SADRŽAJ

SADRŽAJ......................................................................................................................................................1
UVOD...........................................................................................................................................................2
I. PONUDA...................................................................................................................................................3
II. TRAŽNJA..................................................................................................................................................6
III. RAVNOTEŽA PONUDE I TRAŽNJE............................................................................................................8
ZAKLJUČAK................................................................................................................................................15
LITERATURA...............................................................................................................................................16

1
 UVOD

Jedan od najboljih načina za shvatanje ekonomije je razumijevanje osnova ponude i

tražnje.Kroz ovaj rad pokušaćemo da na najjednostavniji način objasnimo pojmove ponude i
tražnje,te njihov odnos na tržištu to jeste konkretno ravnotežu ponude i tražnje.Iako svi iz
svakodnevnog života imamo predstavu o tome šta su ponuda i tražnja, razmotrićemo osnovne
definicije ponude i tražnje,faktore koji utiču na njih i stanje u kojem se ponuda i tražnja nalaze u
ravnoteži.Kroz ponudu i tražnju najlakše ćemo shvatiti kako dolazi do tržišne ravnoteže i
ravnoteže ponude i tražnje.

2
 I. PONUDA

Ponuda je količina proizvoda koju su ponuđači (proizvođači i/ili prodavači) spremni ponuditi na
tržištu pod određenim uslovima. Ti uslovi su:

• Cijena

• Troškovi distribucije

• Način plaćanja

• Preuzimanja rizika i sl.

Ukoliko na ponudu djeluje samo cijena onda govorimo o promjeni ponuđene količine. Grafički
se uticaj cijene prikazuje pomakom duž jedne krive ponude. Odnos ponude i cijene je
proporcionalan, odnosno rast cijena dovodi do povećanja ponude. Vrijedi i obrnuto. Ukoliko na
ponudu djeluje neki od necjenovnih faktora govorimo o spremnosti ponuđača da pri istoj visini
cijena ponude veće ili manje količine nekog proizvoda/usluge, odnosno o promjeni ponude.

Necjenovni faktori su slijedeći:

• Troškovi inputa i tehnologije

• Cijene komplementarnih proizvoda

• Organizacija tržišta

• Posebni uticaji

3
Faktori koji utiču na ponudu su:

• Cijena samog dobra

• Tehnologija

• Cijene inputa

• Cijene supstituta

• Organizacija tržišta

• Ostali faktori

Posledice:

• Viša cijena dobra povećava ponuđenu količinu

• Bolja tehnologija povećava ponudu

• Smanjenje troškova inputa (nadnice radnika) smanjenje troškova proizvodnje

povećava ponudu

• Niže carine povećavaju ponudu

• Bolji prirodni uslovi povećavaju ponudu

4
Grafikon ponude (ili kriva ponude) daje odnos između količine koju proizvođači žele prodati i
cijene dobara (ostale stvari ostaju iste). Uopšteno, ponuđene količine odgovaraju na promjene
cijene tako da se kriva ponude diže gore i na desno (ima pozitivan nagib) Slika 1.

Slika 1 – Kriva ponude

5
 II. TRAŽNJA
Tražnja je količina proizvoda koja se pod određenim uslovima traži na nekom tržištu. Ti uslovi
su:

• Tržišna cijena

• Mjesto kupovine

• Moguće odgađanje plaćanja itd.

Ukoliko na promjenu tražnje djeluje cijena govorimo promjeni potraživane količine.Temeljni

zakon kaže, ako se povećava cijena smanjuje se potraživana količina. Vrijedi i obrnuto.Ukoliko
na tražnju djeluju necjenovni faktori govorimo o spremnosti potrošača da pri istim cijenama kupi
veću ili manju količinu određenog proizvoda.

Necijenovni faktori su:

• Broj stanovnika

• Dohodak

• Cijene drugih dobara

• Ukusi

• Nenadani događaji

Faktori koji utiču na tražnju su:

• Vlastita cijena dobara

• Prosječni dohodak

• Stanovništvo

• Cijene supstituta

• Drugi faktori

6
Grafikon tražnje prikazuje odnos između količine dobara koje ljudi žele kupiti i cijena dobara
Slika 2. Predstavljena grafički kao kriva tražnje, uvijek drži ostale stvari istim, kao što su na
primjer lični dohoci, zahtijevnost potrošača itd. Mnogi su faktori uključeni u odnos potražnje:

• Cijene sličnih dobara

• Potrošačke zahtjevnosti (ukusi)

• Ostali činitelji

Slika 2 – Kriva tražnje

7
 III. RAVNOTEŽA PONUDE I TRAŽNJE

Ponuda i tražnja se razmatraju odvojeno kako bi se lakše mogla razumjeti priroda ponašanja
proizvođača odnosno potrošača.I jedni i drugi se pojavljuju na tržištu kako bi ostvarili sopstvene
ineterese – proizvođači nastoje da maksimiziraju profit kao razliku između troškova i tržišne
cijene dobra koje prodaju, dok potrošači, ograničeni raspoloživim dohotkom, nastoje da
maksimiziraju korisnost od dobara koji se nude na tržištu.Ipak, potpuna slika o tržištu može se
dobiti tek istovremenim posmatranjem i ponude i tražnje, jer ponuda i tražnja djeluju na tržištu
istovremeno,određujući kroz svoj odnos količinu i cijenu svakog dobra.Istovremenim
djelovanjem ponude i tražnje na tržištu se formira tržišna ravnoteža, odnosno ravnotežna količina
i ravnotežna cijena za svako dobro koje se nudi.

Ravnoteža ponude i tražnje na tržištu će biti kada ponuđene količine odgovaraju traženim, a
to će se desiti uz ravnotežnu cijenu po kojoj će količine koje traže kupci odgovarati količinama
koje su prodavci spremni da ponude.

Definicija: Tržišna ravnoteža predstavlja cijenovni i količinski odnos u kome su ponuda i

tražnja u ravnoteži.U tački ravnoteže količina robe koju kupci žele da kupe jednaka je količini
robe koju prodavci žele da prodaju.

Ravnotežna cijena je cijena pri kojoj je ponuđena količina robe jednaka traženoj količini.

Matematički, tržišna ravnoteža predstavlja tačku u kojoj se sijeku kriva ponude i kriva tražnje.
Pretpostavimo da na tržištu postoji samo jedan proizvođač neke robe „A“.Ako grafički
predstavimo ponudu i tražnju za robom „A“ odnos ponude i tražnje bi mogao izgledati kao na
slici 3.

8
 Slika 3 – Ravnotežna cijena

Možemo izvući nekoliko zaključaka: tržišna ravnoteža se formira u presjeku linija koje
predstavljaju funkcije ponude i funkcije tražnje, to jeste pri cijeni od 30 proizvođač je spreman
da ponudi 300, odnosno upravo onoliko koliko su kupci spremni da kupe po datoj cijeni.

Ostvarivanjem tržišne ravnoteže formiraju se ravnotežna cijena i ravnotežna količina.

Ravnotežna količina predstavlja količinu pri kojoj je tržište u ravnoteži.U našem primjeru
ravnotežna cijena iznosi 30 dok je ravnotežna količina jednaka 300. Kada se radi o tržištu
takozvane potpune konkurencije tada aktivnosti prodavaca i kupaca automatski pokreću trćište
prema ravnoteži – djelovanje slobodnog tržišnog mehanizma svaku cijenu koja se razlikuje od
ravnotežne teži da svede na ravnotežnu cijenu.

9
Višak ponude i višak tražnje

Tržišna cijena nekog dobra nije uvijek jednaka ravnotežnoj cijeni – ona uvijek varira i često je
niža ili viša od ravnotežne cijene. U takvim uslovima postoji ili višak ponude ili višak tražnje.U
nastavku ćemo vidjeti kako u uslovima potpune konkurencije sama „nevidljiva ruka tržišta“
obezbjeđuje svođenje bilo koje tržišne cijene na ravnotežnu cijenu.

Razmatraćemo ponovo primjer sa proizvođačem neke robe „A“ ovog puta predstavljen na
slici 4:

Slika 4 – Višak ponude i višak tražnje(nestašica – manjak ponude)

10
 Tržišna ravnoteža bi bila ostvarena u tački koja je presjek linije ponude i linije tražnje.Prema
tome u toj tački po cijeni od 30 bi bilo prodano 300 komada robe „A“.

Ako bi na primjer došlo do povećanja cijene sa 30 na 50,kupci više ne bi mogli da kupe 300
komada nego 100 komada robe.S druge strane prodavac bi mogao da po cijeni od 50 ponudi 500
komada robe „A“ .U ovom slučaju tržišna cijena je veća od ravnotežne cijene pa je prodavac
spreman da ponudi veće količine proizvoda. Ovakav slučaj na tržištu naziva se višak ponude. Po
datoj cijeni koja je veća od ravnotežne cijene kupci su spremni da kupe manje količine nego po
ravnotežnoj cijeni,dok je prodavac po toj cijeni spreman da ponudi više robe.Razlika između
količine koju je prodavac spreman da proda i količine koju su kupci spremni da kupe je upravo
višak ponude i u ovom slučaju iznosi 400 komada.Kako je tražnja u ovom slučaju manja od
ponude prodavac je prinuđen da spusti cijenu kako bi prodao nagomilane zalihe.Zbog toga cijena
dalje pada do ravnotežne cijene odnosno cijene koja će omogućiti prodaju cijele količine
ponuđene robe.

Ako bi, naprotiv, došlo da pada tržišne cijene ispod ravnotežne cijene, potrošači (kupci) bi bili
spremni da kupe više robe „A“, ali bi proizvođač po toj cijeni koja je niža od ravnotežne cijene
bio spreman da proizvede manje robe.Potrošači bi sada mogli da kupe 500 komada po cijeni od
10 , ali bi prodavac mogao da ponudi samo 100 komada robe „A“.Ovo bi bio slučaj viška tražnje
jer bi razlika između ponuđene i tražene količine bila 400.Kako je u ovom slučaju tražnja veća
od ponude,logična reakcija prodavca (proizvođača) je da poveća cijenu robe „A“.Cijena će dakle
rasti sve dok ne dostigne ravnotežnu cijenu koja će izbalansirati odnos ponude i tražnje.

Promjena tržišne ravnoteže

Kada se na tržištu uspostavi ravnoteža prodavci prodaju količinu robe koju su planirali da
prodaju, a kupci kupuju količinu robe koju su planirali da kupe. Međutim tržišna ravnoteža biva
narušena djelovanjem različitih faktora.Neki od tih faktora djeluju na tražnju,neki na ponudu a
neki na obije veličine.

11
Do promjene tržišne ravnoteže dolazi:

 Promjenom tražnje
 Promjenom ponude
 Promjenom i tražnje i ponude

Do promjene tražnje dolazi kada dođe do promjene u djelovanju nekog od faktora koji utiču na
tražnju – preferencije i nivo dohotka potrošača, cijene supstituta i komplementarnih proizvoda,
očekivanja o budućim privrednim kretanjima.Takođe do promjene ponude dolazi kada dođe do
promjene faktora koji na nju djeluju – troškovi, razvijenost tehnologije, cijena supstituta i
očekivanja o budućim privrednim kretanjima.Kada dođe recimo do rasta tražnje zbog rasta
dohotka potrošača,onda se kriva tražnje pomjera desno, a djelovanjem tržišnog mehanizma
dolazi do ponovnog uravnoteženja ponude i tražnje, samo ovog puta na višem nivou tržišne
cijene i pri većim kupljenim odnosno prodatim količinama (Slika 5).

Slika 5 – Povećanje tražnje

12
Početna tržišna ravnoteža obilježena je tačkom P1Q1, a nova ravnoteža sa tačkom P3Q3.Linija S
predstavlja ponudu,linija D predstavlja početnu tražnju,dok linija D’ predstavlja tražnju posle
povećanja dohotka.

Uticaj promjene ponude na tržišnu ravnotežu se može objasniti na sličan način.Kada dođe na
primjer do pada ponude zbog rasta cijene sirovina,onda će doći do pomijeranja krive ponude
ulijevo, a djelovanjem tržišnog mehanizma cijena će se sada formirati na višem nivou dok će
prodane količine odnosno kupljene količine biti smanjene (Slika 6).

Slika 6 – Promjena ponude

13
Posle povećanja cijene sirovina preduzeće je spremno da ponudi manje količine robe i na tržištu
nastaje nestašica jer je tražnja veća od količine ponuđene robe.Kriva ponude se pomjera ulijevo i
umjesto početne ravnoteže P3Q3,tržišna ravnoteža je sada u tački P1Q1 ,cijena je viša a
ponuđena količina proizvoda manja.

Navedeni primjeri promjena ponude i tražnje su pojednostavljeni.U praksi se naime,promjene

tražnje i ponude nikad ne odvijaju odvojeno,već se i ponuda i tražnja neprekidno i istovremeno
mijenjaju pod uticajem najrazličitijih faktora.

14
 ZAKLJUČAK

Kroz ovu osnovnu analizu ponude i tražnje možemo reći da su te dvije komponente vrlo
važne na tržištu. To su osnovni mikroekonomski alati koji nam govore koliko će proizvođači
biti spremni proizvesti, to jest, koliko će potrošači potraživati određenu vrstu robe, zavisno o
cijeni. Kada ne bi postojala ponuda, odnosno tražnja tržište bi se našlo u pravom haosu jer tada
se ne bi znalo koju količinu treba ponuditi, odnosno koja je količina potraživana više ili manje.
Najvažnije od svega je da će ponuda i tražnja uvijek postojati bez obzira na faktore koji na njih
utiču, jer uvijek će biti neko ko će ponuditi određeni proizvod i onaj ko će potraživati određene
količine tog proizvoda.Zahvaljujući djelovanju tržišnog mehanizma („nevidljive ruke tržišta“),
ponuda i tražnja uvijek teže da budu u ravnoteži, to jeste da se postigne optimalna odnosno
ravnotežna cijena koja će izbalansirati količinu robe koja se nudi i koja se traži.

15
 LITERATURA

1. Ivanić, Mladen, Principi ekonomije, Banjaluka,1999.

2. Mandić, Boško, Osnovi ekonomije (skripta),Gradiška,2009.
3. Polovina, Svetisav, Osnovi ekonomije,“Alinea“,Zagreb,1998.
4. Wasserbauer,Branko, Osnovi ekonomije, Karlovac, 2004.

16