OSHO

MEDITACIJA

Copyright
(c)1975 Osho International Foundation,www.osho.com

Copyright for Serbia and Montenegro

(c) 1998/2004 Osho Lotos Knjiga, www.osho.co.yu
Sva prava zadrava Izdava

Edicija
Osho Lotos Knjiga

Izdava
Slobodan Vukovi

Objavljeno uz dozvolu
Osho International Foundation
Bahnhofstr. 52
8001 Zurich, Switzerland
Za sve informacije:
www.osho.com

TO JE MEDITACIJA?
Meditacija nije indijski metod; to nije samo obina tehnika. To se ne da uiti. To
je rast: razvoj tvog potpunog ivljenja koje proistie iz tvog cjelovitog ivota.
Meditacija nije neto to ti se treba dodati. To dolazi samo putem temeljite
transformacije, putem mijenjanja. To je nalik rascvjetavanju, rastu. Rast uvijek
proizilazi iz cjelovitosti; to nije neki dodatak. Zato ti mora rasti ka meditaciji.
Taj potpuni procvat jedne osobe se mora pravilno shvatiti. Inae, u protivnom bi
se osoba samo poigravala sa sobom, mogla bi da zaokupi sebe nekim mentalnim
trikovima. Postoje zaista mnogi trikovi! Ne samo da bi se tako zaluivali, i ne samo
da tako ne bi dobili nita; zapravo, tako bi se samo uznemirili. Takav pristup da
postoje odreeni trikovi za meditaciju - poistovjetiti meditaciju sa metodom - je
sasvim pogrean pristup. A kada neka osoba krene da igra sa mentalnim trikovima,
pravi kvalitet uma se pone kvariti. Um po svojoj prirodi nije meditativan. Um se
potpuno mora izmijeniti prije no se meditacija pone ostvarivati.
ta je to um i kako on sada funkcionie?
Um je uvijek verbalizovan. Ti moe poznavati rijei, moe poznavati jezike,
moe znati koncepcijsku strukturu razmiljanja ali to uopte nije razmiljanje.
Naprotiv, to je samo bjekstvo od razmiljanja. Ti vidi cvijet i odmah ga verbalno
izrazi; vidi ovjeka kako prelazi ulicu, i njega odmah opie rijeima. Um nastoji da
svaku egzistencijalnu pojava pretvori u rijei. Tada rijei postaju prepreke, ropstvo.
To neprestano preobraanje stvari u rijei, egzistencije u rijei je prepreka ka
meditativnom umu.
Zato je prvi zahtjev na putu ka meditativnom umu da budete svjesni vaeg
stalnog verbalizovanja i da nastojite da to zaustavite. Samo promatrajte stvari;
nemojte ih verbalizovati. Budite svjesni njihovog prisustva ali ih nemojte mijenjati u
rijei. Neka stvari ostanu kakve jesu bez uplitanja vaih rijei; neka osobe budu
onakve kakve jesu bez vaeg objanjavanja; neka situacije budu onakve kakve jesu a
da ih vi ne tumaite rijeima. To uopte nije nemogue; to je sasvim prirodno. Sada je
takva situacija da nam stvarnost izgleda izvjetaeno jer smo tako navikli, to je
postalo mehaniko zakljuivanje, tako da mi vie nijesmo ni svjesni da stalno
egzistenciju premeemo u rijei.
Izlazak sunca je u toku. Ti nikada nijesi svjestan jaza izmeu stvarnog dogaaja
i zakljuka rijeima. Ti vidi sunce kako izlazi, na trenutak ga osjeti ali odmah potom
pone da opisuje. Jaz izmeu te slike i zakljuka je ve nestao. Osoba jednom mora
postati svjesna da sunce nije u rijeima. To je injenino stanje, prisustvo. Um odmah
nastoji da iskustvo pretvori u rijei. Te se rijei tada isprijee izmeu tebe i iskustva.
Meditcija znai da ivite bez rijei, znai oputeno stanje uma bez upliva rijei.
Ponekada se to spontano dogodi. Kada si zaljubljen, prisustvo se osjea a ne rijei.
Kada su dvoje zaljubljenih intimni, oni tada poinju da osjeaju tiinu. To ne znai da

oni nemaju nita da ispolje; naprotiv, tada postoji mnotvo toga to se moe ispoljiti.
Ali tada uvijek nedostaje dovoljno rijei, ne moe ih ni biti. One ponovo dolaze onda
kada ljubav iezne.
Ako dvoje ljubavnika nijesu nikada u miru, to je znak da je njihova ljubav
zamrla. Tada oni nastoje da rijeima ispune taj jaz. Kada je ljubav iva, rijei nijesu
prisutne jer je ta sama ljubav tako mona i opinjavajua, tako prodorna tako da se
lako prevazilaze prepreke jezika i rijei. Zapravo, obino se to moe prevazii samo
kroz ljubav.
Meditacija je kulminacija ljubavi: ljubav ne samo prema jednom biu ve prema
cijeloj egzistenciji. Po meni, meditacije je jedan ivi odnos sa cijelom egzistencijom
koja te okruava. Ukoliko moete biti u ljubavi prema bilo kojoj ivotnoj situaciji, vi
ste onda u meditaciji. A to nije neki mentalni trik. To nije metoda smirivanja uma.
Zapravo, ona zahtijeva dublje poimanje mehanizma koji pokree um. Onog trenutka
kada shvatite vae mehanike navike verbalizacije, zamjenu egzistencije za rijei, tada
se izvjesni jaz uspostavlja. To dolazi spontano. To prati poimanje nalik sjenci. Stvarni
problem nije kako biti u meditaciji ve saznati zato nijeste u meditaciji. Pravi proces
meditacije je negacija. To nije neto to ti se treba pridodati; to je negiranje neega to
ti je ve dato.
Drutvo ne moe bitisati bez jezika; drutvo treba jezik. Ali egzistencija to ne
treba. Ja ne kaem da vi treba da ivite bez rijei. Vi ih morate koristiti, ali morate i
znati da okrenete prekida verbalizacije. Ako to ne moete iskljuiti - ako ono
neprestano radi, a vi nijeste u mogunosti da to zaustavite - vi onda postajete robovi
toga. Um mora biti samo jedan instrument, sredstvo, a ne gospodar. Onda kada um
gospodari, tada je prisutno nemeditativno stanje svijesti. Kada si ti gospodar,
gospodari tvoja svijest, tada meditativno stanje egzistira. Zato meditacija znai da
postaje gospodar mehanizma tvog uma.
Um i lingvistika funkcija uma nijesu neto najvie. Ti si neto dalje i vie od
toga; egzistncija je via od toga. Svijest je izvan lingvistike; i egzistencija je izvan
lingvistike. Kada su svijest i egzistencija sjedinjeni oni su tada u zajednitvu.
Zajednitvo je meditacija. Jezik se mora odbaciti. Ja ne mislim da ti treba da to
potiskuje ili eliminie, ja samo mislim da ne mora da te navike koristi neprestano.
Kada hoda, ti mora da pokree noge, ali ako se one pokreu dok sjedi, ti si onda
lud. Ti ih mora zaustaviti. Na isti nain, kada ne razgovara sa nekim, rijei ne
moraju biti prisutne. To je samo sredstvo komunikacije. Kada ne opti sa nekim,
rijei ne moraju biti prisutne.
Ako bude sposoban da tako postupa, ti e rasti u meditaciji. Meditacija je
proces rasta, to je razvojni proces a ne tehnika. Tehnika je mrtva, ona se moe dodati,
ali proces koji ona donosi je iv; on raste, razvija se. Jezik jeste potreban, ali ti ne
mora uvijek biti u njemu. Postoje trenuci kada ne verbalizuje stvarnost, kada samo
bitie. To ne znai da ti samo vegetira. Svijest je tu prisutna; a ona je znatno
pokretljivija, ivlja, jezik i rijei su ti koji svijest zatupljuju. Rijei se ponavljaju, pa
zato i stvaraju dosadu i monotoniju. to ti je jezik vaniji, to to e ti biti dosadnije.
Egzistencija se nikada ne ponavlja. Svaka rua je uvijek nova, sasvim nova. Ona
vie nikada nee biti takva. Ali kada upotrijebimo rije "rua", to je ve izvjesni
dojam ponavljanja. Rua je oduvijek tu, i uvijek e je biti. Ti uvijek ubija novu ruu
sa starim dojmom. Egzistencija je uvijek mlada, a jezik je veoma star. Zbog jezika, ti
uvijek bjei od ivota, od egzistencije, jer je jezik mrtav. to vie poklanja panje
jeziku, to e, usled toga, biti umrtvljeniji. Hindu pandit, ueni ovjek, je sasvim
mrtav upravo zbog toga to stalno koristi jezik, rijei.

Sartr je svoju autobiografiju nazvao Rijei. Mi ivimo u rijeima, a to znai da

uopte i ne ivimo. Na kraju, ostaje samo gomila rijei i nita drugo. Rijei su nalik
fotografiiama. Ti vidi neto to je ivo i odmah stvori sliku od toga. Ta slika je
mrtva. Potom ti pravi album mrtvih slika. Osoba koja nije ivjela u meditaciji je nalik
albumu mrtvih slika. Tu su prisutne samo verbalne slike, samo sjeanja. Nita nije
bilo proivljeno; sve je to samo verbalno ispoljavanje.
Meditacija predstavlja potpuno ivljenje, ali ti moe potpuno ivjeti samo u
tiini. Kada kaem, ivjeti u tiini, ja ne mislim na nesvjesno ivljenje. Ti moe biti
utian i nesvjestan, ali to uopte nije ivotna tiina. Ti si tako ponovo promaio. Ti se
moe putem mantri samohipnotisati. Obinim ponavljanjem nekih rijei, ti moe
svoj um dovesti do take tolike dosade da se on uspava. Tako zapada u pospanost,
zapada u nesvjesnost; ako samo pone ponavljati rijei "Ram, Ram, Ram", um e se
uspavati. Tada vie ne postoji barijere jezika, ali si ti tada nesvjestan.
Meditacija znai da jezik tu ne smije biti, ali i da mora biti u svjesnom stanju.
Inae, tada vie nee biti komunikacije sa egzitencijom, sa svime to vas okruava.
Nikakva mantra ne moe pomoi, nikakvo pojanje ili bajanje nee pomoi.
Samohipnoza nije meditacija. Naprotiv, biti u stanju samohipnoze je regresija. To ne
predstavlja odlazak izvan domaaja rijei; to je samo padanje pod uticaj rijei. Zato
nastoj da odbaci svaku mantru, odbaci sve takve tehnike. Dopusti da trenuci bitiu
onda kada tu nema rijei. Ti se ne moe liiti rijei putem mantri jer taj sami proces
koristi rijei. Ti nikako ne moe eliminisati jezik upotrebom rijei: to je sasvim
neizvodljivo.
to onda da se uradi? Zapravo, ti ne moe nita uraditi sem da stvar razumije.
Bilo to da moe preduzeti, to polazi od mjesta gdje se nalazi. Ti si sada zbrkan,
uopte nijesi u meditaciji, tvoj um nije stian, nijesi u tiini, i zato e sve to budete
preduzeli biti konfuzno. Sve to se moe uiniti sada, je da se pone shvatati nain na
koji um funkcionie. To je sve - samo budi svjestan toga. Svjesnost nema nita sa
rijeima. To je samo jedan egzistencijalni in, to nije mentalna radnja. Zato je
najbitnije da budete svjesni. Budite svjesni vaih mentalnih procesa: naina kako tvoj
um djeluje. Onog trenutka kada shvatite kako va um funkcionie, vi vie neete biti
pod upravom uma. Pravo znaenje svijesti znai da si otiao iza toga, da si izvan
domaaja misli: rastereen, isprazan, nalik svjedoku. to bude vie svjesniji, to e
sve vie biti u mogunosti da uoava jaz izmeu iskustva i rijei. Ti meuprostori su
uvijek prisutni, ali ti uvijek nijesi dovoljno svjestan da ih uoi.
Izmeu dvije rijei je uvijek prisutan jaz, ponekada tako maleni da se i ne moe
uoiti. U protivnom, te dvije rijei ne bi mogle ostati podvojene, bile bi sjedinjene.
Izmeu dvije muzike note postoji prazan prostor, jaz, tiina. Dvije rijei ili dvije note
ne mogu biti podvojeni sve dok meu njima ne postoji izvjesni raskol, interval. Ta
tiina je uvijek tu, ali pojedinac mora biti svjestan toga, mora biti veoma paljiv kako
bi to mogao osjetiti.
to vie postaje svjesniji, tvoje misli bivaju sporije. To je uvijek tako. to si
manje svjesniji, to su ti misli bre; ako si svjesniji, proces misli je sporiji. Kada si
svjestan svojih misli, um tada uspori, a jaz izmeu misli postaje vidljiv. Tada ih
moe osmotriti. To je upravo nalik filmu. Kada se projektor kree usporeno kada su
pokreti usporeni, ti tada moe sve dobro vidjeti, tada moe uoiti taj jaz. Ako bih
tada podigao ruku, taj pokret bi bio izdijeljen na hiljada djelova. Svaki pojedinani dio
bi mogao biti zasebna fotografija. Ako bi, pak, hiljade takvih fotografija prole pred
vaim oima velikom brzinom, vi biste mogli uoiti samo proses podizanja ruke. Ali u
jednom usporenom emitovanju, taj jaz bi mogao biti vidljiv.

Um je nalik filmu; tu su prisutni intervali. Ako si dovoljno paljiv, ti e ih moi

uoiti. To je nalik getalt slici: slici koja sadri dva izdvojena lika u isto vrijeme. Tu
samo moe biti uoljiv jedan od ta dva lika; ti ne moe oba istovremeno vidjeti. To
moe biti slika jedne vremene dame, a isto tako i slika mlade djevojke. Ali ako se
usredsredite samo na jednu, neete moi vidjeti i onu drugu. ak i ako znate savreno
dobro da tu postoje dva lica, nikako ne moete uoiti istovremeno i onaj drugi lik. Isto
se dogaa i sa umom. Ako vidi rijei, ne moe uoiti i intervale meu njima, i
obratno. Svaku rije prati jaz tiine, i svaki jaz prati rije, ali ih ti ne moe vidjeti
simultano. Ako si fokusiran na tu prazninu, rijei e se izgubiti, a ti e biti gurnut u
stanje meditacije.
Svijest koja se usmjerava samo na rijei, nije i meditativna svijest; samo je
meditativna ona svijest koja se usmjerava ka tim prazninama meu rijeima. Uvijek
kada budete svjesni tih praznina, rijei e se tada gubiti. Ako tada paljivo osmotrite,
tu vie neete nai rijei; tu e biti samo praznina. Ti moe osjetiti razliku izmeu
dvije rijei, ali ne moe osjetiti razliku izmeu dva jaza, izmeu dvije praznine.
Rijei su uvijek dvojbene, a praznina je uvijek jedinstvena i jedna. One se proimaju i
sjedinjavaju. Meditacija je usmjerenje ka tom jazu, ka pranini, ka tiini. Tada se sav
pristup mijenja.
Jo jedna stvar se mora shvatiti. Ako pogledate getalt sliku i usmjerite svoju
panju na staru damu, vi vie ne moete vidjeti i drugu sliku. Ali ako nastavite da se i
dalje koncentriete na staru damu, doi e trenutak kada e se slika potpuno izmijeniti:
starica e nestati, a ukazae se druga slika. Zato se to dogaa? To je zbog toga to
tvoj um ne moe biti dugo fokusiran na jedno isto. On e se promijeniti ili e otii na
poinak. To su jedine dvije mogunosti. Ako nastoji da se i dalje koncentrie na
neku stvar, ti e zaspati. Um ne moe dugo ostati fiksiran; to je jedan ivotni proces.
Ako dopusti da to bude jedan dosadni postupak, um e se uspavati u cilju bjekstva iz
jedne takve stagnacije usled tvog fokusiranja. Tada se to moe nastaviti, ali samo u
snovima.
To je meditacija stila Maharii Mahe Yogija. Ona te smiruje, osvjeava; moe
ti pomoi u zdravstvene svrhe i mentalno uravnoteenje, ali to nije i meditacija. Isto se
moe postii i sa autohipnozom. Indijska rije "mantra" znai sugestija, i nita drugo.
Prihvatiti samo to kao meditaciju je ozbiljna pogreka. To nije meditacija. Ako misli
da je to meditacija, nikada nee moi otkriti istinsku meditaciju. U tome se sadri
cijela pometnja koju je proizvela takva praksa, i propagatori takve prakse, jer je to
samo nain psiholokog drogiranja samog sebe. Zato nemoj koristiti nikakve mantre
da bi otjerali rijei. Samo budite svjesni rijei, i fokus tvog uma e se automatski
usmjeriti ka prazninama.
Ako se bude poistovjeivao sa rijeima, ti e skakati sa jedne rijei na drugu i
tako gubiti prazninu meu njima. Svaka sljedea rije je novi izazov za fokusiranje.
Um nastoji da se mijenja: fokus se promijenio. Ali ako nijesi poistovjeen sa rijeima,
ako si samo svjedok toga - oputen, ako samo promatra rijei kako prolaze - tada e
se cijeli proces usmjerenja promijeniti, i ti e biti svjestan praznina. To je isto kao
kada si na ulici, kada posmatra ljude kako tuda prolaze. Jedna osoba je prola, a ona
druga jo nije naila. Tu je praznina; ulica je dovoljno prostrana. Ako bude osmotrio,
ti e tada pronai prazninu.
A kada jednom nae prazninu, ti e biti u tome; ti si uskoio u to. To je nalik
ponoru - prepunom tiine, prepunom svijesti. To to tada naete u tom ponoru je
meditacija; to je transformacija. Sada vie jezik nije potreban; ti e to odbaciti. To je
jedno svjesno odbacivanje. Ti si sada svjestan tiine, beskrajnog mira. Ti si dio toga,
sjedinjen si sa time. Ti vie ne shvata taj ponor, tu prazninu, kao neto drugo; ti si

sada svjestan da si ti ta praznina. Ti zna, ali sada si ti spoznaja. Ti promatra taj

ponor, ali sada je i posmatra posmatran.
Ukoliko su rijei i misli ukljuene, ti si svjedok, odijeljen, a rijei su neto
drugo. Ali kada tu ne bude nikakvih rijei, ti e biti jaz - i dalje svjestan onoliko
koliko moe biti. Izmeu tebe i jaza, izmeu svijesti i egzistencije, vie ne postoji
neka barijera. Rijei su jedina prepreka. Ti si sada u jednoj egzistencijalnoj situaciji.
To je meditacija: biti sjedinjen sa egzistencijom, biti potpuno u tome ali i dalje biti
svjestan. To je izvjesna kontradikcija, odreeni paradoks. Sada si upoznao i situaciju u
kojoj si svjestan, i potpunu sjedinjen sa time. Obino, kada smo neega svjestni, to
biva nalik nekoj drugoj strani. Ako se poistovjetimo sa neim, onda to nije neto
drugo, neko drugi, ali tada nijesmo ni svjesni toga - to se dogaa u nekom bijesu,
ljutini ili u seksu. Mi se sjedinjavamo samo na nesvjesni nain.
Seks ima veliku privlanost zbog toga to se tada ti na trenutak sjedinjava,
biva jedno. Ali tada si i nesvjestan te injenice. Ti traga za nesvjesnou jer traga
za jedinstvom. Ali to vie traga za time, to biva i svjesniji. Tada i nee osjetiti
blaenstvo seksa jer to blaenstvo proistie iz nesvjesnoga. Vi moete biti nesvjesni i
u trenutku strasti. Tvoje svjesno stanje se tada odbacuje. Na jedan trenutak, vi bivate u
procjepu, u praznini, u ponoru tiine - ali vi ste toga malo svjesni. to vie tragate za
time, to ono vie bjei od vas. Konano dolazite do trenutka kada ste u seksu, i kada
se taj trenutak nesvjesnosti ne dogaa. Ponor je nestao, blaenstvo se izgubilo. Tada
taj in postaje izlian, glup. To je samo jedno mehaniko ostvarenje; nema niega
spiritualnoga u tome.
Mi smo samo poznavali nesvjesna sjedinjavanja; nikada jo nijesmo spoznali to
znai biti svjesno sjedinjen. Meditacija je svjesno sjedinjavanje. To je druga strana
seksualnosti. Seks je jedna strana, neko nesvjesno jedinstvo; meditacija je druga
strana, strana svjesnog sjedinjenja u sebi. Seks je najnii nivo jedinstva, a meditacija
je vrhunac toga, najvii mogui vrhunac sjedinjavanja. Razlika je u svijesti, u
razliitoj svijesti. Zapadnjaki um je sada poeo da razmilja o meditaciji jer je
izbubio osjeaj privlanodti za seks. Uvijek kada neko drutvo ne potiskuje
seksualnost, mogunost za buenje meditativnosti se pojavljuje jer nezabranjeni i
slobodni seks ponitava arm i romantinost seksualnosti; to e ponititi duhovnu
stranu toga. Tu je prisutno vie seksa, ali ti sada ne moe nastaviti da bude
nesvjestan u svemu tome.
Samo seksualno zakinuta drutva mogu ostati naglaeno seksualna; slobodna i
necenzurisana drutva ne mogu dovijeka biti seksualna. Doi e dan kada se to bude
moralo transformisati. Zato, ako je neko drutvo seksualno osloboeno, meditacija e
potom slijediti. Po meni, seksualno osloboeno drutvo je prvi korak ka traganju, ka
duhovnom traenju. Ali, naravno, poto je traganje prisutno, ono se moe iskoristiti.
Ono je bilo iskoriavano i od strane Istoka. Mogu se i gurui obezbijediti; mogu se
izvesti u neke druge zemlje. To se i dogaalo. Ali ti gurui su vas samo mogli nauiti
trikovima. Poimanje se postie putem ivota; to se ivi. To ne moe biti predato,
preneseno. Ja ti ne mogu dati moje shvatanje, razumijevanje. Ja mogu o tome govoriti,
ali ti to ne mogu nikako prenijeti. Ti to mora sam pronai. Ti treba da krene u ivot.
Treba da grijei, da bude u zabludama; treba da proe mnoge frustracije. Samo
kroz greke, zablude i frustracije, samo putem sueljavanja sa ivotom, ti moe
dospjeti do meditacije. Zbog toga ja kaem da je to stvar rasta. Neto se tu moe
shvatiti, ali poimanje posredstvom drugoga moe biti samo intelektualno. Zbog toga
Krinamurti zahtijeva nemogue. On kae: "Nemojte me shvatati intelektualno" - ali
nita drugo do intelektualno pimanje ne moete dobiti od drugih. To je razlog zbog
ega je Krinamurtijev napor bio apsurdan. Ono to je on govorio je bilo autentino,

ali kada je traio vie od intelektualnog poimanja, to je bilo nemogue. Nita drugo, i
nita vie, ne moete dobiti od drugoga, nita vie se ne moe ponuditi. Intelektualno
razumijevanje je dovoljno. Ako moe intelektualno shvatiti ovo to ja govorim, onda
moe shvatiti ono to se ne moe izrei. Ti tako moe shvatiti i onaj jaz, prostor
praznine: ono to ja nijesam rekao, ono to se ne moe izrei. Prvo pimanje mora biti
intelektualno jer je intelekt nalik vratima. To ne moe biti spiritualno. Spiritualnost je
unutarnje svetite.
Ja sa vama mogu komunicirati intelektualno. Ako vi to zaista moete shvatiti,
tada se moe osjetiti i ono to se ne moe iskazati. Ja ne mogu optiti sa vama bez
rijei, ali kada ja koristim rijei, ja koristim i tiinu. Ti mora biti svjestan obije
mogunosti. Ako se samo rijei mogu shvatiti, to e biti komunikacija, veza, ako ste
,pak, i u mogunosti da doivite i onaj jaz, prazninu, i onu tiini, tada e to biti
zajednitvo.
Osoba mora poeti odnekud. Svaki poetak izgleda kao lani poetak, ali se
mora poeti odnekud. Putem lanog, pogrenog, putem pipanja, vrata se otkrivaju.
Onaj koji misli da e zapoeti onda kada se ukae pravi poetak, nee nikada ni
poeti. ak i lani poetak je korak u pravom smjeru jer je to korak, nekakvi poetak.
Ti tada poinje da pipa u mraku, a putem tog napipavanja, vrata se pronalaze. Zbog
toga vam i govorim da treba biti svjestan tog lingvistikog procesa - procesa rijei - i
tako ostvariti svijest o tom procjepu tiine, o intervalu. Doi e trenuci kada nee biti
potreban svjesni napor sa tvoje strane, i kada e biti svjestan tog jaza. To je
susretanje sa boanskim, susret sa egzistencijalnim. Bilo kada da se ukae neko
sueljavanje, nemoj bjeati od toga. Budi sa time! U poetku e to biti zastraujue;
tako mora biti. Uvijek kada se sa neim nepoznatim susreemo, strah se ukae jer je
svako nepoznato za nas smrt. Zato , uvijek kada se ukae onaj jaz, vi ete osjetiti kao
da vam se sama smrt pribliava. Tada i budi mrtav! Samo budi u tome, i nastoj da
potpuno zamre u tom procjepu. I tada e biti uskrsnut. Takvim zamiranjem tvoja
smrt postaje tiina; ivot biva vaskrsenje. Ti si tek tada iv, zaista iv, istinski iv po
prvi put.
Zato je, po meni, meditacija izvjesni proces, a ne neki metod; meditacija nije
tehnika ve razumijevanje. To se ne moe nauiti; moe se samo naslutiti. Ti se ne
moe o tome obavijestiti jer je svaka ne-informacija najbolja informacija. To
dospijeva izvana, a meditacija dolazi iz tvoje unutarnje dubine. Zato tragaj, budi
tragalac, a nemoj biti ak. Tada nee biti uenik nekog gurua, tada e biti uenik
potpunog ivota. Tada nee samo uiti rijei napamet. Spiritualno uenje ne dolazi
od rijei ve dopire iz ponora tiine, iz tiine koja te oduvijek okruuje. Taj procjep
tiine je uvijek prisutan: kada si u svjetini, u trgovini, na trgu. Tragaj za tom tiinom,
trai taj procjep unutar sebe i vani, i jednoga dana e otkriti da si u meditaciji.
Meditacija e ti doi. Ona uvijek dolazi; ti je ne moe donijeti. Ali osoba za
time mora tragati jer samo tada moe biti otvoren za takvo neto. Ti si domain toga.
Meditacija je tvoj gost. Ti moe pozvati tog gosta i ekati da on doe. On je doao
Budi, doao je Isusu, on e doi svakome ko je spreman, svakome ko je otvoren i ko
trai njegovu posjetu. Ali nemoj to uiti odnekud; inae e biti prevaren. Um uvijek
nastoji da postigne neto na laki nain. To postaje izvor eksploatacije. A onda se
pojavljuju gurui i gurudeve, i spiritualni ivot tada biva zatrovan.
Najopasnija osoba je ona koja ekspoloatie neiji spiritualni poriv. Ako vas
neko pljaka, to nije tako strano, ako vas neko vara, nije ni to tako ozbiljno, ali ako
neko ini trikove, i ubija va poriv ka meditaciji, ka boanskome, ka estazi, tada je to
veliki i neoprostivi grijeh. Ali to se radilo. Zato budi svjestan toga, i ne pitaj nikoga:
"to je meditacija? Kako da meditiram?" Umjesto toga ga pitaj koje su prepreke ka

tome, to te u tome moe sprijeiti. Pitaj zato mi nijesmo uvijek u meditaciji, gdje se
rast prekida, gdje smo to obogaljeni. Svako ko ti prui ve izumljene formule, to ti
nije prijatelj, taj ti je neprijatelj.
Pipaj u tami. Nita drugo se ne moe uraditi. Samo pipanje e postati ono
pimanje koje e te osloboditi od tog mraka. Isus je rekao: "Istina je sloboda." Shvati
ovu slobodu. Istina se uvijek postie samo putem razumijevanja. To nije neto to ti
susree i sueljava; to je neto u emu ti raste. Zato budi u traganju za
razumijevanjem jer to vie razumije, to e biti blii istini. A onda, jednoga
nenadanog, nepoznatog i neobavijetenog trenutka, onda kada pimanje dospije do
svog vrhunca, ti e biti u onom ambisu, u onom ponoru tiine. Tebe vie tada nema,
ali je tu meditacija.
Onda kada ne bude naglaeno tvoje "Ja", kada tebe ne bude, meditacija e tada
doi sama, ti e tada biti u meditaciji. Meditacija tada vie ne potie od tebe; ona je
oduvijek bila izvan tebe. Kada bude u ambis praznini, meditacija e tu biti. Tu ega
vie nema; tebe tu vie nema. Tu je samo bie. To je stanje koje religija
podrazumijeva pod Bogom; najvie i vjeno bie. To je sutina svih religija, svih
traganja, ali se to nigdje ne moe nai ve pripremljeno. Zato budi svjestan onih koji
to trae od tebe. Ti samo pipaj u mraku i nemoj se plaiti poraza. Prihvati sve
neuspjehe, ali nemoj initi iste greke ponovo. Jednom je dovoljno da pogrijei.
Osobi koja grijei u traganju za istinom se uvijek oprata. To je obeanje iz najvie
dubine egzistencije.
OSHO
The Psychology of the Esoteric

MEDITCIJA : STANJE ISTE SVIJESTI

Meditacija je stanje bez uma. Meditacija je stanje iste svijesti bez ikakvog
sadraja. Obino je va um prepun otpadaka, ba kao kad je ogledalo prekriveno
prainom. Um je stalno u prometu: misli se kreu, tenje su u pokretu, sjeanja se
kreu, ambicije se kreu - sve je to u stalnom prometu. Jedan dan unutra, drugi dan
vani. ak i kada si u snu tvoje misli neprestno rade, to su snovi. To su razmiljanja; to
je i dalje briga i jad. To je priprema za naredni dan, neko podzemlje u tebi radi.
Takvo stanje nije meditacija. Upravo njegova suprotnost je meditacija. Kada
nema prometa tada i razmiljanje prestaje, misli se kreu, tenje se ne pokreu, ti si
potpuno tih - upravo ta stianost je meditacija. I u toj tihosti istina se spoznaje, nikako
drugaije. Meditacija je stanje bez misli. Ti ne moe otkriti meditaciju pomou uma.
Um tei da ovjekovei sebe. Ti e nai meditaciju samo ako ostavi misli po strani,
ako bude "hladan", indiferentan, skriven od misli, a promatrati kako misli prolaze, ne
poistovjeivati se sa time, ne misliti "Ja sam to".
Meditacija je svjesnost da "Ja sam" nije um. Kada svijest prodre dublje u tebe,
tada malo po malo ponu nadolaziti neki trenuci - trenuci tiine, trenuci istog
prostora, trenuci prozranosti, trenuci kada se nita ne kree u tebi i kada je sve mirno.
U takvim mirnim trenucima e spoznati ko si, ti e spoznati tajnu ovog bitisanja.
Dolazi dan, dan velikog blaenstva, kada e meditacija postati tvoje prirodno
stanje. Misli su neto neprirodno, to nikada ne moe postati tvoje prirodno stanje.

Tada smo jedino oputeni. No, to smo izgubili, izgubili smo rajsko blaenstvo. Ali to
se moe i povratiti. Samo pogledaj u oi djeteta, tamo e vidjeti nevjerovatnu tiinu,
bezazlenost. Svako dijete dolazi na svijet sa meditativnim stanjem ali brzo biva
uvedeno u drutvenu igru - biva nauen kako da misli, kako da kalkulie, kako da
bude razlono, kako da se samodokazuje; ono mora da ui rijei, jezike, koncepcije. I
tako, malo po malo, ono gubi vezu sa vlastitom bezazlenou. Ono biva zatrovano,
otrovano od strane drutva. Ono biva jedan koristan mehanizam. Ono tako vie nije
ovjek.
Sve to je potrebno je da taj prostor ponovo zadobijemo. Ti si poznavao to i
prije, zato si bio iznenaen kada si po prvi put spoznao meditaciju - neko veoma
poznato osjeanje se rodilo, kao da je to ve i ranije bilo. To je istina - poznavao si to i
prije ali si to zaboravio. Dijamant je izgubljen u gomili smea. Ali ako bi ti to
razgrnuo, ponovo bi naao taj dijamant - to je samo tvoje. To zapravo nikada ne moe
biti izgubljeno, to samo moe biti zaboravljeno. Mi smo roeni kao meditanti, a onda
smo nauili puteve uma. Ali naa prava priroda ostaje negdje skrivena duboko u nama
kao neka podvodna struja. Bilo koji dan, bilo kada, ako se malo potrudi ti e otkriti
da tvoj izvor i dalje tee, izvor svjee vode. Najvea radost u ivotu je da otkrije to.

Osho
"Narandasta knjiga"

MEDITACIJA: UMJETNOST SLAVLJA

Mi uvjebavamo nau djecu da usmjeravaju njihove misli, da se koncentriu, jer
bez koncentracije nee biti sposobni da se suoe sa ivotom. To ivot zahtijeva; um
mora biti sposoban da se koncentrie. Ali u trenutku kada um postane koncentrisan,
tada biva manje svjestan. Svjesnost znai da je um priseban, ali ne i usmjeren.
Svjesnost je mogunost da bude svjedok svega onoga to se dogaa.
Koncentracija je odabiranje. Na taj nain se iskljuuje sve osim predmeta
koncentracije. To je uskogrudost. Ako eta ulicom, ti e ograniiti svoju svijest na
hodanje, u pravcu hodanja. Ti obino ne moe biti svjestan onoga to se dogaa, jer
ako postane svjestan svega oko sebe, tada biva neusmjeren. Prema tome,
koncentracija je nuna. Koncentracija uma je potrebna u smislu ivljenja, da opstane
i da bitie. To je razlog to sve kulture, svaka na svoj nain, pokuavaju da ogranie
um djeteta.
Djeca su po prirodi neusmjerena. Njihova svijest je otvorena sa svih strana: sve
prihvataju, nita ne odbijaju. Dijete je otvoreno za svaku senzaciju, svaka senzacija je
ukljuena u njegovu svijest, i jo mnogo toga. To je razlog njegove neodlunosti,
nesigurnosti. Djeji neuslovljeni um je ispoljavanje, izliv senzacija, ali dijete ne moe
da opstane sa takvim umom. Ono mora nauiti kako da usmjeri svoj um, kako da ga
suzi i koncentrie.

Momentom suavanja uma, postaje svjestan jedne stvari a nesvjestan mnogih

drugih. to vie fokusira um time e biti uspjeniji u namjeri suavanja uma.
Postae ekspert za odreenu usku specijalnost, postae specijalista, ali sve e ostati
samo na tome da e tada sve vii i vie znati o sve manje i manje stvari.
Suavanje je egzistencijalna nunost. Niko nije odgovoran za to. Za ovakav
ivot, to je potrebno. Ali to nije i dovoljno. To je korisno ali za opstanak nije
dovoljno. Biti samo koristan, i nije dovoljno. Kada postane koristan, i svijest se
suava, gubi um bez svoje volje. Tada ne koristi um u cjelini, koristi samo jedan
mali dio njega; onaj preostali dio uma, onaj vei dio, ostaje nesvjestan. Zapravo, ne
postoje neke striktne granice izmeu svjesnog i nesvjesnog. To i nijesu dva uma.
"Svjesni um" znai odree dio uma koji je bio iskorien u nekom ogranienom
procesu. "Nesvjesni um" je dio koji je bio zanemaren, nepoznat, zatvoren. Takav stav
proizvodi podjelu, raskol, unutarnji razdor. Vei dio tvog uma se otuuje od tebe. Ti
postaje otuen od samog sebe, postaje stran vlastitoj cjelini. Tada se onaj manji dio
identifikovao kao tvoje bie, a ostatak se izgubio. Ali taj nesvjesni dio je uvijek
prisutan kao neiskorieni potencijal, neiskoriena mogunost, neproivljena
avantura.
Taj nesvjesni um, taj potencijal, taj neiskorieni um, e uvijek biti u sukobu sa
onim svjesnim umom. U tome lei razlog njihovog stalnog konflikta. Svako je u
raskolu zbog tog sukoba izmeu svjesnosti i nesvjesnosti. Ako je onom potencijalu,
onom nesvjesnom dijelu, doputeno da se rascvjeta, da se osvijetli, da se postane
svjesno nesvjesnoga, ti moe osjetiti blaenstvo egzistencije, u protivnom to nee biti
mogue.
Ukoliko vei dio tvojih potencijala ostane neostvaren, ivot e ti biti neispunjen.
To je i razlog, ukoliko je osoba vie koristoljubiva, da je manje ispunjena
blaenstvom. Ukoliko neka osoba ima koristoljubiv pristup ivotu, ona je vie
uvuena u poslovni svijet i poslovni odnos prema ivotu, manje je u samom ivotu,
liena je ekstatinosti ivljenja. Onaj dio uma koji se ne bi mogao koristiti u jednom
takvom koristoljubivom svijetu, bio bi odbaen.
Koristoljubivi, pragmatini ivot je nuan, ali ima i veliku cijenu. Sa njim se
gubi veselje ivota. ivot postaje veselje i slavlje samo ako sve tvoje mogunosti
procvjetaju. Tada je ivot proslava. Zbog toga vam uvijek ponavljam da religioznost
transformie ivot u slavlje. Prostor religije je prostor veselja; to je nekoristoljublje.
Koristoljubivi um se ne moe doivjeti kao itavi um. Onaj preostali,...vei...itavi
um... ne moe biti rtvovan, podreen od strane ovog prvog. Koristoljubivi um ne
smije postati konanost. On e i dalje funkcionisati ali samo kao sredstvo. Onaj drugi,
koji i posle svega ostaje, onaj prostraniji,onaj potencijal, mora postati konanost. Pod
tim ja podrazumijevam religiozni pristup.
Sa nereligioznim pristupom, sa poslovnim i pragmatinim umom, ti i tako
dolazi do kraja. Kada tako dospije do kraja, ne postoji mogunosti da ono to je
nesvjesno bude aktivirano i pored potencijalnih mogunosti. Nesvjesnost e tako
samo biti odbaena. Ako koristoljublje ostane cilj, to znai da e sluga igrati ulogu
gospodara.
Razum, usmjerenost uma, je upuen ka opstanku ali ne i ka samom ivotu. Goli
opstanak nije ivot. Takav opstanak je nunost - bitisati samo u materijalistikom
svijetu je suta nunost - a cilj je dospjeti do rascvjetavanja mogunosti, to ovisi
samo o tebi. Ako si sasvim ispunjen, ako nije nita ostalo u tebi to se trebalo
rascvjetati, ako se svaka tvoja mogunost ostvarila, ako je sve postalo aktivno, ako je
svako tvoje sjeme isklijalo, ako se rascvjetava, samo tada moe doivjeti blaenstvo,
ekstazu ivota. Onaj odbaeni dio tebe, nesvjesni dio, moe postati aktivan i kreativan

samo ukoliko doda jednu novu dimenziju svom ivotu, dimenziju veselja, dimenziju
igre. Meditacija nije neki zadatak koji treba uradititi da bi se postigao neki cilj, da bi
se ostvario mir, blaenstvo,...ve samo da bi se bie skrasilo u tom stanju, u stanju
meditacije.
Vanost slavlja je najbitnija stvar koju treba razumjeti... a mi smo sasvim
izgubili taj osjeaj. Biti radostan znai uivati u svakom trenutku koji dolazi. Mi smo
postali veoma zavisni i naviknuti, postali smo mehanini. Zato i kada nemamo neki
posao, mi poslovno razmiljamo; i kada nije potrebna neka usmjerenost, ti se
usmjerava. Shodno tome, proizilazi da kada se zabavlja, to vie i nije zabava; u
tome vie nema uivanja. ak i kada igra karte, igra bez pravog uitka jer igra da bi
pobijedio pa takva igra postaje obian posao. Tada vie nije vano ono to se dogaa,
vaan je samo rezultat.
U poslu je vaan rezultat, a u veselju je bitan sami in. Zato biva veseo i slavi
samo onda ako moe nai neki smisao u svom djelovanju. Uvijek kada si u slavlju,
sve zabrane, sve prepreke, sve uskogrude naredbe iezavaju. One uopte nijesu
potrebne, one se odbacuju. Tada se iskljuuje iz svog usmjerenja, iz uske
koncentrisanosti. Vie nijesi izbirljiv, sve to doe ti prihvata. Onog trenutka kada
sasvim prihvati ivot, postaje jedno sa njime, ostvaruje se zajednitvo sa njime.
To zajednitvo ja nazivam meditacija. To je slavlje, to je neizbirljiva svjesnost,
to je neposlovino ponaanje. Veselje je trenutani in, bez optereivanja rezultatima,
bez pobjeivanja nekoga. Tu nema niega to treba da se pobijedi, da se osvoji,
prisutno je samo uivanje u ovome to je sada i ovdje. To se moe objasniti i na ovaj
nain. Ukoliko ja govorim vama sa oekivanjem nekog interesa, tada e moj govor
postati posao, zadatak, rad. Ali ako vam govorim bez nekog oekivanja, bez elje za
nekim rezultatom, tada moj govor postaje igra. Istinsko djelanje u sebi posjeduje i
okonanje. Tu tjeskoba nema to da trai. Ja se mogu igrati sa rijeima, mogu se igrati
sa mislima, mogu se igrati sa tvojim pitanjima, sa mojim odgovorima. Tada to nije
neki ozbiljan in, to je djelanje laka srca.
Zato ako me slua bez kalkulacije kako od toga moe neto da dobije, tada
e biti oputen, tada e mi dopustiti da budemo u zajednitvu, a tvoja svijest nee
biti suena. U tom trenutku je ona otvorena, razigrana, uivajua. Kako bilo koji
trenutak moe biti poslovni trenutak tako i svaki momenat moe biti meditativan.
Razlika se ogleda samo u stavu. Ako je to neizbirljivost, ako se igra sa time, ako
uiva u tome, to je meditativnost.
Postoje socijalne i egzistencijalne potrebe koje trebaju da budu ispunjene. Ja van
neu rei: "Ne usmjeravajte djecu." Ako ih ostavite sasvim neuslovljene, neusmjerene,
oni e postati grubi, nee biti sposobni da egzistiraju. Opstanak trai neke uslove, ali
opstanak i nije zadnja rije, zato treba biti spreman da se oslobodi uslovljenosti kao
kada zbaca odjeu. Ti radnu odjeu moe nositi kada ide na posao, ali kada se
vrati kui, mora to znati odbaciti, tek potom si to to jesi.
Ukoliko se ne poistovjeuje sa svojom "odjeom", sa svojim poloajem,
zvanjem, ukoliko ne kae da stoji iza svog miljenja, da si ti to miljenje, taj stav, u
tom sluaju to i nije tako teak problem. Postoji mogunost i za polagano mijenjanje.
Ali ti se identifikuje sa svojim poloajem i kae da si iskljuivo takav, i sve to
nijesi, ti unaprijed odbacuje. Ti jednostavno kae: "Sve to nema stava, to nijesam
ja. Ja nijesam nesvjesno, ja sam svjestan, usredsreen, imam svoje miljenje."
Takvo poistovjeenje je opasno. To tako ne moe ostati. Ispravno obrazovanje i
nije zavisnost, ali je zavisno zbog "svog miljenja". Takva ovisnost je iz koristoljubive
potrebe. Mora biti sposoban da svoje miljenje zna ukljuiti i skljuiti kada je to
potrebno. Sve dok se ne postigne da se ljudska bia obrazuju na taj nain da se ne

poistovjeuju sa svojim znanjem (miljenjem), oni nee biti u pravom smislu ljudska
bia, bie samo roboti, bie usmjereni, programirani tuim znanjem. Da bi to shvatio,
mora biti svjestan onog veeg dijela uma koji je bio lien svjetlosti spoznaje. Postati
svjestan toga, znai spoznati da ti nijesi ovaj prisutni budni um. Taj um je tek samo
jedan manji dio. "Ja" je oboje, a vei dio je nezavisan. On je potisnut ali je ipak uvijek
prisutan... treba na to znati ekati.
Moja definicija meditacije je jednostavan pokuaj da se skoi u prostor
nesvjesnoga. To nije mogue postii sa nekim proraunom, sa nekim sistemom, jer je
svaki proraun svjesnog porijekla, a svjesni um to nee dopustiti. On e te upozoriti:
"Zar si poludio, ne ini to!" Svjesni um je uvijek zabrinut zbog uea nesvjesnog, jer
ako se nesvjesno pojavi, sve ono tiho, isto i odreeno u svjesnom e nestati. Tada e
se sve smraiti i biti nesigurno... kao u umi. To je isto kao da si napravio vrt, vrt sa
ogradom. Vrlo mali vrt moe biti savren; ti usadi neto malo cvijea, i to je jo u
redu. Ali, taj vrt se granii sa nekom umom koja svakog trenutka moe da prodre u
taj mali ruinjak, i da ga ugrozi. Kao manji, vrt je osuen na iezavanje.
Ti si kultivisao dio uma, na neki nain, nainio si od njega izvjesno savrenstvo.
Ali nesvjesno je uvijek u blizini, i svjesno je u strahu od njega. Svjesno ti nalae: "Ne
idi u nesvjesno! Ne gledaj tamo! Ne misli o tome!" Staza nesvjesnoga je mrana i
nepoznata. Za razum to izgleda nerazumno, za logiku je nelogino. Zato ako
razmilja o odluci da ue u meditaciju, to se nikada nee ostvariti jer ti samo
razmiljanje, tvoj svjesni um, to nee dopustiti. Tako to postaje dilema. Nita ne
moe uraditi bez razmiljanja, a misao je najvea prepreka da ue u meditaciju, sa
mislima ne moe u meditaciju. to da se radi? ak iako pomisli da nee razmiljati,
i to je miljenje. To je mislei dio ima koji nalae: "Ja neu dopustiti razmiljanje."
Meditacija se ne moe postii razmiljanjem. Misao je dilema - najvea dilema.
Svaki tragalac e dospjeti do te dileme. Bilo gdje, bilo kada, ta dilema e se pojaviti.
Oni koji to znaju, kau: "Skoi! Ne razmiljaj!" Ali ti ipak ne moe uiniti nita bez
razmiljanja. Zbog toga se nepotrebne zamisli stvaraju, kaem, nepotrebne misli, jer
ako je mogue skoiti bez razmiljanja, onda te zamisli nijesu potrebne. Ali ti ne
moe u to uskoiti bez razmiljanja, zato su i potrebne te zamisli.
Ti razmilja o planu, tvoj mislei um lake moe biti ukljuen u planiranju
meditacije nego u samu meditaciju. Meditacija je skok u nepoznato. Ti mora raditi sa
planom, i taj plan e te automatski gurnuti u nepoznato. Taj plan je nuan zbog
uvjebanosti uma, inae, on je nepotreban, suvian.
Kada jednom napravi skok, moi e rei: "Nikakav plan nije potreban, nije
nuan." Ali to je naknadno saznanje. Ti e tek naknadno spoznati da neka zamisao
nije nuna (to Krinamurti kae: "Nikakav plan nije potreban, metode nijesu
potrebne"; ili to zen uitelji kau: "Trud nije potreban, sve se to postie bez truda"),
ali to je apsurdno za one koji jo nijesu preskoili prepreku. Zato vam ja govorim da
je zamisao obmanjivanje. To je samo trik kako da se tvoj racionalni um pripremi da
lake uskoi u nepoznato. Zato ja koristim energetske metode. to je metoda
energinija, to je manje potreban tvoj prosuujui um. to je ishod energiniji, to je i
cjelovitiji, jer vitalnost ne proizilazi samo iz uma ve i iz tijela, iz emocija. Vitalnost
proistie iz tvog cjelokupnog bia.
Sufi dervii se slue plesom kao metodom, kao tehnikom. Ako plee, ti ne
moe ukljuiti um jer je ples veoma naporan i zaokupljujui fenomen. Ples trai tvoje
itavo bie. Trenutak plesa nastaje kada se razum iskljui. to je ples vatreniji,
energiniji, to si vie ponesen njime, tako si manje podloan rasuivanju. Zato je ples
i planiran kao tehnika koja e te gurnuti u prostor gdje nee biti razmiljanja. U
jednom trenutku vie nee biti u plesu, bie iznad toga; okreae se, plesati e, ali

tvoje bie e se vinuti iznad svega toga. Tako e biti gurnut ka nekim nepoznatim
prostorima.
Zen uitelji za to koriste koan metodu. Koan je zagonetka koja je u svom
pravom znaenju besmislica. One se ne mogu
spoznati razumom. O njima se ne moe razmiljati. One na prvi pogled
izgledaju kao da se o njima moe razmilati, ali to je samo zamka. Poto postavljeni
koan podstakne tenju za razmiljanjem, ti pone misliti. Razmiljanje ti doe kao
neko olakanje. Izgleda ti da je koanom dato neto to treba razotkriti... meutim, to je
zapravo postavljeno tako da se nita ne moe razotkriti jer je koan u svojoj prirodi
apsurdan, besmislen.
Postoje stotine zagonetki. Uitelj bi samo rekao: "Razmiljaj o bezvunom
zvuku". Rijeju, to izgleda kao neto o emu bi se i moglo razmiljati. Ako pokua,
nekada bi se sa tekim naporom i moglo doi do bezvunog zvuka. To bi moda i bilo
mogue. Tada, u jednom odreenom trenutku, koji nije mogue predskazati, jer nije
isti za sve, um postane ravnoduan, sasvim nestane. Ti i dalje bitie, ali um sa svim
svojim zamislima je nestao. Postaje nalik djetetu, bez predumilaja. Tako biva
svjestan realnosti. Usko koncentrisanje ne postoji; spoznaje da eme nijesu bile
potrebne, ali to je naknadna spoznaja. To nije bilo mogue izjaviti unaprijed.
Metoda nije uzrok, ona ne moe prouzrokovati meditaciju. One se obino
koriste, ali svaka metoda je samo izum... jer svaka religija tvrdi da je njihova metoda
najbolja i da druge ne mogu imati djejstva. Svi oni razmiljaju duhom uzronosti. Na
primjer, grijanjem vode postiete da ona isparava. Grijanje je uzrok, bez toga voda ne
bi isparavala. To je uzrok. Grijanje je nuno da bi nastalo isparavanje. Isparavanje je
posljedica. Ali meditacija nije uzrona iako mnoge metode pomau. Svaka metoda je
izum, to je samo stvaranje posljedine situacije, izazivanje nekog dogaaja. To nije
uzrok.
Van zidova ove sobe je neogranienost, nebo. Ti moda to nijesi nikada vidio.
Ja govorim sa tobom o nebu, o svjeini, o moru, o svemu onome to je izvan ove
sobe, ali ti to sada ne vidi. Ti ne zna nita o tome. TI se samo smjeka i odmahuje.
Misli da ja to precjenjujem. Jo i kae: "To je sve fantazija. Ti si sanjar." Teko te
mogu ubijediti da izae iz toga jer sve to ja kaem, sada je to za tebe beznaajno.
Onda ti ja kaem: "Gori kua!" To je znaajno za tebe. To ve moe da shvati.
Tada nije potrebno da ti dam bilo kakvo objanjenje. Ti jednostavno u urbi istri za
mnom. Kua nije u vatri, ali kada si vani ti vie i ne pita zato sam te lagao. Ono
bitno je tu. Nebo je tu. Tada mi zahvaljuje. Bilo kakvu la da uinim, ona je tu samo
kao izum da te izvuem vani... Meutim, to nije bio uzrok to si ti vani.
Svaka religija se bazira na lanim izumima. Sve metode su lane; one samo
stvaraju situaciju, one nijesu uzroci. Mogu biti stvoreni i novi izumi, mogu biti
pokrenute nove religije jer su stare ve postale bezuspjene, stare lai su postale
prozirne; potrebne su nove lai. Mnogo puta su te varali da je kua u vatri. Ta la je
postala neupotrebljiva. Zato neko sada treba da napravi neku novu la, novi izum.
Ako neki izum pobuuje reagovanje, on nije ba neupotrebljiv iako su svi stari metodi
prevazieni i neupotrebljivi. Sada su potrebni novi izumi. Zbog toga se svaki novi
prorok sukobljava sa starim prorocima. On ini iste stvari koje su i oni nekada radili,
ali mora da opozove njihova uenja kako bi ih predstavio bezuspjenim i
beznaajnim.
Svi velikani - Buda, Hrist, Mahavira - su, naalost, koristili velike lai kako bi te
pokrenuli, kako bi te "istjerali iz kue". Ako ti moe biti osloboen svojih misli
pomou nekog izuma, onda je to opravdano. Tvoj um je zatvoren, nepristupaan; to je
nalik ropstvu. Zato, kao to sam i rekao, ova dilema mora da se pojavi. Priroda ivota

je takva. Ti e nauiti da suava um, da ga usmjerava. To e biti od koristi kada su

u pitanju tvoja spoljnja djelovanja, kada je u pitanju optenje sa spoljnjim svijetom, ali
moe biti kobno kada je u pitanju unutarnji ivot. Ono e biti od pomoi u ivotu sa
drugima, ali je samoubistveno kada je jedinka u pitanju.
Ti ivi i sa drugima i sa sobom. Bilo kakav da je ivot, ako je jednostran, on je
obogaljen. Sa ljudima mora optiti sa uvjebanim umom, ali sa sobom mora znati da
bude u tiini sa bezuslovljavanom svijeu. Drutvo stvara suenu svijest, ali smisao
svijesti je u irenju. Svijest je neograniena. Oboje je potrebno, i oboje mora biti
ispunjeno.
Mudra osoba za mene je ona koja moe obije krajnosti ispuniti. Bilo koja
krajnost je nerazumna, samo jedna krajnost je tetna. Zato u odnoenju sa svijetom,
ivi sa umom, sa znanjem, ali u odosu prema sebi nastoj da odri unutarnji mir,
nastoj da ivi bez uvjebanog uma. Koristi svoj um kao sredstvo a ne kao cilj. Uvijek
kada si sam, uvijek kada ti se ukae prilika, iskoi iz toga i kreni stazom tiine. Tada
slavi taj trenutak, slavi svoje postojanje, svoje Bie.
Samo BITI je veliko slavlje ako zna kako da se oslobodi uslovljenosti. To
oslobaanje moe nauiti kroz Dinaminu meditaciju (poznatu i kao Haotinu
meditaciju). To tvoje BITI tada nee biti uslovl;jeno, ono e doi bez uslovljavanja.
Meditacija ti stvara situaciju da dospije do nepoznatog. Pomou meditacije e biti
malo po malo izbaen iz sviknute, mehanike, robotu nalik, osobnosti. Zato budi
hrabar. Praktikuj energino Dinaminu meditaciju, i sve e doi samo. To nee biti
tvoje djelovanje, ono e doi samo, samo e se dogoditi.
Ako ne moe dosei boansko, makar memoj sprijeavati da ono samo doe.
Ako ne moe donijeti sunce u svoj dom, makar nemoj zatvarati vrata. Ako se um
ponaa negativno, moe mnogo remetiti, a ako pozitivno djeluje, nee nita loe
uiniti. Svako pozitivno djelovanje je dar, sve pozitivno je blaenstvo; ono dolazi
samo do tebe. Negativno je produkt tvog vlastitog djelovanja.
Meditacija (i svi meditacioni izumi) ine jednu stvar: odvlae te od tvojih
negativnih prepreka. Meditacija te moe odvesti dalje od tvojih umnih zatoenosti.
Kada izae iz toga putem meditacije, jedino to ti ostaje je da se tome smije jer je to
bilo tako lako i jednostavno. Sve je bilo tu, na dohvat ruke! Samo je jedan korak bio
potreban, samo jedan korak... ali mi se uvijek vrtimo u krug, i uvijek taj jedan korak
promaimo, promaimo taj korak koji nas moe odvesti do centra.
Ti se kree u krug ( samo po periferiji) uvijek ponavljajui jednu istu stvar.
Negdje taj kontinuitet mora biti prekinut. To je osnovni zadatak bilo koje prave
meditacione tehnike. Ako se taj kontinuitet uma prekine, ako postane odvojen od
tvoje prolosti, tada se dogodi onaj pravi trenutak - eksplozija. U tom trenutku, ti se
centrira, usredsreuje se u svom bitku. Tek tada dolazi do spoznaje da je to
oduvijek bilo tvoje, da te je to oduvijek strpljivo ekalo.
OSHO
Meditation: Art of Ecstazy

MEDITACIJA NIJE KONCENTRACIJA

Meditacija nije koncentracija. U koncentraciji postoji koncentrisanje sebe i
postoji cilj bia koje se koncentrie. To je dualnost. U meditaciji nema nikoga izvana.
To nije koncentracija. U meditaciji ne postoji podjele na unutarnje i spoljnje.

Unutranje se preliva u spoljnje i isto tako se spoljnje pretapa u unutranje.

Demarkacija, granica, zatoenost tu vie ne moe egzistirati. Unutarnje je vani,
vanjsko je unutra - to je nedualna svijest.
Koncentracija je dvojna, dualna svijest: to je razlog zato koncentracija stvara
zamor, to je razlog da kada se koncentrie osjea se iscrpljenim. Ne moe se
ponovo koncentrisati makar dvadeset i etiri sata jer ti trebaju dani odmora da bi se
sasvim oporavio. Koncentracija nikako ne moe biti tvoja priroda. Meditacija te ne
moe zamarati, ne moe te iscrpiti. Meditacija moe biti stvar cjelodnevna i stalna dan unutra, dan vani, godina unutra, godina vani. To moe postati vjenost. To je
samo po sebi relaksacija.
Koncentracija je jedan in, eljeni in. Meditacija je stanje bez elja, stanje bez
akcije. To je oputanje. Ti samo treba da se preda svom biu, a to bie je i to
Sveopte bie. U koncentraciji um djeluje shodno tvojoj odluci: ti neto radi.
Koncentracija dolazi iz prolosti. U meditaciji ne postoji nekog voljnog ina, neke
odluke ispred toga. Ti ne ini nita posebno, ti samo jednostavno b u d e . U tome ne
moe biti nikakve prolosti, to je nezatrovano prolim. To nema nita ni sa
budunosti, ono je isto od svake budunosti. To je ono to Lao Tzu naziva wei-wuwei, djelovanje kroz nedjelovanje. To je ono to bi Zen majstor rekao: sjedjeti u
tiini, ne initi nita, proljee dolazi, i trava raste sama od sebe. Zapamti - "od
sebe" - nita nije bilo uraeno. Ti nijesi potpomagao da trava raste; proljee dolazi, i
trava raste sama od sebe. To stanje kada dopusti da ivot tee sam od sebe - kada ne
eli da upravlja, kada ne eli da namee bilo kakvu kontrolu tome, kada ne
manipulie, kada ne prisiljava na neku disciplinu, to isto spontano stanje bez stege
je meditacija.
Meditacija je u sadanjosti, pravoj stvarnosti. Ona je neposredna. Ti ne moe
meditirati, ti samo moe biti u meditaciji. Ti ne moe biti u koncentraciji, ali se
moe koncentrisati. Koncentracija je ljudski fenomen, meditacija je boansko stanje.

NEUCRTANA MAPA MEDITACIJE

Oni koji su na Putu, oni moraju biti za to pripremljeni; mora im se rei koje ih
zamke na Putu ekaju. Taj Put uopte nije jednostavan: mnoge druge staze se odatle
ravaju. Vi moete odabrati stazu koja je or-sokak, ali toga moete biti svjesni i posle
nekoliko godina zabluda. Tada e svi napori i sva putovanja biti besmislena i
izgubljena, a ti e se ponovo morati vratiti na glavni put. A tu ne postoje putokazi.
Nikakva zacrtana putanja ili odreena mapa tu nije mogua, ne moe se ni
napraviti jer se Bog stalno mijenja. Njegova egzistencija je u neprekidnom mijenjanju.
Izuzev promjena, sve drugo je u stalnoj promjeni, zato nikakvu ucrtanu mapu nije
mogue obezbijediti. Samo se nagovjetaj moe dati; postoje nagovjetaji. Ako budete
mogli da razumijete nagovjetaje, biete u mogunosti da slijedite pravi put, a ako
bude mogunosti i da grijeite vae razumijevanje e vam biti od pomoi.
NEMOJTE SE OSJEATI BEZNADENO

Kao prvo, nemojte se uriti i nemojte biti oajni. Ako pogrijeite danas, to je
prirodno; ako budete grijeili i nekoliko dana, i to je prirodno. I prirodno, ulazei u
unutarnji svijet, vi ete puno puta grijeiti i gubiti jer tamo jo nijeste bili. Sva vaa
vjetina i djelatnosti su iz spoljnjeg svijeta, spoljnjeg su karaktera. Ti jo ne zna kako
se kree u unutranjosti. Ljudi uju rijei "krei se unutra", "ui unutra", ali to ne
predstavlja neki smisao za njih. Sve to oni znaju je kako da iziu, kako da odu
drugima. Oni nikako ne umiju da dou do sebe. To tako i mora biti; usled prolih
navika vi ete grijeiti mnogo puta.
Nemojte biti beznadeni. Zrelost dolazi polagano. Ona e doi sigurno i
neizostavno, ali je potrebno vremena za to. I zapamtite, kod svake pojedinane osobe
to ide drugaijim korakom, drugaijom brzinom, zato nikada nemojte uporeivati,
nemojte poeti misliti: "Onaj je postao tako tih i smiren, i zadovoljan, a ja jo nijesam
nita postigao. to je sa mnom?" Nemojte se uporeivati ni sa kime jer je svako ivio
na drugaiji nain u svom prolom ivotu. ak i u ovom ivotu, ljudi ive drugaije.
To sve ovisi o vaoj vjetini, vaem umu, vaoj uslovljenosti, vaem obrazovanju, o
religiji u kojoj si podizan, o knjigama koje si itao, o ljudima sa kojima si ivio, o
vibraciji koju si stvorio unutar sebe; to ovisi o mnotvu stvari, onoliko koliko moe
uzeti - ali to dolazi sigurno i neizostavno.
Jedino to ti je potrebno je strpljivost, strpljiv rad, rad u tiini, i koncentracija se
ostvaruje, zrelost dolazi. Zapravo, koncentracija i zrelost su dva aspekta jednog istog
fenomena. Zbog toga se djeca ne mogu koncentrisati: oni su u stalnom pokretu, oni ne
mogu stojati na jednom mjestu, ne mogu se usredsrediti. Njih sve privlai - automobil
proe, ptica se javi, neko se pone smijati, susjed je upalio radio, leptir je proletio sve, za njega je cio svijet privlaan. Oni samo skau sa jedne stvari na drugu. Oni se
ne mogu koncentrisati, oni ne mogu ivjeti samo sa jednom stvari potpuno i
nepodijeljeno tako da sve drugo iezava, da sve drugo biva ne-egzistencijalno.
Sa zrelou, koncentrisanost se budi. Zrelost i usreditenost su samo dva imena
za jednu istu stvar. Ali prva bitna stvar koju treba zapamtiti je da to dolazi postepeno;
nemoj uporeivati, nemoj se uriti.
OSHO
Secret of Secrets, Volume Two

BUDITE OPUTENI
Drugo, kada jednom donesete odluku da pratite unutarnji put, kada jednom
donesete odluku da budete sanijasin, da budete duhovni uenik, da budete meditant,
kada jednom odluite da vas unutarnje zove i da ste krenuli da tragate na pitanju "Ko
sam ja?", tada je prva stvar koju treba zapamtiti: nemoj biti napet. nemoj se napeto
kretati u tom pravcu. Krei se u nekom oputenom maniru, provjeri da li je tvoje
unutarnje putovanje udobno. To je sada od izuzetne vanosti.
Obino se svima dogodi taj prvi neuspjeh. Ljudi obino zaponu svoje unutarnje
putovanje nepotrebno neoputeno, komplikovano, neudobno. To se dogaa iz
odreenog razloga. Ljudi se u svom svakodnevnom ivotu ljute na druge oko sebe. U
svakodnevnom ivotu su agresivni jedni prema drugima. U njihovom svakodnevnom
spoljnjem putovanju oni su sadistini: oni uivaju da mue druge, uivaju da
poraavaju druge, uivaju da se takmie sa drugima, da pobjeuju druge oko sebe.

Sva njihova radost se sastoji od toga kako da druge uine inferiornim prema sebi. To
je vae vanjsko putovanje.
Kada se ovjek okrene sebi, problemi tada nastaju: ta da radi sa njegovim
bijesom, neprijateljstvom, agresivnou, nasilnitvom? Sada je on sam i poinje da
mui sebe, on e biti ljut na samog sebe. Takvi su vai nazovi mahatme...
Ekstrovertno putovanje je bilo putovanje sadizma. Unutarnje putovanje postaje
putovanje jednog mazohiste - ti poinje da mui sebe. Zato postoji jedno odreeno
raspoloenje, perverzna radost u muenju sebe. Ako se povrati malo nazad u istoriju
bie iznenaen, nee moi vjerovati to je sve ovjek radio sebi.
Svakovrsne gluposti su mogue iz razloga jednostavne greke, a te pogreke su:
u ivotu nastojite da drugome uinite ivot tekim; kada se ponete pokretati, postoji
mogunost da va stari um pone stvarati nevolje. Zato zapamti, tragalac unutarnjeg
mora biti komotan jer samo u lagodnoj situaciji, u jednom oputenom stanju je
mogue da se neto dogodi. Kada si zgren, tjeskoban, kada si nelagodan, nita se ne
moe dogoditi. Kada si u tjeskobi, kada ti je nelagodno, tvoj um je zabrinut, ti vie
nijesi u jednom mirnom prostoru. Kada si gladan, kako moe biti miran? A neki ljudi
propovijedaju gladovanje, i govore da vam gladovanje moe pomoi da meditirate.
Ponekada nije loe upranjavati malo gladovanja, moe ti omoguiti bolje
zdravstveno stanje - tako moe skinuti nekoliko kilograma vika tjelesne teine - ali
gladovanje ti ne moe pomoi da meditira. Biti u sredini je pravi put: Zlatno pravilo.
Jedi tako da ne osjea glad, ali nemoj jesti previe jer e osjetiti prejedenost, bie
pospan - ako jede umjereno, meditacija e dolaziti lake. Zlatno pravilo se treba
koristiti u svakoj prilici, uvijek kada to moete primijeniti.
Budite lagodni, budite oputeni. Nema potrebe da muite samog sebe, nema
potrebe da stvarate nepotrebne nevolje. Odbaci taj um prepun ljutine, nasilja,
agresivnosti, i samo tako se moe okrenuti sebi, ui u sebe - samo u oputenoj
svijesti osoba moe ulaziti sve dublje i dublje u sebe. U najveoj oputenosti,
pojedinac dospijeva do svoje najdublje sutine.
OSHO
Secret of Secrets, Volume Two
NE TRAITE INSTANT SATORI
Kao tree, nemojte zahtijevati previe, jer ako budete previe zahtijevali,
postaete napeti, napetost e se javiti. Zapravo, uopte nita ne treba zahtijevati. Treba
samo ekati. Samo umetni sjeme u svom srcu i poni raditi: ekaj proljee. A ljudi
obino previe zahtijevaju: oni smjesta trae satori, samadhi. Oni ele da odmah
dobiju nirvanu.
To se ponekada dogaa - glupani mi dou i kau: "Mi ve sedam dana
meditiramo i jo nita se nije dogodilo?" Sedam dana? A oni su sedam miliona ivota
unazad radili sve protiv meditacije! A samo u sedam dana... isto kao da ele da
primoraju Boga ili mene na to. Oni mi dolaze sa gunanjem: "Nita se jo nije
dogodilo. Sedam dana je prolo, i jo je samo tri dana ostalo do kraja ovog programa,
a mi jo nijesmo prosvijetljeni!"
Nemojte previe zahtijevati, nemojte biti previe pohlepni. Budite malo vie
razumni. Za sve je potrebno vrijeme. Zapamtite da se ne trebate brinuti o ishodu: to je
uvijek u skladu sa vaim potrebama i vaim vrijednostima. Bilo za to da ste spremni,
to e se i dogoditi. Ako se, pak, to ne dogodi, to e biti pokazatelj da nijeste spremni
za to. Budite spremni! Zahtijevanje nee nita pomoi. Samo se prisjetite da jo

nijeste vrijedni toga; zato iistite vie svoje srce, vie se usredsredite, vie
meditirajte, budite smireniji, budite oputeni, postanite to je mogue vie u skladu sa
unutarnjim, i ekajte. Onda kada tvoje srce i energija budu kordinirani, rezultat e
automatski slijediti.
Ako se posijali sjeme, nema potrebe da svakodnevno razgrete zemlju i gledate
to se dogaa, da li je sjeme proklijalo. Tako ete samo otetiti sjeme, nikada se tako
nee nita dogoditi. Treba samo ekati; mjesecima se nita nije dogodilo. Treba
navodnjavati, ubriti, treba o njemu brinuti - a mjesecima se nita ne dogaa. Onda
jednoga dana iznenada, jednog ranog jutra, udo... sjeme je proklijalo. Tek samo dva
mala listia su se pojavila, i udo se dogodilo. Ono to je bilo nevidljivo, postalo je
uoljivo... Ali to uvijek dolazi kada za to bude vrijeme.
OSHO
Secret of Secrets, Volume Two

STVORITE PROSTOR ZA MEDITACIJU

etvrto, ako pripremate ruinjak, morate da izmijenite cijelo tlo. Morate
prekopati teren, izvaditi kamenje, poupati stare korijene, istrijebiti korov. Vi tu
morate da postaviti prave uslove i omoguite pravi prostor, zatien prostor, za taj
rast. I ivicu morate da posadite oko ruinjaka. Kada odluite da uzgajate rue, sve to
se mora prethodno obaviti. Meditacija je rua, najljepa rua, rua ljudske svijesti.
ta su pravi uslovi? to je pravi prostor? Vi morate da pronaete prostor koji
pogoduje meditaciji. Na primjer, sjedjenje ispod drveta moe vie pomoi od sjedenja
ispred bioskopa ili eljeznike stanice; idite u prirodu, u planine, u brda, u ume;
sjedite pored rijeka gdje tao i dalje protie, pulsira, vibrira, tee svuda naokolo.
Drvee je u stalnoj meditaciji. Tiina, zaumni prostor nesvjesnoga je ta meditacija.
Ja ne govorim da treba da postanete drvee; vi treba da postanete probueni,
Bude! Ali Buda posjeduje neto zajedniko i sa drvetom: on je zelen koliko i drvo,
prepun je soka koliko i drvo, zna da slavi koliko i drvo, ali, naravno, sa jednom
razlikom - on je svjestan, a drvo je lieno tog kvalitena, ono je nesvjesno. Ali ako
sjedite pored drveta, okrueni divnim pjevom ptica, ili plesom pauna, ili pored rijeke
gdje oslukuje zvuk proticanja vode, ili pored vodopada, velika muzika iz toga...
Ako je mogue, dobro je imati zasebnu sobu za meditaciju u vaoj kui. Za to je
dovoljan i mali ugao, ali da bude posebno namijenjen za meditiranje. Zato poseban?
Zato to svaki odreeni in posjeduje odreenu vibraciju. Ako vi jednostavno
meditirate na jednom mjestu, to mjesto postaje meditativno. Kada vi svakodnevno
meditirate na tom mjestu, to mjesto apsorbuje vibracije vae meditacije. Sljedeeg
dana, kada ponovo sjednete na to mjesto, te vibracije ponu da se vraaju ka tebi. Te
vibracije pomau, uzvraaju, odgovaraju. Neko sveto mjesto nije nita drugo do pravo
mjesto za meditaciju u pravim uslovima. Ako se osjea ljutito, tada nije vrijeme da
meditira: to e tada ii protivno toku meditacije. Ako se osjea veoma pohlepno, ni
to nije prilika za meditiranje; nee meditaciju moi lako otkriti. Ali postoje trenuci
kada ste veoma pogodni za meditiranje: sunce izlazi, i vi posmatrate taj prizor,
iznenada je u vama sve mirno, vi vie nijeste dio tog trga - tada je vrijeme za
meditaciju. Tada se osjeate dobro, zdravo, vie vam nije stalo da se sukobljavate sa
nekim - to je vrijeme za meditiranje.
Prijatelj naie, a vi ste prepuni ljubavi - to je vrijeme za meditaciju. Vi ste sa
svojom draganom, i osjeate se predivno - sjednite zajedno i meditirajte, i osjetiete

kako se u vama budi velika radost ukoliko moete meditirati sa voljenom osobom ili
sa prijateljem. Zato pronaite prave pogodnosti, a one su uvijek mogue. Ne postoji
nijedan ovjek koji to ne moe pronai. Tokom cijelog dana postoje mnoge prilike
koje se mogu veoma lako preobratiti u meditaciju jer se u tim trenucima ti prirodno
okree svojoj nutrini. No je prepuna zvijezda: lezi na zemlju i gledaj u zvijezde,
osjeti sklad sa njima, a potom meditiraj.
Kada pokua da meditira, iskljui telefon i opusti se. Stavi poruku na vratima
da meditira i da te niko za sat vremena ne smije uznemiravati. A kada ue u
meditacionu sobu, skini cipele jer ti tada gazi svetim tlom. I ne samo da treba skinuti
cipele ve sve to ti smeta i to te okupira. Zajedno sa cipelama, ostavi svjesno sve
vani. Ui unutra rastereen. Svako moe sebi priutiti taj jedan sat vremena tokom
cijelog dana. Utroi dvadeset i tri sata na svoje preokupacije, tenje, elje, misli,
ambicije i projekcije. Uzmi samo jedan sat od svega toga, i na kraju e zakljuiti da
je taj sat jedino bio pravi sat tvog dnevnog ivljenja; sve drugo je bilo samo obino
gubljenje vremena.Samo je taj jedan sat bio spaen, sve drugo je prolo uzalud.
OSHO
Secret of Secrets, Volume Two

ISPRAVNI POLOAJ
Peto, nemoj biti previe optereen sa pravilnom procedurom jer to moe postati
preokupacija - da osoba mora sjedjeti na odreeni nain. Ako tako moete sjedjeti,
dobro, ali ako to postane nepotrebna preokupacija, odbaci to. Na primjer, ako moe
sjedjeti u potpunom lotos poloaju - to je zaista teko za ljude koji su cio svoj ivot
sjedjeli u stolici; to je teko jer se njihova muskulatura razvijala na odeeni nain tada se tvoje noge nee osjeati dobro. One e utrnuti ili e ti poeti praviti nevolje.
One e ti neprestano skretati panju, zato nema potrebe insistirati na lotos poloaju.
Ako je lotos poloaj lako izvodljiv, u redu; inae, svaki drugi poloaj moe biti
dobar kao i lotos poloaj. Ako ne moe sjedjeti na zemlji, ako je to teko, onda sjedni
na stolicu. Meditacija se ne plai stolica; ona se moe dogoditi i bilo gdje drugo.
Upravo neki dan Renu je postavio pitanje: "Da li se prosvjetljenje moe dogoditi i na
leima konja u kasu?" Moe se i tu dogoditi. Moe se dogoditi ak i na konju u kasu!
Ne treba da se brine za to. Samo budite malo paljivi, ali se nemojte brinuti - da li j
kima sasvim ispravljena ili ne... nemojte se previe okupirati tim minornim stvarima.
One su samo pokazatelji. To prihvati, shvati i idi dalje. Pronai svoj put. Osnovna
stvar koju treba zapamtiti je: treba da vam je ugodno i da ste oputeni.
OSHO
Secret of Secrets, Volume Two

BUDITE U SREDINI
esto, osoba mora biti sasvim u sredini. Ljudi obino budu previe aktivni ili
neaktivni. Ako su previe aktivni, stvori se zabrinutost, neka vrsta groznice, urbe,
brzine, nespokoja; ako, pak, postanu neaktivni, uspavanost, neka vrsta letargije i
indolencije se javi. Zato budi u sredini. To pravilo treba koristiti uvijek kao kriterijum.

Nemojte jesti previe, a nemojte ni gladovati. Nemojte previe spavati ali nemojte
spavati ni manje nego to je potrebno. Zapamtite da uvijek budete u sredini.
Ekscesnost je abranjena. Sve vrste ekstrema treba odbaciti jer samo u sredini se moe
nai oputeno stanje uma.
Ako pojedinac moe dostii tu vrstu ravnotee, izmeu napora i nenapora,
izmeu svrsishodnosti i nesvrsishodnosti, izmeu bie i ne-bia, izmeu uma i neuma, izmeu akcije i ne-djelanja... tada ta osoba moe dopustiti sebi da tee sa tokom
svih drugih stvari oko sebe. Ta osoba se moe sasvim opustiti i prepustiti.
OSHO
Secrets of Secrets, Volume Two

OSJEAJ ZA HUMOR
Zapamtite, najvei problem za jednu religioznu osobu je da ne bude previe
ozbiljna; najvei problem za takvu osobu je da ne bude tuna; najvei problem za
religioznog je da ne bude negativan, jer se obino to dogaa - religiozna osoba biva
veoma tuna, veoma ozbiljna, veoma se negativno odnosi prema ivotu. Oni zaborave
na proljee, a samo misle o smrti i posmrtnoj lomai, o pepelu. Oni su izgubili
ravnoteu.
Jedna zaista religiozna osoba je osoba koja poznaje smisao za humor. Ta osoba
je iskrena ali nije ozbiljna; duboko je predana svom radu ali nikada sa pristupom
"svetiji ovo od obog", nikada; nikada ne osjea nikakvu nadmo zbog toga ve je
sasvim bezazlena. Istinski religiozna osoba je ta koja umije da plee na vjetru i kii,
koja se umije smijati i veseliti sa djecom, koja je oputena u bilo kojoj ivotnoj
situaciji. To je sloboda, sloboda od ega. Ego je taj koji vas ini preozbiljnima.
Ako postanete preozbiljni, vi ete zapasti u svijet tame, u svijet negativnosti.
Zapamti, ti ne treba da bude hladan. Vi ete uoiti da su vai nazovi sveci veoma
hladni i ozbiljni: oni su promaili cijelu stvar. Budite cool, oputeni, ali nemojte biti
hladni - u tome postoje velike razlike, ali i duboki paradoks. Ja kaem "cool":
uporeeno sa vrelim strastima, to je cool, oputeno; ali pri usporedbi sa smrtnom
hladnoom, to je ipak toplo. Ono je toplo ako je uporedimo sa smrtnom hladnoom,
ali je cool ako to uporedimo sa strastvenom poudom za ivotom. Ona je oboje, i
toplo i hladno. Jedna zaista religiozna osoba je oputeno hladna, cool, jer u sebi nema
poudnih prohtjeva, a topao je jer nije tuan, nije preozbiljan.
OSHO
Secret of Secrets, Volume Two

NEMOJTE SE BORITI,
NEMOJTE PSIHOANALIZIRATI
Osoba moe ostati po strani od procesa misli. Misli e dolaziti, one e vas
okruivati sa svake strane. One e biti nalik oblacima; ak i najmanje pare neba e
biti prekriveno. A kada bude previe misli, prirodno je da se poinjete boriti sa njima
jer ste proitali da meditacija predstavlja stanje bez misli. Ali sa borbom, vi se nikada

neete osloboditi misli. Ako se ponete opirati i boriti, sigurno ete biti poraeni. Ta
sama borba e biti uzrok tvojeg poraza. Ti se ne moe boriti sa sjenkama, sigurno e
biti gubitnik. Pokuaj da se bori sa vlastitom sjenkom, i bie pobijeen - ne zbog
toga to je sjenka mona, ve zato to je nema. A boriti se sa neim ega nema, kako
je mogue pobijediti? Misli su sjene, nemojte se tui sa njima.
Ako se ne borite, druga alternativna mogunost se otvara - to je ona koju su
psihoanalisti odabrali: kreite se za mislima, dopustite ima da idu kuda god ele dopustite slobodno udruivanje misli. Tada se jedna misao dri druge, a ta se opet dri
neke druge, i tako u beskonanost. To se moe doivjeti kao neka vrsta relaksacije.
Zbog toga se ljudi osjeaju spaeni, kao da im je pomognuto, kada izau iz seanse
psihoanalize. Oni nijesu spaeni, nije im se uopte pomoglo; samo je borba nestala.
Poto se borite, postajete napeti. Kada se ne borite, napetost poputa - a taj nestanak
napetosti ti daje osjeaj kao da si spaen.
Sa time e se osjeati dobro. Kada se bori sa mislima, i kada ne moe
pobijediti, tada odbaci tu borbu i dopusti da se misli slobodno kreu, i ti se kree za
njima - to ti izgleda dobro, osjea se dobro. U tome se sastoji cijela tajna
psihoanalize. Psihoanaliza uopte ne pomae: to vam izgleda dobro samo zbog toga
to vam pomae da odbacite borbu. Zato nema nikakve potrebe da se borite, nema
potrebe da dopustite mislima da se kreu i da ih slijedite. Samo ostanite posmatra,
svjedok.
Gospodar se mora pozvati da se vrati. Ti treba da bude taj gospodar a ne sluga.
A to je gospodarstvo? - Biti svjedok je isto to i biti gospodar. Samo posmatraj te
misli; krajnje smireno i paljivo, posmatraj. Dopusti im da dou, dopusti im i da odu;
neka se izdignu, neka ieznu. Tvoje je da samo biljei - misao se podigla, ona je tu, i
sada ona odlazi - a ubrzo e dospjeti do mjesta gdje e misli biti sve manje i manje; i
tako jednoga dana, jaz... sve misli su nestale. U jednom takvom jazu, rascjepu,
ukazae ti se prvo iskustvo boanstvenosti.
OSHO
Secret of Secrets, Volume Two

NEKA MEDITACIJA BUDE TVOJA E

Devedeset i devet procenata ljudi zapoinu da meditiraju jer se o meditaciji
poinje govoriti. Dolaze vremena kada e to biti moderno. Amerika prolazi kroz jednu
takvu fazu. O meditaciji se pria; svako radi meditaciju. Ako to ne upranjava, mora
da neto gubi.
Ti ne osjea nikakvu potrebu za time, to jo nije ulo u tvoje bie, ti jo nijesi
dospio do te take line evolucije kada se meditacija dogaa sama od sebe; ali svi
upranjavaju meditaciju, idu majstorima i sjede u tiini. Neko radi zazen, neko TM, a
neko Dinaminu; a tebi izgleda da propua neto. Tako se pohlepa javlja, a iz
pohlepe se poinje initi napor za meditacijom. Ali taj napor nije u interesu
meditacije. Taj napor je uloen kako bi se dobilo ono to se ostvaruje meditacijom.
Takve faze dou i prou. Takvi kultovi se javljaju i nestaju. Oni su nalik modi.
Istinski meditant nee doi da meditira zbog toga to i drugi meditiraju ve zato
to se u njemu javlja duboka potreba, to ta potreba poinje da kuca na vratima
njegovog srca, poinje stalno da kuca. Cio svijet tada postaje besmislen; osoba tada
samo eli da ue u sebe. On nastoji da sazna ko je on. Ali ne zbog toga to su to i neki
drugi spoznali! ak iako niko ne bude propagirao meditaciju, iako ne bude nikakvih

knjiga o tome, ako sve takve knjige budu unitene, i svi majstori budu otili u
himelajske peine, ipak e biti nekoliko ljudi koji e meditirati, bie nekoliko njih koji
e sami razotkriti kako se meditira. Oni e biti istinski meditanti. Za njih e meditacija
biti jednostavna kao i sve drugo. Za njih e to biti jednostavno koliko i disanju.

MEDITACIJA JE IGRA
Vi ne moete udjeti za meditacijom jer se meditacija dogaa samo onda kada
nema udnje. Vi ne moete eljeti osloboenje, nirvanu, jer se ona dogaa samo u
stanju bez elja. Od toga se ne moe stvoriti predmet elja. Zato, po meni, i svima
onima koji to znaju, udnja je svijet; ali ne da ti eli svjetovne stvari. udnja, sami
fenomen elje, predstavlja svijet.
Ti moe igrati, a kroz igru, onda kada je meditacija igra, sve je tada mogue.
Sve je mogue toga istog trenutka jer ti tada nijesi uznemiren, nijesi nestrpljiv, nijesi
ni u kakvoj urbi, ti nikuda ne ide, ne stremi nekuda. Ti si sada i ovdje. Ako se
meditacija dogodi, u redu; ako se ne dogodi, i to je u redu. Nema niega loeg u tebi
jer tada nema ni elja, nekih oekivanja, budunosti. I zapamti, kada je meditacije ili
ne-meditacija slina tebi, meditacija e se tada ostvarivati. Ti si dostigao to stanje. Cilj
je sada sam doao, vrhovno se spustilo na tebe.
To e ti izgledati udno - kada ja kaem da meditacija ne smije biti praksa; bolje
je da od toga stvori igru, veselje, zabavu. Uivaj u tome dok to radi; nemoj traiti
rezultat. Ali na um je veoma ozbiljan, smrtno ozbiljan. ak i ako igramo, mi od toga
stvaramo ozbiljnu stvar: mi nastojimo da od toga stvorimo rad, posao, dunost,
obavezu. Igraj se nalik djetetu. Igraj se sa meditacionim tehnikama pa e osjetiti kako
je jo mnogo toga mogue ostvariti. Nemoj biti preozbiljan sa time; primi to kao
veselje. Ali mi nastojimo da sve uinimo ozbiljnim. ak i ako se igramo, mi od toga
stvaramo ozbiljnu igru. A sa religijom smo bili uvijek veoma ozbiljni. Religija nije
nikada bila veselje, zato je ova zemlja i ostala nereligiozna. Religija mora postati
veselje i slavlje - slavljenje trenutka, radovanje svemu to radite; uivati tako potpuno
i tako duboko da um iezne.
OSHO
The Great Pilgrimage: From Here to Here

MEDITACIJA NIJE PROTIV UMA

Vi treba da budete zahvalni umu. To je prvi korak kako bi se otilo iza uma; ne
kao neprijatelj ve kao prijatelj. Sluajui me kako neprestano govorim o tome da
treba da odete iza uma, mogue je da doete u nedoumicu, da me pogreno shvatite.
Ja imam ogromno potovanje prema umu. Mi smo previe zadueni kod uma tako da
ne postoji nain da uzvratimo nau zahvalnost.
Zato, kao prvo, meditacija nije protivna umu, ona je izvan domaaja uma. A
izvan nije isto to i protiv. Ako uspijete da produbite to prijateljstvo sa umom, onda

kada budete meditirali, um vas nee uznemiravati jer vaa meditacija nije protiv toga.
Zapravo, to je samo njegovo ispunjenje, to je njegov najvie rascvjetavanje. Otii iza
toga nije nikakvi antagonistiki in ve samo prijateljsko evoluiranje. Zato e to biti
pozadina svih meditanata: da ne budu borci. Ako se borite, moda ete i uspjeti da
smirite um na neko vrijeme, ali to uopte nije vaa pobjeda. Um e se vratiti, ti e ga
trebati. Ti ne moe ivjeti bez njega; ne moete bitisati u svijetu bez razuma.
Ako uspijete da razvijete prijateljski odnos sa umom, jedan most ljubavi, to e
biti znatno bolje nego da budete prepreka meditaciji. To e tititi tvoju tiinu jer ta
tiina posjeduje vlastitu riznicu, to nije samo tvoje. To postaje tlo u kojem e cvijee
meditacije cvjetati, a tlo e biti sreno isto toliko koliko i to cvijee.
Otponi sa ljubavlju prema svom tijelu koje ti je najblie. Poni da voli svoj
um - i ako bude volio svoj um, ti e to uljepati, upravo na nain kako uljepava
svoje tijelo. Nastoj da ga odrava istim, neka bude uvijek osvjeen; ti ne eli da
tvoje tijelo zaudara na vonj, eli da tvoje tijelo bude voljeno i potovano od drugih.
Tvoje prisustvo nee biti samo povrno prihvatano ve sa dobrodolicom i poastima.
Ti treba da uljepa svoj um poezijom, sa muzikom, sa umjetnou, sa velikom
literaturom. Tvoja nevolja je u tome to ti je um prepun trivijalnostima. Neke
treerazredne stvari se motaju tvojim umom koje ne moe voljeti. Ti nikada ne
razmilja o neemu velikom. Zato nastoj da to uskladi sa velikim pjesnicima; nastoj
da to dovede u vezu sa ljudima kao to su Fjodor Dostojevski, Lav Tolstoj, Antun
ehov, Turgenjev, Rabindranat, Halil ubran, Mihail Naimi; ispuni to sa umovima
najviih nivoa. Tek se tada nee odnositi neprijateljski prema umu. Tada e moi
uivati u umu; ak iako je um prisutan i u tvojoj tiini, to e biti ispunjeno muzikom,
poezijom; takav rafinirani um je lako transcendirati.
To su prijateljski koraci ka viim sferama: poeziju preobratiti u misticizam,
veliku literaturu okrenuti ka velikim mislima prema egzistenciji, muziku preobratiti u
tiinu. A kada se te stvari budu izdizale ka viim nivoima, kada budu odlazile iza uma,
ti e otkrivati nove svjetove, dospjee u novi univerzum za koji mi jo nijesmo
dobili ni ime. Mi za to stanje moemo rei da je blaenstvo, ekstaza, prosvjetljenje, ali
nijedna rije to ne moe opisati. To je jednostavno van moi jezika da to objasni, da
postavi u teorije, filozofije. To je jednostavno iza... ali um uiva u svojem
preobraaju.
U tome se sastoji moj jedinstveni doprinos. Sa potpunom skromnou mogu
vam rei da sam otiao dalje i od samog Gautam Bude iz prostoga razloga to se on do
kraja borio sa umom. Ja sam volio svoj um, i putem ljubavi sam to preobratio. Moj
pristup meditaciji je sasvim nov, sasvim svje jer je on baziran na ljubavi - a ne na
borbi, na na sukobu. Samo ljubav je prava staza. Nastoj da uini svoj um to je
mogue ljepim. Okiti ga cvijeem. Ja sam zaista tuan pri spoznaji da ljudi jo ne
znaju za Knjigu Mirdad, da jo nijesu obratili panju na prie apsurda uan Cua, da se
nikada nijesu zainteresovali da razumiju sasvim iracionalne prie zena.
Prvo nastojte da uljepate svoj um. Samo kroz tu mirisnu batu uma e biti u
mogunosti da proe u tiini, bez ikakve borbe; tako e um biti od pomoi, a ne
prepreka. Ja jo nijesam otkrio da on moe biti prepreka; zato mogu rei sa potpunim
autoritetom: on nije prepreka. Ti samo ne zna kako da ga upotrijebi.
OSHO
The Great Pilgrimage: From Here to Here

NEKA ZAPAANJE RASTE U TEBI

Spiritualni rast nijeneki tehnoloki fenomen zato e Bilo kakva tehnika postati
prepreka. Ti e poeti da se vee za tehnike. Upravo to se i dogaalo milionima
ljudi. Tragajui za spiritualnim rastom, doli su do uitelja koji su im dali tehnike.
Tehnike su im pomogle da postanu mirniji, tii, oputeniji, da se dobro osjeaju, ali
tada su tehnike postale potpuno esencijalne. Oni se vie nijesu mogli osloboditi tih
tehnika. Ako bi napustili te tehnike, svo njihovo iskustvo bi sa time nestalo. ak iako
bi te tehnike bile praktikovane godinama, samo u tri dana apstinencije, to iskustvo bi
iezlo. I zaista, tehnike ti ne mogu omoguiti spiritualni rast, ali ti daju jednu
halucinaciju koja izgleda nalik spiritualnom jer ti ne zna to je to spiritualni razvoj.
Zapamtite, promatranje, svjedoenje, nije nikakva tehnika; to je u tvojoj prirodi.
Tehnike proizvode neto; promatranje jednostavno oivljavaju to to ve postoji. Ono
nita ne stvara; naprotiv, to te moe osloboditi nekoliko iluzija koje ste nosili za
sobom jer nijeste dovoljno promatrali tako da nijeste ni zapazili da postoje iluzorni
fenomeni.
Zabluda moe biti proizvedena lako tako da um uvijek uiva u tehnikama. Ko je
taj koji koristi tehnike? Um je taj koji nastoji da bude gospodar tih tehnika. Zapanje
je izvan uma. Um ne moe zapaati. To je jedina stvar koju um ne moe postii. Zbog
toga se to i ne da zatrovati; um u tome ne moe zastraniti. A bilo je mnogo ljudi,
mnogo takozvanih svetaca, proroka, mesija - koji su ivjeli u halucinaciji, koji nijesu
nikada uspjeli da spoznaju jednostavni i prirodni proces zapaanja.
Bolje je da se nikada ne uputite u nijednu tehniku. Zapaanje je tako
jednostavno i isto; nemojte to nikada zatrovati niim. A to je i tako prostrano, tako
kompletno da vam nita drugo nije ni potrebno. Ali um uvijek tei za nekim
tehnikama jer on moe kontrolisati tehnike. Um je tehniar; tehnologija je njegovo
polje. Ali zapaanje je van njegove kontrole. Ono je izvan toga, ono je iznad toga;
zapravo, to je smrt uma. Ako zapaanje, ako mo promatranja raste u tebi, tada e um
zamrijeti. A svi ti ljudi, nalik Mahariiju Mahe Yogiju, koji propovijeda
transcendentalnu meditaciju, daju tehnike u kojima se um osjea savreno dobro. Ali
tu nema nikakvog rasta. Svi takvi ljudi su iskoriavali ovjeanstvo dajui mu
tehnike - a to su i najgora mogua iskoriavanja jer zaustavljaju evoluciju.
Ja sam protiv svih tehnika. Ja sam za jednostavni, prirodni proces koji vi ve
posjedujete, koji ponekada i koristite. Onda kada ste razljueni, kako ete biti svjesni
toga? Ako samo postoji ljutina, i ako nema nikoga da to uoi, vi nikada neete biti
svjesni tog raspoloenja. Bijes sam po sebi ne moe biti svjestan toga. Zato ste vi
svjesni onda kada sre ljuti, kada nijeste ljuti, onda kada se osjeate dobro ili kada se
ne osjeate dobro. Ali vi nijeste koristili tu mogunost zapaanja dosljedno, nauno,
duboko i potpuno u svakoj fazi razuma. A po meni, rije zapaanje sadri pravu
sutinu meditacije.
OSHO
The Path of The Mystic

ISTINSKA TIINA SE UKAZUJE

Postoje dvije vrste tiine: jedna je ta koju ti uzgaja, a druga je ona koja sama
stie. Kultivisana tiina nije nita drugo do potisnuta buka. Ti moe sjedjeti u tiini; i
ako budete mogli sjedjeti dugo tako, ako budete mogli sjedjeti mjesecima i godinama i
praktikovati to, malo po malo ete dospjeti do mogunosti da potisnete svu buku koja
je unutar vas. Ali vi ete i dalje sjedjeti na vulkanu - on moe eksplodirati svakog
asa, tek samo neki mali povod e biti dovoljan da potpali taj vulkan. To nije istinska
tiina, to je samo nametnuta tiina.
To se upravo dogaa svuda u svijetu. Ljudi koji pokuavaju da meditiraju, koji
pokuavaju da budu u tiini, samo nastoje da sebi nametnu tu tiinu. To se moe
nametnuti. Vi moete obezbijediti omota tiine oko sebe, ali to je samo obmanjivanje
sebe, nita drugo. Taj omota vam nee pomoi. Sve dok se tiina ne izdigne iz tvog
najtananijeg bia, kada se ne namee spolja ka unutra, ve obrnutim redom - to dolazi,
crpi se iznuta ka vani, izdie se iz centra ka periferiji... To je jedan sasvim drugaiji
fenomen.
Zbog toga je moj sav pristup usmjeren ka katarzi tvoje unutarnje buke, ka
izbacivanju napolje svega to remeti iznutra, umjesto da vam preporuujem da
kultiviete tiinu. Ljudi obino budu iznenaeni kada po prvi put dou k meni. Isto
kao da su prije toga bili kod nekog budistikog majstora koji im je nalagao vipasanu,
da sjede nepomino u tiini u jednom odreenom statinom poloaju. Zato samo
statini poloaj? - Zato jer kada se tijelo prisiljava da bude u jednom poloaju, i um
biva prisiljen da bude miran.
Tijelo i um funkcioniu zajedno. Um je unutarnji aspekt tijela; to je samo
materijalni fenomen. To nema nita sa tvojim biem. To je isto toliko materijalno
koliko i tvoje tijelo, zato ako neto preduzima za tijelo, to se automatski odraava na
um. Zbog toga su vjekovima ljudi kultivisali svoje poloaje - sjedi u lotos poloaju,
prisili svoje tijelo da bude nalik statui, mermernom kipu. Ako je tvoje tijelo zaista
mirno, prisiljeno, vi ete uoiti kako va um zapada u neku vrstu tiine koja je
izvjetaena, koja nije istinita. On je tako samo bio prisiljen da bude miran usled tog
poloaja tijela. Pokuaj to: samo napravi poloaj stisnutih pesnica u ljutini,
namrtenog lica, pokai zube; samo ui u poloaj bijesa i bie iznenaen: ti e se
poeti osjeati ljutito. To upravo rade glumci: oni samo postave tijelo u eljeni
poloaj, slijede to, i um e to slijediti.
Istinska tiina je ta koja e doi sama od sebe. Moja sugestija je: nemojte
prisiljavati tijelo. Umjesto toga: pleite, pjevajte, trite, kreite se, dogirajte, plivajte.
Dopustite da tijelo dobije sve vrste kretnji tako e i um dobiti raznovrsne kretnje, a
putem svih tih vrsti unutarnjih kretnji, um e dospjeti do katarze, oslobaajui se
svojih otrova. Zato zaponite sa katarzom kako bisre se oistili od svih prljavtina
koje ste akumulirali od djetinjstva. Ti si ljio ljutit, ali nijesi smio da pokae svoju
ljutnju jer bi se tvoja majka zbog toga razbijesnila - zato si ti to potiskivao. Ti si bio
ljut, ti si elio da vie, ali nijesi mogao vikati; naprotiv, ti bi se smjekao. Sve to je
bilo sakupljeno u tebi - treba da bude izbaeno iz tebe. A onda ekaj... i tiina e
poeti da se ukazuje u tebi. Takva tiina posjeduje vlastitu ljepotu. To je neto sasvim
drugo; taj kvalitet je drugaiji, njena dubina je drugaija. Ti se ne bori, ne
sukobljava se sa sobom, oputen si, nita se ne pomjera. To je predivno - kada se
nijedna misao ne ukae, kada misli same ieznu. Tada si ti sasvim u tiini, a ta tiina
je pozitivna. Izazivana tiina je negativna.

To je jedna od velikih promjena koje ja ovdje pokuavam da razvijem sa vama,

sa mojim narodom. Svi stari metodi su uvijek neto nametali. Moje vlastito pimanje
je: nikada nemoj nita iziskivati. Zapravo, bolje izbaci svo smee koje si sakupio.
Postani to je mogue prazniji, prostraniji. Nastoj da proizvede to je vie mogue
prostora u sebi, a u tom prostoru e tiina ui. U jednom takvom momentu, ti e
ostati u stanju oputenosti. Zaboravite na sve vae poloaje. Zaboravite na sve to ste
nastojali da uradite; nemojte nita raditi, ne pokuavajte nita. Budite u stanju nedjelovanja. Samo se opustite, potpuno se opustite, nita ne radite, jer to budete vie
oputeni to e vie tiine prodrijeti u vae bie - samo se otvorite, njeno, prijemivo,
oputeno.
Kada se tiina spusti, tada e iznenada sva zamrenost nestati - i to bez traga!
Nee ostaviti traga za sobom. Vi tada neete moi povjerovati da sva ta buka... gdje je
to otilo? Potom neete moi povjerovati da je to ikada bitisalo u vama. ak neete
vjerovati da to uopte postoji kod bilo koga.
OSHO
Secret of Secrets, Volume Two

... Tvoje meditacije e ti jednostavno obrisati oi, omoguie im da bolje

zapaaju. Tvoje srce e biti budnije, svjesnije, ljubavnije, osjeajnije. Tvoje bie e
poeti da zapaa stvari koje nikada prije nije vidjelo. Ti e tako zapoeti da
istrauje nove prostore unutar sebe. Neto novo e se poeti dogaati svakoga dana,
svakoga trenutka. Tvoje meditacije su nalik kupki: one e te osvjeiti - ali to
osvjeenje nije prosvijetljenje. One su tu da samo pripreme put. Ti nikada ne dolazi
do prosvjetljenja; to se uvijek dogaa obratno - prosvjetljenje dolazi do tebe.
OSHO
Secret of Secrets, Volume Two

MEDITACIONE TEHNIKE

SUSRETANJE SA SVOJOM NUTRINOM

U situaciji, kada misli mogu biti samo briga: budite nezabrinuti! Napustite glavu
i predajte se vlastitom unutarnjem vodiu.
Kada neto krene iz tebe, to dolazi od pupka ka navie. Ti tada moe osjetiti
protok, toplinu koja se kree od pupka ka navie. Uvijek kada je neki umni proces, to

je povrno, u glavi je, a onda krene nadolje. Ako tvoj um neto odlui, ti mora da to
potiskuje nadolje. Ako ,pak, tvoj unutarnji vodi odlui, tada se neto podigne u tebi.
To krene iz najdubljeg tvog bia i ide ka glavi. Um e to primiti, ali to uopte nije od
strane uma. To dolazi iz daleka, iz onostranog - a to je razlog zato se um plai toga.
Za razum, za rasuivanje, to nije stvarno jer to dolazi iz prostora van uma - bez
ikakvog rezona unutar toga, bez ikakvih dokaza. To se samo izdigne iznutra.
Pokuaj to u nekoj odreenoj situaciji. Na primjer, vi ste se izgubili u dubokoj
umi. Pokuaj sa time. Nemoj da razmilja - samo zatvori oi i sjedni na pod, budi
meditativan i nemoj razmiljati. Poto je to izlino, besmisleno - kako moete
razmiljati? Vi to ne znate. Ali razmiljanje je postalo navika tako da razmiljate i
onda kada ne moe nita proizii iz toga. Razmiljanje moe biti efektno samo tamo
gdje je neto ve poznato. Ti si izgubljen u praumi, nema nikakvu mapu, nema
nikoga koga moe pitati za put. O emu onda moe razmiljati? Ali ti i dalje
razmilja. Takvo razmiljanje e biti samo briga, a ne miljenje. A to ste vie
zabrinuti, to e sve manje va unutarnji vodi biti kompetentan.
Budite nezabrinuti. Sjednite pod neko drvo, i samo dopustite da vae misli
otpadnu i odu po strani. Samo ekaj, ne razmiljaj. Nemoj stvarati nikakve probleme,
samo ekaj. A kada osjetite da je trenutak, da je ne-razmiljanje dolo, tada ustanite i
ponite da se kreete. Bilo gdje da tvoje tijelo stremi, krei se ka tamo. Treba samo da
bude svjedok. Nemoj se uplitati. Tvoja izgubljena staza e se lako pronai. Samo
jedan uslov je za to: nemoj dozvoliti uplitanje uma...
Napusti glavu i predaj se unutarnjem vlastitom vodiu. Sve je tu. Stari spisi
navode da je majstor ili guru - "spoljnji" guru - od pomoi samo da vam ukae na
unutarnjeg gurua. To je sve. Kada spoljni guru pomogne da pronaete svog unutarnjeg
gurua, funkcija tog spoljnjeg gurua je zavrena. Vi ne moete dospjeti do istine kroz
majstora; vi moete pomou majstora stii samo do vaeg unutarnjeg majstora - a
onda e vas unutarnji majstor odvesti do istine. Spoljnji majstor je samo predstavnik,
zamjenik. On posjeduje svoje unutarnje vostvo i moe osjetiti vae unutarnje
vostvo, takoe, jer obije te vrijednosti bitiu na istoj talasnoj duini - oboje
egzistiraju u istom skladu i dimenziji. Ako sam ja pronaao vlastitog unutarnjeg
vodia, ja mogu zagledati unutar tebe i osjetiti tvog unutarnjeg vodia. A ako sam ja
zaista dobar vodi za tebe, svo moje vostvo e biti usmjereno ka tvom unutarnjem
vostvu.
Kada ti jednom bude u kontaktu sa unutarnjim vodiem, ja ti vie neu biti
potreban. Ti se tada moe kretati dalje sam. Zato, sve to guru moe da ti pomogne je
da te gurne nanie, od tvoje glave ka pupku, od tvog rasuivanja ka intuitivnoj snazi,
od tvog argumetujueg uma do tvojeg povjerenjem ispunjenog unutarnjeg vostva...
Ako se to povjerenje ostvari, ja to nazivam vjerom - vjerovanjem svom unutarnjem
voi. Rasuivanje je dio tvog ega. To si ti koji vjeruje sebi. Onoga trenutka kada ue
dublje u sebe, dospijeva do prave due univerzuma. Tvoje unutarnje vostvo je samo
dio boanskog voenja. Kada to slijedi, ti tada slijedi boansko; a kada slijedi samo
sebe, ti tada stvari komplikuje i, zapravo, tada ne zna to radi. Tada moe
pomisliti da si veoma mudar, ali nijesi.
Mudrost dolazi iz srca, ona nije od intelekta. Mudrost dolazi iz najviih dubina
tvog bia, ona nije iz glave. Odsjei svoju glavu, ostani bez glave - i prati svoje bie
bilo gdje da te vodi. ak ako te vodi i ka nekoj opasnosti, ui u tu opasnost jer e to
biti dio za tebe i tvoj rast. Kroz tu opasnost e rasti i postati zreliji.
OSHO
The Book of Secrets, Volume Five

KUNDALINI MEDITACIJA
Kada radi Kundalini meditaciju, dopusti da se tijelo samo trese, nemoj
ti to raditi. Stani mirno, osjeti kako to nadolazi, a kada tijelo pone da
podrhtava, malo pomogni ali nemoj sam to raditi. Uivaj u tome, osjeaj se
blaeno, dopusti to, prihvati ga sa dobrodolicom, ali nemoj uslovljavati. Ako
to budete nametali, to e postati zadatak, jedna tjelesna, fizika vjeba. Tada
e se samo povrno tresti, to nee prodirati u tebe. Ti e postati krut,
skamenjen, iznutra e biti nalik stijeni; ti e ostati inilac, rukovalac, a tijelo
e to sve samo pratiti. Tijelo nije u pitanju - ti si bitan u svemu tome.
Kada zatraim od vas da se tresete, mislim na vau krutost, vau skamenjenost
koju treba prodrmati u temelju kako bi pastala meka, protona, kako bi se pretapala,
tekla. A kada skamenjeno bie postane tako meko da se pretapa, da tee, i tvoje tijelo
e to slijediti. Tada vie nee biti sa tvoje strane nametnutog treskanja, to e biti samo
treskanje. To vie nee biti neiji in, to e se samo dogaati. Tada inioca vie nee
biti. Osho

Kundalini meditcacija sadri etiri dijela od po 15 minuta.

Prvi dio: 15 min.
Opusti se i dopusti da se cijelo tijelo trese, da vibrira, osjeajui kako se
energija podie od stopala. Sve opusti i postani samo tresanje. Oi mogu biti
otvorene ili zatvorene.

Drugi dio: 15 min.

Plei... na bilo koji nain, bilo kako da osjea, i dopusti da se cijelo
tijelo pokree kako ono eli.
Trei dio: 15 min.
Zatvori oi i budi miran, sjedi ili stoj... svjedoi o svemu bilo da je ono
spolja ili unutar tebe.
etvrti dio: 15 min.
Zatvori oi, lezi na pod i budi miran.

NADABRAHMA MEDITACIJA
Nadabrahma je stara tibetanska tehnika koja se prvobitno radila u rane
jutarnje sate, meutim, moe se raditi i u bilo koje doba dana. Moete je raditi

sami ili u drutvu ali morate imati prazan eludac i ostati neaktivni barem 15
minuta poslije meditacije. Meditacija traje jedan sat i ima tri faze.
Prva faza: 30 min.
Sjedite oputeno sa sklopljenim oima i zatvorenim ustima. Zaponite
brujati dovoljno glasno da vas drugi uju i da stvorite vibraciju kroz cijelo vae
tijelo. Moete vizualizirati uplju cijev ili praznu posudu koja je jedino
ispunjena vibracijom tog brujanja. Doi e trenutak kada se brujanje nastavlja
samo od sebe a vi postajete slualac. Diite posve obino, a moete mijenjati
visinu i jainu glasa. Moete polagano i mekano gibati tijelo.
Druga faza: 15 min.
Druga faza se dijeli na dva dijela po 7 minuta i 30 sekundi (muzika e to
oznaiti). U prvom dijelu pokreete ruke s dlanovima prema gore. Zaponite od
visine pupka, pokreite obije ruke prema naprijed, zatim ih ispruene
razdvajajte i sa svakom napravite jednaki polukrug tako da se na kraju obije
ruke vrate u poetni poloaj. Pokretanje ruku mora biti toliko usporeno da na
trenutak moe izgledati kao da se uopte i ne pokreu. Osjeajte kao da
odailjete energiju ka svemiru.
Poslije 7 minuta i 30 sekundi okrenite ruke sa dlanovima prema dolje i
zaponite da ih pokreete u suprotnom pravcu. Sada ete ruke razdvajati sa
strane tijela i potom ih na kraju spojiti kod pupka. Osjeajte da primate
energiju.
Kao i u prvom dijelu, nemojte sputavati mekane i polagane pokrete
ostalih djelova tijela.
Trea faza: 15 min.
Sjedite mirno u tiini.

MANDALA MEDITACIJA
Ovo je jo jedna snana katarzina tehnika koja stvara krug energije to
dovodi do prirodnog centriranja. Postoje etiri faze po 15 minuta.
Prva faza: 15 min.
Trite u mjestu sa otvorenim oima ubrzavajui ritam sve bre i bre.
Diite koljena to je mogue vie. Duboko i jednolino disanje pokrenue
unutranju energiju. Zaboravite um i tijelo i trite dalje.
Druga faza: 15 min.
Sjednite sklopljenih uiju i otvorenih i oputenih usta. Njeno kruite
tijelom iz struka poput trske koja se ljulja na vjetru. Osjeajte kako vas vjetar
duva sa jedne strane na drugu, naprijed i nazad, okolo naokolo. Time e vaa
probuena energija doprijeti do pupanog centra.
Trea faza: 15 min.

Lezite na lea, otvorite oi i okreite ih u pravcu kazaljke na satu ne

pokreui glavu. Pravite pune krugove oima kao da slijedite sekundau na
satu i to to bre moete.Vano je da usta ostanu otvorena, a vilica oputena, uz
blago i jednolino disanje. To e dovesti vau centriranu energiju do treeg
oka.
etvrta faza: 15 min.
Sklopite oi i budite mirni.

NATARAD MEDITACIJA
Natarad je ples kao potpuna meditacija. Postoje tri dijela koja traju
ukupno 65 minuta.
Neka se ples odvija na svoj nain; nemoj ga prisiljavati. Naprotiv, slijdi
to; dopusti mu da se dogodi. To nije neko djelovanje ve dogaanje. Ostani u
raspoloenju slavlja. Ti ne ini nita pretjerano ozbiljno; ti se samo igra, igra se sa
svojom bioenergijom, doputa joj da se kree svojim putem. Upravo kao to vjetar
duva ili kao to rijeka tee - ti tee i duva. Osjeti to. I budi razigran. Uvjek se prisjeti
rije "razigrano" - sa mnom biti, to je veoma bitno. U ovoj zemlji, kreaciju nazivamo
Boija leela - Boija igra. Bog nije stvorio svijet; to je bila njegova igra. OSHO

Prvi dio: 40 min.

Sa zatvorenim oima pleite kao da ste opinjeni. Dopusti da se tvoje
nesvjesno sasvim razotkrije. Nemoj kontrolisati svoje pokrete ili biti svjedok onoga to
se dogaa. Samo budi totalno u plesu.
Drugi dio: 20 min.
Dri i dalje zatvorene oi i odmah lezi na pod. Buti tih i miran.
Trei dio: 5 min.
Plei u slavlju i uivaj

GOURISHANKAR MEDITACIJU
Ovo je veernja meditacija. Ova se tehnika sastoji od etiri faze po
petnaest minuta. Prve dvije faze pripremaju meditanta za spontani latihan* koji
e se ostvariti u treoj fazi. Osho kae da ako ispravno diete u prvoj fazi,
ugljen dioksid koji se stvorio u krvi dovesti e do toga da se osjeate visoko
kao da ste na Gourishankar vrhu Himalaja (Mt.Everest).

Prva faza: 15 min.

Sjedite sa sklopljenim oima. Udiite duboko na nos, ispunite plua.
Zadrite dah to due moete, zatim polagano izdiite na usta i zadrite plua
prazna to je due mogue. Nastavite ovaj ciklus disanja tokom prve faze.
Druga faza: 15 min.
Vratite se na normalno disanje i oputeno gledajte u plamen svijee ili u
bljeskavo plavo svijetlo. Neka tijelo bude mirno.
Trea faza: 15 min.
Ustanite sa sklopljenim oima i neka vam tijelo bude oputeno i
prijemljivo. Osjetiete kako vam suptilne energije pokreu tijelo bez vae
kontrole. Dopustite da se dogodi taj latihan*, nemojte vi inicirati pokrete: neka
se pokreti dogode njeno i skladno.
etvrta faza: 15 min.
Legnite sa sklopljenim oima, budite mirni i tihi.
* Latihan je preputanje da se stvari dogaaju same od sebe, da vi ne
podstiete pokrete ili osjeanja.

MEDITACIJE SA AKRAMA
Opis akri

Prva akra-Muladhara
smjetena je na dnu kime. Zrai svjetlocrvenom
bojom, a povezana je sa zemljom, odnosno kome je otvorena dobro se snalazi na
zemaljskoj razini. Ta akra utie na seksualnnost. Povezana je sa funkcijom bubrega.

Druga akra-Svadhistana
smjetena je iznad genitalija. Zrai naranastom
bojom, a djeluje na mokrani kanal i spolne organe, a smatra se da djeluje i na
slezenu.
Trea akra-Manipura
smjetena je u podruju pupka odnosno pleksus
solarisu. Povezana je sa osjeajem pripadanja, ljubavi prema porodici, domu te
vezanost. Zrai zlatnoutom bojom. Povezana je sa funkcijom guterae.

etvta akra-Anahata
nalazi se u podruju srca. Zrai zelenom bojom.
Kroz nju spoznajemo sebe i svoju povezanost s drugim ljudima. Vano je da ta akra
bude otvorena kad iscjeljujemo. Povezana je sa lijezdom timus i djeluje na
imunoloki
sistem.

Peta akra-Visudda
je grlena akra. Ona zrai srebrnkastoplavom bojom
Vezana je za titnjau. Vana je za izraavanje stvarnog stanja due te za
komunikaciju
sa
svijetom.

esta akra-Ajna
smjetena je izmeu obrva. Zrai tamnomodrom bojom. Osim to je
povezana sa vidom djeluje na intuiciju, vidovnjatvo i iscjeljiivanje mentalnom
projekcijom. Vezana je s hipofizom koja lui hormon za podsticanje rasta.
Sedma akra-Sahasrara
smjetena je u kruni glave. Titra ljubiastim sjajem.
Povezana je s lijezdom epifizom. Kad se ta posljednja akra otvori tada to odgovara
najvioj razini duhovnog savrenstva. Mnogi je nazivaju Lotos s hiljadu latica.

Velik broj ljudi koristi svoju ivotnu energiju samo za svoje svakodnevne iste
poslove jer tvrde da nemaju energije a ni vremena za rad na sebi kao to je meditacija,
tjelovjebe, svjesno disanje a isto tako za duhovna druenja i zbliavanja sa sebi
slinim biima.
Svako od nas ima toliko uspavane ivotne energiije neiskoritene s kojom bi mogli
stvarati i kreativno je upotrebiti za razne talente koji su sakriveni u nama samo ih

treba otkriti odnosno postati svjestan sebe to jest svog tijela, uma, misli i osjeaja.

Najjednostavniji nain za postati svjestan sebe je meditacija, ali potrebno je upoznati

sebe.
Trebali bi znati da se osnovna ivotna energija nalazi na dnu kraljenice,koja kada se
aktivira die se spiralno uz kraljenicu do vrha glave, te prolazi kroz mnoge kanale i
energetske centre. Osnovni energetske kanali su ida, pingala i suumna. akre su
mjesta na kojima se sjeku energetski kanali ida i pingala ,a suumna se nalazi u
sreditu kraljenice.
Rije akra znai toak a podsjea na vrtlono kretanje energije u centrima. Sedam
energetskih akri smjetenno je uzdu kime sve do glave. One su poput antena primaju ili osjeaju kapacitet energije koja ulazi u energetsko polje ovjeka.
akre se otvaraju na povrini eterikog dvojnika. One sve trebaju biti otvorene i
uravnoteene kako bi se ovjet osjetio cjelovito, sretno i zdravo. akre se blokiraju
strahom i stresom.
Meditacije Disanje kroz akre i akrinski zvuci su veoma bitene za
proienje akri i uravnoteenje ukupnog sistema kod ovjeka.

VIPASANA
Vipasana je meditacija koja je vie od drugih pomogla mnogim ljudima da
se prosvijetle jer je ona veoma esencijalna. Sve druge meditacije posjeduju istu
sutinu ali u neto drugaijoj formi; neto neesencijalno se integrira u njih. Ali
vipasana je ista sutina. Njoj se nita ne moe odbiti i nita se ne moe dodati da bi

joj se doprinijelo. Vipasana je tako jednostavna da je i dijete moe upranjavati.

Zapravo, dijete e to bolje uraditi od tebe jer ono jo nije prepuno smea koje ti um
namee; dijete je jo isto i edno. Vipasana se moe koristiti na tri naina - vi moete
izabrati onaj koji vam najbolje odgovara.
Prvi nain je: budi svjestan svojih aktivnosti, svog tijela, svog uma, svog
srca. Ako hoda, moe da hoda svjesno. Pokree li svoje ruke, pokrei ih svjesno,
savreno svjestan da to ti radi. Ti ih moe pokretati i bez ikakve svijesti, na
mehaniki nain... ti si u jutarnjoj etnji; moe poi u etnju a da nijesi ni svjestan
svojih stopala. Zato budi svjestan pokreta svog tijela. Dok jede, budi svjestan pokreta
koji su potrebni tokom jela. Tuiraj se, budi svjestan svjeine koja ti dolazi, voda pada
po tebi i osjeaj ogromnu radost - samo budi budan. To se nee dogoditi u stanju
nesvjesnosti ili uspavanosti.
Isto je i sa tvojim umom. Uvijek kada se neka misao ukae u prostoru tvog
uma, samo budi promatra. Bilo koja emocija da se ukae u prostoru tvog srca, samo
ostani svjedok toga - nemoj se ukljuivati, nemoj se poistovjeivati, nemoj suditi to
je dobro a to loe; to nije dio tvoje meditacije.
Drugi oblik je disanje; budi svjestan svog disanja. Kada udie, neka se
stomak izdie, a kada izdie, stomak se uvlai. Tako je drugi metod posveen
svjesnosti stomaka: on se izdie i sputa. Samo ispravna svjesnost stomaka koji se
die i sputa... a stomak je veoma blizak ivotnom izvoru jer je dijete povezano sa
ivotom preko majke i njegovog pupka. Iz pupka je smjeten njegov izvor ivota.
Zato kada se stomak izdigne, to je zaista ivotna energija, proljee ivota koje se
pojavljuje i nestaje sa svakim udisajem. Ni to nije teko, moda je jo i lake jer je to
jednostavna tehnika.
U prvom obliku treba da budete svjesni svog tijela, svog uma, da budete
svjesni emocija, raspoloenja. Zato to ima tri stepenice. Drugi pristup ima samo jednu
stepenicu; samo stomak koji se podie i sputa. Rezultat je isti. Kada postane
svjesniji stomaka, um e biti tii, srce e biti tie, razliita raspoloenja e nestati.
A u treem obliku je svjesnost daha pri ulazu, kada dah ue u nosnice.
Osjetite to u njihovom ekstremu - druga krajnost od stomaka - osjetite to u nosu. Kada
dah ulazi, prua ti izvjesnu svjeinu u nosnicama. A onda dah izlaz... dah ulazi, dah
izlazi. I to je mogue. Taj nain je laki za mukarce nego za ene. ene su svjesnije
stomaka. Mnogi mukarci i ne diu tako duboko, iz stomaka. Samo se njihova plua
izdiu i sputaju zbog ve stvorenog uvjerenja o atletskom nainu disanja. To e ti,
zaista, pruiti ljepi oblik tijela, razvijae se prsa dok e stomak stagnirati. Mukarci
su odabrali da diu samo do nivoa plua tako da su grudi postale vee a stomak se
uvukao. Tako je on izgledao atletski.
Svugdje u svijetu, izuzev u Japanu, atletiari i njihovi treneri naglaavaju
da treba pri disanju ispunjavati samo plua, razvijajui grudi, a uvlaei stomak. Ta
ideja potie od izgleda lava kome su prsa istaknuta a stomak mali i uvuen. Zato
budite kao lavovi; to je postalo pravilo u atletici i gimnastici, i kod ljudi koji su radili
sa tijelom. Japan je jedini izuzetak u kojem se ne vodi rauna o tome da prsa treba da
se razvijaju a stomak da stagnira. Potrebna je odreena disciplina kojom se uvlai
stomak; to uopte nije prirodno. Japan je izabrao jedan prirodan nain, zato biste bili
iznenaeni kada biste vidjeli japanske statue Bude. Na taj nain moete jednostavno
razlikovati indijske od japanskih statua. Indijske statue Gautam Bude imaju veoma
atletsko tijelo. ; stomak mu je veoma mali a grudi su mu razvijene. Ali japanski Buda
je sasvim drugaiji; njegove grudi su skoro nepomine jer on die iz stomaka zato mu
je stomak vei. To ne izgleda ba dobro - jer je preovlaujua ideja u svijetu previe
stara, ali je disanje iz stomaka znatno prirodnije, oputenije.

Dok nou spava, dogaa se da ne die iz plua ve iz stomaka. Zato je

no tako oputajue iskustvo. Ujutro, poslije prospavane noi, osjea se svje i
podmlaen jer si cijele noi disao na prirodan nain... bio si u Japanu! To su dvije
stavke: ako se plai da die iz stomaka i obraa panju na njegovo dizanje i
sputanje, ako se plai da e to pokvariti tvoju atletsku liniju... moda su mukarci
vie zainteresovani za atletsku formu. Za njih je onda prikladnije da promatraju ulazak
zraka u nosnice. Promatraj, a kada vazduh pone da izlazi, i tada promatraj.
To su tri razliita oblika. Svaki od njih uspjeno djeluje. Ako poeli da
upranjava dva naina odjednom, i to je doputeno; tada e napor biti neto vei.
Ako, pak, eli da koristi sva tri oblika u isto vrijeme, moe i to pokuati. Tada e
mogunosti biti uspjenije. Ali sve to ovisi o tebi, ovisi kako ti je lake. Zapamti:
lakoa je najbitnija. Kada se meditacija ugodi i kada se um uspokoji, ego e nestati. Ti
e biti prisutan, ali tu vie nee biti tvoga "ja". Tada su vrata otvorena. Tada budi
strpljiv i saekaj sa ljubavlju, sa dobrodolicom u srcu, saekaj taj veliki trenutak najvei trenutak u ivotu svakoga - trenutak prosvjetljenja. To e doi, sigurno e
doi. To nije oklijevalo nijednog trenutka. Kada jednom bude u pravom skladu, to e
iznenada eksplodirati u tebi, to e te preporoditi. Starac je umro, novi ovjek je stigao.

Vipassana je meditaciona tehnika tibetanskih budista koju je Osho otrgao od

zaborava i prilagodio za savremenog ovjeka.
- Upustvo Pronai udobno mjesto u sobi ili vrtu na kojem moe neometano da sjedi 4560 min. Najbolje je da moe sjedjeti na istom mjestu i u isto vrijeme svaki dan. Nije
neophodno da to bude potpuno tiho mjesto. Eksperimentii dok ne nae najbolju
situaciju u kojoj se najbolje osjea. Moe se prakticirati jednom ili dva puta dnevno
ali neka to bude makar jedan sat posle jela ili neposredno pred spavanje.
Vano je da sjedi ispravljenih lea i glave. Oi treba da su zatvorene, a tijelo
to je mogue mirnije. U tome moe pomoi stolica ravnog naslona ili sjedenje uza
zid, koristi jastuke,... Nije potreban lotos poloaj u sjedenju. Nije potrebna neka
posebna tehnika disanja (npr. pranayama): uobiajeno prirodno disanje je sasvim
dovoljno. Vipassana je bazirana na svjesnom disanju zato treba promatrati svaki
udisaj i izdisaj. To se treba promatrati sasvim jasno i doivjeti ili u nosu, ili u predjelu
stomaka ili plua.
Vipassana nije koncentracija i nije potrebno promatrati disanje itavo vrijeme.
Kada misli, osjeanja, dogaanja, zvuci, mirisi ili neto drugo izvana skree tvoju
panju ne suprostavljaj se tome. Prihvati to sa panjom. to se god pojavi treba
prihvatiti kao bijele oblake koji prolaze nebom - niti ih zovi niti ih tjeraj. Budi samo
promatra! Kada se dogodi da ima vie izbora za promatranje tada se ponovo vrati
svjesnom disanju. Ono e ti pomoi da se misli smire.
Zapamti, nita posebno se ne moe dogoditi. Tu nema uspjeha, a ni neuspjeha nema ak ni nekog napredovanja. Nita se ne moe uobliiti niti analizirati iako
ispoljavanje moe doi odnekle. Pitanja i problemi mogu biti sagledani samo kao
tajne koje se mogu proivljavati.
U Vipassani se pojedincu mogu dogoditi naglaene senzibilnosti jer si u tiini i
energija se ne rasipa. Obino se mnogo energije rasipa te si zbog toga iscrpljen. Kada
samo sjedi i ne radi nita, postaje tiho jezero energije koje biva sve ire i ire.
Ponekada se dogodi i da prelije - tada biva naglaeno senzibilan. Tada osjea novu

senzitivnost, senzualnost, ak i seksualnost - ukoliko sva osjetila postanu svjeija,

mlaa, ivlja, tada osjeti kako neto otpada od tebe i kako biva okupan i iien
tom energijom. To je samo dogaanje.
Osho
"Narandasta knjiga"

OSHO LOTOS KNJIGA

www.osho-yu.me tel: 00382 69 018 793