Professional Documents
Culture Documents
Radionica II
Radionica II
46
METODE ISTRA@IVANJA
KIPARSKOG DJELA
METHODS OF EXPLORING
A SCULPTURE
47
obris
outline
[. VULAS:
SKULPTURA/
SCULPTURE, 1973.,
DRVO/WOOD,
VLASNI[TVO AUTORA/
AUTHOR 'S COLLECTION
presjeci
sections
napeto
osmerokut = uskrsnu}e
uzdizanje - nebo
tense
octagon = resurrection
accession - heaven
prizemljenje
earthing
nejednaka va`nost
unequal importance
a=b
skokovit obilazak
circulation in jumps
klizni obilazak
glide around
Namjera u p r v o j radionici je uvesti sudionike u razne na~ine istra`ivanja kiparskog djela. Osim
promatranja crtaju se obrisi, presjeci, `icom se modelira kompozicijska os, isku{avaju se postave kipa
na razli~ita postolja.
Ambijent: U sredi{tu prostorije, na stalku, postavljena je Vulasova Skulptura. Stolovi i stolice su u
krugu. Pripremljene su izrezane bakrene `ice, plastelin, milimetarski papiri, metar, fotokopije, paus i
razli~ita postolja.
Struktura doga|anja
1. Radionica zapo~inje kratkim uvodom o istra`ivanju kiparskog djela ([. Vulas Skulptura) kojeg su
upoznali u radionicama P o ~ e l a i n a ~ e l a, u prvom redu iz o~i{ta odnosa mase i prostora.
2. Obja{njava se pojam os, odnosno osi kompozicije kao apstrahirane linije oko kojih se organiziraju
mase u svojim razli~itim usmjerenjima - koliko usmjerenja toliko osi - i u vezi s time najavljuju se tri
istra`ivanja: a) Studenti dijele bakrene `ice jednake duljine i malo plastelina tako da se `ica mo`e
pri~vrstiti. Jedan student mjeri Vulasovu Skulpturu i obavje{tava o duljini masa okrenutih u
razli~itim smjerovima. Njihov otklon mjeri kutomjerom i o tome tako|er izvje{tava. Ostali se studenti
kre}u me|u sudionicima i poma`u im u formiranju `ice sve dok svi ne dobiju kostur - materijalizirane osi kompozicije. b) Jedan student crta na plo~i koordinatni sustav, a drugi mjeri kip i ~ita
to~ke koje dobiva tim mjerenjem (to~ke su ve} u pripremi zabilje`ene na milimetarskom papiru da bi
se rad u radionici lak{e i br`e odvijao). Ostali studenti obilaze i upu}uju sudionike u rad. Sudionici su
pozvani da unose to~ke na milimetarski papir. Na taj se na~in dobivaju to~ke za {est vodoravnih
presjeka (obuhva}ena su tri oblika na naj{irim i naju`im dijelovima). Na crte`u su 3 x 2 presjeka.
Zadaje se doma}a zada}a da sve presjeke prekopiraju jedan na drugi. c) Sudionici dobivaju fotokopije ~etiriju fotografija Vulasove Skulpture i tra`i se da preko pausa izvuku obrise.
3. Iznad velikog postolja mijenjaju se mala postolja za Vulasov kip. Izmjenjuju se pravokutni,
kvadrati~ni, kri`ni, osmerokutni i kru`ni oblik. Svi oblici sa sobom nose razli~ite mogu}nosti odnosa
prema obliku kipa, prema okoli{u i prema samom ~inu postave:
a) Pravokutno postolje nastavlja prevo|enje elipsastog oblika (presjeka spljo{tenog
valjka) na osmerokutnom postolju, na ~etverokut, kao neku vrstu prizemljenja, ali sa sobom nosi ve}u
va`nost dviju duljih strana i poziva na obilazak u skokovima zbog nejednakog zna~aja pojedinih o~i{ta.
Ako se kip postavlja uzdu`, postolje je u suglasju sa spljo{tenim oblikom kipa i samo oplo{njava. b)
Kvadrati~an oblik, sli~no pravokutnom, tako|er poziva na prizemljenje. Ako je postava dijagonalna,
aktiviraju se jo{ ~etiri, dakle sveukupno osam jednakovrijednih pogleda, {to uspostavlja napetost u
odnosu prema ve} kipu pripadnom postolju. c) Kri`ni je oblikotvoren i tako koncentriranu masu
izrazito prevodi u prazni okoli{. Ako se kip postavlja na kri`no postolje u smjeru krakova, nagla{ava se
kretanje lijevo-desno, naprijed-nazad ili, ako dijagonalno, tok se zaustavlja (sli~no kao kod
kvadrati~nog oblika) i unato~ otvorenosti oblika okre}e pogled prema samom kipu (tako se osvje{tava
aktivni me|uodnos postava - kip - postolje). d) Osmerokutni oblik postolja (oblik uskrsnu}a) sugerira obilazak u osam jednakih sekvenci skoro doslovno ponavljaju}i ve} postoje}e postolje, iako dvije
postave unose ne{to varijacija. Nedostaje napetosti kvadrati~nog i otvorenosti kri`nog
postolja. e) Kru`no postolje upu}uje na klizni obilazak bez skokova i zastoja, gledanje sa svih strana iz
posve jednako va`nih o~i{ta. Ima karakter uzdizanja (nebo) i u najve}oj mjeri usmjerava pogled na
kip u cjelini. Voditelj, mijenjaju}i postolja i postave, vodi razgovor i sudionicima nastoji osvijestiti te
~inove kao ~inove komponiranja. Pita ih o njihovu mi{ljenju, koja im je postava bolja, zanimljivija,
za{to itd.
Napomena: Ova naporna radionica zavr{ava napomenom da }e se rezultati istra`i-vanja koristiti kao
temelj u analizi djela.
The intention in the f i r s t workshop is to introduce the participants to different modes of exploration of a sculptural work of art. Besides observation the participants draw outlines, sections, model
compositional axis out of wire, and investigate the
setting of the sculptures on different bases.
Ambience: Sculpture by . Vulas is placed on a
pedestal in the middle of the room. The tables and
chairs are around the room. There are some cut
copper wire, plasticine, graph paper, a tape measure, photocopies, tracing paper and various bases
prepared.
Structure of the Activity
1. There is a brief introduction concerning the
exploration of a piece of sculptural art work from
the aspect of mass-space relationship
(. Vulas: Sculpture) which has already been presented mainly in the workshop Origins and
Principles.
2. The concept of axis is explained. The axis is an
abstracted line around which masses are organised
in different directions - there are as many axes as
directions- and in relation to these three explorations are presented:
a) the students/instructors distribute pieces of copper wire of the same length and some plasticine for
fixing the wire. A student measures Vulass sculpture and informs the participants about the length of
masses directed differently one by one. The inclination is measured with a protractor and that information is given, too. The other students move among
the participants and help them in forming the wire till
they get the skeleton - the materialised axis/axes
of the composition. b) A student draws the coordinate system on the blackboard, while another student measures the sculpture and reads the points
he/she gets by measuring (the points are already
prepared/written on graph paper for the sake of efficiency). The participants are instructed to put the
points on their graph papers. They obtain the points
49
Note:
This very motivating workshop is finished with
comments that the results will help us in further
analysis.
ANALIZA - KOMPARACIJA
ANALYSIS - COMPARISON
IDEAL RECONSTRUCTION
MAIN VISUAL-TANGIBLE CONCEPTS
[. VULAS,
DRVO/
WOOD
ZBIJENA MASA
V. BAKI],
KAMEN/
STONE
MONOLITHIC MASS
I. ME[TROVI],
BRONCA/
BRONZE
alati
tools
KONKAVNO-KONVEKSNA MASA
CONCAVE-CONVEX MASS
V. BAKI]:
RAZLISTALA FORMA/
A LEAFY FORM,
1958., BRONCA/BRONZE,
80 X 42 X 40 CM, ZAGREB
obris
outline
PLANAR MASS
obris
outline
STATUA
STATUE
A. D. FERNKORN:
STID/SHAME,
1948., BRONCA/
BRONZE, 168 CM,
ZAGREB
MOBIL - OBJEKT ZA
MANIPULIRANJE
LINIJSKI
ISTANJENA MASA
MOBILE - OBJECT
FOR MANIPULATION
LINEAR MASS
RELJEF
RELIEF
I. ME[TROVI]:
ZDENAC @IVOTA/
THE WELL OF LIFE,
1905., BRONCA/BRONZE,
VISINA/HEIGHT: 110 CM,
PROMJER/DIAM: 182 CM,
ZAGREB
I. PICELJ:
I. KO@ARI]:
FIGURA (KUPA^)/
FIGURE (BATHER),
1955., BRONCA/BRONZE,
50 CM, ZAGREB
51
II/2
52
53
II/2
54
Opi{ite pona{anje svjetlosti! to zaustavlja svjetlost na makro, {to na mikro razini? to lomi? Kakav
je susret mase i prostora?). e) I. Me{trovi} @ena kraj mora, 1926,. mramor kamen, 149 x 116 x 68
cm, Zagreb, detalj, snimak iz velike blizine. Osvje{tavaju se kod Baki}a zanemarena svojstva kamena
- mogu}nost gla~anja, sjaj (Ovo je detalj tako|er kamenog kipa! Koja su svojstva kamena ovdje
kori{tena? Pratite zaobljenja i lomove! Pratite kretanje svjetlosti po povr{ini, od ~ega ovisi?).
4. a) Voditelj pokazuje novi detalj Vulasove Skulpture radi osvje{tavanja uloge boje (boja materijala
poja~ana istobojnim bajcom) i kretanja svijetlosti po glatkim, ali bla-gim namre{kanim povr{inama.
b) Z. Lon~ari} Liza~ maraka, 1975., drvo, visina 45 cm. Osvje{tava se mogu}nost prisutnosti boje
kao dodane na neznatno hrapavu drvenu povr{inu da bi se naglasili pojedini funkcionalni elementi
(Od kojeg je materijala izra|en kip? Kakva je prirodna boja materijala? Kojim je bojama prekrivena?
Na koji su na~in boje nanijete na oplo{je mase i kakve oblike tvore? Koja je njihova uloga?).
5. a) Ponovo se pokazuje cjelina Vulasove Skulpture i pozivaju se sudionici da pogledaju crte`e obrisa
koje su priredili. U razgovoru se dolazi do imenovanja svojstava. b) Proji-ciraju se ~etiri snimka
Augustin~i}eva ve} vi|enog kipa i crte`i obrisa. Uspore|uju se s obrisima Vulasova kipa (Usporedimo
obrisne linije Vulasova kipa, {to ste vi priredili i obrisne linije Augustin~i}eva! Koje bitne razlike primije}ujete? Pratimo liniju! Kakva je toka, ravnog, zakrivljenog? Kakva karaktera, ~vrsta, labava?
Dijeluje li mirno, nemirno, napeto, opu{teno? Kakav je ritam linije? Koji se oblici, zakrivljenja,
promjene usmjere-nja ponavljaju? ^ime se izmijenjuju?).
6. a) Ponovo se pokazuje Vulasova Skulptura da bi se upozorilo na klju~ne vizualno-taktilne pojmove
u tom djelu: na konkavno-konveksnu masu, plohu, teksturalnu povr{inu i na latentnu zbijenu masu.
b) Kao kontrast (plo{no istanjena masa) pokazuje se cjelina Razlistale forme V. Baki}a, 1958., bronca,
80 x 42 x 40 cm, Zagreb (Kakav odnos mase i prostora primje}ujete u ovom kipu? Osim plo{no
istanjene mase kakav jo{ odnos otkrivamo? Kakvo je oplo{je plo{no istanjene mase? Kakvog je oblika
prostor kojeg masa aktivira? Koli~inski ~ega ima vi{e - prostora ili mase?). c) Kao drugi kontrast
(linijski istanjena masa) pokazuje se cjelina Kupa~a I. Ko`ari}a, 1955., bronca, 50 cm, Zagreb, koja je
bitno sazdana od linijski istanjenih masa (Kakve odnose mase i prostora ovdje primje}ujete? Kakvo je
oplo{je linijski istanjene mase? Do koje je mjere prostor odre|en u pojedinim dijelovima kipa? Kakvog
je oblika prostor kojeg masa aktivira?). d) Kao tre}i kontrast (visoko penetrirana masa) pokazuje se
detalj Svetog Jurja A.D. Fernkorna (Kakav odnos mase i prostora dominira u detalju kipa? Osim
pro{upljenja mase kakav jo{ odnos primje}ujete? Kakvo je oplo{je?). e) Kao ~etvrti kontrast (izrazito
zbijena masa) prikazuje se Ko`ari}eva Kugla, 1971., poliester/bronca, 200 cm, Zagreb - mo`da bijela
varijanta radi u{~uvanog oplo{ja (^ime je u potpunosti dan oblik u ovom kipu? Kakvim odnosom
mase i prostora? Kakvog je oblika masa? Kakvog je oblika prostor? Mo`e li se zamisliti inverzija njihova odnosa? Kakvo je oplo{je? Kako odre|uje susret mase i prostora?).
Napomena: Radionica traje dulje od uobi~ajenog vremena, te je prikladno podijeliti je na dva dijela.
mass-space relationship do you notice in this sculpture? Except for the planar mass, what kind of relationship can we find? What kind of surface does the
planar mass have? What is the shape of the space
activated by the mass? What is more present - the
space or the mass?). c) As another contrast the total
of I. Koaris Bather, 1955, bronze, 50 cm, Zagreb,
made of linear mass is presented (What kind of relation between the mass and the space do you no-tice
here? What kind of surface does the linear mass
have? How much is the space defined in different
parts of the sculpture? What kind of form does the
space activated by the mass have?). d) The third
contrast detail of A. D. Fernkorn: St. George and the
Dragon is shown as an example of a highly penetrated mass.
(In this detail what kind of relationship between the
space and the mass is dominant? Besides a high
penetration what other kind of relationship do you
notice? What kind of surface?).
e) As the fourth contrast (a monolithic mass)
I. Koari: Sphere, 1971., polyester/bronze,
200 cm, Zagreb, is shown (it may be the white variation because of the preserved surface). (By what
means is the form given in this sculpture? What kind
of relationship is there between mass and space?
What form is the mass? What form is the space? Is
the inversion of their relationship imaginable? What
does the surface look like? How does it define the
encounter of mass and space?).
Note: If the workshop lasts too long; it is recommended that it is divided into two parts.
55
II/3
56
IDEAL RECONSTRUCTION
ANALYSIS - COMPARISON
OSOBINE OBLIKA
VALJAK
CYLINDER
KUGLA
SPHERE
KONTRAST
CONTRAST
STUPNJEVANJE penetracije
DIRECTING SPACE
USMJERAVANJE PROSTORA
SPLJOTEN VALJAK
FLATTENED CYLINDER
I. ME[TROVI]: R. BO[KOVI],
1937., BRONCA/BRONZE,
285 X 200 X 220 CM, ZAGREB
linijsko istanjenje
linear mass
TRANSLACIJA S
POMAKOM
TRANSLATION WITH
SHIFT
ROTACIJA
ZRCALJENJE
POVE]ANJE
UMANJENJE
ROTATION
REFLECTION
AUGMENTATION
DIMINUTION
D. D@AMONJA:
SKULPTURA AKZ/
SCULPTURE AKZ,
1987., ZAGREB
57
II/3
58
IDEALNA REKONSTRUKCIJA
IDEAL RECONSTRUCTION
ANALYSIS - COMPARISON
OMJERI I RAZMJERI
UPRAVLJANJE VREMENOM
23 cm
a : b = 0,6...
up
I. ME[TROVI]:
POVIJEST HRVATA/
HISTORIA CROATORUM,
1932., BRONCA/BRONZE,
162 CM, ZAGREB
GOLDEN SECTION
ZLATNI REZ
GOLDEN SECTION
ZLATNI REZ
44 cm
a : b = b : (a + b) = 0,618
1/2
100 cm
5,5
6,3
6,5
1/2
3,3
5,5
7,8
6,5
66 cm
106 cm
7,5
7,9
+
6,8
1/2
1/2
3,5
7,5
62 cm
59
ANALIZA - KOMPARACIJA
ANALYSIS - COMPARISON
APPREHENSION
SAGLEDAVANJE
IDEAL RECONSTRUCTION
SCULPTURE AND ENVIRONMENT
KIP I OKOLI
1-2 cm
0,5 mm
udaljenosti:
distances:
45
23,5 cm
27
47,0 cm
18
70,5 cm
F. ROSANDI]:
RIBAR/FISHERMAN
udaljenosti:
distances:
45
3m
27
6m
18
9m
I. KO@ARI]: MATO[,
1973., 90 CM, [IRINA
KLUPE/THE WIDTH OF
THE BENCH: 130 CM,
ZAGREB
SIMULACIJA
SIMULATION
V. BAKI]:
RAVNOTE@A
BALANCE
61
II/3
62
63
II/3
64
3. a) Ponovo Vulasova Skulptura snimljena s razli~itih strana. Daju se mjere (u cm) za ~etiri pozicije.
b) Pokazuje se Me{trovi}: Povijest Hrvata i daju se veli~ine (u cm),.
Visina kipa s postoljem: 162; visina do sredine plo~e: 62; visina od sredine plo~e do vrha: 100; {irina
marame: 44; {irina ramena: 66; {irina plo~e: 106
(Usporedimo {irinu marame, {irinu ramena i {irinu plo~e! Usporedimo visinu do sredine plo~e i od
sredine plo~e do vrha! Usporedimo {irinu plo~e i visinu cijelog kipa! Prisjetimo se {to je omjer a {to
razmjer! Tragamo za zakonitostima koje povezuju u cjelinu pojedine mase u kipu i njihova usmjerenja.
Postoji li odnos me|u omjerima i, ako da, kakav je taj odnos? Usporedimo s Vulasovom Skulpturom!
Postoji li mo`da neka sli~nost u zakonitosti ucjelovljavanja, unato~ svih razlika koje smo do sada
uo~ili?)
4. a) Ukazuje se na varijacije u postavi Vulasove Skulpture. Daju se podaci: udaljenost: 70,5 cm,
kut: 18; udaljenost: 47 cm, kut: 27; udaljenost: 23,5 cm, kut: 45. Rubovi su veli~ine 1-2 cm, {to
odgovara manje-vi{e FS (0,5; 0,8; 1,2). Lagodno se razabire 0,5 mm, {to pak odgovara sitnoj
Pozicije
Postolje
Prvi oblik
Drugi oblik
Tre}i oblik
Position
Base
First form
Second form
Third form
3,5
7,5
6,5
5,5
II
3,5
7,9
5,0
6,3
III
3,5
6,8
7,8
3,3
IV
3,5
7,5
6,5
5,5
65
METODE ISTRA@IVANJA
SLIKARSKOG DJELA
METHODS OF EXPLORING
A PAINTING
67
COLOUR SYNTAX
SINTAKSA BOJA
PSEUDO-SYNTAGM
CRVENA - ZELENA
RED - GREEN
MODULACIJA ZELENO
KONTRAST
MODULATION GREEN
CONTRAST
@UTO
YELLOW
SUZANA I STARCI/
SUZANNAH AND
THE ELDERS, 1969.,
ULJE/OIL, 81 X 103 CM,
GSU, ZAGREB
DVOSMISLENA SINTAGMA
AMBIGUOUS SYNTAGM
ORANGE (R + Y) OR GREEN (B + Y)
THE REST IS WHICH ACTS LATENTLY
KONTRAST
CONTRAST
Nakon gledanja u CRVENU mrlju neko vrijeme ako pogledamo na neutralno bijelo desno, pojavit }e se pa-slika u ZELENOM
After looking at a RED spot for sometime and then at a neutral white to the right, we see the afterimage in GREEN
II/4
68
U ~ e t v r t o j radionici namjera je uvje`bati snala`enje s trima dimenzijama boja; vje`bati identifikacije boja na reprodukciji O. Hermanove slike Suzana i starci; tra`enjem detalja (rje{avanjem
zagonetki) intenzivirati gledanje i upoznati glavne aspekte sintakse u djelu.
Ambijent: Na po~etku radionice u sredini prostorije je stol, a oko njega stolice. U drugom dijelu
sudionici sjede uz male stolove s jedne i druge dulje strane prostorije. Projektor je na uobi~ajenom
mjestu. Pripremljene su karte boja dobivene na temelju istra`ivanja s DIN 6164 sustavom u
radionici P o ~ e l a i n a ~ e l a. Pripremljen je i shematski crte` Hermanove slike.
Struktura doga|anja
1. Sudionici su okupljeni oko stola, dok studenti stoje iza njih. Najavljuje se igra
kartanja ~ija se pravila tuma~e. Karte se kupe na temelju najve}eg kontrasta ili najve}e sli~nosti u
sve tri dimenzije boja - kromatske kvalitete, jarkosti (intenziteta), svjetline (tona). Kada su sudionici
pokupili dosta veliki broj karata, svaki bar 2-3 (sve, naravno, ovisi o broju, spretnosti i brzini
sudionika), mijenja se raspored u prostoriji.
2. a) Sudionici sjedaju do bo~no postavljenih stolova i dobivaju shematski crte` Hermanove slike.
Voditelj projicira total slike, a sudionici, uz pomo} studenata-instruktora, ozna~avaju u shematskom
crte`u mjesto boja koje opa`aju (u 3 D). b) Sudionike se poziva da na projiciranoj reprodukciji prona|u
boje koje imaju u svojim kartama i da upi{u njihove {ifre u shematski crte`. Poma`u studenti.
3. Projicira se oko 4 do 5 detalja Hermanove slike i to po~ev od lak{ih prema te`ima. Prvo se od
sudionika tra`i da na|u detalj na slici, a nakon toga tuma~i se sintakti~ko pravilo koje se jasno mo`e
uo~iti na detalju (modeliranje, moduliranje, kontrast: sintagme, dvosmislene sintagme, pseudosintagme).
4. Radionica zavr{ava odgonetavanjem izbora boja i odnosa (postupka). Sve se vi{e ulazi u interpretaciju doga|anja slike kao ~arolije boja, njihova slobodnog toka ili prigu{ivanja, osloba|anja
latentnih ili uravnte`avanja suprotnih.
5. Sudionici zadr`avaju shematski crte` i, eventualno, karte.
In the f o u r t h workshop the intention is to practice orientation in the three dimensions of colours; to
train colour identification using the reproduction of O.
Hermans painting Suzannah and the Elders; to
search for details (solve puzzles) to intensify observation and to learn the main aspects of colour syntax
in a work of art.
Ambience: At the beginning a table is in the middle
of the room and the chairs are all around it. Later,
in the second part of the workshop the participants
sit at small tables along the longer sides of the
room. The projector is in its usual place. Cards
are prepared on the basis of the exploration with
DIN 6164 chips in the workshop Origin and
Principles. A shematic diagram of Hermans painting is prepared too.
Structure of the Activity
1. The participants are gathered and the studentsinstructors are behind them. The game is introduced and the rules are explained. The cards are
sorted according to the greatest contrast or greatest similarity in all the three dimensions of colours
- hue, chroma, value. When the participants have
sorted a large number of cards each participant two or three (naturally it depends on the
number of participants and how clever and quick
they are), then the organisation of the room
changes.
69
A card game (the cards were made by the participants exploring Hermans painting)
METHODS OF EXPLORING
A PAINTING
METODE ISTRA@IVANJA
SLIKARSKOG DJELA
71
@ARI[TA SLIKE
SLIKA JE SKLOP MJESTA
81 cm
103,6 cm
ZLATNI REZ
GOLDEN SECTION
a1
1/2
b
a : b = b : (a + b)
zeleni pojas
b1
1/4
1/3
a
b
a
b
II/5
72
Namjera u p e t o j radionici je ste}i iskustvo o slici kao kadru, istra`iti strukturalne mogu}nosti formata kojeg je O. Herman odabrao za svoju sliku i osvijestiti na koji su se na~in te mogu}nosti realizirale
u kompoziciji slike.
Ambijent: Sjedi se kraj malih stolova s po jednim studentom-instruktorom uz svaki stol. Potrebni
su milimetarski papir i ravnalo.
Struktura doga|anja:
1. Najavljuje se rad. Podsje}a se na istra`ivanje u devetoj radionici P o ~ e l a i
n a ~ e l a.
2. Uz pomo} instruktora sudionici crtaju pravokutnik 8 x 10 cm na milimetarskom papiru, dijele ga
po uputama na polovicu lijevo-desno, gore-dolje, zatim ponovo na polovicu i onda po zlatnom rezu.
Kutovi se povezuju s po deset to~aka na nasuprotnim stranicama i nastaje gusta mre`a.
3. a) Projicira se cjelina Hermanove slike i voditelj interpretira sliku kao doga|anje boje u odre|enim
omjerima na odre|enim mjestima odabranog kadra (to nosi pojedinu liniju, na koji se na~in strukturalna linija pretvara u kompozicijsku, ~ime se vodi promatra~ev pogled, ~ime se zaustavlja?). Tra`i se od
sudionika da po osje}aju odrede glavne podjele i glavna `ari{ta slike. b) Studenti metrom provjeravaju
strukturalne linije na projekciji slike, podjele po polovici, ~etvrtini, lijevo-desno, gore-dolje i ustanovljuju
da {iroki pojas zelenog poja~an crvenim potezom dvosmisleno nosi podjelu gore-dolje, lijevo i, inercijom
pogleda, produ`uje se i prema desno; da su ~etvrtinske podjele u horizontali gore no{ene prikazom brijegova, dolje, ne{to slabije, doljnjim rubom stabla i desnom rukom; da je okomita podjela djelomi~no
no{ena razmje{tajem likova prete`no desno a krajolika lijevo, zatim okom starca i jednim velikim
tematski neodre|enim oblikom - sklopom sfernih oblika; da su, iako u stanovitom pomaku, ipak uo~ljive
~etvrtinske okomite podjele (dolina - lijevo, naran~asti nos - desno). c) Prelazi se na zlatnoreznu podjelu
lijevo-desno, desna linija zlatnog reza (dodir glava, Suzanino oko) je izrazitija od lijeve, ali zajedno isti~u
sredi{nji okomiti pojas koji je najzgusnutiji. d) Sudionike se pita u kojoj mjeri to osje}aju i govori se o
va`nosti intuitivnog zahva}anja cjeline svih odnosa. Naime, cjelina se analiti~ki ne mo`e zahvatiti, ali se
analiti~kim usmjeravanjem pa`nje intuicija odgaja upravo za zahva}anje cjeline svih odnosa. e) Slijedi
provjera dijagonalnih podjela i sve se vi{e, u pogledu promatra~a, uspostavljaju mjesta/`ari{ta slike koja
su prire|ena za uravnote`avanje kretanja i mirovanja pogleda (snaga kretanja prema sredi{tu, snaga
prema stranama i prema uglovima). Stoga se slika mo`e shvatiti kao sklop tako prire|enih mjesta
(mjesto je ravnote`a suprotnih snaga kretanja).
73
groups
groups
ANALYSIS - COMPARISON
ANALIZA - KOMPARACIJA
TEMA - SCENA
IDEAL RECONSTRUCTION
IDEALNA REKONSTRUKCIJA
SUBJECT - SCENE
srednji plan
SOURCE: THE OLD TESTAMENT
medium shot
vrt
garden
starac
starac
old man
old man
grad
town
pribli`avaju se
skrivaju se
hiding
approaching
ru`i~njak
rose-garden
starac
Suzana
Suzannah
starac
old man
HERMAN
J. TINTORETTO:
old man
SUZANA I STARCI/
SUZANNAH AND
THE ELDERS,
SUZANA I STARCI/
SUZANNAH AND
THE ELDERS,
1557., ULJE/OIL,
146,6 X 193,6 CM,
BE^/VIENNA
1647., ULJE/OIL,
76,5 X 92,8 CM, BERLIN
potreptine
accessories
kontrast
contrast
modeliranje
modelling
crvena
crveno-naran~asto
red
red-orange
modeliranje
modelation
lazurni namaz
thin layers of glazes
ARMATURE
mrlje
impasto namaz
moduliranje
dots
impasto
modulation
ARMATURES
a
a
1/2
SAGLEDAVANJE
APPREHENSION
1/2
b
1/2
1/2
b
a
J. TINTORETTO
REMBRANDT
HERMAN
1/2
1/2
1/4
1/3
75
II/6
76
77
METODE ISTRA@IVANJA
GRADITELJSKOG DJELA
METHODS OF EXPLORING
AN ARCHITECTURAL WORK OF ART
79
kineska ku}a
jednocentri~na struktura
Chinese house
monocentric structure
muslimanska ku}a
hijerarhijska struktura
Islamic house
hierarchical structure
rimska vila
dvocentri~na struktura
Roman villa,
bicentric structure
St stubi{te/steps
U ulaz/entrance
Dv dvori{te/courtyard
Zh zahod/toilet
Kh kuhinja/kitchen
Sp spavanje/bedroom
H hodnik/corridor
P predvorje/entrance hall
D dvorana/hall
Bl blagovanje/dining-area
Bo boravak/living-area
Vr vrt/garden
Kp kupanje/bathroom
Sr spremi{te/storehouse
G garderoba/cloakroom
V veranda
O oltar/altar
Knj knji`nica/library
Tr trgovina/shop
T terasa/terrace
II/7
80
81
II/8
82
83
ANALIZA - KOMPARACIJA
ANALYSIS - COMPARISON
IDEAL RECONSTRUCTION
85
II/9
86
87
ANALIZA - KOMPARACIJA
ANALYSIS - COMPARISON
IDEAL RECONSTRUCTION
IDEALNA REKONSTRUKCIJA
MEASURES
MJERE
modularni sustav
modular system
modul
+2
CISTERCITSKA OPATIJA/
CISTERCIAN ABBEY, LE THORONET
travej
bay
u~ionica
u~ionica
classroom
classroom
11'1"
33'3"
sveti tekst
133'
Holy text
88'8"
I
H
S
O
U
S
10 + 8 + 200 + 70 + 400 + 200 = 888
(po starom ra~unanju)
modularni sustav
modular system
modularni sustav
modular system
1 stopa = 0,304 m
1 feet
(LEDIT)
13
+1
MEDRESA/MADRASAH
PO^ITELJ
RADNI^KO SVEU^ILI[TE/
THE WORKERS' UNIVERSITY, ZAGREB
89
91