je da djevojice dobiju prvu mjesenicu u dobi izmeu 10 i 16 godina, no

neke je mogu dobiti i ranije. Osim toga, pojavljuju se i promjene u obliku tijela
(oblikuju se bokovi, stranjica i dobiva na teini). Osim toga, djevojice ponu i
naglo rasti, pa je oekivano potezanje u duinu oko 10-12 cm godinje.
Djeaci ulaze u pubertet neto kasnije, obino oko 11. godine, no kod nekih se prvi
znakovi primjeuju tek u 14. godini. Ono to prethodi emocionalnom sazrijevanju su
fizike promjene . Djeaci poinju vidno rasti u dobi izmeu 12. i 14. godine, i to
prosjeno oko 4-6 cm godinje. Stoga e proi neko vrijeme dok u rastu ne dostignu
svoje vrnjakinje.
Nekim uenicima e moda biti neugodno nakon ovakvog izlaganja, dok e drugi
vjerovatno imati pitanja, razgovarati na nain da uenicima ne stvorimo neugodnost,
birajui rjenik. Simpatija je pozitivan osjeaj ili drutveni afinitet prema drugoj
osobi koji nastaje iz poklapanja emocija ili doivljaja razumijevanja prema njoj.
Osjeaj simpatije moe imati razne oblike ili razna percipiranja (netko ima
simpatine crte, ili je vrlo simpatina osoba). Obrnuto, moe se osjeati da netko
nije simpatian, tj. da je antipatian.Simpatija moe biti preduvjet za emocionalne
odnose, kao to su prijateljstvo ili ljubav
Porazgovarati ta je za uenike simpatija, kako se ponaamo prema nekome ko nam
je simpatian i slino.

Razrednica
__________________

Pedagog
___________________

PRIPREMA ZA AS ODJELJENJSKE ZAJEDNICE

KOLA:

JUO POLJICE

RAZREDNICA:

Enisa Imamovi

RAZRED:

VIII devetogodinjeg

PREDMET:

Odjeljenjska zajednica

NASTAVNA JEDINICA:

Prava i obaveze djece

TIP ASA:

kombinovani

OBLICI RADA:

frontalni, individualni, grupni

METODE RADA:

dijaloka i monoloka

NASTAVNA SREDSTVA :

Konvencija o pravima djece

ODGOJNI CILJ ASA:

Razvijanje pozitivnih stavova kod uenika

kada se govori o djeijim pravima i
odgovornostima

ZADACI ASA:

Upoznati djecu, s njihovim pravima i

odgovornostima.

SADRAJ I TOK NASTAVNOG ASA

UVODNI DIO ASA:
(5 min.)
GLAVNI DIO ASA:
(20 min.)

ZAVRNI DIO ASA:

(20 min.)

Ukratko upoznati uenike sa Konvencijom o pravima djeteta

Koja su osnovna prava svakog ovjeka , samim time i djeteta?
Koje su osnovne odgovornosti ljudi i djece?
(Osvrt na Konvenciju o pravima djeteta itanje pojedinih
dijelova sadraja )
Nakon rasprave podijeliti odjeljenje u etiri grupe,
1. osnovna prava svakog djeteta
2. osnovne odgovornosti svakog djeteta
3. koja prava djece se najee kre
4. koje odgovornosti djeca najee ne izvravaju.
Dati svim grupama po sedam minuta za rad, preostalih deset minuta
grupe prezentuju

Konvencija o pravima djeteta

(koju je prihvatila Plenarna skuptina Ujedinjenih naroda
11.12.1989.)

lan 1: Definicija djeteta

Svaka osoba ispod 18 godina smatra se djetetom, ukoliko ta starosna granica nije

prema nacionalnim zakonima nia.

lan 2: Jednako postupanje
Sva prava vae bez izuzetka za svako dijete. Obveza je svake drave da djecu zatiti
od bilo kakve forme diskriminacije.
lan 3: U najboljem interesu djeteta
Kod donoenja politikih, pravnih i drutvenih odluka najprije se u obzir moraju uzeti
interesi djeteta.
lan 4: Provoenje prava
Vlade se obvezuju da e uiniti sve kako bi se u praksi provela prava navedena u
Konvenciji.
lan 5: Uloga roditelja
Vlade priznaju prava i obveze roditelja i drugih lanova obitelji da dijete usmjeravaju
kako to odgovara njegovom razvoju.
lan 6: Opstanak i razvoj
Svako dijete ima pravo na ivot. Drava se izriito obvezuje da e garantirati
opstanak i razvoj djeteta.
lan 7: Ime i nacionalnost
Svako dijete od roenja ima pravo na ime. Dijete, takoer, ima pravo na nacionalnu
pripadnost. Ukoliko je to mogue, djeca treba da poznaju imena svojih roditelja i da
ih nose.
lan 8: Zatita identiteta
Drava se obvezala da e tititi slubeni identitet svakog djeteta i ukoliko to bude
potrebno ponovo ga uspostaviti. Ovo se prije svega odnosi na ime, nacionalnost i
obiteljsku pripadnost.
lan 9: Odvajanje od roditelja
Svako dijete ima pravo na zajedniki ivot sa svojim roditeljima, osim ukoliko taj
zajedniki ivot ugroava dobrobit djeteta. Dijete, takoer, ima pravo da kontaktira s
oba roditelja ukoliko je odvojeno od oca, majke ili od oboje.
lan 10: Spajanje obitelji
I djeca, kao i njihovi roditelji, imaju pravo otii iz jedne zemlje u drugu, ako je svrha

toga spajanje obitelji i odranje kontakta izmeu roditelja i djece.

lan 11: Ilegalni odlazak iz zemlje i oduzimanje slobode
Drava je obvezna da uz pomo nekog od roditelja ili uz pomo nekog treeg sprijei
otmicu ili bilo koju drugu formu oduzimanja slobode djeteta u inostranstvu.
lan 12: Miljenje djeteta
Svako dijete ima pravo da svoje miljenje javno kae. Dijete ima pravo da bude
sasluano u svim prilikama ili mjerama kad ga se sve to tie.
lan 13: Sloboda miljenja
Svako dijete ima pravo da iznese svoje namjere i da bude informirano, neobraajui
panju na nacionalne granice drava.
lan 14: Sloboda misli, savjesti i religije
Drava mora potovati pravo djeteta na slobodu misli, savjesti i religije, bez da
ograniava odgovarajui utjecaj roditelja.
lan 15: Sloboda okupljanja
Djeca imaju pravo da se susreu s drugima i da se ujedinjuju.
lan 16: Zatita privatnosti
Djeca imaju pravo na zatitu od ometanja njihovog privatnog ivota, njihove obitelji,
od upada u njihov stan i zatitu od ometanja njihovog dopisivanja.
lan 17: Pristup odgovarajuim informacijama
Drava mora garantirati da dijete ima pristup informacijama i drugim saopenjima iz
mnogostrukih izvora i poticati masovne medije da nude informacije koje su socijalno i
kulturno korisne za dijete. Osim toga drava titi dijete od tetnih informacija i
saopenja.
lan 18: Roditeljska odgovornost
Oba roditelja nose najveu odgovornost za odgoj i razvoj djeteta. Drava se obvezuje
da e pomagati roditeljima u ispunjavanju ove zadae.
lan 19: Zatita od zlouporabe i zapostavljanja
Drava titi dijete od svake forme zlostavljanja sa strane roditelja ili drugih osoba
koje imaju pravo na skrb, te razrauje odgovarajue socijalne programe da bi
sprijeila zlouporabu i pomogla onima kojima je pomo potrebna.

lan 20: Zatita djece koja nemaju obitelj

Drava se obvezuje na osiguranje posebne zatite za djecu koja nemaju obitelj, te se
obvezuje na pronalazak odgovarajueg smjetaja unutar obitelji-posvojitelja ili
odgovarajuih institucija koje se bave odgojem i skrbi o djeci.
lan 21: Posvojenje
Posvojenja trebaju biti dozvoljena samo u najboljem ineresu djeteta i mogu se izvriti
tek nakon dozvole nadlenog organa i nakon pristanka roditelja, roaka ili drugih za
dijete odgovornih osoba.
lan 22: Djeca izbjeglice
Djeci izbjeglicama mora biti pruena posebna zatita. Drava mora suraivati s
kompetentnim organizacijama, koje toj djeci mogu pruiti zatitu i pomo.
lan 23: Djeca s tekoama u razvoju
Svako dijete s tekoama u razvoju ima pravo na posebnu skrb, naobrazbu i
unapreivanja. Na taj nain svakom djetetu s tekoama u razvoju treba se omoguiti
najvea mogua mjera samostalnosti i socijalne integracije.
lan 24: Zdravlje i zdravstvene slube
Svako dijete ima pravo na najvii mogui standard u smislu zdravstvene brige. Pri
tome u najvanije zadatke drave spadaju osnovna zdravstvena skrb, preventivna
medicinska zatita, zdravstveni odgoj putem pojanjenja datih u javnosti, kao i
reduciranje stope smrtnosti kod novoroenadi. Sve drave se u vezi s tim obavezuju
na razvijanje suradnje u cilju omoguavanja pristupa zdravstvenim slubama svoj
djeci svijeta.
lan 25: Redovna provjera smjetaja
Svako dijete koje je smjeteno u nekoj instituciji ili prima medicinsku njegu, ima
pravo na redovnu provjeru njegovog osobnog stanja.
lan 26: Socijalna sigurnost
Svako dijete ima pravo na socijalnu sigurnost ukljuujui socijalno osiguranje.
lan 27: ivotni standard
Svako dijete ima pravo na ivotni standard koji mu omoguava potpun tjelesni,
duhovni, duevni, socijalni i udoredan razvoj. Obveza roditelja je u prvoj liniji da za
djecu obezbjede odgovarajui ivotni standard. Ali, obveza drave se sastoji u brizi o
tome da se prava djeteta mogu ostvariti. Ova obveza drave moe sadravati i
materijalnu pomo drave roditeljima.

lan 28: Odgoj i naobrazba

Svako dijete ima pravo na naobrazbu, a obveza drave pri tom je da besplatno
pohaanje osnovne kole uini obveznim, da razvija razliite forme daljnje naobrazbe
i da djeci shodno njihovim sklonostima omogui pristup visokokolskim ustanovama.
Disciplina koja je pri svemu tome neophodna u kolama ne smije kriti prava niti
dostojanstvo djeteta. Razvoj suradnje trebao bi da pospjei provedbu ovog prava.
lan 29: Svrha naobrazbe
Naobrazba potpomae potpun razvoj osobnosti, talenata, kao i duhovnih i tjelesnih
sposobnosti djeteta. Naobrazba priprema dijete na ivot u kojem ono treba da bude
svjesno odgovornosti kao graanin slobodnog drutva; ono unapreuje potovanje
djeteta od strane njegovih roditelja, njegov kulturni identitet, ali i toleranciju i
razumijevanje za predstave vrijednosti koje imaju drugi ljudi.
lan 30: Djeca koja pripadaju nacionalnim manjinama i prastanovnicima
Djeca koja pripadaju nacionalnim manjinama i prastanovnicima imaju pravo da
njeguju sopstvenu kulturu, religiju i da upraznjavaju svoj sopstveni jezik.
lan 31: Slobodno vrijeme, odmor i kulturne aktivnosti
Svako dijete ima pravo na mir i odmor, kao i pravo na igru i uee u kulturnim i
umjetnikim dogaajima.
lan 32: Rad djece
Svako dijete ima pravo na zatitu od rada koji ugroava njegovo zdravlje ili sprijeava
njegovu naobrazbu i razvoj. Drava utvruje najniu starosnu granicu za dobijanje
radne dozvole i regulira sve uslove rada.
lan 33: Zlouporaba droga
Djeca imaju pravo biti zatiena od uporabe droga i opojnih sredstava, kao i od
uea u produkciji ili trgovini drogom.
lan 34: Seksualna zlouporaba
Drava titi dijete od seksualnog iskoritavanja i zlostavljanja, kao i od prostitucije i
pornografije.
lan 35: Trgovina djecom
Drava je obavezna preduzeti sve mjere za spreavanje prodaje i trgovine djecom.
lan 36: Ostale forme iskoritavanja

Svako dijete ima pravo na zatitu od bilo koje forme iskoritavanja.

lan 37: Muenje i oduzimanje slobode
Niti jedno dijete se ne smije muiti, niti se prema njemu smije okrutno postupati; ono
ne smije biti protupravno kanjeno, niti mu se na taj nain smije oduzeti sloboda.
Smrtna kazna ili doivotna kazna zatvora bez mogunosti pomilovanja ne smiju se
izricati za djecu mlau od 18 godina. Djeca kojima je oduzeta sloboda, moraju u
zatvorima biti smjetena odvojeno od odraslih, ukoliko za dobrobit djeteta ne vai
suprotno. Djeca koja su zatvorena moraju imati pravno ili netko drugo odgovarajue
zastupanje pred sudom i mora im se omoguiti kontakt s roditeljima.
lan 38: Oruani konflikti
Sve drave moraju preduzeti mjere s ciljem osiguranja neuestvovanja djece mlae
od 15 godina u oruanim konfliktima. Niti jedno dijete ispod 15 godina ne smije biti
regrutirano u oruane snage. Po humanitarnom narodnom pravu sve drave moraju
brinuti o zatiti djece u ratu i o tome da im se u toku rata osiguraju sve potrebtine
za ivot.
lan 39: Rehabilitacija
Drava se obvezuje da djeci koja su rtve oruanih konflikata i djeci koja su bila
muena, zapostavljana, iskoritavana i zlostavljana osigura odgovarajuu skrb s
ciljem njihovog oporavka i socijalne integracije.
lan 40: Mogunost izvoenja mladih pred sud
Dijete koje dospije u konflikt s zakonom ima pravo da se prema njemu postupa na
nain koji podrava njegovo dostojanstvo i osjeaj samovrijednosti; mora se obratiti
panja na njegovo starosno doba i na socijalnu reintegraciju. Dijete ima pravo na
dravno pravni postupak i potovanje graanskih prava, kao i pravo na pravnog ili
drugog zastupnika u cilju njegove odbrane. Ukoliko je to mogue trebaju se
izbjegavati sudski postupci i smjetanje u popravne domove.
lan 41: Prednost viim pravnim standardima
Ukoliko su uvijeti za prava djeteta po nacionalnom ili meunarodnom zakonodavstvu
povoljniji od ove Konvencije, onda, naravno, vae odredbe tih zakona.
[lan 42 do lana 54 bave se obvezama drava pri provedbi Konvencije]

PRIPREMA ZA AS ODJELJENJSKE ZAJEDNICE

KOLA:

JUO POLJICE

RAZREDNICA:

Enisa Imamovi

RAZRED:

VIII devetogodinjeg

PREDMET:

Odjeljenjska zajednica

NASTAVNA JEDINICA:

NUS- zona niskog i poveanog rizika

TIP ASA:

kombinovani

OBLICI RADA:

frontalni, individualni, grupni

METODE RADA:

Usmenog izlaganja,
razgovora,prezentacija slika mina i
ubojitih sredstava

NASTAVNA SREDSTVA :

tabla, kreda, plakati, slike

ODGOJNI CILJ ASA:

ZADACI ASA:

Razvijanje svijesti kod uenika o

postojanju minskih podruja i opasnosti
od mina
Upoznati djecu sa osnovama smaozatite,
i naina kako obiljeiti minirano mjesto,
kome se obratiti

SADRAJ I TOK NASTAVNOG ASA

Bosna i Hercegovina je i dalje jedna od najzagaenijih zemalja
UVODNI DIO minama u regionu Jugoistone Europe. Ukupna sumnjiva povrina
iznosi priblino 2, 90% teritorije. Minska prijetnja e jo dugo biti
ASA:
(5 min)
prisutna na prostorima Bosne i Hercegovine, pa je kontinuirano
provoenje aktivnosti upozoravanja na mine neophodno, kako bi se
izbjegle nove rtve mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava.
Pokazati uenicima slike mina, ukazati na opasnosti od miniranih
podruja.
Vano je potovati oznake koje nam ukazuju da je neko podruje
minirano.
Znanje da su linije ratnih razdvajanja,ruevine,rovovi najjasniji
GLAVNI DIO pokazatelji miniranosti podruja.
ASA:
Da visoka trava, kosturi ivotinja i neutabane
(30 min)
staze najee ukazuju na podruja koja su minirana.
Zajedniko izvoenje zakljuaka.
Dopunjavanje zapoete misli:
Onaj ko sije mine ................................
itanje napisanog i biranje najuspjelije iskazane misli.
Kako reagovati ako posumnjamo da je neko mjesto minirano?
Kako oznaiti minirano mjesto? Minirano mjesto je potrebno oznaiti
ak i ako samo sumljamo da je minirano.
Potrebno je vidljivim materijalom, konopcem, drvetom ili neim
slinim obiljeiti minu ili podruje za koje mislimo da je minirano,
ZAVRNI
DIO ASA:
postaviti znak na kojem je upozorenje, i jako brzo obavjestiti Centar
(10 min)
civilne zatite ili najbliu policijsku stanicu.
Ni u kom sluaju dirati minu, pokuavati ju izvaditi, pomjeriti
drvetom, eljezom i slino.

PRIPREMA ZA AS ODJELJENJSKE ZAJEDNICE

KOLA:

JUO POLJICE

RAZREDNICA:

Enisa Imamovi

RAZRED:

VIII devetogodinjeg

PREDMET:

Odjeljenjska zajednica

NASTAVNA JEDINICA:

Dan dravnosti B i H

TIP ASA:

Obrada

OBLICI RADA:

Frontalni

METODE RADA:

Dijaloka, monoloka, ilustracija

NASTAVNA SREDSTVA :

Himna, zastava i grb Bi H; lanak

ODGOJNI CILJ ASA:

- Razvijanje ljubavi i ponosa na domovinu; shvatanje historijske vanosti

obiljeavanja Dana dravnosti

ZADACI ASA:

- Upoznavanje uenika sa svim bitnim

injenicama iz prolosti B i H
- Produbiti zananja o bitnosti i potrebi
obiljeavanja Dana dravnosti B i H

SADRAJ I TOK NASTAVNOG ASA

UVODNI DIO
ASA:
(10 min.)

GLAVNI DIO
ASA:
(20 min.)

- as otvoriti latinskom izrekom: Illa mihi patria est, ubi

Pastor, non ubi nascor to znai Domovina mi je ondje
gdje ivim ,a ne gdje sam se rodio. Dakle,ljudi mogu
imati dvije domovine.
Razgovarati sa uenicima o zemlji Bosni i Hercegovini, ta
sve oni znaju o njoj, zato im se svia zemlja, koje su njene
prirodne ljepote i u emu je bogatstvo te zemlje. Proitati
pjesmu Maka Dizdara Zapis o zemlji

Dan dravnosti Bosne i Hercegovine je praznik u Bosni i

Hercegovini, koji se obiljeava svakog25. novembra. Na taj
dan 1943. godine, na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a
u Mrkonji Gradu su udareni moderni temelji dravnosti Bosne i
Hercegovine, kao ravnopravne republike unutarjugoslavenske
federacije, sa historijskim granicama koje su datirale jo iz
vremena srednjovjekovne Bosne.
Smrt faizmu, sloboda narodu! Ovim rijeima su 25.
novembra 1943. godine u Mrkonji Gradu vijenici
Prvog zasjedanja Zemaljskog antifaistikog vijea
narodnog osloboenja BiH poeli i zavrili zasjedanje na
kojem su donijeli odluku o obnovi dravnosti BiH,
potvrdili njene historijske granice, te je definisali kao
jednu od est ravnopravnih republika u sastavu
tadanje Jugoslavije.
Odluka je nakon etiri dana potvrena i na Prvom
zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu. Nakon osloboenja 1945.
godine, BiH je dobila grb i zastavu, i za vrijeme
socijalizma to su bili njeni simboli - sve do 1992.
godine.
ZAVNOBiH-om je BiH definisana kao jedinstvena i
nedjeljiva drava u kojoj e svi narodi imati ista prava i
unutar koje e Bonjaci, Srbi, Hrvati i drugi ivjeti u
slobodi i jednakosti. Dan dravnosti BiH izglasalo je 247
vijenika ZAVNOBiH-a svih bh. naroda.
U cijeloj povijesti Bosne i Hercegovine nema dogaaja
koji se moe uporediti sa ZAVNOBiH-om, ijim se
odlukama na neponovljiv nain potvruje historijskopolitiki individualitet Bosne i Hercegovine,

paradigmatine multireligijske, multietnike i

multikulturalne dravne zajednice Bonjaka, Srba,
Hrvata i ostalih naroda koji u njoj ive. Ve decenijama
prije agresije, a zatim i zakonom Parlamenta BiH tokom
posljednjih godina, 25. novembar, dan odravanja
ZAVNOBiH-a, obiljeava se kao Dan dravnosti Bosne i
Hercegovine.
I na kraju, spomenimo da je za razliku od ZAVNOBiH-a,
koji je djelo i tekovina svih naroda i graana BiH,
Dejtonski mirovni sporazum samo nametnuti
meunarodni dokument kojim je okonan rat u BiH.
Dan potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma
smatramo vanim datumom u novijoj historiji BiH, ali
25. novembar - dan odravanja ZAVNOBiH-a i
donoenja njegovih odluka - smatramo
neprikosnovenim, nedodirljivim i jedinim danom
dravnosti Bosne i Hercegovine.
Dan dravnosti slave
Oni to Bosnu vole
Oni to se Bosni dive
Nek vjeno ive

ZAVRNI DIO
ASA:
(15 min.)

Uenik koji je imao zadatak da pripremi referat o Danu

dravnosti prezentuje uenicima uraeno. Uenici
postavljaju pitanja, vode diskusiju, iznose svoja miljenja i
stavove.

PRIPREMA ZA AS ODJELJENJSKE ZAJEDNICE

KOLA:

JUO POLJICE

RAZREDNICA:

Enisa Imamovi

RAZRED:

VIII devetogodinjeg

PREDMET:

Odjeljenjska zajednica

NASTAVNA JEDINICA:

Analiza uspjeha u uenju i vladanju na

kraju prvog polugodita

OBLICI RADA:

Frontalni

METODE RADA:

Dijaloka i monoloka

NASTAVNA SREDSTVA :

Pripremljeni podaci o uspjehu,

pojedinani i zajedniki rezultati

ODGOJNI CILJ ASA:

- Samokritinosti i postavljanja
adekvatnih ciljeva za naredni period
- Razvijanje odgovornosti prema radu
- Pohvala kao motivacijsko sredstvo

ZADACI ASA:

- Analitiki pristup ostvarenim rezultatima

u uenju i vladanju na kraju
prvog polugodita po nastavnim predmetima kao i pojedinanim rezultatima
- Postavljanje ciljeva za naredni period
kako bi se ostvarili bolji rezultati

SADRAJ I TOK NASTAVNOG ASA

UVODNI DIO
ASA:

Istaknuti da je kraj prvog polugodita te da su kao odjeljenje

(10 min)

GLAVNI DIO
ASA:
(30 min)

ostvarili zapaene rezultate.

-Srednja ocjena odjeljenja je 3,91.
Naglasiti da je ovakvoj srednjoj ocjeni doprinijelo to to svi
uenici imaju prolazne ocjene.
Meutim, treba istaknuti i to da iz dva nastavna predmeta nijedan
uenik nije ostvario odlian uspjeh,a to su nastavni predmeti
Fizika i Hemija.
Dakle, u narednom periodu su potrebna jo vea zalaganja na tom
polju.
-Uenici iskazuju svoje stavove vezano za navedene rezultate.
Opi uspjeh u odjeljenju:
- odlinih je 5 ili 21,74%
- vrlodobrih je 11 ili 47,83%
- dobrih je 7 ili 30,43%
- uenika sa dovoljnim i nedovoljnim uspjehom nema.
Svi uenici imaju primjerno vladanje.
Ukupno su kao odjeljenj napravili 323 opravdana i 5
neopravdanih izostanaka.
Srednja ocjena po predmetima:
B/H/S jezik i knjievnost - 3,30
Engleski jezik
- 3,43
Njemaki jezik
- 3,69
Matematika
- 2,91
Likovna kultura
- 4,69
Muzika kultura
- 4,08
Tjelesni i zdravstveni odgoj 4,65
Biologija
- 2,95
Geografija
- 3,60
Historija
- 3,91
Fizika
- 2,73
Hemija
- 3.35
Informatika
- 4,52
Tehnika kultura
- 4,52
Islamska vjeronauka - 4,82
Uenici sa ostvareni odlinim uspjehom:
- Ahmetbai Denana
- Deli Lejla

- Okanovi Aja
- Vinevi Lejla
- bani Elmir
Uenike takoe informisati o ostvarenom pojedinanom
Uspjehu te istaknuti da se nadam da e u narednom periodu
Ostvariti eljene rezultate.

ASA:
(ZAVRNI
DIO5 min)

- Naglasiti da e pravovremeno bitio bavijeteni o vremenu

odravanja roditeljskog sastanka i poeljeti ima da ugodno
provedu ferje.

Razrednica
_______________________

Pedagog
_________________________

PRIPREMA ZA AS ODJELJENJSKE ZAJEDNICE

KOLA:

JUO POLJICE

RAZREDNICA:

Enisa Imamovi

RAZRED:

VIII devetogodinjeg

PREDMET:

Odjeljenjska zajednica

NASTAVNA JEDINICA:

Ishrana ( ishranom protiv bolesti )

TIP ASA:

Obrada

OBLICI RADA:

Fronatalni, grupni oblici rada

METODE RADA:

Dijaloka, monoloka, metoda teksta

NASTAVNA SREDSTVA :

lanci , plakati
- Razvijanje navike pravilnog konzumiranja namirnica

ODGOJNI CILJ ASA:

- Zdravlje unosimo na usta

ZADACI ASA:

- Isticanje karakteristika loe ishrane

- Putevi za kvalitetniji i bolji ivot
kroz pravilnu ishranu

SADRAJ I TOK NASTAVNOG ASA

UVODNI
DIO ASA:
(5 min)

- Dati krai uvod o temi: Hrana protiv bolesti

Posljednja znanstvena istraivanja pokazuju da je hrana direktno povezana
sa zdravljem, odnosno bolestima i zdravstvenim tegobama, koje sve
cece pogadjaju covjeka.
Strucnjaci su dosli do saznanja da u bioloski uzgojenoj hrani vlada

odreden red, koji ljudskom organizmu daje vitalnu energiju i jaca

njegovu prirodnu otpornost i imunitet. Tjelo osjeca kad jedemo pravu,
zdravu hranu, a moguce bolesti se odbijaju od imunitetnog stita koji nas
ispunjava. Istovremeno, pravilnom ishranom moguce lijeciti odredena
stanja u nasem organizmu.
- Uenicima proitati podatke o tome ta je zapravo hrana:
Hrana je, zapravo, bilo koja tvar koju organizam apsorbira i doprinosi
odravanju sklada u unutranjosti stanice (homeostaze). Sastoji se od:

GLAVNI
DIO ASA:
(35 min)

ugljikohidrata
bjelanevina
masti
vitamina
minerala
Hrana sadri iste tvari kao i sintetski lijekovi ali u prirodnom obliku?
Zamislite organizam kao jednu ogromnu tvornicu sa bezbroj radnika
(stanica) kojima je potrebna kvalitetna sirovina (hrana) za dobar
proizvod (zdravlje). Svi znamo da iz dobre sirovine moemo dobiti
dobar proizvod a iz loe, lo. Tako su nae stanice prisiljene da u
preradi koriste samo sirovinu koju im damo, bila ona dobra ili ne. Ona
se koristi za obavljanje mnogobrojnih kemijskih reakcija. Nae tijelo
izgraeno je od oko 100 bilijuna stanica i svaka je neprocjenjivo
vrijedna, njezin pravilan rad je dragocjen a svaka pogreka izaziva
lananu reakciju. Oteenje jedne stanice rezultira oteenjem sljedee
i tako s vremenom nastaje - bolest.
Istraivanja dokazuju da kvalitetnom prehranom moemo usporiti
starenje i odravati nae zdravlje jer hranom unosimo nae tjelesne
uvare,antioksidanse, koji se uspjeno bore sa slobodnim radikalima
-oksidansima. Svjee voe i povre puno je razliitih, vrlo snanih
antioksidansa. Teimo da naa prehrana bude bogata betakarotenom,
glutationom, kvercetinom, likopenom, luteinom, vitaminima C, E,
selenom i kalcijem.
Svaki antioksidans koji unesemo hranom na razliite se naine i na
raznim mjestima bori za nae zdravlje. Spreava oteenja stanica, ali
moe dovesti i do obnavljanja stanica. Hranom se podie otpornost
organizma, moe djelovati antibakterijski, antivirusno, protiv modanog
udara, sranih bolesti, kao antidepresiv, protiv raka - zapravo nema
bolesti protiv koje se ne moemo boriti uz pomo hrane.

ZAVRNI

- Razgovor o proitanom lanku

- Uenici vre prezentaciju svojih panoa na temu zdrava ishrana
- Razgovor i izvoenje zakljuaka
- itanje poruka i misli o pravilnoj ishrani

DIO ASA:
(5 min)

Nemojmo ivjeti da bi jeli, jedimo da bi ivjeli.

Hranu gledajmo kao uvara naeg zdravlja jer ona to i jest.
Na neke stvari u ivotu kao to su stres i zagaenja ne moemo
utjecati, ali na hranu koju jedemo, moemo.
Novo britansko istraivanje pokazalo je kako 9 od 10 ispitanika voli
okoladu. Deseti lae.
Robert Paul
Jedini nain da ouvate zdravlje je da jedete to ne elite, pijte to ne
volite i inite stvari koje radije ne biste.
Mark Twain

KOLA:

JUO POLJICE

RAZREDNICA:

Enisa Imamovi

RAZRED:

VIII devetogodinjeg

PREDMET:

Odjeljenjska zajednica

NASTAVNA JEDINICA:

Zaee i trudnoe

TIP ASA:

Obrada

OBLICI RADA:

Frontalni

METODE RADA:

dijaloka, monoloka,metoda teksta

NASTAVNA SREDSTVA :

Podaci iz asopisa Zdravlje,referat

ODGOJNI CILJ ASA:

- Spoznaja uloge roditelja u planiranju

porodice
- Niko nema pravo oduzimati drugom
ivom biu ivot

ZADACI ASA:

- Upoznavanje uenika sa pojmom

zaee i samim tokom trudnoe
- Spoznaja odgovornosti buduih
roditelja prema tom jo neroenom
ivom biu

SADRAJ I TOK NASTAVNOG ASA

UVODNI
DIO ASA:
(5 min)

- Upoznavanje uenika sa temom asa; Razgovor o tome da li su

se upoznali sa ovim pojmovima ranije
tj. da li su sa roditeljima nekada razgovarali o tome

-Nakon kraeg razgovora dati uvodne napomene:

Prenatalni razvoj ovjeka je razvoj ovjeka
od zaea do roenja. Tokom 9 mjeseci (ako se ne dogodi
privremeni porod) od stanice jedva vidljive mikroskopom
postepeno se dogaa razvoj sve do novoroeneta teine
oko 3 kg i duine oko 50cm. Sve do modernog doba, ljudski
razvoj u prvih 9 mjeseci bio je nepoznanica. Tek napretkom
nauke i tehnologije dolo se do saznanja o razvoju, izgledu i
ponaanju ljudskih bia u prvim mjesecima ivota.
GLAVNI
DIO ASA:
(35 min)

- Uenicima pruiti zanjimljive i korisne informacije o zaeu i

samoj trudnoi ( podaci iz lanka u listu Zdravlje)
Zaee
Do zaea dolazi spajanjem spermija i jajne stanice. Nastaje oploeno
jajace koje ima 46 kromosoma, 23 od oca i 23 od majke. Ta stanica
sadri sloen genetski nacrt svake pojedinosti poput spola, visine, boje
koe itd. Na DNK zapisane su sve potrebne genetske informacije. Njih
ima jako puno, toliko koliko bi stalo u pet setova Enciklopedije
Britannice. Jako mnogo podataka zapisano je u jako minijaturnom
obliku. Kada bi se na jedno mjesto skupili svi genetski podaci s DNA 5
milijardi ljudi na Zemlji, oni bili veliine dvije tablete. [
Razvoj ljudskog embrija
Prvi mjesec
Prva stanica se ve prvog dana dijeli na vie stanica.
Ljudski embrij nije zrelo ljudsko bie, ali je ljudsko bie ili kompletno
bie koje pripada ljudskoj vrsti. Embrij se od poetka svoga postojana
razlikuje od bilo koje majine ili oeve stanice i raste slijedei vlastiti put
razvitka, upravljan samim sobom, prema vlastitom preivljavanaju i
vlastitoj zrelosti. Embrij je ljudski, jer posjeduje genetiku konstituciju
svojstvenu ljudskim biima. Potpuno je programiran i aktivno
predisponiran, da se razvije do zrelosti u ljudsko bie to e i postii,
ako ne bude ometan boleu, nasiljem ili neprijateljskim
djelovanjem. Ljudski embrij ima pravo na ljudsko dostojanstvo i ljudska
prava od kojih je prvo pravo na ivot.
Od 3.-4. dana embrij putuje jajovodima do maternice, gdje se usauje u
unutranjoj stijenki oko 7. do10. dana nakon zaea i poinje se hraniti.

Od 10. do14.dana embrij svojim hranjenjem i izluivanjem hormona

sprijeava mjesenicu.ivani sustav, mozak i lena modina oblikuju
se 20. dana. Dan kasnije srce poinje kucati. Nakon etiri tjedana
mogu se raspoznati noge, ruke, oi i ui. Miii i kraljenica su
oblikovani. Nakon navrenih mjesec dana srce pumpa sve vee koliine
krvi. Dolazi do odvajanja majine krvi od krvi embrija u posteljici,
istovremeno se proputaju kisik i hrana. U usporedbi s prvom stanicom,
embrij je 10 000 puta vei i dalje raste.
Drugi mjesec
Poinje proizvodnja pigmenta oiju 35 dan. Na ruci se mogu vidjeti
svi prsti. Oko 40. dana pojavlju se modani valovi. U estom tjednu
obino majka saznaje za trudnou. Mozak nadzire rad organa i miia,
a jetra proizvodi krvne stanice. Embrij je veliine 10-12 mm. Pupanom
vrpcom dolazi krv s kiskom i hranjivim tvarima do embrija, a odlazi
upotrebljena krv. Srce ima 140-150 otkucaja u minuti U 7. tjednu
zatvaraju se oni kapci, da zatite njene oi. Otvorit e se tek u
7.mjesecu. Oblikuju se pretee zubi. U 8. tjednu embrij je
postao plod (lat. fetus). Bubrezi i eludac obavljaju funkcije. Usklauje
se rad ivanog i miinog sustava. Duina ploda je oko 3 cm.
Bezteinski lebdi u plodnoj vodi. Zatien je u njoj od udara i pritisaka.
Razvoj ljudskog ploda
Trei mjesec
U 9. tjednu trudnoe pojavljuju se jedinstveni otisci prstiju, koji ostaju
nepromijenjeni do smrti. Plod je u stanju vjebati miie pomiui glavu.
Moe sisati prst, otvarati i zatvarati usta. Razvija se dini sustav.
Niazmjenino spava i budi se. U slijedeem tjednu, plod moe mrtiti
se, gutati i micati onim kapcima. U 11. tjednu dolazi do mokrenja.
etvrti mjesec
Trudnoa se pozna na majci. Plod moe uti majin glas, zvukove i
otkucaje majinog srca. Kosti su meke i savitljive. Preko pupane vrpce
odvija se kruenje tekuine po 280 litara na dan. Duina ploda je oko
25 cm. Meusobni omjer tjelesnih proporcija slian je kao kod odraslih
ljudima, samo je glava proporcionalno vea. [Majka poinje osjeati
pokrete ploda.
Peti mjesec
Ako se porodi u ovoj dobi ima anse za preivljavanje, zbog napretka
znanosti. Moe reagirati na zvukove izvana, tako to e se pomicati.
esti mjesec
Koa je zatiena posebnom mau. Proradile su uljne i znojne
lijezde.

Sedmi mjesec
Plod moe koristiti sva etiri osjetila: sluh, vid, opip i okus. Moe
prepoznati glas majke.
Osmi mjesec
Beba moe tucati. Koa je sve deblja, radi bolje zatite. Razvijaju
se antitijela u tijelu bebe.
Deveti mjesec
Beba je spremna za roenje. Preivjela bi i da se porod dogodio ranije,
ali sada je najspremnija. Prosjena beba raa se izmeu 266. i 294.
dana od zaea. Organi se i dalje nastavljaju razvijati.

- Uenici nakon date psiholoke pauze iznose svoja

zapaanja;

- Uenice Lejla Vinevi i Aja Okanovi itaju referat na

temu: Zaee i trudnoa

ZAVRNI
DIO ASA:
(5 min)

- Sreivanje utisaka i razgovor o vanosti planiranje porodice

i velikoj odgovornosti koju kao roditelj preuzimamo.

KOLA:

JUO POLJICE

RAZREDNICA:

Enisa Imamovi

RAZRED:

VIII devetogodinjeg

PREDMET:

Odjeljenjska zajednica

NASTAVNA JEDINICA:

AIDS

TIP ASA:

Obrada

OBLICI RADA:

Frontalni

METODE RADA:

Dijaloka,monoloka i metoda teksta

NASTAVNA SREDSTVA :

Podaci skinuti sa Wikipedije, lanak

ODGOJNI CILJ ASA:

ZADACI ASA:

- Razbijanje predrasuda o osobama

oboljelim od ove bolesti i nainima
prenoenja ove bolesti

- Informisati uenike o ovom oboljenju

nainu prenoenja, simptomima,
pojavi i irenju, a u cilju preventivnog
djelovanja i razbijanja predrasuda

SADRAJ I TOK NASTAVNOG ASA

UVODNI
DIO ASA:
(5 min)

- Na tabli napisati skraenicu za ovu bolest te sa uenicima

tehnikom grozd doi do njihovih asocijacija na ovu rije
- Kratko istai temu dananjeg asa te kroz razgovor sa
uenicima doi do informacija koliko su upoznati sa

ovom prenosivom boleu

GLAVNI
DIO ASA:
(30 min)

- Istaknuti da naredne podatke koje je dala medicinska struka

paljivo sasluaju te da emo na kraju asa vidjeti ta su od
svega navedenog zapamtili
- itanje teksta o AIDS ( SIDI ili HIV- u )
Virologija
Uzronik HIV (Human Immunodeficiency Virus), je retrovirus koji
napada specifine stanice obrane organizma, stanice iz
grupe leukocita, tj. limfocitske podgrupe - zrele T4-limfocite, stanice
koje direktno sudjeluju u imunolokoj reakciji protiv mnogih bolesti i tako
ini imunoloki sustav ovjeka bespomonim da se brani od bolesti, pa
ak i onih na koje je inae otporan. On svojim enzimom reverzna
transkriptoza namee svoj genski kod te tako zaraena stanica
umnoava viruse i unitava se.
Nain prenoenja
HIV se najee prenosi mijeanjem nekih od tjelesnih izluevina
oboljelog s onima zdravog ovjeka (sjemena tekuina, krv),
sa majke na dijete (u trudnoi) ili drugim dijelovima organizma u kojima
je koncentracija ovog virusa velika. Moe se zaraziti i koritenjem iste
igle kao i prethodno zaraeni, zatim transfuzijom a kroz posteljicu
zaraena majka prenosi bolest i na dijete. Zaraena majka moe dijete
zaraziti i dojenjem.
Simptomi
AIDS se na organizmu ne oituje neposredno kao neke druge bolesti,
ve pojavom tzv. oportunistikih bolesti/infekcija. HIV virus znatno
oslabi imuni sustav ovjeka, a to iskoritavaju kako mikroorganizmi koji
redovno ive na i u ovjeku, tako i organizmi koji dolaze izvana. Ostatak
imunolokog sustava nije dovoljno jak da se odupre HIV virusu pa je
bolesnik dobra podloga za razne oportunistike infekcije
(proljevi,rakovi,upale). esto se za sve HIV oboljele grekom smatra da
svi imaju AIDS, no postoje sluajevi da HIV-pozitivne osobe poive i
preko deset godina bez ikakvog znaka bolesti.Osoba na kraju umire od
raznih infekcija plua, tumora, i drugo.
Pojava i irenje bolesti
1981. je kod pet mladih homoseksualaca iz Los Angelesa otkrivena
dotad nepoznata bolest. Nitko nije slutio da e ta bolest postati prava
kuga 20. stoljeaTrebalo je nekoliko godina da se dokae suprotno
sve dok nisu poela obolijevati djeca i ene. 1983. francuski
onkolog Luc Montagnier na francuskom institutu Pasteur izolirao je

dotad nepoznat virus i prozvao ga retrovirusom HIV, a bolest SIDA.

Retrovirusi sadre RNA umjesto DNA. Do 1996. godine otprilike 22.6
milijuna ljudi bilo je HIV pozitivno, od toga 21.8 milijuna odraslih i oko
830 000 djece. 2005. godine u podsaharskoj Africi vie od 26 milijuna
ljudi ivi s virusom, 2,3 milijuna smrtnih sluajeva godinje uzrokovanih
bolestima vezanima uz kopnicu (SIDA, AIDS).
Procjena broja odraslih i djece koji ive s HIV-om
2007. godine u Sjevernoj Americi 1,3 milijuna, Karibi: 230000, Juna
Amerika 1,3 mil, Zapadna Europa: 760000, Sjeverna Afrika i Srednji
Istok: 380000 Subsaharska Arfika: 22,5 mil Istona Europa i Centralna
Azija: 1,6 mil Istona Azija: 800000, Juna i Jugoistina Azija: 4,0 mil
Oceanija: 75000
Kako se zatititi?
Osoba zaraena HIV-om obino se ne osjea bolesnom i godinama
nema simptome. Zaraza HIV-om putem spolnog odnosa moe se
izbjei suzdravanjem od spolnih odnosa.
Osobe sklone uzimanju opojnih droga intravenoznim putem trebaju se
suzdravati od djeljenja igle s bilo kime, ve iskljuivo koristiti svoj
pribor, najbolje jednokratne igle i price koje poslije uporabe treba
ukloniti u posebne, za to izraene spremnike.
Zaraza hiv-om putem krvi moe se izbjei smanjivanjem rizika za
potrebom transfuzije krvi i to izbjegavanjem situacija koje bi mogle
voditi do tekih ozljeda; uporabom samo novih i/ili steriliziranih igala i
prica (za bilo kakvo ubrizgavanje); primjenom osnovnih mjera zatite i
zatitne opreme (rukavice) prilikom rukovanja krvlju ili tjelesnim
izluevinama. Pojaanim oprezom: nikada ne rabiti tue otre predmete
za osobnu uporabu (britvice, karice, noii, grickalice za nokte).
Ukoliko se radi piercing i/ili tetovaa, mora se koristiti sterilizirana
oprema.
Postoje neki lijekovi i neke metode lijeenja od kojih je jedna od
najpoznatijih kombiniranje lijekova sa proteinima i nukleinskim
kiselinama koji smanjuju koliinu virusa u krvi no ve jedna proputena
doza moe dovesti do imunosti virusa na lijek. No i ta metoda ima
velikih minusa poput proljeva i anemija, a i ne pokazuje se uvijek
uspjenom. Neprestano se radi na novim lijekovima i cjepivima no
zasad nema formule koja bi mogla garantirati siguran oporavak. Zasad
je najvanije informirati ljude o bolesti i poticanje ponaanja u cilju
izbjegavnja moguih izvora zaraze.
HIV se ne prenosi...
Virus HIV-a se ne prenosi drutvenim dogaanjima u

svakodnevnom ivotu poput zajednikog objeda, druenja,

grljenja, ljubljenja, koritenjem istoga posua i pribora za jelo.
Takoer se ne prenosi putem insekata (npr. komaraca), slinom ili
znojem jer virusa HIV-a u takovim tekuinama nema u dovoljnim
koliinama da bi dolo do zaraze. Virus HIV-a ne prenosi se
sjedenjem u istoj prostoriji i razgovorom s bolesnikom.

Zajedno sa uenicima dati osvrt na proitani edukativni materijal o

AIDS-u; Uenica Kasumovi Berina ita svoj referat o AIDS-u
- Na tabli istaknuti sve bitne karakteristike ove bolesti i naini na

koje se ova bolest moe prenositi

Takoe naglasiti kako se nije mogue kao to vlada miljenje
zaraziti se rukovanjem sa zaraenom osobom ili boravkom u
istoj prostoriji.

ZAVRNI
DIO ASA:
(5 min)

KOLA:

- Istaknuti da je ovo oboljenje svjetski problem i da se ne smije

zanemarivati u smislu njegovog potiskivanja.
Vrlo je bitno da kao budui mladi ljudi steknu osnovna znanja
o tome kako se uvati od ovog oboljenja i da upoznaju naine za
izbjegavanje mogueg obolijevanja.

JUO POLJICE

RAZREDNICA:

Enisa Imamovi

RAZRED:

VIII devetogodinjeg

PREDMET:

Odjeljenjska zajednica

NASTAVNA JEDINICA:

Obiljeje linosti

TIP ASA:

Obrada

OBLICI RADA:

Frontalni, grupni

METODE RADA:

Dijaloka,monoloka i metoda teksta

NASTAVNA SREDSTVA :

Psiholigija linosti- odlomak

ODGOJNI CILJ ASA:

- Spoznaja da se ljudi meusobno

razlikuju po karakteristikama njihove
linosti npr. srameljiv,
duhovit, kreativan, lukav...
( unutranjim osobinama)
- Usvajanje odreenja linosti kao
skupa psihikih osobina

ZADACI ASA:

- Povezivanje za gradivom iz jezika

i knjievnosti

SADRAJ I TOK NASTAVNOG ASA

- Stvaranje pozitivne atmosfere za rad

Vjeba: Zamirite,
zamislite neku osobu koju dobro poznajete recimo prijatelja/ -icu
UVODNI
do sebe . Razmotrite brojne karakteristike koje tu osobu ine
DIO ASA: jedinstvenom. Navedite pet karakteristika koje najbolje hvataju
(10 min.)
njezinu linost. Naprimjer, ako biste eljeli tu osobu opisati nekome,
kojih pet pridjeva biste koristili? Nakon toga zamolite osobu koju ste
opisali da navede pet pridjeva za koje ona smatra da je najbolje
opisuju. Usporedite vae liste.
GLAVNI
- Konstatacija da vrlo esto u svakodnevnoj komunikaciji vrimo
DIO ASA: kako vlastitu tako i karakterizaciju neije linosti i da to iskazujemo
(30 min)
razliitim pridjevima npr. priljiva, promiljen, pouzdan, armantna,
dominantan, duhovita i sl.
Osobine linosti ine ljude meusobno razliitima i te se osobine
obino pojavljuju u formi pridjeva koje koristimo kada govorimo o
nekoj osobi, primjerice o Johnu kao lijepom i nepouzdanom,
Mary kao optimistinoj, te Fredu kao anksioznom. Pridjevi koji
se mogu koristiti za opisivanje karakteristika ljudi nazivaju se
pridjevima deskriptorima crta linosti.
-Postoji vie od 20 000 takvih pridjeva deskriptora crta linosti u
engleskom jeziku. Ova zapanjujua injenica govori sama po sebi
kako u svakodnevnom ivotu postoje snani razlozi za na pokuaj
razumijevanja i opisivanja prirode onih s kojima ulazimo u interakciju, te da postoje snani razlozi za pokuaj razumijevanja i opisivanja
nas samih.
Treba uoiti da se pridjevi koji opisuju linost odnose na nekoliko
vrlo razliitih aspekata ljudi. Rijei kao to je promiljen, odnose se
na unutranje kvalitete uma. Rijei kao to su armantan i duhovit,
odnose se na dojam koji neka osoba ostavlja na druge ljude.
Rijei kao to je dominirajui, relacijske su i oznaavaju poziciju
osobe u odnosu na druge ljude. Rijei kao to je ambiciozan, odnose
se na intenzitet elje da se postignu odreeni ciljevi. Rijei kao to su
kreativan, odnose se jednako na kvalitetu uma i na prirodu
proizvoda koje stvaramo. Rijei kao to je lukav, odnose se na
strategije koje osoba koristi kako bi postigla svoje ciljeve.
Sve ove karakteristike opisuju neke aspekte linosti.

Linost je skup psihikih osobina i mehanizama unutar pojedincakoji

su organizirani i relativno trajni, te utjeu na interakcije i adaptacije
pojedinca na intrapsihiku, fiziku i socijalnu okolinu.
- Podijeliti uenike u grupe i dati im za zadatak da nevedu to vie
psiholokih karakteristika linosti / grupa sa najvie iskazanih karakteristika je pobjednik.

ZAVRNI
DIO ASA:
(5 min)

- Isticanje naredne teme : Bioloke i socijalne potrebe linosti

Uenici navode svoja razmiljanja o tome ta su to potrebe
linosti.

KOLA:

JO POLJICE

RAZREDNICA:

Enisa Imamovi

RAZRED:

VIII devetogodinjeg

PREDMET:

Odjeljenjska zajednica

NASTAVNA JEDINICA:

Bioloke i socijalne potrebe linosti

TIP ASA:

Obrada

OBLICI RADA:

Frontalni i grupni

METODE RADA:

Dijaloka, monoloka i metoda teksta

NASTAVNA SREDSTVA :

Psihologija linosti 1. poglavlje

ODGOJNI CILJ ASA:

- Spoznaja da fizika okolina kao i

socijalna uveliko utiu na razvijenje
i osobenosti linosti

ZADACI ASA:

-Uenike upoznati sa elementima iz

fizike i socijalne sredine i njihovim
uticajem na razvoj linosti

SADRAJ I TOK NASTAVNOG ASA

UVODNI
DIO ASA:
(10 min)

Linost je neto to pojedinac nosi unutar sebe tokom vremena, od

jedne do druge situacije. Mi mislimo da smo isti ljudi kakvi smo
bili prole sedmice, prolog mjeseca ili prole godine, te da emo
iste osobine linosti imati i u nadolazeim mjesecima i godinama.
Isto tako, iako je naa linost pod utjecajem okoline u kojoj se

nalazimo, posebno pod utjecajem drugih vanih osoba u naim

ivotima, mi mislimo da iz situacije u situaciju nosimo iste osobine
linosti.
Mnogi su faktori koji utiu na nau linost.
- ta sve ima uticaj na nas kao linost?
( Da li nai roditelji rade tj. da li imamo sigurnu egzistenciju;
Kakvu odjeu nose nai vrnjaci, a kakvu mi isl.)

GLAVNI
DIO ASA:
(20 min)

ZAVRNI
DIO ASA:
(15 min)

Fizika okolina je esto izazov za ljude. Ponekad je ona direktna

prijetnja preivljavanju. Naprimjer, nestaica hrane izaziva problem
osiguravanja osnovnih namirnica potrebnih za preivljavanje.
Izloenost ekstremnim temperaturama izaziva problem ouvanja
termalne. Visina kao i ra sobom nosi neki novi posao, zne ivotinje
mogu biti opasnost za preivljavanje. Ljudska bia su razvila
rjeenja za takve adaptacijske probleme.
Glad nas motivira da traimo hranu. Mehanizam drhtanja nam
pomae u borbi s hladnoom, a lijezde znojnice nam pomau u
borbi s vruinom. Na psiholokoj razini, na strah od visine, zmija,
stranaca najei ljudski strahovi pomau nam da izbjegnemo
opasnosti u interakcijama s okolinom koja je opasnost za nae
preivljavanje.
Socijalna okolina takoer zahtijeva nau adaptaciju. Moemo
eljeti presti koji sa sobom nosi neki novi posao,ali postoje brojni
drugi ljudi koji e se takoer natjecati za istu poziciju. Moemo
eljeti interesantne prijatelje i partnere, ali mnoge druge osobe e
se takoer boriti za njih. Moemo eljeti veu emocionalnu bliskost
s osobama koje su nam vane, ali ne mora biti odmah jasno kako
se ta bliskost moe postii. Naini na koje se ljudi nose sa svojom
socijalnom okolinom izazovi kojima smo izloeni u nastojanju
da osiguramo osjeaj pripadanja, ljubavi i potovanja od strane
drugih od prvorazredne su vanosti za nae razumijevanje linosti
- Uenici kroz rad u grupama istiu ta je njima bitno
vezano za fiziku i socijalnu okolinu tj. koje su njihove fizike i
socijalne potrebe.
( rad u grupi ograniiti na 10 minuta)

- Uenici prezentuju ta je njima bitno vezano

za fiziku i socijalnu okolinu tj. koje su njihove fizike i

socijalne potrebe.
- Izvoenje zakljuaka da su jedinstveni u tome da im je jako bitno
da imaju ... ( dovoljno naovca, ljubav i panju i sl. )
Razrednica
___________________

Pedagog

____________________