JAVNA USTANOVA SREDNJA

EKONOMSKO-TRGOVINSKA KOLA

Seminarski rad na temu: Koarka

Seminarski radila : Anela Hodi 4e

Tuzla,decembar 2014.
1

SADRAJ

UVOD.........................................................................................................................................3
1. NASTANAK KOARKE...................................................................................................4
2. PRAVILA IGRE..................................................................................................................5
3. POZICIJE U IGRI...............................................................................................................7
3.1. UT...............................................................................................................................8
3.2. DODAVANJE...............................................................................................................9
3.3. DRIBLING....................................................................................................................9
4. TAKTIKA.........................................................................................................................10
4.1. TAKTIKE NAPADA....................................................................................................12
4.2. TAKTIKE ODBRANE.................................................................................................13
ZAKLJUAK.........................................................................................................................14
LITERATURA........................................................................................................................15

UVOD
2

Koarka je jedan od najpopularnijih i najtrofejnijih sporotva kako kod nas,tako i u

svijetu. Koarka kao ekipna sportska igra postavlja pred igrae na pojedinim pozicijama niz
specifinih zahtjeva u odnosu na njihov antropoloki status. Iz toga proizilazi da je selekcija
igraa prema odreenim kriterijumima veoma vaan posao trenera. Takmiarsko iskustvo koje
dolazi iz koarkake prakse, ukazuje na to da svaka pozicija u igri zahtjeva odreeni nivo
razvijenosti pojedinih dimenzija antropolokog statusa igraa, koji utiu na uspjenost igranja
koarke.
Tokom vremena koarka je razvila uobiajene tehnike pucanja, dodavanja i dribilinga, kao i
pozicije igraa i napadaki i obrambeni mehanizam. Dok se uobiajena takmiarska koarka
odvija pod strogim i tano odreenim pravilima, razne vrste koarke uinile su koarku bliu
igraima i s manjim brojem pravila. Dok je takmiarska koarka iskljuivo dvoranski sport
koji se odvija na terenu za koarku, manje regulisane vrste koarke mogu se igrati i kao
vanjski sport na podlogama razliitim od parketa, koji je standard za takmiarsku koarku.

1. NASTANAK KOARKE
Doktor James Naismith, Kanadski doktor je 1891. godine na tadanjem Univerzitetu
McGill (danas Springfield), osmislio sasvim novu dvoransku igru s namjerom zadravanja
kondicije svojih uenika tokom dugih zima. Nakon odbijanja ideja objanjenjem da su
pregrube ili nepotpune, prilagodio je nekoliko sportova u jednu cjelinu i napisao jednostavna
pravila. Stavio je ko na visinu od 3.05 metara (10 stopa). Taj ko se razlikovao od dananjega
po tome to je imao vrsto dno, dok dananji koevi imaju mreicu koja proputa loptu. Dok
su koevi imali vrsto dno, svaki put nakon postignutog koa lopte su se morale izbijati iz
koa. Naismitova nova igra bila je vrlo slina rukometu koji je nastao otprilike u isto vrijeme
kao i koarka, krajem 19. vijeka. Originalni naziv koarke na engleskom je basketball, a
sloenica je od rijei basket ko i ball lopta, a ime je Naismitu sugerisao jedan od
njegovih uenika. Igra je postala popularna od samog poetka.
enska koarka poela je 1892. godine kada je Senda Berenson, profesorica fizikog
vaspitanja prilagodila Naismitova pravila enama. Prva slubena koarkaka utakmica
odrana je 20. januara 1892. u dvorani Gimnazije YMCA. Igralo se s devet igraa na terenu
upola kraem nego dananji NBA teren.
Kasnije igra se proirila na itav SAD i Kanadu. Do 1896. godine postojala su i brojne enske
koarkaki timovi, ali poprilino gruba pravila i brojna publika odvratila su koarku od
primarnog cilja YMCA, igre koja pomae studentima da ostanu u formi. No, usprkos tome,
prije Prvog svjetskog rata uspostavili su se brojni amaterski savezi s amaterskim klubovima, i
to u SAD-u.
Koarka se prvo igrala s fudbalskom loptom. Prve lopte izraene iskljuivo za koarku bile su
smee, to je bila uobiajena boja sve do pedesetih godina 20. vijeka kada je Paul Tony
Hinkle, u potrazi za loptom koja bi bila uoljivija, u opticaj uveo narandastu loptu, koja je i
dan danas standardna.
Meu prvim pravilima koarke je bilo samo dodavanje lopte izmeu suigraa odbacivanjem
lopte od podlogu. Dodavanje lopte bio je prvi primjer pomicanja lopte. Dribling je postupno
naao put do koarke i postao dozvoljen, no nije se previe koristio zbog nepravilnoga oblika
tadanjih lopti i njihovog nepravilnoga odskoka. Tek je sredinom pedesetih godina dribling
postao popularna metoda baratanja loptom, to je bilo uslovljeno poboljanjem njenih
karakteristika za to je zaduen ve spomenuti Paul Tony Hinkle.
Koarka je vrlo rano postala omiljeni srednjokolski sport jer je zahtjevala malo opreme i
radnika. Danas, skoro svaka srednja kola u Americi ima svoj koarkaki tim, bilo da se nalazi
u gradskim ili prigradskim podrujima.

2. PRAVILA IGRE
Koarka je jedan od najgledanijih sportova na svijetu u kojem dvije ekipe sastavljene
od pet igraa pokuavaju ostvariti to vie bodova (poena) ubacivanjem lopte kroz obru koa
po organizovanim pravilima. Kada se to dogodi govori se o kou.
Do bodova se dolazi ubacivanjem lopte kroz obru koa pod uslovom da je lopta kroz obru
prola odozgo. Ekipa koja na kraju utakmice ostvari vie bodova pobjednik je. Ko zabijen
unutar luka vrijedi 2 boda, iza luka vrijedi 3 boda ili tzv. trica, a slobodno bacanje vrijedi 1
bod. Loptom se upravlja njenim odbacivanjem od podloge (dribling) ili meusobnim
dodavanjem izmeu suigraa. Tjelesni kontakt koji ometa igraa u igri nije dozvoljen i to se
smatra prekrajem. Postoje strogo odreena pravila i naini na koje se lopta smije voditi u
igri.
Koarkake utakmice se igraju u etiri etvrtine od po 10 minuta (internacionalna) ili 12
minuta (NBA). Petnaest minuta je pauza na poluvremenu i po dvije minute su pauze izmeu
etvrtina. Prekovremeni periodi su pet minuta dugi. U drugom poluvremenu timovi mjenjaju
strane. Dodijeljeno vrijeme je vrijeme igre; sat se zaustavlja kad lopta nije u igri odnosno kad
igra nije aktiva. Zbog toga, igre esto traju i mnogo due (oko dva sata).
U svakom trenutku na terenu se u svakom timu nalazi po pet igraa. Timovi mogu imati do
sedam zamjenskih igraa. Broj izmjena je neogranien, ali izmjene se mogu vriti samo kad je
igra zaustavljena. Svaki tim ima svog trenera koji nadgleda razvoj i strategiju igre. Igru
kontroliu sudije i zvaninici za stolom. Zvaninici za stolom su odgovorni da prate bodove
svake ekipe, da paze na vrijeme, greke, faule, itd.
Jedina neophodna oprema za igru je koarkaka lopta i teren: ravna povrina sa koevima na
suprotnim stranama. Takmiarski nivoi zahtjevaju upotrebu dodatnih ureaja, kao to su
satovi, semafori itd.
Obim lopte za mukarce je oko 76cm, a teina je oko 600g, dok je za ene obim lopte 73cm i
teina 540g. Pravila za veliinu terena u internacionalnoj koarci glase 28 metara duine i 15
metara irine, dok su za NBA, 29 sa 15 metara. Veina terena napravljena je od drveta.
Metalni koevi nalaze se na suprotnim stranama terena. U veini sluajeva gornji obru je
visok 3.05m (tano 10 stopa) iznad terena i 1.2m u terenu. Smatra se da je neophodno da se
ove dimenzije odravaju jer i najmanje odstupanje kod koa moe imati negativan efekt na
utere.
Lopta u toku igre mora ostati u terenu. Zadnji tim koji se nae u kontaktu s loptom prije nego
to ona napusti teren gubi posjed nad loptom. Igra koji se nalazi u posjedu lopte ne smije
pomjerati obje noge ako ne vodi loptu niti smije voditi loptu s obje ruke. Takoe, tokom
voenja lopte igraeva ruka mora biti preko lopte, nikako sa donje strane. Jednom kada igra
prenese loptu na protivniku polovinu ne smije je vraati na svoju polovinu. Krenje ovih
pravila dovodi do gubljena posjeda lopte i resetovanja sata za ut.
5

Pokuaj da se nasilno otme lopta protivnikom igrau ili lini kontakt naziva se faul. Ovo
najee ine odbrambeni igrai, ali takoe faule mogu initi i igrai napada. Svaki igra ima
pravo na 5 linih greaka nakon ega mora napustiti igru i zamjenjuje ga drugi igra s klupe.
Takoe, ako sudije ocijene da je prekraj bio zlonamjeran moe da dosudi tehniku greku,
odnosno da dosudi slobodna bacanja i loptu za protivniki tim.

Slika 1. Dijagram koarkakog terena po pravilima FIBA

3. POZICIJE U IGRI

Iako koarkaka pravila ni na jedan nain ne odreuju pozicije u koarci, one su se

razvile kao osnovni i preko potrebni dio koarke. Od osamdesetih godina 20. vijeka u petorci
koja nastupa na terenu svaki igra ima drugaiju ulogu:

plejmeker (point guard, razigrava, jedinica): organizuje napad itave ekipe

kontrolisanjem lopte i njenim pravilnim upuivanjem suigrau u prilici;

uter (dvica): uter je igra koji puca prema kou najvie u utakmici i od kojeg se
oekuje uspjeno izvravanje tih uteva, dok se u odbrani uter brine za najboljeg
protivnikog pucaa dalekometnih uteva;

krilo (trica): krilo je zadueno za ostvarivanje poena dalekometnim utevima s

krila ili probijanjem po krilu prema kou, dok se u odbrani, krilo prvenstveno brine
za odbrambene skokove i oduzimanja lopti protivnicima, iako moe ponekad igrati
i aktivniju ulogu u odbrani;

krilni centar (mali centar, etvorka): igra napadaki esto leima okrenut prema
kou zbog lakeg primanja lopte od suigraa, dok se u odbrani bori protiv
protivnikog krilnog centra (man-to-man obrana) ili uva ko, tj. smjeten je ispod
koa (u zonskoj odbrani);

centar (petica): koristi masu i visinu za zabijanje koeva u napadu, dok u odbrani
igra ispod koa s namjerom zaustavljanja prodora protivnika prema kou.

Slika 2. Pozicije igraa na terenu

Iznad opisana mjesta i pozicije igraa su fleksibilni. Ponekad e ekipa koristiti napad sa tri
utera, kod koje se krilni centar ili centar zamjenjuju jednim uterom. U igri se najvie na
7

svojim pozicijama izmjenjuju plejmeker i uter, pogotovo ako ti igrai imaju istanan osjeaj
za voenje igre i driblanje loptom.
Dvije su osnovne odbrane u koarci: zonska odbrana i man-to-man. Kod zonske odbrane svi
igrai blokiraju bilo kojeg protivnikog igraa koji pokua probiti zonu (naime, odbrambeni
igrai su rasporeeni oko reketa). U man-to-man odbrani svaki igra pazi igraa koji mu je
unaprijed odreen taktikom i strategijom trenera. Naravno, postoje brojne varijacije i u
odbranama.
Napadake strategije variraju vie od odbrambenih strategija. Uobiajena strategija u napadu
je dodavanje lopte slobodnom igrau i kretanje igraa bez lopte u poziciju za zabijanje
koeva. Brzo kretanje napadakog igraa koji je bez lopte naziva se cut (rezanje).
Dozvoljeni nain da se protivnika obrana onesposobi na nain da se tijelom zatiti plejmeker
napadake ekipe je screen ili pick, to se u naem jeziku jednostavno prevodi kao blok. Igra
koji tijelom blokira odbrambenog igraa ne smije se micati, jer u protivnom ekipa koja napada
gubi posjed lopte. itava strategija se razvila iz bloka - pick and roll - u kojem igra pravi
blok i omoguuje svom plejmekeru napredak prema protivnikom kou. Ekipe imaju
spremljene strategije koje se dogovaraju na treninzima, sve u svrhu nepredvidljivosti poteza
ekipa u napadu. Za odabiranje strategije najee je zaduen plejmeker.
Odbrambene i napadake strategije i pozicije predmet su gotovo svakoga time-outa kojeg
treneri uzimaju. Razlog za to je najee neuinkovitost pojedine strategije i prelazak na novu
strategiju, za koju trener vjeruje da e donijeti vie uspjeha u napadu.

3.1. UT
utiranje je in u koarci kojim se lopta pokuava ubaciti kroz obru, dakle u ko.
Metode zabijanja koeva variraju od igraa do igraa i situacija, ali najee tehnike su
navedene ispod.
Igra bi trebao biti okrenut licem prema kou s nogama rairenima do irine ramena,
koljenima lagano savijenim i ravnim leima. Igra dri loptu prstima u dominantnijoj (jaoj)
ruci malo iznad glave, dok slabija ruka igrau koristi za pridravanje lopte. Za ciljanje prema
kou igraev lakat mora biti pod pravim uglom, a dlan okrenut prema kou. Lopta se puca na
nain da se koljena prvo saviju, a zatim izravnaju, dok se ruka kojom se puca takoer
izravnava; lopta se isputa iz dlana nakon to dlan napravi potpuni pokret prema dole. Kada se
zaustavi ruka kojom se puca nakon isputanja lopte, to se naziva follow-through, a koristi se
za postizanje vee preciznosti. Slabija ruka prilikom uta slui samo za pridravanje lopte i
njeno bolje usmjeravanje prema kou, ne za pojaavanje uta. Igrai esto pokuavaju zavrtiti
loptu prema nazad (backspin) s namjerom ublaavanja njenog uinka na obru. Idealna
putanja varira, ali veina trenera savjetuje igraima luk. Igrai pucaju najee direktno u ko
(unutar obrua), ali uveliko se koristi i tabla za preusmjeravanje lopte u ko.

3.2. DODAVANJE
Dodavanje je metoda pomicanja lopte izmeu igraa. Kada igra ima loptu u posjedu i
eli je dodati, gotovo uvijek e napraviti korak naprijed u svrhu poveavanja snage i
preciznosti dodavanja prema suigrau.
Dodavanje s mjesta naziva se dodavanje s prsa. Lopta se dodaje direktno s prsa dodavaa
prema prsima suigraa koji prima loptu. Dobro izvedeno dodavanje s prsa ukljuuje pomak
palca na objema rukama u svrhu poveavanja brzine lopte i onemoguavanje odbrambenim
igraima da ukradu loptu.
Jo jedan nain dodavanja je dodavanje od poda. Kod ovakvoga dodavanja lopta se upuuje iz
ruku dodavaa, te na dvije treine puta prema suigrau odskoi od poda. Lopta koja odskoi
od poda putuje sporije od dodavanja s prsa, no odbrani je tee presjei i ukrasti loptu zbog
nepredvidljivije putanje i injenice to je namjerno udaranje lopte prekraj i gubitak posjeda
nad loptom. Upravo radi toga igrai koji napadaju koriste dodavanje od poda.
Lopta se moe dodati preko odbrane. Tada se lopta isputa iz ruke dodavaa u trenutku kada
mu je ruka kojom dodaje iznad glave. Lopta se moe dodati i odmah nakon skoka. To se
naziva outlet pass, a kod toga dodavanja igra odmah nakon to primi loptu dodaje ju
suigrau.
Najvaniji aspekt bilo kojega dodavanja nemogunost je presjecanja od strane odbrane. Dobri
dodavai unaprijed znaju u kojoj e poziciji biti njihov suigra kojem e dodati loptu, a osim
toga, imaju veliku preciznost i brzinu dodavanja. Ovakvi dodavai znaju dodati loptu i bez
gledanja prema suigrau (no-look pass).

3.3. DRIBLING
Dribling je in u koarci kojim se lopta stalno odbija od poda, to je obavezno ako
igra eli napredovati s loptom u posjedu. Prilikom driblanja igrai guraju loptu prema podu i
izbjegavaju njeno bacanje, to oteava odbrani krau lopte, a igrau koji vodi loptu
omoguava veu kontrolu. Kada igra dribla pored protivnika mora imati mo driblanja
objema rukama, jer e u protivnom protivnik lake ukrasti loptu. Dobri dribleri driblaju nisko
nastojei skratiti put lopte od ruke do poda, takoe u svrhu onemoguavanja protivnika da
ukrade loptu.
Nadalje, dobri dribleri esto driblaju iza svojih lea, kroz noge i mijenjaju ruku kojom
driblaju na nain da zbune protivnika i potencijalno, na sramotu odbrane, zbune ga toliko da
on padne (ankle breaker). Talentovani igra dribla bez gledanja. To omoguuje dribleru
9

prodor prema kou, posveivanje panje suigraima i eventualno dodavanje lopte, te bolju
kontrolu nad pokretima protivnika koji mu, podrazumijeva se, stalno pokuava ukrasti loptu.

4. TAKTIKA
Trener se opredjeljuje za nain igre na osnovu vrlina i mana svojih igraa. Svaki
koarkaki trener prilagoava svoju taktiku kvalitetu igraa koje ima u sastavu. Koarka je
veoma kompleksan sport, prepun taktikih varijanti i razliitih napadakih opcija. Ipak,
postoje neki osnovni preduslovi za uspjeno igranje napada.
Stratekom ponaanju pripadaju svi parametri koji odreuju: pravila igre, prostor, tehnikataktika, vrijeme igre i komunikacija. Osnova strategije jest sistemsko rjeavanje i planiranje
ostvarenja buduih ciljeva. To je povezano s promjenama naina treniranja, s usavravanjem
igraa za odreene sisteme igre, sa stvaranjem taktikih rezervi kao i s posebnim zahtjevima u
psiholokom pripremanju pojedinog igraa i ekipe, za razliku od taktikog plana koji se
odnosi na jednu utakmicu i obuhvaa trenutno stanje ekipe i vanjskih faktora.
Kada se govori o strategiji i operativnoj taktici voenja koarkake utakmice, neophodno je
obuhvatiti pripremu ekipe pred utakmicu, za vrijeme utakmice, u situacijama za izmjenu
igraa, kod time-outa, pripremu u poluvremenu, te za zavretak utakmice.
Utakmica se dobija primjenom adekvatne operativne taktike koja se temelji na statistikim
pokazateljima situacijske efikasnosti protivnike i vlastite ekipe. Paljivo se uvjebavaju
specifine strategije koje proizvode takmiarski rezultat, a temelje se na statistikim podacima
o loim stranama protivnika, koritenjem video zapisa i posebnog izvianja u traenju slabih
strana u igri protivnika.
Priprema pred utakmicu obuhvata: odreivanje uloga u igri za pojedine igrae unutar
postavljenog koncepta igre, usmjeravanje igraa obzirom na ulogu u ekipi, motivaciju igraa
na obavljanje zadatih akcija u igri.
U toku 1. i 2. poluvremena igre: igrae treba usmjeravati na prepoznavanje slabih strana
protivnika u svim fazama igre, pronai to prije najbolji mogui nain igranja, obzirom na
karakteristike protivnika, onemoguiti protivnika da prati vlastiti koncept igre, kontrolisati
broj linih greaka svoje i protivnike ekipe, nastojati "sauvati" 5 najboljih igraa za
zavrnicu utakmice. U pauzi izmeu 1. i 2. poluvremena treba: pregledati i analizirati
statistiku, iskoristiti na najbolji nain vrijeme za oporavak igraa, obaviti pojedinani
razgovor s odreenim igraima, poticati igrae na organizovanu igru, prilagoditi igru
kriterijumima suenja, neposredno prije poetka drugog poluvremena odrediti raspored igraa
u odbrani, odrediti igrae za startnu postavu.
Situacija za zamjenu igraa u ekipi su: kada igrai dogovorene poslove u igri ne obavljaju
uspjeno, radi poboljanja efikasnosti odbrane na najboljim napadaima protivnike ekipe,
10

zamjena igraa zbog nediscipline, zamjena igraa kao odgovor na promjene u protivnikoj
ekipi, zamjena najvie dva igraa istovremeno.
Koritenje TIME-OUT - radi dogovora strategije i taktike igre. Odbrambene i napadake
strategije i pozicije predmet su gotovo svakoga time-outa kojeg treneri uzimaju. Razlog za to
je najee neuinkovitost pojedine strategije i prelazak na novu strategiju, za koju trener
vjeruje da e donijeti vie uspjeha u napadu ekipe.U svim trenucima igre treba reagovati
pravovremeno, obzirom na tok igre i rezultat, radi zaustavljanja serije poentiranih napada od
strane protivnika, radi motivisanja momadi adekvatnim porukama i uputstvima, radi
usmjeravanja taktikog djelovanja igraa prema ostvarenju ekipnih ciljeva, u ostalim
situacijama kada je nuno, u sluaju povrede ili odmaranja pojedinog igraa.

Slika 3. Struktura koarkake igre

4.1. TAKTIKE NAPADA

11

Napadake strategije variraju vie od odbrambenih strategija.

Normalna ako je trener nesiguran u napad, ova taktika bi mogla biti prava. Igrai
e igrati odbranu na uravnoteen nain, prema njihovom optem koarkakom
znanju. Jedina stvar koja bi trebala brinuti je to da ovaj pristup utakmici poveava
anse za nepredvidiv konaan ishod utakmice.

Proitaj odbranu (Read the defense) Razmisli prije nego neto uradi. Pokuaj
iskoristiti prednosti koje ti prua protivnika odbrana. Ovo se govori igraima
pred utakmicu i dok oni igraju kreui se sa namjerom imat e manje izgubljenih
lopti na utakmici.

Kontranapadi (Fast early breaks) ova taktika predstavlja brz napad, brz prenos
lopte prije nego to protivnika odbrana ima priliku postaviti se. I ukoliko su igrai
brzi imae vie uteva po utakmici nego obino.

utiranje iz daljine (Distance shooting) igrai e pokuavati to vie napada

zavriti utom iz daljine. Kao rezultat toga, postoji velika ansa da e protivnik
odgovoriti na isti nain, utirajui vie trica da bi pratio. Ako je trener siguran da
njegova ekipa ima bolji ut od protivnika onda e ova taktika upaliti.

Igra na ulaz (Try to penetrate) nareujui igraima vie ulaza pod ko, moe se
oekivati vie kontakata. Mogue su dvije vrste posledica. Prva, igrai e biti vie
faulirani i druga, igrai e imati vie izgubljenih lopti. Dribling je ono to je
potrebno da igrai imaju, kako bi ova taktika bila uspjenija.

Skok u napadu (Crash the boards) mnogi misle da dobar napadaki skok donosi
pobjedu, ako je u ekipi nekoliko dobrih skakaa, onda je ova taktika pravi izbor.
Treba biti oprezan, ako protivnik takoe ima dobre skakae i postavljenu taktiku u
odbrani zagradi ko i skai (Block out and rebound), onda ova taktika nee biti
uspijena koliko je planirano.

4.2. TAKTIKE ODBRANE

12

Normalna ako je trener nesiguran u odbranu, ova taktika bi mogla biti prava.
Igrai e igrati odbranu na uravnoteen nain, prema njihovom optem
koarkakom znanju. Jedina stvar koja bi trebala brinuti je to da ovaj pristup
utakmici poveava anse za nepredvidiv konaan ishod utakmice.

Brza postava odbrane (Sprint back on defense) sa ovom naredbom igraima se

govori da tre nazad u odbranu odmah po prelasku posjeda lopte suparnikim
igraima. Naravno, nee biti mogue sprijeiti neke kontranapade poslije
izgubljene lopte, ali brzo postavljanje odbrane oteae e protivniku da doe do
otvorenog uta.

Sprijei svaki ut (Contest every shot) glavni cilj ove taktike je sprijeiti
suparnikov ut. Pri svakom pokuaju protivnikog igraa da utira, igrai e
intervenisati. Kao posledicu ovakve igre u odbrani se moe oekivati vei broj
linih greaka, ali ako su dobri igrai na klupi i ako protivnika ekipa ima loe
izvoae slobodnih bacanja ova taktika bi bila pravi pogodak.

Zagradi ko i skai (Block out and rebound) ova naredba daje vrlo ujednaene
rezultate. Igraima je nareeno da zagrade ko i uhvate loptu poslije svakog uta,
ne dajui protivniku drugu ili treu ansu za napad. Ova odbrambena taktika je
vjerovatno jedna od najteih za postizanje na terenu.

Zatiti Zonu (Protect power zone) ovo je vrlo specifina taktika. Igrai igraju u
odbrani vrlo agresivno, ali izbjegavajui pravljenje puno linih greaka. Ideja ove
taktike je da sprijei protivnika da prodre ili doda loptu u reket, ali ovo je uvijek
krajnje teak zadatak.

Presing (Wear out the opponents) ako su igrai dobro fiziki pripremljeni moe
se uvijek pokuati dodatno izmoriti suparnike. Najbolji nain da se umore je
igranje presinga preko cijelog terena kako bi se podigao tempo utakmice. Postoji
velika vjerovatnost da e suparnici imati vie izgubljenih lopti nego obino, ali i
igraima e biti potreban dui odmor poslije utakmice.

ZAKLJUAK

13

Koarka je igra kretanja, navika, greaka, ravnotee, refleksa, igra reakcije, saradnje i
komunikacije, "tajminga", pomaganja, istovremeno individualna i kolektivna igra, igra detalja
i finesa, ureenog niza poslova. To je sinteza mentalne i tjelesne hrabrosti, snage i
agresivnosti, prepoznavanja namjera protivnika, donoenje odluka, individualno i kolektivno
nadigravanje. Posloiti sve te detalje u jednu smislenu verziju koarkake igre to je posao
trenera. Veina trenera e imati razliito postavljenu igru, a u zavisnosti od razvoja utakmice,
primjenjivae se uigrane i pripremljene taktike.
Razumijevanje osnovnih koarkakih taktika i uticaj koje one imaju na ovaj ekipni sport je
kljuno za napredak i dobru igru, kako za trenere tako i za igrae. Bilo da je u pitanju
osnivanje novog koarkakog tima ili je je rije o ekipi koja se bavi ovim sportom
profesionalno, pored dobrih sportista koje je neophodno imatu u timu, izuzetno je vano u
potpunosti razumjeti sr igre i postaviti vrste temelje na kojima e se kasnije nadograivati
vjetine i znanja u igri.

LITERATURA

INTERNET IZVORI:
www.znanje.org
14

www.savremenisport.com
http://hr.wikipedia.org/wiki/Ko%C5%A1arka

15