SVEUILITE J.J.

STROSSMAYERA U OSIJEKU
EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

Sofija Turjak, G6
e-mail: sofija.turjak@gmail.com

DIONIKO DRUTVO INA naftna kompanija d.d.

Seminarski rad iz kolegija:

MIKROEKONOMIKA

U Osijeku, svibanj 2012.

SADRAJ
1.

UVOD.................................................................................................................................1

2.

PODACI O MIKROEKONOMSKOM SUBJEKTU.....................................................2

2.1.

Povijesni podaci promatranog poduzea.................................................................2

2.2.

Osnovni podaci o poduzeu.......................................................................................4

2.3.

Emisija redovnih dionica...........................................................................................4

2.3.1.
3.

Struktura dioniara............................................................................................5

POJAM DIONIKOG DRUTVA................................................................................6

3.1.

Zakon o trgovakom drutvu....................................................................................6

3.2.

Osnivanje dionikog drutva.....................................................................................6

3.3.
3.4.
4.

Dionica kao instrument financiranja poslovanja poduzea...............................7

Organi dionikog drutva..........................................................................................8

ZAKLJUAK................................................................................................................9

LITERATURA....................................................................................................................10

DIONIKO DRUTVO INA D.D.

1. UVOD
Pojam je dionikog drutva u pravnoj praksi Republike Hrvatske reguliran Zakonom o
trgovakim drutvima. Sukladno odredbama Zakona o trgovakim drutvima, dioniko je
drutvo trgovako drutvo u kojemu lanovi drutva sudjeluju u temeljnom kapitalu drutva
koji je podijeljen na dionice. Dioniko je drutvo osnovano kada je upisano u sudski registar
te kada je potpisana izjava o osnivanju i usvojen statut.
Uloga je dionikog drutva u osiguranju potrebnih sredstava za poslovanje poduzea
neophodna. Osiguranje potrebnih sredstava za nesmetano odvijanje poslovnih procesa
temeljni je cilj svakog gospodarskog subjekta. esto puta gospodarski subjekti nisu u
mogunosti izdvojiti dovoljno sredstava iz vlastitog poslovanja jer bi to prouzroilo brojne
probleme samom poduzeu.
Kao alternativa unutarnjim izvorima prikupljanja sredstava, pojavljuju se vanjski izvori
prikupljanja sredstava od strane odreenog poduzea. Vanjski se izvori sredstava uglavnom
odnose na emisiju vrijednosnih papira koje je mogue podijeliti na dugorone i na
kratkorone. Kratkorona emisija vrijednosnih papira odnosi se na emisiju trezorskog i
komercijalnog zapisa, dok se pak dugorona emisija vrijednosnih papira odnosi na emisiju
dugoronih vrijednosnih papira, dionica i obveznica.
Predmet e promatranja seminarskog rada biti dioniko drutvo te njegove dionice kao
instrument financiranja poslovanja poduzea. Pojam e dionikog drutva biti obraen i sa
teorijskog i sa praktinog stajalita naftne kompanije INA d.d.. Obzirom da se radi o
poduzeu ija tradicija poslovanja duga skoro sedam desetljea, biti e govora o:

osnovnim podacima promatranog poduzea

povijesnim podacima promatranog poduzea
proizvodnom asortimanu
Zakonu o trgovakim drutvima
pojmu dionikog drutva
vrsti dionica
strukturi dioniara
organima drutva.

Sva e prikupljena saznanja biti stavljena u slubu izrade zakljuenog stajalita na

temu seminarskog rada. No, prije govora o temi seminarskog rada, potrebno je rei nekoliko
rijei o povijesti trgovakih drutva u Republici Hrvatskoj. Do devedesetih godina u
Republici je Hrvatskoj prevladavao socijalistiki sustav kojeg je karakterizirao drutveno
1

DIONIKO DRUTVO INA D.D.

vlasnitvo. Takovo gospodarsko okruenje nije rezultiralo gospodarskim napretkom, naprotiv
zemlje su nazadovale to je rezultiralo raspadom drava te tranzicije gospodarskih sustava.
Kako su zemlje polako gradile svoje drutvene sustave i donosile zakonske regulative,
omoguen je razvoj njihovih gospodarskih sustava te formiranje trgovakih drutava bilo da
je rije o:

dionikim drutvima
komanditnim drutvima
javno trgovakim drutvima ili pak
drutvima s ogranienom odgovornou.

2. PODACI O MIKROEKONOMSKOM SUBJEKTU

INA industrija nafte d.d. naftna je kompanija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj. INA Grupu
ini vei broj ovisnih drutava koja su u potpunom ili djelominom vlasnitvu naftne
industrije INA d.d. .
Sama INA Grupa od velike je vanosti ne samo za trite Republike Hrvatske ve i trita
susjednih zemalja nae regije. Sama grupacija ima dominantnu ulogu u cjelokupnom naftnom
poslovanju Republike Hrvatske u pogledu istraivanja i razvoja, proizvodnje te distribucije
nafte, naftnih derivata te plina.

2.1.

Povijesni podaci promatranog poduzea

Pod imenom INA naftna kompanija d.d. posluje gotovo pola stoljea, a nastala je jo davne
1964. godine i to spajanjem triju tvrtki1:

Nafta plin

rafinerija Sisak

rafinerija Rijeka.

Daljnjim procesom razvitka i napretka, INA naftna kompanija d.d. s vremenom prerasta u
kompaniju koja ukljuuje2:
1
2

Dostupno na: http://www.ina.hr/default.aspx?id=35 (preuzeto 15. Svibnja 2012.)

Dostupno na: http://www.ina.hr/default.aspx?id=35 (preuzeto 15. Svibnja 2012.)

DIONIKO DRUTVO INA D.D.

Rafineriju nafte Zagreb

Tvornicu mineralnih gnojiva u Kutini

Petronaftu Solin

Naftovod Opatovac Bosanski Brod

Inenjering Zagreb

petrokemijske tvornice OKI Zagreb

DINA Omialj

Meutim, svima dobro poznata politika situacija '80- tih i '90. tih godina zahtijevala je
kontinuirane promjene vlasnitva. Tako se je 1990. godine nala u dravnom vlasnitvu, no od
1993. godine ona je ponovno dioniko drutvo. U Republici je Hrvatskoj do 1991. godine,
prevladavalo ''socijalistiko drutveno ureenje'', koje u svojim osnovama nije dozvoljavalo
privatno vlasnitvo a oblici drutava koji su jo prije dvadeset godina bili uvelike uvrijeeni u
razvijenim svjetskim gospodarskim sustavima bili su nepoznanica socijalistikom
gospodarskom sustavu koji je obiljeio ne samo gospodarski sustav Republike Hrvatske ve i
gospodarske sustave drugih zemalja koje su zajedno s Republikom Hrvatskom inile
zajednicu Jugoslavije.
Kao i u brojnim drugim poduzeima u dravnom vlasnitvu provoene su faze privatizacije u
veoj ili manje uspjenoj mjeri i to tako da je prva faza privatizacije ovog naftnog giganta
zavrena 2003. godine prodajom 23 posto plus 1 dionica maarskom MOL u 3, odreeni
postotak vlasnitva upisan je na ime Fonda hrvatskih branitelj 2005. godine, a sam proces
privatizacije zavren je 2008. godine kada je maarski MOL poveao svoj vlasniki udio u
INA naftnoj kompaniji d.d. .
Danas je INA naftna kompanija d.d. u vlasnitvu maarskog MOL-a, Republike Hrvatske te
institucionalnih dioniara.
Veina poslovnih aktivnosti INA naftne kompanije d.d. odvijaju se u kopnenom, te u
manjem dijelu u priobalnom podruju lijepe nae. Zahvaljujui ukupno mjerenim prihodima,
ostvarenoj dobiti te ukupnom broju zaposlenih djelatnika INA naftna kompanija d.d. ubraja
se meu vodee aktere dananje gospodarske scene Republike Hrvatske.

Dostupno na: http://www.ina.hr/default.aspx?id=35 (preuzeto 15. Svibnja 2012.)

DIONIKO DRUTVO INA D.D.

Danas je INA srednje velika europska naftna kompanija koja ima vodeu ulogu u naftnom
poslovanju u Hrvatskoj i znaajnu ulogu u regiji, to znai u istraivanju i proizvodnji nafte i
plina, preradi nafte, te distribuciji plina, nafte i naftnih derivata.
Od devedesetih godina prologa stoljea, sustavno i kontinuirano uvode se:

sustavi kvalitete

sustavi zatite okolia

sustavi zdravlja i sigurnosti zaposlenih djelatnika kompanije.4

INA naftna kompanija d.d. voena Kodeksom poslovnog upravljanja i etike koji obuhvaa
odnose prema dionicima cjelokupnog poslovnog procesa:

poslovnim partnerima,
djelatnicima,
suradnicima

uspjeno provodi borbu u suzbijanju sukoba interesa i provoenju preventivnih radnji u

sprjeavanju istih. Dionici poslovnog procesa od kljune su vanosti za poslovanje kompanije
te je stoga od izuzetne vanosti uspostavljanje dijaloga izmeu njih i same kompanije.
Takoer ovdje se govori i o kontinuitetu komunikacije sa vanjskim i unutarnjim dionicima
poslovnog procesa.
Cilj poslovanja kompanije nije iskljuivo ostvarivanje dobiti ve i stvaranje dobrobiti
cjelokupne zajednice uz potivanje ljudskih obiaja i navika te potivanje naela odravanja i
brige za okoli vodei rauna o generacijama koje tek dolaze. Stoga, INA naftna kompanija
d.d. svoje poslovanje prilagoava svakoj pojedinoj zajednici te u skladu s time provodi
dugogodinju tradiciju te u velikoj mjeri sve eu praksu drutveno odgovornog ponaanja u
obliku financiranja projekata koji su od izuzetne vanosti za dobrobit cjelokupne zajednice.
Drutveno odgovorno poslovanje u INA naftna kompanija d.d. odvija se kroz osnovne
dimenzije drutveno odgovornog poslovanja:

ekonomska dimenzija

okolina dimenzija

drutvena dimenzija

Dostupno na: http://www.ina.hr/default.aspx?id=35 (preuzeto 15. Svibnja 2012.)

DIONIKO DRUTVO INA D.D.

2.2.

Osnovni podaci o poduzeu

INA d.d., srednje je europska naftna kompanija ija je uloga u naftnom poslovanju regije
iznimna. to se pak tie poslovanja u Republici Hrvatskoj, INA d.d., vodea je naftna
kompanija u zemlji. Ista je osnovana 1964., godine spajanjem Naftaplina s rafinerijama u
Sisku i Rijeci.
INA naftna kompanija d.d. vaan je gospodarski subjekt Republike Hrvatske. Uspjenim
poslovanjem te zapoljavanjem velikog broja radnika (govorimo o nekoliko tisua zaposlenih
djelatnika) osigurava egzistenciju za brojne hrvatske obitelji. Takoer uspjenim poslovanjem
u velikoj mjeri pridonosi gospodarskom sustavu Republike Hrvatske te nacionalnom dohotku.
Pokazatelji poslovanja promatranog poduzea govore u prilog navedenome. Po ostvarenom
prihodu INA Grupa se nalazi meu vodeim kompanijama u Hrvatskoj. Ukupni rezultati INA
Grupe ostvareni u 2010. i 2011. godini pokazuju obnovljenu profitabilnost na razini
operativnog poslovanja i na razini neto-dobiti te znaajno poboljanje financijske pozicije.5
to se pak tie trgovakog oblika promatranog poduzea, isto je dioniko drutvo iji je
pojam u Republici Hrvatskoj reguliran Zakonom o trgovakim drutvima, sukladno kojem
dioniko drutvo predstavlja trgovako drutvo u kojem dioniari sudjeluju s ulozima u
temeljnom kapitalu. Sama je struktura dionikog drutva regulirana drukije od ostalih
trgovakih drutava to e biti i obraeno kroz seminarski rad.
Najvei dioniari su naftna kompanija MOL i Vlada Republike Hrvatske, a manji dio
dionica nalazi se u vlasnitvu privatnih i institucionalnih investitora. Od 1. prosinca 2006.
godine Inine su dionice izlistane na Londonskoj i Zagrebakoj burzi.6
Obzirom da e kroz seminarski rad biti govora o dionikom drutvu, potrebno je istaknuti
kako je samo poduzee emitiralo redovne dionice te e u sklopu seminarskog rada biti reeno
nekoliko rijei o spomenutoj emisiji dionica naftne kompanije.
Promatrajui proizvodni asortiman poduzea, svima je jako dobro poznata injenica kako
INA d.d., kupce opskrbljuje energentima ve nekoliko desetljea. Tako se u 2proizvodnom
asortimanu poduzea7 nalaze:
5
6
7

Dostupno na: http://www.ina.hr/default.aspx?id=35 (preuzeto 15. Svibnja 2012.)

Dostupno na: http://www.ina.hr/default.aspx?id=35 (preuzeto 15. Svibnja 2012.)
Dostupno na: http://www.ina.hr/default.aspx?id=35 (preuzeto 15. Svibnja 2012.)

DIONIKO DRUTVO INA D.D.

Motorna goriva
o Benzinska i dizelska goriva
o Autoplin - ekoloki prihvatljivo gorivo, a ima i druge prednosti: visok oktanski
broj, lako isparavanje, lako stvaranje homogenih smjesa i ekonominost.
o Aviogoriva kojima opskrbljuje zrakoplove na domaem tritu.
UNP (plin u bocama, mali spremnici) - UNP kao energent ima izuzetna ekoloka
svojstva. Njegovom se uporabom smanjuje pojava kiselih kia te ublaavaju klimatske
promjene. Stoga supstitucija neekolokih energenata UNP-om, osobito kod

industrijskih potroaa, postaje sve vie ne samo trend nego i potreba.

LUEL i loiva ulja
o Loivo ekstra ulje lako
o Ostala loiva ulja
o Naftni koks i bitumen
Maziva
o Ulja i maziva
o Ulja i maziva eko proizvodi
Ina biolancol
Ina Sint a
Ina Sint b
Ina BU Biosint eko
Ina Progliterm
Usluge
o zbrinjavanje otpada
o laboratorijske usluge
o postprodajni servis maziva i dr.

DIONIKO DRUTVO INA D.D.

3. POJAM DIONIKOG DRUTVA

U praksi je Republike Hrvatske, dioniko drutvo regulirano Zakonom o trgovakim
drutvima. Temeljem Zakona o trgovakim drutvima, trgovaka drutva ine8:

javno trgovako drutvo

komanditno drutvo
dioniko drutvo te
drutvo s ogranienom odgovornosti.

Korijeni nastanka dionikih drutava seu u vremena kolonijalizma i industrijske revolucije.

Izuzev ove praktiki mogue rei suvremene pojave, esto se u povijesti govori i o preteama
dionikih drutava koja se pojavljuju u 15. stoljeu. ''Moderna dionika drutva nastajala su
tek u 19. Stoljeu, napose kada je rije o rudnicima, eljeznicama, industrijskim pogonima.
Pothvati na tom podruju nisu se mogli ni zamisliti bez takvog naina prikupljanja kapitala i
ograniavanja rizika.''9
Predmetom e izrade seminarskog rada biti dioniko drutvo u Republici Hrvatskoj
promatrano sa teorijskog i praktinog stajalita.

3.1.

8
9

Zakon o trgovakom drutvu

Dostupno na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/260024.html (preuzeto 16. Svibnja 2012.)

Barbi J., (1992.): Trgovaka drutva, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Organizator, Zagreb

DIONIKO DRUTVO INA D.D.

Poslovanje je dionikog drutva u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o trgovakom
drutvo. Sukladno odredbama Zakona o trgovakom drutvo, dioniko je drutvo trgovako
drutvo u kojemu lanovi sudjeluju s ulozima u temeljnom kapitalu podijeljenom na dionice.
Dioniko drutvo moe imati samo jednog dioniara, a dioniari drutva ne odgovaraju za
obveze drutva.10 Nominalni je iznos temeljnog kapitala kao i nominalni iznos dionice
definiran promatranim zakonom, a izraava se u kunskoj protuvrijednosti.
Nominalni je iznos temeljnog kapitala promatranog poduzea podijeljen na 10 000 000
redovnih dionica nominalne vrijednosti jedne dionice 900,00 kn 11 iz ega slijedi kako
nominalni kapital promatranog poduzea iznosi 9.000.000.000,00 kn.

3.2.

Osnivanje dionikog drutva

Kada je pak rije o osnivanju dionikog drutva, isti je definiran promatranim zakonom.
Dioniko je drutvo osnovano kada je upisano u trgovaki registar. Isto se osniva
preuzimanjem svih dionica dionikog drutva te potpisivanjem izjave te statuta. Sukladno
odredbama zakona, dionice su uplauju u novcu, stvarima i pravima. Dioniko je drutvo u
Republici Hrvatskoj pravna osoba, koja svoju pravnu osobnost stjee upisom u sudski registar
Trgovakog suda, ''iako drutvo postoji i prije toga premda nema i pravnu osobnost.''12
Kao to je reeno dioniko drutvo stjee svoju pravnu osobnost upisom u sudski registar,
tako je isti gubi brisanjem iz sudskog registra. No prije samog postupka brisanja dionikog
drutva iz sudskog registra, potrebno je provesti odreene postupke (postupak likvidacije ili
postupak steaja).

Dioniko e drutvo izgubiti pravnu sposobnost i ukoliko se radi o

spajanjima ili pak pripajanjima.

Dva su naina osnivanja dionikog drutva:

simultano osnivanje (istodobno se vri otkup svih dionica, potvruje njihov stvarni

broj i drutvo upisuje u registar)

Sukcesivno osnivanje (postupno se vri otkup dionica nakon upuivanja javnog opeg
poziva i vri registracija.13

10

Dostupno na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/260024.html (preuzeto 16. Svibnja 2012.)

Dostupno na: http://www.ina.hr/default.aspx?id=511, (preuzeto 16. Svibnja 2012.)
12
Barbi J., (1992.): Trgovaka drutva, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Organizator, Zagreb
13
Kari M. (2006.) Mikroekonomika, I. izdanje, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek
11

DIONIKO DRUTVO INA D.D.

Dionice se uplauju u novcu zakonom odreenim sredstvom plaanja na raun dionikog
drutva kod financijske institucije u Republici Hrvatskoj. Prije upisa drutva u trgovaki
registar mora se, ako se ulozi uplauju u novcu, uplatiti najmanje etvrtinu nominalnog iznosa
svake dionice, a ako se dionica izdaje za vii iznos od nominalnog iznosa dionice i cijeli iznos
koji prelazi njezin nominalni iznos. Ako se dionica uplauje dijelom u novcu, a dijelom
ulogom stvari, odnosno prava, prije upisa drutva u trgovaki registar mora se u potpunosti
uplatiti i onaj dio koji se ne uplauje ulaganjem stvari ili prava.14

3.3.

Dionica kao instrument financiranja poslovanja poduzea

Glavna funkcija dionica za poduzee je pribavljanje financijskih sredstava za financiranje

njegovog poslovanja i rasta. Dionice su priznanice o uloenom kapitalu i vrijednosni papiri
koji predstavljaju dio osnovne glavnice dionikog drutva. Mogu se izdavati na ime i na
donositelja. Vlasnici mogu prodavati dionice treim osobama iznad ili ispod nominalne
vrijednosti, to jest vrijednosti upisane na njoj. Dionica koja glasi na donositelja prenosi se
predajom (tradicijom), a dionica koja glasi na ime prenosi se indosamentom i upisom u
dioniku knjigu.15
Dionice svojim vlasnicima takoer slue kao instrument osiguranja zaduivanja, instrument
pologa kod javnih nadmetanja, instrument plaanja i osiguranja plaanja. Dionice se dijele na
redovne ili obine i povlatene ili preferencijalne. Obine ili redovne dionice svome imatelju
daju pravo glasa, pravo na isplatu dijela dividendi i pravo na rezidualnu vrijednost, dok
povlatene ili preferencijalne daju vlasniku neka povlatena prava u odnosu na vlasnika
obinih dionica.
Dionice mogu biti obine i preferencijalne. Vlasnici obinih dionica ostvaruju sva
vlasnika prava i snose rizik poslovanja dionikog drutva. Kako bi poduzee moglo biti u
obliku dionikog drutva nuno je emitirati obine dionice i formirati vlasniku glavnicu.
Posjedovanje obinih dionica daje dioniarima pravo glasa, pravo potraivanja na zaradu i
imovinu poduzea. Dionice donose dividendu, a mogu na sekundarnom tritu vrijednosnih
papira poveati svoju vrijednost ime takoer donose koristi svojim vlasnicima.16
14

Dostupno na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/260024.html (preuzeto 16. Svibnja 2012.)

Kari M. (2006.) Mikroekonomika, I. izdanje, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek
16
http://www.scribd.com/doc/57562883/financiranje-poduzeca, preuzeto (16. Svibnja .2012.)
15

DIONIKO DRUTVO INA D.D.

3.4.

Emisija redovnih dionica

Dana 10. Studenog 2006., godine, Vlada je Republike Hrvatske, izloila prodaji 1.500.000
dionica17 naftne kompanije INA d.d., nominalne vrijednosti 900,00kn. Dionicom se
promatranog poduzea trguje od 01. prosinca 2006, kada su uvrtene u prvu kotaciju
Zagrebake burze.
Osim u hrvatske indekse, dionica Ine uvrtena je u dva indeksa koje objavljuje Beka burza,
SETX indeks (South-East Europe Traded Index) koji objavljuje Beka burza od veljae
2006.godine, a objedinjava 14 najveih kompanija koje kotiraju na burzama Zagreba,
Ljubljane, Bukureta i Sofije te CROX indeks (Croatian Traded index) koji Beka burza
objavljuje od lipnja 2007., a prati najlikvidnije i dionice s najveom kapitalizacijom na
Zagrebakoj burzi.18
Uvidom u sredinje klirinko depozitarno drutvo mogue je utvrditi koji su to dioniari koji
posjeduju najvei dioniki paket promatranog poduzea te koliki je njihov udio u ukupnom
portfelju dionica INE d.d.. Sukladno navedenom, veinski dioniari promatranog poduzea
su:

Zagrebaka banka
Audio, Republika Hrvatska
Societe Generale Splitska banka d.d., Obvezni mirovinski fond
PBZ d.d.
Hypo Alpe Adria bank d.d.- Raiffeisen obvezni mirovinski fond
Hypo Alpe Adria bank d.d.- PBZ Croatia osiguranje, obvezni mirovinski fond
Societe Generale Splitska banka d.d, Erste plavi obvezni mirovinski fond
Raiffeisen bank Austrija d.d.
Zagrebaka banka d.d.
Societe Generale Splitska banka d.d., AZ profit dobrovoljni mirovinski fond.19

3.4.1. Struktura dioniara

17

Dostupno na: http://zse.hr/userdocsimages/prospekti/INA-R-A-Prospekt.pdf, (preuzeto 16. Svibnja 2012.)

Dostupno na: http://www.ina.hr/default.aspx?id=510, (preuzeto 16. Svibnja 2012.)
19
Dostupno na: http://www.skdd.hr/portal/f?p=100:52:2357638797634359::NO:RP::, (preuzeto 16. Svibnja
2012.)
18

10

DIONIKO DRUTVO INA D.D.

Obzirom kako je dolo do promjena u vlasnikoj strukturi promatranog poduzea
promijenjena je i struktura dioniara poveao se udio u vlasnitvu maarske naftne
kompanije MOL d.d.. Domaa je naftna industrija jedno od poduzea u kojemu se spominju
brojni privatizacijske problemi koji su otetili proraun Republike Hrvatske. Prvi je krug
privatizacijskog procesa okonan 2003., godine kada je maarski MOL d.d., postao vlasnikom
25% dionica plus jedne dionice. Nedugo nakon odreeni je postotak dionica prebaen u Fond
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.20
Nakon prvog kruga privatizacije, dionice su poduzea izlistane i na Zagrebakoj i na
Londonskoj burzi, te je iste godine dolo do prodaje odreenog broja dionica privatnim
vlasnicima. Nakon toga slijedi prodaja dionica bivim i sadanjim zaposlenicima INE d.d.. U
tom procesu, INA d.d., gubi veinsko vlasnitvo u drutvu.
U listopadu 2008. godine zavrena je dobrovoljna javna ponuda za preuzimanje koju je
MOL uputio dioniarima INA INDUSTRIJA NAFTE d.d.. Isplatom novanih sredstava
dioniarima te preknjibom dionica pohranjenih tijekom dobrovoljne javne ponude MOL je
poveao vlasniki udio na 47,16%21
Redovne dionice INE d.d., svojim vlasnicima nose pravo glasa te pravo na isplatu dividende.
Sukladno dostupnim podacima na dan 31. prosinca 2011., dionika je struktura slijedea:

MOL d.d. 47,26% dionica

Vlada Republike Hrvatske 44,84%
Institucionalni i privatni investitori 7,90%.22

Temeljem prikazanog, vidljivo je kako domaa naftna kompanija nije u vlasnitvu Republike
Hrvatske.

3.5.

Organi dionikog drutva

Sukladno je odredbama Zakona o trgovakim drutvima propisano koje to organe dioniko

drutvo kao pravna osoba mora imati:

20
21
22

''Uprava drutva

Dostupno na: http://www.ina.hr/default.aspx?id=510, (preuzeto 16. Svibnja 2012.)

Dostupno na: http://www.ina.hr/default.aspx?id=510, (preuzeto 16. Svibnja 2012.)
Dostupno na: http://www.ina.hr/default.aspx?id=511, (preuzeto 16. Svibnja 2012.)

11

DIONIKO DRUTVO INA D.D.

Nadzorni odbor
Skuptina drutva. ''23

Prvoga je travnja 2008. godine, dolo do izmjena i dopuna Zakona o trgovakim drutvima,
poglavito u pogledu dionikih drutava na ijem je podruju dolo do odreenih izmjena
upravo u propisanim organima dionikih drutava. Izmjene se uglavnom odnose na
imenovanja i ostavke lanova organa dionikih drutava vezano uz koje vie nije nunost
promjene u sudskom registru.
Izuzev organa dionikog drutva koji se pojavljuju u ulozi subjekata koji kontroliraju rad
dionikih drutava a koji e u nastavku biti posebno obraeni, pojavljuju se i dioniari.
''lanovi drutva su dioniari. To mogu biti domae i strane fizike i pravne osobe. Za
lanstvo u drutvu ne trai se poslovna sposobnost, ali lanovi drutva da bi mogli biti
lanovima uprave nadzornog odbora moraju biti potpuno poslovno sposobni.''24
Stjecanje statusa dioniara odreenog dionikog drutva ima nekoliko varijanti. Tako se
dioniarom moe postati pri samom osnivanju dionikog drutva ovisno o nainu osnivanju
(simultanom ili sukcesivnom) pri kojemu se dioniarima smatraju svi lanovi drutva/samo
neki lanovi drutva. Slijedea je pak varijanta stjecanja statusa dioniara odreenog
dionikog drutva izdavanjem novih dionica pri poveanju temeljnog kapitala samog drutva.
Sukladno izmjenama Zakona o trgovakim drutvima u Republici je Hrvatskoj od 01. Travnja
2008. godine, doputen slobodan izbor ustroja organa dionikih drutava izmeu dva prava:

''Monistiki koncept ustroja

Dualistiki koncept ustroja.''25

Razlika je izmeu navedenih ustroja je u tom to kod dualistikog ustroja organa dionikog
drutva koji u Republici Hrvatskoj imaju sva dionika drutva je da postoji podjela
nadlenosti izmeu dva organa drutva, nadzornog odbora i uprave drutva dok je kod
monistikog ustroja organa drutva jedan organ, upravni odbor, ovlaten odluivati o bitnim
stvarima voenja poslova drutva i nadzirati kako se ti poslovi vode, imenovati i opozivati
izvrne direktore i u odnosu na njih zastupati drutvo.

23

Barbi J., (1992.): Trgovaka drutva, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Organizator, Zagreb
Barbi J., (2001.): Pravo drutava, drugo dopunjeno izdanje, Organizator, Zagreb
25
Dostupno na: http://www.tszg.hr/cro/TSZG/Djelokrug-Suda/Parnica/Strucni-clanci/Promjene-zakona-otrgovackim-drustvima-vezane-za-dionicka-drustva/Organi-dionickog-drustva, (preuzeto 17. Svibnja 2012.)
24

12

DIONIKO DRUTVO INA D.D.

4. ZAKLJUAK
Nastanak se trgovakih drutava u Republici Hrvatskoj vezuje za samo stvaranje samostalne i
suverene drave Hrvatske. Imajui na umu povijest Republike Hrvatske te povijest
13

DIONIKO DRUTVO INA D.D.

gospodarsko socijalnog poretka Socijalistike Republike Jugoslavije, mogue je rei kako se
poeci razvoja trgovakih oblika veu upravo za nastanak Republike Hrvatske.
U Republici je Hrvatskoj do 1991. godine, prevladavalo ''socijalistiko drutveno ureenje'',
koje u svojim osnovama nije dozvoljavalo privatno vlasnitvo a oblici drutava koji su jo
prije dvadeset godina bili uvelike uvrijeeni u razvijenim svjetskim gospodarskim sustavima
bili su nepoznanica socijalistikom gospodarskom sustavu koji je obiljeio ne samo
gospodarski sustav Republike Hrvatske ve i gospodarske sustave drugih zemalja koje su
zajedno s Republikom Hrvatskom inile zajednicu Jugoslavije.
Kada je pak rije o dionikim drutvima u Republici Hrvatskoj neovisno o promatranom
poduzeu, ista su veinom u dravnom vlasnitvu. Izuzev dravnog vlasnitva, karakterizira
ih i neuspio privatizacijski proces (ak i po nekoliko puta primjer Bizovakih toplica koje
nisu uspjele biti privatizirana niti sedmi put).
Kroz seminarski je rad promatran je pojam dionikog drutva sa teorijskog stajalita ali je isto
tako promatrano dioniko drutvo kroz dionice, kapital te organe drutva s praktinog
stajalita poduzea INA d.d. naftna kompanija.
Obzirom kako je dolo do promjena u vlasnikoj strukturi promatranog poduzea
promijenjena je i struktura dioniara poveao se udio u vlasnitvu maarske naftne
kompanije MOL d.d.. Domaa je naftna industrija jedno od poduzea u kojemu se spominju
brojni privatizacijske problemi koji su otetili proraun Republike Hrvatske. Prvi je krug
privatizacijskog procesa okonan 2003., godine kada je maarski MOL d.d., postao vlasnikom
25% dionica plus jedne dionice. Nedugo nakon odreeni je postotak dionica prebaen u Fond
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
Nakon prvog kruga privatizacije, dionice su poduzea izlistane i na Zagrebakoj i na
Londonskoj burzi, te je iste godine dolo do prodaje odreenog broja dionica privatnim
vlasnicima. Nakon toga slijedi prodaja dionica bivim i sadanjim zaposlenicima INE d.d.. U
tom procesu, INA d.d., gubi veinsko vlasnitvo u drutvu.
Sukladno dostupnim podacima na dan 31. prosinca 2011., dionika je struktura slijedea:

MOL d.d. 47,26% dionica

Vlada Republike Hrvatske 44,84%
Institucionalni i privatni investitori 7,90%.

14

DIONIKO DRUTVO INA D.D.

Temeljem prikazanog, vidljivo je kako domaa naftna kompanija nije u vlasnitvu Republike
Hrvatske.

LITERATURA
KNJIGE:

Barbi J., (1992.): Trgovaka drutva, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje,

Organizator, Zagreb
Barbi J., (2001.): Pravo drutava, drugo dopunjeno izdanje, Organizator, Zagreb

Kari M. (2006.) Mikroekonomika, I. izdanje, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek

Internet:

Dostupno na: http://www.ina.hr/default.aspx?id=35 (preuzeto 15. Svibnja 2012.)

Dostupno na: http://zse.hr/userdocsimages/prospekti/INA-R-A-Prospekt.pdf, (preuzeto
16. Svibnja 2012.)

Dostupno na: http://www.ina.hr/default.aspx?id=510, (preuzeto 16. Svibnja 2012.)

Dostupno na: http://www.ina.hr/default.aspx?id=511, (preuzeto 16. Svibnja 2012.)

Dostupno na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/260024.html (preuzeto 16.

Svibnja 2012.)

Dostupno na: http://www.skdd.hr/portal/f?p=100:52:2357638797634359::NO:RP::,

(preuzeto 16. Svibnja 2012.)

Dostupno na:http://www.scribd.com/doc/57562883/financiranje-poduzeca, preuzeto

(16. Svibnja 2012.)

Dostupno
na:
http://www.tszg.hr/cro/TSZG/Djelokrug-Suda/Parnica/Strucniclanci/Promjene-zakona-o-trgovackim-drustvima-vezane-za-dionicka-drustva/Organidionickog-drustva, (preuzeto 17. Svibnja 2012.)
15

DIONIKO DRUTVO INA D.D.

16