O NALAZIMA 6, 17. STOLJEGA U JUGOSLAVIJI S POSEBNIM OBZIROM NA ARHEOLOSKU OSTAVSTINU IZ VREMENA PRVOG AVARSKOGA ; KAGANATA* Zu den Funden des 6, und 7. Jahrhunderts in Jugoslawien mit besonderer Beriick- sichtigung der archiologischen Hinterlassenschaft aus der Zeit des ersten awarlschen Khaganates ZDENKO VINSKI Arheolo&ki materijal 6. i 7. stoljeéa s teritorija Jugoslavije nije dovoljno prouéen ni vrednovan, pa bi se zapravo opéa tema o nalazima tog vremena mogla raS@laniti u barem tri teme, odnosno u nekoliko tema uzeg opsega. Ve~ oma je vazan arheoloSki kompleks kasnoantitke gradske arhitekture, u se sklopu narotito isti¢u izvanredno, znatajni ranobizantski_spomenici, Carizina ad jija w istotnoj Jugoslaviji, Poretu na njezinoj zapadnoj périferiji. Ba’ u to vrijeme stradala su, uz Cariéin grad i Stobi, Cuvena antitka gradska naselja, kao Sto su Sirmium, Siscia, Emona, Salona i t. d- Ovu slozenu temu ostavijamo po strani, jer ona neposredno ne ulazi u okvir arheoloskog materijala, Sto ga Zelimo ovdje navesti ‘jedi ki takoder i za_ger- manski materijal, Sto potje’e ponajvise iz grobova, kao i za ostatke sakralne arhitékture. koje se gdj vezuju s Germanima (na pr. crkva u Brezi, Da- bravinama, Zenici, Duvnu it d.); pore d kih lokaliteta_guSée zastupa- nih u Srijemu, prvenstveno je s tom temor yezana ogromna, pretezno lango- bardska nekropola Kranj, koja je, uostalom, nedovoljno publicirana, te zna- %ajni nepublicirani grobovi iz Buzeta, nadalje se s tom temom dodiruju i ne- davno objavijeni nalazi iz Istre, a posebno i samo djelomiéno publicirana ne- kropola Bled I, sa svojim osebujnostima. Izostavit éemo, dakle, germanske na- laze 5., 6. i 7. stoljea uopée, nadalje Istru i svu Sloveniju, odnosno Gitav lango- bardsko-karantanski krug nalaza 6. i 7. stoljeca s podruéja zapadne Jugoslavije, iako je taj krug istovremen s nalazima_iz’vremena prvog_avarskoga, kaganata, koji su zapravo ua tema na¥ega razmatranja. Ostavijamo po strani i poseban sluéij-tobomnjeg slavenskog svetista w Ptuju, navodno iz 7. stoljeéa, jer je nje- govo postojanje opovrgnuto i odbaéeno.* 13Jugoslavenski arheolozi nisu dosad posvetili dovoljnu paznju arheoloskoj ostavitini iz vremena prvog avarskoga kaganata, premda su vise puta iznosili Bojedine znagajnije nalaze iz toga sklopa i Koristili se njima. Dosadainja klasi- fikacija drala se u Jugoslaviji uglavnom shematski s jedne strane t. zv. marti- ce 8 druge strane relativno poznatije t._zv. kesteljske kculture,’ a zastarjela i nedovoljna. Postoji naime niz na- Jaza iz kasnog 6. stoljeca i pogotovu iz 7.-stoljeéa, kako u Karpatskoj kotlini tako iu Jugosiaviji, koji pruzaju bitno drugaéiju sliku, jer ti nalazi née pripa- daju zapravo ni jednoj ni drugoj od spomenutih kultura, ali oni nisu, narodito w jugoslavenskoj literaturi, dovoljno odredeno vrednovani. Ovi su nalazi isto- vremeni s onima martinovskog nakitnog stila, ponekad ‘se s njima ispreplecu, iako ih ne smijemo s njima identificirati, Za taj arheoloski materijal, 0 koje- mu ée ovdje biti govora, nije jo ni izabran naziv po uobitajenoj arheolotkoj nomenklaturi, premda taj nije neophodno potreban. Pridrzimo li se historijske datosti, koja je prvenstveno odlutna za prosudivanje pripadnosti arheoloskoga materijala ranoga Srednjeg vijeka, valja ga pripisati vremenu prvog avarskoga kaganata_u_Podunavlju, t.-j.-6d_poslije 568. g. do priblign . 6.1 rano 7. stoljece je ujedno i vrijeme seobe judnih Slavena u njihova sadaSnju Postojbinu, pa se veé i zbog toga potrebno baviti pobliZe tim materijalom. Ovai stariji materijal ima, dakako, opée funkcionalne i ponekad tipoloke srodnosti 8 onim mladim materijalom kasnog 7. i 8. stolje¢a, koji je donedavno jo obilje- Zavan pojmom t. zy. kesteljske Kulture, 3to pripada zapravo vremenu drugog avarskoga kaganata, ali je nesumnjivo potrebno diferencirati jedan od drugoga. Prvenstveno je zasluga madarskih arheologa, da su oni uspjeli provesti relativ- no pouzdano kronologku diferencijaciju, i to na temelju veoma bogatog materi- jala iz titavog vremena trajanja avarske dominacije u Panonskoj nizini; taj je materijal u Karpatskoj kotlini najbrojniji po lokalitetima na teritoriju dana- Snje Madarske; njihovo stanje istrazivanja nije moguée ovdje podrobnije izno- siti,’ medutim mora se jednako voditi raéuna i o éeSée veoma znatajnim dosti. gnuéima nemadarskih arheologa u Srednjoj Evropi, kao i o onima iz relativno nedovoljno nama pristupatne ruske arheoloske literature u vezi s lokalitetima u Ukrajini‘ Brojne i éesto velike nekro skoj, ji se_arheoloski materij re avarsk0-slavenske kulture valja obiljeziti vremenom_drugog avarskoga kaga- nata, sa svojim srediitem na teritoriju danainje Madarske; ovaj je drugi kaga- nat bio nesumnjivo manjeg opsega od prvoga, a nastao je pribliZno oko 670. g. prilivom novih avarskih plemena, navodno s rijeke Kame,’ koja su doila po svoi prilici postepeno preko Ukrajine u podunavske krajeve, i to u-vezi s krizom prvog avarskoga kaganata, nastalom tokom 7. stoljeéa. Poslije tog zbivanja, i to preteino u 8. stoljecu, dakle za trajanje drugog avarskoga kaganata, pojav> juju se one velike nekropole, oznavene jo§ nedavno nazivom +t. zv. kesteljske kulture, obiljeZene u grobovima na redove, pored konjaniékih rekvizita, speci-fignim garniturama Iijevanih bronéanih jeziéaca, okova { sapona, s ukrasima keru- golike lozics, grifa i motivima borbe Zivotinja. Tim grobovima nedostaju vecinom igradevine od plemenite Kovine T bizantski zlatnici, a sva se ta opazanja mogu statistiki pratiti na velikom broju tisuéa i tisuéa nalaza Sirom Karpatske kotli- ne, Pretpostavlja se, da su iskonskitvorci netom_spomenutih lijevanih_garni- tura bili avarski dotijaci zavrietkom 7. stolje¢a, a nosioci tih garnitura bila su, uz. njib,dakako pleména u njihovu savezu i zavisnosti, dakle i Slaveni, koji su inage takoder sudjelovali u stvaranju ove avarsko-slavenske kulture. Njome se doduge ovdje ne namjeravamo potanje baviti, ali valja istaknuti, da njezine nekropole, s teZistem u 8, stoljecu, satinjavaju mladi horizont, za razliku od grobnih nalaza kasnog 6. i 7 stoljeca," koji nas ovdje prvenstveno zanimaju- Pripominjemo, da je taj horizont bio ba u naSoj literaturi veoma nejasno pri- kazan i zanemarivan, dok je onaj mladi (bivii kesteljski) ipak neSto bolje po- znat, te nije potrebno, da se ovdje na njegovim ostalim znatajkama zadrzavamo. Horizont arheolo§kih nalaza vremena prvog avarskoga kaganata nije u tako velikom broju zastupan u brojiiim i golemim nekropolama, ali ipak postoji obi- lan arheologki materijal veoma znaéajnih grobnih nalaza 6. i 7. stoljeéa, i to veéim dijelom na danaSnjem teritoriju Madarske. Taj materijal pruza dovoljno jasne podatke za razlikovanje ovih dvaju horizonata, kojima je obiljezen Gtav raspon trajanja avarske dominacije u Podunaviju. Ustanovilo se, naime, da je priligan broj grobova iz vremena prvog avarskoga kaganata bio pljatkan,” éini se, joS u ranom Srednjem vijeku, jer je'inventar th grobova relativno luksuz~ niji od inventara kasnijih nalaza drugog avarskoga kaganata, obiljeZenog uni- formnijim i rustitnije radenim oblicima kovinskih grobnih priloga. Grobovi starijeg horizonta teSée su datirani noveem, i to preteZno bizantskim zlatnicima od druge poloviée-6. stoljeta do u drugu polovicu 7. stoljeéa, medutim w grobo- vima mladeg horizonta uopée ih nema, jer je u panonskom Podunavlju poslije 670. g. veoma opao i gotovo prestao priliv i kolanje bizantskih zlatnika.” Ta se dinjenica tumaéi promjenom historijske situacije, t. j. prestankom davanja izantskog tributa u zlatu drugom avarskom kaganatu, buduéi da ovaj u 8. sto- Wetu nije vise bio’ Carigradu opasan, za razliku od prijeteéeg stanja_u kasnom 6. iu ranom 7, stoljeéu. Bizantski fributi u Zlatu bili su najvedi za vlade Mauri- Foke i Heraklija I, a prestali su poslije Konstantina IV. Pogonata- Sumarne znatajke arheoloske ostavStine starijeg horizonta, odnosno vremena prvog avarskoga kaganata, sudeci po grobnim prilozima tadainjeg viadajuéeg sloja, uglavnom su ove: esta upotreba plemenitih kovina za ukraiivanje, naro- @to su znatajne ‘ture jeaitieat okova.zapojas i za konjsku ormu, radene pogotovo uy i od rezanog glatkog neukraSenog ponajvise srebrnog.lima ili od tijeStenog lima ukrasenog donekle. geometriziranim_ornamentima, narotito pletenicom, s utjecajem vise ili manje degeriranog t. zv. stila Il.” isti¢u se speci fitni limeni -ukrasi orme, trolisnog, oblika, poput lista djeteline s resama na progirenom donjem produzenju, pa éeiée laticama kidene ispuptene rozete ko- nigna presjeka i hemisferiéna dugmeta, kao.ukras nosnje ili orme. Brojni su slozeni elementi bizantskog zlatarstva, bilo kao posredni utjecaj tuvenih gréko- barbarskih radionica na Pontu, bilo kao neposredni bizantski import; to su luk- suzno radene t- zv. pontske pseudokopée, pa tijestene i granulirane nauinice s 15privjéskom okrenute piramide ili kugle { t. d. Odredeni oblici ranih avarskih, doneklé’ kruzno_zaobljenih_stremena,” s botno nekto ispupzenim plogicama za upiranje, radeni su svi od kvalitetnog Zeljeza i razlikuju se od kasnijih oblika < aVarskih uglatih. stremena s ravnom ploticom za upiranje, radenih od slabijeg 2eljeza; zatim kratka koplja Sadolika oblika, éeSée_ukraSena prstenastim 5 ma,_takoder su_od_kvalitetnog Zeljeza.” Nadalje postoje osobiti_pontski obli ravnih dvosjetnih i jednosjetnih maveva, éesto bez nakrsnice, s tijeStenim ukré- som na baléaku 1 ponekad s prstenastom jabucicom, te i jesanije . & To orudje, ako je jednosjeéno. ono biino razlikuje od avarske sable (éeS¢e u 8. stoljecu). ‘kkoStana_pojatanja luka, kao i ki ikrasi tobolaca, zaje¢ v_nalazi 8, ste nomadsko kulturno dobro obaju : ika_keova oneW-8:-8tolJ€Gi Sto se moze zorno uotiti pri usporedivanju Zeljeznih konja- nitkih rekvizita jednog i drugog horizonta. Cesta je i upotreba Zeljeznog oruda w 7, stoljeéu. Prilozi su iz siromainih grobova veé zbog svoje jednostavnosti ‘manje tipiéni, U grobovima postoje i keramitki prilozi, ali u to pitanje ovdie ne ulazimo, Kagan Bajan i njegovi nasljednici, u vrijeme evata prvog avarskoga kagana- ta, nadzirali su prostor negdje od Dona do Podravine, prosirivsi nakon zauzeca Sirmiuma: svoju ekspanziju preko Save i Dunava na jug; njima su pristizale plemenite kovine u veéoj mjeri kao dar, tribut, plijen i kao import, a te izra- devine upotrebljavane su, bilo u originalnom obliku, bilo da su pretaljene za novu upotrebu po ukusu i modi vladajuéeg sloja. Lokalne zlatarske radionice Pod avarskom dominacijom dokazuje takoder i barbarsko kovanje uglavnom grubih imitacija bizantskih zlatnika 7. stoljeéa‘. Veoma su zaéajni grobni konjanitki nalazi putuju¢ih. zlatara, s_prilozenom vagom, bizantskim utezima za mjerenje finoée zlata (t. zv. exa gia) éuvanim u bronéanoj kutiji, zatim sa n priborom i garniturama uzoraka za tije’tenje, odnosno matrica za izradbu. garnitura-pretezno od tankog lima. Gdjekad se nailazi i na ostave takvih matrica. Pored konjanitkih grobova susreée se i pokop konja bez jaha- ¢a,-a ima i slugajeva nalaza konjaniéke opreme bez jahaéa i konja s tragovima paljevine", 0 éemu ée jo8 biti rijegi. Sve su to osobitosti starijega horizonta, Sto nedostaju mladem horizontu, pogotovu s obzirom na grobove zlatara i nalaze matrica, . Valja ipak upozoriti na to, da razlika medu starijim i mladim horizontom nije uvijek naglagena, t. j. ona nije u svakome slugaju ni jasno uotljiva. To je i razumljivo, jer se konaéno_oba horizonts medusobno dodiruju, édnosno na- dgvezuju. Postoji dakako stanoviti broj zajednitkih elemenata obiju horizo- nata, kao Sto je to na pr. pojava_pokopavanja_jahata.s konjem i s funkcionalno srodnim jahatim rekvizitima, 8to_postoji i u 8. stoljeéu, a razlike su obi¢no uotljive u tipoloskim znatajkama tih rekvizita'i ostalih priloga.-U bogatijim grobovima s veéim brojem kulturnih priloga diferencijacija je sigurnije pro- vediva i pouzdanija, pa zbog toga insistiramo ovdje vi’e na takvim primjerima. Zajednitki element obaju_horizonata predstavlja zatim i keramika; ona je desta a postoji i u onima 7. stoljeca, Medutim, keramikanije jo8 u dovoljnoj mjeri prougena s obzirom na navedene horizonte; bit ée potrebno saéekati jo8 veéi broj grobova starijeg horizonta s keramitkim prilo- zima i tada pristupiti pokuSaju njezine klasifikacije u navedenom smislu. Ogranidit éemo se na to, da spomenemo, kako je-ipak veé sada vjerojatno, da keramika t, zv: podunavskog_tipa, znatajna za 8. stoljeée i_u_slavenskim_gro- bovima, ima ranije_prétotipove gdjel 7. stoliecu,u Karpatskoj kotlini, a to nain potvrduje i jedan dosad neobjavljen nalaz iz Hrvatske, (tab. XII, dolje alike hauinice 8. stoljefa u.svoiok manje ili_viie rusti- a “podiinavskih radionica, iako su iskonski_po prototipu radene ‘pre im.uzorima, a one su mogle nastati ved stdljeéu jos za trajanja starijeg horizonta. Treba naime ratunati is tradi tih lokalnih radionica s obzirom na izradbu razlititih okova, jer sa zavréetkom 7. stoljeéa-otito degeneriraju tipiéne izradevine starijeg horizonta, tako na pr tijesteni okovi i jeziéci, pa se oni mogu pofaviti i u grobovima mladeg hor zonta, koji je inate obiljeZen lijevanim garniturama, To je jo8 ono relativno nedovoljno prouéeno prijelazno vrijeme jednog i drugog horizonta. Mora se voditi raéuna o grobovima poodmaklog.7. stoljea, koji su trajali i u vrijeme mladeg horizonta u 8. stoljecu. Ta pitanja traze, da se totnije preispita svaka nekropola, koja se po starijoj literaturi datirala u 7. i u 8, stoljece. Valja imati na umu i to, da u Karpatskoj kotlini nisu izuzetak nekropole, koje uz grobove mladeg horizonta sadre i grobove starijeg horizonta; to se trajanje moze dakle pratiti kroz vremenski raspon obiju horizonata. Nije uvijek moguée razlikovati da li se radi o jednoj velikoj nekropoli s kontinuitetom ili o pojavi dva groblja jednog pored drugog. Takve okolnosti oteStavale ‘su GeSée pravilno tumatenje grobnog materijala iz vremena dominacije obaju kaganata u Podunavlju. Zasébno mjesto unutar starijeg horizonta pripada nalazimet. zv. martinov- r ‘teu Ukrajini, a kako je zastupana tipitnim, ‘ima, nastojalo se, da se.ona poveze sa. seobom prvog avarskoga kaganata zrcali se najoditije u bogatim grobnim.nalazima i pojedinim nalazima blag, a po danaSnjem stanju istrazivanja valja ga dobrim dijelom. pripisati ostavStini avarskog-vladajuéeg sloja, od kojega se taj arhe- oloski materijal ne rnoze odijeliti, premda valja uvijek imati na umu dinje- nicu, da se avarska drZavna tvorba, veé u.Bajanovo vrijeme sastojala od.et- nigki slogenih plemenskih saveza; medu ovima nalazili su. se. i Kutrigurii Slayeni, odnosno_ba8 ona slavenska. plemena, sto. su. sudjelovala_u_ratnidk pohodima preko Dunava i Save na. Balkanski-poluotek,.te.su.u_kasnom_6. iu ranom 7. stoljecu_izvriila i seobu_juénih Slavena u_njihovu sadainju postojbinu. To je ujedno vrijeme_cvata_prvog avarskoga kaganata “u_jugoisto- énoj Evropi_do oko, 630..g,.kada podinje njegova kriza, sve dok ga ne naslijedi * anG0 6 70 Go-f@q — barte oko 670. g. drugi avarski kaganat, vezan prvenstveno za panonsico Podunavije. ArheoloSkom terminologijom ‘moze se, prema naSoj koncepciji, vrijeme cvata pryog:kaganata u buduée nazvati »ranom.fazom a nacije«, produ- %enom ‘po obiljezju nalaza sve do priblizno oko 650. g.; vrijeme trajnih kriza u prvome kaganatu (koje potinju doduke veé oko 630. g.; ali se arheoloski odra- Zavaju ne&to kasnije), kao i vrijeme prijelaza do oko 700. g., bilo bi po obiljezju nalaza_»srednja faza.avarske.dominacijes; pri tome je vrijeme drugog kaga~ nata prvenstveno u 8, stoljeéu (t.j. uglavnom: vrijeme oznaeno prije nazivom zapravo »kasnija faza avarske dominacijex, koja jot ima svoj kraéi nastavak u prvoj polovici 9. stoljeéa nakon sloma avarske moéi. Ova naga razdioba oslanja se prvenstveno na arheolo’ka razmatranja u okviru historijskog zbivanja. Sli¢nih pokuSaja, to. se-donekle_priblizavaju.ovome, bilo je veé kod madarskih ‘arheologa,-gdje je na.pr, predlozena razdioba na tri_periode: stariju_s_premocnim bizantskim utjecajem .(568—679.), prijelaznu (660 ran) Tm imladu s lijevanim garniturama ukragenim grifom i lozicom (720.- 896.)”. Ovdje ne ulazimo bliZe u probleme vezane za vrijeme trajanja drugog avarskoga kaganata, pa se ne upuStamo ni u krititko razmatranje gornje gra~ nice ove podjele madarskih arheologa, s kojom se ne sla%emo. Zelimo se pr- venstveno ograniéiti na probleme starijeg arheoloSkog materijala, koji pret- hodi onomu drugog avarskoga kaganata, Prijelazno razdoblje obaju_horizonata iz: kasnog 7. stoljeca povezujemo s nalazima od priblifno poslije 650. g. u»sred- nju fagu avarske dominacije«, a ta je oznatena pone&to variranim i déegenerira- nim tvorevinama starijeg horizonta, koji se gdjekad pojavljuje zajedno s onima mladeg horizonta poslije 700. g- Ovakvi slutajevi stvarali su u starijoj Jiteraturi stariovitu’ nejasno¢u,-a bit ée, da su oni dali povoda pojedinim pret- postavkama 0 istovremenosti trajanja i upotrebe tijestenih i lijevanih garni- tura. Danas je ta pomutnja uglavnom objainjena, a najnovija istrazivanja ma- darskih arheologa pruzaju velik broj dokumentacionih podataka za razliko- vanje specifitnih osobitosti starijeg i mladeg horizonta”. U madarskoj se literaturi uvrijezio.za stariji horizont naziv »ranoavarski«, ali taj naziv treba, po naem mi8ljenju, shvatiti vie u vremenskom smislu, a ni- posto u istoj. mjeri u etnitkom; zapravo bi u posljednjem smislu smio biti primjenjen samo za onakve nalaze, koji su doista avarsko kulturno dobro i po svojem podrijetiu. To su na p: i, trokrilne strelice, refleksni luk, poje- on tipitni okovi Jconjske opreme i td, Pogotovu su stremeni znaéajni, jer ih dolaska Avara u Karpatsku kotlinu nemamo_arheolo&ki evidentirane u Evrepi kao grobni kulturni prilog. Zato je opravdano govoriti o ranoavarskom tipu_stremena, koji-je drugadiji_od .kasnoavarskog™ Inaée navedéni termin valja izbjegavati, napose u vezi s ostilim kulturnim tvorevinama, nadenim u avarskim grobovima, pogotovu kad im je podrijetlo neavarsko, na pr. bizant- sko ili je ono preuzeto iz pontskih radionica, koje su veé same po sebi veoma slozenog obiljezja. Uvijek valja imati na umu razlitite moguénosti podrijetla i radionica pojedinih elemenata, Sto su ih upotrebljavali u vremenu prvog avarskoga kaganata kako sami Avari tako i ostala plemena s njima u savezu ili pod njihovom zavisnoséu. U tom smislu smo zauzeli drugatije glediste od onoga, Sto se ZeS¢e susreée u madarskoj literaturi. ,Glayni_nalazi iz yremena prvog avarskoga kaganata_u_Karpatskoj_kotlini itoriju. dana&nje ‘ske. Spomenut Gemo marno nekoliko najvaznijih radi opée orijentacije. A) Grobovi: Kunagota (dat. zlatnikom Justinijana 1," Ozora ili Tétipuszta — Puszta Toti (dat. zlatnikom Konstantina IV. Pogonata)", Szent-Endre (dat. zlatnicima Justina I. i Foke)", Jutas grob 116 (dat. bronéanim novcem Mau- ricija Tiberija i Foke)", Kiszombor »O« grob 2 (dat. zlatnikom Foke)", Deszic »D« (dat. s 2 primjerka bron%anog novca Justinijana I. iz uniStenih grobova u sklopu istovremenog groblja)” i t. d.; bogati t. zv. knezevski grobovi su, pored spomenutih iz Kunagote i Ozore, na pr. Bécsa®, Szeged-Csengele”, Dunapentele (4 groba)", Madaras,” Igar (3 groba kasnija od prethodno navedenih, ali dat. u 1. stoljeée);"“znatajni su grobovi za rano 7. stoljeée iz Térékbilinta (2 groba);* kao nekropolu 7. stoljeca valja navesti Kisk6ris-Vagohid;* groblje Urb6puszta sadrzava 21 grob starijeg horizonta i 26 grobova mladeg horizonta™*; manji ili ve¢i broj grobova starijeg horizonta nailazi se i u sklopu velikih nekropola, dije- lom mladeg horizonta, kao Sto su na pr. Kiskérés-Varosalatt grobovi 2 i 9,” Czik6 grobovi 51, 109, 172, A, B i dr.,” Gyér grobovi 58, 108, 209, 324, 755, 817, &81 i dr.;® grobovi zlatara iz prve polovice 7.'stoljeéa su Jutas grob 166,” Gatér grob 11,° Fénlak-Felnac (pojedinatni grob)," te Kunszentmarton grob 1;* k tome se moze pribrojiti takoder nalaz matrica Adony (uniSten grob ili ostava?)." B) Blaga tog vremena takoder su veoma znatajna, i to na sirem prostoru Karpatske kotline, Balkanskog poluotoka i sjevernog zaleda Crnoga mora, tako: Tépe,* Korond-Firtos ili Firtosvaralja-Firtusu,® Akalan, Vrap," Zemiansky ‘Vrbovok,* Zalesje,” Martinovka,” Hacki," Sjenkov,” Kelegejskaja hutorij* i najveée od sviju navedenih Malaja PereStepina", Istiéemo medu citiranim materijalom ona prva dva kao kljuéne nalaze, kronoloSki osobito vaéne za Karpatsku kotlinu, pa prema tome i za podunavske krajeve Jugoslavije, i to kao najraniji grob iz Kundgote datiran zlatnikom Ju- stinijana I. (527.-565.), a kao najkasniji grob iz Ozore, datiran zlatnikom Kon- stantina IV. Pogonata (668.—685.)." Njima je jasno obiljezena donja i gornja granica starijeg horizonta, pa se u taj vremenski razmak mora svrstati takoder odgovarajuéi materijal, koji pripisujemo »ranoj fazi avarske dominacijes, a jednim dijelom i »srednjoj fazi avarske dominacije«. teritorija Jugosla Arheoloska ostavStina iz vremena prvog avarskoga kaganata s teritorija Jugoslavije nije jo8 nikada’u sustavnom pregledu” kod nas predotena, premda je, dakako, nekoliko nalaza veé poznato, pa su se éeSée navodili u vezi s poje- dinim pitanjima; tako su se na pr. spominjali neki od njih s obzirom na t. zv. martinovsku kulturu, 0 kojoj je 'veé u domaéoj literaturi bilo u vise navrata govora, pa je suviino da se na ovom mjestu na njezinim znatajkama zadrzava- mo, iako se namjeravamo kasnije na tu kulturu jo3 osvrnuti. Pored poznatih, ednosno ponekad i u vise navrata reproduciranih nalaza, postoji i nekoliko takvih nalaza, 8to su doduse donekle objavijeni, ali nisu ni pravilno vred- novani ni inate u liferaturi protumaéeni, a pored toga ima i ‘nekoliko neobjavijenih nalaza, koji se moraju uzeti u obzir. Iznijet éemo ovdje po- trebne podatke o tim nalazima s jugoslavenskog teritorija, iako smo uvjereni, 19da bi se njihov broj mogac poveéati, narotito s obzirom na Vojvodinu, pa ie lako moguée, da je broj nalaza, sto bi trebali uéi u taj popis, veci od onoga, 3to smo ga od 1947. g. uspjeli prikupiti. To su_v na redove ili pojedinatnih groboya, bilo s ko su takvi"pojedinathi nalazi, koji po svojém tipoloSkom obiljezju dopustaju gurno datiranje, a potjetu pretezno iz unistenih grobova. Ne moZemo iskljuditi ni pojavu ostava, jer je jedna takva kod. nas ustanovijena. Osim toga valja imati na umu, kako je ve¢ spomenuto, nalaze konjaniékih rekvizita zakopanih bez traga skeleta konja, sa skeletom jahata ili bez.njega, bez obzira na konj niéke grobove jahata s konjem, na sahranu samog kkonja bez jahata, kao i na slutajeve_t. zv. simbolitne. sahrane_konja_s_tragovima_spaljivania; to je joXnerijeSen problem,kako to mozemo slijediti u madarskoj literaturi” Znatne PoteSkoée pri blizem odredivanju navedenih moguénosti gine testo nedovoljni, oskudni ili nesigurni podaci o okolnostima nalaza, 3to ih mozemo doduée dat rati po specifiénim znaéajkama samih artefakata, ali ipak nedostaje dokumenta- Gija potrebna za cjelovitu sliku o njima. Nalazima s naSeg terena, budui da su samo u manjem broju dobro dokumentirani u navedenom smislu, nedostaju zbog toga %esée svi oni podaci, koje se danas trazi u arheolo3koj znanosti, pa zato pruzaju samo fragmentarne podatke o obiljezju lokaliteta, velitini groblia, njegovom vremenskom trajanju i t.d. Mi smo uvrstili u na8 popis i takve nala- ze, veé radi dobivanja statisti¢ke slike 0 gustoéi i rasprostranjenosti lokaliteta, Sto ih mozemo pripisati veé skiciranom starijem horizontu. Nasa karta raspro- stranjenosti (tab. I) pokazuje najvecu gustoéu lokaliteta u Podunaviju i u Po- tisiu, pa éemo poteti po izabranom redu na§ sumaran pregledni popis, u koje- mu navodimo samo ono najnuznije, i to s onima u Vojvodini, a poslije toga sli- jede oni iz juznijih krajeva Jugoslavije. ® U|Banatu] napose u njegovu sjevernom dijelu, postoje zaéajni nalazi, koji su u susjedstvu s poznatim lokalitetima iz okolice Szegeda." Trebalo bi zapra- vo sve lokalitete starijeg horizonta u blizini jugoslavensko-madarsko-rumunjske tromede zajedno obraditi, 3to ovdje nije moguée, jer se moramo ogranigiti sa- mo na izbor nama po: ali stjecajem prilika nedovoljno pristupagnih na- laza i: slavenskog /Banata) ~~ Coka-Kremenjak (muzeji Szeged i Temisoara), 1912.-1914, g. Groblje 8 prilozima starijeg i znatnim dijelom mladeg horizonta, nedovoljno objavljeno." Za nas je ovdje vatan jedan konjanitki grob (grob 1, 1912. g.) potanko opisan; tu je pogotovu dokumentiran konj s ormom (tab. II). Uz jahata bio je ravan mad (s koricama ukraSenim srebrom i s polukruznom uSicom za vjeSanje), nada- Yje koStani ulomei od luka i t.d. Imao je tijeStenu srebrou garnituru pojasa i zete od pozlaéene bronce, jednake onima na tijeStenoj garnituri konjske orme. na kojoj se istitu brojne rozete (77 kom.) i vide tijeStenih jezigaca (10 kom.) s ukrasom pletenice, takoder od pozlaéene bronce, Ovaj grob datiramo u prvu polovicu 7. stoljeéa, a garnitura konjske ormé moéi ée nam poslu%iti kao korisna i tipoloski pouzdana analogija za druge srodne nalaze. FNovi KneZevac (muzej Kikinda), 1954. g. U cijelosti jo3 neobjavijen nalaz garniture, iz navodno osamljenog groba, bio je izlo%en na izlozbi umjet- nitke obradbe metala u Beogradu 1956. g. U voditu kroz tu izloZbu objavijen 20je iscrpan opis, za potankosti upuéujemo na to, a ovdje reproduciramo dva, veé objavijena veoma karakteristiéna jeziéea, ukraSena motivom pletenice (tab. TI, 1, 2)." Prema tome moguée je sumarno uzeti u obzir i ovaj rijetki nalaz iz ko- njaniékog groba, jer on potjeve preteZno od konjske orme; garnitura se sastoji od priblizno 50 komada tijeStenih ukrasa, i to jeziéci su i brojne rozete od zlata i brone samo od Zlata. Nije objavijen ni opisan primjerale i Xx om), koji se moZe tumatiti kao bizantska punca. “Kako nije jos valjano publicitan, ne upuStamo se u pojedinosti, ali ga ne mo%emo mimoiéi, pa se ogranivavamo na to, da reproduciramo ovdje uz spome- nute tipiéne jeziéce barem pribliZnu skicu glavnih tipova tog nalaza (tab. II, 3-9)" — ertanu na spomenutoj izloZbi — iako su veé oni spomenuti jeziéci (tab. TM, 1,2) dovoljni za atribuiranje. Kao neposredna analogija novokneZevatkom nalazu mo%e sluziti malo prije prikazana garnitura iz Coke (tab. TI), jer je ona imala istv namjenu, a po stilu ukrasa srodni su mu, uz okansku garnituru, po- 4 za tijestenje iz fnlagkog zlatarskog groba,” kao i okovi bizantskog alan pripadaju ranom 7. stoljeéu s dobrim ti “nalazima (Kundgota, Ozora). Neobjav- jjena bizantska punca moze samo potvrditi‘naSe “tumatenje novoitnezevatkog nalaza, koji datiramo u prvu polovicu 7. stoljeéa i smatramo, da je ba’ taj nalaz veoma tipitan za vrijeme cvata prvog avarskoga kaganata.” — Iz Navog Kne- Zevea veé su od ranije poznati (pod bivsim madarskim nazivom mijesta Térokka- nizsa) takoder istovremeni grobni nalazi (muzej Budapest) nadeni 1899. g.” bez tofnijih podataka; oni se sastoje od tijestenih srebrnih jeziéaca s pletenicom, hemisferiénih dugmeta, dijelova okova od konjske orme, ranoavarskih streme- na, te dijelova korica, tj. srebrnih uSica za vjeSanje oblikovanih. poput slova »Ps« od pontskog ravnog maga,(tab. IV, 1-12). Ove nalaze datiramo u kasno 6. ili u Fano 7: stoljece, dake vremenski su oni veoma bliski zlatnoj garnituti, na- denoj 1954, g. (tab. IIT, 1-9), Ovoj posljednjoj posvetili smo vise paznje, da jasno odredimo njezinu arheolo3ku pripadnost, analognu garnituri dobro dokumenti- ranog éokanskog nalaza. .' Mokrin (muzej Kikinda), 1953, g. Nalazi iz neobjavijenog groblja,koji vglavnom’ pripadaju starijem horizontu; ogranifavamo se na neobjavijene grobne priloge (grob 5), izloZene na izloZbi umjetnitke obrade metala u Beogra- du 1956. g. i opisane u voditu kroz tu izloZbu.” Radi se o nekolicini tijestenih rozeta od pozlaéenog srebra, vjerojatno s konjske orme, po funkciji i stilu srodne primjercima novoknezevatkog i tokanskog nalaza. Datiramo ih po svoj prilici u rano 7. ili u prvu polovieu 7. stoljeéa. — Madarska literatura navodi iz Mokrina dva polozaja (prije muzej Szeged, sada muzej Novi Sad),” s grobovima 3to ih valja pripisati starijem horizontu, no ovdje ne moZemo odrediti s kojega od njih potjege navedeni nalaz iz 1953. g.; na jednom od tih polozaja (ciglana) iskopavana je (1913.-1943, g) veca nekropola, Sto se vise puta spominje u lite- raturi, iako je neobjavljena, kao i grobovi s onog drugog polodaja u Mokrinu. Reproduciramo za ilustraciju bronéanu limenu_garnituru_jezitaca i dugmeta (tab. V, 1-17) s pojasa iz jednog neobjavijenog groba opole (sa~ da muzej Novi Sad, g.?), tipiénu za 7. stoljeée,” ~ atSrpski Krstur (prije privatna zbirka u Novom KneZevcu, sada?),- 1893. 8. Grobni nalazi doduge bez odredenijih podataka, ali je jedan grob bio pouz- dano datiran zlatnikom Heraklija I. (610.-641.).° Pored toga spominju se u lite- raturi odande i jazi8ko-sarmatski i drugi prethistorijsKi nalazi. Maidan (muzej Szeged), prije 1895. g. Nalaz iz Zenskog groba s parom zlatnifr riauénica tipa okrenute piramide (tab. XI, 14), srodnih tipu Szent-Endre, . glinenom posudom i prélenima.” Datiramo ga u_7. stoljeée. Banatsko Arandelovo (prije privatna zbirka Imre-pusta, sada?), 1903. g. Tri neobjavijena groba sa zlatnim nauSnicama navodno tipa Szent Endre; ostali podaci nedostaju.” Datiramo ih po nau8nicama u 7. stoljeée. Aradac-Meéka (muzej Zrenjanin), 1951. 1953. g, U neobjavijenoj ne- kropoli, o kojoj-raspolazemo samo s oskudnim podacima,” naiglo se u vise gro- bova na tije3tene garniture navodno pozlaéeniim srebrnim rozetama i joS na druge artefakte, Sto, po nagem mifljenju, po svoj prilici pripadaju okviru stari- ieg horizonta; to dokazuje i primjerak o8tegene zlatne nauinice (izlozba umjet- nitke obtadbe metala u Beogradu 1956. g.)” (tab. III, 12) i pojedini tipttni pri- merci dijelova_neobjavijenih garnitura (tab. Il, 10, 11, 13), koje donosimo ovdje bez opisa samo kao paradigmu’, { to za ilustraciju nageg datiranja u 7, stoljeée. oa Boar (muzej Szeged ili privatna zbirka?), g. ? Par ranoavarskih stremena od kvalitetnog Zeljeza (ostali podaci nedostaju); valja ih datirati u kasno 6 u rano 7. stoljeée.” Kumane. (prije privatna zbirka u Novom Beéeju, sada 7), 1882. g. Razoreni Srobovi s nalazima starijeg i mladeg horizonta, ali bez blizih podataka, vjero- jatno pripadaju ¥. i 8. stoljecu.” Zrenjanin (muzej Szeged), 1911. g. S ciglane (do kolodvora) potjegu iz jednog groba dvije srebrne narukvice s profirenim zavréecima (srodne onima iz nalaza Szent-Endre); ostali podaci nedostaju.” Prema paraleli Szent-Endre vjerojatno 7. stoljece. Glogonj (muzej Novi Sad), g.? § dunavskog rita jedan neobjavijen grob § garniturom od glatkog srebrnog lima, jednim zlatnim dugmetom i Zeljeznim artefaktima; grob datiramo u rano 7. stoljege (lokalitet nije unesen u kartu)”. Panéevo (muzej Pantevo), g. ? S biv8e ciglane (Bachmann) bronéani uzorak za tije’tenje, ukraSen_bizants! rnamentima, veoma tipitan za_7._sto- jeée (lab, IV, 13). 8 tog lokaliteta postoje takoder (¢eSée u literaturi spominja. zi Wijevanih garnitura, tj. mladeg horizonta.” Banat Vi8e naldza bizantskog zlatnog novea 6, i 7. stoljeca s nekoliko lokaliteta, jedriim dijelom bez popratnih arheologkih predmeta, veé su poimen- te popisani” i dokazuju optjecaj zlatnika na tom podrugju. Nasuprot Banatu valja navesti iz uze Srbije”, s desne obale Dunava, jo$ dva lokaliteta sa sluéajnim nalazima zlatnih naugnica tipa Szent-Endre: Ram (mu- yej Beograd, g. 2), oSteéena nauinica tipa okrenute piramide (tab. IV, 14)" i nauinica s kuglastim privjeskom (tab. IV, 15); Kostolac (muzej Beograd, 22 \2.2), dvije neobjavijene nauSnice s kuglastim privjeskom, analogne prethodne navedenoj (tab. IV, 15). Datiramo ih sve u kasno 6. ili u rano 7. stoljece. postoje brojni nalazi tog vremena. Navodimo isprva/pne ‘najzmatajnije~bez-Obzira na geografski smjeStaj pojedinih lokaliteta. of’ ¥/') J SelenZa (bivii madarski naziv mjesta Béscijfalu) (prije muzej Budapest, jada Novi Sad), 1943. g, Okolnosti nalaza su nejasne, ali se vjerojatno radi o grobnom nalazu s tragovima spaljivanja, tj. 0 navodi aljivanju konja i simbolignoj_sahrani njegove opreme.” Medu velikim brojem’ priloga istigu se limene garniture konjske orme, i to od zlata i od pozlaéene bronce, tijestent, pletenicom ukraSeni, jeziéci 1 brojne rozete, nadalje od srebra glatko radeni ~ jezitei, trolisni okovi oblika lista djeteline s resama, dugmad, oplata i slitno (ab._VD), uz to ulomei od srebrne posude; od Zeljeza su ranoavarski. stremeni, ivale, prediice, ranoavarsko Roplje, (tab. V, 18-30), sjekira, obrazna_plota ma, dijelovi oklopne zaitite, provjeslo i dr., zatim ulomei brontanog Kotliéa, u kojemu su navodno ti nalazi bili barem djelomitno smjeSteni." Ne ulazedi u pojedinosti opisa ovog konjanitko-ratnitkog nalaza i u njegove osobitosti s ‘obzirom na natin sahrane i na pojavu oklopne zaitite, koja je; kao i Sljem,u tom sklopu rijetka — moze se tumatiti mo%da i kao plijen (7) — ogranigit emo se ovdje na one tipitne elemente garnitura, Sto ih pratimo na tom terenu, a ti nam omoguéavaju jasno datiranje u prvu polovicu 7, stoljeéa, kako se taj nalaz datirao i u madarskoj literaturi. ~~ Feketié (muzej Budapest), 1906. g. Nalazi iz konjanitkog groba (tab. VI, 1-12), dijelovi garnitura s tije8tenim jeziécima od srebrnog lima — ukraSenim pletenicom i glatkima — bizantska kopta od pozlaéene bronce, brontana i sré- brna dugmeta, srebrne rozete, ulomci srebrne nauinice, ranovarski Zeljezni stremeni, koStana karika, okovi* i dr.; iz drugih grobova (muzej Sombor, g.?) potjetu Zeljezni stremeni, koplje i strelice, te bronéani okovi* (tab. VII, 13-19). Datiranje: priblizno prva polovica 7. stoljeéa. Vrbas (muzej Novi Sad), 1957-8. g. Neobjavljena znaéajna nekropola s grobovima starijeg i mladeg horizonta. Stariji grobovi sadrie tipitne garniture 7. stoljeéa, poput onih iz Mokrina, pa trolisne okove poput Selenée i t.d. (loka- litet nije unesen 'u kkartu)™. ; Lovéenae (prije Sekié, muzej Sombor), 1901. g. Nalaz konjanitkog gro- ba s ranoavarskim stremenima, predicama, okovima: (tab. VII, 20-25), sjekirom. i razligitim Yeljeznim i brontanim artefaktima, datiran zlatnikom Heraklija I. i Heraklija Konstantina (613.-641.) u prvu polovicu 7. stoljeca.” Subotica (muzej Sombor), 1901. g- Grobni nalaz, i to dijelovi garniture, od glatkih srebrnih jezitaca, Zeljeznih strelica (tab. VII, 1-10), Ko8tanih arte- fakata i td.” Datiramo ga u kasno 6. ili u rano 7. stoljece. Nadrljan (bivsi madarski naziv mjesta Adorjan) (muzeji Sombor i Sen~ ta), 1943."g. Dva neobjavijena susjedna groblja, bez nama raspolozivih. blizih podataka, vjerojatno datirana-u vrijeme zavrsetka 7. stoljeéa,” iako je moguée, da ondje postoje i grobovi mladeg horizonta. Reproduciramo (tab. IX, 1-16) iz jednog groba tijeStene plotice od pozlagene bronce,” kao dijelove starijeg ho- 3rizonta, premda ostali nalazi (nauSnice i artefakti od slabijeg Zeljeza):ukazuju veé na vrijeme prijelaza »srednje faze avarske dominacije« u ono mladeg ho- rizonta. ++ Mali Ido8 (bivii madarski naziv mjesta Kishegyes) (muzej Sombor), 1906. g. Velika nekropola, uglavnom iz vremena mladeg horizonta, ée&ée spomi- njana u literaturi.® U njenom sklopu uotena su dva groba, koji su po svojim znatajkama znatno stariji, i to grob 70 sa Zeljeznim ranoavarskim stremenima, 2valama, nozem i ranovarskim kopljem (tab. VIII, 16-22)", te grob 74 s bron- tanim uSicama za vjeSanje u obliku slova »P« od korica pontskog mata (tab. VII, 23)" Ti su nalazi tipiéni za »ranu fazu avarske dominacije«, pa te gro- bove valja datirati u kasno 6. ili u rano 7. stoljeée. + Prigrevica i ma@arski naziv mjesta Bacsszentivan) (muzej Som- bor), 1898. g. Nalazi iz o8teéenog konjanitkog groba, i to ranoavarski stremeni sa Zvalama i brontanom karikom, te istovremeno koplje (tab. VIII, 11-15).° — Iz uni§tenog groba s drugog polo%aja zlatna nau’nica s kuglastim privjeskom tipa Szent-Endre (muzej Sombor, g.?)" Oba nalaza valja datirati u kasno 6. ili u rano 7. stoljeée. + Kula, (muzej Sombor), 1954. g. Zenski grob s \parom zlatnih nauSnica tipa okrenute piramide, odnosno analognih poznatim primjercima Szent-Endre (tab. XI, 11, 12)." Grob datiramo u rano 7. stoljeée.” = cy Apatin-Sike8 (muzej Sombor), prije 1903. g. Neobjavljeni grobni na- lazi,” istigu se tipiéni tijesteni, pletenicom i srodnim motivima ukrageni dijelovi garnitura pojasa, radeni uglavnom od srebrna lima, gdjekad s tragovima po- wate; podlozeni su broncom, jedan je primjerak samo od zlatnog lima i t. d., nazalost u priligno o&teéenom stanju (tab. IX, 17-29). Pored toga tu su jo& bronéani ckov, dni se, za ormu, nadalje Zeljezni ulomci oStedenog mata, noza, strelica, kt tome dijelovi koStanih artefakata i t. d.° Ovi nalazi pripadaju »ranoj fazi avarske dominacije«, t. j. datiramo ih u rano 7. stoljeée ili najkasnije u prvu polovieu 7. stoljeéa. Svilojevo (muzej Sombor), g.? Nepotpuni grobni nalazi; spominju se dijelovi bronéanih garnitura, no%evi i dr.:® sve bez blivih podataka. Datiranje: po svoj prilici 7. stoljeée.” ++ Bogojevo (muzej Sombor), 1898. g. i kasnije. $ poznatog nalazista avar- sko - slavenskih groblja, ustanovljenih na nekoliko polozaja™ (ne iznoseéi ovdje veé u literaturi fiksirane topografske situacije), ograniavamo se ukazati samo na pojedine grobove's dijelovima bronéanih tije’tenih garnitura, od kojih su po- neki primjerci ukraSeni degeneriranom pletenicom, a jedan je okov satuvao tragove pozlate (tab. X, 17) (grob 14)" (tab. X, 17-24); tijeStenth bronzanih, do- duSe neukrasenih, garnitura kao i rozeta ima jo3 ponegdje (na pr. grob 26 i 27)" (tab, X, 1-12, 13-16), dok su ostali grobovi za nas manje zanimljivi (sadrée jednostavne naufnice, nozeve, predice i dr.), bez obzira na tinjenicu, da na tom polozaju postoje i mladi grobovi, te pored toga na drugom polotaju i groblje 8 jzrazito lijevanim garniturama poodmaklog 8. stoljeéa.”™ Ne ulazeti ovdje u dalje pojedinosti upozoravamo samo na navedene grobove, koji — poput spo- 24menutih nalaza iz Nadrljana — pripadaju istom vremenu prijelaza, pa i njih valja datirati joS u zavréno 7. stoljede."* «Rwski Krstur (muzej Sombor), prije 1908. g. iz uniStenog groba; uz dijelove bronéane garniture privjesak nauSnice od zlatnog lima’ (sada nepri- stupagan). Datiranje: vjerojatno 7. stoljeée. Ridica (muzej Sombor), 1905, g. Ix jednog groba ukrasna zrna od ahata, Zeljezna drozga i dlatna nauinica™ (sada nepristupatria), bez drugih podataka. Datiranje: po svoj prilici 7. stoljeée. MoSorin (prije opéina Moforin, sada’), g.? Iz jednog groba vise navodno inkrustiranih ukrasnih zrna i par zlatnih nauSnica, bez drugih podataka, Da- tiranje: po svoj prilici 7. stoljece. Batka™ Vise nalaza bizantskog zlatnog novea 6. i 7, stoljeéa s nekoliko lokaliteta, jednim dijelom bez popratnih arheolo’kih predmeta, veé su poime-~ nice popisani.”” Spominjemo ih zbog optjecaja zlatnika na tom podrudju- AS @ Jato do Baéke ufSrijemulnisu uogeni konjanitki grobovi iz vremena prvo avarskoga kaganata, fako bismo ih ondje mogli s historijskog vidndg kuta ote- kivati. S dva lokaliteta poznati su nary samo sluéajni nalazi, i to su Kr edin / (muzej Budapest, g.? ), par_kuglastih navSnica od_tije’tenog zlatnog lima (tip Szent-Endre), koje jo’ nist bile Novi Banovei (muzej Zagreb, prije 1895. g. i oko 1900. g.), d (tab. X, 25, 26), slitne brojnim primjercim: aa ig Tre bije, koje potjetu vje- rojatno iz radionica na Blatnome jezeru, a pokuSali su ih dovesti u_vezu s t. zv. martinovskom kulturom;™ § istog | nlize] Zagreb, g-?) navodimo jo8 neobjavijeni bronéaint privjesak u i sl. B predstavnik pontskog Zivotiniskog stila i pripada vjerojatno 7. stoljecu, poput njemu slignih poznatih primjeraka iz Nitre”™ Kao dokumenat iz vremena Ba- janove opsade Sirmiuma (579,-582.) moze se usput'spomenuti i znameniti natpis 35na opeci (muzej Zagreb, oko 1873. g.) nadenoj u Srijemskoj Mitrovi- c im iako taj arheolo’ki spomenik pripada samo u vremenskom smislu u taj sklop. @ S jugoslavenskog podrutja Baranje ogranitavamo se zapravo™ na jedan vazan lokalitet, a to je Zmajevac (bivii madarski naziv mjesta Vordsmart) (muzej Budapest), oko 1900. g Iz o&teéenog konjanitkog groba potjetu ovi (ovdje djelomiéno reproducirani, tab, XI, 1-10) nalazi: ulomak narukvice (2) i vide primjeraka jezitaca, Sto titavih (4 kom.), Sto o8teéenih (4 kom.), sve od tijeStenog zlatnog lima ukraSenog kiéenom pletenicom; toj garnituri (tab. XI, 1-8), po svoj prilici od konjske orme, pripada jo3 niz rozeta (24 kom.) od tije- Stene bronce presvudene tankim zlatnim limom, te ulomak srebrne predice; od Zeljeza su stremeni taugirani srebrom (tab. XI, 9, 10), Zvale, predice i razlitni %eljemi artefakti, od kojih vjerojatno svi ne pripadaju tom grobu."” Ovaj bo- gati nalaz, s osebujno oblikovanim i srebrom taudiranim stremenima, valja da tirati najranije u sredinu ili u drugu polovicu 7. stoljea. @U ostalim krajevima Jugoslavije nalazi iz vremena prvog avarskoga “kaga- nata nisu tako desti, ali medu njima postoji nekoliko veoma znatajnih. Nastav- Yamo s lokalitetima u Podravini, a zatim ée slijediti ostali lokaliteti, ponaj iz Hrvatske. . ~(OsiTER] (muzej Zagreb), oko 1900. g. Iz konjanitkog groba, bez blizih po- dataka 0 poloZaju i okolnostima nalaza,™’ navode se i reproduciraju (tab. XII) ovi neobjavljeni artefakti:"" jeziéci (2 kom.) i okovi (3 kom.) od pozaéene bron- ce, ukrageni pletenicom, rozete (10 kom.) od pozlaéene bronce, medu njima jedna sa zakovicom mozda potjeve od falere, jedna tijestena plogica od zlatnog lima (folia), bronéane predice (2 kom), sve dijelovi nepotpune garniture (tab. XII, gore i sredina); od Zeljeza su oSteéeni uglati stremeni i ostaci konjskih Zvala (tab. XII, sredina i dolje); k tome jedan glineni cup (tab. XII, dolje desno) raden na primitivnom kolu, tipologki pripada keramitkoj skupini t. zv. podunavskog tipa.™ Ovaj nalaz pripisujemo »srednjoj fazi avarske dominacijes, t. j. datira- mo ga najranije u sredinu ili jo8 vjerojainije u drugu polovicu 7. stoljeca. [Bijele Bran (muzej Zagreb), 1948. g. Iz avarsko-slavenske nekropole, Koju bi, prema dosada&njoj arheoloSkoj i antropoloskoj nedovoljnoj obradbi,”* trebalo doista u cijelosti revidirati, ukazujemo ovdje na dva groba. Vazan je Konjanigki grob (gr. 49): jezitci 1 okovi s pojasa od neukraSenog su bronéanog lima s pozlatomr (tab, XII, 1-7), brontana predica'i aplikacija (tab. XIII, 8, 9). koStani ulomci od luka ili od tobolea (2), od Zeljeza su trokrilne strelice (tab. XII, {0, 11), predice, Zvale i ranoavarski stremeni (tab. XIII, 12, 13), nadalje jo8 glineni cup, raden primitivno, slobodnom rukom, ali na dasci i t- d.” Zenski grob (gr. 14) sadrZava samo zlatnu naugnicu s kuglastim privjeskom od veoma tankog metala (mozda srebro ili legura?) (tab. XIII, 14). Ova su dva groba obi- ljezena tipiénim znatajkama starijeg horizonta, ali kako ti grobovi nisu izolira- ni od ostalih, to bi sé moralo tom horizontu pripisati barem nekoliko grobova ove nekropole, iako u njima ti elementi nisu u toj mjeri istaknuti, bilo da su u grobovima prilozi skromniji ili manje tipiéni, bilo da su pojedini grobovi mladi; od ovih je posljednjih, Gini se, prilitan broj i uni§ten odronjavanjem w rijeku 26Dravu. Ne upustajuéi se ovdje u potankosti, valja sumarno reéi, da znatan dio saguvanih grobova ima obiljezje »srednje faze avarsh - kasnije 7. stoljeée, i to u specifignom sluéaju ove nekropole. Jedino su navedeni (ovdje djelomitno reproducirani) grobovi 49 i 14 (tab. XIII) saguvali najizrazi- tije stariju tradiciju (stremeni u konjanizkom grobu tipolo8ki su stariji od stre- mena u konjanitkim grobovima u Osijeku i Zmajevcu, pa i nauSnica u Zenskom grobu je po svojoj luksuznoj izvedbi tipolofki neSto starija od ostalih nauinica iste nekropole), odnosno same po sebi mogli bismo ih opredijeliti u vremenski raspon prve polovice 7. stoljeéa, ali ih ne bismo smjeli, s obzirom na ostale giobove, datirati prije sredine 7. ili druge polovice 7. stoljeca. (Eadavica|(muzej Zagreb), 1929. g. Nalaz prikazan deS¢e u literaturi kao “Srebrno blago ili srebrni nakit spa’en navodno iz dva uni8tena groba;™ to su: masivna rombiénim motivom ukra¥ena srebrna ogrlica, éelijama i pastom ukra- %en par narukvica, par kiéenom granulacijom ‘radenih nauSnica zvjezdolikog tipa, pseudofibula, kopéa, ulomak plotice od tijeStenog lima, tri dijelom o8te- Gena jeziéca od lemljenjem sastavijanih limenih plotica, od kojih su dva ukra- Bena gravirano radenim stiliziranim komporicijama (tab. XIV, XV, gore i sre- dina). Sav taj luksuzno raden srebrni nakit potjeve iz pontskih radionica, pri- pisuje se t. zv. martinovskoj kulturi i datira se_u kasno 6. fii rano_’ Pomniivo istrafivanje 1958-°g. na samom mjestu nalaza i sondiranje u movvarnoj Sumi omoguéilo je ustanoviti totno ubiciranje grobne rake (iz 1929. g,'s ulomcima keramike (tab. XV, dolje), sliéne podunavskom tipu (ti.su keramitki ostaci pouzdano spageni iz same rake), a anketa odevidaca nalaza i929. g. potvrdila je tadainje postojanje osteéenog Zeljeznog mata sa zlatnim Iimom i ukrasima na baléaku, koji je, nazalost, nestao; osim toga se spome- nutom anketom ustanovilo, da je sav nakit, kao i maé, lezao uz skelet funkclo- nalno rasporeden. Sve to se u literaturi mimoislo.™ Iako taj grob sadrZava nau’- nice, koje su gotovo uvijek Zenski nakit, ipak se, s obzirom na garnituru pojasa, maé i jedinstveno radionitko obiljezje svog tadavitkog nakita, s.pravom moze pretpostaviti_muSki knefeyski_grob. Prema tome navedeni artefakti pripadali su zapravo jednom grobu, odnosno pojedinaénom grobu"™ nekog putujuéeg kne- ze, mozda jo iz zavrSnog 6. ili vjerojatnije iz ranog 7. stoljeéa. \ [Sisak \(muzej Zagreb), 1912. g. Slutajni nalazi, i to: dosad neobjavijen bron- %ani jeziéac ulraSen uloscima od crvenog stakla (tab. XVI, 4) moZda iz pontskih radionica; dva bronéana uzorka za tjeStenje (matrice) za ukras konjske orme, obli- ka lista djeteline s resama na prosirenom donjem produzenju (tab. XVII, 1, 2), kk tome krstoliko-kruZni okov od pozlaéene bronce, takoder od konjske orme (tab. XVII, 3). Za matrice i okov konjske orme postoje toéne paralele u nalazu Fénlak.” Sve primjerke datiramo u kasno 6. ili u rano 7. stoljeée. Velika Kladu&a (muzej Zagreb), 1940, g. Sluajan nalaz s polozaja na bosansko-hrvatskoj granici, vjerojatno iz uniStenog Zenskog groba: zlatna nau- Snica tipa okrenute piramide (tab. XI, 13), srodna primjercima takvih natSnica Jokaliteta Szent-Endre. Datiramo je u rano 7. stoljece.” Biskupija-Pliskov (Muzej hrv. arh. spom. Split), g.? Ostava, odno- sno skupni nalaz od oko 25'primjeraka bronéanih uzoraka za tijeStenje (matri- 27ca), Sto se ée8ée prikazuju u literaturi,* a sludili su za izradbu prete%no ukra- snih okova, bilo za konjsku ormu, bilo za nakit prvenstveno ranog 7. stoljeéa (tab. XVI). Opis sviju uzoraka nedavno je kod nas iserpno iznesen pa upuéuje- mo na to’ i zato th poimence ne navodimo, veé Zelimo iznijeti jo neke napo- mene. U literaturi se nekoliko puta ukazalo na osobitost likovnih kompozicija i na geometrijsku ornamentiku pojedinih primjeraka tih osebujnih uzoraka, kao 1 na djelomignu srodnost s poznatim i ovdje veé navedenim nalazom Fén- lak, pa donekle i sa spomenutim nalazima Kunszentmérton i Adony, nadalje i ‘ha krug t. zv. martinovske kulture, ukljudivli tu i tesalske bronce.” Paralele za vi8e biskupijskih uzoraka mogu se naéi, dakako, u istovremenim grobovima podunavskih krajeva, pa i medu ukrasnim oblicima prije navedenih nalaza u Jugoslaviji, Sto je veoma uotljivo na rozetama spomenutih nalaza iz Zmajev- ca (tab, XI, 5-7), Selen’e (tab, VI, sredina i dolje) i t. d. Neobitno stiliziran konjski lik (tab. XVI, gore) podsje¢a na pontsku stilsku tradiciju, koja se po- javljuje u vrijeme seobe naroda u razlititim varijantama od Ponta do Podu- navlja. Zapravo se na kasnijem slavenskom nakitu naisigurnije moze dalje pra~ titi_stilska tradicija zvjezdolikog primjerka (tab. XVI, dolje),* za razliku od sviju ostalih figuralnih i ornamentalnih motiva na biskupijskim wzoreima. Dalmacija, bez podatka o lokalitetu (navodno muzej Zagreb?), g.? Slu- éajan nalaz jezitca (tab. XVII, 5) od srebrnog lima s graviranim stiliziranim Vjudskim licem;" moda je taj primjerak bizantskog podrijetla, ali je stilski Povezan is krugom t. zv. martinovske kulture. Datiramo ga u prvu polovicu 1. stoljeéa.* Jugoslavija-Gréka, bez podatka o lokalitetu (muzej Zagreb), g.? Sluéajan nalaz uzorka za tijeStenje, Sto predstavlja fantastiénu Zivotinju (tab. XVIL, 6). Datiramo ga u rano 7, stoljee.™ Konagno navodimo jo3 sumarno osam luénih fibula s_antropomorfnom no- 2icom i jednu fibulu sa zoomorfnom novicam Kole im dijelom objavijene, Sve su to sliajni nalazi, a literatura th tumati kao slavenski Zenski nakit™* 7, stoljeéa t. zv. martinovske kulture, i to u vezi sa seobom’ Slavena u podunav- sko-balkanskom podr a dariainjem teritoriju Jugoslavije. Nalazista: Zagreb-Sienje (uizej Zagreb, 1913. g.; tab. XVI, 9)," Novi Ba- novei (muzej Zagreb, 7} tab. XVII, 8)" Dubovac-Palanka (muzej Wien, 1931. g.; tab. XVII, 7)," Sjeverna Srbija (muzej Zagreb, g.?; tab. XVII, 2)" Velesnica (muzej Beograd, ¢.?; tab. XVII, 1)" Kladovo \. (neobjavijen ulomak, muzej Beograd, g.2),"° Srbija (neobjavijen ulomak, muzej Beograd, g-?),“ Caritin grad (s antropomorfnom nojicom, muzej Beograd, 1955. g.; tab. XVIII, 3) i Carigin grad (sa zoomorfnom nozicom, muzej Beograd, 1956, g.; tab. XVII, 4).* Ovdje smo iznijeli u preglednom popisu arheoloski materijal ostavStine iz vremena prvog avarskoga kaganata s teritorija Jugoslavije, koji po svoj prilici nije potpun. Veé smo prije spomenuli, da to vrijedi prvenstveno za Vojvodinu, gdje su zastupani najbrojniji lokaliteti (tab. I), pa moramo ratunati s jo8 neko- liko takvih, Sto th nismo imali prilike registrirati, narovito s obzirom na neob- javljene nalaze iskopavane u novije vrijeme“* U uvodu smo spomenuli, da 28smo izostavili krajeve zapadne_Jugoslavije, t. j. Slovenijuitstru, jer u njima dosad nalazi_ ostavétine prvog avarskoga kaganata nisu_evidentirani,; smo jéstimitno ondje o¢ekivali™” po historijskim podacima (tragova tih ties a pr. u nekrop ju). Na prostranom balkanskom podrugju moguéa je takoder pojava roja nalaza, Sto bi se mogli povezati s iz- nesenim materijalom, premda ih na jugoslavenskom teritoriju, pored onih rijetkih prije spomenutih, jo8 nismo u stanju sigurnije odrediti. To nam indi- cira polo%aj u prostoru pojedinih navedenih lokaliteta, a tu pretpostavku ne treba odbaciti, ako se sjetimo odavna poznatih nalaza iz Albanije (okolica Tira- ne i Skadra), koji se djelomitno samo dodiruju s nagim starijim horizontom, zatim rijetkih nalaza iz Gréke (Tesalija, Korint) i pojedinih u Bugarsko} (pogo- tovu garnitura iz Sadovea, moZda garnitura iz Madare, mogila III, grob 5, novija istrazivanja nekropole Novi Pazar upucuje ipak na mlade vrijeme?); sve to na~ mjerno ovdje izostavijamo," jer ne Zelimo prekoratiti okvir, Sto smo ga ogra~ nigili s jugoslavenskim teritorijem, a naknadno namjeravamo navesti samo one nalaze iz susjednih zemalja, koji bi mogli biti potrebni za vrednovanje navede- nog materijala. Na8a statistika nalaza sadr2i 41 kartirani lokalitet (tab. 1), te 2 nekartirana (Glogonj i Vrbas), a od tih je barem 19 lokaliteta madarska lite- ratura mimoigla, Sto navodimo zato, jer je ona posvetila njihova skupljanju dosad najveéu paznju. U nasu statistiku nalaza ovdje nismo uvrstili vise kera- miékih sluéajnih nalaza (muzej Zagreb)," od kojih su pojedini tipoloski zanim- Vivi, ali njihovo datiranje ostaje zasad nerijeSeno, u vezi s joS nedovoljno si- gurnim podacima za Klasifikaciju keramike 7, stoljeéa u naSim krajevima, Ta- koder smo izostavili iz naée statistike nalaza veéi broj neobjavljenih sluéajnih nalaza veoma tipitnih ponajvise velikih i trokrilnih Zeljeznih strelica, na pr. iz Siska, Dalja, Sotina, Novih Banovaca, Vrica i drugih lokaliteta u Banatu tau Banatu (mu- zej Zagreb); ba’ to se iskonski nomadsko oruzje u literaturi s pravom povezuje s Avarima, ali ove su strelice mogle biti u upotrebi kako u vrijeme starijeg tako i mladeg horizonta, a ne moze se iskljuéiti ni moguénost, da su ih i Sla- veni preuzeli. Spominjali smo mimogred i pojedine bizantske zlatnike, nadene u grobovima, ali uglavnom nismo navodili lokalitete nalaza samog bizantskog novea, iako je i ta pojava znatajna, zbog njthova optjecaja, koji prestaje, na- pose u Podunavlju, poslije Konstantina IV. Pogonata, 3to se, medutim, veé u literaturi uglavnom statistitki registriralo.”* Prema izmesenom materijalu previadavaju, narotito u podunavskim kraje- vima jugoslavenskog teritorija, konjanitki grobovi ili njihovi ostaci, popraéeni s tipiénim prilozima avarskih konjanigkih rekvizita, nomadskih strelica, pont- skih mateva i preteino limenih garnitura, éesto izradenih tehnikom tijeStenja, uz ukrasne oblike bizantskog utjecaja i nakit dobrim dijelom od plemenite ko- vine, nesumnjivo faden za »barbarsku« upotrebu. Znatan dio tih nalaza valja datirati u kasno 6. i rano 7. stoljeée, ili u prvu polovicu 7. stoljeéa, t.j. u »ranu fazu_avarske dominacijeq fo su od navedenih na pre Coka Rremenjale (spome nuti grob), oba nalaza Novi Knevevac, Srpsid Krstur, Glogonj, Selenta, Feket rigrévica, Kula, Apatin-Sikes i Postoje ipak (ja daiiratl sredinom 7 iu drugu polo-wy, vicu7. stolje¢a, tj. u »srednju fazu avarske dominacije«; to su na pr, navedeni nalazi Zmajevac, Osijek i Bijelo lo Brdo Gr. 40 1 Bogojevo (gr- 14, 26, 27), oba _posljednja iz kas jeéa. Veé smo naprijéd spomenuli, da u tom radu nismo uzelt'u obzir ea¥ onaj materijal, 8to se povezuje s »kasnijom fazom avarske dominacijex, iako je znatno vedim brojem nalaza zastupan u Tugoslaviji. © uzorcima za tijeStenje iz Biskupije (tab. XVI) veé je bilo ‘te8ée govora u literaturi, naSto smo s nasim komentarom prije upozorili.” Oni pripadaju »ranoj fazi avarske dominacije«, odnosno vremenu avarske i slavenske ekspan- cije prema Jadranskom moru potetkom 7. stoljeéa. Valja ipak istaknuti, da osim matrice zvjezdolikog_primjerka, ostale matrice_nisu ostavile nikakva tra- laza u ju2nih Slavena, pa se te matrice ne bi smjele tako kategoritki s njima povezati, kako se to u literaturi obitno naglaSava, premda Slavene bai na daimatinskom flu ne treba iskljutiti kao moguée nosioce tih matrica. Pojedine biskupijske i pogotovu sisatke matrice (fab. XVII, 1, 2) tipolo&ki su doista srodne s pojedinim matricama iz guvenih konjanitkih grobova putujuéih zlatara lokaliteta Fénlak i Kunszentmérton, koji se mogu pouzdano datirati u prvu polovicu 7. stolje¢a,““ t. j. oni su isto- vremeni s velikim nalazima blaga Korond-Firtos i Akalan.” Sva je prilika, iski uzorei za tijetenje doSli u zemlju u vrijeme unidte- IV, 3) uglavnom je s njima istovremena, a po svom je stilu svakako_bizantska; blize paralele pantevatkoj jeziécima grobova iz Kunagote i Ozore,™ jer su stilistivici razlititiji njoj inate funkcionalno analogni primjerci matrica jeziéaca’ 7, stoljeéa iz Vidina na Dunavu i iz Adalije u Maloj Aziji”" Smjer radionitkog sreditta za takve ukrase ukazuje nam, pored zlatnih okova blaga Akalan, zakopanog oko 626. koder i znagajna zlatna garnitura naki- ta 7. stoljeéa s lokaliteta Mersina u kilikijskoj Maloj Aziji.’" Mode se pretpostaviti, da su pojedine matrice putujuéeg zlatara, zakopanog u Fénlaku, sluzZile za izradbu odgovarajuéih garnitura iz Coke (tab. Il) i Novog KneZevca (tab. Ill, 1-9, donelile IV, 3-6) — svi su ovi lokaliteti smjeSteni u sjevernom Banatu — iako se zlatna novokneZevatka garnitura (tab. III, 3-9: glavni tipovi) moze smatrati, veé zbog svoje gréke punce, bizantskim importom, a radionitki su njezini okovi srodni onima iz Akalana. Potpunosti radi spominjemo jo’ i zlatne garniture i nakit (nauSnice tipoloski srodne s onima Szent-Endre) s crnomor- skog podruéja, a to je lokalitet Kamunta u kubanskoj pokrajini,” s paralelama kako u Bugarskoj — i to s jednom od dviju zlatnih garnitura iz Madare (mogila II, grob 5)™ — tako i u.Panonskoj nizini (na pr. Szent-Endre, Ozora. Gétér grob 11 i t. d.)."° Mogli bi se jo8 spomenuti znameniti nalazi blaga Malaja—Peres- Zepina_u Ukrajini (zakopano oko 670. g.) i_Vrap, juuno od Tirane u Albanij (ono pripada veé prijelazu 7. u 8. stoljeée), ali ti veliki skupni nalazi imaju svojih osobitosti, Sto vise ne ulaze u okvir ovoga rada.™ To je kronoloski za- pravo »srednja faza avarske dominacije~, koja je zastupana u Jugoslaviji s nekoliko lokaliteta, Sto smo ih prije istaknuli i komentirali veé prilikom naiega popisivanja. Znagajno mjesto u njihovom sklopu pripada konjani¢kom grobu 30iz\Zm feveal u Baranji,” jer njegovi prilozi odigu jo¥ jakom tradicijom vre- mena ecvata prvog avarskoga kaganata, luksuzno radena zlatna garnitura (tab. XI, 1-7) toga groba ne zaostaje po kvaliteti zlatarske izradbe od novoknezevaé- ke zlatne garniture ili od odgovarajucih primjeraka s navedenih podunavskih i crnomorskih lokaliteta; srebrom tauSirani zmajevatki stremeni (tab. XI, 9,10) zasluzili bi posebnu paznju, veé zbog izuzetne rijetkosti ovakva ukraSivanja stremena za avarskog viadanja na panonskom tu. Arheolo8ki materijal spo- menutih lokaliteta (na pr. iz grobova u Bijelom Brdu i Osijeku) datira se u drugu polovicu 7. stoljeéa, pa je vjerojatno, da su ti grobni prilozi dofli u zem- Wu poslije zavréene seobe juénih Slavena, negdje blize izmaku vremena prvog avarskoga kaganata. im Kronolo8ki se mora obiljeZiti_t. zv. martinovska_kultura’™ »ranom_fazo avarske doviinadije«, a njezino sredi8te tra%i_nekolicina_arheologa kc na’ podruéju’ Ukfajine, tj. u Pridnjeproviju;™ ova se kultura nastoji. povezati sa séobom jumnih Slavena, s pretpostavkom, da bi podunavsko-balkanski lo- : kaliteti_s nalacima t. zv. martinovske Kulfurne pripadnosti, radenim pon skiff radioni amogli arheologku potvrdu_ovog_historijsk¢ dogadaja:* U Jugoslaviji su nalazi t. zv. martinovske kulture uglavnom_ogra-, niveni na nakit, a to su naprijed navedénf primjerci lutnih fibula™ (tab. XVII, 7-8, XVill, 1-4), srebrni_nalcit_iz. vice™ (tab. XIV, XV), mozda jo8 kopte iz Novih Banovaca™ (tab, X, 25,26) i jezitac iz Dalmacije (tab. XVI, 5). Me- éutim, potfébno-je upozoriti na nekropolu Sarata Monteoru u Rumunjskoj, gdje su se ustanovile analogne fibule s antropomorfnom nozicom u grobnoj povezanosti sa Zarama tipoloski srodnima t. zv. praskom tipu keramike, pa s¢ pretpostavlja, da se tu radi o slavenskim grobovima s paljevinom, datiranim w 7. stoljece; takve su Zare bile takoder uotene na neSto zapadnijem podu- navskom -lokalitetu Balta-Verde u Maloj Vla’koj.”” Mo%da je u neku ruku slitna situacija_otkrivena.u Srbiji-u Cari¢inu.gradu,.a_to_je Justiniana prima 6. i 7, stoljetas su_se_iskopavanjem ustanovile, u rusevinama, i to kao svakako_postjustinijanski tragovi_slavenskog_zauzi bizantskog gra wv 7. stoljeéu, one naprijed spomenute luéne fibule (tab. XVII, 3, 4), uz druge kovinske izradevine, dijelom neantitkog obiljeZja, pa jo8 i slavenski keramitki ostaci.” Slavenskoj ekspanziji 7. stoljeéa pripisuje se takoder tesalski skupni na- laz fantastitnih bronéanih figura, kojima se moze pribfojiti ovdje jedan stilski srodan primjerak (tab. XVII,6).” Ovi su podaci jo8 uvijek oskudni, narotito u naSim krajevima, ali mo%da ée praznine popuniti, t. j. ta pitanja barem dje- Jomiéno objasniti, nedavno otkrivena i neobjavijena velika nekropola Pékasze~_ ‘petk u Transdanubiji, gdje se mogu diferencirati navodno avarski skeletni grobovi od slavenskih grobova sa %arama srodnim t, zv. praskom tipu.* Pored | toga su znaéajna nova zastitna iskopavanja groblja Oroszldny, takoder u Trans- danubiji, gdje je u skeletnim Zenskim grobovima navodno uoven jak pridnje- provski utjecaj i uglavnom grublja slavenska keramika 6. i 7. stoljeéa."” Moze se ovekivati, da ée objava ovih nekropola pruziti vise novih putokaza, narotito u vezi s pitanjem slavenske ekspanzije u panonskim krajevima, a za nas je 3tto vaino i radi toga, jer prostorna udaljenost lokaliteta Pékaszepetk u Ma- darskoj prema Dravi nije velika, Luksuzno raden srebrni nakit iz Cadavice (tab. XIV, XV), 0 kojemu je veé bilo rijeti, isprya se pripisivao kutrigurskim, a poslije ranoslavenskim no- siocima;" to pitanje ostaje i dalje sporno, iako nema sumnje, da je taj nakit proizvedén u pontskim radionicama. S historijskog vidnog kuta moze se nje- govo zakopavanjé Ha tli Podravine objasniti samo u okviru tog vremenskog zbi- vanja, Koje se odigralo za prvog avarskoga kaganata, Cadavitki se nakit u * literaturi usporedivao s onime iz blaga Martinovka, Zalesje, Zemiansky, Vr- bovok i Cosovenii-de-Jos, sva'datirana u 7, stoljece.* Cadavitka garnitura (lab. XIV) srodna_je radioniéki dijelovima srebrne garniture kasnog 6. stolje- . a s kastela, Sadovee-(Gadovsko Kale & sjevero] Bagarskoj)"” i pogotovu s le- atcima { pscudofibulama garniture lz grobe 9 nekropole Kisk6rés-Varosalatt,” koji pripada vjerojatno ranom 7. stoljeéu. Istovremeni su i poznati nepotpuni grobni nalazi srebrnih garnitura i o&teéenog mata (s nakrsnicom) s lokaliteta Tolna-Némedi, koji imaju vidljive pontske utjecaje, ali se s éadavitkim. ipak ne mogu blize usporedivati.* Martinovski stil uoéljiv je nadalje na ulomku jeziéca popraéenog s glatkim manjim jeziécima srebrne garniture iz groba 2 nedavno objavijenog znatajnog:nalaza s lokaliteta Térdkbélint, 0 kojemu ée jo8 biti govora. Mat iz istog groba u Cadavici, koji je tamo joS 1929. g. nestao, mote se priblino rekonstruirati samo po iskazima tadaSnjih oéevidaca,” po tome je opisu, Zadavidki ma% bio po_svojoj.prilici_tipolodki_najblizi pontskom maéu (sl. C) iz groba 1-u Tordkbilintu.”” Oba navodno avarska térdkbdlintska groba (grob 1 je konjani¢ki!), s tipiénim prilozima (tijestene garniture, pon- tske uSice od korica maga u oliku slova »P« i t. d.) iz vremena cvata prvog avarskoga kaganata, datiraju se u prve potetke 7. stoljeca, + j. u njima se zrcale jos Kulturni elementi kasnog 6. stoljea.” Kronologki su oni, dakle, isto- vremeni tadavitkome grobu, premda taj posljednji nije morao biti s njirna u etnigkom smislu istovjetan. Keramizki ostaci u éadaviékom grobu (tab. XV, dolje) i njima odgovarajuée paralele upozoravaju ba’ u tom pogledu na oprez, ali keramiku ostavijamo ovdje po strani. Valja ponovno istaknuti, da se re- vizijom terena u Cadavici ustanovilo_postojanje_jednoga_knezevskog groba, kojemu su pripa rije navedeni-prilozi, datiranog u potetak 7. stolj Luksuzno obi grobnih priloga rijetko je u odnosu na sve podunavske nalaze, Bogatiji muski grobovi starijeg horizonta dobriin su dijelom konjani- &ki, Sto smo jasno mogli uoditi i na jugoslavenskom teritoriju, ali njihov odnos 32k éadavitkom grobu, koji nije sadréavao konjanitke rekvizite, nije jo8 objat- njen. Mo%da u tom smislu oteZava etnitku diferencijaciju i nedostatak pro- sjetnih grobova martinovskog kruga, narotito izvan Ukrajine. Iz krajeva blizih Cadavici mogao bi kao takav doti, dini se, u obzir na pr. spomenuti (muski) grob 9 iz nekropole Kiskérés-Varosalatt (prvenstveno po garnituri, premda sadrZava ravan maé, t. j. pala’ i trokrilne strelice)" i k tome jo8 (Zenski) grob 2 iste nekropole (po fibuli martinovske radionice)."*" Navedeni grobovi lokaliteta rékbélint i Tolna-Némedi istovremeni su potpuno s éadavitkim; oni imaju dijelom samo opéu sliénost s martinovskim stilom garnitura, poput sadovetkog nalaza, a ta je uoéljiva i na krnjim srebrnim dijelovima garniture (tab. VIII, 1-4) iz Substice", i jo8 na nekoliko ovdje nespomenutih nalaza srebrnih gar- nitura iz Madarske. Ti nalazi ipak veéinom ‘ne pripadaju t. zv. martinovskoj kulturi, veé uopée vremenu cvata prvog avarskoga kaganata. Njihova etnitka pripadnost mote biti ili avarska ili kutrigurska, a u pojedinim sluéajevima i slavenska, ali to jo8 nepobitnim argumentima nije dokazano. Ostaje i dalje sporno pitanje, da li je u motvarnoj Sumi, blizu danainjeg sela Cadavica, u Po- dravini, zakopan kutrigurski ili slavensko-antski knez, Koji je putovao kroz taj kraj? Nepoznanica je i dalje arheolo’ki odnos t. zv. kasnohunskih Kutrigu- ra prema ranim historijskim Slavenima prije njihove seobe u nase krajeve i za vrijeme seobe. Valja pomisliti, s obzirom na to, i na jedva jo objainj slavensko-kutrigurske odnose istotno od Karpatske kotline u ranom 6. stoljeéu, dakle jo% prije njihova dolaska u Panonsku nizinu, Sto bi zapravo moralo ta- koder i arheolo’ki potvrditi.* Bit Ge zadaéa buducih istrazivanja, da pokuSaju odgovoriti odredenije na niz spomenutih pitanja, dijelom zamrsenih,-a u tu svrhu potrebni su prije svega rezultati novih iskopavanja sa suvremenom dokumentacijom. Mogli bismo to otekivati primjerice od malo prije spomenutih neobjavijenih terenskih istrazi- vanja u Transdanubiji, izvrsenih posljednjih godina.™ To ée olakSati vjerojatno i tumatenjg kéramitkih nalaza s naSeg tla, a te smo namjerno ostavili po strani, jer za njihovo ‘edredenije prosudivanje ne raspolazemo jo8 dovoljno dokumen- tiranim podacima, Morali bismo se ograniiti na manje ili vi8i sigurne, a po- nekad i varljive tipolo3ke pretpostavke na osnovu sliénosti, koje nisu, dakako, dovoljne.™ U sklopu arheoloskog materijala, Sto smo ga bili popisali s jugosla~ venskog teritorija, postoji i keramika, kako u nekropoli Bijelo Brdo I, tako i u nekropolama u Banatu (ove nam za pomnjivo prouéavanje sviju pojedinosti nisu bile dostupne), na pr. iz Coke, Mokrina, Aradca i t.d., nadalje u grobaim nalazima Majdan, Feketié, Osijek (tab. XII, dolje desno) i Cadavica (tab. XV, dolje), ali je ta Keramika dijelom tipoloSki heterogena. O keramici tog vreme- na bit ée govora na drugom mjestu, U literaturi se gdjekad nastoji povezati ta- dasnja proizvodnja keramike sa Slavenima,™ ali keramika. 7..stoljeca iz Jugo- slavije, kao Sto je veé spomenuto, nije dovéljno proutena, te predstavlja pro- blem buduéitr istrazivanja-prvenstveno fa riaSém tlu, pa i u susjednim zemlja ma, HATOCito Ha’ podrutjw Karpatske kéfline.” Mi smo se, zbog toga, ogranitil na kovinski arieoloskt ‘materijal;-jer“wam stanje istrazivanja daje o njemu =innogo pouzdaniju sliku, po kojoj smo se mogli odiuéiti bez skanjivanja na kar- tiranje odgovarajucih lokaliteta (tab. I) na teritoriju Jugoslavije. Zasebno mjesto t. zv. martinovske kulture u Podunavlju samo je djelomiétio opravdano. Njome su zapravo obiljeZeni uglavnom odredeni tipovi nakita crno- morskog podrijetla, tako na pr. u literaturi Sesto spominjane luksuzne pseudoko- pée"™ (njih ostavljamo po strani, jer nisu zastupane medu znaéajnijim nalazi- ma u Jugoslaviji), odnosno i pseudofibule (na pr. Cadavica, Kisk6rés-Varosalatt grob 9 i t. d.), nadalje i odredeni oblici luénih fibula, narotito one s antropomortf- nom no#icom, od kojih nam je iz Jugoslavije poznato osam primjeraka™ razli- ite veligine (na pr. Caritin grad, Velesnica, Dubovac-Palanka, Novi Banovei i dr.), pored jednog primjerka pontske fibule sa zoomorfnom nozicom (Cari¢in grad). Takve se fibule s antropomorfnom nozicom pojavijuju ponekad i pove- zane u grobnim nalazima zajedno s oblicima nakita, koji doduSe nisu potekli iz radionitkog kruga martinovskog stila nakita, ali nesumnjivo pripadaju sta- rijem horizontu, 86 smo _ga u uvodu bili skicirali, Tu smo pojavu wodili u (Zen- skom) grobu 2 Kisk6rés-Varosalatt nigkom) grobu Fénlak, iako mo- ramo spomenuti, da su te fibule veé prikazane s odgovarajuéim ostalim primjercima kao slavenski nakit.” Slavenskoj etnitkoj pripadnosti sigurno ne mo%emo pripisati grob iz Fénlaka, jer se u tom sluéaju radi, po obiljeZju tita- voga nalaza, 0 grobu putujuéeg zlatara, koji je izradivao razlitite ukrasne obli- ke, osebujne za vrijeme cvata prvog avarskoga kaganata, Valja takoder upozo- riti i na one sigurno datirane tipove nakita u Zenskim grobovima starijeg horizonta, koji nisu na podunavskim lokalitetima nikada dosad bili neposredno u istom grobu povezani sa Zenskim nakitom martinovskog stila (Ikao Sto su to fi- bule s antropomorfnom noiicom); radi se o preteno zlatnim nauinicama tipa okrenute piramide, prozvanim takoder i tipom Szent-Endre (po tom Kijuénom nalazu), koje su u Jugoslaviji zastupane na vise lokaliteta, i to s najboljim prim- jercima iz Zenskog groba u Kuli (tab. XI, 11,12); nadalje spominjemo jo& Banatsko Arandelovo (nestale), Majdan (fab. XI, 14), Ram (tab. IV, 14), V. Kladusw (tab. XI, 13) (4.4. Brojni statistitki podaci tog specifitnog nakita tipiéni su za stari; horizont nalaza, vezan s historijskog vidnog kuta za avarski vladajuéi sloj, a matrica za tijeStenje baS takvih nauSnica, ustanovijena u znatajnom grobu pu- tujuéeg zlatara iz Kunszentmartona, jasno potvrduje njihovu izradbu i unutar samoga podrudja avarske prevlasti.™ Taj zlatarski kvalitetno izraden Zenski na- kit, doduse pod izrazitim utjecajem poneSto »barbarizirane« bizantske mode, zna éajan je za bogate Zenske grobove'starijeg horizonta. Napominjemo, da su sve naufnice s kuglastim zavrsetkom, to smo ih naveli s lokaliteta Kréedin (sl. A) i Ram (tab::IV, 15), te analogni (neobjavijeni) primjerci nauinica iz Kostolea, izradene od zlata, kao Sto ih znamo na pr. u gotovo istoj radioni¢koj varijanti opet iz Szerit-Endrea." S piramidalno oblikovanim nauSnicama. su.te kuglaste nauinice srodne u stilu Thatina_izradbe; ali se kol_pojavijujui- ii nije u srebru. Za njih nisuspecifina ogranifenja, Sto smo ih uotili kod pira- midalnih naufnica, jer su kuglaste bile u mnogo Siroj upotrebi; iako su i-one 34zatajne za stariji horizont (na pr. Térékbilint grob 2, u neobjavijenim nekro- polama Mokrin i Vrbas, sve radene od srebra).* Veé smo ranije upozorili na to, da su prilozima bogatiji muSki grobovi sta- rijega horizonta ina. jugoslavenskom teritoriju éesto konjaniéki ture izradetie tijestenom garnitura protkana ukusom pontsko-bizantski waafontens™ na garnitaranya su uotljivi i motivi t-Zv. “Stile Il,” Sto Se" mozda Mogu tumatiti ili kao_pontsko- germanski tkrasni survival ii_da_potj utjecaja Herula, koji su arheolo3ki sami po-sebi Hiedokutivi,” pa je realnija pretpostavka povezati te motive s uutjecajem gepidskih ‘radionica, je djelovanje za. prvog avarskoga kaganata na, tom ukrasnom stvaranju pokatkad primijetiti."* Gepidski utjecaj razumljiviji je na podrudju Potisja nego u Traas= ‘danubiji i u jugozapadnoj Slovatkoj, gdje su se naile takoder garniture stari- jeg horizonta s takvim motivima; on tu, nije vjerojatan, jer tamo Gepida nije bilo, pa bi ondje prije mogli do¢i u obzir Langohardi (nosiaci stila I, a pogatovu- stila II _u Italiji_poslije 568." g)."" iako za tu pretpostavku nedostaju_sigurnij Podaci- Zanimljiv sluéaj predstavija transdanubijsko groblje Warpatota koje sadrZava, pored langobardskih grobova, grobove starijeg horizonta, i to jo3 iz Bajnova vremena,™ premda to groblje ne pruza oslonac za rjeSavanje navedenog problema. Garniture od srebrnog neukraSenog (glatkog) lima madarski arheo- lozi vole nazivati »ranoavarskimas," dok su istovremene_srebrne_garniture, poput gadavitke, ukrasene punktirano-graviranim ornamentima, koji se u lite- raturi pokuSavaju tumagiti na manje ili vige uvjerljiv natin, iako je dokazano samo to, da ove posljednje garniture potjetu nesumnjivo iz_pontskog kruga t. zy. martinovske kulture” »Rana faza avarske dominacije« u podunavskim i balkanskim krajevima obuhvaéa u sklopu arheoloskog materijala, koji je za nju znagajan, takoder i nalaze radionitkog podrijetla martinovskog stila, odno- sno i takve, koji su pod utjecajem martinovskog stila, ali sve to ne pruza jo8 uporiste za konatne zakljutke. *” Btnitko opredjeljivanje nosilaca starijeg horizonta dopustivo je samo uz do- ista primjeren oprez. Arheoloski materijal iz Jugoslavije vecinom je terenski nedovoljno dokumentiran, pa ga esto moZemo vrednovati jedino po tipologkim analogijama i prema pouzdano datiranim kljutnim nalazima, te pomocu novi- jih istraivanja nekropola s vecim brojem postojetih grobnih cjelina iz onih susjednih ‘zemalja, koje su tada s nasim tlom bile povezane priblizno istim hi- storijskim zbivanjem. Zbog toga smo se pozivali na madarske arheologe, premda oni esto istiéu samo Avare, te kasnohunska plemena pseudoavarskih Kutri- gura, spominjana u historijskim izvorima, ali se ta plemena od Avara mogu arheolo8ki lutiti samo u izuzetnim sluéajevima. K tome madarska literatura na- vodi germanske ostatke u Karpatskoj kotlini i etnitki poblize neodredive tra- gove autohtonog donekle romaniziranog Ziteljstva u Transdanubiji, odnosno tragove jazi§ko-sarmatskog Ziteljstva prethunskog i hunskog vremena u Alfél- du, dok Slavene madarska literatura uzima u obzir veé po naklonosti i nazi- ranju pojedinaca, iako se slavenska prisvtnost u tom bivanju — last;pot least but 35,— brema historijskim podacima nikako ne mote mimoiéi. U novije vrijeme na-~ stoje madarski arheolozi pomnijivije tragati i za slavenskom etni¢kom kompo- nentom ‘starijeg horizonta.* K tome valja upozoriti i na nove rezultate ma- @arskih antropologa, koji su statisti¢ki ustanovili relativno mnogo veci broj mongolidnih znagajki na skeletima iz grobova 8. nego na onima 7. stoljeca;™ nadalje se istite »krajnje heterogeni sastav’ Ziteljstva avarskog vremena«.™ Osvrt na antropolo’ko usporedivanje groblja u Alféldu ukazuje ina to, da su skeleti: nekropole Kisk6rés-Vagohid preteZno mongolidni, ali su zato oni iz jo8 neobjavijenih groblja Tiszavarkony i Szigetszentmiklés redom obiljezeni euro- pidnim znagajkama.” O Transdanubiji nisu izneseni statisti¢ki antropoloski Dodaci_u tom opsogu za 6. i 7. stoljede, Sto je i razumljivo, buduéi da tamo . nije jo8 ni dovrSena zapoteta opseZna arheoloka revizija brojnih lokaliteta, na- rotito na podruéju Blatnog jezera," koja moze biti veoma vaina, veé zbog ranije tamo otkrivenog znaéajnog materijala; u vezi s time valja se sjetiti obliznjih lo- kaliteta Oroszliny i Pokaszepetk™, gdje je navodno na terenu uspjclo cdrediti s'a- venske grobove, odnosno diferencirati ih od avarskih. Pripominjemo, da u Ju- goslaviji dosad nisu izvrseni nikakvi radovi u smislu sustaynog statistiékog ko- riétenja_antropoloskih mjerenja, Prvi od navedenih antropologkih, statistigki utvrdenih, podataka iz Madarske™ daje naslutiti opravdanu pretpostavku 0 no- vom prilivu avarskih doSljaka (ti su, naime, znatno poveéali broj mongolidnih znatajki registriranih na skeletima groblja 8. stoljeéa), i to negdje u poodma- klom 7. stoljeéu, a ovi doiljaci su zajedno sa zatetenim etnitkim supstratom u Panonskoj nizini nosioci-drugog avarskoga kaganata, koji je, bez obzira na mo- guénosti postojanja odgovarajuéih podataka iz historijskih izvora, u arheolokom smislu obiljeZen mladim horizontom. Osim toga ovdje izneseni podaci ponovno svjedote o éinjenici, da su Avari prvog avarskoga kaganata predstavljali u Kar- patskoj kotlini zapravo konglomerat u etnitkom smislu, Ipak je jo8 priliéno teSko ocijeniti po arheoloskom kriteriju ulogu juznih Slavena, koji su nesumnjivo sudjelovali veé u 6. stoljecu u avarskim ratnim pohodima, vrse¢i takoder i viastita osvajanja.™ Dobro je poznato, da bizantskj pisci pruzaju va%ne podatke o Avarima, ali je veoma vjerojatno, da su se pod tim skupnim imenom, kada se ono spominje samo za sebe, razumijevali i Sla- veni, dije se ime pojavijuje doduSe gdjekad uz avarsko u historijskim izvori- ma.” Valja imati na umu Slavene pod neposrednom avarskom zavisnoSéu, kao i one koji su bili s Avarima u vike ili manje odredenom saveznom odnosu, ali i u tom smislu nisu uvijek izvori jasni u svojim preteZno Skrtim podacima. Tako na pr, éesto citirani Konstantin Porfirogenet spominje izritito ba’ za zauzimanje dalmatinskih krajeva »...slavenska plemena, koji se i Avari zovu, ili su to »Slaveni, zvani i Avari«, pa »Slaveni ili Avari« i t. d“* Prema istom izvoru uspjelo je Slavenima dalmatinskih krajeva otresti se, pod vodstvom Hrvata, avarskog vrhovnitva;” taj se dogadaj zbio priblizno izmedu 626. g. i 630. g., &ini'se, kao posljedica avarske katastrofe pred Carigradom (626, g.), tj- oko 170 godina ranije od prestanka avarske viasti nad Slavenima u Panonskoj nizini. To potvrduje i yeoma oskudan broj lokaliteta, bilo starijeg, bilo mladeg_hori- zonta, u jadransko-dinarskom prostoru, suprotno od znatno veéeg broja tih }o- ®