2016-2018.

ENERGETIKA REFORMSKE SMJERNICE

ENERGETIKA
BROJ

PRIJEDLOG

ROK PROVEDBE
do I. kvartal 2016

ENERGETIKA U SLUBI GOSPODARSTVA STRATEKA ODREDNICA

ENERGETSKA UINKOVITOST OPE OPREDJELJENJE

2016. - 2018.

ENERGETSKA OBNOVA JAVNIH ZGRADA

2016. - 2018.

POTPUNO VLASNIKO RAZDVAJANJE OPERATORA PRIJENOSNOG I DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA

III. kvartal 2016.

USTROJ I STVARNI POETAK RADA OBVEZUJUE BURZE ENERGIJE, CROPEX

II. kvartal 2017.

PRIVREMENI MORATORIJ NA IZGRADNJU TERMOELEKTRANA

I. kvartal 2016.

USPOSTAVA KOMPETENTNOG I NEOVISNOG ENERGETSKOG REGULATORA

II. kvartal 2016.

8
9
10
11
12

MORATORIJ NA DOSADANJI PROJEKT ISTAIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA PODRUJU

JADRANSKOG MORA
POTAKNUTI I GRAANE I TVRTKE DA SUDJELUJU U PROJEKTIMA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE KROZ
UDRUIVANJE
KRATKORONE MJERE S BRZIM POVRATOM ULOENIH SREDSTAVA U KAPITALNE OBJEKTE
NEKONZISTENTNOST I TEHNIKA NEPROVEDIVOST PROPISA U OBLASTI ENERGETSKIH PREGLEDA I
ENERGETSKE UINKOVITOSTI
OSIGURAVANJE KVOTE OD 200 MW ZA POTICANJE PROJEKATA OIE U VLASNITVU GRAANA ILI LOKALNE
SAMOUPRAVE

13

DETALJNA ANALIZA PROJEKTA LNG HRVATSKA

14

POSLOVANJE PLINSKOG OPERATERA TRANSPORTNOG SUSTAVA

I. kvartal 2016
I. i II. kvartal 2016.
II. kvartal 2017.
II. kvartal 2016.
2016. 2018.
I. kvartal 2016.
2016. - 2018.

2016-2018.

ENERGETIKA REFORMSKE SMJERNICE

MJERE DETALJNO PREMA SPECIFINIM PODRUJIMA:
I.
Red.
br.

1.1

1.2

ENERGETIKA
OBRAZLOENJE

ROKOVI
PROVEDBE

Energetika u slubi gospodarstva strateka odrednica

Ostvarivo kroz poticanje razvoja tehnologije proizvodnje

energije iz obnovljivih izvora, liberalizaciju trita, vee
zapoljavanje i trajnu tenju za energetskom neovisnou
u svrhu izlaska iz gospodarske i socijalne krize. Dakle, cilj
je iskoristiti vlastite ljudske, tehnoloke i prirodne
potencijale kako bi cijena energije za gospodarstvo i
graane bila to jeftinija. Izrada nove ENERGETSKE
STRATEGIJE s provedbenim dokumentima i ciljem da
energetika bude u slubi gospodarstva. Struno,
transparentno i neovisno planiranje energetske strategije
i razvoja RH (strategiju trebaju razvijati sve relevantne
institucije na elu s HAZU-om i nezavisni strunjaci uz
transparentnu javnu raspravu).

do I. kvartala
2016.

Energetska uinkovitost ope opredjeljenje

Potrebna modernizacija i optimiranje starih i zaputenih

sustava i infrastrukture koje se uope ne odrava dok su
u funkciji. Kako je broj postojeih postrojenja iznimno
velik, a esto se koriste i nakon isteka vijeka trajanja te su
zaputena, tako je i njihovo stanje u prosjeku iznimno
loe i predstavlja dodatni nepotreban troak za drutvo.
Primjerice, veliki toplinski gubici toplanskih distribucijskih
cjevovoda u kombinaciji s velikim proputanjima
(gubicima) vode, veliki gubici vode vodovodne
infrastrukture i sl. Stoga bi trebalo provesti sustavnu
energetsku obnovu, redovito odravanje, modernizaciju,

2016. - 2018.

PODRUJE / TEMA I PROBLEMI

2016-2018.

ENERGETIKA REFORMSKE SMJERNICE

optimiranje pogona (smanjenje nepotrebnih trokova koji
proizlaze iz loeg upravljanja sustavima i infrastrukturom
na svim razinama). Razliku trokova zbog utede
energije trebalo bi ulagati u ljudske resurse i kvalitetu
usluge javnih, upravnih, zdravstvenih i obrazovnih
ustanova. Poboljati postojei model energetske
uinkovitosti, uvesti provjerene modele programa za
utedu energije na trinim osnovama, podignuti
graevinski sektor i povui raspoloiva sredstva iz EUfondova za zgradarstvo i industriju.

1.3

1.4

Energetska obnova javnih zgrada

Program energetske obnove zgrada javnog sektora. RH

se obvezala obnoviti 3% povrine godinje i u sluaju
neispunjenja Direktive EU-a plaat e penale u iznosu
25.000-30.000 EUR dnevno. U RH imamo oko 11.000
javnih objekata koji imaju godinje trokove preko tri
milijarde kuna. Potrebno je hitno poeti provoditi
financijski model predvien Programom i ukljuiti HBOR u
financiranje projekata u skladu s Programom kreditiranja
koji su donijeli te Jamstvenim programom koji je donio
HAMAG-BICRO. S obzirom na trenutno
nedovoljnekapacitete za provedbu Programa
predvienom dinamikom, potrebna je reorganizacija
provedbenog tijela APN-a.

Potpuno vlasniko razdvajanje operatora prijenosnog i

distribucijskog sustava

Mrene djelatnosti moraju biti u potpunosti posveene

gospodarstvu i graanima, to nije mogue dok su dio
vertikalno integrirane elektroprivrede. Upravljanje
mrenim djelatnostima treba biti fokusirano na
osiguravanje dovoljno pouzdane opskrbe uz to je
mogue niu mrearinu. Naplata prikljuka treba biti po

2016. - 2018.

III. kvartal 2016.

2016-2018.

ENERGETIKA REFORMSKE SMJERNICE

tzv. plitkom modelu u kojem korisnik plaa samo
neposredne trokove prikljuenja dok se dublja
infrastruktura financira iz prodaje energije odnosno
socijalizira.

Ustroj i stvarni poetak rada obvezujue burze energije

CROPEX.

Razvoj trita energije mogue je vrlo brzo pokrenuti

uvoenjem obveze da se sva proizvedena energija mora
prodavati i kupovati na burzi energije. Na taj se nain
moe osjetno sniziti cijene energije. Posljedica e biti
potreba za drastinim restrukturiranjem elektroprivrede s
gaenjem neuinkovitijih proizvodnih objekata. Svi e
novi proizvodni objekti morati biti konkurentni, inae nee
moi prodati svoju energiju.

II. kvartal 2017.

Privremeni moratorij na izgradnju termoelektrana dok se

ne donese nova energetska strategija sa trajnijim ciljem
da do 2050. RH ne ovisi o ugljikovodicima (primjer
vedska, Danska, Njemaka, Kalifornija ...).

Prema informacijama dostupnima javnosti o garantiranom

otkupu el. energije za TE Plomin 3 koje nije u skladu s
pravilima u EU-u, RH bi imala gubitke u desetinama
milijuna na godinjoj razini. Uz to se trajno angaira
vrijedan prostor, a emisijama CO2 znaajno doprinosi
zagaenju okolia i. Isto vrijedi za TE Ploe koja je
takoer u planu.

I. kvartal 2016.

1.7

Uspostava kompetentnog i neovisnog energetskog

regulatora

Kompetentnost i neovisnost regulatorne agencije je

nuan preduvjet za uspostavu trinih odnosa u
energetskom sektoru. Potrebno je potpuno restrukturirati
regulatornu agenciju i lanove upravnog vijea birati na
temelju strogih kriterija, uz javni razgovor s kandidatima i
tajnim glasanjem kvalificiranom veinom u Saboru.

II. kvartal 2016.

1.8

Moratorij na dosadanji projekt istraivanja i

Sadanji postupak istraivanja je iz niza razloga

neprihvatljiv pa ga je nuno odmah zaustaviti. Eventualna

I. kvartal 2016.

1.5

I.6

2016-2018.

ENERGETIKA REFORMSKE SMJERNICE

1.9

1.10

1.11

1.12

eksploatacije ugljikovodika na podruju Jadranskog

mora

kasnija istraivanja potencijala ugljikovodika mogu doi u

obzir nakon detaljne strune elaboracije i utvrivanja
naina provedbe prihvatljivih za okoli, ribarstvo i
turistiku djelatnost . U ovom je trenutku za RH, ne samo
zbog negativnih globalnih kretanja cijena nafte i plina,
daleko vanije iskoritavanje potencijala poveanja
energetske uinkovitosti i poveanje udjela obnovljivih
izvora energije.

Potaknuti i graane i tvrtke da sudjeluju u projektima

obnovljivih izvora energije kroz udruivanje ime
pomau razvitku lokalne i regionalne ekonomije

Olakati zakonsku proceduru za energetske zadruge i

klastere i osiguravanje ravnopravnog poloaja na tritu s
ostalim sudionicima.

Kratkorone mjere s brzim povratom uloenih sredstava

u kapitalne objekte.

Analiza postojeeg stanja kapitalnih objekata za

proizvodnju elektrine energije. Detekcija moguih
zahvata gdje se kratkoronim mjerama investiranja u
opremu poveava uinkovitost sustava i poveava
proizvodnja (Primjer HE Senj 1).

Poveanje kapaciteta i funkcionalnosti akumulacijskih

sustava

Srednjorona ulaganja u akumulacijske sustave s ciljem

poveanja kapaciteta i operativnosti u pogledu
energetike, uz povezivanje s programima obrane od
poplave. (primjer Gusi polje). Planiranje i poetak
gradnje infrastrukturnih objekata za akumulaciju viaka
energije iz obnovljivih izvora

Nekonzistentnost i tehnika neprovedivost propisa u

oblasti energetskih pregleda i energetske uinkovitosti

Naime, propisi se esto donose u zadnji as i bez

konzultacije sa strukom i korisnicima. Napraviti
sveobuhvatnu analizu i reviziju pravilnika iz podruja
energetske uinkovitosti u suradnji sa strunim udrugama
i krajnjim korisnicima (npr. Pravilnik o energetskome

I. i II. kvartal 2016.

II. kvartal 2017.

2016.

II. kvartal 2016.

2016-2018.

ENERGETIKA REFORMSKE SMJERNICE

pregledu velikih poduzea i ostali pravilnici).

1.13

1.14

1.15

Osiguravanje kvote od 200 MW za poticanje projekata

OIE u vlasnitvu graana ili lokalne samouprave (prema
dobroj praksi u EU-u)

Za projekte OIE u vlasnitvu graana ili lokalne

samouprave treba osigurati kvotu za svaku tehnologiju
posebno: za vjetar, za vee fotonaponske elektrane te za
biomasu i bioplin.

2016. - 2018.

Detaljna analiza projekta LNG Hrvatska, za koji prijeti

nedobivanje financiranja iz EU-fondova, kao i odabir
optimalnog rjeenja

Nova analiza ekonomske opravdanosti LNG terminala

(nije upitna potreba za objektom, upitan je izbor varijante:
LNG brod - 3 puta jeftiniji ili cijeli terminal), revizija
cjelokupne izraene tehnike dokumentacije, revizija svih
procesa javne nabave na koje postoje primjedbe ozbiljnih
konzultantskih kua i prijava OLAF-u.

I. kvartal 2016.

Poslovanje plinskog operatera transportnog sustava

U izgradnju plinskog transportnog sustava uloena su

ogromna sredstva bez ekonomskog opravdanja.
Potronja plina u Hrvatskoj posljednjih godina vrlo brzo
pada i vjerojatno e nastaviti padati. Posljedica je najvia
cijena za transport plina u Europi koja padom potronje i
dalje nastavlja rasti izazivajui daljnji pad potronje.
Transportnu tarifu za plin je potrebno dovesti do odrive
razine.

2016. - 2018.

2016-2018.

POLJOPRIVREDA REFORMSKE SMJERNICE

Duga gospodarska kriza i veliki proraunski deficit doveli su Hrvatsku u situaciju da mora hitno poduzeti mjere stabilizacije ako eli sama
odluivati o svojoj budunosti. Prvi korak u tom pravcu jest da stvori preduvjete da se zemlja moe sama prehraniti goleme svote troe se iz
godine u godinu na neto uvoz hrane umjesto na kupnju tehnologija potrebnih za moderniziranje privrede i poveanje njene meunarodne
konkurentnosti. Osim toga nas i sigurnosni ugrozi upuuju na potrebu prehrambene samodostatnosti.

Problem poljoprivrede je da nakon promjene drutvenog sustava nije slijedila europski uzor. Umjesto da odluno krene u regeneriranje
hrvatskog sela na bazi obiteljskih gospodarstava i tako otvori prostor seljakoj radinosti i poslovnosti nastavilo se s podrkom industrijske
proizvodnje u velikim pogonima. To je dovelo do bijega sa sela, osiromaenja sirovinske baze prehrambene industrije i tendencije gubitka
kvalitete i kvantitete koja su morale biti osnovica budue konkurentnosti.

OKRUJE:

Definirana poljoprivredna politika EU (ZPP)

EU dostatnost i sigurnost u proizvodnji hrane

EU zahtjev uravnoteenog prorauna

Hrvatska poljoprivredna politika bez strategije

Hrvatska prehrambena ovisnost i nesigurnost

Hrvatski deficit prorauna 5% (grki sindrom)

2016-2018.

POLJOPRIVREDA REFORMSKE SMJERNICE

TO:
Cilj nove poljoprivredne politike je do kraja mandata postii prehrambenu samodostatnost preporodom hrvatskog sela u kome su OPG-i
istodobno nositelji proizvodnje hrane i ostalih ciljeva upravljanja ruralnim prostorom: razvitka okolia i organskog zdravlja, izgradnje
infrastruktura i osiguravanja prostora. Ostvarenje toga cilja zahtijeva da se odmah pone s nizom koordiniranih aktivnosti.
KAKO (vidi detaljnije u prilogu):
1.
2.
3.
4.
5.

Strateke odrednice i strukturne promjene dravne administracije

Kapital/financiranje/porezna politika
Poljoprivredno zemljite
Trite
Obrazovni i informativni sustav

PRIORITETI:

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Domaa poljoprivredna banka (HPB poljobanka).............. razrada prijedloga 6 mjeseci

Izrada strategije rasta poljoprivrede na osnovi OPG-a......razrada u roku od 6 mjeseci
Prodaja dravnog poljoprivrednog zemljita..razrada u roku od 6 mjeseci
Promjena porezne politike.....rok od 6 mjeseci
- preputanje PDV-a OPG-ima koji su utrili svojim proizvodima (u cijelosti ili djelomino)
- omoguavanje plaanja pdv-a po naplati SVIM mikro i malim poduzetnicima, bez obzira na godinji promet; - dokidanje parafiskalnih nameta
Revizija sustava potpora u poljoprivredi (Izravne i Ruralni razvoj).................................. u roku od 6 mjeseci
Sudjelovanje strunjaka predloenih od Udruga u procesu rasprava i donoenja odluka
o poljoprivredi u povjerenstvima Ministarstva i drugih dravnih tijela................................u roku od 15 dana
Aktiviranje inspekcija za nadzor hrane na tritu........... u roku od 2 tjedna
redovita kontrola kvalitete stranih proizvoda koji su stavljeni na trite RH, bez obzira na to da li
potjeu iz EU ili treih zemalja

8. Isplatu potpora pravilo - u dvije rate u razdoblju od 01.12. 31.03... razrada u roku od 1 mjesec
2

2016-2018.

POLJOPRIVREDA REFORMSKE SMJERNICE

I STRATEKE ODREDNICE I STRUKTURNE PROMJENE DRAVNE ADMINISTRACIJE

Red.

AKTIVNOST

ROK

br.

(traimo da se provedu od budue vlade)

(ZA PROVEDBU AKTIVNOSTI)

1.

Izrada strategije rasta poljoprivrede

-

na osnovi odravanja i rasta OPG-a te podrke proizvodno-trinoj kooperaciji, obveza drave da

intenzivno prati promjene i na njih budno reagira u suradnji s trinim akterima
6 mjeseci

2.

Donoenje Zakona o OPG u funkciji strategije rasta

3.

Osnivanje Fonda za razvoj OPG

9 mjeseci

5.

4.

5.

posebno potpora zadrunoj suradnji i primjeni novih tehnologija, otvaranje prema dobrim
primjerima u zemlji i inozemstvu, razrada novog sustava kolovanja
Preustroj dravne administracije i njeno usmjeravanje na otvorenost, informiranje i praktinu
pomo

9 mjeseci
ve tijekom izrade strategije 12 mjeseci
kritina ralamba i dodatne mjere 24
mjeseca

Usklaivanje programa potpora i korekcija kriterija prema potrebama i mogunostima OPG, s

naglaskom da se nacionalne potpore usmjere na ostvarivanje dodane vrijednosti u cjelini procesa domae
proizvodnje
-

podrka primarno uzgoju i razvitku vlastitih tehnologija u biljinogojstvu i stoarstvu (NE

merkantili)
Sudjelovanje strunjaka predloenih od Udruga u procesima donoenja prijedloga i odluka
-
u poljoprivrednim povjerenstvima Ministarstva i drugih dravnih tijela

12 mjeseci

2016-2018.

POLJOPRIVREDA REFORMSKE SMJERNICE

15 dana
6.

Prijenos niza operativnih ingerencija nekih dravnih tijela, u okviru definiranih pravila ponaanja i
odgovornosti, na ovlatene uzgojne/institucije

36 mjeseci

II KAPITAL / FINANCIRANJE / POREZNA POLITIKA

1.

Preusmjerenje HPB na poljoBANKU

-

2.

s teitem na udruivanje tedno-ulagakog interesa i sa

ciljem da u roku od deset godina pree u vlasnitvo kreditnih
zadruga/udruga

6 mjeseci

Reprogram kredita
-

3.

3.

1 mjesec

podrka drave razgovorima s bankama i Hamag-om o

moguem reprogramu kredita
Revizija sustava potpora (Izravne i Ruralni razvoj)
Preusmjeravanje potpora od velikih na male:
-
preraspodjela i modulacija
-
proizvodno vezane potpore na uzgoj umjesto na uvoz
-
od pojedinaca na zadruge odnosno proizvodne organizacije,
-
jaati komponentu za LAG-ove
-
kriterije potpora usmjeriti prema zahtjevima razvoja OPG u
prostoru
Proirenje Hamag-ovih jamstava na obrtna sredstva OPG-a

6 mjeseci

1 mjesec

2016-2018.

POLJOPRIVREDA REFORMSKE SMJERNICE

4.

Ranija isplata izravnih potpora

-
u dvije rate u razdoblju od 01.12. 31.03.

5.

Preputanje OPG-ima PDV-a koji su utrili na svojim proizvodima

-
(austrijski model) u cjelini ili polovino

6.

7.

1 mjesec

12 mjeseci

Konkretna podrka razvitku kooperacije u proizvodnji, preradi i

marketingu malih proizvoaa hrane
-
ukljuujui zajednika ulaganja s partnerima

18 mjeseci

Promjena porezne politike

-
omoguavanje plaanja pdv-a po naplati SVIM mikro i malim
poduzetnicima, bez obzira na godinji promet;
-
dokidanje parafiskalnih nameta

6 mjeseci

III POLJOPRIVREDNO ZEMLJITE

1.

Razrada strategije uporabe poljoprivrednog zemljita kao dijela

ope strategije rasta
-

2.

u interdisciplinarnoj suradnji

3 mjeseca

Priprema Programa aktiviranja privatnog poljoprivrednog

zemljita (u suradnji raznih dijelova dravne uprave, struke i
interesnih organizacija)
-

9 mjeseci

ukljuujui rjeavanje problema starije populacije i pomoi

mladima, regionalnih razlika, intenziteta potranje itd.

2016-2018.

POLJOPRIVREDA REFORMSKE SMJERNICE

3.

Prodaja i dodjela dravnog poljoprivrednog zemljita, zemljini

fond
-

4.

Izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljitu kojim se te

radnje predviaj na osnovu vrstih kriterija i prethodno
definirane strategije rasta OPG-a
Revizija direktne dodjele zemljita stoarima

5.

Revizija cijena zakupa dravnog poljoprivrednog zemljita

5 mjeseci
6 mjeseci

6.

12 mjeseci

izjednaiti cijene zakupa dravnog poljoprivrednog zemljita

za sve korisnike
Porez na neobraeno, a potraivano poljoprivredno zemljite

12 mjeseci

IV TRITE
1.

2.

Aktivna potpora drave slobodnom organiziranju seljaka u

proizvodne organizacije, zadruge, udruge i sl.

-
3.

15 dana

-
te njihova suradnja pri formuliranju zakona, propisa i potpora
Koritenje ovlasti drave da formulira ugovorne okvire odnosa
proizvoakih organizacija i otkupljivaa
s obzirom na dugoronost, cijene, definiranje suodgovornosti
u rjeavanju rizika proizalih iz poslovanja (problema)

3 mjeseca

Prihvaanje i aktiviranje Uredbi EU o stabilizaciji trita

poljoprivrednih proizvoda
-

inicijativa RH u EU da se pristup ugovorima za pojedine

proizvode omogui i gospodarstvima s mijeanom

2016-2018.

POLJOPRIVREDA REFORMSKE SMJERNICE

proizvodnjom [ekstenzivno gospodarenje] kao i specifinih
prolaznih ustupaka (unutar postojeih Uredaba) s obzirom na
duboko poremeeno trite
4.

Formuliranje pravila i kriterija za koritenje EU fondova

-

5.

6.

6 mjeseci

3 mjeseca

kako bi OPG-i mogli ostvariti veu pomo u svom razvitku

Konkretiziranje zauzetosti drave i JLS u promoviranju bliih

trita i kratkih lanaca opskrbe

3 mjeseca

Donoenje zakona o potenim trgovakim odnosima

-

7.

3 mjeseca

primjer Maarske; nastojati ukinuti van fakturne bonuse u

ugovorima izmeu proizvoaa, preraivaa i trgovca
Aktiviranje inspekcija za nadzor hrane na tritu
-
-

redovita kontrola kvalitete stranih proizvoda koji su stavljeni

na trite RH, bez obzira na to da li potjeu iz EU ili treih
zemalja
dosljedno provoenje propisa na nain da sve inspekcije na
terenu zakone tumae na isti nain

2 tjedna

V. OBRAZOVNI I INFORMATIVNI SUSTAV

1.

Obrazovanje mladih i kolski sustav

-

Otpoeti u suradnji sa Ministarstvom obrazovanja

Poljoprivreda koja poiva na obiteljskim gospodarstvima

zahtijeva iroko znanje i iskustvo kolu treba prilagoditi
novim zahtjevima, a nastava se u daleko veoj mjeri mora
kombinirati sa stjecanjem praktinih iskustava i upoznavanjem
sa stranim praksama.

u roku od 6 mjeseci

2016-2018.

POLJOPRIVREDA REFORMSKE SMJERNICE

Vezati uz zemljinu politiku.
2.

Jaanje kapaciteta savjetodavne slube (cjeloivotno uenje)

-

3 mjeseca

Animiranje poljoprivrednika prema specifinim zadacima

organiziranja i informiranja

2016-2018.

ZATITA OKOLIA REFORMSKE SMJERNICE

PROCJENA UTJECAJA NA OKOLI, MONITORING EMISIJA

Rd. br

I.1

I.2

PODRUJE / TEMA I PROBLEMI

PRIJEDLOG RJEENJA I SMJERNICE

Redefinicija sustava procjene utjecaja na okoli (PUO) i

stratekih procjena utjecaja na okoli (SPUO)

Sustav je postavljen tako da investitor plaa cijeli

upravni proces pa tako i studije o utjecaju na okoli, to
za posljedicu ima situaciju da najvei dio ovih
dokumenata opravdava, umjesto da ocjenjuje
predloeni zahvat u prostoru u odnosu na okoli. Stoga
se u RH preko 95% studija pozitivno ocjenjuje, dok u
vedskoj ispod 55% biva prihvaeno. Ujedno je
potrebno promijeniti osobe iz dravne administracije
zaduene za studije. Promjena mora dovesti do toga da
investitor ne smije birati izraivaa studije, ve neko
dravno tijelo. (jasno je da nijedan izraiva nee
napraviti nepovoljnu studiju za svog investitora). Isto
tako, viestruko kompromitirani izraivai studija
trebaju izgubiti licencu za izradu istih.

I. i II. Kvartal 2016.

Redefinicija sustava praenja zagaenja okolia (monitoring)

Sustav mjernih stanica je zastario, a mjerne stanice

esto su pogreno postavljene. Potrebno je uspostaviti
sofisticirani sustav praenja zagaenja okolia (EU
sredstva) kojeg e nezavisno tijelo implementirati,
badariti te prikupljati i interpretirati podatke. Tijela
dravne inspekcije treba unaprijediti i staviti u punu
funkciju.

2016.

ROKOVI PROVEDBE

2016-2018.

ZATITA OKOLIA REFORMSKE SMJERNICE

Izmjene se odnose na:

I.3

Izmjena zakonskih dokumenata (Pravilnik o praenju emisija

oneiujuih tvari u zrak iz nepokretnih izvora, Pravilnik o
izdavanju dozvole ili suglasnosti za obavljanje djelatnosti
praenja kakvoe zraka i praenja emisija u zrak iz stacionarnih
izvora) s ciljem postizanja boljeg sustava praenja zagaenja
okolia iz stacionarnih izvora.

1. sprjeavanje ugovornog odnosa ZAGAIVA

IZVRITELJ DJELATNOSTI PRAENJA, tj. uvoenjem
drugaijeg modela financiranja ove djelatnosti od
velikog javnog interesa. Prijedlog je da se ukljui JLS ili
Ministarstvo uz potpunu javnu objavu postupka izbora i
rezultata praenja. Financiranje je i dalje obveza
zagaivaa ali se provodi posredno, putem Ministarstva
ili Fonda.

I. i II. Kvartal 2016.

2. Upotpunjavanje izvjetaja s podacima o tonom

lokalitetu uzorkovanja kao i o preciznim meteorolokim
uvjetima, uz standardizaciju postupka.

I.4

Izmjena programa tehnikog pregleda novih osobnih i teretnih

vozila, naputanje hrvatskog reima 0/2/1/1, primjena
preporuenog reima 4/2/1 (2009/40/EC)

U Hrvatskoj je na snazi reim obavljanja tehnikih

pregleda vozila (osobni i teretni) 0/2/1/1 to znai da
novo vozilo prije registracije mora (oznaka 0) na
tehniki pregled, te nakon toga ima pauzu od dvije
(oznaka 2) godine te potom svake godine (oznaka 1) ide
na tehniki pregled sve dok je vozilo u eksploataciji. EU
preporuka je 4/2/1, odnosno prvi tehniki pregled (+
ekotest) nakon 4 godine, zatim nakon dvije te potom
svake godine tijekom radnog vijeka vozila. Ovaj reim
daleko je pravedniji jer se na nova vozila koja u pravilu
emitiraju manje zagaenja ionako plaa porez. Ovaj
prijelaz bi za RH samo za osobna vozila u 2014. godini
znaio 47,8 milijuna izbjegnutih nepotrebnih davanja.

I. kvartal 2016.

2016-2018.

ZATITA OKOLIA REFORMSKE SMJERNICE

I.5

Prestajanje obveze homologacije motornih vozila pri uvozu iz

zemalja EU (toan naziv postupka: Utvrivanje sukladnosti
pojedinano pregledanog vozila)

Godinje se u Hrvatsku iz zemalja EU uveze oko 40.000

osobnih vozila pri emu se obavlja obvezni postupak
homologacije, neuobiajen u drugim zemljama EU. Uz
jedininu cijenu od 625 kn godinji namet samo za
osobna vozila je 25 milijuna kuna.

I. kvartal 2016.

2016-2018.

ZATITA OKOLIA REFORMSKE SMJERNICE

II
Rd. br

VODNO GOSPODARSTVO
PODRUJE / TEMA I PROBLEMI

PRIJEDLOG RJEENJA I SMJERNICE

ROKOVI PROVEDBE

Resor voda u EU je okviru Glavne uprave za okoli (DG

ENVIRONMENT) i preko tog DG-a se provode sve
bilateralne i multilateralne aktivnosti resora voda u EU.

II.1

Ukljuivanje resora vode/vodnog gospodarstva u Ministarstvo

zatite okolia i prirode

Veina zemalja EU ima vodno gospodarstvo u

ministarstvima koja se bave zatitom okolia.
U okviru predpristupnih pregovora u EU, RH je
ispregovarala podpoglavlje Vode u okviru poglavlja 27
Okoli i u Pristupnom ugovoru.

I. kvartal 2016.

Zbrinjavanje mulja iz ureaja za proiavanje otpadnih

voda je zakonski neureeno pitanje pa je dobro da bude u
nadlenosti MZOIP.

II.2

Izrada strategije i plana gospodarenja komunalnim muljem

Strategija i plan gospodarenja komunalnim muljem koji

nastaje u sektoru voda mora uzeti u obzir sve vane
znaajke ovog problema. Izbor rjeenja mora biti nainjen
koristei slijedee metodologije:
1/procjena trokova ivotnog ciklusa i 2/ procjena utjecaja
na okoli ivotnog ciklusa (LCA metodologija engl. Life Cycle
Assessment ) a s ciljem postizanja resursno efikasnog
drutva.
4

I. i II. kvartal 2016.

2016-2018.

ZATITA OKOLIA REFORMSKE SMJERNICE

Revizija plana provedbe vodno komunalnih direktiva s ciljem

racionalizacije i primjene principa ponovnog koritenja vode

Brojni su primjeri primjene neracionalnog centraliziranog

koncepta, bez analize mogunosti ponovne upotrebe vode
(za poljoprivredu ili slino). Ovo je osobito znaajno za
podruja niske naseljenosti gdje se pojedina naselja nastoje
spojiti skupim crpnim i transportnim sustavima za otpadnu
vodu. Decentralizirani sustavi, koji mogu biti povezani samo
sustavom odravanja i nadzora za pojedina podruja imaju
znaajne, neiskoritene prednosti.

I. i II. kvartal 2016

II.4

Zaustavljanje provedbe neracionalnih tehnikih rjeenja,

revizija projektnog zadatka u skladu s novim konceptom

Svi projekti provedbe vodno komunalnih direktiva u kojima

e se utvrditi nepostojanje racionalnog pristupa rjeenju
(koristei standardnu metodologiju, uz provjeru iskazanih
ukupnih specifinih trokova po m3, specifinog utroka
elektrine energije po m3 obraene vode) bit e podvrgnuti
izmjeni tehnikog rjeenja i ponovnom projektiranju.

I. i II. kvartal 2016.

II.5

Usuglaavanje i ponovno projektiranje sustava u sklopu

provoenja vodno komunalnih direktiva u skladu s novim
konceptom

Projekti se pojedinano razmatraju i usuglaava se obim

promjene projektnog rjeenja. Projektiranje, izvjeivanje.

2016. - 2018.

II.6

Onemoguiti privatizaciju voda

Donoenje zakonske regulative koja e onemoguiti

privatizaciju i koncesioniranje vodnog bogatstva RH

II.3

IV. kvartal 2016.

2016-2018.

ZATITA OKOLIA REFORMSKE SMJERNICE

III. GOSPODARENJE OTPADOM
Rd.
br.

OBRAZLOENJE

ROKOVI PROVEDBE

III.1

Hitna implementacija zero waste koncepta u Plan

gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 2015.-
2021.godine. Poticanje recikliranja, zabrana spaljivanja
reciklabilnog otpada stvaranje podloge za cirkularnu
ekonomiju.

Umjesto da planira mjere za postizanje cilja ta recikliranje

otpada od >50% do 2020 (Direktiva 2008/98), odnosno >70%
do 2030 (Towards circular economy: A zero waste programme
for Europe), RH u nedavno predstavljenom Planu gospodarenja
otpadom Republike Hrvatske 2015.-2021. i dalje predvia
izgradnju 13 centara za gospodarenje otpadom ukupne
vrijednosti preko 5 milijarde kuna samo u prvom
investicijskom valu. Time se namee tetno rjeenje koje e po
operativnim trokovima kotati oko milijardu kuna godinje, a
proputa vratiti u gospodarstvo papir, karton i plastiku
vrijednih minimalno 400 milijuna kuna.

I. kvartal 2016.

III.2

Privremeni moratorij na izgradnju regionalnih centara, analiza

stanja izgraenosti, analiza ugovornih obveza, revizija
rjeenja u skladu s novim konceptom gospodarenja otpadom
u RH

Prijelazno podruje sa starog, za Hrvatsku tetnog koncepta na

novi koncept koji za cilj ima razvoj cirkularne ekonomije. Sada
predviena uloga regionalnih centara nestaje, dolazi do bitnih
promjena kvalitativne i kvantitativne prirode.

I. kvartal 2016.

Izrada nacionalnog akcijskog plana kunog kompostiranja

Hrvatska ve sada ne potuje obveze iz Ugovora o pristupanju

Republike Hrvatske Europskoj uniji (50% manje biootpada na
odlagalitu do 31.12.2016, 75% do 31.12.2020) u pogledu
postupanja s biorazgradivim otpadom. Potrebno je nainiti
potrebne izmjene zakona i propisa kako bi se omoguila
provedba mjera za rjeenje problema biootpada.

I. kvartal 2016.

III.3

PODRUJE / TEMA I PROBLEMI

2016-2018.

ZATITA OKOLIA REFORMSKE SMJERNICE

III.4

Provedba nacionalnog akcijskog plana kunog kompostiranja

III.5

Izrada nacionalnog plana za glomazni otpad

III.6

Provedba nacionalnog plana za glomazni otpad

III.7

Izrada programa ukljuivanja malog i srednjeg poduzetnitva

u sektor recikliranja otpada

III.8

III.9

Izrada nacionalnog programa edukacije

Provedba nacionalnog programa edukacije

III.10 Izmjene Zakona o gospodarenju otpadom

Minimalno 50% stanovnitva Republike Hrvatske ima uvjete za

primjenu kunog kompostiranja.
Pri sadanjem postupanju s glomaznim otpadom proputaju se
brojne mogunosti kao to je ponovna upotreba i recikliranje.
Stoga se ovaj segment otpada mora posebno razraditi.
Provedba ove mjere ukljuuje i pravne osobe te se stvara
centralna baza podataka burza otpadnih predmeta s
uporabnom vrijednou.
Za punu provedbu, kao i iskoritenje kapaciteta cirkularne
ekonomije nuno je ukljuivanje poduzetnitva, to posebno
vrijedi za otpadnu plastiku i neke druge kategorije otpadnih
tvari i predmeta. Potrebno je razraditi niz poticaja i poreznih
olakica koje bi poduzetnicima olakala ulaza u ovu sferu
gospodarstva.
Nacionalni program edukacije bit e usmjeren poveanju
voljnog sudjelovanja u shemama odvojenog prikupljanja
otpadnih tvari.
Program edukacije bit e prilagoen razliitim dobnim
uzrastima, razliitim regijama i koristit e razliite oblike
komunikacije prema korisnicima komunalne usluge.
Naelne primjedbe:
Ministar ne bi smio imati tolike ovlasti kod odreivanja
pravilnika. Alternativa bi trebala biti uvoenje odbora,
povjerenstva ili nekih slinih tijela u kojima bi bili i predstavnici
civilnih udruga.
Lokalna samouprava mora dati suglasnosti za sve pogone za
obradu otpada i odlagalita unutar svojih administrativnih
7

2016.
II. kvartal 2016.

2016. i 2017.

I. i II. kvartal 2016.

I. kvartal 2016.

2016.

2016.

2016-2018.

ZATITA OKOLIA REFORMSKE SMJERNICE

Stavljanje izvan snage Izmjena Pravilnika o izmjeni i dopuni

pravilnika o nainima i uvjetima odlaganja otpada,
III.11
kategorijama i uvjetima rada za odlagalita otpada (NN
111/11)

III.12

Usklaivanje Pravilnika o gospodarenju komunalnim

otpadom sa izmjenama Zakona o gospodarenju otpadom

Pojednostavljenje/ubrzavanje postupka odobravanja dozvola

III.13
za rad kompostita

granica.
Koncesionari bi morali predoiti plan gospodarenja otpadom i
dokaz sposobnosti da to mogu provesti.
Treba naglasiti da je kompostiranje primarni nain zbrinjavanja
bio otpada.
Zabraniti uvoz otpada za spaljivanje, deponiranje i proizvodnju
GIO.
Iz cijelog teksta maknuti rije spaljivanje neka ostane
energetska oporaba kako je navedeno u lanku 111.
Pojaati ovlasti komunalnih redara.
Niz pojedinanih korekcija, naveden je u dodatnom
dokumentu.
U Dodatku 1, toki 1. podtoki 1.2. alineji 1. iza rijei: voda,
dodaju se rijei: osim za centre za gospodarenje otpadom,.
Ne postoji niti jedan prihvatljiv i opravdan razlog da bi se
Pravilnikom iz 2011.g. izvrio kopernikanski obrat u odnosu na
zatitu voda pa da se dopusti smjetanje centara za
gospodarenje otpadom u neposrednoj blizini vodozatitnih
podruja.
Donoenje novog Pravilnika usklaenog sa novim izmjenama
Zakona.

2016.

Kako kompostiranje treba postati primarni nain zbrinjavanja

biootpada, brzina aktiviranja kompostita kljuno e utjecati
na brzinu smanjivanja biorazgradivog udjela u komunalnom
otpadu.

2016.

2016.

2016-2018.

ZATITA OKOLIA REFORMSKE SMJERNICE

IV

UPRAVLJANJE ZATIENIM PODRUJIMA

Rd. br

PODRUJE / TEMA I PROBLEMI

PRIJEDLOG RJEENJA I SMJERNICE

IV.1

Dravni zavod za zatitu prirode - vratiti Dravni zavod za

zatitu prirode kao jedinstvenu strukovnu dravnu instituciju

Dravni zavod za zatitu prirode bavi se izradom

strunih podloga, kontrolom upravljanja na zatienim
podrujima i ekolokom mreom. Poboljati ustrojstvo
nekadanjeg Zavoda.

IV.2

Kontrola sadraja i provoenja Planova upravljanja javnim

ustanovama za upravljanje zatienim podrujem

Sustavna kontrola provoenja Planova, ukljuujui

Godinje programe zatite za godine 2011.-2015. s
ciljem stvaranja slike o kvaliteti upravljakog kadra
javnih ustanova. Uvoenje sankcija za prekritelje.

Puna primjena dokumenta Godinji program zatite (GPZ)

javnih ustanova za upravljanje zatienim podrujem.

Godinji program zatite (GPZ) je obavezan provedbeni

dokument kojeg je svaka javna ustanova duna izraditi
do kraja godine za sljedeu kalendarsku godinu
sukladno uputama Dravnog zavoda za zatitu prirode.
Dravni zavod za zatitu prirode daje smjernice za
izradu, analizira i daje suglasnost za donoenje te
analizira uinkovitost provoenja GPZ-a. Neprovoenje
GPZ-a predmet je odgovornosti. Izmjenama i dopunama
ZZP unijet e se detaljne odredbe o GPZ-u kao i sankcije
za neprovoenje.

IV.3

ROKOVI PROVEDBE

I. i II. Kvartal 2016.

2016.

I. i II. Kvartal 2016.

2016-2018.

ZATITA OKOLIA REFORMSKE SMJERNICE

IV.4

Izrada prostornih planova Poslove izdavanja dozvola i

inih dokumenata kao i izrade prostornih planova
Izrada prostornih planova Poslove izdavanja dozvola i inih
podruja posebnih obiljeja kojima upravlja RH odmah
dokumenata kao i izrade prostornih planova podruja posebnih
se prebacuju sa lokalnih upanijskih ureda na resorno
obiljeja kojima upravlja RH vodi Ministarstvo graditeljstva i
ministarstvo. Prostorni planovi izrauju se temeljem
prostornog ureenja
strunih podloga koje izrauje Dravni zavod za zatitu
prirode.

I. kvartal 2016.

IV.5

Upravna vijea Izbor lanova Upravnih vijea jasno i

nedvosmisleno treba definirati Zakonom o zatiti prirode ili
posebnim pravilnikom.

Osim predstavnika radnika, u Upravno vijee ne mogu

biti imenovani lanovi koji nemaju veliko iskustvo u
radu u zatienim podrujima te visoko obrazovanje i
kompeticije usko vezane za zatitu prirode. Prvi i osnovi
kriterij je izbor lanova iskljuivo iz sustava zatite
prirode s velikim iskustvom te lanova iz akademske
zajednice ije je podruje djelovanja usko vezano s
prirodnom vrijednou zbog koje je u podruju
zatieno.

I. kvartal 2016.

IV.6

Sluba uvara prirode provodi nadzor nad zatienom

prirodom. uvari prirode imaju ovlasti policije na zatienom
podruju. Hitno revidirati propise vezane uz uvare prirode te
kroz izmjene i dopune stvoriti okvir uinkovitog nadzora.

Odgovarajui okvir uinkovitog nadzora slube uvara

prirode bi ukljuio: preduvjete za rad u slubi uvara
prirode (obrazovanje, nekanjavanje, poznavanje jezika
itd.), dugorono i kvalitativno obrazovanje kroz
viemjesene teajeve i kole iji se program srodan
policijskom obrazovnom programu.

2016.

IV.7

Prostorni plan koji obuhvaa NP mora imati strateku

Revizija prostornog plana Nacionalnih parkova koji su na popisu ocjenu sukladno direktivama EU i UNESCO konvenciji.
svjetske UNESCO batine i u ekolokoj mrei NATURA2000
Potrebno je uvesti obavezu usvajanja primjedbi
Dravnog zavoda za zatitu prirode. Provesti moratorij
10

I. i II. kvartal 2016.

2016-2018.

ZATITA OKOLIA REFORMSKE SMJERNICE

na sve aktivnosti graenja na prostoru NP do donoenja
izmjena i dopuna sukladno gore navedenim obvezama i
primjedbama relevantnih institucija.

IV.8

Revizija izdanih graevinskih dozvola i graevina na prostoru

Nacionalnoih parkova

U reviziju ukljuiti sve relevantne institucije, a izmeu

ostaloga treba koristiti i ortofoto snimke objavljene na
Geoportalu Dravne geodetske uprave. Isti model se
mora preslikati i na druga zatiena podruja gdje
postoje sumnje u koruptivne aktivnosti.

11

I. i II. kvartal 2016.

2016.-2018.

POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJ AKCIJSKI PLAN

Rd.
br.

PODRUJE / TEMA / PROBLEMI

PRIJEDLOG RJEENJA I SMJERNICE

ROKOVI
PROVEDBE

Hrvatska
U okviru zajednike poljoprivredne politike, fleksibilne
odredbe (osjetljivi sektori) utvreni tijekom pregovora
(neadekvatno mogunostima koje nudi okvir EU. Zakinuti
OPG. Potrebna realokacija sredstava iz ovih plaanja i
vei raster plaanja prema veem broju korisnika.
Sadanje stanje izravnih plaanja je neravnomjerno
rasporeeno i koncentrirano na mali broj velikih korisnika)

1.

IZRAVNA PLAANJA U SEKTORU

POLJOPRIVREDE I RURALNOG RAZVOJA

Europska Unija
UREDBA (EU) br. 1307/2013 EUROPSKOG
PARLAMENTA I VIJEA
od 17. prosinca 2013.
o utvrivanju pravila za izravna plaanja poljoprivrednicima
u programima potpore u okviru
zajednike poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage
Uredbe Vijea (EZ) br. 637/2008 i
Uredbe Vijea (EZ) br. 73/2009

Pozitivna

NOSITELJI
MP, poljoprivredne
institucije, udruge i
savezi poljoprivrednika,
poljoprivrednici, eksperti
za poljoprivredu i ruralni
razvoj, APPRRR

31.12. 2016.

2016.-2018.

POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJ AKCIJSKI PLAN

U okviru ZPP, Program ruralnog razvoja za RH, pravilnici
za provedbu

MP, poljoprivredne
udruge i savezi,
poljoprivrednici,
razvojne agencije, JLS i
upanije, LAG-ovi,
neprofitne organizacije
(prava graana, zatita
okolia i sl.)

Sadanje stanje
EU
UREDBA (EU) br. 1305/2013 EUROPSKOG
PARLAMENTA I VIJEA
od 17. prosinca 2013.
o potpori ruralnom razvoju iz Europskog
poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i
stavljanju izvan snage Uredbe Vijea (EZ) br. 1698/2005

2.

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE

HRVATSKE 2014.-2020.

Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i

Vijea od 17. prosinca 2013. o utvrivanju zajednikih
odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj,
Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu,
Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i
Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrivanju
opih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj,
Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i
Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo
Uredba (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i
2

30.6.2016.

2016.-2018.

POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJ AKCIJSKI PLAN

Vijea od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za
potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju
Europska teritorijalna suradnja
Partnerski sporazum RH-EU

OP RR 2014-2020
Prijedlozi reformi

1. Izmijeniti PRR dati ansu srednjim i malim odrivim

gospodarstvima. Vei naglasak dati diverzifikaciji ruralne
ekonomije, ruralni razvoj se u velikoj mjeri poistovjeuje s
razvojem poljoprivrede, to podrazumijeva realokaciju
sredstava po mjerama, koliko je to mogue.
2. Prve inaice programa su predviale da korisnici ovih
mjera budu razliite firme i ustanove koje se bave
obrazovanjem i osposobljavanjem, a da nadleno tijelo
odobrava programme za financiranje.

3. Ujednaiti regionalni pristup poveati zastupljenost

korisnika iz Jadranske regije primjena razvojnih
ogranienja u svim mjerama (Pravilnik izraen).
3

2016.-2018.

POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJ AKCIJSKI PLAN

4. Izmijeniti pravilnike u smislu sukladnosti sa ZUP-om,
maknuti prijenos financijske tete radi administrativne
pogreke sa korisnika na provedbeno tijelo, prava korisnika
na albu
5. Izmijeniti procedure APPRRR-a
6. Iskoristiti sve pozitivne okvire EU UREDBAMA
uskladiti Pravilnike da se omogui a ne ogranii provedba.
7. Maknuti iz Pravilnika naglaene korisnike koji se ne
mogu javiti na pojedine Mjere namjerno ograniavanje
pojedininih grupa razvojnih dionika.
8. PRR implementirati u Hrvatskoj posebno u kontekstu
OPG-a.
9. Jaanje LAG-ova kao jedinih organizacija koje su
potpora ruralnom razvoju koje sufinancira EU osigurati
usklaenje sa smjernicama Uredbi kako bi se lokalne
sredine pripremile na uvoenje CLLD-a od 2020-te.
10. Realokacija sredstava za LEDAER program (M19) sa
Tehnike pomoi (M20) na min. 10-20% alokacije (radi
uvoenja sustava decetraliziranog odluivanja na lokalnoj
razini to je u kontekstu i reforme lokalne samouprave.
4

2016.-2018.

POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJ AKCIJSKI PLAN

Vezano uz 9. i 10.: mislim da je vanije dati vie ovlasti
LAG-ovima i naa pravila uskladiti s praksom u EU. Zasad
su nain dodjele sredstava i pravila za njihovo koritenje
jako ograniavajui. LAG-ovi kod raspodjele svojih
sredstava ne mogu prilagoavati kriterije lokalnim
potrebama i stanju , ve moraju primjenjivati sva pravila
kao APPRRR, to znai da oni zapravo obavljaju posao
APPRRR-a.
11. Uspostava slube za provedbu M19 unutar APPRRR-a
(financijska sredstva nalaze se i unutar M20).
*Komentar: Treba ispitati je li postoje sline slube i za
druge mjere (koje su moda i tee za provedbu), i koliki bi
troak bio?
12. Osigurati provedbu integralnih projekata i
LEDAER/CLLD programa (+ uvoenje 2 izvora financiranja
projekata koji se isporuuju putem LAG-ova OPPRR +
OPPR).
13. Iz M20 osigurati sredstva za organizacije koje pruaju
tehniku pomo lokalnim razvojnim dionicima putem
javnog poziva.
5

2016.-2018.

POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJ AKCIJSKI PLAN

14. Urediti sustav TP od strane MP (Managing authority) i
usmjeriti ga prema pomoi korisnicima za povlaenje
sredstava, a ne ogranienja + odgovornost slubenika za
tetu poinjenu pogrenim savjetima
15. Izbaciti nepotrebnu dokumentaciju koja se i tako
osigurava i provodi (sukladnost s nadreenim dok.,
dozvole) putem druge strateke/razvojne dokumentacije
nepotrebno troenje financijskih resursa kako programa
ako i JLS
16. Uvesti red i kontrolu u rad javno-pravnih tijela za
izdavanje dozvola
Promjena Pravilnika koji su doveli do isteka graevinskih
dozvola.

*Komentar: Toka 15. i 16. su vezane uz problem

koordinacije i meusobne komunikacije dravnih tijela i
tijela javne uprave iz razliitih sektora. Na ovome se
zadnjih 4-5 godina puno radilo, ali jo uvijek ima mjesta za
poboljanja.

2016.-2018.

POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJ AKCIJSKI PLAN

Dodaci:
- U SWOT analizi se kao jedna od glavnih slabosti
navodi nedostatak znanja, osposobljenosti i
obrazovanja meu poljoprivrednicima i openito na
ruralnom prostoru. Suprotno tome, za mjere 1. i 2.
predvieni su vrlo mali iznosi, a provedba je zbilja
ograniena ubacivanjem Savjetodavne slube kao
nositelja.
- U Hrvatskoj ne postoji struno tijelo, institucija ili
organizacija koja bi kontinuirano pratila provedbu
mjera ruralne politike i poljoprivredne politike
openito: mislim da bi osnivanje takvog tijela, bilo
izuzetno korisno za izradu analiza i podloga za
provjeru provedbe i planiranje ovih politika.
- U prijedlozima se puno govori o potrebi jaanja
kapaciteta vezano uz mjeru 19. injenica je da
emo mi imati dosta problema s provedbom
agrookolinih mjera (10) kao i mjera vezanih uz
borbu s rizicima u poljoprivredi (17). S tim nismo
imali iskustva ranije, nemamo niti razvijene sve
podloge za provedbu.

2016.-2018.

POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJ AKCIJSKI PLAN

3.

SIGURNOST HRANE

Aktiviranje inspekcija za nadzor hrane na tritu redovita

kontrola kvalitete stranih proizvoda koji su stavljeni na
trite RH, bez obzira na to da li potjeu iz EU ili treih
zemalja. Carinski nadzor i inspekcijske slube?

MP, APPRRR,sluba
inspekcije
31.12.2015.

Sadanje stanje
UREDBA (EU) br. 1308/2013 EUROPSKOG
PARLAMENTA I VIJEA od 17. prosinca 2013. o
uspostavljanju zajednike organizacije trita
poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi
Vijea (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br.
1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007
4.

TRENJE POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA

Zakon o poljoprivredi (zakonodavni okvir)

(institucionalni okvir)
Prijedlozi reformi

Ministarstvo
poljoprivrede,
Ministarstvo financija

2016.-2018.

POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJ AKCIJSKI PLAN

Prije svega zapoeti se ponaati i koristiti sve pogodnosti
EU Uredbu 1308/2013
Izmijeniti Zakon o poljoprivredi kako bi se odredili rokovi
plaanja za poljoprivredne proizvode

4.

ZEMLJINA REFORMA

injenica u RH imamo gotovo 750.000 ha zaputenog

poljoprivrednog zemljita, te usitnjene posjede, posebice u
Jadranskoj, Brdsko planinskoj i Zapadno panonskoj regiji.
Hitno pristupiti (uspostava sustava raspolaganja i upravljanja
zemljitem) s iskljuivim ciljem stavljanja ukupnog
poljoprivrednog zemljita u funkciju poveanja proizvodnje
poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i zapoljavanja. Osnovni
instrumenti su prodaja dravnog poljoprivrednog zemljita
domicilnom poljoprivrednom stanovnitvu u skladu s kriterijima
pravinosti i proporcionalnosti i komasacija s ciljem
okrupnjavanja poljoprivrednog zemljita.
Jedan od instrumenata poveanja obraenih poljoprivrednih
povrina je uvoenje poreza na neobraene ali potraivane
poljoprivredne povrine iji bi se prihod uplaivao u korist JLS za
podizanje kvalitete ivota u ruralnom prostoru.
Unutar zemljine reforme izraditi paket mjera ukljuujui izmjenu
Zakona o poljoprivrednom zemljitu, urediti prodaju zemljita.
Zakonodavni i pravni okvir u ovom podruju mora biti tako
9

30.6.2016.

MP, Ministarstvo
pravosua (katastar,
gruntovna), geodetska
uprava, Agencija za
poljoprivredno zemljite,
eksperti za zemljinu
politiku, znanstvene
institucije, komora,
savezi i udruge
poljoprivrednika,
neprofitne organizacije

2016.-2018.

POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJ AKCIJSKI PLAN

ureen da ne ostavlja prostora za manipulaciju, te ukljuuje
definiranje kriterija npr. ovisno o kategorijama zemljita, uvjetima
stavljanja na trite.
Izjednaiti plaanje cijene zakupa tj.koncesija za poljoprivredno
zemljite, Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima u dijelu
nasljeivanja tj.diobe zemljita unutar nasljedne mase.
Obvezna revizija dosadanjih aktivnosti App

5.

ORGANIZACIJA TRITA

6.

POLJOPRIVREDNA BANKA

7.

PREUSTROJ JAVNIH SLUBI U

POLJOPRIVREDI

U skladu s Uredbom (EU) 1308/2013 hitno definirati prioritete i

formirati radne skupine zaduene za ureivanje trita
poljoprivrednih proizvoda. Prvenstveno se to odnosi na primjenu
i provoenje mjera trine intervencije i organizacije
proizvoaa. Hrvatska od ulaska u EU nije ili gotovo da nije
koristila mogunosti i sredstva koja joj pruaju instrumenti EU u
tom podruju. Formirati radnu skupinu za kratke lance opskrbe
sa zadatkom da identificira i definira mogunosti opskrbe svih
javnih slubi domaim poljoprivredno-prehrambenim
proizvodima.
Osnivanje Poljoprivredne banke. Izrada stimulativnih programa
kreditiranja za poljoprivrednike, udruivanja proizvoaa
(poseban naglasak na zadruge), ekoloke proizvodnje, slabije
razvijenih podruja i podruja kojima prijeti isaljevanje
stanovnitva ili naputanje ruralnih prostora
Poveati uinkovitost institucija (HCPHS, HPA, Savjetodavna
sluba) s jasno definiranom organizacijskom strukturom u svrhu
racionalizacije i smanjenja trokova javnih slubi, ustroj prema
stratekim odrednicama, analiza postojeeg stanja, formiranje
10

31.3.2016.

MP, proizvoake
organizacije, udruge
proizvoaa,
Ministarstvo
obrazovanja, JLS i
upanije, Ministarstvo
zdravstva, Ministarstvo
gospodarstva

30.6.2017.

MP, Ministarstvo
financija, HNB,
ekspertne skupine,
predstavnici
poljoprivrednih
proizvoaa

31.12.2017.

MP, postojee
poljoprivredne javne
slube, predstavnici
poljoprivrednih

2016.-2018.

POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJ AKCIJSKI PLAN

slubi za ribarstvo kao npr.Mjera 19 (LEADER).

8.

9.

POREZNA POLITIKA

OBRAZOVANJE MLADIH I KOLSKI SUSTAV

Pred Agenciju za poljoprivredno zemljite postaviti precizne

zadatke sa strogo definiranim rokovima u skladu sa zemljinom
politikom.
Smanjenje PDV-a na hranu kao i na poljoprivredne
proizvode, tj. sirovinu (u nekim sluajevima ostavljanje
PDV-a u cijeni proizvoda kod stratekih proizvoda)
Revizija poreznog sustava prema OPG-u
plaanje doprinosa poljoprivrednika prema ostvarenom
dohotku (prema sadanjem zakonskom rjeenju nositelj
OPG je duan plaati doprinose za mirovinsko i
zdravstveno osiguranje iako nema prihoda iz
poljoprivredne djelatnosti (najee sluaj kod trajnih
nasada)
uvesti porez na neobraeno poljoprivredno zemljite
smanjiti broj parafiskalnih nameta (vode, ume i sl.) i
tamo gdje je god mogue i opravdano objediniti u jedan
namet (primjer kod raznoraznih vodnih doprinosa)
Poljoprivreda koja poiva na obiteljskim gospodarstvima
zahtjeva iroko znanje i iskustvo kolu treba prilagoditi novim
zahtjevima, a nastava se u daleko veoj mjeri mora kombinirati
sa stjecanjem praktinih iskustava i upoznavanjem sa stranim
praksama.
- prilagodba kurikuluma za obrazovanje u poljoprivredi i srodnim
podrujima na razliitim razinama edukacije, pa i regionalnim
potrebama
- u redovitom obrazovnom sustavu u srednjokolskom
obrazovanju i na veleuilitima prioritet dati stjecanju praktinih
znanja i primjeni novih i naprednih tehnologija u proizvodnji
- prilagodba kurikuluma u tom smislu i odmak od sustava
11

proizvoaa

MP, Ministarstvo
financija, Porezna
uprava, ekspertne
skupine, HUP

30.6.2016.

MP, Min. Znanosti,

obrazovanja i sporta

2016.-2018.

POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJ AKCIJSKI PLAN

10.

ZAPOLJAVANJE

11..

ZAKONODAVSTVO

(pogotovo na veleuilitima) koji ne doputaju izvoenje

dovoljno sati praktine nastave
- vlastita pokualita i suradnja s gospodarskim subjektima za
praksu
- programi cjeloivotnog uenja za proizvoae, ali i javne
slube, kao to je savjetodavna is l.; to je povezano s transferom
znanja i primjeni novih tehnologija u proizvodnji
Omoguiti samozapoljavanje poljoprivrednika. Prema sadanjoj
regulativi to nije mogue
Napraviti inskih rjeenja koja sputavaju razvoj poduzetnitva u
poljoprivredi i doprinose poveanju trokova proizvodnje
(primjeri: prestrogi minimalno tehniki uvjeti; trokovi analize
prehrambenih proizvoda; udaljenost farmi od prometnica,
stambenih i drugih objekata; udaljenost plastenika od mee i sl.)
.
Uvoenje RIA sustava Regulatory impact assesment ili
procjena uinka propisa.
Ublaiti higijensko-sanitarne uvjete za proizvodnju domaih
prehrambenih proizvoda (meso,sir, rakija, sokovi, preraevine
voa i povra i sl.).
Donoenje Zakona o OPG-u u funkciji strategije rasta. Na osnovi
odravanja i rasta OPG-a te podrke proizvodno trinoj
kooperaciji, obveza drava da intenzivno prati promjene i na njih
budno reagira u suradnji s trinim akterima. Posebna potpora
zadrunoj suradnji i primjena novih tehnologija, otvaranje prema
dobrim primjerima u zemlji i inozemstvu.
Izbjegavanje ozakonjivanja koliko god je mogue pojedinih
institucija npr.HPA, Hrvatska poljoprivredna komora, Zavod za
tlo itd.
12

31.3.2016.

31.12.2016.

MP i Zavod za
zapoljavanje
MP, Ministarstvo
pravosua, Ministarstvo
graditeljstva,
Ministarstvo zatite
okolia, ekspertne
skupine, savezi i
udruge poljoprivrednika

2016.-2018.

POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJ AKCIJSKI PLAN

Zakoni trebaju stvarati okvire na temelju strategije poljoprivrede
RH i Zpp-a (itki i jasni bez stalnih izmjena)
Jedan od prioritetnih infrastrukturnih projekata bi trebalo biti
navodnjavanje. Hitno definirati prioritetna podruja u kojima se
mogu poluiti najbolji rezultati.

12.

INFRASTRUKTURNI PROJEKTI

Samodostatnost u proizvodnji mesa i samo autohtone pasmine to je teko ostvarivo. Autohtone pasmine i druge vrste
autohtonih proizvoda (sir, vino, ulje,...) treba povezivati s gastro turistkom ponudom u veoj mjeri. Samodostatnosti proizvodnje
mesa treba teiti kroz umreavanje stoarskih farmi u sustav u
kojem e osim proizvodnje mesa biti umreene i druge
proizvodnje: bio-plinska postrojenja, plastenika proizvodnja s
klasinim ili hidroponskim uzgojem povra i voa ime bi se
mogla osigurati konkurentnost i na otvorenom tritu. Stoarska
proizvodnja je po svojoj prirodi infrastrukturno vrlo zahtjevna, ali i
sa stajalita zatite okolia - oneienja voda i emisija plinova.
Obavezno poduprijeti provoenje velikih infrastrukturnih
projekata kao npr.navodnjavanja. Navodnjavanje je ulo u
Program ruralnog razvoja i trenutno se pie Pravilnik o istom.
Planovi navodnjavanja upanija nisu sadravali predinvesticijske studije,a svako polje ima drugaije tehniko
rjeenje, drugaije kulture i sl. Stoga je potrebno napraviti
izvjee o provedbi NAPNAV-a, vidjeti to se gdje dogodilo i tek
onda predloiti rjeenja. Osim toga ako se za navodnjavanje
osiguravaju sredstava PRR onda treba vidjeti moe li se
implementirati u Pravilnik neka rjeenja do kojih se dolo kroz
provedbu NAPNAV-a . Najvei problemi negdje su izvori vode
(NATURA 2000), negdje upravljanje, negdje to uzgajati, negdje
13

MP, Hrvatske vode,

JLS i upanije,
poljoprivrednoprehrambeni fakulteti i
instituti

31.12.2018.

2016.-2018.

POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJ AKCIJSKI PLAN

slaba zainteresiranost buduih korisnika. To se ne moe
rjeavati preko koljena.

13.

PROMOCIJA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA

Napraviti prioritetnu listu nunih i potrebitih infrastrukturnih

projekata.
Unato injenici da smo ve 3. godinu u EU nismo iskoristili niti
jedan euro za promociju poljoprivrednih proizvoda iz sredstava
EU ni na domaem, ni na jednom vanjskom tritu (sadanja
Uredba (EU) 1144/2014). Hitno formirati radnu skupinu za
edukaciju i animaciju potencijalnih udruenja proizvoaa koji bi
mogli konkurirati za mjeru informiranja i promocije
poljoprivrednih proizvoda.

14.

15.

Raskidanje Ugovora za Codex

allimentarius

Petrokemija Kutina

Donijeti odluku da se Petrokemija ne moe dokapitalizirati prije

zavretka restruktuiranja (nakon ega e imati veu trinu vrijednost,
odnosno realnu ciienu) to je nacionalna strateka industrija i njezina
dokapitalizacija mora se provesti putem mirovinskih fondova ili
sredstvima HBOR-a
U FZOEU uvesti specijalizirani program sufinanciranja projekata na bio
masu i bio plin (mala skala, tipa do 150KW), ija bi primarna svrha bila
koritenje topline u svrhu poljoprivredne proizvodnje, a struja bi bila
nusprodukt (dananja situacija vodi prema koritenju vrijednog
poljoprivrednog zemljita za proizvodnju bio mase u svrhu proizvodnje
struje a ne hrane). Ovo je model borbe protiv energetskog
sirommatva u ruralnim zajednicama plus uvesti jaanje poticanja
sustava energetskih zadruga (openito).

14

MP, HGK, Udruenja

proizvoaa, HUP
31.3.2016.

2016.-2018.

POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJ AKCIJSKI PLAN

15