Professional Documents
Culture Documents
Hidraulicne Prese I Cekici 2014 PDF
Hidraulicne Prese I Cekici 2014 PDF
4. HIDRAULINE PRESE
4.1. UVOD, NAIN FUNKCIONISANJA, OSNOVNE OSOBINE
Hidrauline prese su maine statikog dejstva u kojih se potencijalna energija tenosti pod
pritiskom pretvara u mehaniki rad. Njihova glavna karakteristika je sila, ijim dostizanjem
prestaje proces deformisanja. Nominalna sila maine definisana je nominalnim pritiskom
radne tenosti (P) i povrinom cilindra (A):
(1)
Fn P A
Q
A
(2)
Ako se protok ne menja tada je brzina pritskivaa konstantna u odreenoj fazi rada maine
(sl. 4.1). Konstantnost brzine pritiskivaa tokom procesa deformisanja je znaajna prednost u
odnosu na krivajne prese. Promena brzine pritiskivaa po fazama radnog ciklusa je mogua a
ostvaruje se promenom protoka i veliine poprenog preseka cilindra, to je ilustrovano na sl.
??, gde je brzina pritiskivaa u povratnom hodu znatno vea od brzine u radnom hodu prese
zahvaljujui malom poprenom preseku cilindra sa donje strane klipa.
PQ
( koeficijent
korisnog dejstva). Pogonski sistem hidraulinih presa moe biti: 1 direktni pumpni
pogon, 2 pumpno-akumulatorski, 3 multiplikatorski, to zavisi od traenih tehnikih
karakteristika, odnosno namene prese. Ugraeni cilindri u prese mogu biti jednostranog ili
dvostranog dejstva. Pumpe koje se koriste kod hidraulinih presa mogu biti: krivajno
klipne i rotaciono klipne, krilne i zupaste.
2. Izvrni deo hidrauline prese je pritiskiva na koji se postavlja pokretni deo alata. Na
nekim presama ulogu izvrnog dela ima sto prese koji je pokretan. Pokretanje pritiskivaa
izvodi se sa jednim ili vie hidraulinih cilindara zavisno od njegovih dimenzija.
3. Sistem upravljanja hidrauline prese obezbeuje ostvarenje svih funkcija i performansi
prese. Sastoji se iz hidraulinih komponenti (ventila) i elektronskih komponenti
(graninika i kontrolera).
4. Sistem za podmazivanje obezbeuje podmazivanje voica pritiskivaa.
5. Nosea struktura hidrauline prese objedinjuje sve delove u jedinstvenu celinu, a moe
biti otvorena i zatvorena.
Na slici 4.2 prikazana je hidraulina presa jednostrukog dejstva s jastukom za izvlaenje, koja
se sastoji iz sledeih sklopova: 1 radni cilindar, 2 pritiskiva, 3 ploa jastuka, 4, 5
cilindri jastuka za izvlaenje, 6 donja traverza (sto prese), 7 stubovi, 8 gornja traverza, 9
zavrtanj za prednaprezanje stubova prese.
Prema broju dejstava hidrauline prese mogu biti a) prese jednostrukog dejstva, b)
prese viestrukog dejstva. Kod presa jednostrukog dejstva poeljno je da se u sto maine
ugradi jastuk za izvlaenje koji poveava opseg primene takve maine.
nc
60
[min 1 ]
tc
a)
b)
c)
Slika 4.4. Faze funkcionisanja hidrauline prese
a)pribliavane, b)deformisanje, c) povratni hod
Na izbor hidrauline prese utiu tehnoloki zahtevi, tj. njihovo usklaivanje s tehnikim
karakteristikama prese u koje spadaju:
1. nominalna sila glavnog dejstva prese
6
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
Radna tenost
Radna tenost kod hidraulinih presa je komponenta koja je veoma znaajna za
ispravno funkcionisanje ove vrste maina. Radna tenost obezbeuje prenos hidrauline snage
od pumpe do radnog cilindra, podmazuje pokretne delove pumpe i u radnom cilindru,
obezbeuje antikorozionu zatitu povrina pumpe, radnog cilindra upravljakih elemenata i
cevovoda i odvodi toplotu i neistoe iz hidraulinog sistema.
Radna tenost u pogonskim sistemima hidraulinih presa moe biti:
a) voda sa dodatkom emulzije
b) mineralno ulje
Pogonski sistemi modernih hidraulinih presa koriste mineralno ulje ije karakteristike
su odreene standardima pojedinih zemalja, kao na primer DIN 51524 deo 2 (u naoj
zemlji hidraulina ulja na mineralnoj bazi definisana su standardom JUS ISO 67434/1991) prema kojem hidraulino ulje mora da ispunjava sledee zahteve:
Wk
p cev ak cil
W1 W2
gde je:
Wk - koristan rad
W1 - uloen rad u radnom hodu
W2 - uloen rad u povratnom hodu
p - stepen korisnog dejstva pumpe
cev - stepen korisnog dejstva cevovoda
ak - stepen korisnog dejstva akumulatora
cil - stepen korisnog dejstva cilindra
Pri odreivanju ukupnog stepena korisnog dejstva nije potrebno uzimati u obzir energetiku
povratnog hoda jer su gubici energije u ovom delu ciklusa relativno mali i mogu se zanemariti
pa je efektivni koeficijent korisnog dejstva cilindra definisan izrazom:
W
Wk
ec k
Wu W1 W2
Gubici energije u radnom hodu prese definiu se odnosom odgovarajuih energetskih
komponenti, tj. stepenom korisnog dejstva cilindra:
ec1
Wc1 Wk
h v m
W1 W1
11
12
13
14
HFA3200plus
HFA4500plus
HFA7000plus
Total force kN
2000-3200
3000-4500
4675-7000
Ram stroke mm
180
230
230
330-410
330-410
330-410
630x630
800x800
900x900
640x900
810x1000
910x1260
15
hodova u jedinici vremena (preko 2000 min-1), koji omoguuju isecanje pravolinijskih i
krivolinijskih kontura u limu. Osim toga, maina je snabdevena velikim brojem standardnih
alata koji omoguuje probijanje i prosecanje otvora razliitih oblika i dimenzija (slika 4.18).
Na slicije prikazan izgled maine za inkrementalnu obradu TRUMPF tip 2020 koja ima
sledea tehnike karakteristike:
maksimalna radna povrina 2540 mm x 1270 mm
maksimalna sila 180 kN
16
Osnovni tipovi alata za ovu vrstu maina su alati za probijanje otvora razliitih oblika i
dimenzija, alat za prosecanje, alat za utiskivanje i alt za savijanje (slika 4.18 i 4.19)
a)
b)
a)
b)
17
Savremene abkant prese grade se sa numerikom kontrolom pojedinih osa (slika 4.20):
CNC upravljanje graninikom (x osa)
CNC upravljanje hodom pritiskivaa (y osa)
CNC upravljanje uzdunim graninikom (z osa)
Broj upravljakih osa abkant prese zavisi od stepena automatizacije maine i moe biti od 3
do 6.
19
Slika 4.26- Sistem za odravanje paralelnosti kretanja pritiskivaa kod abkant prese
20
Jedan od problema pri radu hidrauline abkant prese je odravanje paralelnosti kretanja
iga u odnosu na donji deo alata matricu.
Ako se od maine zahteva via tanost onda se mora poveati krutost nosee strukture
ili uvesti kontrolno regulacioni sistem. Jedno od reenja za odravanje paralelnosti alata
prikazano je na slici 4.26, koje je zasnovano na praenju pomeranja krajeva pritiskivaa i
aktiviranju dodatne koliine tenosti u odgovarajui cilindar.
Posebnu grupu presa za savijanje i druge vrste oblikovanja debelih limova, predstavljaju
hidrauline prese koje svoju osnovnu primenu nalaze u tekoj mainogradnji, npr.
brodogradnji (sl. 4.27 i 4.28). Ove maine grade se kao prese jednostrukog i viestrukog
dejstva. Nosea struktura moe biti otvorena ili zatvorena. Karakterie je veliki radni prostor u
koji se postavljaju jednostavni alati.
21
22
23
24
26
Alat za reverzibilno duboko izvlaenje na ovoj presi prikazan je na slici 4.41, u kojem
se osim izvlaenja obavlja i operacija opsecanja.
27
28
Probna presa mora da simulira uslove rada krivajne prese sa sloenim krivajnim
mehanizmom (laktasti, link, multi-link, i dr.), koje se koriste za izradu karoserije
automobila. To podrazumeva da hidraulina presa ima snaan i brz pogonski sistem sa
adekvatnim upravljakim sistemom. Maina takoe ima i odgovarajui dra lima sa
dejstvom u vie taaka. Cilj ispitivanja alata na probnoj presi je da se u potpunosti ovlada
tehnologijom kako bi vreme zastoja u procesu proizvodnje svelo na minimum.
Na donjem dijagramu (sl. 4.45) je prikazana simulacija hoda krivajne prese pomou
pogonskog sistema probne prese (Mller Weingarten). Na ovoj presi moe se simulirati rad
multi-point draa lima kao proces predubrzavanja draa lima.
30
31
33
Tehniki podaci:
nominalna sila 9 MN
maksimalni hod pritiskivaa 550
mm
Svetli otvor prese 1550 mm
Dimenzije stola prese 1300x1000
mm
Sila izbacivaa u stolu prese 500
kN
Sila jednog izbacivaa u
pritiskivau 100 kN
Broj izbacivaa u pritiskivau 3
35
a)
b)
36
a)
b)
37
a)
b)
Slika 4.60- Hidraulina presa za kalibrisanje Lasco serije KP (a) i tipini delovi koji se
kalibriu nakon sinterovanja (b)
38
39
Masa otkivaka dobijenih ovim postupkom kree se i do nekoliko desetina tona (npr.
turbinsko vratilo mase preko 200 t koje se kuje na hidraulinoj presi od 75 MN). Kovanje
takvog vratila traje 7 sati, zagrevanje (12 puta) 205 sati i transport 7 sati.
Transport i okretanje tekih otkivaka kod slobodnog kovanja izvodi se pomou specijalnog
manipulatora koji se kree po inama (sl.4.61).
Upravljanje manipulatorm moe biti spregnuto sa radom hidrauline prese. Na sl.4.62
prikazana je hidraulina presa za slobodno kovanje od 25 MN firme Japan Steel Works, koja
proizvodi ovakve tipove presa sa nominalnom silom od 3 do 80 MN za kovanje otkivaka
mase od 300 kg do 120 t. Ova firma takoe proizvodi i odgovarajue manipulatore.
4.2.2.2.2. HIDRAULINE PRESE ZA KOVANJE U KALUPU
Za kovanje u kalupu takoe se mogu koristiti hidrauline prese sa direktnim pumpnim i
pumpno-akumulatorskim pogonskim sistemom. Prese za kovanje starije konstrukcije sa
nominalnom silom veom od 50 MN graene su sa multiplikatorskim pogonskim sistemom.
Slika 4.63- Hidraulina prese za kovanje Lasco a) tip VPE b) tip VPZ
40
41
Na slici 4.65 je prikazana hidraulina presa Mller Weingarten tip ZE koje se grade sa
nominalnom silom do 50 MN. Ovaj tip maina koristi se kovanje delova od aluminijuma
(delovi asije automobila) kao i za kovanje delova od elika, na primer, kolenasto vratilo
motora, klipnjaa, pogonska vratila automobila itd.
Na slici 4.66 je prikazana automatska linija za kovanje sa hidraulinom presom Mller
Weingarten tip ZE kao osnovnom jedinicom za kovanje i robotom za dodavanje pripremaka.
42
44
U pogledu optreenja nosee strukture, ona moe biti prednapregnuta (sl. 4.71) ili bez
prednaprezanja. Svrha prednaprezanja je poveanje nosivosti nosee strukture.
46
47
3
2
1
48
Pri porastu sile raste i pritisak pa se drugi sklop pumpe ukljuuje pri pritiscima veim od
p a uz smanjeje protoka Qb , a pri dostizanju pritiska pb ukljuuje se i trei sklop pumpe sas
protokom Qc . Na taj nain se reim rada hidrauline prese sa konstantnom snagom elektro
motora pribliava radu idealne pumpe.
c) Pogonski sistem sa dve pumpe koje pokree isti elektromotor. Pumpe zadovoljavaju
uslov
N pm p1 Q1 Q2 p 2 Q2
Do vrednosti pritiska p1 rade pbe pumpe sa protokom (Q1 Q2 ) , a posle toga prva pumpa
se iskljuuje a druga radi sa pararmetrima p 2 ,Q2 .
b) Pumpno-akumulatorski pogonski sistem
Kod hidraulinih presa sa ovom vrstom pogona, akumulator (5) puni se tenou pod
pritiskom za vreme pauze i praznog hoda, koja se koristi u radnom delu hoda. Maksimalni
pritisak u akumulatoru jednak je maksimalnom pritisku pumpe (p). Na taj nain poveava se
ukupna snaga prese koja iznosi: N max p (Q Q A ) , gde je QA - protok akumulatora. Pri
pranjenju akumulatora sniava se pritisak, a dozvoljeni pad pritiska iznosi 10-20 procenata
nominalnog pritiska.
49
50
a)
b)
51
52
53
54
55
56
Razvodni ventili
Directional control valves
Wegeventile
58
59
5.
EKII
5.1 UVOD, PRINCIP RADA I PODELA
60
61
mv 2
p1 A1 p2 A 2 H
2
m1v12 m 2 v 22
2
2
62
63
a)
b)
Slika 5.8 - ekii za slobodno kovanje
a) eki lunog tipa, b) eki mostovskog tipa.
64
a)
b)
c)
Ovaj eki kao radni fluid moe da koristi vodenu paru ili vazduh pod pritiskom. Pri
radu sa vodenom parom vea je raspoloiva (efektivna) energija, dok je pri radu sa vazduhom
vei koeficijent korisnog dejstva maine.
Slika 5.12 - Parovazduni eki Huta Zygmunt MPM 3150B, Poljska (1985)
Nominalna energija 36 kJ, broj hodova 110/min., maksimalni hod 800 mm,
masa nakovnja 24 t, ukupna masa 35 t, potronja vodene pare 650 kg/as
Uvoenje radnog fluida u radni cilindar s donje odnosno s gornje strane izvodi se pomou
razvodnika. Dovoenjem radnog fluida s donje strane klipa podie se malj, a dovoenjem
fluida u gornji deo cilindra ubrzava se malj nadole. Zbog velike mase malja i njegove velike
brzine, ostvaruje se velika raspoloiva energija, koja se preko kalupa prenosi na otkivak. Zbog
udarnog dejstva malja postiu se ogromne sile (procenjena vrednost oko 1000 G1, G1 - teina
malja), pa se po pravilu parovazduni ekii koriste za kovanje najkomplikovanijih otkivaka.
Masa nakovnja je bitan parametar parovazdunog ekia i od nje zavisi stepen korisnog
dejstva maine. Odnos mase nakovnja (m2) prema pokretnoj masi (m1) kod ovih ekia kree
se u rasponu od 20 do 25. Kod ekia za slobodno kovanje taj odnos je od 10 do 15.
5.2.3. Protivudarni paro-vazduni ekii
Protivudarni ekii su u osnovi parovazduni ekii. Pokretanje maljeva ovih ekia moe biti
zavisno (povezano) ili nezavisno. Kod ekia s meusobno povezanim maljevima, prenos
pogona na donji malj moe biti mehaniki (sl. 5.13a) i hidraulini (sl. 5.13b). Kod ekia s
mehanikim prenosom, paket elinih traka prebaenih preko rolni pokazao se efikasnim i
pouzdanim u radu. Provazduni ekii ove vrste proizvodili su se sa efektivnom energijom do
500kJ. Kod ekia sa hidraulinim prenosom, pokretanje donjeg malja ostvaruje se pomou
sredinjeg klipa na koji deluje tenost pod pritiskom koji se stvara dejstvom spoljanjih
klipova to su povezani s gornjim maljem. Nominalna energija ovih ekia kree se od 200 do
1000kJ.
ekii s nezavisnim pogonom (sl. 5.13c) ostvaruju visoke vrednosti raspoloive energije i
veliki broj hodova u jedinici vremena. Zajednika karakteristika svih protivudarnih ekia je
to se kod njih udarno optereenje ne prenosi na tlo pa su i njihovi fundamenti mnogo manje
mase i jednostavnije konstrukcije.
66
Pokretanje malja kod pneumatskog ekia izvodi se vazduhom pod pritiskom iz kompresora
koji predstavlja sastavni deo ekia (sl. 5.15). Pri kretanju klipa kompresora nadole vri se
podizanje malja, a pri pokretanju klipa kompresora nagore, ubrzava se malj nadole. Broj
hodova malja odgovara broju hodova klipa kompresora u jedinici vremena. Ranije su se
pneumatski ekii gradili i kao slobodnopadajui.
68
povratnom hodu potrebna je manja koliina tenosti pod niim pritiskom. Pumpe pogonskog
sistema su klipno-aksijalne.
69
70
71
Slika 5.24 - Savremena automatska linija Lasco za kovanje prednje osovine kamiona:
1-dodava pripremka, 2-rotaciona gasna pe, 3-manipulator za dodavanje zagrejanog
pripremka iz pei do prese, 4-Hidraulina presa VPA 250, 5-manipulator Ma 100, 6manipulator I, 7-manipulator II, 8-protivudarni hidraulini eki GH 4000 (400kJ), 9hidraulina presa VP 1600 (16000kN)
5.5. MEHANIKI EKII
Mehaniki ekii spadaju u najstarije maine za kovanje i preteno pripadaju grupi slobodno
padajuih ekia, sa izuzetkom ekia sa oprugom koji pripada ekiima dvojnog dejstva.
Najznaajniji tipovi mehanikih ekia su:
a) eki sa daskom
b) eki sa kaiem
c) eki sa lancem
d) eki sa oprugom
72
eki sa daskom spada u kategoriju slobodnopadajuih ekia, kod kojih se malj mase m1
podie u krajnji gornji poloaj pomou daske i valjaka. Masa malja se kree od 500 do
2500kg. Najosetljiviji deo pogonskog sistema je upravo daska iji radni vek je oko 50 radnih
sati.
Efektivna energija ekia jednaka je: Wn Ek E p m1 g H
a)
b)
a)
b)
nominalna energija od 2,5 do 100 kJ. Broj hodova se kree od 45-55 (od 80-100). Nosivost
lanca je (3,5-4) G1.
74
Wn W1 W2 W3
W1- kinetika energija krutog polunog sistema
W2- potencijalna energija malja podignutog na odreenu visinu
W3-potencijalna energija opruge
Masa malja ovog ekia se kree od 20 do 200 kg a broj hodova od 125 do 300 /min. eki sa
oprugom koristi se za otkivanje otrice poljoprivrednih maina (raonik pluga, klinovi drljae i
sl.) i runih alata. Veoma su pouzdani u radu.
6. FUNDAMENTI
Fundament ekia predstavlja osnovu na koju se postavlja eki i nakovanj. Pri radu ekia
fundament prima jaka udarna optereenja to izaziva njegovo pomeranje i vibracije. Od
konstrukcije fundamenta u mnogome zavisi pravilan rad ekia a takoe i nivo buke u
pogonu.
Fundamenti mogu biti potporni koji su namenjeni za statika i slaba dinamika optereenja i
udarni fundamenti koji su namenjeni za prijem jakih udarnih i dinamikih optereenja.
Udarni fundamenti se dele na fundamenti krute konstrukcije i vibroizolovane.
Potporni fundament predstavlja armirani betonski blok za koji se uvruje eki. Koristi
se kod protivudarnih ekia (ekii sa pokretnim nakovnjem) gde nema jakih udara i
vibracija. Na samom fundamentu su uliveni ankeri za vezivanje ekia . Ako grunt (zemlja)
nije kvalitetna fundament se osigurava elinim ipkama koje se pobijaju u zemlju.
Udarni fundamenti
Udarni fundamenti se primenjuju za prijem udarnih optereenja kod svih ekia sa
nakovnjem. Izrauju se ili kao jednodelni , gde se zajedno sa ekiem postavlja i nakovanj ili
kao viedelni. Udarni fundament je armirani betonski blok odreene mase i povrine
oslanjanja. Gradi se kao jednodelni i viedelni. Ako u pogonu postoji vie ekia fundamenti
mogu biti objedinjeni i meusobno spojeni u linijsku konfiguraciju. Nakovanj ekia
postavlja se na drveni jastuk ili jastuk od gume kako bi se ublailo udarno optereenje.
75
kf = 48
kf = 34
kf = 33
kf = 25
Vibroizolovani fundamenti
Primenjuju se kod ekia dvojnog dejstva i u stanju su da prigue udarna optereenja i
vibracije. Starija konstrukcija vibroizolovanog fundamenta se sastojala od betonskog bloka i
amortizera.
Novije aktuelne konstrukcije vibroizolovanih fundamenata i absorbera udara prikazane su
na slici 5.30 i 5.31.
a)
b)
c)
76
7. LITERATURA
1. Lange K.: Handbook f Metal Forming, McGraw-Hill, Inc., ISBN 0-07-036285-8,
1985.
2. Altan T., Ngaile G., Schen G.: Forging - Fundametals and Applications, ASM
International, Materials Park, Ohio, 2005.
3. Mkelt H.: Die Mechanischen Pressen, Carl Hanser, Verlag Mnchen, 1961.
4. Oehler G.: Die Hydraulischen Pressen, Carl Hanser, Verlag Mnchen, 1962.
5. Mller E.: Hydraulische Pressen, Springer - Verlag, Berlin/Gttingen/Heidelberg,
1959.
6. Mller E.: Hydraulic Forging Pressees, Springer - Verlag, Berlin/ Heidelberg, 1968.
7. Spur G., Stferle T.: Handbuch der Fertigunkstechnik, Umformen, Band 2/1, ISBN 3446-12533-7, Carl Hanser Verlag Mnchen, Wien, 1983.
8. Spur G., Stferle T.: Handbuch der Fertigunkstechnik, Umformen, Band 2/2, ISNB 3446-13805-6, Carl Hanser Verlag Mnchen, Wien, 1984.
9. Spur G., Stferle T.: Handbuch der Fertigunkstechnik, Umformen und Zerteilen, Band
2/3, ISBN 3-446-13947-8, Carl Hanser Verlag Mnchen, Wien, 1985.
10. Schuler: Metal forming handbook, CD Springer-Velag Berlin, Heidelberg, 1998.
11. Gube G.: Schmiedehmmer, Berechnung und Konstruktion, VEB Verlag Technik,
Berlin, 1960.
12. Tschaetsch H.: Metal Forming Practice Processes Machines Tools, IBN-10 3540-33216-6, Springer, Berlin, 2005.
13. Mller Weingarten: Form Folows Technology Products and Technology, CD 1,
2007.
14. Mller Weingarten: Form Folows Technology Products and Technology, CD 2,
2007.
77
15. . . . .: , , , IV-4:,
, , , 2005.
16. Popovi P., Temeljkovski D.: Maine za obradu deformisanjem I i II deo, Univerzitet
u Niu, Mainski fakultet, Ni, 1991.
17. Planak M., Viloti D.: Tehnologija plastinog deformisanja, Univerzitet u Novom
sadu, Fakultet tehnikih nauka, Novi Sad, 2003.
18. P. Groche, D. Fritsche, E. A. Tekkaya, J. M. Allwood, G. Hirt, R. Neugebauer:
Incremental Bulk Metal Forming, Annals of the CIRP Vol. 56/2/2007, pp. 635-656.
19. Klocke F., Knig W.: Fertigungsverfahren 4 - Umformen, Springer Berlin Heidelberg
New York, 2006.
20. Neugebauer R.: Intelligent Machine Systems for Forming Processes, Frauhofer
Institut, Werkczeugmaschinen und Umformtechnik, Chemnitz
21. Wenzel L.: Innovative Excenter-Schmidepressen, Schmide-Journal, pp 27-29, Mrz,
2001.
22. Viloti D., Planak M., Kuzman K., Milutinovi M., Movrin D., Skakun P., Luanin
O.: Application of Net Shape and Near-Net Shape Forming Technologies in
Manufacture of Roller Bearing Components and Cardan Shafts, Journal for
Technology of Plasticity, ISSN 0354-3870, Vol. 32, pp. 87-104, FTN, Novi Sad,
2007.
23. Katalozi kompanije Lasco Umformtechnik GmbH, Coburg, Germany, 2007.
24. Katalozi firme Schuler Pressen gmbh&co.kg., Gpingen, Germany, 2007.
25. Katalozi kompanije Mller Weingarten AG, Weingarten, Germany, 2007.
26. www.mueller-weingarten.de (septembar 2007.)
27. www.schuler.co. (jul 2008.)
28. www.lasco.com (jul 2008.)
29. www.komatsusanki.co.jp/en (jul 2008.)
30. www.hatebur.com (jul 2008.)
31. www.galdabini.it (jul 2008.)
32. www.enomt.co.jp (jul 2008.)
33. www.bruderer-presses.com (jul 2008.)
34. www.aida-global.com (jul 2008.)
35. www.strecon.dk (jul 2008.)
36. www.oilgear.com/.../industries/forge/index.php (jul 2008.)
37. www.nichidai.jp/english/whats/netshape.html (jul 2008.)
38. www.kuka.com (jul 2008.)
39. www.serapid.fr (jul 2008.)
40. www.gudel.com (jul 2008.)
78
SADRAJ
4. HIDRAULINE PRESE ................................................................................................ 83
4.1. Uvod, nain funkcionisanja, osnovne osobine ............................................................... 83
4.2. Vrste hidraulinih presa ................................................................................................. 89
4.2.1. Hidrauline prese za obradu lima ................................................................................ 89
4.2.1.1. Univerzalne hidrauline prese .................................................................................. 90
4.2.1.2. Hidrauline prese za razdvajanje lima .................................................................... 91
4.2.1.3. Hidrauline prese za savijanje .................................................................................. 97
4.2.1.4. Hidrauline prese za oblikovanje viepozicionim alatom ........................................ 102
4.2.1.5. Hidrauline prese za duboko izvlaenje ................................................................... 104
4.2.1.6. Viepozicione hidrauline prese............................................................................... 106
4.2.1.7. Hidrauline probne prese (tryout prese) ................................................................... 109
4.2.1.8. Automatske linije za obradu lima............................................................................. 111
4.2.2. Hidrauline prese za zapreminsko deformisanje ......................................................... 112
4.2.2.1. Prese za hladno oblikovanje .................................................................................... 113
4.2.2.1.1. Prese za hladno istiskivanje................................................................................... 113
4.2.2.1.2. Prese za hladno utiskivanje .................................................................................. 115
4.2.2.1.3. Prese za ispravljanje .............................................................................................. 117
4.2.2.1.4. Prese za kalibrisanje ............................................................................................. 118
4.2.2.2. Hidrauline prese za toplo oblikovanje ................................................................... 119
4.2.2.2.1. Hidrauline prese za slobodno kovanje ................................................................ 119
4.2.2.2.2. Hidrauline prese za kovanje u kalupu ................................................................ 120
4.2.2.2.3. Viepozicione kovake prese ................................................................................ 121
4.2.2.2.4. Horizontalna presa za toplo istiskivanje profila .................................................... 122
4.3. Elementi konstrukcije hidraulinih presa ....................................................................... 124
4.3.2. Pogonski sistem hidraulinih presa ............................................................................. 128
4.3.3. Sistem upravljanja kod savremenih maina za obradu deformisanjem................... 134
5.0 EKII .......................................................................................................................... 139
5.1.Uvod, princip rada i podela ekia .................................................................................. 139
5.2. Parovazduni eki ......................................................................................................... 143
5.2.1. ekii za slobodno kovanje......................................................................................... 143
5.2.2. ekii za kovanje u kalupu ......................................................................................... 144
5.2.3. Protivudarni paro-vazduni ekii ............................................................................... 145
5.4. Hidraulini ekii ........................................................................................................... 147
5.5. Mehaniki ekii ............................................................................................................ 151
6. FUNDAMENTI ............................................................................................................... 154
7. LITERATURA .................................................................................................................. 156
79